NARUČITELJ: OPĆINA POKUPSKO
NARUČITELJ: OPĆINA POKUPSKO
Pokupsko
10414 Pokupsko ZAGREBAČKA ŽUPANIJA REPUBLIKA HRVATSKA
IZVODITELJ: CHROMOS POSLOVNE USLUGE d.o.o.
Xxxxx xxxxx Xxxxxxxx 000 00000 Xxxxxx
NAZIV PROJEKTA: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE POKUPSKO
UGOVOR BROJ: 150 – 10 – 2007
DATUM: Zagreb, svibanj 2008.
Za Chromos poslovne usluge d.o.o.
VODITELJ PROJEKTA Nada Xxxxxx Xxxxx, dipl.ing.bio.teh.
PROJEKTANT SURADNIK Xxxx Xxxxx, dipl.oec.
Xxxxxx Xxxx, dipl.ing.sig.
Xxxxxxx Xxxxxxxxxx, dipl.ing.agronom.
Xxxxx Xxxxx, dipl.ing.stroj. Specijalist ekološkog inženjerstva
Bernardica Sljivka, kem.teh.
Xxxxxx Xxxxxx, kem.teh.
Za Chromos poslovne usluge d.o.o.
SADRŽAJ
1. Uvod i polazne osnove ...................................................... 1
1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom .......... 1
1.2. Zakonodavni okvir ........................................... 2
1.3. Obveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulative ... 3
1.4. EU okvir ................................................................. 4
2. Opis okoliša općine Pokupsko i Zagrebačke županije ..... 5
3. Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada .......... 16
3.1. Program odvojenog sakupljanja otpada
čija se vrjedna svojstva mogu iskoristiti ..................... 17
3.2. Analiza po naseljima ........................................... 18
4. Mjere za uključivanje svih domaćinstava u sustav
organiziranog odvoza komunalnog otpada ...................... 36
5. Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima
komunalnog otpada ....................................................... 40
6. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta otpada ....................................................... 41
7. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih (divljih) odlagališta
otpada i otpadom onečišćenog okoliša ....................... 43
7.1. Sanacija divljih odlagališta otpada općine Pokupsko ..... 44
8. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije divljih
odlagališta otpada općine Pokupsko .................................. 45
Privitak 1 – Fotografije divljih odlagališta otpada općine Pokupsko
saniranih sredinom 2007. godine ............................................ 46
Privitak 2 – Karta općine Pokupsko s označenim lokacijama divljih
odlagališta otpada saniranih tijekom 2007. godine ........... 49
Privitak 3 – Fotografije divljih odlagališta otpada općine Pokupsko
koje je potrebno sanirati ....................................................... 51
Privitak 4 – Odluka o obvezatnom korištenju usluge skupljanja i odvoza
komunalnog otpada ................................................................... 56
Privitak 5 – Odluka o komunalnom redu ............................................ 57
Privitak 6 – Suglasnost MZOPU za stručne poslove izrade stručnih podloga
i elaborata, te stručne pripreme i izrade studija utjecaja na okoliš 58
Privitak 7 – Registracija trgovačkog suda u Zagrebu ...................... 61
1. Uvod i polazne osnove
Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (Narodne novine 46/02), utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.
Prema odluci Vijeća Europske unije, broj: 2004/648/EC, od 13. rujna 2004. godine, najvažnije zadaće Republike Hrvatske u sektoru gospodarenja otpadom su:
- kratkoročno:
- u roku od 1 do 2 godine usvojiti i primjenjivati Plan gospodarenja otpadom;
- srednjeročno:
- u roku od 3 do 5 godina osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge sektore gospodarstva uz primjenjivanje politike održivog razvoja;
- nastaviti rad na prenošenju pravnog poretka EU-a, s naglaskom na gospodarenje otpadom, kakvoću zraka i voda;
- povećanje ulaganja u infrastrukturu, s osobitim naglaskom na sakupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje otpadom.
1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom
Svrha donošenja Plana, u skladu sa načelima EU-a, je iznalaženje okvira u kome će se moći smanjiti količina otpada, te istovremeno sa otpadom koji nužno nastaje održivo gospodariti.
Člankom 4. Zakona o otpadu (Narodne novine 178/04) utvrđen je skup aktivnosti, odluka i mjera koje definiraju ekološki prihvatljivo i održivo gospodarenje otpadom.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. objavljen je 19.07.2007. godine u Narodnim novinama, dok Zagrebačka županija još uvijek nije donijela isti.
Člankom 11. navedenog Zakona utvrđen je sadržaj Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, te je propisano da Plan sadrži slijedeća poglavlja:
- mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada;
- mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad;
- popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta;
- redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša;
- izvore i visinu potrebitih sredstava za provedbu sanacije.
1.2. Zakonodavni okvir
Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u RH:
– Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05
– Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06
– Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, NN – Međunarodni ugovori 3/1994
– Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN 50/05
– Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07
– Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98
– Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima
i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom, NN 71/04
– Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07
– Pravilnik o odlagalištima u postupku donošenja
– Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96
– Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01
– Pravilnik o termičkoj obradi otpada (u postupku donošenja)
– Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05
– Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06
– Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06
– Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06
– Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06
– Pravilnik o gospodarenju električkim i elektroničkim otpadom (u postupku donošenja)
– Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (u postupku donošenja)
– Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom, NN 120/04
– Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje
se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06
– Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06
– Pravilnik o načinu i roko
-Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015.,
NN 85/07 vima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom, NN 95/04
– Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06
– Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2006., NN 64/06
– Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2007., NN 37/07.
- Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07
- Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom, NN 38/08
Postoji još niz propisa koji na neki način, tj. indirektno, utječu ili reguliraju način gospodarenja otpadom kao što su, npr., Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/2003 – pročišćeni tekst, 178/2004 i 178/2007), Zakon o kemikalijama (NN 150/05), Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93, 151/03), itd.
1.3. Obveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulative
Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom.
Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela »onečišćivač plaća«. Za komunalni otpad iz kućanstva mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo.
Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:
1. troškove odvojenog skupljanja otpada,
2. troškove prijevoza otpada,
3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada,
4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš,
5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i gradnje građevina za oporabu i /ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.
Gradnja objekata namijenjenih obradi, skladištenju i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku Hrvatsku. Izrađivač dokumenata prostornog uređenja dužan je planirati lokacije za gradnju tih objekata. Lokacije se mogu odrediti i u zonama gospodarske namjene tj. gospodarskim zonama u skladu s Planom, ako je to u skladu s odredbama dokumenata prostornog uređenja. Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede lokacije predmetnih građevina u roku određenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama donosi Vlada RH. Država je dužna osigurati sanaciju okoliša na zatečenim lokacijama koje su visoko opteretile opasnim otpadom nepoznate osobe ili osoba koja je prestala postojati ako nema pravnog slijednika utvrđenog ovim planom.
Novim Pravilnikom o gospodarenju otpadom postignuta su značajna usklađivanja s propisima EU-a, posebno s Uredbom o europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćavala (PRTR) koja zahtijeva da zemlje članice EU-a do 2009. uspostave odgovarajuće registre. U skladu s Arhuškom konvencijom, javnosti bi se na taj način osigurao pristup podacima o emisijama u zrak, tlo i vodu te, među ostalima, i prometu otpada izvan poslovnog kruga (off-site transfer of waste). U Pravilnik su ugrađeni elementi koji osiguravaju da, načelno, sustav Katastra otpada bude podloga iz koje će se filtrirati podaci za PRTR. Dio obveza, vezano uz dvije operacije zbrinjavanja otpada, D2 i D3, još je potrebno riješiti.
Novim Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) uređene su slijedeće stavke:
– načela zaštite okoliša i održivog razvitka,
– zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša,
– dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša,
– instrumenti provedbe zaštite okoliša,
– praćenje stanja u okolišu,
– informacijski sustav,
– odgovornost za štetu,
– financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša,
– nadzor nad primjenom Zakona,
– prekršaji i prekršajne kazne.
Zakon propisuje uključivanje najšire javnosti u rješavanje pitanja zaštite okoliša čime se osnažuje položaj javnosti u pristupu informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja planova, programa i konkretnih odluka povezanih s okolišem, te se ispunjavaju zahtjevi Konvencije o pristupu informacijama i o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu (Arhuška konvencija) koju je RH ratificirala u prosincu 2006. godine.
1.4. EU okvir
Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vijeća o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada važećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na području gospodarenja otpadom.
Postoje tri ključna europska načela:
– prevencija nastajanja otpada,
– reciklaža i ponovna uporaba,
– poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti, Strateške smjernice zajednice, 2007. – 2013., zemlje članice zajednički nastoje maksimalno povećati ekonomsku dobit i smanjiti troškove na način da riješe zagađivanja okoliša na samom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to znači da se prvenstvo daje prevenciji, reciklaži i biološkoj razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada.
2. Opis okoliša općine Pokupsko i Zagrebačke županije
Općina Pokupsko nalazi se u južnom dijelu Zagrebačke županije.
Na zapadu općina Pokupsko graniči s općinom Pisarovina i Karlovačkom županijom, na sjeveru s gradom Velika Gorica i djelomično općinom Kravarsko s kojom graniči i na istoku zajedno s Sisačko-moslavačkom županijom koja ju obrubljuje s južne strane.
U općini prema popisu iz 2001.godine živi 2.492 stanovnika u 775 kućanstva. Gotovo 25% kućanstava broji dva člana.
Upravno područje općine Pokupsko obuhvaća 14 naselja: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Pokupsko, Roženica, Strezojevo, Šestak Brdo i Zgurić Brdo.
Tablica 1. Broj stanovnika po naseljima s površinama i gustoćom naseljenosti
X.xx. | Naziv naselja | Broj stanovnika (popis 1991.) | Površina km2 | Gustoća st/km2 |
1 | Auguštanovec | 193 | 6,27 | 30,77 |
2 | Cerje Pokupsko | 118 | 7,15 | 16,50 |
3 | Cvetnić Brdo | 25 | 1,13 | 22,13 |
4 | Gladovec Pokupski | 183 | 10,91 | 16,77 |
5 | Hotnja | 260 | 11,05 | 23,53 |
6 | Lijevi Degoj | 89 | 2,08 | 42,74 |
7 | Lijevi Štefanki | 335 | 8,95 | 37,45 |
8 | Lukinić Brdo | 402 | 19,64 | 20,47 |
9 | Opatija | 191 | 5,99 | 31,89 |
10 | Pokupsko | 289 | 6,44 | 44,91 |
11 | Roženica | 323 | 9,90 | 32,63 |
12 | Strezojevo | 157 | 9,90 | 15,86 |
13 | Šestak Brdo | 94 | 3,02 | 31,13 |
14 | Zgurić Brdo | 44 | 3,31 | 13,31 |
Ukupno | 2.703 | 105,73 | 25,57 | |
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija je administrativna cjelina koja je pod tim nazivom (Comitatus Zagrabiensis) postojala već u 18. stoljeću. Službeno od 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Xxxxxx Xxxxxxxx podarila grb i pečatnjak. Taj grb je i danas u uporabi, a spomenuti datum slavi se kao Dan Zagrebačke županije. Istina, županija iz tog vremena prostirala se od Zagorja do Križevaca, Siska, Karlovca, preko Gorskog kotara sve do mora. Taj se teritorij tijekom povijesti mijenjao, a u današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1. siječnja 1997.
Današnja Zagrebačka županija, popularno zvana i "zagrebački prsten", zauzima oko
3.000 kvadratnih kilometra prostora između granice sa Slovenijom i Moslavine, te između Zagreba i rijeke Kupe, na kojem živi oko 300.000 stanovnika. U sastavu županije je 9 gradova, te 25 općina. Pojedini dijelovi gube stanovništvo, naročito oni udaljeniji od središta.
Županija u cjelini bilježi porast broja stanovnika - sa 283.298 st. u 1991., na 309.696 st. u 2001. (159.615 žena i 150.081 muškarac), što je 7% ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Prosječna gustoča naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine. Najveća su naselja Velika Gorica (63.517 st.), Samobor (36.206 st.) i Zaprešić (23.125 st.).
Etnički sastav (2001.godine): Hrvati 96.2 %, Srbi 0.9 %, Bošnjaci 0.3 % i drugi. U osam gradskih naselja živi 31% stanovništva županije.
Županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku).
Površina županije iznosi 3.078 km².
Prema prirodno - geografskoj regionalizaciji Hrvatske, Zagrebačka županija smještena je u panonskoj megaregiji, i to u njenom jugozapadnom dijelu, pretežito u zavali sjeverozapadne Hrvatske, a dijelom pripada gorsko-zavalskom području sjeverozapadne Hrvatske. Na području Županije prevladavaju nizinski krajevi do
200 m nadmorske visine. Samo se Medvednica uz Zaprešić odnosno Bistru i Žumberačka gora sa Samoborskim gorjem na jugozapadu uzdižu iznad 500 metara nadmorske visine. Marijagoričko pobrđe (visine do 312 m) pruža se između Sutle i Krapine, a Vukomeričke gorice između Turopolja i Pokuplja, visine do 255 m. Ostali prostor aluvijalne su ravni rijeke Save i njenih pritoka: Prisavska nizina s Turopoljem, Lonjska nizina na istoku, Donje Pokuplje na jugu.
Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.
Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.
Sava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).
Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.
Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizinama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično s jelom.
Mezozojske naslage zastupljene su trijaskim, jurskim i krednim naslagama. Od trijaskih naslaga na Medvednici i Samoborskoj gori zastupljeni su tinjčasto-pjeskoviti škriljavci, pješčenjaci i vapnenci. U donjem dijelu prevladavaju crvenkasti, ljubičasti i smeđasti tinjčasto-pjeskoviti škriljavci. Trijas Samoborske gore facijelno je različit i prevladavaju laporovito-vapnenačke naslage ladinika i anizika. Jedan facijes odgovara vengenskim naslagama južnih Alpa, predstavljen tamnosivim vapnencima, vapnenim laporima, tufovima i rožnjacima. U drugom dijelu prevladavaju tamni uslojeni vapnenci s glinovitim i laporovitim ulošcima, te dolomiti i vapnenci. Jurske naslage nalaze se na sjeveroistočnom dijelu Žumberka. Površina koju zapremaju te naslage zauzimaju nekoliko desetaka četvornih metara do nekoliko kilometara i uglavnom su to vapnenci, vapnenjačke breče, rožnjaci i rijetko dolomiti. Kredne naslage Medvednice i Žumberka predstavljene su laporima, glinenim škriljavcima, kvarcnim škriljavcima, pješčenjacima, vapnencima i konglomeratima.
Na sjeverozapadnim padinama Medvednice, sjevernim padinama Svetonedeljskog brijega i južnim padinama Samoborskog gorja tercijarne naslage predstavljene su manjim dijelom paleogenskim naslagama (fino klastične naslage, glinoviti i pjeskoviti lapori u izmjeni s pješčenjacima), a na višim dijelovima Medvednice, Samoborske gore, Marijagoričkog pobrđa i Vukomeričkih gorica, većim dijelom izgrađuju neogenske naslage (uglavnom klastične vezane i poluvezane, laporovite i karbonatne stijene).
Kvartarne naslage (pleistocen i holocen) predstavljene su klastičnim nevezanim sedimentima.
Litološka raznolikost, tektonska složenost, morfološka razvijenost, seizmička aktivnost, te brojne inženjerskogeološke pojave čine istraživano područje Zagrebačke županije veoma kompleksnim.
Na inženjerskogeološkoj karti Zagrebačke županije, koju je za potrebe izrade Županijskog prostornog plana izradio Institut za geološka istraživanja iz Zagreba, u digitalnom je obliku prikazano 17 osnovnih inženjerskogeoloških jedinica na području Županije, koje se u osnovi mogu podijeliti na: vezane čvrste stijene (magmatske, metamorfne i karbonatne stijene), vezane čvrste do slabo čvrste stijene (koje pretežno čine kompleks razičitih litoloških članova), i nevezane klastične naslage (koje dijelimo u: pjeskovito prašinaste naslage te u gline, pijeske i šljunke).
Područje Zagrebačke županije pripada jugozapadnom dijelu panonskog bazena čiji razvitak treba promatrati kroz nastanak i razvitak cjelokupnog bazena. Temelji se na ekstenziji litosfere panonskog područja, s jedne strane, i navlačenja u području Alpa, Dinarida i Karpata, s druge strane, koji su uzrokovani zbivanjima izvan tog područja još od eocena (Royden et al., 1983.). Tektonski razvitak ovog dijela panonskog bazena može se pratiti od oligocena do danas, a za njegovu rekonstrukciju najvažnija je promjena orijentacije osi najvećega horizontalnog kompresivnog stresa i deformacije struktura. Početna ekstenzija zbila se u razdoblju oligocen-donji miocen. Orijentacija stresa SSZ-JJI uvjetovala je nastanak glavnog taložnog prostora između Zagreba, Varaždina i Ljubljane, što je početak nastanka murskog bazena. Duž aktivnih desnih transkurentnih rasjeda, koji su u ovom dijelu panonskog bazena pružanja SZ-JI, vjerojatno je nastalo nekoliko manjih pull-apart bazena. Usjedanje bazena bilo je praćeno brzom sedimentacijom krupno do sitnozrnatih klastičnih sedimenata.
Glavna ekstenzija zbila se u razdoblju egenburg-baden. Promjena orijentacije regionalnog stresa na SSI-JJZ uzrokovala je aktiviranje lijevih transkurentnih rasjeda (Xxxxxx & Xxxxxxxx, 1996; Xxxxxxxxxx et al., 1995., 1998., Xxxxx et al, u tisku). Na tim su se rasjedima pojedini blokovi počeli pomicati prema SI, a između njih se počeo otvarati savski i zapadni dio dravskog bazena, te lokalne zone koje se ističu kao manji pull-apart bazeni povezani lijevim transkurentnim rasjedima pružanja SI-JZ. Sedimentacija je kontinuirano nastavljena sve do badena, kada se stvaraju duboka područja s taloženjem lapora, biogenih vapnenaca i pješčenjaka.
U razdoblju od sarmata do ponta, glavna ekstenzija postupno se počela bližiti kraju. Na prostoru koji zahvaća Zagrebačka županija, u panonu se već zapažaju glavne regionalne strukture: savski bazen i zona medvedničkog rasjeda. Zbog spuštanja kore u panonskom bazenu taloži se velika količina panonskih i pontskih sedimenata. U pliocenu i kvartaru nastupa neotektonska faza koja je obilježena novim strukturnim odnosima: orijentacijom regionalnog stresa S-J, desnim transkurentnim pomacima i izraženom kompresijom između velikih rasjeda s horizontalnim pomakom (Xxxxxxxxxx et al.,
1998.). Talože se jezerske, močvarne, riječne i eolske naslage koje mjestimice bivaju borane i izdizane novijim tektonskim pokretima. Strukturna zona pod nazivom zapadni rubni dio panonskog bazena, koja obuhvaća strukturne jedinice Žumberačka gora- Medvednica-Križevci, Kalnik-Ivanščica, mali bazen Hrvatskog zagorja te murski bazen, stiješnjena je između Dinarida i istočnih Alpa.
Kompresija je posebno izražena po rubovima strukturne jedinice Žumberačka gora- Medvednica, koja je, djelovanjem recentne kompresije S-J, izdignuta duž reverznih rasjeda pružanja ISI-ZJZ, i to više po njenom sjeverozapadnom rubu.
Područje Zagrebačke županije, zajedno s Gradom Zagrebom, predstavlja zonu pojačane seizmičke aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmičnost na tom području iznosi VII do IX stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici (MSC) (povratno razdoblje od 500 godina). Zona najjače seizmičke aktivnosti najveću površinu prekriva na području Grada Zagreba, dok na području Zagrebačke županije zahvaća tek krajnji istočni dio Medvednice i Marijagoričko pobrđe. Seizmotektonski aktivne zone obilježene su različitim dubinama hipocentara, a vezane su uz najvažnije rasjede: savski rasjed koji se pruža padinama Vukomeričkih gorica (dubina hipocentara većine potresa nalazi se između 10 i 30 km) i zonu medvedničkog rasjeda koji prolazi potezom Žumberačka gora-Medvednica (dubina hipocentara je uglavnom između 5 i 17 km) (Xxxxxxxxxx et al., 1998.).
Tablica 2. Najjači potresi u posljednjih sto godina
NASELJE | JAČINA POTRESA PO MSC | DATUM |
ZAGREB | VIII | 9. studenog 1880. |
ZAGREB | VII-VIII | 17. prosinca 1905. |
ZAGREB | VIII | 2. siječnja 1906. |
ZAGREB | VII | 17. prosinca 1901. |
ZAGREB | VI | 7. rujna 1975. |
Izvor: Institut za geološka istraživanja, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb 2000.
Klizišta, nestabilne padine i područja pojačane erozije
Nestabilne padine i klizišta predstavljaju trajni komunalni (tehnički) i financijski problem za Zagrebačku županiju. Unatoč tomu što su brojna klizišta sanirana i područje zonirano prema stabilnosti padina, uključivo s pripadajućim katastrom klizišta, od sredine osamdesetih godina primjetna je stagnacija u organiziranom i sustavnom praćenju nestabilnosti. Priložena inženjerskogeološka karta Zagrebačke županije također daje pregled stijena na kojima se pojavljuju klizišta, nestabilne padine, te jedno šire područje na kojem je moguća pojačana erozija.
Slika 1. Inženjerskogeološka karta Zagrebačke županije (osnovne jedinice)
Izvor: Institut za geološka istraživanja, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb 2000.
Prostor Zagrebačke županije odlikuje se velikom reljefnom i krajobraznom raznolikošću, koja mu daje posebnu prirodnu i krajobraznu vrijednost. Reljefna struktura sastoji se od niskih ravničarskih močvarnih područja, plodnih riječnih dolina i ravnica, blago uzdignutih terena, pobrđa, gorja i gora.
U prostoru Zagrebačke županije gotovo je jednako zastupljen dolinski i brežuljkasti reljef (do 200 m.n.v.), a manje nisko brdoviti (200-600m) i visoko brdoviti (600- 1000m).
Nizine obuhvaćaju krajeve do 200 metara n/m i čine gotovo veći dio Zagrebačke županije. Sastoje se od nekoliko cjelina: središnje savske nizine s Turopoljem, velike nizine u porječju Lonje na istoku, doline Krapine na sjeverozapadu, zavale Crne Mlake na jugozapadu i niskog Pokuplja na jugu.
Prigorja obuhvaćaju brežuljkaste i niže brdske dijelove Zagrebačke županije.
To su predjeli s nadmorskom visinom između 200 i 500 metara. Karakteristična su prigorja koja se naslanjaju na više gore i pojedina izdvojena prigorja kao: Marijagoričko na sjeverozapadu između rijeke Krapine i Sutle te Vukomeričkih gorica između Turopolja i Pokuplja na jugu. Marijagoričko prigorje uzdiže se do 312 metara nadmorske visine, dok su Vukomeričke gorice niže s najvišom visinom od 255 metara.
Područja viša od 500 metara nalaze se samo u području Medvednice, Žumberačke gore i Samoborskog gorja. To su sredogorja jer im najviši vrhovi neznatno prelaze 1000 metara.
Medvednica se uzdiže sjeverno od Zagreba u smjeru jugozapad-sjeveroistok u duljini od 40 kilometara. Najviši vrh Sljeme visok je 1.033 metara. Žumberačka gora nalazi se u jugozapadnom dijelu Zagrebačke županije uz granicu prema Sloveniji. Od Medvednice je odvojena dolinom rijeke Save. Najviši vrh Xxxxx Xxxx visok je 1178 metara, i nalazi se na području Karlovačke županije. Na Žumberačkoj gori ističe se velik broj manjih grebena zaravni i duboko usječenih dolina, osobito u sjeveroistočnom dijelu.
Prostor Zagrebačke županije razlikuje se po vrijednim prirodnim cjelinama na četiri osnovne makrojedinice.
1. MEDVEDNICA
2. ŽUMBERAK I SAMOBORSKO GORJE
3. PRIGORJE MEDVEDNICE I JUŽNI DIO ZAGORJA
4. NIZINSKO PODRUČJE SAVE I KUPE
Savsko-kupska nizina zaprema aluvijalnu ravan Save, Kupe i njihovih pritoka, zajedno s brežuljkastim, razvedenim Vukomeričkim goricama. Krajobraz Savske nizine determiniran je uglavnom šumskim i poljoprivrednim površinama koje se izmjenjuju u slici krajobraza.
Kupska nizina je znatno manja i, za razliku od prve, podvodnija, pa ovdje šumski prostori hrasta lužnjaka prevladavaju. Naselja i obradiva polja više su povezana s rubnim brežuljcima.
Vukomeričke gorice su u prosjeku za 100 m više od nizina Save i Kupe. Ovdje se također smjenjuju šumske i poljoprivredne površine, ali je udio šume (opet bjelogorice) veći nego u ostalim brežuljkastim krajolicima zagrebačke regije.
U hidrološkom smislu prostor Zagrebačke županije karakterizira vodni sliv rijeke Save i prisavska ravnica u kojoj su koncentrirane vode te rijeke i njezinih pritoka, a takva koncetracija uvjetuje međuovisnost površinskih i podzemnih voda u smislu količine i kakvoće.
Sava je u svom dijelu toka kroz Županiju nizinska rijeka veoma varijabilnog vodostaja sa sezonskim bujicama. Visoki vodostaji javljaju se u proljeće i jesen, a niski ljeti.
Veći dio južne savske aluvijalne ravni odvodi rijeka Odra u rijeku Kupu. Krajnji jugozapadni dio županijskog prostora odvodnjava se u rijeku Kupu, koja djelomično čini i južnu granicu Županije. Glavni pritok rijeke Kupe na tom dijelu je Kupčina, kojoj pritječe većina vodotoka sa Žumberka. U porječju Kupe je i najniži podvodni, močvarni dio Županije oko Crne Mlake.
Nizinski dijelovi, a posebno prisavska ravnica, u hidrološkom smislu su najznačajniji, jer su tu koncentrirane velike količine površinskih i podzemnih voda. To su prostori bogati zalihama podzemnih pitkih voda, koje su od životne važnosti za vodoopskrbu Grada Zagreba, cijelog prostora Zagrebačke županije i dijela prostora Krapinsko- zagorske županije.
Glavna obilježja klime Zagreba i Zagrebačke županije uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine. Ovo područje nalazi se unutar pojasa umjerenih širina, s izraženim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. To se očituje na taj način da u nekim pokazateljima klime dolazi do izražaja maritimnost, a u drugim kontinentalnost klime, pri čemu ni jedno od ovih obilježja ne prevladava.
Područje Zagrebačke županije, prema Koepenovoj klasifikaciji, pripada klimatskom području "Cfwbx". To je umjereno topla kišna klima, u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najsuši dio godine javlja se u hladno godišnje doba. Nailazimo na sporedni oborinski maksimum toplog dijela godine koji je račvast, cijepa se na maksimum u proljeće (svibnju) i u kasno ljeto (srpnju ili kolovozu), a između njih je razdoblje suše. Temperatura najhladnijega mjeseca je iznad -3 °C, ljeta su svježa, sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijega mjeseca ispod 22 °C. Taj je tip klime najizrazitiji u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a zahvaća područje sjeverno od prostora Karlovac - Topusko i zapadnije od prostora Virovitica - Daruvar.
Predstavnici tog tipa klime su Čakovec, Koprivnica, Zagreb.
Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka i kolebanja u Celzijevim stupnjevima, što je dobiveno na osnovi podataka četiriju hidrometeoroloških postaja u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, predočuju se u tablici:
Tablica 3. Tablica srednjih mjesečnih temperatura zraka
Meteorološ- ka postaja | I. | II. | III. | IV. | V. | VI. | VII. | VIII. | IX. | X. | XI. | XII. | Godi- šnja | Kole- banje |
Sljeme - Puntijarka | - 2,4 | - 2,5 | 1,6 | 5,5 | 10,5 | 13,1 | 15,9 | 15,6 | 12,2 | 7,5 | 1,6 | -1,0 | 6,4 | 18,4 |
Zagreb - Grič | 1,2 | 2,4 | 6,8 | 12,0 | 16,3 | 19,8 | 21,7 | 21,2 | 17,5 | 12,0 | 6,7 | 3,3 | 11,7 | 20,5 |
Zagreb - Maksimir | 0 | 0,8 | 5,5 | 11,3 | 15,6 | 19,0 | 20,6 | 20,0 | 16,1 | 10,7 | 5,6 | 2,2 | 10,6 | 20,6 |
Jastrebarsko | - 0,4 | 0,6 | 5,7 | 10,5 | 15,1 | 17,8 | 20,5 | 19,9 | 15,6 | 10,2 | 4,2 | 0,8 | 10,0 | 20,9 |
Napomena: podaci su dobiveni na temelju desetogodišnjeg razdoblja motrenja.
Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prosinac 1997.
Srednje godišnje vrijednosti relativne vlage zraka za promatrane postaje iznose: Sljeme- Puntijarka 81%, Zagreb-Grič 70%, Zagreb-Maksimir 81% i Jastrebarsko 82%. Više vrijednosti relativne vlage zraka u hladnijem dijelu godine i niže u toplom dijelu godine obilježje su godišnjeg hoda toga klimatskog elementa za navedene postaje. To je općenito posljedica dužega noćnog hlađenja i kraćega danjeg grijanja zraka u zimskom razdoblju s jedne strane, te obrnutih uvjeta ohlađivanja i zagrijavanja u ljetnom razdoblju.
Oborine su pravilno raspoređene tijekom cijele godine i u vegetacijskom razdoblju padne od 53 do 57 % oborina. Maksimum oborina javlja se tijekom lipnja, dok se u listopadu (Sljeme-Puntijarka), odnosno studenom, javlja sekundarni maksimum. Najmanje količine oborina padnu tijekom siječnja ili veljače.
Tablica 4. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina za promatrane postaje (u mm):
Meteorološ- ka postaja | I. | II. | III. | IV. | V. | VI. | VII. | VIII. | IX. | X. | XI. | XII. | Godi- šnja | U vegetac. razdoblju |
Sljeme - Puntijarka | 70 | 75 | 95 | 79 | 104 | 156 | 96 | 103 | 113 | 120 | 108 | 108 | 1226 | 651 (53%) |
Zagreb - Grič | 65 | 46 | 43 | 59 | 88 | 105 | 92 | 74 | 80 | 68 | 81 | 73 | 874 | 498 (57%) |
Zagreb - Maksimir | 65 | 46 | 42 | 57 | 90 | 105 | 91 | 70 | 81 | 66 | 85 | 73 | 871 | 494 (57%) |
Jastrebar- sko | 60 | 62 | 68 | 59 | 77 | 110 | 75 | 83 | 87 | 86 | 87 | 48 | 900 | 489 (54%) |
Napomena: podaci su dobiveni na temelju desetogodišnjeg razdoblja motrenja.
Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prosinac 1997.
Podaci o smjeru i jačini vjetra bilježe se na području zračne xxxx Xxxxx. Na tom području prevladavaju sjeveroistočni i jugozapadni vjetrovi. Ujutro prevladava jugozapadna grana, uvečer sjeveroistočna, a sredinom dana je istočni vjetar čak nešto češći od sjeveroistočnog. Takav dnevni hod posljedica je orografskog utjecaja Medvednice i doline Save. Najčešći smjerovi vjetra su i najjači, prosječne brzine oko 3 m/s. Sredinom dana puše jači vjetar u svim smjerovima, a naročito u prevladavajućim. U godišnjem hodu najjači vjetar puše u proljeće, a najslabiji u jesen i zimi. U proljeće se u prosjeku može očekivati do 8 dana mjesečno s jakim vjetrom, dok su u ostalim godišnjim dobima mjesečno samo 3-4 dana s jakim vjetrom. Olujni vjetar (jačine 8B) vrlo je rijedak. Tišine (stanja bez vjetra) javljaju se u približno 32% (ujutro), odnosno 25% (uvečer), a sredinom dana u samo približno 8% slučajeva.
Za cjelovito postupanje s komunalnim otpadom, koji se stvara u dnevnoj količini od 0,5 kg po stanovniku Županije, važno je analizirati nekoliko elemenata, od kojih svaki predstavlja nužan preduvjet za funkcioniranje cjeline:
odlagališta otpada,
pravne osobe koje obavljaju djelatnost postupanja s otpadom, odvojeno prikupljanje,
prikupljanje glomaznog otpada,
čišćenje divljih odlagališta.
Na području Županije postoji 9 aktivnih "službenih" odlagališta komunalnog otpada: Andrilovec - Dugo Selo, Tarno - Ivanić Grad, Božićka - Jastrebarsko, Trebež - Samobor, Cerovka - Sv. Xxxx Xxxxxx, Mraclin - Velika Gorica, Beljavina (Novo Selo) - Vrbovec, Novi Dvori - Zaprešić i Kraljev Vrh - Jakovlje.
Od svih navedenih odlagališta samo su dva izvedena prema projektu sanitarnog odlagališta (Dugo Selo i Sv. Xxxx Xxxxxx).
Dijelom zbog prije navedenih nedostataka sustava prikupljanja komunalnog otpada, a dijelom zbog nedostatka ekološke svijesti stanovnika/vikendaša/poduzetnika, koja se nadovezuje i na tradicionalno seosko odbacivanje otpadaka u prirodu (s velikom razlikom u današnjoj strukturi otpada od onoga tradicionalnoga), kontinuiran i težak problem su divlja odlagališta otpada u prirodi (šumama, potocima, livadama, jezerima/šljunčarama). U odnosu na stanje iz 1996. i ovdje se vidi određen pomak. Naime, mnogi gradovi i općine poduzimaju redovite akcije čišćenja ili zatrpavanja divljih odlagališta, od kojih se neka više ne obnavljaju. Ipak na prostoru Županije i dalje postoje stotine divljih odlagališta.
Upravo za akcije čišćenja divljih odlagališta neke općine/gradovi u proračunima odvajaju namjenska sredstva za zaštitu okoliša. Iako te akcije ni približno ne pokrivaju sve ono što bi predstavljalo sanaciju cjelovitog okoliša, njihovo namjensko izdvajanje značajan je pokazatelj unapređenja svijesti o potrebi zaštite okoliša.
Slika 2. Aktivne "službene" lokacije odlagališta komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji
Područje Zagrebačke županije u većem dijelu obilježava očuvana biološka raznolikost. Primjena kemijskih sredstava u poljoprivredi, onečišćenje vodotoka (otpadnim vodama i odlaganjem otpada), promjena vodnih režima nakon hidroregulacije - samo su neki od čimbenika koji utječu na smanjenje ili nestanak životinjskih vrsta. Smanjenje biljnih vrsta može se (kao i smanjenje životinjskih) samo indirektno pretpostaviti, posebno na temelju intenzivnih sječa šuma. Stoga je potrebno pokrenuti, na području cijele Županije, posebne projekte i akcije s ciljem očuvanja i zaštite biljnih i životinjskih vrsta čija brojnost opada, staništa nestaju ili im prijeti izumiranje.
3. Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada
Sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje kućnog otpada i glomaznog otpada s cjelokupnog područja općine Pokupsko vrši tvrtka Eko – flor plus d.o.o. iz Donje Zdenčine.
Koncesija je dodjeljena za period 01.06.2006. – 31.05.2015. godine.
Temeljem koncesijskog ugovora komunalni otpad se odvozi u posudama od 120, 240 ili
1.100 litara, a iste su u vlasništvu općine Pokupsko.
Ukoliko postoji potreba za zamjenom posuda zbog oštećenja ili drugih razloga, koncesionar osigurava odgovarajuću posudu koja ostaje u njegovom vlasništvu, a korisnik istu koristi bez naknade.
Glomazni otpad odvozi se organizirano dva puta godišnje ( proljeće i jesen ), na način da korisnici isti u najavljenom terminu ostavljaju pored posude za sakupljanje komunalnog otpada. U glomazni otpad ne spadaju olupine i školjke automobila, građevinski otpad, tehnološki otpad, auto – gume i elektronički otpad.
Komunalni otpad sa područja općine Pokupsko odvozi se na odlagalište otpada Ilovac u Karlovcu, temeljem godišnjeg ugovora koji je za odlaganje otpada sklopljen između tvrtke Čistoća Karlovac d.o.o. i Eko – flor plus d.o.o..
Cijene odvoza prikupljenog otpada iz domaćinstava, sa posudama koje se daju na korištenje i odlaganjem na deponiju iznose:
- za domaćinstva – odvoz svaki drugi tjedan, PDV je uračunat u cijenu :
- kante 120 l - 30 kn (za samce i staračka domaćinstva iznad 65 godina starosti)
- kante 240 l - 45 kn,
- korisnici socijalne iskaznice ne plaćaju odvoz smeća,
- vikendaši plaćaju pola osnovne cijene, odnosno 22,5 kn mjesečno,
- ukoliko se za stambene objekte s više domaćinstava ili nepristupačna područja dogovori s općinom postavljanje kontejnera od 1.100 litara, primjenjuje se cijena kante od 240 litara, odnosno ako se radi o vikend naselju cijena od 22,5 kn mjesečno.
- za veće, povremene količine otpada, korisnici posuda mogu kupiti vreće od 110 l sa logotipom koncesionara Eko – flor plus d.o.o po cijeni od 12 kn (PDV uključen u cijenu).
Cijene za sve registrirane fizičke i pravne osobe iznose:
- kanta 240 l – odvoz svaki drugi tjedan 55 kn + PDV
- spremnik 1.100 l – odvoz svaki drugi tjedan 150 kn + PDV
- spremnik 5 m3 – cijena za jedan odvoz 850 kn + PDV
- spremnik 7 m3 – cijena za jedan odvoz 950 kn + PDV
- ukoliko je sjedište fizičke ili pravne osobe u istom objektu, korisnik ne plaća odvoz kućnog smeća
Kako bi problematiku gospodarenja s komunalnim otpadom uskladila sa naprijed navedenim zakonskim odredbama, općina Pokupsko donijela je slijedeće Odluke :
1. Odluku o obvezatnom korištenju usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada, Klasa: 363-01/04-01/09, Ur.broj: 238-22-1-04-1, od 11.11.2004. godine, objavljenu u Glasniku Zagrebačke županije, broj 23/2004.
2. Odluku o komunalnom redu, Klasa: 363-02/07-01/28, Ur.broj: 238-22-1-07-1, od 28.09.2007. godine, objavljenu u Glasniku Zagrebačke županije, broj 23/2007.
Sukladno odredbama navedenih odluka korištenje usluge odvoza komunalnog otpada obavezno je za sve pravne i fizičke osobe na području općine Pokupsko, a otpad od istih može preuzimati samo koncesionar za odvoz komunalnog otpada.
Kaznenim odredbama zaprijećeno je kaznom za pravne osobe u iznosu od 500 do 1.000 kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi 100 do 200 kuna, a za fizičke osobe koje ne žele koristiti uslugu odvoza komunalnog otpada predviđena je kazna u iznosu od 150 do 200 kuna.
3.1. Program odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti
Na prometno pogodnom položaju u središtu mjesta Pokupsko nalazi se malo reciklažno dvorište koje je općina postavila u suradnji sa koncesionarom kako bi započeli s provedbom odredaba strategije zaštite okoliša i gospodarenja otpadom te djelovali na svijest građana o potrebi održivog gospodarenja otpadom. Od samog postavljanja i početka sa radom reciklažno dvorište vrlo uspješno ispunjava svoju namjenu te građani u njega dovoze otpad koji u naravi predstavlja iskoristivu sekundarnu sirovinu.
Kroz rad reciklažnog dvorišta uočena je potreba za boljim opremanjem u smislu osiguravanja preostale opreme za sakupljanje ostalih kategorija iskoristivog otpada te za boljim infrastrukturnim uređenjem mini reciklažnog dvorišta.
Kako bi se realizirali spomenuti planovi biti će upućen zahtjev Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje planova opremanja i uređenja reciklažnog dvorišta putem programa postupanja s otpadom.
U cilju osiguravanja trajnih uvjeta za zbrinjavanje otpada u zahtjevu je zatraženo osiguravanje odgovarajućeg broja spremnika od 120 l, 240 l, 1.100 l, 7 m³, zvona za papir i staklo, spremnika za otpadno mazivo ulje, spremnika za otpadno jestivo ulje, spremnika za akumulatore, filtere i drugi zauljeni otpad, te spremišta za privremeno čuvanje opasnog otpada.
Također je potrebno određiti lokaciju za odlaganje građevinskog otpada na području općine Pokupsko koja neće negativno utjecati na okoliš, a koje će omogućiti kvalitetno gospodarenje mineralnim sirovinama iz građevinskog otpada.
3.2. Analiza po naseljima
Usporedbom popisa korisnika usluge odvoza komunalnog otpada sa dobivenim podatcima o nastanjenim objektimana području općine Pokupsko došlo se do slijedećih podataka:
- broj objekata – 1312
- korisnici usluge odvoza otpada – 361
- obuhvaćenost odvozom otpada – 27,5 %
Ovakvo stanje obuhvaćenosti odvozom komunalnog otpada ocijenjeno je od strane općine Pokupsko potpuno neprihvatljivim i prepoznato je kao jedan od glavnih razloga za nastajanje velikog broja divljih odlagališta na području općine.
Kako bi se navedeni problem hitno riješio od strane Xxxxx za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurano je sufinanciranje nabavke nedostajuće komunalne opreme, kako bi se u suradnji sa koncesionarem osigurali uvjeti da svaka pravna i fizička osoba na području upćine Pokupsko može odlagati komunalni otpad u odgovarajući spremnik.
S navedenim ciljem svim stanovnicima općine Pokupsko koji su to prihvatili, podijeljeni su na korištenje spremnici od 120 i 240 litara, a kako bi se u odvoz uključili i svi ostali, na lokacije koje je odredila općina postavljeno je ukupno 37 spremnika od
1.100 litara.
Spremnici od 1.100 litara postavljeni su na slijedeće lokacije:
1. Pokupsko
- Kaurići
- Busije
2. Mali Degoj
3. Auguštanovec
- Kod igrališta
- Kod kapelice
4. Pokupsko Cerje
- Xxx Xxxxxxxxxx
- Kod Spenika
5. Lijevi Štefanki
- Na Brodišću
- Pri domu
- Pri trgovini
6. Lukinić Brdo
- Skender Brdo – kod autobusne kućice
- Krpečanci – kod doma
- Dvekari – kod velikog doma
- Paun Brdo
- Batinovec
- Pri Poru
- Žužić Brdo – križanje
7. Opatija
- Kod Doma
- Xxx Xxxxxx
- Pri Klasaliću
8. Gornja Opatija
- Kod Xxxxxxxx Xxxxxx
- Kod Salaša
- Futači ( križanje )
- Brajkovići – raskrižje
9. Roženica I
- Kod Bunara
- Raskrižje
10. Roženica II
- Kod igrališta
11. Turkovići ( Zgurić Brdo )
- Kod trafostanice
12. Pokupski Gladovec
- Kod njihaljke
- Na raskrižju kod mosta
13. Hotnja
- Kod doma
- Gajseki
- Xxxxxxxxx
- Skrbini – kod stupa trafostanice
- Na raskrižju
14. Srezojevo
- Kod križa
- Kod Vranešića
Kao rezultat navedene aktivnosti očekuje se da će i domaćinstva koja nisu željela preuzeti posudu od 120 ili 240 litara istu naknadno zatražiti, budući da će im koncesionar od 01.04.2008. godine fakturirati uslugu odvoza komunalnog otpada sukladno cijenama iz koncesijskog ugovora.
Za navedene potrebe Općina je osigurala dovoljan broj spremnika, a za raspodijelu istih korisnicima zadužen je koncesionar.
Temeljem provedenih aktivnosti provedena je nova analiza korisnika usluge odvoza komunalnog otpada i dobiveni su slijedeći podatci:
Broj objekata – 1.312
korisnici usluge odvoza otpada – 963
obuhvaćenost odvozom otpada – 73,4 %
Dodatnim angažmanom koncesionara očekuje se da će postotak obuhvaćenosti organiziranim odvozom komunalnog otpada i dalje rasti.
4. Mjere za uključivanje svih domaćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada
S ciljem unaprijeđenja postupanja s komunalnim otpadom i izbjegavanja stvaranja divljih odlagališta otpada potrebno je provesti mjere za uključivanje svih domaćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada.
Mjere podrazumjevaju slijedeće korake:
1. Provođenje zajedničke analize popisa domaćinstava koja nisu uključena u
organizirani odvoz otpada. Analizu zajedno provode Općina i Eko – flor plus d.o.o..
2. Eliminiranje praznih objekata s popisa obveznika.
3. Obilazak svih domaćinstava od strane djelatnika Eko – flor plus d.o.o. s ciljem provjere stvarnog stanja.
4. Izrada i dostava prijedloga rješenja općini od strane koncesionara.
5. Usaglašavanje načina rješavanja problema na zajedničkim radnim sastancima predstavnika Općine, mjesnih odbora i koncesionara.
6. Izvršenje dogovorenog rješenja od strane Eko –flor plus d.o.o. uz nadzor Općine.
Sukladno navedenom općina Pokupsko u suradnji sa koncesionarom ispunjava sve zakonom propisane obveze vezane za gospodarenje komunalnim otpadom.
S ciljem smanjenja količine otpada koji završava na odlagalištu komunalnog otpada u općini Pokupsko poduzete su i značajne aktivnosti na odvojenom prikupljanju sekundarnih sirovina i posebnih vrsta otpada :
1. Odvojeno sakupljanje papira i stakla u odgovarajućim spremnicima.
Odgovarajući spremnici plave i zelene boje postavljeni su u svim većim naseljima. Spremnike redovito, bez naknade prazni tvrtka Eko – flor plus d.o.o. koja ima koncesiju za sakupljanje svih navedenih sekundarnih sirovina na području Zagrebačke županije.
Broj postavljenih spremnika zadovoljava trenutne potrebe stanovnika, a ukoliko se pokaže potreba za dodatnim spremnicima koncesionar će u suradnji sa općinom Pokupsko izvršiti postavljanje istih u roku od 7 dana od dana pisanoh zahtjeva.
Analizom sadržaja spremnika utvrđeno je da se sakupljanje papira i stakla obavlja bez većih problema, uz napomenu da je sakupljeno staklo vrlo loše kvalitete, budući da se u spremnike odlaže i raznorazni drugi otpad.
Bez obzira na navedeno, sa ciljem podizanja ekološke svijesti potrebno je zadržati postojeće spremnike za odvojeno prikupljanje otpada.
Kako bi se navedeni problemi riješili potrebno je pojačati edukacijske aktivnosti u školama, u tu svrhu koncesionar je osigurao postavljanje posuda za sakupljanje komunalnog otpada u obliku žaba i medvjeda koje su postavljene uz školske objekte.
Kako bi se djelovalo i na svijest ostalog stanovništva, koncesionar je postavio 30 baroknih koševa za smeće na autobusnim stajalištima, što svim osobama koje borave i posjećuju općinu Pokupsko daje jasnu poruku o potpunom ekološkom opredijeljenju njezinih stanovnika i čelništva općine.
2. Mogućnost odlaganja otpada u reciklažnom dvorištu
Na vrlo pristupačnom mjestu, u neposrednoj blizini zgrade općinske uprave, uz groblje u naselju Pokupsko, uređuje se reciklažno dvorište u kojem će stanovnici općine Pokupsko moći bez naknade odložiti sve vrste neopasnog otpada.
Za odvojeno prikupljanje otpada biti će korišteni spremnici od 7 m3, posebni spremnik za akumulatore, posebni spremnik za otpadno ulje i tipizirani spremnici za papir, plastiku i staklo. Otpad sa groblja i ostali otpad nastao razvrstavanjem otpada biti će odlagan u pužni press kontejner u vlasništvu općine Pokupsko.
Odvoz svih vrsta neopasnog otpada iz reciklažnog dvorišta preuzeti će Eko – flor plus d.o.o. koji posjeduje ovlaštenja za postupanje sa svim vrstama neopasnog otpada.
Sukladno koncesijskom ugovoru i njegovim aneksima koncesionar se obvezuje da će osigurati potrebnu opremu i specijalna vozila kako bi bio u mogućnosti sve spremnike prazniti na način da puni spremnik zamijenjuje sa praznim u cilju što manjeg utjecaja na okoliš, odnosno kako bi se izbjeglo moguće rasipanje otpada tijekom njegovog pretovara.
U reciklažnom dvorištu će biti zapriman otpad isključivo od fizičkih osoba koje žive na području općine Pokupsko, a otpad od pravnih osoba neće biti zapriman, budući da one sukladno zakonskim odredbama moraju otpad predavati ovlaštenim sakupljačima uz popunjavanje pratećih listova.
3. Osiguravanje uvjeta za prikupljanje građevinskog otpada
Sukladno obvezama iz Pravilnika o gospodarenju građevnim otpadom, u okviru reciklažnog dvorišta biti će postavljen i spremnik ili više njih za odvojeno prikupljanje građevinskog otpada.
Navedeni otpad biti će preuziman uz naknadu iz koje će se plaćati troškovi preuzimanja istog od strane ovlaštenog sakupljača građevnog otpada.
Ovisno o količinama i vrstama sakupljenog građevnog otpada, biti će razmotrena mogućnost korištenja istoga za nasipavanje poljskih puteva.
Temeljem dosadašnjih iskustava u odvojenom sakupljanju sekundarnih sirovina i posebnih vrsta otpada predlaže se provođenje slijedećih mjera u cilju unapređenja istoga:
1. Produžiti nadzor rada reciklažnog dvorišta, na način da isto radi u vremenu od 8 do 20 sati. Na ovaj način svi zainteresirani bi mogli na propisan način odložiti neopasni otpad, a istovremeno bi se znatno smanjila količina otpada koji se nekontrolirano i bez nadzora odlaže na ulazu i uz rampu reciklažnog dvorišta.
2. Organizirati odvojeno prikupljanje građevinskog otpada budući da isti zauzima veliki prostor na lokaciji reciklažnog dvorišta, a istovremeno doprinosi velikom habanju spremnika u koje se odlaže i u kojima se prevozi.
Predlaže se da se gospodarenje građevinskim otpadom uredi na način propisan Planom gospodarenja otpadom RH, na način da se iznađe odgovarajuća lokacija na području općine za privremeno odlaganje građevinskog otpada iz kojega će prethodno biti izdvojen sav iskoristivi otpad.
Predmetnom lokacijom temeljem koncesijskog ugovora trebala bi gospodariti tvrtka koja je ovlaštena za postupanje sa građevinskim otpadom, a financiranje i održavanje lokacije trebalo bi osigurati naplatom naknade za dovoz, prihvat i odvoz posjedniku građevinskog otpada.
Predloženim načinom gospodarenja građevinskim otpadom smanjili bi se troškovi koje jedinica lokalne samouprave ima budući da sufinancira ili direktno plaća zbrinjavanje velikih količina građevinskog otpada, a predloženo rješenje bilo bi u skladu sa jednim od osnovnih načela zaštite okoliša, a to je da proizvođač otpada plaća troškove zbrinjavanja otpada.
3. Koncesionar je dužan prilikom sakupljanja komunalnog otpada u potpunosti provoditi odredbe Zakona o otpadu, na način da od pravnih osoba traži da odvojeno prikupljaju sve vrste iskoristivog otpada.
S obzirom da tvrtka Eko – flor plus d.o.o. raspolaže svom potrebnom opremom i vozilima, kao i sa svim dozvolama, jedinica lokalne samouprave nema dodatnih financijskih opterećenja, no dužna je zajedno sa koncesionarom raditi na smanjivanju količine komunalnog otpada koji će se odlagati na odlagalištu otpada.
Navedene aktivnosti važne su za jedinicu lokalne samouprave i zbog činjenice da se, sukladno Pravilnika o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave ( N.N 59/06 ), visina naknade vlasnicima nekretnina u blizini odlagališta otpada plaća prema količini odloženog otpada.
Briga o provođenju navedenih aktivnosti koje za rezultat imaju smanjenje količina komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište otpada vrlo je značajna za jedinicu lokalne samouprave, prije svega zbog činjenice da se, sukladno Pravilnika o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave ( N.N 59/06 ), visina naknade vlasnicima nekretnina u blizini odlagališta otpada plaća prema količini odloženog otpada.
5. Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada
Budući da općina Pokupsko na svom području nema službenog odlagališta komunalnog otpada, odnosno da nema niti zakonske osnove, niti potrebe za gradnjom istoga, komunalni otpad se odvozi na odlaganje izvan područja općine.
Tvrtka Eko – flor plus d.o.o. komunalni otpad odvozi na odlagalište komunalnog otpada Ilovac u Karlovcu koje posjeduje sve potrebite dozvole za rad.
Korisnik koncesije dužan je prema zakonskim propisima nakon ustrojavanja regionalnog ili županijskog odlagališta komunalni otpad odlagati na isto.
U skladu sa zakonskim odredbama korisnik koncesije svim nadležnim institucijama u predviđenim rokovima dostavlja sve podatke o postupanju s komunalnim otpadom, uključujući i podatke o mjestu odlaganja otpada.
Informacija o istome dostavlja se i općini Pokupsko.
Analizom podataka dostavljenih u Registar onečišćivaća okoliša utvrđeno je da su u 2007. godini na području općine Pokupsko proizvedene slijedeće količine otpada :
Ključni broj 200301 – miješani komunalni otpad – 4281,10 t Ključni broj 200307 – glomazni otpad – 18,32 t
Napominjemo da je količina miješanog komunalnog otpada vrlo velika iz razloga što je u 2007. godini uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obavljena sanacija većeg broja diljih odlagališta na području općine Pokupsko.
6. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta otpada
Sva odlagališta otpada na području općine Pokupsko divlja su odlagališta i potrebno ih je zatvoriti i sanirati, te restriktivnim mjerama spriječiti daljnje nelegalno odlaganje otpada.
Zalaganjem vodstva općine i uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tijekom 2007. godine izrađen je i proveden Plan sanacije divljih odlagališta otpada na području općine Pokupsko kojim je uklonjen nelegalno odložen otpad u prirodi sa četrnaest (14) lokacija.
Popis lokacija sa iskazanom saniranom površinom i količinom uklonjenog otpada nalazi se u tablici 6.
Tablica 6. Popis divljih odlagališta otpada koja su sanirana u 2007. godini sa iskazom površine odlagališta i količine uklonjenog otpada
Lokacija | Sanirana površina (m2) | Količina otpada (m3) |
Suvača | 500 | 200 |
Hrtić | 800 | 500 |
Opatija Gornja – Šajnovići | 1.000 | 500 |
Roženica | 500 | 200 |
Hotnja – Xxxxxxxx Draga | 500 | 300 |
Hotnja – Marčinkovac | 200 | 200 |
Brda | 100 | 200 |
Topolovec | 1.000 | 600 |
Šestak Brdo | 450 | 300 |
Lukinić Brdo – Paun Brdo | 400 | 200 |
Pokupsko Cerje – Suhača | 500 | 400 |
Pokupski Gladovec | 1.500 | 1.000 |
Magdić | 1.000 | 750 |
Pokupsko | 1.000 | 1.500 |
Ukupno | 9.450 | 6.850 |
Sanirane lokacije ucrtane su na karti općine Pokupsko koja se nalazi u prilogu, zajedno sa fotografijama saniranih divljih odlagališta otpada.
Obilaskom područja općine u listopadu 2007. godine utvrđene su nove lokacije divljih odlagališta otpada koje su navedene u tablici 7.
Tablica 7. Procjena količine i vrste otpada te zauzete površine divljih odlagališta otpada uočenih sredinom 2007.
Lokacija | Procijenjena površina (m2) | Procijenjena količina otpada (m3) | Sastav otpada |
Strezojevo – Jelekovci | 700 | 310 | Glomazni, komunalni i građevinski |
Strezojevo – Mekote | 1.000 | 450 | |
Gladovec P. – Vatarci | 1.000 | 500 | |
Roženica – Ježoviti | 500 | 200 | |
Ukupno | 3.200 | 1.460 |
U prilogu se nalaze slike divljih odlagališta otpada registriranih obilaskom sredinom 2007. godine.
7. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih (divljih) odlagališta otpada i otpadom onečišćenog okoliša
Nakon uspješno završene sanacije divljih odlagališta sredinom 2007. godine, te nakon detektiranja novih onečišćenih lokacija pokrenute su aktivnosti na osiguravanju sredstava za provedbu sanacije otpadom onečišćenog okoliša.
Zahtjev za sufinanciranje sanacije divljih odlagališta otpada upućen je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u skladu sa zahtjevom Fonda izabran je najpovoljniji ponuditelj za uslugu izrade Plana sanacije divljih odlagališta otpada.
U općinskom proračunu za 2008. godinu osigurana su sredstva sukladno ugovorom definiranom udjelu općine u projektu sanacije sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a nakon odobravanja sredstava i potpisivanja ugovora sa Fondom biti će izabran najpovoljniji ponuditelj za provedbu sanacije, odnosno isti će obaviti sanaciju divljih odlagališta otpada prema pozitivnim zakonskim propisima i smjernicama Fonda.
S obzirom da uklanjanje otpada sa divljih odlagališta otpada potpada u komunalne djelatnosti, radove na sanaciji obaviti će tvrtka registrirana i ovlaštena za sakupljanje, prijevoz i odlaganje otpada, koja istovremeno sukladno Zakonu o javnoj nabavi ponudi najnižu cijenu u valjanoj ponudi.
Lokacija na koju će se odvoziti otpad sa divljih odlagališta mora biti definirana u ponudama ponuđača za sanaciju divljih odlagališta otpada, a ista će biti utvrđena sukladno odluci općine i mogućnosti prihvata otpada na najbliže legalno odlagalište otpada.
Početak provedbe sanacije svih divljih odlagališta otpada očekuje se u ljeto 2008. godine po završetku kišnog razdoblja.
7.1. Sanacija divljih odlagališta otpada općine Pokupsko
Sanaciju odlagališta otpada potrebno je provesti metodom „ex situ“, što znači da se sav otpad koji se nalazi na lokaciji mora evakuirati, odnosno premjestiti na najbliže službeno odlagalište. Nakon odvoza otpada čitav prostor dotadašnjeg odlagališta potrebno je urediti u skladu sa zahtjevima krajobraza.
Premještanje otpada s divljeg odlagališta mora obuhvatiti slijedeće tehnološke etape:
1. Izdvajanje metalnog otpada (glomazni metalni, elektronički otpad, olupine automobila, kućanski aparati i sl.), te automobilskih guma na zasaban dio odlagališta. Ovaj otpad na daljnju obradu mora preuzeti tvrtka specijalizirana i ovlaštena za postupanje metalnim i sličnim otpadom.
2. Građevinski otpad i dio drugog na odlagalištu inertnog otpada prevozi se do službenog odlagališta, gdje može poslužiti kao materijal za prekrivanje.
3. Utovar miješanog komunalnog otpada i odvoz na službeno odlagalište.
Prilikom prijevoza otpada potrebno je otpad prekriti tendom ili folijom ukoliko se isti obavlja kamionima s otvorenom prikolicom.
Po potrebi se mogu primijeniti druge mjere zaštite otpada od rasipanja.
4. Nakon odvoza otpada s lokacije, teren je potrebno izravnati (nasipati ukoliko je potrebno dostupnim inertnim materijalom).
5. Posljednja etapa uređenja odnosi se na formiranje završnog zbijenog pokrovnog sloja i hortikulturno uređenje lokacije kako bi se dovela u sklad s okolišem (krajobrazom)
6. Prije početka postupka sanacije potrebno je izvršiti analize vode na izvorištima u krugu od 1 km, te ponoviti postupak godinu dana nakon provedbe postupka sanacije.
8. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije divljih odlagališta otpada općine Pokupsko
S obzirom da se očekuje sufinanciranje sanacije divljih odlagališta otpada od strane Xxxxx za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, planirani izvori su navedeni Fond i općinski proračun u postotku koji je predviđen Pravilnikom o radu Xxxxx.
Obzirom na količine otpada odloženog na lokacije divljih odlagališta otpada i cijene postignute na javnom nadmetanju za ustupanje radova na sanaciji divljih odlagališta otpada općine Pokupsko u 2007. godini, procjenjuje se da je iznos potrebnih financijskih sredstava za sanaciju divljih odlagališta otpada registriranih tijekom obilaska sredinom 2007. godine oko 500.000 kuna.
Točan iznos troška sanacije divljih odlagališta otpada biti će utvrđen troškovnikom Plana sanacije divljih odlagališta i potvrđen od strane službene osobe Fonda nakon izvršenog uvida stanja na terenu.
U općini Pokupsko, _ 2008. godine.
Klasa:
Ur.broj:
Načelnik općine Pokupsko Xxxxxxx Xxxxxxxxxx
Privitak 1. Fotografije divljih odlagališta otpada općine Pokupsko
saniranih sredinom 2007. godine
Privitak 2. Karta općine Pokupsko s označenim lokacijama divljih odlagališta
otpada saniranih tijekom 2007. godine
Oznake divljih odlagališta:
1. Xxxx Xxxxxx
2. Hrtić
3. Opatija Gornja - Šajnovići
4. Roženica
5. Hotnja – Xxxxxxxx Xxxxx
6. Hotnja - Marčinkovac
7. šuma Brda
8. Topolovec
9. Šestak Brdo
10. Lukinić Brdo – Paun Brdo
11. Pokupsko Cerje – Suhača
12. Pokupski Gladovec
13. Xxxxxx
14. Pokupsko - Krč