Contract

Na temelju članka 26. i 233. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14) i članka 54. Statuta Lučke uprave Senj, Upravno vijeće Lučke uprave Senj na 11. sjednici održanoj dana 23. prosinca 2019. godine donijelo je

PRAVILNIK O RADU LUČKE UPRAVE SENJ

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu Lučke uprave Senj (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ureĎuje se sklapanje ugovora o radu; zaštita života, zdravlja i privatnosti radnika; probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad; radno vrijeme; odmori i dopusti; zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja; zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad; plaće; prava radnika; zabrana natjecanja radnika sa Lučkom upravom Senj (u daljnjem tekstu: Lučka uprava); naknada štete; prestanak ugovora o radu; ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa radnika Lučke uprave; postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika; te mjere zaštite od diskriminacije. Ovaj Pravilnikom ne primjenjuje se radni odnos Lučke uprave i ravnatelja, osim ako na njegovu primjenu upućuje ugovor o radu.

Članak 2.

Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Pravilniku odnose se jednako na muški i ženski rod bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Članak 3.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito ureĎeno ugovorom o radu, Pravilnikom, sporazumom sklopljenim izmeĎu radničkog vijeća i Lučke uprave, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, osim ako zakonom nije drukčije odreĎeno.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Zasnivanje radnog odnosa

Članak 4.

Svatko može slobodno, ravnopravno i pod jednakim uvjetima, na način propisan zakonom, ovim Pravilnikom i općim aktima Lučke uprave, zasnovati radni odnos s Lučkom upravom, ako ispunjava opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa utvrĎen zakonom i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa na odreĎenim poslovima odreĎene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom kojim se ureĎuje unutarnje ustrojstvo i sistematizacija radnih mjesta u Lučkoj upravi.

Članak 5.

O potrebi zasnivanja radnog odnosa u Lučkoj upravi odlučuje ravnatelj Lučke uprave (u daljnjem tekstu: ravnatelj).

Radni odnos u Lučkoj upravi ne može se zasnovati ako u financijskom planu Lučke uprave nisu predviĎena sredstva za plaće i materijalne rashode radnika, osim uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća.

Radni odnos u Lučkoj upravi ne može se zasnovati ako radno mjesto nije predviĎeno pravilnikom kojim se ureĎuje unutarnje ustrojstvo i sistematizacija radnih mjesta u Lučkoj upravi.

Članak 6.

Radni odnos u Lučkoj upravi zasniva se na temelju natječaja ili neposrednim sklapanjem ugovora o radu. O potrebi raspisivanja javnog natječaja za zasnivanje radnog odnosa u Lučkoj upravi odlučuje ravnatelj, osim ako Upravno vijeće Lučke uprave (u daljnjem tekstu: Upravno vijeće) ne odluči drukčije.

Članak 7.

Prije zasnivanja radnog odnosa može se pristupiti provjeri sposobnost osobe koja želi zasnovati radni odnos za obavljanje odreĎenih poslova.

O potrebi provjere sposobnosti osobe koja želi zasnovati radni odnos odlučuje ravnatelj. Provjeru sposo Pri provjeri sposobnosti iz članka 1. ovog članka zatražit će se od osobe koja želi zasnovati

radni odnos da praktičnim radom pokaže u kojoj mjeri vlada stručnim i drugim vještinama potrebnim za obavljanje odreĎenih poslova.

O rezultatima provjere stručnih i drugih vještina potrebnih za obavljanje odreĎenih poslova sastavit će se zapisnik.

Na temelju prethodne provjere stručnih i drugih vještina potrebnih za obavljanje odreĎenih poslova ravnatelj donosi odluku o zasnivanju radnog odnosa.

Članak 8.

S izabranom osobom s kojom Xxxxx uprava želi zasnovati radni odnos sklapa se Ugovor o radu. Ugovor o radu sklapa se, u pravilu, na neodreĎeno vrijeme.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na odreĎeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrĎen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem odreĎenog posla ili nastupanjem odreĎenog dogaĎaja.

Ako je Ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine, Lučka uprava s istim radnikom ne može sklopiti slijedeći uzastopni ugovor o radu na odreĎeno vrijeme.

Ako je ugovor o radu sklopljen u trajanju kraćem od tri godine, ukupno trajanje ugovora o radu na odreĎeno vrijeme s istim radnikom ne može biti duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Lučka uprava osigurat će radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreĎeno vrijeme iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme.

2. Ugovor o radu

Članka 9.

Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme u trajanju do šest mjeseci sklapa ravnatelj samostalno. Ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme, ugovor o radu na odreĎeno vrijeme za stalne sezonske poslove ili ugovor o radu na odreĎeno vrijeme u trajanju duljem od šest mjeseci ravnatelj može sklopiti samo uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća.

Članak 10.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 11. ovog Pravilnika mora sadržavati odredbe o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. danu početka rada,

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na odreĎeno vrijeme,

6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu odreĎivanja trajanja toga odmora,

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu odreĎivanja otkaznih rokova,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto odredbi iz točke 6., 7., 8. i 9. stavka 1. ovog članka, može se u ugovoru odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odredbe ovog Pravilnika kojima je ureĎeno to pitanje.

Članak 11.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Lučka uprave će prije početka rada radniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, koja mora sadržavati sve odredbe iz članka 10. stavka 1. ovog Pravilnika.

Ako Lučka uprava u roku iz stavka 1. ovog članka ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili radniku ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme.

Lučka uprava dužna je radniku uručiti primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje i primjerak prijave na obvezno mirovinsko osiguranje u roku od 8 dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

Članak 12.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, radnik je dužan obavijestiti Lučku upravu o invalidnosti, invaliditetu, bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir. Radi utvrĎivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĎenih poslova, Lučka uprava može uputiti radnika na liječnički pregled.

Troškove liječničkog pregleda snosi Lučka uprava.

Članak 13.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik je dužan predočiti Lučkoj upravi točne i istinite podatke vezane za uspostavljanje evidencije iz oblasti rada, koju je poslodavac obavezan uspostaviti i voditi u skladu sa posebnim zakonom.

Radnik je dužan sve promjene podataka koje je Lučka uprava evidentirala na temelju njegove izjave prilikom sklapanja ugovora o radu, prijaviti ravnatelju u roku od 15 dana računajući od dana nastanka promjene (promjenu prebivališta, promjenu prezimena i dr.)

III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 14.

Lučka uprava je dužna pribaviti i održavati postrojenja, ureĎaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Lučka uprava je dužna upoznati radnika s opasnostima posla kojeg on obavlja, a dužna ga je i osposobiti za rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.

Članak 15.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraĎivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to odreĎeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraĎivati, koristiti i dostavljati samo ravnatelj ili osoba koju ravnatelj za to posebno opunomoći.

Članak 16.

Ravnatelj je dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se osobni podaci radnika te obraĎuju li se, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

IV. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

1. Ugovaranje i trajanje probnog rada

Članak 17.

Prilikom sklapanja ugovora o radu obavezno se ugovara probni rad.

Probni rad traje tri mjeseca.

2. Pripravnici

Članak 18.

Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, Lučka uprava može zaposliti kao pripravnika.

Ugovor o radu pripravnika sklapa se na odreĎeno vrijeme.

Članak 19.

Ugovorom o radu utvrdit će se trajanje pripravničkog staža, sadržaj i način njegova provoĎenja i osposobljavanja pripravnika za samostalan rad te i druga pitanja radnog odnosa pripravnika.

Prilikom sklapanja ugovora o radu pripravnika Lučka uprava imenuje mentora koji za vrijeme pripravničkog staža prati osposobljavanje pripravnika i na kraju tog staža provjerava pripravnikovu osposobljenost za samostalan rad, ako zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovor ili ovim Pravilnikom nije drukčije ureĎen postupak provjere osposobljenosti pripravnika za samostalan rad.

Mentor mora imati najmanje onaj stupanj stručne spreme koji ima pripravnik.

Članak 20.

Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad (pripravnički staž) traje najduže godinu dana, ako zakonom nije drukčije odreĎeno.

Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad obavlja se sukladno posebnom programu.

Za trajanja pripravničkog staža pripravnik će obavljati sve poslove iz djelokruga poslova za koje se priprema.

Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Članak 21.

Pripravnik ne može samostalno obavljati poslove za koje se osposobljava.

3. Struĉno osposobljavanje za rad

Članak 22.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrĎeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreĎenog zanimanja, Lučka uprava može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).

Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovog članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreĎenog zanimanja. Stručno osposobljavanje za rad može trajati koliko i pripravnički staž.

Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu. Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.

V. RADNO VRIJEME

1. Pojam radnog vremena

Članak 23.

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama ravnatelja ili druge ovlaštene osobe Lučke uprave, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Lučka uprava.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu Lučke uprave za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredila Lučka uprava.

Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po nalogu Lučke uprave, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredila Lučka uprava ili na mjestu koje je odabrao radnik.

2. Puno i nepuno radno vrijeme

Članak 24.

Ugovor o radu može se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti Lučku upravu o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

3. Skraćeno radno vrijeme

Članak 25.

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Poslovi iz stavka 1. ovog članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrĎuju se posebnim propisom.

Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme se izjednačuje s punim radnim vremenom.

4. Prekovremeni rad

Članak 26.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev Lučke uprave dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od kada je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 180 sati godišnje.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, može raditi prekovremeno samo ako dostavi Lučkoj upravi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

5. Raspored radnog vremena

Članak 27.

Puno radno vrijeme može biti jednokratno, dvokratno i smjensko.

Ako dnevni ili tjedni raspored nije odreĎen propisom, sporazumom sklopljenim s Radničkim vijećem ili ugovorom o radu, o dnevnom i tjednom rasporedu radnog vremena odlučuje ravnatelj pisanom odlukom.

Tjedni raspored radnog vremena odreĎuje se od ponedjeljka do petka.

Ravnatelj mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. Obavijest radniku može biti i usmena.

6. Preraspodjela radnog vremena

Članak 28.

Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na

način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, pod uvjetom da je isto predviĎeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi Lučkoj upravi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije odreĎeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.

Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavca, trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu do 48 sati tjedno, samo ako dostavi Lučkoj upravi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Preraspodjela radnog vremena može se odrediti samo za neke unutarnje ustrojstvene jedinice Lučke uprave. O preraspodjeli radnog vremena odlučuje ravnatelj.

7. Noćni rad

Članak 29.

Noćni rad je rad kojeg radnik, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu izmeĎu dvadesetdva sata uvečer i šest sati ujutro idućeg dana.

Noćni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada. Lučka uprava ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.

Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata.

8. Rad u smjenama

Članak 30.

Rad u smjenama je organizacija rada u Lučkoj upravi prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.

Smjenski radnik je radnik koji tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.

Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

Članak 31.

Lučka uprava je dužna noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba.

Radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreĎen da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, Lučka uprava je dužna omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu. Troškove zdravstvenog pregleda snosi Lučka uprava.

VI. ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 32.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme.

Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka

1. ovog članka, ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenja stanke.

2. Dnevni odmor

Članak 33.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadesetčetiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno, pod uvjetom da se tom radniku omogući korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći dnevni odmor.

3. Tjedni odmor

Članak 34.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadesetčetiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 33. ovog Pravilnika.

Radnik ima pravo koristiti tjedni odmor subotom i nedjeljom, a iznimno i ponedjeljkom ako mu se zbog organizacije rada ne može omogućiti korištenje tjednog odmora subotom i nedjeljom.

Ako radnik ne može koristiti odmor na način naveden u prethodnom stavku ovoga članka, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor iz stavka 1. ovoga članka zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor može biti odreĎeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor iz članka 33. ovog Pravilnika.

4. Godišnji odmor

Članak 35.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Radnik koji radi na poslovima na kojima ga, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Članak 36.

Blagdani i neradni dani odreĎeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 37.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĎu dva radna odnosa duži od osam dana stječe pravo na puni godišnji odmor odreĎen na način propisan odredbama članaka 35. ovog Pravilnika nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti graĎana u obrani ili drugi zakonom odreĎeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.

Članak 38.

Ravnatelj može odrediti i veći broj dana godišnjeg odmora za sve ili pojedine radnike.

5. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

Članak 39.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člancima 35. do 38. ovog Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora koji se

utvrĎuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 35. ovog Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno od članka 35. ovog Pravilnika, radnik kojem prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovog članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

6. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Članak 40.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da radi, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

7. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Članak 41.

U slučaju prestanka ugovora o radu, Lučka uprava je dužna radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovog članka odreĎuje se u visini naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

8. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Članak 42.

Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela.

Radnik može koristiti godišnji odmor u više od dva dijela samo u sporazumu s Lučkom upravom.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom

xxxxxxxx, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

9. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Članak 43.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka

42. stavka 3. ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do dana 30. lipnja iduće godine.

Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz članka 42. stavka 3. ovog Pravilnika radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.

Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja slijedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

10. Raspored korištenja godišnjeg odmora

Članak 44.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrĎuje ravnatelj u skladu s ovim Pravilnikom.

Ravnatelj utvrĎuje plan godišnjih odmora te do kraja ožujka tekuće godine i o rasporedu korištenja obavještava radnike.

Pri utvrĎivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Radnik se mora najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kad on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti ravnatelja najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

11. Plaćeni dopust

Članak 45.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na osloboĎenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust), za važne osobne potrebe, a osobito za:

Sklapanje braka	5 radna dana
RoĎenje djeteta	5 radna dana
Smrt člana uže obitelji	5 radna dana
Smrt člana šire obitelji	2 radna dana
Selidbu u drugo mjesto prebivanja	2 radna dana
Teške bolesti člana uže obitelji	5 radna dana
Elementarne nepogode koja je oštetila njegovu imovinu	3 radna dana

Članom uže obitelji iz prethodnog stavka smatraju se: bračni drug, izvanbračni drug ili životni partner, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i

maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koje s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Radnici – dobrovoljni davatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi na dan darivanja krvi, sukladno radnim obvezama.

Članak 46.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada.

Pravo iz stavka 1. ovog članka radnik ostvaruje u trajanju koje je potrebno za obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje, u skladu s odlukom ravnatelja.

Plaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka u trajanju do mjesec dana radniku odobrava ravnatelj, dok plaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka u trajanju dužem od mjesec dana radniku odobrava ravnatelj uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća.

12. Neplaćeni dopust

Članak 47.

Ravnatelj može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka u trajanju do mjesec dana radniku odobrava ravnatelj, dok neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka u trajanju dužem od mjesec dana radniku odobrava ravnatelj uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije odreĎeno.

VII. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Članak 48.

Lučka uprava ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njene trudnoće niti joj za vrijeme trajanja radnog odnosa smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu za obavljanje drugih poslova, osim na njen prijedlog.

Lučka uprava ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreĎeno pravo predviĎeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Ako trudnica odnosno žena koja doji dijete radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, Lučka uprava joj je dužna ponuditi sklapanje sporazuma kojim će se odrediti obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a koji će za odreĎeno vrijeme zamijeniti odgovarajuće uglavke ugovora o radu.

Sporazum iz prethodnog stavka ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice. Ako Lučka uprava nije u mogućnosti postupiti na način propisan stavkom 3. ovog članka, radnica ima pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom propisu, a istekom vremena iz stavka 3. ovog članka prestaje i sporazum iz istoga stavka, te se radnica vraća na poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu.

Članak 49.

Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, Lučka uprava ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od navedenih prava.

Okolnosti iz stavka 1. ovog članka ne sprječavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na odreĎeno vrijeme istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor.

Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te ostala prava navedena u stavku 1. ovog članka, može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom. Ugovor se može otkazati najkasnije 15 dana prije onog dana kojeg se radnik dužan vratiti na rad.

Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

Članak 50.

Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, Lučka uprava mu je dužna ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada na poslovima koje je obavljao prije korištenja toga prava.

Lučka uprava je dužna radnika iz stavka 1. ovog članka vratiti na poslove na kojima je prije radio u roku od mjesec dana od dana kad ga je radnik obavijestio o prestanku korištenja tih prava.

Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovog članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

VIII. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Članak 51.

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka, Lučka uprava ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka. Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenog na odreĎeno vrijeme istekom vremena na koji je sklopljen.

Članak 52.

Radniku koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojeg nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni specijalist medicine rada, odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, Lučka uprava je dužna ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Članak 53.

Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti Lučku upravu o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovog članka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Članak 54.

Ako ovlašteno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, Lučka uprava je dužna, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tog tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što je više moguće moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Članak 55.

Ako poslodavac nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuĎenu izmjenu ugovora o radu, poslodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Pravilnikom.

Lučka uprava može otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.

Radničko vijeće može uskratiti suglasnost na otkaz ugovora o radu samo ako Lučka uprava ne dokaže da je poduzela sve što je u njenoj moći da radniku iz stavka 1. ovog članka osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako ne dokaže da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela. Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz, odnosno ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radničkog vijeća, suglasnost može nadomjestiti arbitražna odluka.

Za arbitra ovlaštenog donijeti odluku iz stavka 3. ovog članka odreĎuje se predsjednik Trgovačkog suda u Rijeci.

Članak 56.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

Radnik koji je neopravdano odbio ponuĎene poslove iz članka 54. ovog Pravilnika nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Članak 57.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Lučka uprava.

IX. PLAĆE I OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

1. Plaće

Članak 58.

Plaća je materijalna naknada u novcu koja se radniku isplaćuje za obavljeni rad. Plaća se sastoji od osnovne plaće i stimulacije.

Osnovna plaća je fiksni iznos plaće koji pripada radniku za obavljeni rad u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Stimulacija je varijabilni iznos plaće koji se može isplatiti radniku za svojim osobnim zalaganjem na radu ostvaruje učinak iznad normalnog učinka koji se odražava na rezultat poslovanja i kvalitetu usluge koju pruža Lučka uprava.

Plaća se ugovara u bruto iznosu.

Članak 59.

Osnovna plaća radnika ugovara se kao umnožak osnovice za obračun plaće i koeficijenta složenosti poslova i uvećava za 0,5% za svaku navršenu godinu staža osiguranja, ali ne više od 20%.

Osnovicu za obračun plaća donosi Upravno vijeće posebnom odlukom.

Koeficijent složenosti poslova odreĎuje se za pojedina radna mjesta posebnim pravilnikom kojim se ureĎuje sistematizacija radnih mjesta.

Članak 60.

Stimulacija se može isplatiti jednom ili više radnika koji svojim osobnim zalaganjem na radu ostvaruje učinak iznad normalnog učinka.

Ukupni iznos sredstava za stimulaciju koji se može isplatiti radnicima utvrĎuje se u financijskom planu Lučke uprave.

Odluku o isplati stimulacije radniku donosi ravnatelj ili Upravno vijeće. Odluku o isplati stimulacije ravnatelju donosi Upravno vijeće.

Članak 61.

Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreĎeno da se ne radi radnik ima pravo na povećanu plaću i to:

Za otežane uvjete rada	5%-20%
Za rad nedjeljom, blagdanima i praznicima	10%-30%
Noćni rad	10%-30%
Prekovremeni rad	30%-50%

Povećanu plaću prema stavku 1. ovog članka odreĎuje ravnatelj prema okolnostima pojedinog slučaja.

Članak 62.

Plaća pripravnika ugovara se u iznosu od osamdeset posto osnovne plaće radnog mjesta za koje se pripravnik osposobljava.

Članak 63.

Plaća se isplaćuje u novcu nakon obavljenog rada.

Plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec.

Članak 64.

Lučka uprava je dužna najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrĎeni.

Ako Lučka uprava na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužna je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.

Članak 65.

Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreĎenih zakonom, drugim propisom ili općim aktima Lučke uprave, radnik ima pravo na naknadu plaće.

Ako nije drukčije odreĎeno zakonom, drugim propisom, ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

Članak 66.

Za dane kada ne radi zbog privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti, njege člana obitelji i drugih slučajeva utvrĎenih propisima o zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

2. Ostala materijalna prava radnika

Članak 67.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom i meĎumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte.

Članak 68.

Radnik ima pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u iznosu neoporezivog dijela koji Lučka uprava može isplatiti prema poreznim propisima.

Članak 69.

Xxxxxx ima pravo na potporu zbog invalidnosti, potporu za slučaj smrti, potporu u slučaju smrti člana uže obitelji i potporu zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana u iznosu neoporezivog dijela koji Lučka uprava može isplatiti prema poreznim propisima.

Članak 70.

Radniku se mogu isplatiti prigodne godišnje nagrade (božićnica, regres za godišnji odmor, darovi za djecu starosti do petnaest godina ) u iznosu koji Lučka uprava prema poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.

Radniku se može isplatiti jubilarna nagrada za neprekidan rad u Lučkoj upravi za:

- 10 godina radnog staža 1 prosječna mjesečna plaća Lučke uprave Senj

- 15 godina radnog staža1,25 prosječne mjesečne plaće Lučke uprave Senj

- 20 godina radnog staža1,5 prosječne mjesečne plaće Lučke uprave Senj

- 25 godina radnog staža1,75 prosječne mjesečne plaće Lučke uprave Senj

- 30 godina radnog staža 2 prosječne mjesečne plaće Lučke uprave Senj

- 35 godina radnog staža 3 prosječne mjesečne plaće Lučke uprave Senj

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu od tri prosječne mjesečne plaće Lučke uprave Senj u prethodna tri mjeseca prije umirovljenja.

Materijalna prava iz stavka 1., 2, i 3. ovog članka mogu se odobriti samo ako su za to predviĎena sredstva u financijskom planu Lučke uprave.

Odluku o odobravanju materijalnih prava iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka radniku donosi ravnatelj ili Upravno vijeće.

X. NAKNADA ŠTETE

Članak 71.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Lučkoj upravi dužan ju je popraviti.

Ako se šteta ne može popraviti, radnik je dužan naknaditi ju u novcu.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 72.

Visina štete utvrĎuje se na temelju knjigovodstvene vrijednosti ili procjenom po ovlaštenom sudskom vještaku.

Ako bi utvrĎivanje opsega i visine štete bilo praćeno poteškoćama ili bi troškovi procjene bili nerazmjerni visini štete, smatrat će se da je visina štete procijenjena na 3.000,00 kuna.

Naknada štete utvrĎuje se u iznosu do 30% neto plaće ako je prouzročena nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadataka ili zastojem u radu zbog nestručnog rukovanja sredstvima za rad.

Naknada štete iz stavka 3. ovog članka koju je počinio radnik naplatit će se na temelju odluke ravnatelja i to obustavom od plaće radnika, uz prethodnu suglasnost radnika.

Naknada štete iz stavka 3. ovog članka koju je počinio ravnatelj naplatit će se na temelju odluke Upravnog vijeća i to obustavom od plaće radnika, uz prethodnu suglasnost ravnatelja.

Članak 73.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadila Lučka uprava, radnik je dužan Lučkoj upravi naknaditi iznos naknade isplaćen trećoj osobi.

Članak 74.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Lučka uprava je dužna radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu koju je Lučka uprava uzrokovala radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XI. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOST RADNIKA NA RADU

Članak 75.

Svaki radnik obavezan je ugovorom preuzete poslove radnog mjesta za koje je zaključio ugovor o radu, obavljati osobnim radom, savjesno i stručno, sukladno pravilima struke i uputama koje je dobio u skladu s naravi i vrstom posla od poslodavca odnosno ovlaštenih osoba poslodavca, dužan je usavršavati svoja znanja i vještine, štititi poslove i interese poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije rada.

Radnik je dužan pridržavati se odredaba zakona i drugih propisa koji obvezuje poslodavca, ovog Pravilnika i drugih akata poslodavca i ugovora o radu.

Radnik je obvezan stručno i savjesno sudjelovati u povjrenestvima u koja ga imenuje ravnatelj ili od ravnatelja ovlaštena osoba, te obavljati i druge poslove za koje ga imenuje ili na drugi način odredi ravnatelj.

Članak 76.

U slučaju neophodne potrebe organizacije rada i izvanrednih okolnosti ( iznenadna potreba zamjene nekog radnika, povećanja opsega posla koji se nije mogao predvidjeti, zastoja u obavljanju odreĎenih poslova i sličnih izvanrednih okolnosti ), radnik je dužan obavljati i druge poslove koji nisu obuhvaćeni poslovima radnog mjesta na koji je radnik primljen.

Radi iskoristivosti radnog vremena radniku se mogu povjeriti vrste poslova koje po svojoj struci i iskustvu može i znade obavljati bez promjene pisanog sadržaja ugovora o radu.

Nalog za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovog članka daje ravnatelj odnosno osoba koju on ovlasti.

Radnik je odgovoran za izvršenje svojih ugovorom preuzetih poslova i obveza.

U slučaju kada radnik krši obveze iz radnog odnosa utvrĎene Zakonom , drugim propisima, ovim Pravilnikom i drugim općim aktom poslodavca, ugovorom o radu, poslodavac ima pravo radniku izreći novčanu kaznu ili pod uvjetima utvrĎen Zakonom i ovim Pravilnikom otkazati ugovor o radu.

Članak 77.

U slučaju neobavljanja radnih obveza na uredan, stručan i savjestan način, radnik odgovara za povredu radne obveze odnosno za povredu odredaba ugovora o radu.

Za povrede obveza iz radnog odnosa, poslodavac može:

- izreći radniku opomenu i paušalnu kaznu

- redovito otkazati ugovor o radu

- otkazati ugovor o radu s ponudom izmjenjenog ugovora

- izvanredno otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika

Ako radnik nekvalitetno, nesavjesno, nestručno, suprotno pravilima struke i suprotno uputama poslodavca izvršava poslove radnog mjesta ili se ponaša na način koji šteti ugledu poslodavca ili ugledu rukovodećih osoba poslodavca, ravnatelj ima pravo novčano kazniti radnika u paušalnom novčanom iznosu, temeljem obrazloženog prijedloga ovlaštene osobe poslodavca u slučajevima navedenim u narednoj tablici:

Redni broj	Opis razloga ( temelja ) za paušalno kažnjavanje radnika u slučaju povrede obveza iz radnog odnosa	kazna u kunama ili u % od neto plaće
1	Profesionalna nekomunikacija izmeĎu radnika, nekulturan odnos prema korisnicima luke ( putnicima i koncesionarima ), verbalna uvreda radnika prema ovlaštenoj osobi poslodavca ili ravnatelju, javno iznošenje uvreda, neistina i kleveta o poslodavcu, te rukovodećem kadru poslodavca koje nanose štetu ugledu poslodavca i rukovodećih osoba poslodavca – za svaki uočeni slučaj a za ponovljeni slučaj kazna se povećava za 50 %	100,00 kuna
2	Kašnjenje na posao do jednog sata, napuštanje radnog mjesta prije isteka radnog vremena do jednog sata, nemaran odnos prema službenim vozilima i opremi – za svaki uočeni slučaj a za ponovljeni slučaj kazna se povećava za 50 %	150,00 kuna
3	Propust pravodobnog upozorenja i prijave ovlaštenoj osobi poslodavca ili poslodavcu za sve uočene kvarove i nedostatke na službenim vozilima, ureĎajima, opremi, osobnim i zaštitnim sredstvima – za svaki ponovljeni slučaj kazna se povećava za 50 %	200,00 kuna
4	Nenošenje propisane zaštitne opreme za radnom mjestu, namjerno izbjegavanje komunikacije sa ovlaštenom osobom poslodavca, upotreba službenog vozila u privatne svrhe bez suglasnosti ovlaštene osobe poslodavca ili ravnatelja – za svaki	250,00 kuna

	ponovljeni slučaj kazna se povećava za 50 %
5	Nekvalitetno, odnosno nemarno obavljanje više od tri dnevna poslovna zaduženja u mjesecu po zapažanju, nadzoru odnosno mišljenju ovlaštene osobe poslodavca, odbijanje izvršenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi, odavanje poslovne tajne, neopravdan izostanak sa posla jedan dan	10 % od iznosa plaće
6	Nekvalitetno, odnosno nemarno obavljanje mjesečnih poslovnih zaduženja u mjesecu po zapažanju, nadzoru odnosno mišljenju ovlaštene osobe poslodavca, neopravdan izostanak s posla od 2 do 4 dana uzastopno, dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili dovoĎenje pod utjecaj alkohola, droga ili srudih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog vremena ili odbijanje testiranja na alkohol ili droge	20 % od iznosa plaće

Novčane kazne nisu same sebi svrha nego su odgojno sredstvo za ispravljanje devijajtnog ponašanja na poslu u odnosu na pravila, preuzete ovbeze radnika i upute poslodavca.

Poslodavac će posegnuti za novčanom kaznom kada upozorenje radniku ne poluči učinak i usmjeri radnika u pravcu kvalitetnog izvršavanja radnih obveza.

Poslodavac će radnika za novčane kazne iz prethodne tablice od rednog broja 1 do rednog broja 4 ( lakše povrede obveze iz radnog odnosa ) opomenuti i novčano kazniti najviše tri puta, radnika koji zasluži novčane kazne od rednog broja 5 do rednog broja 6 ( teške povrede obveze iz radnog odnosa ) opomenuti i novčano kazniti najviše jedanput, prije donošenja odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu.

Radniku koji odbije dati pisanu suglasnost naplate izrečene novčane kazne uskratom iz njegove plaće, upućuje se pisano posljednja opomena pred otkaz ugovra o radu, u kojoj se napominje da će se u slučaju ponovljenog nekvalitetnog, nestručnog te suprotno uputama poslodavca izvršavanja poslova na radnom mjestu, poslodavac otkazati ugovor o radu radniku zbog skrivljenog ponašanja radnika.

XII. POSLOVNA TAJNA

Članak 78.

Radnik je obvezan čuvati poslovnu tajnu. Poslovnom tajnom smatraju se informacije i podatci o poslodavcu i poslovanju poslodavca, koje je radnik tijekom obavljanja posla ili na neki drugi način saznao a koje ako doĎu u posjed treće osobe bez suglasnosti poslodavca, mogu prouzročiti materijalu i nematerijalnu štetu poslodavcu.

Otkrivanje poslovne tajne trećim osobama bez suglasnosti poslodavca smatra se osobito teškom povredom obveza iz radnog odnosa.

Radnik je obvezan čuvati poslovnu tajnu i tri godine nakon prestanka rada kod poslodavca. Poslovnom tajnom smatraju se , naručito, slijedeći podatci i informacije:

- podatci o opterećenjima nad nekretninama, poslodavca, sudskim poslovima, ovrhama,

iznosu kredita i kamata na primjenjene kredite poslodavcaiznosu koncesijskih nakanda koje naplaćuje poslo

- poslovi koji su u fazi pregovoranja ( primjerice: cijene ponuditelja, prikupljene ponude poslodavca )

- podatci o koeficijentu plaće radnika , osobnim odbitcima radnika, OIB-u radnika, iznosu isplaćenih dnevnica

XIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 79.

Ugovor o radu izmeĎu radnika i Lučke uprave prestaje:

- smrću radnika i prestankom Lučke uprave;

- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreĎeno vrijeme;

- kada radnik navrši šesdesetpet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se Lučka uprava i radnik drukčije ne dogovore;

- sporazumom radnika i Lučke uprave;

- dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad;

- otkazom; ili

- odlukom nadležnog suda.

1. Redoviti otkaz ugovora o radu

Članak 80.

Sporazum o prestanku ugovora o radu izmeĎu Lučke uprave i radnika sklapa se u pisanom obliku.

Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka ureĎuju se prava i obveze ugovornih strana uslijed prestanka radnog odnosa.

Članak 81.

Ugovor o radu, neovisno o tome je li sklopljen na odreĎeno ili neodreĎeno vrijeme, može prestati otkazom.

Smatra se da je u ugovoru o radu koji je sklopljen na odreĎeno vrijeme predviĎena mogućnost otkaza ugovora o radu i prije isteka vremena na koji je sklopljen.

Lučka uprava može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

- ako prestane potreba za obavljanjem odreĎenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz);

- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreĎenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz);

- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika); ili

- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Radnik može u svako doba otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) bez navoĎenja razloga.

Članak 82.

Poslovno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Lučka uprava ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako ga ne može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima.

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, Lučka uprava vodi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 83.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem radnika, Lučka uprava je dužna radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Lučke uprave da to učini.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Lučka uprava je dužna omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Lučke uprave da to učini.

2. Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 84.

Lučka uprava i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodreĎeno ili odreĎeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članka 85.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 86.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Lučka uprava je dužna omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Lučke uprave da to učini.

3. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

Članak 87.

Otkaz mora imati pisani oblik. Lučka uprava mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje u skladu s pravilima o dostavi iz ovog

Pravilnika.

4. Otkazni rok

Članak 88.

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada.

5. Najmanje trajanje otkaznog roka

Članak 89.

U slučaju redovitog otkaza, ako Lučka uprava otkazuje ugovor o radu, ugovara se otkazni rok u trajanju propisanom zakonom kojim se ureĎuje rad.

U slučaju redovitog otkaza, ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ugovara se u trajanju mjesec dana, osim ako Lučka uprava na zahtjev radnika ne odluči da otkazni rok može trajati i kreće.

Članak 90.

Ako radnik na zahtjev Lučke uprave prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Lučka uprava mu je dužna isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Članak 91.

Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

6. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 92.

Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Lučka uprava otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako radnik prihvati ponudu Lučke uprave, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg odredi Lučka uprava, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od petnaest dana u kojem radnik može od Lučke uprave zahtijevati ostvarenje povrijeĎenog prava teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredila Lučka uprava, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

7. Otpremnina

Članak 93.

Radnik kojem Lučka uprava otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se ugovor o radu otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreĎuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s Lučkom upravom.

Pravo na otpremninu radnik ostvaruje u opsegu i visini utvrĎenim zakonom kojim se ureĎuje rad.

XIV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

1. Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 94.

O pravima i obvezama koje iz radnog odnosa imaju radnici Lučke uprave odlučuje ravnatelj.

Radnik koji smatra da mu je Lučka uprava povrijedila neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dana primitka odluke kojom je povrijeĎeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Lučke uprave ostvarenje toga prava.

O zahtjevu radnika za ostvarenje prava iz radnog odnosa iz stavka 2. ovog članka odlučuje Upravno vijeće.

Ako Lučka uprava u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 2. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeĎenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeĎenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Lučkoj upravi nije podnio zahtjev iz stavka 2. ovog članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.

Iznimno od stavka 5. ovog članka, zaštitu povrijeĎenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovog članka, u roku od petnaest dana od dana dostave

odluke kojom je povrijeĎeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na odreĎeno vrijeme i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika.

2. Zaštita dostojanstva radnika i zaštita od diskriminacije

Članak 95.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

Diskriminacija iz stavka 1. ovog članka zabranjena je na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeĎa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Diskriminacijom iz stavka 1. ovog članka smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj po osnovi iz stavka 2. ovog članka kao i stavljanje u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove iz stavka 2. ovog članka Diskriminacijom iz stavka 1. ovog članka zabranjena je u pogledu radnika i osobe koja traži zaposlenje u Lučkoj upravi.

Lučka uprava je dužna zaštititi osobe iz stavka 4. ovog članka od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s mjerodavnim zakonima.

Članak 96.

Lučka uprava štiti dostojanstvo radnika za vrijeme rada, odnosno obavljanja posla, od postupanja nadreĎenih, suradnika i osoba s kojima oni redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s mjerodavnim zakonima.

Lučka uprava ne tolerira bilo koje oblike diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja njenih radnika, kao ni bilo koje oblike takvog postupanja radnika Lučke uprave prema osobama s kojima radnici Lučke uprave dolaze u dodir.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja na način da Lučka uprava radnicima osigura uvjete rada u kojima oni neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 91. stavka 2. ovog Pravilnika koje za cilj ima ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa te može biti razlog za otkaz ugovora o radu.

Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.

Članak 97.

Ravnatelj je dužan imenovati osobu Povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika (u daljnjem tekstu: Povjerenik) koja je, osim njega, ovlaštena primati i rješavati pritužbe ezane za zaštitu dostojanstva radnika (u daljnjem tekstu: pritužba).

Ime i prezime, adresa mjesta rada, broj telefona, adresa e-pošte odnosno i drugi kontakt Povjerenika bit će u pisanom obliku dostavljeni svim radnicima Lučke uprave, odnosno predani novim radnicima Lučke uprave prilikom sklapanja ugovora o radu. Povjerenik je dužan, što je moguće prije, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Sva prava i obveze Povjerenika iz ovog Pravilnika može izvršavati i ravnatelj.

Članak 98.

Pritužba se Povjereniku podnosi u pisanom obliku ili usmeno, u kojem slučaju Povjerenik sastavlja pisanu bilješku koju potpisuje radnik koji pritužbu podnosi.

Povjerenik je dužan bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrĎivanja činjeničnog stanja.

Povjerenik u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.

Povjerenik sam odlučuje o radnjama iz stavka 3. ovog članka koje će poduzeti kako bi proveo dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrĎivanja činjeničnog stanja, ali ih mora provoditi na način kojim se jamči tajnost postupka i zaštita privatnosti svake osobe u postupku te kojim se u najmanjoj mjeri šteti djelatnosti Lučke uprave.

Svi podaci prikupljeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni te ih se kao takve ne smije iznositi, otkrivati ili na bilo koji način učiniti dostupnima, osim u slučaju kada isto naloži nadležni sud u eventualnom sudskom postupku.

Svi radnici u radnom odnosu s Lučkom upravom dužni su u cijelosti i potpuno suraĎivati s Povjerenikom, odazvati se svakom njegovu pozivu te mu priopćiti sve podatke važne za dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrĎivanja činjeničnog stanja.

Postupanje protivno obvezi iz stavaka 5. i 6. ovog članka te svako drugo onemogućavanje Povjerenika u postupanju predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa te može biti razlog za otkaz ugovora o radu.

Članak 99.

O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrĎivanja činjeničnog stanja Povjerenik će sastaviti zapisnik ili bilješku.

Zapisnik iz stavka 1. ovog članka u pravilu će se sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala, te u slučaju njihova suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovu sastavljanju.

U zapisniku iz stavka 1. ovog članka posebno će se navesti da je Povjerenik sve nazočne upozorio da su svi podaci prikupljeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorio na posljedice odavanja te tajne.

Bilješka iz stavka 1. ovog članka u pravilu će se sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje Xxxxxxxxxx i zapisničar koji ju je sastavio.

Članak 100.

Ako Povjerenik smatra potrebnim zaštititi podnositelja pritužbe prije donošenja odluke u postupku zaštite dostojanstva radnika, on će posebnom odlukom odlučiti o utvrĎivanju privremenih mjera za zaštitu podnositelja pritužbe (u daljnjem tekstu: privremene mjere).

Privremene mjere iz stavka 1. ovog članka mogu biti:

- oslobaĎanje podnositelja pritužbe od obveze rada;

- udaljenje s rada radnika protiv kojega je pritužba podnesena; ili

- oslobaĎanje podnositelja pritužbe od obveze obavljanja poslova prigodom obavljanja kojih dolazi u doticaj s osobom protiv koje je pritužbu podnio.

Privremene mjere iz stavka 2. ovog članka utvrĎuju se za razdoblje do završetka postupka rješavanja pritužbe te se o njima obavještava ravnatelj i Upravno vijeće.

U slučaju utvrĎenja privremene mjere oslobaĎanja podnositelja pritužbe od obveze rada, on ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio, dok u slučaju utvrĎenja privremene mjere oslobaĎanja podnositelja pritužbe od obveze obavljanja poslova prigodom obavljanja kojih dolazi u doticaj s osobom protiv koje je pritužbu podnio, on ima pravo na plaću u iznosu prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

Članak 101.

Nakon provedenog postupka Povjerenik će u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:

- utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe; ili

- utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.

Ako Povjerenik utvrdi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe, on će u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan te će predložiti ravnatelju da osobi koja je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala otkaže ugovor o radu ili primjeni neku drugu mjeru zbog povrede obveze iz radnog odnosa i/ili predložiti poduzimanje nekih drugih mjera, sve radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

Mjere zbog povrede obveze iz radnog odnosa iz stavka 2. ovog članka mogu biti:

- pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa;

- pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa sa ukazivanjem na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze iz radnog odnosa;

- redoviti otkaz ugovora o radu; ili

- izvanredni otkaz ugovora o radu.

Druge mjere iz stavka 2. ovog članka mogu biti:

- pisano upozorenje;

- pisano upozorenje sa ukazivanjem na mogućnost raskida ugovora na temelju kojeg osoba obavlja poslove za Lučku upravu;

- raskid ugovora na temelju kojeg osoba obavlja poslove za Lučku upravu;

- pisano upozorenje sa ukazivanjem na mogućnost prekida poslovanja odnosno raskida ugovora na temelju kojeg se obavljaju poslovi za Lučku upravu;

- prekid poslovanja odnosno raskid ugovora na temelju kojeg se obavljaju poslovi za Lučku upravu; ili

- pokretanje postupka popravljanja odnosno naknade štete.

Uz predlaganje izricanja mjera iz stavaka 3. i 4. ovog članka Povjerenik može predložiti da se podnositelju pritužbe ponudi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, uz zadržavanje iste razine prava.

Ako Povjerenik utvrdi kako ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe, odbit će pritužbu.

Članak 102.

Ravnatelj će, nakon provedenog postupka, na temelju odluke i prijedloga Povjerenika, poduzeti mjere iz članka 97. ovog Pravilnika koje su primjerene odreĎenom slučaju, sve radi

sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, te osobi koja je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći mjeru zbog povrede obveze iz radnog odnosa iz članka 97. stavka 3. ovog Pravilnika i/ili druge mjere iz članka 97. stavka 4. Ovog Pravilnika.

Ravnatelj u poduzimanju mjera koje su primjerene odreĎenom slučaju iz stavka 1. ovog članka, nije vezan prijedlogom Povjerenika iz članka 97. stavka 2. ovog Pravilnika, ali ako izrekne mjeru ili mjere različite od onih koje je predložio Xxxxxxxxxx, isto je dužan pisano obrazložiti, uz navoĎenje mjere ili mjera koje je predložio Povjerenik.

Ako je donošenje kojih od drugih mjera iz članka 97 stavka 4. ovog Pravilnika u nadležnosti Upravnog vijeća, ravnatelj će te mjere predložiti Upravnom vijeću na razmatranje i odlučivanje.

Članak 103.

Ako Lučka uprava u roku od osam dana od dostave pritužbe ne poduzme mjere koje su primjerene odreĎenom slučaju, sve radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ili ako je očito kako mjere koje je poduzeo nisu primjerene, podnositelj pritužbe koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan, ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da u daljnjem roku od osam dana zatraži zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 104.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Lučka uprava zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan podnijeti i dostaviti pritužbu Lučkoj upravi i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da zatraži zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijesti Lučku upravu u roku od osam dana od dana prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz stavka 1. ovog članka, kao i u slučaju iz članka 118. ovog Pravilnika, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

XV. POSEBNO O DOSTAVI

Članak 105.

Lučka uprava dostavlja svoje odluke i druga pismena radnicima u sjedištu Lučke uprave ili ih dostavlja putem pošte preporučenom pošiljkom, odnosno neposredno putem svojih djelatnika na adresu prebivališta, odnosno boravišta.

Ako Lučka uprava dostavlja odluke i pismena na adresu prebivališta, odnosno boravišta, smatra se da je adresa prebivališta, odnosno boravišta ona koja je naznačena na ugovoru o radu.

Članak 106.

Ako radnik tijekom radnog odnosa promijeni adresu prebivališta, odnosno boravišta, dužan je o tome obavijestiti Lučku upravu pisanim putem u roku od osam dana od dana nastupanja tih okolnosti.

Propust radnika da postupi u skladu s odredbom stavka 1. ovog članka ide na štetu radnika i smatra se u ureĎenju meĎusobnih prava i obveza radnika i Lučke upravu da se radniku pismena dostavljaju na adresu iz ugovora o radu.

Članak 107.

Odluka o otkazu ugovora o radu ili koje drugo pismeno čiji primitak veže nastupanje kakvih pravnih posljedica iz radnog odnosa dostavlja se radniku preporučenom pošiljkom s povratnicom sukladno članku 101. i 102. ovog Pravilnika.

Ako se dostava radniku nije dvaput mogla obaviti u skladu s odredbom prethodnog stavka, dostava će se obaviti isticanjem pismena na oglasnu ploču Lučke uprave.

Istekom roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnu ploču Lučke uprave, smatrat će se da je dostava pismena radniku uredno obavljena.

Članak 108.

U slučaju spora izmeĎu radnika i Lučke uprave pred nadležnim sudom ili arbitražom, tužba se dostavlja radniku na adresu iz ugovora o radu ili adresu o kojoj je radnik pismeno obavijestio Lučku upravu prema odredbi članka 102. ovog Pravilnika.

Odredba stavka 1. ovog članka predstavlja sporazum o načinu dostave pismena u sudskom postupku u smislu odredbe članka 133.b Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14).

Radnik sklapanjem ugovora o radu potvrĎuje da je upoznat sa svim pravnim posljedicama neuredne dostave.

XVI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 109.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu Lučke uprave Senj KLASA: 000-00-00/17-01/02, Ur.broj: 2125/10-1-17/1 od 07. travnja 2017 godine.

Članak 110.

Postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika koji su započeli prije stupanja na snagu ovog Pravilnika dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi u trenutku njihova započinjanja.

Članak 111.

Ugovori o radu koje je sklopila Lučka uprava uskladit će se s odredbama ovog Pravilnika u roku od 30 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 112.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 23. prosinca 2019. godine, a objavit će se na oglasnoj ploči Lučke uprave i službenoj web-stranici Lučke uprave Senj.

KLASA: 000-00-00/19-01/02 URBROJ: 2125/1-10-19-1

U Senju 23. prosinca 2019. godine

LUČKA UPRAVA SENJ

Upravno vijeće Predsjednica Upravnog vijeća

Xxxxxx Xxxxx Xxxxxxxxx