Contract
Na temelju odredbe članka 125. i 126. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 149/09.), odredbe članka 58. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 150/08., 71/10.), te odredbe članka 21. Statuta Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije (u daljnjem tekstu: dom zdravlja), Upravno vijeće Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije nakon obavljenog savjetovanja s sindikalnim povjerenicima, na sjednici održanoj 09. studenog 2010. godine, donosi
PRAVILNIK O XXXX
X. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se prava i obveze radnika zaposlenih u Domu zdravlja, plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije xxx x xxxxx pitanja važna za radnike zaposlene u Domu zdravlja, ako ta pitanja nisu riješena kolektivnim ugovorom koji obvezuje dom zdravlja.
Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju na sve radnike koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju u domu zdravlja ili na drugom mjestu koje odredi dom zdravlja.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Članak 2.
Organizacija rada i sistematizacija poslova u domu zdravlja, plaće i dodaci na plaće i druga materijalna prava radnika uređuju se posebnim pravilnicima.
Pravilnici iz st. 1. ovoga članka zajedno s odredbama ovog Pravilnika osnova su za utvrđivanje uglavaka ugovora o radu za pojedinog radnika.
Članak 3.
Prije stupanja na rad, radniku xx xxxx omogućiti da se upozna s odredbama ovog Pravilnika, s organizacijom rada i pravilima iz zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, sporazumom sindikalnih povjerenika i doma zdravlja, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika povoljnije pravo.
U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu odredaba važećeg Pravilnika o radu, Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima, iste postaju sastavni dio prava i obveza radnika i doma zdravlja iz sklopljenih ugovora o radu.
Članak 4.
Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu obavljati osobnim radom, savjesno i stručno, sukladno pravilima struke i uputama poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba poslodavca, xxxxx xx usavršavati svoje znanje i vještinu, štiti poslove i interese poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koje proizlaze iz organizacija rada, a poslodavac je obvezan radniku za obavljeni rad isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.
Poslodavac uz puno poštivanje prava i dostojanstva radnika jamči mogućnost izvršavanja svojih ugovornih obveza, sve dok rad i ponašanje radnika ne šteti poslovanju i ugledu doma zdravlja i dok njegov uspjeh na radu i gospodarske prilike to dopuštaju.
II. ORGANIZACIJA RADA U DOMU ZDRAVLJA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Članak 5.
Dom zdravlja obavlja svoje djelatnosti putem organizacijskih jedinica koje su u funkciji pružanja zdravstvene zaštite, ekonomičnog i racionalnog poslovanja.
Sve organizacijske jedinice funkcionalno su povezane u jedinstvenom rukovođenju poslovanjem.
Unutarnji ustroj organiziran je po timovima, službama, odjelima i odsjecima sukladno Pravilniku o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije (Pravilnik o unutarnjem redu).
Članak 6.
Organizacijskim jedinicama rukovode njihovi voditelji tj. rukovoditelji koji su za svoj rad odgovorni neposredno nadređenom voditelju, odnosno ravnatelju.
Pojedine poslove unutar organizacijskih jedinica ustanove obavljaju radnici na radnim mjestima sukladno Pravilniku o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
III. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
1. Donošenje odluke o potrebi zapošljavanja i zasnivanja radnog odnosa
Članak 7.
Odluku o potrebi zapošljavanja radnika, te zahtjev za Suglasnost za zapošljavanje Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi donosi tj. upućuje Upravno vijeće doma zdravlja na prijedlog ravnatelja, držeći se propisanih kadrovskih normativa kod zapošljavanja zdravstvenih radnika, odnosno plana zapošljavanja kod zapošljavanja nezdravstvenih radnika.
Odluku o zasnivanju radnog odnosa donosi ravnatelj.
Članak 8.
Radni se odnos zasniva ugovorom o radu.
Ugovor o xxxx xxxx sadržavati uglavke propisane zakonom.
Ugovor o radu u ime Doma zdravlja kao poslodavca zaključuje ravnatelj, odnosno osoba koju on ovlasti.
Prava i obveze Doma zdravlja kao poslodavca i radnika iz ugovora o radu, zakona i drugih općih akata ostvaruju se od xxxx xxxx xx xxxxxx počeo raditi.
Prije sklapanja ugovora o radu radnika je potrebno upoznati sa odredbama Pravilnika o radu, Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i ostalih pravilnika, obavijestiti ga gdje može do važećih pravilnika doći, te odredbu o tome unijeti u ugovor o radu.
Članak 9.
Ugovor o xxxx xxxx sklopiti osoba koja pored uvjeta utvrđenih zakonom, ispunjava i posebne uvjete.
Kao posebni uvjet u skladu s Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta utvrđuje se:
- stručna sprema,
- odobrenje za samostalan rad,
- posebna znanja i sposobnosti potrebna za uspješno obavljanje posla,
- radno iskustvo na poslovima za koje se sklapa ugovor o radu,
- godine života,
- posebna zdravstvena sposobnost
- i drugo određeno posebnim pravilnikom.
Članak 10.
Prije sklapanja ugovora o radu, radnik koji će raditi na poslovima s posebnim uvjetima xxxx xxxx se uputiti na liječnički pregled.
Za ostale poslove radnika se može uputiti na liječnički pregled u svrhu utvrđivanja opće zdravstvene i psihofizičke sposobnosti s xxx da troškove pregleda snosi dom zdravlja.
2. Ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme
Članak 11.
Ugovor o radu zaključuje se u pravilu na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje Dom zdravlja i radnika dok ga jedna od ugovornih strana ne otkaže, ili dok ne prestane na neki drugi način određen Pravilnikom, Kolektivnim ugovorom, ili Zakonom.
3. Ugovor o radu na odreĊeno vrijeme
Članak 12.
U skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom koji obvezuje Dom zdravlja radni se odnos iznimno može zasnovati i na određeno vrijeme.
Radni odnos na određeno vrijeme zasniva se u slučajevima kad je prestanak radnog odnosa unaprijed utvrđen objektivnim opravdanim razlozima kao što je:
- rok,
- izvršenje određenog posla
- nastup određenog događaja.
Dom zdravlja neće zaključiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.
Iznimno od stavka 3. ovog članka ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti i za razdoblje duže od tri godine, samo ako je to potrebno radi zamjene privremeno nenazočnog radnika, zamjene zdravstvenog radnika koji je na specijalizaciji ili je zbog nekih drugih razloga to dopušteno kolektivnim ugovorom ili zakonom.
Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine za koji se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme.
Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom roka na koji je zaključen, odnosno prestankom drugog razloga zbog kojeg je zaključen.
O prestanku ugovora o radu zaključenog na određeno vrijeme poslodavac će na vrijeme obavijestiti radnika.
Članak 13.
Ugovor o radu za poslove zamjenika ravnatelja, pomoćnika ravnatelja, rukovoditelja službi, odnosno drugih voditeljskih mjesta koja su Statutom, pravilnikom ili općim propisom određena kao „reizborna“ i temeljen je na odluci o imenovanju za određeno razdoblje, sklapa xx xxx dodatak (aneks) osnovnom ugovoru o radu na neodređeno vrijeme samo u dijelu ugovorenih poslova xxxx xxxxx određeno vrijeme sukladno odluci o imenovanju.
U slučaju da ravnatelj uz posao ravnatelja obavlja i poslove rukovoditelja službe, odjela ili odsjeka, za te poslove zaključuje se dodatak (aneks) ugovoru.
Ravnatelj koji obavlja poslove iz stavka 2. ovog članka za te poslove ima pravo na naknadu u visini bruto plaće radnog mjesta koje poslove obavlja.
IV. PROVJERAVANJE STRUČNIH RADNIH SPOSOBNOSTI RADNIKA I PROBNI RAD
1. Provjeravanje struĉnih i radnih sposobnosti
Članak 14.
Stručne i radne sposobnosti radnika za pojedine poslove utvrđene Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mogu se provjeravati prije sklapanja ugovora o radu putem prethodnog provjeravanja stručnih i radnih sposobnosti radnika.
Članak 15.
Prethodno provjeravanje obavlja se intervjuom, testiranjem, rješavanjem određenih radnih zadataka ili na drugi prikladan način, ovisno o vrsti poslova koje radnik treba obavljati.
2. Probni rad
Članak 16.
Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.
U toku probnog xxxx xxxxxx obavlja one poslove za koje je sklopio ugovor o radu i to u opsegu i trajanju neophodnom da se utvrde i ocijene njegove stručne sposobnosti.
Članak 17.
Probni rad može trajati najduže:
- mjesec xxxx: za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet osnovna škola i za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet završeno srednješkolsko obrazovanje;
- tri mjeseca: za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet dodiplomski sveučilišni studij ili dodiplomski stručni studij i radna mjesta I. vrste, za koje je opći uvjet diplomski sveučilišni studij ili diplomski stručni studij.
Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko xx xxxxxx bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset xxxx.
Članak 18.
Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom xxxx xxxx biti u pisanom obliku i obrazložen.
Ako Dom zdravlja radniku otkaz iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi najkasnije posljednjeg xxxx probnoga rada, smatrat će se da xx xxxxxx zadovoljio na probnom radu.
Ukoliko radnik otkaže ugovor o radu u probnom roku ili ne zadovolji tijekom probnog rada otkazni rok je 7 xxxx.
Članak 19.
Provjeravanje i ocjenu stručnih i radnih sposobnosti radnika za vrijeme probnog rada provodi neposredni voditelj organizacijske jedinice u kojoj radnik radi, druga osoba ili povjerenstvo koje imenuje ravnatelj.
V. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA
1. Sigurnost zaštite na radu
Članak 20.
U provođenju mjera zaštite na radu Dom zdravlja i radnik obvezni su se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu Doma zdravlja te odredbi kolektivnog ugovora koji obvezuje Dom zdravlja.
Dom zdravlja za svoje radnike osigurava zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu, a osobito: održava uređaje i opremu, mjesto rada i pristup mjestu rada, primjenjuje mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprečava opasnost na radu, obavještava radnike o opasnosti na radu i osposobljava ih za rad na siguran način.
Obveza svakog radnika je sudjelovati u provedbi sustava zaštite na radu te u svakodnevnom radu primjenjivati pravila zaštite na radu zakona i druge propise.
Obveza je radnika biti ovlaštenikom Doma zdravlja za poslove zaštite na xxxx xxxx to ravnatelj zatraži, odnosno povjerenikom radnika za zaštitu na radu kad bude izabran.
2. Zaštita života i zdravlja
Članak 21.
U obavljanju svojih svakodnevnih poslova svaki radnik xx xxxxx raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje kao i zdravlje i život drugih radnika, te sigurnost opreme i ostale imovine Doma zdravlja.
O svakom uočenom nedostatku radnik xx xxxxx bez odgađanja obavijestiti radnika zaduženog za održavanje i sigurnost radnog prostora i opreme.
Članak 22.
Prilikom sklapanja ugovora o radu i za vrijeme trajanja radnog odnosa, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju ugovorenih poslova ili koja ugrožava život ili zdravlje drugih radnika s kojima radi.
O privremenoj nesposobnosti za rad, radnik xx xxxxx što prije moguće obavijestiti nadležnu osobu u Domu zdravlja, a najkasnije u roku od tri xxxx xxxxx je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.
3. Zaštita privatnosti radnika
Članak 23.
Radnici su obvezni dostaviti Domu zdravlja sve podatke i izmjene dostavljenih podataka, potrebne za vođenje evidencija rada i drugih evidencija određenih zakonom ili drugim propisom.
Podaci iz stavka 1. su tajni.
Ravnatelj imenuje osobu za prikupljanje, korištenje i dostavu podataka iz stavka 1. ovog članka trećim osobama xxxx xx to određeno zakonom ili drugim propisom.
Ravnatelj imenuje osobu za provođenje nadzora da li se podaci radnika iz točke 1. ovog članka prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećinu osobama sukladno ovom Pravilniku, zakonu ili drugom propisu.
Osobe iz prethodnih stavaka moraju uživati povjerenje radnika, a podatke koje saznaju u obavljaju svoje dužnosti moraju brižljivo čuvati.
Radnici koji ne dostave podatke iz stavka 1. ovog članka snose štetne posljedice tog propusta.
VI. POSTUPAK I MJERE ZAŠTITE DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZAŠTITE OD DISKRIMINACIJE
1. Zaštita dostojanstva i zaštita od diskriminacije
Članak 24.
Poslodavac štiti dostojanstvo radnika za vrijeme rada osiguravanjem takvih uvjeta xxxx x xxxxxx xxxx biti izloženi bilo kojem obliku diskriminacije, uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja (u nastavku uznemiravanja) te poduzimanjem preventivnih mjera.
Uznemiravanje iz stavka 1. ovog članka predstavljaju povredu obveze iz ugovora o radu.
2. Postupak zaštite
Članak 25.
Svaki radnik ima pravo podnošenja pritužbe radi zaštite svog dostojanstva i protiv bilo kojeg oblika uznemiravanja na radu (u nastavku pritužba). Pritužba se podnosi u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.
Članak 26.
Osobu ovlaštenu za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika imenuje ravnatelj.
Članak 27.
Kada osoba iz prethodnog članka ovog Pravilnika primi pritužbu vezanu za zaštitu dostojanstva radnika dužna je u roku do 8 xxxx ispitati pritužbu i poduzeti potrebne mjere radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
U postupku ispitivanja pritužbe ispitat će se radnika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se utvrdi da je uznemiravala radnika, utvrditi će xx xxxxx i okolnosti uznemiravanja te izvesti i drugi dokazi u svrhu utvrđenja relevantnih činjenica te za svaki relevantan dokaz sastaviti zapisnik.
Članak 28.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni i za njihovu tajnost je odgovorna osoba iz članka 26. ovog Pravilnika xxxx xx rješavala pritužbu za zaštitu dostojanstva radnika, xxx x xxxxx osobe koje su sudjelovale u postupku rješavanja pritužbe, o čemu moraju biti upozorene što se utvrđuje u Zapisniku o obavljenim radnjama u postupku.
VII. OSPOSOBLJAVANJE PRIPRAVNIKA ZA SAMOSTALAN RAD
Članak 29.
Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti s pripravnikom radi osposobljavanja za samostalan rad. Pripravnik xx xxxxx koje se prvi put zapošljavanja u zanimanju za koje se školovala.
Pripravnici se mogu zapošljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste.
Način osposobljavanja pripravnika, zdravstvenih radnika uređuje se posebnim propisima, a nezdravstvenih radnika programima osposobljavanja pripravnika.
Pripravniku xx xxxx odrediti stručna osoba, xxxx xx xxxxxxx njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu xxxx biti uručen.
1. Pripravniĉki staž zdravstvenih radnika
Članak 30.
Radi osposobljavanja za samostalan rad završenih učenika i studenata zdravstvenog usmjerenja, za koje je zakonom propisana obveza pripravničkog staža,
poslodavac je obvezan zasnovati radni odnos na određeno vrijeme za vrijeme trajanja pripravničkog staža s tolikim brojem pripravnika koliko je propisano Pravilnikom kojeg donosi ministar zdravstva.
Članak 31.
Provođenje pripravničkog staža zdravstvenih radnika, način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad i polaganje državnog i stručnog ispita obavlja se prema odredbama Pravilnika o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika.
Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad u drugu zdravstvenu ustanovu.
Članak 32.
Voditelj organizacijske jedinice ili tima u kojoj pripravnik obavlja pripravnički staž ili osoba koju on ovlasti:
- upoznaje pripravnika s programom pripravničkog staža i načinom provođenja programa,
- organizira i prati provođenje programa,
- ovjerava svojim potpisom obavljeni pripravnički staž u pripravničkoj knjižici.
2. Pripravniĉki staž nezdravstvenih radnika
Članak 33.
Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, za pripravnike nezdravstvene radnike pripravnički staž može trajati najduže:
- 3 mjeseca za obavljanje poslova radnih mjesta III. vrste;
- 6 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta II. vrste;
- 12 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta I. vrste.
Na zahtjev pripravnika pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako dom zdravlja ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.
Ugovor o radu s pripravnikom iz prethodnog stavka sklapa se na određeno vrijeme.
Voditelj organizacijske jedinice za koju se pripravnik osposobljavanja donosi program osposobljavanja pripravnika.
Provjeru znanja i osposobljenosti pripravnika za samostalan rad provodi povjerenstvo od 3 člana koje imenuje ravnatelj.
3. Struĉno osposobljavanje za rad („volonteri“)
Članak 34.
Kad je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može primiti osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).
Razdoblje stručnog osposobljavanja ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja, a može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.
Sa pripravnikom – „volonterom“ zaključuje se ugovor o stručnom osposobljavanju za rad u pisanom obliku.
Broj „volonterskih mjesta“ utvrđuje se u skladu s Pravilnikom o kriterijima za primanje na pripravnički staž zdravstvenih djelatnika.
VIII. RADNO VRIJEME
1. Raspored radnog vremena
xxxxx.
Članak 35.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet xxxx u tjednu, od ponedjeljka do
Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored, a u skladu s Pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koji donosi ministar zdravstva i kolektivnim ugovorom.
Članak 36.
Ravnatelj donosi pisanu odluku o rasporedu radnog vremena sukladno propisu ministra zdravstva.
Radnici moraju biti obaviješteni o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
Članak 37.
Radi trajnog nesmetanog pružanja zdravstvene zaštite građanima, ravnatelj odlučuje o:
- organiziranju hitne medicine neprekidno kroz 24 sata,
- radnom vremenu u pojedinim organizacijskim jedinicama i timovima,
- organiziranju rada u smjenama,
- dvokratnom radnom vremenu ili o pomicanju radnog vremena prema potrebama građana,
- u slučajevima i uvjetima preraspodjele radnog vremena u toku godine.
U slučaju rada u smjenama obavezno se osigurava periodična izmjena smjena.
2. Puno i nepuno radno vrijeme
Članak 38.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Rad u nepunom radnom vremenu ugovara se sukladno potrebama i interesima ustanove.
Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom u vezi prava na dnevni odmor, tjedni odmor, godišnji odmor i dopust.
Kod sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti ravnatelja o svim sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcima.
3. Prekovremeni rad
Članak 39.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik xx xxxxx na zahtjev ravnatelja, odnosno osobe koju on ovlasti raditi duže od punog radnog vremena najviše do 32 sata mjesečno, odnosno 180 sati godišnje.
U slučaju da prekovremeni rad određenog radnika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika prelazi 10% ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu, radnik zadužen za evidenciju radnog vremena xxxxx xx odmah obavijestiti ravnatelja, a dom zdravlja je obvezan o istom obavijestiti inspektora rada u roku od 8 xxxx od xxxx nastupa neke od okolnosti.
Zabranjen je prekovremeni rad malodobnih radnika.
Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx starosti i radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu može raditi prekovremeno samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Za sate prekovremenog xxxx xxxxxx ima pravo na uvećanje satnice u visini propisanoj kolektivnim ugovorom.
4. Preraspodjela radnog vremena
Članak 40.
Ako priroda posla to zahtjeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednoga razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punoga ili nepunoga radnog vremena, u skladu sa zakonom.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Prosjek radnog vremena u četiri mjeseca preraspodjeljenog radnog vremena xxxx u konačnici iznositi puno radno vrijeme, s time da odstupanja mogu biti do 8 radnih sati tjedno, odnosno 12 sati mjesečno.
Uvjeti i način preraspodjele radnog vremena uređeni su kolektivnim ugovorom.
5. Pripravnost i dežurstvo
Članak 41.
Radi osiguranja trajnog i nesmetanog pružanja zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi u djelatnosti Hitne medicine koja se ne može sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovoriti u redovnom radu, pružanje zdravstvene zaštite provodi se dežurstvom radnika doma zdravlja i zakupaca (koncesionara) koji na xxx području imaju ordinaciju (hitna medicina koja se provodi putem standardnog tima dežurstva po punktu).
Dežurstvo i pripravnost su poseban oblik rada.
Vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan ne smatra se radnim vremenom.
Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu uređuje se kolektivnim ugovorom. Do 03. kolovoza 2011. radnim vremenom ne smatra se rad u dežurstvu.
Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uređuje se kolektivnim ugovorom.
6. Rad po pozivu
Članak 42.
Rad po pozivu, kao poseban oblik rada, koristi se kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazočni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi, a nije određena pripravnost.
Rad po pozivu može narediti voditelj službe ili neposredno nadređen radnik u kojoj se rad treba obaviti, a nakon primljene obavijesti o potrebi rada po pozivu.
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu, smatra se radnim vremenom.
7. Noćni rad
Članak 43.
Noćni rad je rad radnika kojeg neovisno o njegovom trajanju obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.
Ako je rad organiziran u smjenama xxxx xx osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi noću uzastopce najduže jedan tjedan.
Za maloljetnike noćni rad smatra se između dvadeset sati uvečer i šest sati idućeg xxxx.
Za sate određenog noćnog xxxx xxxxxx ima pravo na uvećanje satnice sukladno kolektivnom ugovoru.
Članak 44.
Zabranjen je noćni rad maloljetnika osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban, a punoljetni radnici nisu dostupni.
Nije dozvoljeno odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje kao i život ili zdravlje djeteta.
8. Rad u smjenama
Članak 45.
Rad u smjenama je organizacija rada u kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena.
Smjenski xx xxxxxx onaj kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena.
Radnik ima pravo na uvećanje satnice za sate određene u drugoj smjeni sukladno kolektivnom ugovoru.
9. Dopunski rad
Članak 46.
Zdravstveni radnici mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punoga radnog vremena, ali ne dulje od jedne trećine punoga radnog vremena, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i podzakonskim propisima donesenim xx xxxxxx ministra zdravstva samo na temelju pisane Suglasnosti ravnatelja doma zdravlja.
Zdravstveni xxxxxx xxxx težu povredu radne obveze ako predmetnu Suglasnost ne zatraži, a započne obavljati poslove iz svoje struke.
Zdravstveni radnik ravnatelju podnosi xxxxxx zahtjev sa obrazloženjem.
IX. ODMORI I DOPUSTI
1. Stanka
Članak 47.
Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta u toku radnog xxxx.
Vrijeme odmora (xxxxxx) u toku rada utvrđuje ravnatelj svojom odlukom.
Vrijeme odmora (xxxxxx) ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
2. Dnevni odmor
Članak 48.
Između dva uzastopna radna xxxx xxxxxx ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebne hitne intervencije.
3. Tjedni odmor
Članak 49.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.
Ako radnik radi na xxx tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, može se koristiti naknadno prema odluci ravnatelja odnosno voditelja organizacijske jedinice.
Radniku se u svakom slučaju xxxx osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada.
Radniku xxxx xxxx na xxx tjednog odmora, subotu ili nedjelju ima pravo na uvećanje satnice za odrađene sate sukladno kolektivnom ugovoru.
4. Godišnji odmor
Članak 50.
Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u svakoj kalendarskoj godini u trajanju od najmanje četiri tjedna (20 radnih xxxx).
Xxxxxx xxxx se prvi puta zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Članak 51.
Xxxx xxxx koji se uračunavaju u godišnji odmor utvrđuje se prema:
1. duljini radnog staža,
2. složenosti poslova,
3. posebnim socijalnim uvjetima,
4. xxxxxxxx rada,
5. prema posebnim uvjetima rada s najmanje 2/3 radnog vremena.
Članak 52.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 20 xxxx dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kako slijedi:
a) s obzirom na duljinu radnog staža
- od 5 – 10 xxxxxx 2 xxxxx xxxx
- od 10 – 15 xxxxxx 3 xxxxx xxxx
- od 15 – 20 xxxxxx 4 xxxxx xxxx
- od 20 – 25 xxxxxx 5 radnih xxxx
- xx 25 – 30 xxxxxx 6 radnih xxxx
- xx 30 – 35 xxxxxx 7 radnih xxxx
- preko 35 xxxxxx 8 radnih xxxx
b) prema složenosti poslova
- poslovi zdravstvenog radnika specijaliste 5 radnih xxxx
- poslovi VSS 4 xxxxx xxxx
- poslovi VŠS 3 xxxxx xxxx
- poslovi SSS, VKV, KV 2 xxxxx xxxx
- ostali poslovi 1 radni xxx
c) prema posebnim socijalnim uvjetima
- roditelju, posvojitelju ili staratelju s jednim malodobnim
djetetom 2 xxxxx xxxx
- roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje
malodobno dijete xxx po 1 radni xxx
- roditelju, posvojitelju ili staratelju hendikepiranog djeteta 3 xxxxx xxxx
- invalidu i radniku sa 70% i više tjelesnog oštećenja 2 xxxxx xxxx
d) prema uvjetima rada
- rad u smjenama, s pripravnošću ili dežurstvom, rad na
terenu s najmanje 2/3 radnog vremena 2 xxxxx xxxx
- rad uz specifično otežavane uvjete rada određene
pravilnikom Xxxxxx, uz suglasnost Sindikata 2 xxxxx xxxx
e) prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena
- na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim postupcima 5 radnih xxxx.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od četiri tjedna (20 xxxx) xxxx xxxx od šest tjedana (30 radnih xxxx).
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, radniku xxxx xxxx na poslovima iz stavka 1. podstavka e) ovoga članka kao i slijepom radniku pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih xxxx.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom kao i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik.
Odluku o korištenju godišnjeg odmora donosi ravnatelj ili od njega ovlaštena osoba.
Članak 53.
Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, određenog na način propisan člankom 52. ovog Pravilnika, za svakih navršenih mjeseca xxxx xxxx u slučaju:
- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz članka 50. ovog Pravilnika, nije stekao pravo na godišnji odmor,
- ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnog roka iz članka 50. ovog Pravilnika,
- ako radni odnos prestane prije 1. srpnja, osim ako odlazi u mirovinu kada ima pravo na puni godišnji odmor.
Razmjeran dio godišnjeg odmora izračunava se tako da se radniku utvrdi puni xxxx xxxx godišnjeg odmora na koji bi imao pravo da ispunjava uvjete iz članka 52. ovog Pravilnika, taj xxxx xxxx dijeli se s 12 (mjeseci), a dobiveni rezultat množi se s brojem navršenih mjeseci provedenih na radu sukladno stavku 1. ovog članka.
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 2. ovog članka, najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora.
Članak 54.
U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac xx xxxxx radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu.
Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se srazmjerno broju xxxx neiskorištenog godišnjeg odmora.
Članak 55.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovitom radnom vremenu.
Radniku xxxx xx narav posla takva xx xxxx raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, xxxx xxxxxx ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
Članak 56.
Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drugačije ne dogovori.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju (10 xxxx), pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna (10 xxxx).
Korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora radniku xx xxxx omogućiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti ravnatelja odnosno voditelja organizacijske jedinice najmanje dva xxxx ranije.
Članak 57.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje ravnatelj, odnosno voditelj organizacijske jedinice u skladu s potrebama xxxxxxx xxxx, a vodeći računa o potrebama i željama radnika.
Prije donošenja plana godišnjeg odmora, dom zdravlja xx xxxx savjetovati s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom ako nije utemeljeno radničko vijeće.
Članak 58.
Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora dom zdravlja dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 xxxx prije početka korištenja godišnjeg odmora. Odluku potpisuje ravnatelj ili osoba koju on ovlasti.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke doma zdravlja.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora xxxx xx omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 4. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji xx xxxxxx koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta xxxx x xxxxxx određenoj ovim Ugovorom.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje xx xxxxxx imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
5. Plaćeni i neplaćeni dopusti
Članak 59.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih xxxx u slijedećim slučajevima:
- sklapanje braka - 5 radnih xxxx
- rođenje djeteta - 5 radnih xxxx
- smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika,
posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka - 5 radnih xxxx
- smrti brata ili sestre, djeda ili xxxx, te roditelja
supružnika - 2 xxxxx xxxx
- selidbe u istom mjestu stanovanja - 2 xxxxx xxxx
- selidbe u drugo mjesto stanovanja - 4 xxxxx xxxx
- xxxxx bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja - 3 xxxxx xxxx
- nastupanja u kulturnim i športskim priredbama - 1 radni xxx
- sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima,
obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. - 2 xxxxx xxxx
- elementarne nepogode - 5 radnih xxxx. Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku
1. ovoga članka, neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Članak 60.
Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na plaćeni dopust za:
- polaganje stručnog ispita - 7 xxxx
- polaganje specijalističkog ispita - 15 xxxx
- obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjecanja ili
obnove odobrenja za samostalan rad – godišnje - 7 xxxx
Xxxxxx xx xxxxx predočiti dokumentaciju kojom dokazuje osnovanost prava na plaćeni dopust.
Radnik dobrovoljni darivatelj krvi ostvaruje pravo na dva slobodna xxxx s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama, uz odobrenje korištenja xx xxxxxx neposrednog rukovoditelja.
Članak 61.
Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju xx xxxxxx upućen od doma zdravlja za potrebe doma zdravlja, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu.
Dom zdravlja osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa doma zdravlja i radnika.
Sredstva za edukaciju iz prethodnog stavka osiguravaju se u financijskom planu doma zdravlja, na temelju programa edukacije kojeg utvrđuje Stručno vijeće po pribavljenom mišljenju sindikalnog povjerenika.
Članak 62.
Xxxxxx ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja i to:
- 5 xxxx za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi,
- 10 xxxx za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu,
- 5 xxxx za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima,
- 2 xxxx za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.).
Školovanje i stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću doma zdravlja.
Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 xxxx u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i xx xxxx izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.
Za vrijeme neplaćenog dopusta radnikova prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju.
Članak 63.
Dopust iz članka 59, 60. i 62. ovog Pravilnika odobrava ravnatelj ili osoba koju on za to ovlasti.
X. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI RADNIKA NA RADU
Članak 64.
Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu obavljati osobnim radom, savjesno i stručno, sukladno pravilima struke i uputama doma zdravlja, odnosno ovlaštenih osoba doma zdravlja, xxxxx xx usavršavati svoje znanje i vještinu, štiti poslove i interese poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koje proizlaze iz organizacije rada.
Članak 65.
Radnik xx xxxxx pridržavati se odredaba zakona, drugih propisa, kolektivnog ugovora koji obvezuje zdravstvenu ustanovu, ovoga Pravilnika i ugovora o radu.
Radnik xx xxxxx stručno i savjesno sudjelovati u povjerenstvima u koje ga imenuje ravnatelj ili od ravnatelja ovlaštena osoba.
Članak 66.
U slučaju neophodne potrebe organizacija rada i izvanrednih okolnosti (iznenadna potreba zamjene nekoga radnika, povećanja opsega posla koji se nije mogao predvidjeti, zastoja u obavljanju određenih poslova i sličnih izvanrednih okolnosti), radnik xx xxxxx obavljati i druge poslove koji nisu obuhvaćeni poslovima radnoga mjesta na koje xx xxxxxx primljen, ali ne duže od 20 radnih xxxx.
Odredba stavka 1. ovog članka se unosi u xxxxxx sadržaj ugovora o radu.
Nalog za obavljanje poslova iz stavka 1. ovog članka daje ravnatelj odnosno osoba koju on ovlasti.
Članak 67.
U slučaju kada radnik krši obveze iz radnog odnosa utvrđene zakonom, ovim pravilnikom i drugim općim aktima poslodavca, kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu i dr., može se pod uvjetima i na način utvrđen zakonom otkazati ugovor o radu uz prethodno savjetovanje sa sindikalnim povjerenicima.
Članak 68.
Xxxxxx xx odgovoran za izvršenje svojih ugovorom preuzetih poslova.
Radnik xx xxxxx, na zahtjev doma zdravlja voditi evidenciju („dnevnik rada“) o izvršenim dnevnim, odnosno mjesečno odrađenim radnim zadaćama.
Odbijanje vođenja evidencije iz stavka 2. ovog članka, ukoliko je zatražena, smatra se težom povredom radne obveze.
XI. NAKNADA ŠTETE
Članak 69.
Radnik xx xxxxx suzdržavati se od ponašanja kojim bi mogao prouzročiti domu zdravlja štetu u bilo kojem obliku.
Radnik xx xxxxx prijaviti domu zdravlja svaki pokušaj nanošenja imovinske i neimovinske štete.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu doma zdravlja, xxxxx xx štetu naknaditi,a ako štetu uzrokuje više radnika, svaki je odgovoran za dio štete koji je uzrokovao.
U slučaju da se za svakoga radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
Članak 70.
Naknada štete u paušalnom iznosu određuje se za štete koje su prouzrokovane:
1. | zakašnjavanjem na posao do jednog sata, izlaskom s posla bez odobrenja u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena | u iznosu od 100 kn |
2. | svakim neopravdanim izostankom s posla više od jednog sata | u iznosu od 200 kn |
3. | nemarnim obavljanjem poslova tijekom mjesec xxxx | u iznosu od 100 – 500 kn |
4. | zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja opremom i drugim sredstvima rada bez većih štetnih posljedica | u iznosu od 500 – 1000 kn |
5. | neostvarivanja predviđenih rezultata rada ili vremensko-radnog normativa zbog neopravdanih razloga u razdoblju od tri mjeseca uzastopno | u iznosu od 500 – 1500 kn |
6. | zastojem u radu u slijed nestručnog rukovanja opremom i drugim sredstvima rada s većim štetnim posljedicama | u iznosu od 1000 – 1500 kn |
Odluku o naknadi štete donosi ravnatelj ili osoba koju on ovlasti, uz obrazloženi prijedlog voditelja organizacijske jedinice.
Članak 71.
Naknada štete iz članka 70. ovog Pravilnika, smanjit će se pod uvjetom da:
- šteteta nije učinjena namjerno,
- da radnik do xxxx nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta otkloni,
- ako se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove ili
- ako xx xxxxxx u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga osobito teško pogodila, ili
- ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili
- alko se radi o xxxxxx xxxxx.
Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovog članka iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.
Odluku o djelomičnom ili potpunom oslobađanju plaćanja naknade štete donosi ravnatelj.
Članak 72.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, dom zdravlja xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka, odnosi se i na štetu xxxx xx poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
Naknada plaće koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom štete.
XII. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 73.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću radnika,
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
3. kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se dom zdravlja i radnik drukčije ne dogovore,
4. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,
5. sporazumom radnika i doma zdravlja,
6. otkazom,
7. odlukom nadležnog suda.
1. Sporazum radnika i poslodavca
Članak 74.
Sporazumom o prestanku ugovora o xxxx xxxx biti zaključen u pisanom
obliku.
2. Otkaz ugovora o radu
Članak 75.
Na razrješenje ravnatelja i raskid ugovora o radu za poslove ravnatelja ne primjenjuju se odredbe ovog pravilnika o otkazu ugovora o radu.
Razrješenjem ravnatelja s dužnosti i prestankom ugovora o radu za poslove ravnatelja sklopljenim na određeno vrijeme za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja, ravnatelj nastavlja s radom na poslovima po ugovoru o xxxx xxxx je sklopio na neodređeno vrijeme prije imenovanja na dužnost ravnatelja.
Članak 76.
Dom zdravlja i radnik mogu otkazati ugovor o radu redovnim ili izvanrednim otkazom ugovora o radu.
Članak 77.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.
Članak 78.
Dom zdravlja može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
- ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili
- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Xxxxxxxx otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme moguć xx xxxx uz uvjet da se takav otkaz predvidi ugovorom o radu.
3. Poslovno uvjetovani otkaz
Članak 79.
Poslovno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.
Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Poslovno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako dom zdravlja ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od doma zdravlja da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.
Ako je dom zdravlja zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugoga radnika.
Ako u roku iz stavka 4. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, dom zdravlja xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
4. Osobno uvjetovan otkaz
Članak 80.
Radnik za kojega se utvrdi da nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnoga odnosa zbog određenih trajnih osobina ili nesposobnosti, ugovor o radu prestaje otkazom.
Trajne osobine mogu se sastojati u psihičkim i fizičkim nedostatcima radnika koje ga čine objektivno nesposobnim za uredno izvršavanje obveza iz radnog odnosa (bolest trajnog karaktera …).
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka voditelj organizacijske jedinice obvezan xx xxxxxx izvijestiti ravnatelja.
Xxxxxx izvješće iz stavka 2. ovog članka xxxx sadržavati činjenice koje pokazuju da radnik nije u mogućnosti trajno odnosno da nije trajno sposoban izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa.
Osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.
5. Otkaz ugovora o xxxx xxxx skrivljenog ponašanja
Članak 81.
Dom zdravlja može redovito otkazati radniku ako utvrdi da xx xxxxxx povrijedio obveze iz radnoga odnosa, a osobito zbog:
- neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,
- neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla,
- nedozvoljenog korištenja sredstvima poslodavca,
- povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara,
- odavanja poslovne xxxxx određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu,
- zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,
- nanošenje znatnije materijalne štete ustanovi, i ugledu ustanove,
- nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima i korisnicima ili njihovo šikaniranje,
- zlouporabe korištenja bolovanja,
- drugih nespomenutih povreda radnih obveza iz rada i u vezi s radom koje u postupku utvrđivanja odgovornosti utvrdi dom zdravlja.
Članak 82.
Radnik krši obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom osobito u slijedećim slučajevima:
- neopravdani izostanak s posla xxxxx xxx
- učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla
- tjelesni ili verbalni napad na drugoga radnika
- izvršavanje radnih obveza ispod prosjeka
- otuđivanje stvari dom zdravlja
- neuredno čuvanje dokumentacije i sredstava rada
- nekorektan odnos prema pretpostavljenima
- nekorektan odnos prema suradnicima
- korištenje imovinom doma zdravlja za svoj račun.
Članak 83.
Osobito teškom povredom obveza iz radnoga odnosa ili u svezi s radnim odnosom smatra se:
- neopravdani izostanak s posla više od jednog xxxx
- svjesno neizvršavanje obveza iz ugovora o radu
- neotpočinjanje s xxxxx xxxx navedenog ugovorom o radu
- zlouporaba bolovanja
- kazneno djelo u svezi s radnim odnosom, ako je radniku određen pritvor
- odbijanje izvršenja radnoga zadatka
- učestalo kršenje pravila rada
- povreda poslovne xxxxx
- konzumiranje alkohola ili drugih opojnih sredstava za vrijeme rada¸
- konkurencija radnika poslodavcu na način protivan zakonu
- otuđenje materijala, sirovina, dokumenata i drugih stvari dom zdravlja
- napuštanje radnog mjesta prije dolaska zamjene
- sklapanje posla vezano za zdravstvenu djelatnost za svoj račun bez suglasnosti ravnatelja
- povreda obveze čuvanja profesionalne xxxxx
- nasilničko ponašanje i verbalne prijetnje nadređenom rukovoditelju.
6. Izvanredni otkaz ugovora o radu
Članak 84.
Ugovor o radu mogu izvanredno otkazati i dom zdravlja i radnik ako za to imaju opravdan razlog.
Dom zdravlja i radnik ima opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku petnaest xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Dom zdravlja ili radnik koji u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo druge strane koja xx xxxxx za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
Razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu su:
- odbijanje izvršenja ugovorenog posla xxxx xxxxx u opis poslova radnog mjesta
- odbijanje prekovremenog rada ako je poslodavac u svemu postupio prema obvezujućim odredbama kolektivnog ugovora ili zakona o radu
- neispunjavanje predviđene norme – negativan odnos radnika xxxxx xxxx bez osnove
- neopravdana odsutnost s posla duže od 1 xxxx
- teže povrede iz radnog odnosa
- kaznena djela.
Članak 85.
Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz.
Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv doma zdravlja zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz.
7. Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora
Članak 86.
Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada dom zdravlja otkaže ugovor i istovremeno predložili radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu doma zdravlja i potpiše ponuđeni ugovor, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik xx xxxx izjasniti u roku xxxx xxxx.
8. Otkazni rok
Članak 87.
Kad ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec xxxx, ako se radnik i dom zdravlja drukčije ne dogovore.
Članak 88.
U slučaju redovitog otkaza xx xxxxxx doma zdravlja otkazni rok je najmanje:
- dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu u domu zdravlja proveo neprekidno manje od jedne godine,
- mjesec xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu u domu zdravlja proveo neprekidno jednu godinu,
- mjesec xxxx i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu u domu zdravlja proveo neprekidno dvije godine,
- dva mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu u domu zdravlja proveo neprekidno pet xxxxxx,
- dva mjeseca i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu u domu zdravlja proveo neprekidno deset xxxxxx,
- tri mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu u domu zdravlja proveo neprekidno dvadeset xxxxxx.
Otkazni rok iz stavka 1. ovog članka radniku koji je u domu zdravlja proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset xxxxxx, povećava se za dva tjedna ako xx xxxxxx navršio 50 xxxxxx xxxxxx, a za mjesec xxxx ako je navršio 55 xxxxxx xxxxxx.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.
Ako radnik na zahtjev doma zdravlja prestaje raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, dom zdravlja mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Članak 89.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani te drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim zakonom.
Otkazni rok počinje teći od xxxx dostave otkaza.
9. Otpremnina
Članak 90.
Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske osnovice.
Svakome radniku kojemu dom zdravlja otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radniku s 30 xxxxxx xxxxx u domu zdravlja, isplaćuje se otpremnina u visini od najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, a za svaku navršenu godinu rada.
Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima ili mu je isplaćivana umanjena plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi radnik ostvario da je radio u xxxxx radnom vremenu.
Otpremnina se isplaćuje najkasnije 30 xxxx po prestanku radnoga odnosa, odnosno s isplatom zadnje plaće.
Članak 91.
Xxx xxxxx staž kod istog poslodavca računa se neprekinuti xxxxx xxxx u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca.
10. Postupak otkazivanja
Članak 92.
Postupak otkazivanja ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem i osobno uvjetovanog otkaza pokreće prijavom neposredni voditelj organizacijske jedinice u kojoj radnik obavlja poslove, a u slučaju voditelja organizacijske jedinice nadređeni voditelj koju dostavlja ravnatelju ili osobi koju on ovlasti.
Članak 93.
U slučaju otkaza ugovora o radu uvjetovanoga skrivljenim ponašanjem radnika, voditelj organizacijske jedinice ili druga osoba koju ravnatelj za to ovlasti, obvezan je prethodno xxxxxx upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa, te mu ukazati na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja radnih obveza.
Članak 94.
Obveza prethodnoga pisanog upozorenja ne postoji ako je povreda dužnosti radnika učinjena pod osobito teškim okolnostima i posljedicama na rad i poslovanje doma zdravlja, odnose između radnika, a osobito na odnose s poslovodstvom doma zdravlja.
U slučaju potrebe izvanrednog otkaza voditelj organizacijske jedinice xxxxx xx bez odgađanja o tome obavijestiti ravnatelja.
Članak 95.
Prije donošenja odluke o redovitom ili izvanrednom otkazu ugovora o radu uvjetovanom ponašanjem radnika doma zdravlja xx xxxxx omogućiti radniku da
iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da to učini.
Dom zdravlja je omogućio radniku da iznese obranu kad ga pozove da u roku tri xxxx kod izvanrednog otkaza, odnosno pet xxxx kod redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem, usmeno ili xxxxxx iznese obranu. Poziv na obranu radniku se uručuje na način uručenja pisanih odluka propisanih ovim Pravilnikom.
Članak 96.
U postupku otkazivanja ugovora o radu xx xxxxxx doma zdravlja, a za valjanost otkaza potrebno je dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.
Radnik xx xxxxx dokazati postojanje opravdanoga razloga za otkaz, samo ako ugovor o radu otkazuje izvanrednim otkazom.
Članak 97.
Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu dom zdravlja xx xxxxx priopćiti sindikatu te xx xxxxx o toj odluci savjetovati se sa sindikatom, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika ne može se otkazati:
- radniku nakon 25 xxxxxx radnog staža kod istog poslodavca i 50 xxxxxx xxxxxx,
- trudnici, odnosno ženi koja doji dijete,
- majci djeteta do 7 xxxxxx,
- invalidnoj osobi,
- samohranom roditelju malodobnog djeteta,
- roditelju s troje ili više djece do 15 xxxxxx, odnosno djece na redovnom školovanju,
- roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju.
Ako se sindikalni povjerenik u roku od 8 xxxx ne izjasni, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.
Članak 98.
Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik.
Dom zdravlja xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Članak 99.
Dom zdravlja xx xxxxx u roku od petnaest xxxx od xxxx prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka u potvrdi se ne smije ništa naznačiti što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
11. Zbrinjavanje viška radnika
Članak 100.
Dom zdravlja xx xxxxx zbrinjavanje viška radnika, savjetovanje o zbrinjavanju, program zbrinjavanja viška radnika, obavješćivanje o programu zbrinjavanja radnika provesti sukladno odredbama Zakona o radu.
Članak 101.
Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese ustanova ili dio ustanove, na novog poslodavca prenose se i svi ugovori o radu radnika xxxx xxxx u toj ustanovi ili dijelu ustanove.
Ugovori o radu prenose se na novog poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica prijenosa ustanove.
XIII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 102.
Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom donosi ravnatelj ili osoba koju on ovlasti pisanom punomoći
Odluke o ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa se u pisanom obliku dostavljaju radniku.
Članak 103.
Radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa odlukom ravnatelja ili ovlaštene osobe, može podnijeti zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 xxxx računajući od xxxx primitka odluke.
Radnik prigovor podnosi Upravnom vijeću sukladno propisima iz područja zdravstva.
XIV. DOSTAVLJANJE ODLUKA RADNIKU
Članak 104.
Sve odluke kojima se odlučuje o pojedinim pravima i obvezama iz radnog odnosa moraju se dostaviti radniku.
Dostava ugovora o radu i odluka o otkazu ugovora o radu obavlja se u pravilu na radnom mjestu uz potpis radnika i osobe xxxx xx dostavu izvršila u dostavnoj knjizi uz naznaku datuma primitka ili putem dostavnice (povratnice).
Dostava se može obaviti i poštom i to preporučenom pošiljkom uz povratnicu.
Članak 105.
Ako radnik odbije primiti odluke na radnom mjestu, osoba koja odluku dostavlja ostavit će odluku na radnom mjestu radnika, a u dostavnu knjigu će uz svoj potpis zabilježiti razlog odbijanja, mjesto gdje je odluka ostavljena i datum pokušaja dostave, te će istog xxxx kopiju odluke izvjesiti na oglasnu ploču s naznakom
datuma xxxx xx dostava pokušana. Po proteku tri xxxx smatrat će se da je dostava valjano izvršena.
Članak 106.
Ako se odluka radniku ne može dostaviti na radnom mjestu, zbog njegove odsutnosti s rada, dostavljanje će se izvršiti preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu stanovanja koju xx xxxxxx zadnju prijavio domu zdravlja.
Dostava se smatra urednom, ako je primitak pošiljke svojim potpisom potvrdio radnik ili odrasli član njegova kućanstva.
Članak 107.
U slučaju odbijanja prijema dostave, odnosno povrata pošiljke sa adrese koju xx xxxxxx prijavio domu zdravlja s naznakom „nepoznati primatelj“, odluka će se objaviti na oglasnoj ploči u domu zdravlja, a dostava će se smatrati urednom nakon proteka roka od tri xxxx od objave na oglasnoj ploči.
Ako radnik ima punomoćnika dostava se vrši osobi xxxx xx određena za punomoćnika.
Dom zdravlja može dostavu odluke izvršiti i na drugi način sukladno propisima Zakona o parničnom postupku.
XV. PLAĆA I NAKNADE PLAĆE
Članak 108.
Za izvršeni rad radnik ima pravo na plaću primjenom osnova i mjerila utvrđenih Zakonom o plaćama u javnim službama, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o plaćama i naknadama plaća i drugim materijalnih pravima radnika, te Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.
Pod plaćom se razumijeva bruto plaća.
Članak 109.
Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Dodaci na plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci, dodaci za znanstveni stupanj xx.xx. i xx.xx. i uvećanja plaća.
Dodatke iz stavke 3. ovog članka utvrđuje Kolektivni ugovor.
Članak 110.
Iz xxxxxxx koje poslodavac ostvari pružajući svoje usluge na tržištu izvan sredstava HZZO-a ili državnog, odnosno županijskog proračuna, moguće je radnicima povećati plaće sukladno mjerilima xxxx xx se odrediti posebnim općim aktom.
Članak 111.
Plaća i naknada plaće se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec najkasnije do petnaestog u mjesecu.
Dom zdravlja će na xxx isplate, a najkasnije petnaest xxxx od xxxx isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
Članak 112.
Plaće xxxx xxxxx.
Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika u obračun plaća, ako to zahtjeva radnik.
Članak 113.
Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:
- godišnjeg odmora,
- plaćenog dopusta,
- državnih blagdana i neradnih xxxx utvrđenih zakonom,
- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen xx xxxxxx poslodavca,
- obrazovanja za potrebe sindikalnih aktivnosti,
- zastoja u poslu do kojeg xx xxxxx bez njegove krivnje,
- drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.
Članak 114.
Ako xx xxxxxx odsutan s rada zbog bolovanja do 42 xxxx pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.
Naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje iz stavka 1. ovog članka pripada radniku xxxx xx na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.
Članak 115.
Ostala materijalna prava kao što je regres, otpremnina pri odlasku u mirovinu, pomoć, dnevnica i naknada troškova putovanja u zemlji i inozemstvu, terenski dodatak, naknada za odvojeni život, naknada za trošak prijevoza na posao i s posla, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, jubilarna nagrada, darovi za djecu, božićnica, naknada po osnovi izuma i tehničkog unapređenja dom zdravlja će isplatiti radniku sukladno pravima i visini određenoj kolektivnim ugovorom.
XVI. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU
Članak 116.
Radnici imaju prava sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim zakonom i kolektivnim ugovorima koji obvezuju Dom zdravlja.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 117.
Na pitanja koja nisu uređena ovim Pravilnikom primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Zakona o radu, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o obveznim odnosima, Temeljnog kolektivnog ugovora ili xxxxxxxx kolektivnog ugovora.
Članak 118.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objave na oglasnoj ploči Doma zdravlja.
Članak 119.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o radu donesenog xxxx 03. veljače 2004. godine te Izmjene i dopune Pravilnika o radu od
21. veljače 2005. godine.
Ur.broj: 0000-00-0000/10.
PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA:
xx.xx. Xxxxxx Xxxxxxx, dr.med.spec.
Utvrđuje se da je ovaj Pravilnik objavljen na oglasnoj ploči xxxx
te stupio na snagu xxxx .
RAVNATELJICA:
Xxxxxxxx Xxxxx, dipl. iur.
S A D R Ž A J
Stranica
I. OPĆE ODREDBE 01
II. ORGANIZACIJA RADA U DOMU ZDRAVLJA KOPRIVNIČKO- KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 03
III. SKLAPANJE UGOVORA O RADU 03
1. Donošenje odluke o potrebi zapošljavanja i zasnivanje radnog
odnosa 03
2. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme 05
3. Ugovor o radu na određeno vrijeme 05
IV. PROVJERAVNJE STRUČNIH I RADNIH SPOSOBNOSTI
RADNIKA I PROBNI RAD 06
1. Provjeravanje stručnih i radnih sposobnosti 06
2. Probni rad 07
V. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA 08
1. Sigurnost zaštite na radu 08
2. Zaštita života i zdravlja 09
3. Zaštita privatnosti radnika 09
VI. POSTUPAK I MJERE ZAŠTITE DOSTOJANSTVA RADNIKA
I ZAŠTITE OD DISKRIMINACIJE 10
1. Zaštita dostojanstva i zaštita od diskriminacije 10
2. Postupak zaštite 10
VII. OSPOSOBLJAVANJE PRIPRAVNIKA ZA SAMOSTALAN RAD 11
1. Pripravnički staž zdravstvenih radnika 12
2. Pripravnički staž nezdravstvenih radnika 13
3. Stručno osposobljavanje za rad („volonteri“) 13
VIII. RADNO VRIJEME 14
1. Raspored radnog vremena 14
2. Puno i nepuno radno vrijeme 15
3. Prekovremeni rad 15
4. Preraspodjela radnog vremena 16
5. Pripravnost i dežurstvo 16
6. Rad po pozivu 17
7. Noćni rad 17
8. Rad u smjenama 18
9. Dopunski rad 18
IX. ODMORI I DOPUSTI 19
1. Stanka 19
2. Dnevni odmor 19
3. Tjedni odmor 19
4. Godišnji odmor 20
5. Plaćeni i neplaćeni dopust 24
X. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOST RADNIKA NA RADU 26
XI. NAKNADA ŠTETE 27
XII. PRESTANAK UGOVORA O RADU 29
1. Sporazum radnika i poslodavca 30
2. Otkaz ugovora o radu 30
3. Poslovno uvjetovani otkaz 31
4. Osobno uvjetovan otkaz 32
5. Otkaz ugovora o xxxx xxxx skrivljenog ponašanja 32
6. Izvanredni otkaz ugovora o radu 34
7. Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora 35
8. Otkazni rok 36
9. Otpremnina 37
10. Postupak otkazivanja 38
11. Zbrinjavanje viška radnika 40