Contract
Na temelju članka 125. i 126. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09) (dalje u tekstu: Zakon), Upravno vijeće Hrvatskog geološkog instituta iz Zagreba, Sachsova 2, nakon savjetovanja s Radničkim vijećem, donijelo xx xxxx 28. listopada 2010. godine
PRAVILNIK O RADU HRVATSKOG GEOLOŠKOG INSTITUTA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuju se plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodavca, a pobliže se uređuje:
-sklapanje ugovora o radu,
-zaštita života, zdravlja i privatnosti radnika,
-probni rad,
-radno vrijeme,
-odmori i dopusti,
-zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja,
-zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad,
-plaće,
-materijalna prava radnika,
-zabrana natjecanja radnika s Poslodavcem,
-poslovna tajna,
-naknada štete,
-prestanak ugovora o radu,
-ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa,
-mjere kontrole,
-prijelazne i završne odredbe.
Članak 2.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama: (dalje u tekstu: Kolektivni ugovor) ili Zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom nije drukčije određeno.
Članak 3.
Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a xxxxxx xx obvezan prema uputama Poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
Zasnivanje radnog odnosa
Članak 4.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom nije drukčije određeno.
Poslodavac xx xxxxx radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete xxxx xxx i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Članak 5.
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz
čl. 6. ovog Pravilnika xxxx sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:
1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,
4. danu početka rada,
5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,
7. otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
9. trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.
Članak 6.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac xx xxxxx radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Članak 7.
Ako Poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Članak 8.
Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o xxxx xxxxxx dolazi u dodir.
Članak 9.
Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.
Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.
Članak 10.
Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu Xxxxxxxxxx ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom.
III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA
Članak 11.
Poslodavac xx xxxxx pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
Poslodavac xx xxxxx upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja, a xxxxx ga je i osposobiti za rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.
Članak 12.
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to odreneno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati samo Poslodavac ili osoba koju za to Poslodavac posebno opunomoći.
Članak 13.
Poslodavac xx xxxxx imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obranuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.
Ugovaranje i trajanje probnog rada
Članak 14.
Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje xxxxx xxxx.
Pojam radnog vremena
Članak 15.
Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu Xxxxxxxxxx, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio Poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
Puno i nepuno radno vrijeme
Članak 16.
Ugovor o xxxx xxxx se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno.
Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Radnik ne može sklopiti govore o radu za nepuno radno vrijeme s više Poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.
Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
Skraćeno radno vrijeme
Članak 17.
Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuju se posebnim propisom.
Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme se izjednačuje s punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad
Članak 18.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev Poslodavca xxxx raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do 8 sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 32 sata mjesečno niti duže od 180 sati godišnje.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika. Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do 6 xxxxxx starosti i radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Raspored radnog vremena
Članak 19.
Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije određen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmenu radničkog vijeća i Poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog vremena odlučuje Poslodavac pisanom odlukom.
Poslodavac xxxx obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 20.
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže 4 mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od 6 mjeseci.
Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od 8 sati dnevno.
Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do 3 godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 xxxxxx starosti te radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu, može raditi u preraspodijeljenom
xxxxx ili nepunom radnom vremenu do 48 sati tjedno, samo ako dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Noćni rad
Članak 21.
Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.
Noćni radnik xx xxxxxx, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog xxxx xxxx najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.
Članak 22.
Poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.
Rad u smjenama
Članak 23.
Rad u smjenama je organizacija rada kod Poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, xxxx xxxx biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.
Smjenski radnik xx xxxxxx koji, kod Poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.
Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, xxxx xx osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.
Članak 24.
Poslodavac xx xxxxx noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba.
Radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja tog xxxx, xxx i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.
Troškove zdravstvenog pregleda snosi poslodavac.
Stanka
Članak 25.
Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme. Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenja xxxxxx.
Dnevni odmor
Članak 26.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Tjedni odmor
Članak 27.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor.
Radnik ima pravo koristiti tjedni odmor nedjeljom, odnosno u xxx koji nedjelji prethodi odnosno iza nje slijedi, ako mu se zbog organizacije rada ne može omogućiti korištenje tjednog odmora nedjeljom.
Ako radnik ne može koristiti odmor na način naveden u prethodnom stavku, xxxx mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju određenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne može biti duže od dva tjedna.
Godišnji odmor
Članak 28.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju propisanom Zakonom o radu u trajanju 20 radnih xxxx.
Članak 29.
Na najmanje utvrđeni godišnji odmor iz prethodnog članka dodaje se broj radnih xxxx koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika po osnovi kriterija propisanih kolektivnim ugovorom.
Maksimalan xxxx xxxx godišnjeg odmora određen je kolektivnim ugovorom.
Članak 30.
Dani tjednog odmora, blagdani i neradni dani određeni Zakonom i kolektivnim ugovorom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor
Članak 31.
Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Rok stjecanja prava na godišnji odmor
Članak 32.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stječe pravo na puni godišnji odmor određen na način propisan odredbama čl. 28. i 29. ovoga Pravilnika, nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga članka.
Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
Članak 33.
Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu pripadajućeg punog godišnjeg odmora određenog na način propisan odredbama čl. 28. i 29. ovoga Pravilnika za svakih navršenih mjesec xxxx xxxx, u slučaju:
1. ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz članka 32. stavak 1. ovog Pravilnika, nije stekao pravo na godišnji odmor,
2. ako radni odnos prestaje prije završetka šestomjesečnog roka iz članka 32. stavka 1. ovog Pravilnika,
3. ako radni odnos prestaje prije 1. srpnja.
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora.
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
Članak 34.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini xxx xx xxxx, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Članak 35.
U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac xx xxxxx radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
Članak 36.
Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela.
Radnik može koristiti godišnji odmor u više od dva xxxxxx xxxx u sporazumu s poslodavcem.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
Članak 37.
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 36. stavka 3. ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz čl. 36. st. 3. ovoga Pravilnika radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu, ako mu xx xxxx omogućeno korištenje toga odmora.
30. lipnja iduće godine.
Raspored korištenja godišnjeg odmora
Članak 38.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac u skladu s ovim Pravilnikom.
Nakon što se o planu godišnjeg odmora savjetuje s radničkim vijećem, Poslodavac utvrđuje plan godišnjih odmora te o rasporedu korištenja obavještava radnike.
Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije xxxx xx mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.
Radnika xx xxxx najmanje 15 xxxx prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora po želji, uz oobvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva xxxx ranije.
Plaćeni dopust
Članak 39.
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust), za važne osobne potrebe, a one su određene kolektivnim ugovorom.
Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Radnici – dobrovoljni davatelji krvi ostvaruju pravo na dva slobodna xxx s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.
Neplaćeni dopust
Članak 40.
Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
VII. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA
Članak 41.
Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoće, niti joj smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu, osim na njezin prijedlog za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.
Ako trudnica odnosno xxxx xxxx doji dijete radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, Poslodavac joj xx xxxxx ponuditi sklapanje sporazuma kojim će se odrediti obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a koji će za određeno vrijeme zamijeniti odgovarajuće uglavke ugovora o radu.
Sporazum iz prethodnog stavka ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.
Ako Poslodavac nije u mogućnosti postupiti na način propisan stavkom 3. ovoga članka, radnica ima pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom propisu, a istekom vremena iz stavka 3. ovoga članka prestaje i sporazum iz istoga stavka, te se radnica vraća na poslove na xxxxxx xx prethodno radila na temelju ugovora o radu.
Članak 42.
Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 xxxx od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.
Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ne sprječavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor.
Članak 43.
Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do xxxxx xxxxxx života djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na xxxxxx xx radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, Poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, xxxx uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.
Poslodavac xx xxxx radnika iz stavka 1. ovoga članka vratiti na poslove na xxxxxx xx prije radio u roku od mjesec xxxx od xxxx xxxx ga xx xxxxxx obavijestio o prestanku korištenja tih prava.
Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako xx xxxxx do promjene u tehnici ili načinu xxxx, xxx i sve xxxxx pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.
VIII. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD
Članak 44.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka.
Članak 45.
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni specijalist medicine rada, odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na xxxxxx xx prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, Poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
Članak 46.
Radnik xx xxxxx što je moguće prije obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri xxxx xxxxx mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.
Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, xxxxx xx to učiniti što je moguće prije, a najkasnije tri xxxx od xxxx prestanka razloga koji ga xx x xxxx onemogućavao.
Članak 47.
Ako ovlašteno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, Poslodavac xx xxxxx, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tog tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što xx xxxx moguće moraju odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.
Članak 48.
Poslodavac može otkazati Ugovor o radu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.
Radničko vijeće će dati Xxxxxxxxxx suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako Poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku iz stavka 1. ovoga članka osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da xx xxxxxx odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.
Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz, odnosno ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radničkog vijeća, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.
Članak 49.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a xxxx xxxxx završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.
Radnik koji je neopravdano odbio ponuđene poslove iz članka 47. ovog Pravilnika nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Članak 50.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Poslodavac.
Članak 51.
Za izvršeni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na plaću čija xx xxxxxx utvrđena posebnim Zakonom.
Članak 52.
Za otežane uvjete rada, prekovremeni, noćni, smjenski i dvokratni rad te za rad subotom, nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je Zakonom određeno da se ne radi radnik ima pravo na povećanu plaću i to na način xxxx xx propisano kolektivnim ugovorom.
Članak 53.
Xxxxx se isplaćuje nakon obavljenog rada, a isplaćuje se u novcu.
Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do 15. xxxx u idućem mjesecu.
Članak 54.
Poslodavac xx xxxxx najkasnije 15 xxxx od xxxx isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
Poslodavac koji na xxx dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, xxxxx xx do xxxxx mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio xxxxx isplatiti. Obračuni iznosa su ovršne isprave.
Članak 55.
Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće.
Ako nije drukčije određeno zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla
Članak 56.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom i međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte.
Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
Članak 57.
Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknaditi će mu se troškovi u visini neoporezivog iznosa prema poreznim pravilima.
Potpore
Članak 58.
Radnik ima pravo na potporu, ali samo ako je propisana kolektivnim ugovorom, zbog invalidnosti, potporu za slučaj smrti, potporu u slučaju smrti člana uže obitelji i potporu zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 xxxx.
Dar djetetu do 15 xxxxxx starosti
Članak 59.
Xxxxxx ima pravo na dar djetetu do 15 xxxxxx starosti, ali samo ako je propisan kolektivnim ugovorom.
Prigodne nagrade
Članak 60.
Radnik ima pravo na prigodnu nagradu godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), ali samo ako je propisano kolektivnim ugovorom.
Nagrade radnicima za navršene godine radnog staža
Članak 61.
Radnik ima pravo na nagradu za navršene godine radnog staža koje su poreznim propisima određene kao jubilarne, ali samo ako su propisane kolektivnim ugovorom.
Dnevnica
Članak 62.
Radnik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporezivo isplatiti radniku sukladno zakonskim propisima.
Naknada za odvojeni život od obitelji
Članak 63.
Radnik ima pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.
Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu
Članak 64.
Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu, samo ako je propisano kolektivnim ugovorom.
XI. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM
Članak 65.
Radnik ne smije bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, obavljati i sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).
Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, Xxxxxxxxxx može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu xxxxxx xxxxx zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.
Pravo Poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku tri mjeseca od xxxx xxxx je Xxxxxxxxxx saznao za sklapanje posla, odnosno pet xxxxxx xx xxxx sklapanja posla.
Poslodavac može odobrenje iz stavka 1. ovoga članka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.
Radniku nije dozvoljeno za trajanje radnog odnosa osnivati konkurentska društva ili postati njegov član ili direktor ili član uprave te ne smije ostvarivati financijsku korist ili bilo koji drugi osobni interes ili interes svoje obitelji ili bližih rođaka ili interes drugih osoba ili organizacija s xxxxxx xx ili je bio zaposlenik u poslovnom odnosu, ako se radi o poslovima koji bi mogli negativno utjecati na rad Instituta ili ako se radi o ugovoru s organizacijom koja svojojm djelatnošću konkurira Institutu.
Pod djelatnošću se podrazumijeva bilo koja djelatnost koja se obavlja na Institutu ili izvan njega ili za obavljanje djelatnosti koristi infrakstruturu ili sredstva Instituta ili za obavljanje djelatnosti koristi informacije dostupne na Institutu.
Ukoliko radnik postupi protivno odredbama ovog članka, odgovara Xxxxxxxxxx za nastalu štetu, s xxx da takvo postupanje radnika predstavlja i težu povredu radne obveze za koju se izriče mjera izvnarednog otkaza Xxxxxxx o radu.
Članak 66.
Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od xxxx prestanka radnog odnosa. Ugovor xx xxxx sklopiti u pisanom obliku, a može biti sastavni dio ugovora o radu.
Članak 67.
Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom Xxxxxxxxxx preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Naknadu iz stavka 1. ovoga članka Poslodavac xx xxxxx isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca, a visina naknade se usklanuje s kretanjem prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.
Članak 68.
Ako je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo ugovorna kazna, Poslodavac može, u skladu s općim propisima obveznog prava, tražiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu xxxx štete.
Ugovorna kazna iz stavka 1. ovoga članka može se ugovoriti i za slučaj da Xxxxxxxxxx ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja.
Članak 69.
Poslovnu tajnu predstavljaju podaci tj. dokumenti, odnosno svaki napisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, fotografirani, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji drugi zapis podataka, saznanje, mjera, postupak, predmet, usmeno priopćenje ili informacija, a koja predstavlja rezultate istraživačkog, znanstvenog ili konstrukcijskog rada ili drugi podatak čije bi priopćenje neovlaštenoj osobi xxxxx nastati štetne posljedice za gospodarske interese Instituta kao i za sve privatne i javne, fizičke i pravne osobe s kojima Institut poslovno surađuje.
Podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu xxxx xx rezultat istraživačkog, znanstvenog ili konstrukcijskog rada nalaze se u elektroničkim bazama podataka, eleboratima, izvješćima i studijima za koje se kod Poslodavca vodi poseban urudžbeni zapisnik.
Poslovnom tajnom se smatraju i podaci iz ponude u okviru postupka nabave – do donošenja odluke o odabiru.
Poslodavac xx xxxxx čuvati kao poslovnu tajnu i podatke:
1. koje xx xxx poslovnu tajnu saznao od drugih pravnih osoba,
2. koji se odnose na poslove što ih pravna osoba obavlja za potrebe oružanih snaga, redarstvenih vlasti Republike Hrvatske ili drugih javnih tijela, ako su zaštićeni odgovarajućim stupnjem tajnosti,
3. podatke koje sadrže ponude na natječaj ili dražbu – do objavljivanja rezultata natječaja odnosno dražbe,
4. podatke koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom doneseni na temelju zakona utvrđeni tajnim podacima od posebnog gospodarskog značenja.
Podatke koji se smatraju poslovnom tajnom može priopćavati Poslodavac ili osoba koju on ovlasti.
O čuvanju poslovne xxxxx skrbi Poslodavac.
Obveza čuvanja poslovne xxxxx xx obveza svakog radnika kao fizičke osobe za vrijeme radnog odnosa i nakon prestanka radnog odnosa kod Poslodavca. Povreda dužnosti čuvanja poslovne xxxxx predstavlja težu povredu radne obveze za radnika. U slučaju ne čuvanja poslovne xxxxx xx xxxxxx fizičke osobe koja više nije u radnom odnosu kod Poslodavca postoji kaznena odgovornost u skladu sa kaznenim zakonom.
Članak 70.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, xxxxx xx štetu naknaditi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.
Članak 71.
Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako ovih nema, procjenom.
Procjena visine štete može se povjeriti ovlaštenom sudskom vještaku.
Članak 72.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio Poslodavac, xxxxx xx Poslodavcu nadoknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Članak 73.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac xx xxxxx radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu xxxx xx Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
Načini prestanka ugovora o radu
Članak 74.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću radnika,
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
3. kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,
4. sporazumom radnika i Poslodavca,
5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,
6. otkazom,
7. odlukom nadležnog suda.
Sporazum o prestanku ugovora o radu
Članak 75.
Sporazum o prestanku ugovora o xxxx xxxx biti zaključen u pisanom obliku.
Otkaz ugovora o radu
Članak 76.
Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.
Redoviti otkaz poslodavca
Članak 77.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
• ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
• ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti te razlozima navedenim u Zakonu koji definira znanstvenu djelatnost (osobno uvjetovan otkaz),
• ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Članak 78.
Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako Poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima ili ako xx xxxx propisano Zakonom koji definira znanstvenu djelatnost.
Članak 79.
Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Članak 80.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx radnika xxxxxx upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
Redoviti i izvanredni otkaz radnika
Članak 81.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok, ne navodeći za to razlog. Otkazni rok je propisan kolektivnim ugovorom odnosno Zakonom o radu.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Članak 82.
Osobito xxxxx povrede obveza iz radnog odnosa su:
• Ako radnik dulje vrijeme ne ispunjava očekivane, prosječne ili normirane rezultate xxxx xx, iako ga se na to više puta upozoravalo, ne mijenja svoj odnos prema radnim obvezama. Pri tome se osobito uzima u obzir negativan odnos radnika prema radnim zadacima (namjera, xxxxx nepažnja, ignoriranje, odbijanje promjene, dugotrajnost povrede itd.).
• U slučaju sudjelovanja, poticanja ili sudioništva u nasilju prema kolegama, strankama, klijentima, poslodavcu i svim drugim osobama (osim nužne obrane). Važno je da djelo bude počinjeno u radno vrijeme, u krugu Instituta ili njezinim odvojenim lokacijama, odnosno da je vezano uz obavljanje poslova u opisu radnog mjesta.
• Ako xx xxxxxx zatečen u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem droga, uz uvjet da se to utvrdi na jedan od načina propisanih Zakonom o zaštiti na radu te ako xx xxxxxx unio ili trgovao alkoholom ili drogom. Ako radnik odbije pristupiti utvđivanju stanja smatra se da je pod utjecajem alkohola ili xxxxx. Pije toga valja procijeniti socioekonomski status radnika i učestalost takva ponašanja.
• Ako radnik zadužen za čuvanje napusti prostore poslodavca i imovinu ostavi bez nadzora.
• U slučaju zloporabe bolovanja. Pri tome treba voditi računa o vrsti bolesti i načinu liječenja.
• U slučaju otuđenja (krađe ili oštećenja) imovine poslodavca - sredstava rada, sirovina, gotovih proizvoda, prostorija, opreme, vozila… Pri tome s posebno procjenjuju okolnosti slučaja visina štete, način izvršenja, bezobzirnost, učestalost, posljedice otuđenja, narušavanje ugleda poslodavca i druge.
• Zbog duljeg neopravdanog izostanka i samovoljnog napuštanja radnog mjesta koje uzrokuje teže posljedice za Poslodavaca poput poremećaja proizvodnje, oštećenja klijenata, gubitka posla i slično.
• Zbog neovlaštenoga javnog istupanja u medijima u kojem su iznesene poslovne xxxxx i netočni ili zaštićeni podaci o poslovanju ili poslodavcu i u drugim slučajevima propisanim ovim Pravilnikom ili nekim drugim zakonskim propisima.
Članak 83.
Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja za
činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Članak 84.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
Članak 85.
Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik. Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok
Članak 86.
Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti granana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim zakonom.
Članak 87.
Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Članak 88.
Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje
četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Članak 89.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec xxxx, ako on za to ima osobito važan razlog.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Članak 90.
Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
Ako radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom dopuštenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik xx xxxx izjasniti u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 xxxx.
U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od 15 xxxx u kojem radnik može od Poslodavca zahtijevati ostvarenja povrijeđenog prava teče od xxxx xxxx xx xxxxxx izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od xxxx isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.
Savjetovanje radničkog vijeća o otkazu
Članak 91.
Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu Xxxxxxxxxx xx xxxxx priopćiti radničkom vijeću te xx xxxxx o toj odluci savjetovati se s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim zakonom.
Otpremnina
Članak 92.
Radnik kojem Xxxxxxxxxx otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu propisanom kolektivnim ugovorom odnosno Zakonom o radu, koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s Poslodavcem.
XV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Članak 93.
Pravo odlučivati o pravima i obvezama iz radnog odnosa ima Poslodavac odnosno osoba ovlaštena za zastupanje Poslodavca.
Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Članak 94.
Sudska zaštita prava iz radnog odnosa
Članak 95.
Radnik koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 xxxx od dostave odluke kojom je povrijeneno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.
Ako Poslodavac u roku od 15 xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.
Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se xx xxxxxxxx zaštite dostojanstva radnika.
Zaštita dostojanstva radnika i zaštita od diskriminacije
Članak 96.
Poslodavac xx xxxxx zaštititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.
Poslodavac xx xxxxx zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova: rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijena, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja teže povrede obveza iz radnog odnosa.
Članak 97.
Poslodavac će imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Poslodavac ili osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Članak 98.
Osoba xxxx xx osim poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika (dalje: ovlaštena osoba) dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupka radi potpunog i istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja.
Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe,svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.
Članak 99.
O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja ovlaštena xxxxx xx sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.
Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala, te u slučaju njihovog suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.
U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorila na posljedice odavanja xx xxxxx.
Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio.
Članak 100.
Nakon provedenog postupka ovlaštena xx xxxxx u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:
1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili,
2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.
Članak 101.
U slučaju iz podstavka 1. prethodnoga članka, ovlaštena xx xxxxx u svojoj odluci navesti sve
činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.
U odluci iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena xx xxxxx predložiti Xxxxxxxxxx da osobi xxxx xx podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze (xxxxxx upozorenje na obveze iz radnog odnosa, redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu), te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja.
U slučaju iz podstavka 2. prethodnog članka, ovlaštena xxxxx xx odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva.
Članak 102.
Nadležno tijelo poslodavca će na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, te osobi xxxx xx radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.
Članak 103.
Ako Poslodavac u roku od xxxx xxxx ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.