KOLEKTIVNI UGOVORI

KOLEKTIVNI UGOVORI

Na temelju ĉlanka 192. Zakona o radu (»Narodne novine« 93/14.) i ĉlanka 7. Zakona o

reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (»Narodne novine« 93/14. i 26/15.) SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE, Zagreb, Trg Xxxxx Xxxxxxxxx XX/2, zastupan po predsjedniku Xxxxxxx Xxxxxxx, SINDIKAT XXXXX, KVARNERA I DALMACIJE, Pula, Xxxxxxx trg 5, zastupan po predsjedniku Xxxxx Xxxxxx, i

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA – UDRUGA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA,

Zagreb, Radniĉka cesta 52, zastupana po predsjedniku Xxxxxx Xxxxxxxx, sklopili su 27. ožujka 2018. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR UGOSTITELJSTVA

I. TEMELJNE ODREDBE Ĉlanak 1.

(1) Ovim kolektivnim ugovorom stranke potpisnice ugovora ureĊuju meĊusobna prava i obveze,

te odreĊena pravila i pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika/ce (dalje u tekstu: radnik) u ugostiteljskoj djelatnosti.

(2) Ovim kolektivnim ugovorom stranke ugovora utvrĊuju odreĊena minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika u ugostiteljskoj djelatnosti.

(3) Ugostiteljska djelatnost obuhvaća djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti: djelatnosti koje se vode pod brojem 55 i 56 – razred I NKD-a.

Ĉlanak 2.

(1) Ovaj Kolektivni ugovor obvezuje sve ĉlanice ugovornih strana koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost.

(2) Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na podruĉju Republike Hrvatske.

(3) Izrazi koji se koriste u ovom kolektivnom ugovoru i imaju rodno znaĉenje koriste se jednako za muški i ženski rod.

Ĉlanak 3.

(1) Zakljuĉujući ovaj kolektivni ugovor, ugovorne strane obvezuju se u dobroj vjeri poštivati njegove odredbe.

(2) Ugovorne strane obvezuju se da neće kolektivnim ugovorima na razini regija, županija i

kolektivnim ugovorima ili aktima trgovaĉkog društva/obrta, odreĊena prava urediti u manjem opsegu od utvrĊenih ovim kolektivnim ugovorom. UreĊivanje odreĊenih prava u manjem opsegu moguće je iznimno, a što će biti regulirano posebnim sporazumom koji se sklapa za vremenski ograniĉeno trajanje.

(3) U sluĉaju da više sindikata koji djeluju kod jednog poslodavca nisu suglasni oko sklapanja sporazuma iz prethodnog stavka, dužni su podvrći se postupku arbitraže sukladno Zakonu o radu (dalje u tekstu: ZR). Arbitražno vijeće koje imenuju stranke spora, broji najmanje pet a najviše sedam ĉlanova, vodeći raĉuna o broju ĉlanova sindikata zastupljenih na podruĉju za koje se rješava kolektivni radni spor.

(4) Sporazum iz drugog stavka ovog ĉlanka potpisuju sindikat i poslodavac.

(5) Ovaj Kolektivni ugovor ne obvezuje poslodavce za radnike s posebnim ovlastima.

(6) Pod radnicima s posebnim ovlastima razumijevaju se radnici kojima, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnici odreĊuju samostalno, te je poslodavac, sukladno Zakonu, s ovim radnicima ugovorio samostalnost u njihovu odreĊivanju, primjerice kao što su poslovi: direktora hotela, voditelja poslovnih i organizacijskih jedinica, voditelja službi, radnika sa specijalistiĉkim znanjima i sliĉno.

1. Zabrana diskriminacije

Ĉlanak 4.

(1) Poslodavac je obvezan poštivati sva ograniĉenja i zabrane diskriminacije radnika sukladno odredbama zakona.

(2) Diskriminacijom se smatra i uznemiravanje i spolno uznemiravanje.

II SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Ugovor o radu

Xxxxxx 0.

(1) Ugovorom o radu zasniva se radni odnos.

(2) Ugovor o radu može sklopiti radnik koji ispunjava opće i posebne uvjete propisane zakonom, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i aktima poslodavca.

(3) Ugovor o radu zakljuĉuje se na naĉin, u obliku i u sadržaju propisanim zakonom.

(4) Ako poslodavac ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme.

2. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Ĉlanak 6.

(1) Ugovor o radu na odreĊeno vrijeme zakljuĉuje se u sluĉajevima, pod uvjetima i na rok utvrĊen odredbama ZR-a.

(2) Pored sluĉaja zamjene privremeno nenazoĉnog radnika, poslodavac smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu sa istim radnikom na odreĊeno vrijeme za sezonske poslove s

preraspodjelom radnog vremena za neprekinuto razdoblje duže od tri godine ukoliko s radnikom sklopi ugovor o radu za stalne sezonske poslove.

(3) Poslodavac je u obvezi radniku koji kod njega radi na temelju sklopljenog ugovora o radu na odreĊeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je s njime sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme, za iste ili sliĉne poslove s istim ili sliĉnim znanjima i vještinama. Uvjeti rada

regulirat će se kolektivnim ugovorom na razini trgovaĉkog društva.

Ĉlanak 7.

(1) Poslodavac koji pretežno posluje sezonski može za obavljanje stalnih sezonskih poslova sklopiti ugovor o radu na odreĊeno vrijeme za stalne sezonske poslove.

(2) Sva pitanja vezana uz sklapanje ugovora o radu iz stavka 1. ovog ĉlanka uredit će se kolektivnim ugovorom kod poslodavca.

3. Posebni uvjeti rada

Ĉlanak 8.

(1) Poslodavac samostalno utvrĊuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj radnika i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova.

(2) Osim posebnih uvjeta za obavljanje odreĊenih poslova utvrĊenih propisima, poslodavac može utvrditi posebne uvjete kada to smatra potrebnim za obavljanje pojedinih poslova.

Xxxxxx 0.

(1) Osim posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĊenih poslova utvrĊenih propisima, poslodavac može, prije sklapanja ugovora o radu i tijekom radnog odnosa, uputiti radnika na

utvrĊivanje opće zdravstvene sposobnosti i posebne zdravstvene sposobnosti za odreĊene poslove.

(2) Radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreĊen da rad obavlja kao noćni radnik prije zapoĉinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada kao noćnog radnika, poslodavac je dužan omogućiti zdravstveni pregled sukladno posebnom propisu.

(3) Troškove zdravstvenih pregleda iz st. 1. i 2. ovog ĉlanka snosi poslodavac.

4. Probni rad

Ĉlanak 10.

to:

(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad ovisno o složenosti poslova, i

– do trećeg stupnja struĉne spreme u trajanju do dva mjeseca,

– za ĉetvrti stupanj struĉne spreme u trajanju do ĉetiri mjeseca,

– za peti stupanj struĉne spreme u trajanju do pet mjeseci i

– za šesti i sedmi stupanj struĉne spreme u trajanju do šest mjeseci.

(2) Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam (7) dana.

III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA Ĉlanak 11.

(1) Poslodavac je dužan voditi i organizirati poslovanje na naĉin i uz uvjete koje će omogućiti

zaštitu života, zdravlja, privatnosti i dostojanstva svih radnika sukladno zakonu, posebnim propisima i naravi poslova i djelatnosti poslodavca.

(2) Poslodavac je dužan omogućiti nesmetani rad i osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu sukladno posebnim propisima.

(3) Povjerenik zaštite na radu ima prava i obveze utvrĊene aktima poslodavca sukladno propisima. Ukoliko aktima poslodavca nisu utvrĊena prava i obveze povjerenika za zaštitu na radu, povjerenik ima pravo na:

– 3 sata tjedno za obnašanje dužnosti uz naknadu plaće,

– naknadu plaće za sudjelovanje u radu Odbora za zaštitu na radu po pozivu poslodavca i inspekcijskom nadzoru po pozivu inspektora rada,

– plaćeni dopust za osposobljavanje za zaštitu na radu pet dana tijekom jedne kalendarske godine.

(4) Povjerenik zaštite na radu dužan je poslodavca pravodobno izvijestiti o vremenu odsustvovanja s rada u sluĉajevima iz prethodnog stavka.

(5) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca uredit će se izbor povjerenika zaštite na radu, kao i druga prava i obveze povjerenika zaštite na radu ovisno o broju zaposlenih i organizaciji zaštite na radu te drugim uvjetima kod poslodavca.

Ako kod poslodavca nije sklopljen kolektivni ugovor, obveze utvrĊene u prethodnom stavku ovog ĉlanka uredit će se sporazumom sindikata i poslodavca.

Ĉlanak 12.

(1) Poslodavac je u obvezi, radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa sukladno posebnim propisima, samostalno organizirati i voditi s dužnom pažnjom, prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje podataka o radnicima.

(2) Poslodavac je dužan imenovati osobu za nadzor zakonitosti prikupljanja, obrade, korištenja i dostavljanja trećim osobama osobnih podataka radnika uz prethodnu suglasnost radniĉkog

vijeća/sindikata s ovlastima radniĉkog vijeća(dalje u tekstu: radniĉko vijeće).

(3) Radnik je dužan pravodobno izvijestiti poslodavca o svim promjenama osobnih podataka. Xxxxxx 00.

(1) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika je dužan, uz savjetovanje s radniĉkim

vijećem, imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika.

(2) Poslodavac ili osoba iz stavka 1 ovog ĉlanka dužna je najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluĉaju radi sprjeĉavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

(3) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili sporazumom sklopljenim izmeĊu sindikata i poslodavca, regulirat će se naĉin i postupak rješavanja pritužbi radnika za sluĉajeve sprjeĉavanja uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

Ĉlanak 14.

(1) Poslodavac može radniku uplaćivati dopunsko zdravstveno osiguranje.

(2) Poslodavac može o svom trošku osigurati svim radnicima jedanput godišnje sistematske zdravstvene preglede.

IV. PRIPRAVNICI Ĉlanak 15.

(1) Poslodavac samostalno odluĉuje o zapošljavanju pripravnika sukladno svojim mogućnostima,

potrebama rada i poslovnim ciljevima. Naĉin osposobljavanja pripravnika poslodavac ureĊuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(2) Ukoliko zakonom ili aktima iz prethodnog stavka nije drukĉije propisano, pripravniĉki staž traje ovisno o struĉnoj spremi predviĊenoj za odreĊene poslove, i to:

– za poslove do V. stupnja struĉne spreme, najviše šest (6) mjeseci,

– za poslove VI. stupnja struĉne spreme, najviše devet (9) mjeseci,

– za poslove VII. stupnja struĉne spreme, najviše dvanaest (12) mjeseci.

(3) Ako zakonom ili aktima iz stavka 1. ovog ĉlanka nije drukĉije propisano, poslodavac pripravniku odreĊuje mentora. Mentor donosi program struĉnog osposobljavanja pripravnika, te osigurava i prati njegovu provedbu. Nakon završetka pripravniĉkog staža, pripravnik polaže struĉni

ispit pred komisijom od tri ĉlana. Komisiju imenuje poslodavac. Ĉlanovi komisije moraju biti osobe koje svojim obrazovanjem, znanjem i iskustvom mogu objektivno provjeriti znanje i sposobnost pripravnika, a najmanje su iste struĉne spreme kao i pripravnik.

V. RADNO VRIJEME

1. Puno i nepuno radno vrijeme

Ĉlanak 16.

Puno radno vrijeme odreĊuje se u trajanju od 40 sati tjedno, a nepuno radno vrijeme je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

2. Skraćeno radno vrijeme

Ĉlanak 17.

Kada se kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili pravilnikom o radu utvrde poslovi na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja, te se stoga za te poslove skraćuje radno vrijeme razmjerno štetnom utjecaju, radnik je dužan, na zahtjev poslodavca, dio radnog vremena do punog radnog vremena raditi na drugim poslovima koji nemaju narav štetnog utjecaja.

3. Raspored radnog vremena

Ĉlanak 18.

(1) Tjedno radno vrijeme rasporeĊeno je u šest radnih dana ili u drugom, manjem broju radnih dana utvrĊenih odlukom iz st. 5. ovog ĉlanka.

(2) Dnevno radno vrijeme može biti rasporeĊeno jednokratno, dvokratno i u smjenama, u punom, nepunom i preraspodijeljenom vremenu.

(3) Dvokratnim radnim vremenom smatra se rad s prekidom dužim od jednog sata.

(4) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene rada na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena koji može biti prekinut ili neprekinut, ukljuĉujući izmjenu smjena.

(5) Poslodavac donosi, uz prethodno savjetovanje sa radniĉkim vijećem, pisanu odluku o

rasporedu radnog vremena. Zbog specifiĉnosti poslovanja i potreba organiziranja rada u ugostiteljstvu, osobito zbog pretežito sezonskog poslovanja, o tjednom i dnevnom rasporedu radnog vremena odluĉuje poslodavac pisanom odlukom.

(6) Vrijeme pripravnosti smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova sukladno sklopljenom ugovoru o radu, ako se ukaže takva potreba, pri ĉemu se radnik ne nalazi na mjestu rada gdje se njegovi poslovi obavljaju.

(7) Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed osim u sluĉaju prijeke potrebe za radom radnika.

(8) O vremenu pripravnosti poslodavac je dužan izvijestiti radnika najmanje 48 sati unaprijed.

(9) Vrijeme provedeno u pripravnosti nije radno vrijeme i ne raĉuna se u mjeseĉni fond sati.

4. Preraspodjela radnog vremena

Ĉlanak 19.

(1) Zbog prirode poslovanja u ugostiteljskoj djelatnosti puno ili nepuno radno vrijeme

preraspodjeljuje se tako da tijekom dvanaest neprekidnih mjeseci u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena ili radnik u odreĊenom razdoblju ne radi. Prosjeĉno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

(2) Razdoblje u kojem temeljem preraspodjele radno vrijeme traje dulje od punog ili nepunog

radnog vremena može trajati najdulje 6 mjeseci. Preraspodijeljeno radno vrijeme radnika ne smije biti duže od 60 sati tjedno, pod uvjetom da radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na

takav rad. Radnik koji ne pristane na rad duži od 48 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

(3) Preraspodjela radnog vremena detaljnije se ureĊuje kolektivnim ugovorom u trgovaĉkom društvu ili sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća i poslodavca ili na drugi propisani naĉin. Na zahtjev radniĉkog vijeća poslodavac je u obvezi izvijestiti radniĉko vijeće o satima ostvarenim u preraspodjeli radnog vremena po svim poslovnim i organizacijskim jedinicama.

(4) Poslodavac je dužan u preraspodjeljenom radnom vremenu poštivati ograniĉenja i zabrane rada propisane zakonom.

VI. ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Ĉlanak 20.

Poslodavac je u obvezi radniku osigurati stanku sukladno propisanom pozitivnim propisima.

2. Dnevni odmor

Ĉlanak 21.

(1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog ĉlanka, poslodavac je dužan punoljetnom radniku koji radi na ugostiteljsko-turistiĉkim poslovima kada se oni obavljaju u dvokratnom ili smjenskom radu, te u drugim sluĉajevima kada to zahtjeva intenzitet poslova u pojedinom razdoblju (turistiĉka sezona, posebna dogaĊanja i sliĉno), osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 8 sati neprekidno.

(3) Radniku iz stavka 2. ovoga ĉlanka mora se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okonĉanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.

3. Tjedni odmor

Ĉlanak 22.

(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz ĉlanka 21. ovoga ugovora.

(2) Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48 sati.

(3) Odmor iz stavaka 1. i 2. ovoga ĉlanka radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.

(4) Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju i na naĉin iz stavaka 1. i 2. ovoga ĉlanka, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okonĉanju

razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

(5) Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u razliĉitim smjenama ili objektivno nužnih tehniĉkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju iz stavka 1. ovoga

ĉlanka, pravo na tjedni odmor može biti odreĊeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor iz ĉlanka 21. ovoga ugovora.

4. Godišnji odmor

Ĉlanak 23.

(1) Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, te je poslodavac dužan organizirati rad na naĉin da omogući radniku njegovo korištenje.

(2) Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od

najmanje ĉetiri tjedna a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja, u trajanju od najmanje pet tjedana.

(3) Uvjeti i naĉin stjecanja prava na godišnji odmor kao i naĉin korištenja godišnjeg odmora radnik ostvaruje sukladno ZR-u.

(4) Raspored korištenja godišnjeg odmora (plan korištenja) utvrĊuje poslodavac najkasnije do 31. svibnja tekuće godine, polazeći od potrebe organizacije rada. Poslodavac je dužan, kada mu to

organizacija rada omogućava, uvažiti iskazane želje radnika za razdoblje korištenja godišnjeg odmora, osobito radnika s malodobnom djecom.

(5) Poslodavac je dužan radnika izvijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije korištenja.

(6) Radnik je dužan izvijestiti poslodavca o pravu na korištenje jednog dana godišnjeg odmora po svojoj želji najkasnije dva (2) dana prije korištenja.

Ĉlanak 24.

(1) Dužina godišnjeg odmora svakog radnika utvrĊuje se tako da se na osnovicu od:

– 20 radnih dana za radnike kojima je radni tjedan rasporeĊen u pet radnih dana, odnosno na osnovicu od

– 24 radna dana za radnike kojima je radni tjedan rasporeĊen u šest radnih dana dodaje još najmanje:

a) s osnova složenosti poslova

– radniku na radnom mjestu sa zahtijevanim VII. stupnjem obrazovanja 4 radna dana

– radniku na radnom mjestu sa zahtijevanim VI. stupnjem obrazovanja 3 radna dana

– radniku na radnom mjestu sa zahtijevanim X. xxxxxxxx obrazovanja 2 radna dana

– radniku na radnom mjestu sa zahtijevanim IV. stupnjem obrazovanja 1 radni dan

b) s osnova radnog staža, na svakih šest godina radnog staža radnika 1 radni dan

c) s osnova invalidnosti i tjelesnog oštećenja 1 radni dan

d) samohrani roditelj 2 radna dana.

(2) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca pobliže se odreĊuju uvjeti i dužina godišnjeg odmora.

(3) Osim malodobnih radnika i radnika koji rade na poslovima sa štetnim utjecajem, zbog ĉega im je priznato pravo na skraćeno radno vrijeme i staž s uvećanim trajanjem, najduže trajanje godišnjeg odmora koji se utvrĊuje po osnovama iz prethodnog stavka je trideset (30) radnih dana.

(4) U dane godišnjeg odmora ne uraĉunavaju se blagdani i neradni dani odreĊeni zakonom, vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje)i plaćeni dopust.

(5) Radnik kojem prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, osim radnika kojem radni odnos prestaje zbog stjecanja prava na mirovinu.

5. Plaćeni dopust

Ĉlanak 25.

(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na odsustvovanje s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, i to za:

–	sklapanje braka	5 radnih dana
–	roĊenje djeteta	3 radna dana
–	smrt supružnika, životnog partnera, roditelja, djece	7 radnih dana
–	smrt braće, sestara, xxxxxxx, xxxx, roditelja i braće i sestara supružnika i životnog partnera	2 xxxxx xxxx
–	selidbe	2 radna dana
–	teže bolesti i lijeĉenja ĉlana uže obitelji	3 radna dana
–	elementarne nepogode većih razmjera	5 radnih dana
–	dobrovoljno davanje krvi za svako davanje	1 radni dan
–	školovanje, osposobljavanje i obrazovanje	6 radnih dana.

(2) Korištenje prava na plaćeni dopust u sluĉajevima utvrĊenim stavkom 1. ovog ĉlanka, radnik ostvaruje u trenutku nastanka tih odreĊenih važnih osobnih potreba, te u sluĉaju ponavljanja istih ili drugih sluĉajeva iz stavka 1. ovog ĉlanka u jednoj godini ima pravo na plaćeni dopust predviĊen za svaki sluĉaj.

(3) Radnik je dužan pravodobno i prema okolnostima sluĉaja izvijestiti poslodavca o vremenu korištenja plaćenog dopusta, a za sluĉajeve iz toĉke 8. i 9. stavka 1. ovog ĉlanka dužan je vrijeme korištenja dopusta dogovoriti s poslodavcem.

(4) Pravo na plaćeni dopust iz stavka 1. toĉka 9. pripada radniku ako je na

školovanje/osposobljavanje/obrazovanje upućen od strane poslodavca ili se školuje, obrazuje, osposobljava za potrebe obavljanja poslova kod poslodavca i u dogovoru s poslodavcem.

(5) Ako se tijekom godine ponovi neki sluĉaj iz stavka 1. ovog ĉlanka, radnik može ostvariti pravo na plaćeni dopust najviše do 7 dana u godini.

(6) Radnik ne ostvaruje pravo na odsustvo s rada ukoliko okolnosti utvrĊene stavkom 1. ovog

ĉlanka nastupe kada radnik ne radi zbog korištenja slobodnih dana, bolovanja, neplaćenog dopusta ili drugih opravdanih sluĉajeva odsutnosti s rada.

6. Neplaćeni dopust

Ĉlanak 26.

(1) Radniku se može, na osobni zahtjev, odobriti neplaćeni dopust u trajanju do 30 dana u sluĉajevima:

– njege ĉlana uže obitelji

– izgradnje ili popravka kuće ili stana

– lijeĉenja na osobni trošak

– obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na osobni trošak

– u drugim opravdanim sluĉajevima.

(2) Kad to okolnosti dopuštaju, neplaćeni dopust za sluĉajeve iz stavka 1. ovog ĉlanka može se odobriti u trajanju dužem od 30 dana.

(3) Za trajanja neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom miruju.

VII. STRUKOVNA UNAPREĐENJA I IZUMI Ĉlanak 27.

(1) Izum je novostvoreno rješenje nekog tehniĉkog problema koje poslodavac može upotrijebiti u

svom poslovanju i koje ispunjava zakonske uvjete za dobivanje patenta.

(2) Strukovno unapreĊenje je rješenje kojim se unapreĊuje i inovira struka u postupku kreiranja odreĊenog tehnološkog postupka ili konaĉnog proizvoda, a kojim se postiže bolja kvaliteta proizvoda, ušteda materijala, energije, vremena, unapreĊuje proces proizvodnje i u konaĉnici dobiva novi proizvod koji ne mora biti predmet patenta.

VIII. PLAĆE, NAKNADE PLAĆE I DRUGI PRIMICI

1. Plaća

Ĉlanak 28.

(1) Poslodavac je dužan radniku obraĉunati i isplatiti plaću koja ne može biti u manjem iznosu od iznosa utvrĊenog ovim Kolektivnim ugovorom, odnosno od iznosa minimalne plaće utvrĊene posebnim propisom.

(2) Za izvršeni rad kod poslodavca radnika ima pravo na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem radi i kada se za to ostvare uvjeti na sljedeće dodatke:

– dodatak na plaću za radni staž

– dodatak za rad u posebnim uvjetima

– dodatak na plaću za rad u uvjetima težim od uobiĉajenih (teži uvjeti rada).

Osnovna plaća radnog mjesta na kojem radnik radi je umnožak osnovice za obraĉun plaće i koeficijenta radnikovog radnog mjesta utvrĊenog u tarifnom prilogu kolektivnog ugovora kod poslodavca.

(3) Radi stimuliranja i nagraĊivanja radnika sukladno ciljevima, stanju, okruženju i strategiji

razvoja pojedinog podruĉja poslovanja poslodavca, kolektivnim ugovorom kod poslodavca mogu se utvrditi kriterije i mjerila za dodatno uvećanje plaće radnika.

1.1. Osnovna plaća Ĉlanak 29.

(1) Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni uĉinak utvrĊena na osnovi složenosti

poslova radnog mjesta i normalne uvjete rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog ugovora, predstavlja najniži iznos kojeg je poslodavac dužan isplatiti radniku.

(2) Normalnim uĉinkom smatra se puno izvršenje utvrĊene norme, uobiĉajene za obavljanje odreĊenih poslova.

(3) Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora sadrži: znaĉaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo, zahtijevani stupanj kreativnosti i proaktivnosti, kao i ostale psihofiziĉke osobine potrebne za rad na odreĊenom radnom mjestu.

(4) Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu prisutni tijekom cijelog radnog vremena, koje odreĊuje tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobiĉajeni za to radno mjesto i za djelatnost poslodavca.

(5) Osnovna plaća utvrĊuje se za mjeseĉni fond sati u visini 1/12 godišnjeg fonda sati.

Ĉlanak 30.

(1) Osnovica za obraĉun plaće za najjednostavnije poslove oznaĉene koeficijentom 1 ne može biti niža od 3.040,00 kuna bruto.

(2) Pod najjednostavnijim poslovima oznaĉenim koeficijentom 1,00 smatraju se npr. poslovi ĉistaĉica, dostavljaĉa, pomoćnih radnika u kuhinji i svih drugih pomoćnih radnika, radnika na održavanju, poslovi servira i sl.

(3) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca, ili pravilnikom o radu utvrĊuje se popis radnih mjesta, grupe radnih mjesta i njihova složenost prema potrebama organizacije rada, naĉinu poslovanja, kategoriji objekta i kvaliteti usluga koje pruža poslodavac.

(4) Ukoliko kod poslodavca ne postoji Kolektivni ugovor, odnosno tarifni prilog, poslodavac je dužan isplaćivati osnovnu plaću za tipiĉne poslove u djelatnosti najmanje u iznosu kako slijedi:

GRUPA SLOŽENOSTI POSLOVA		TIPIĈNI POSLOVI	BRUTO u kunama
I.	JEDNOSTAVNI POSLOVI Pokazuje osnovno znanje. Potrebne osnovne vještine za obavljanje jednostavnih rutinskih poslova.	npr. kao što su poslovi sobarice, nosaĉa prtljage, i drugi sliĉni poslovi	3.440,00
II.	MANJE ZAHTJEVNI POSLOVI Pokazuje i koristi osnovno znanje na odreĊenom podruĉju, koristi vještine za obavljanje zadataka. Pomoću jednostavnih sredstava za rad obavlja manje složene poslove.	npr: kao što su poslovi pomoćnog konobara, pomoćnog kuhara, pomoćnog recepcionara, pomoćnog slastiĉara i drugi sliĉni poslovi	3.900,00
III.	ZAHTJEVNIJI POSLOVI Primjenjuje znanje na odreĊenom podruĉju, preuzima odgovornost za izvršenje zadataka uz ograniĉenu samostalnost u radu.	npr: kao što su poslovi konobara, kuhar, slastiĉara, recepcionara i drugi sliĉni poslovi	4.700,00

(5) Zbog specifiĉnosti organizacije i sistematizacije radnih mjesta, te naziva i opisa poslova kod poslodavca, tipiĉni poslovi mogu biti rasporeĊeni u razrede koji se razlikuju od onih koji su navedeni u tabelarnom prikazu iz prethodnog stavka ovog ĉlanka samo ukoliko su u skladu s opisom poslova navedenim u grupi složenosti poslova.

1.2. Dodaci na osnovnu plaću Ĉlanak 31.

(1) Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5 %.

(2) Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog ĉlanka pripada radniku za ukupni radni staž.

(3) Osnovna plaća radnika povećat će se za sate rada kada radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na kojem je stalno rasporeĊen i za koje mu je utvrĊena osnovna plaća.

(4) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca utvrĊuju se sluĉajevi rada u otežanim uvjetima rada, te ugovorom o radu ili odlukom odreĊuje iznos povećanja osnovne plaće. Iznos povećanja iznosi od 5 do 20%.

Ĉlanak 32.

(1) Radnik koji rasporedom radnog vremena, sukladno potrebama procesa rada u ugostiteljstvu, radi nedjeljom, blagdanom, u noćnom radu i drugim uvjetima, ima pravo na povećanje osnovne plaće za sljedeće dodatke:

– za rad u dane blagdana i u neradne dane utvrĊene zakonom 50%

–	za rad nedjeljom	30%
–	za noćni rad	30%
–	za rad u drugoj smjeni u sluĉaju stalnog smjenskog rada	10%
–	za dvokratni rad	10%
–	za prekovremeni rad	50%.

(2) Prekovremenim radom smatra se rad duži od punog radnog vremena koji se nareĊuje pod uvjetima utvrĊenim zakonom. Rad u preraspodijeljenom radnom vremenu ne smatra se prekovremenim radom.

(3) Noćnim radom u smislu ostvarenja prava na dodatak za noćni rad smatra se rad u razdoblju od

22.00 sata uveĉer do 06.00 sati ujutro, osim ako kolektivnim ugovorom kod poslodavca nije drugaĉije ureĊeno.

(4) Pravo na uvećanje plaće za dodatke utvrĊene stavkom 1. ovog ĉlanka radnik ostvaruje samo za sate rada odraĊene u uvjetima utvrĊenim tim stavkom. Vrijednost sata rada koji služi kao osnovica za obraĉun dodataka utvrĊuje se na naĉin propisan stavkom 5. ĉlanka 29. ovog kolektivnog ugovora.

(5) Ako se radniku tijekom jednog dana ponove dva ili više osnova iz stavka 1. ovog ĉlanka po kojima se povećava obraĉunska osnovica utvrĊena stavkom 3. ovog ĉlanka, tada se svi dodaci kumuliraju za sate rada ostvarene u pojedinim uvjetima. Iznimno, ako je blagdan ili neradni dan utvrĊen zakonom nedjelja, radnik ostvaruje pravo na dodatak za rad na dan blagdana bez kumuliranja dodatka za rad nedjeljom.

1.3. Plaća pripravnika i nagrade uĉenicima i studentima na praksi Ĉlanak 33.

Pripravnik ima pravo na plaću u visini od najmanje 80% osnovne plaće radnog mjesta za koje je

zakljuĉio ugovor o radu.

Ĉlanak 34.

(1) Uĉenicima i studentima na obaveznoj praksi u punom radnom vremenu, pripada nagrada u visini koju meĊusobno ugovore poslodavac i obrazovna ustanova koja upućuje uĉenika i studenta na praksu, ukoliko uĉenik i student s poslodavcem ne ugovore drukĉije.

(2) Ukoliko nije zakljuĉen ugovor sukladno prethodnom stavku, uĉenicima i studentima pripada nagrada razmjerno vremenu provedenom na radu, a najviše do visine neoporezivog dijela propisanog zakonom, i to:

a) uĉenicima I. razreda 30%, II. razreda 40%, III. razreda 50% i IV. razreda 60% najniže osnovne plaće kod poslodavca,

b) studentima I. godine 50%, II. godine 60% i III. godine 70% i IV. godine 80% najniže osnovne plaće kod poslodavca.

2. Naknade plaće

Ĉlanak 35.

(1) Radnik, kada ne radi, ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario u normalnim uvjetima rada (osnovna plaća uvećana za dodatak na radni staž) u slijedećim sluĉajevima:

– za dane blagdana i neradne dane propisane zakonom,

– za dane kada koristi pravo na plaćeni dopust, za važne osobne potrebe

– kada odbije raditi zato što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu,

– za vrijeme godišnjeg odmora,

– za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez krivnje radnika

– obrazovanja, prekvalifikacije i struĉnog osposobljavanja u skladu s potrebama i nalogom poslodavca

– za rad u radniĉkom vijeću i sindikatu

– kad poslodavac nije poduzeo mjere za sprjeĉavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, odnosno, ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, a radnik će zatražiti pred nadležnim sudom zaštitu.

(2) Za vrijeme pripravnosti poslodavac će radniku isplatiti naknada plaće u visini od 10% satnice za provedene sate u pripravnosti od ponedjeljka do subote, odnosno 20% satnice za provedene sate u pripravnosti nedjeljom, odnosno za dane blagdana i neradne dane utvrĊene zakonom.

(3) Naknadu plaće koju poslodavac radniku isplaćuje, isplaćuje zajedno sa plaćom.

(4) Naknada plaće isplaćuje se u novcu.

Ĉlanak 36.

(1) U sluĉaju odsutnosti s posla zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) do 42 dana radniku pripada naknada plaće na teret poslodavca najmanje u visini utvrĊenoj propisima o zdravstvenom osiguranju.

(2) Naknada plaće u visini 100% osnovice iz utvrĊene propisima o zdravstvenom osiguranju pripada radniku za sluĉaj nesposobnosti za rad (bolovanja) zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu i drugih sluĉajeva odreĊenih zakonom.

3. Prigodne nagrade

Ĉlanak 37.

Kolektivnim ugovorom kod poslodavca može se utvrditi pravo radnika na isplatu prigodnih nagrada (regres za godišnji odmor, božićnica i sl.).

4. Isplate plaće i naknade plaće

Ĉlanak 38.

Poslodavac je dužan obraĉunavati i isplaćivati plaću, naknadu plaće i otpremnine, te radnicima uruĉiti obraĉun plaće, naknade i otpremnine na naĉin i u rokovima utvrĊenim propisima.

5. Drugi novčani i nenovčani primici radnika

5.1. Otpremnina za mirovinu Ĉlanak 39.

Radnik koji odlazi u mirovinu sukladno propisima o mirovinskom osiguranju ima pravo na

otpremninu najmanje u propisanom neoporezivom iznosu za te namjene utvrĊenog poreznim propisima.

5.2. Otpremnina u sluĉaju otkaza Ĉlanak 40.

(1) Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima

pravo na otpremninu u sluĉajevima i najmanje u iznosu propisanom zakonom.

(2) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojem se otkazuje ugovor o radu, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inaĉe pripadao sukladno prethodnom stavku, osim ako je odbio zaposlenje na ponuĊenim mu poslovima sukladno zakonu.

5.3. Solidarna pomoć Ĉlanak 41.

(1) Poslodavac će isplatiti radniku ili radnikovoj obitelji solidarnu pomoć u sljedećim

sluĉajevima:

– bolovanja dužeg od 90 dana

– nastanka teške invalidnosti

– smrti radnika.

(2) Iznosi za pojedine sluĉajeve ne mogu biti niži od neoporezivih iznosa utvrĊenih Pravilnikom o porezu na dohodak, temeljem Zakona o porezu na dohodak.

(3) Poslodavac može isplatiti solidarnu pomoć radniku u sluĉaju smrti ĉlana uže obitelji. Pod ĉlanom uže obitelji smatraju se: supružnik, životni partner, roditelji i djeca.

5.4. Dnevnica za službeni put Ĉlanak 42.

(1) Radnik koji je po nalogu poslodavca upućen na službeno putovanje ima pravo na:

– dnevnicu u iznosu 50% pune dnevnice za službeno putovanje koje traje od 8 do 12 sati, a za više od 12 sati punu dnevnicu najmanje u visini utvrĊenoj poreznim propisima za službeni put u zemlji, te sukladno propisima za korisnika državnog proraĉuna za službeni put u inozemstvo,

– naknadu troškova prijevoza na službenom putu u visini stvarnih izdataka i

– naknadu troškova noćenja u visini stvarnih izdataka.

(2) Poslodavac kolektivnim ugovorom kod poslodavca/pravilnikom o radu ili općim aktom mogu se pobliže utvrditi ograniĉenja u korištenju vrste prijevoza ili kategorije hotela koje radnik smije koristiti na službenom putovanju.

5.5. Terenski dodatak Ĉlanak 43.

(1) Za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta poslovne jedinice poslodavca i

izvan radnikovog prebivališta ili uobiĉajenog boravišta, na koji rad se radnik upućuje, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove prehrane i druge troškove boravka na terenu, a najmanje u visini neoporezivog iznosa utvrĊenog poreznim propisima.

(2) Poslodavac koji radniku osigurava smještaj i/ili prehranu na terenu ima pravo utvrditi pripadajući iznos terenskog dodatka.

5.6. Naknada za odvojeni život Ĉlanak 44.

Kolektivnim ugovorom/pravilnikom o radu ili ugovorom o radu poslodavac će utvrditi sluĉajeve

kada radniku za ĉijim radom poslodavac ima potrebu, a ĉije je prebivalište izvan mjesta sjedišta poslodavca ili poslovne jedinice poslodavca, pripada pravo na naknadu za odvojeni život radi pokrića troškova smještaja i prehrane i to najviše do neoporezivog iznosa utvrĊenog poreznim propisima.

5.7. Jubilarne nagrade Ĉlanak 45.

(1) Poslodavac je dužan radniku isplatiti jubilarnu nagradu za neprekidni radni staž kod istog

poslodavca, najmanje u visini najvišeg neoporezivih iznosa utvrĊenih poreznim propisima za te namjene, za navršenih:

– 10 godina radnog staža,

– 15 godina radnog staža,

– 20 godina radnog staža,

– 25 godina radnog staža,

– 30 godina radnog staža,

– 35 godina radnog staža,

– 40 i svakih navršenih pet godina radnog staža.

(2) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca/pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrditi sluĉajeve prekida staža koje poslodavac smatra neprekidnim stažem.

(3) Poslodavac je dužan jubilarnu nagradu isplatiti radniku najkasnije s plaćom za mjesec studeni u godini u kojoj je radnik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

5.8. Naknada troškova prijevoza Ĉlanak 46.

(1) Radnik ima pravo na pokriće troškova prijevoza na posao i s posla od strane poslodavaca; kroz

isplatu naknade u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prijevozom prema cijeni mjeseĉne odnosno pojedinaĉne karte, kupnjom pojedinaĉne prijevozne karte za prijevoz javnim prometom ili osiguranjem prijevoza na drugi odgovarajući naĉin.

(2) U sluĉajevima kada postoji mogućnost korištenja alternativnih sredstava prijevoza, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste prijevoza koja je najpogodnija za poslodavca.

(3) U sluĉajevima kada radnik nema mogućnosti prijevoza javnim prometom, poslodavac je dužan kolektivnim ugovorom/ pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrditi i isplatiti radniku naknadu troškova prijevoza vodeći raĉuna o približno sliĉnim relacijama za koje je moguće utvrditi cijenu mjeseĉne odnosno pojedinaĉne karte za sredstva javnog prijevoza.

(4) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca može se urediti i drugaĉiji naĉin utvrĊivanja naknade troškova prijevoza (definiranjem njezine visine po prijeĊenom kilometru ili sl.) te se može odrediti minimalna i maksimalna udaljenost za koju radnik ostvaruje ovo pravo.

5.9. Naknada za korištenje privatnog automobila Ĉlanak 47.

Radnik koji po nalogu poslodavca koristi osobno vozilo za službene potrebe ima pravo na

naknadu troškova toga korištenja u visini propisanoj poreznim propisima kao maksimalno neoporezivoj po prijeĊenom kilometru.

5.10. Dar djetetu Ĉlanak 48.

Poslodavac je dužan jednom godišnje radniku, koji ima dijete do 15 godina života, osigurati

prigodni dar ili isplatiti novac za dar najmanje u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrĊenog poreznim propisima za tu namjenu.

IX. NAKNADA ŠTETE Ĉlanak 49.

(1) Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu

poslodavcu dužan je štetu nadoknaditi.

(2) Visina štete na stvarima utvrĊuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, utvrĊuje se vještaĉenjem.

X. PRESTANAK UGOVORA O RADU Ĉlanak 50.

(1) Ugovor o radu prestaje na naĉin, po postupku i uz uvjete propisane zakonom.

(2) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok utvrĊuje se u dužini polovice otkaznih rokova utvrĊenih zakonom, osim kada radnik ima osobito važan razlog za otkaz ugovora, u kojem sluĉaju otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana.

XI. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

1. Zaštita prava i pritužbe na odnos prema radniku

Ĉlanak 51.

(1) Xxxxxx koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeĊeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

(2) Poslodavac je dužan pisane odluke o ostvarivanju pojedinaĉnih prava i obveza radnika neposredno uruĉiti radniku ili dostaviti preporuĉeno poštom na posljednju adresu koju je radnik prijavio poslodavcu.

(3) Neovisno od postupka utvrĊenog stavkom 1. ovog ĉlanka, radnik koji smatra da je prema njemu nepravedno postupano od strane nadreĊenog radnika, suradnika ili uprave društva, može se na postupanje prema njemu žaliti nadreĊenom ili upravi društva, a može se obratiti za posredovanje

radniĉkom vijeću.

2. Mirenje u individualnim radnim sporovima

Ĉlanak 52.

Ugovorne strane suglasne su da će sve individualne radne sporove rješavati mirnim putem, na naĉin i po postupku predviĊenim Pravilnikom o mirenju u individualnim radnim sporovima, koji će donijeti poslodavac uz prethodnu suglasnost sindikata.

Ĉlanak 53.

Struĉne i organizacijsko-administrativne poslove u postupku mirenja iz ĉlanka 52. obavljat će tajnik kojeg imenuje poslodavac iz redova radnika uz prethodnu suglasnost sindikata.

XII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA Ĉlanak 54.

(1) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniĉko vijeće, sva prava i obveze radniĉkog vijeća

preuzima sindikalni povjerenik.

(2) Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće na teret poslodavca sindikalni povjerenik ostvaruje tako da za svakog ĉlana sindikata ima pravo na 2 sata aktivnosti godišnje.

(3) Osim broja sati sindikalne aktivnosti utvrĊene u prethodnom stavku ovog ĉlanka, poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti izostanak s rada do 5 dana godišnje zbog pohaĊanja seminara, sindikalnih sastanaka i sl., a za ĉlanove viših tijela sindikata 7 dana.

Ĉlanak 55.

(1) Poslodavac je dužan sindikatu osigurati:

– odgovarajući prostor za rad i odražavanje sastanaka,

– tehniĉko-administrativne usluge u svrhu ostvarivanja sindikalne funkcije

– slobodnu podjelu tiska i priopćenja koja se odnose na problematiku radnopravnog statusa radnika na naĉin kojim je sindikatu omogućeno slobodno komuniciranje s ĉlanstvom i ne ometa djelatnost poslodavca. Iskljuĉuje se tisak koji ima politiĉko promidžbeni znaĉaj.

– obraĉun i naplatu sindikalne ĉlanarine i sindikalnih kredita/pozajmica putem isplatne liste, a uz pisanu suglasnost radnika temeljem pristupnice sindikatu.

(2) Sindikalnom povjereniku bez prethodne suglasnosti sindikata za vrijeme obavljanja njegove dužnosti kao i najmanje šest mjeseci nakon obavljanja te dužnosti nije moguće otkazati ugovor o radu i na bilo koji naĉin staviti ga u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove uvjete rada i u odnosu na druge radnike.

(3) O izboru sindikalnog povjerenika ili imenovanju sindikalnog predstavnika, sindikat je dužan obavijestiti poslodavca u roku od 10 dana od dana njegovog izbora odnosno imenovanja.

Ĉlanak 56.

(1) Sindikalni povjerenik, sindikalni predstavnik ili druga osoba koja u obavljanju sindikalne djelatnosti sazna poslovnu, službenu ili drugu zakonom zaštićenu tajnu, dužna je takvu tajnu ĉuvati i ne smije je neovlašteno priopćiti drugim radnicima ili trećim osobama.

(2) Poslovna tajna utvrĊuje se posebnim pravilnikom koji donosi poslodavac.

XIII. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAĈIN RJEŠAVANJA SPOROVA

1. Socijalni mir

Ĉlanak 57.

(1) Ugovorne strane dužne su zalagati se za poštivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i primjenjivati ga u potpunosti.

(2) Ugovorne strane dužne su se suzdržati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama Kolektivnog ugovora, koje bi sprjeĉavale ili otežavale njegovu provedbu.

(3) Za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora strane će se suzdržati od bilo kojeg oblika industrijskih akcija, pod uvjetima iz stavaka 1. i 2. ovog ĉlanka.

(4) Obveza ĉuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenuta inicijativa za otpoĉinjanje pregovora na bilo kojoj razini pregovaranja, te na poziv sindikalne središnjice ili

meĊunarodne udruge, ĉiji je pojedini sindikat ĉlan.

(5) Obveza ĉuvanja socijalnog mira ne odnosi se na organiziranje štrajka zbog ne isplate plaće, naknade plaće i drugih novĉanih prava radnika, temeljem ZR-a.

Ĉlanak 58.

(1) Postupak za sklapanje novog Kolektivnog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

(2) Ugovorna strana koja želi izmjenu ili dopunu Kolektivnog ugovora predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

(3) Druga strana dužna se je o prijedlogu izjasniti u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz prethodnog stavka, ukoliko se strane ne dogovore o produženju roka za oĉitovanje.

(4) U sluĉaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu Kolektivnog ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 dana, strana predlagateljica može pokrenuti postupak pred mirovnim vijećem.

2. Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova

Ĉlanak 59.

Ugovorne strane suglasne su da će postupak mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova provoditi po važećim zakonskim propisima.

Ĉlanak 60.

(1) Ako je mirenje neuspješno, strane spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

(2) Arbitraža ima pet ĉlanova i isto toliko zamjenika. Svaka strana imenuje dva ĉlana i njihove zamjenike. Predsjednika i njegovog zamjenika obje strane odreĊuju sporazumno.

(3) Postup pred arbitražom strane mogu urediti posebnim pravilnikom.

(4) Ako strane postupak pred arbitražom ne urede posebnim pravilnikom, postupak će se urediti sporazumom strana sklopljenim nakon nastanka spora. U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu strane će odrediti pitanja koja iznose pred arbitražu.

(5) Arbitraža može odluĉiti samo o pitanjima koja su pred nju iznijele strane spora.

Ĉlanak 61.

(1) Ako se radi o sporu o tumaĉenju ili primjeni zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraža će svoju odluku temeljiti na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru.

(2) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraža će svoju odluku temeljiti na praviĉnosti.

(3) Ako se strane spora u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drugaĉije, arbitražna odluka mora biti obrazložena.

(4) Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.

(5) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i uĉinke kolektivnog ugovora.

3. Tijelo za tumačenje kolektivnog ugovora

Ĉlanak 62.

(1) Ugovorne strane imenuju zajedniĉko tijelo za tumaĉenje odredbi ovog kolektivnog ugovora i praćenje njegove primjene.

(2) Zajedniĉko tijelo ima šest ĉlanova od kojih svaka strana imenuje trojicu.

4. Otkaz kolektivnog ugovora

Ĉlanak 63.

(1) Svaka strana može otkazati Kolektivni ugovor.

(2) Otkaz je potrebno drugoj stani prethodno najaviti i obrazložiti u pisanom obliku u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca. Razlozi za otkazivanje su:

– poremećaji na tržištu koji imaju negativan uĉinak na djelatnosti iz ĉlanka. 1. stavak 3. ovoga kolektivnog ugovora

– poremećaji u poslovanju kod poslodavaca na koje se ovaj kolektivni ugovor primjenjuje a koji mogu prouzroĉiti znatne financijske probleme i ugroziti daljnje poslovanje.

(3) Po otkazivanju Kolektivnog ugovora, svaka strana može tražiti sklapanje kolektivnog ugovora.

Ĉlanak 64.

Ugovorne strane su suglasne da se postojeća zateĉena visina ugovorene plaće pojedinog radog mjesta pod kojim se smatra osnovna plaća te stalni i povremeni dodaci osim dodataka iz ĉlanka 32. ovog kolektivnog ugovora i druga prva ugovorena kolektivnim ugovorima ili drugim aktima na razini trgovaĉkih društava, obrtnika, neće umanjivati usklaĊivanjem s ovim kolektivnim ugovorom.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlanak 65.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog kolektivnog ugovora snose potpisnici, svaki u

svom dijelu.

Ĉlanak 66.

Ovaj kolektivni ugovor sklapa se na odreĊeno vrijeme do 31. prosinca 2019. godine.

Ĉlanak 67.

(1) Smatra se da je ovaj Kolektivni ugovor sklopljen kad ga potpišu ovlašteni predstavnici potpisnika, a primjenjuje se od 1. travnja 2018. godine.

(2) Kolektivni ugovor će se objaviti na naĉin kako je to utvrĊeno Pravilnikom o postupku dostave i naĉinu voĊenja evidencije kolektivnih ugovora.

Ĉlanak 68.

Rok za usklaĊivanje s ovim kolektivnim ugovorom je 60 dana od dana primjene.

Hrvatska udruga poslodavaca Udruga ugostiteljstva i turizma Xxxxxx Xxxxxxx, v. r. Sindikat turizma i usluga Hrvatske Xxxxxx Xxxxxx, v. r. Sindikat Xxxxx, Kvarnera i Dalmacije Xxxxx Xxxxx, v. r.