Contract
Iz međunarodnih ekonomskih transakcija (robe, usluge, kapital, tehnologija, migracija radnika) nastaje beskonačno mnogo konkretnih i kreativnih međunarodnih poslova i ugovora u najraznovrsnijim oblicima. Vrste medjunarodnih ekonomskih transakcija:
1. međunarodno kretanje robe, uključujuci dugoročnu proizvodnu kooperaciju i poslovnotehničku saradnju,
2. međunarodno kretanje usluga,
3. međunarodno kretanje novca i kapitala, uključujući i direktna ulaganja,
4. medjunarodni transfer tehnologije i
5. medjunarodna migracija radne snage.
1
7. MEDJUNARODNE EKONOMSKE TRANSAKCIJE
Međunarodne ekonomske transakcije (2005, mlrd $ i %)
Robna razmjena, iako gubi u
Doznake
radnika
1% Prihodi od
relativnom odnosu snaga, je xxx uvek značajnija od svih drugih oblika međunarodne ekonomske transakcije, sa učešćem preko 50% (2005).
Kapital 36%
Usluge 12%
transfera tehnologije 1%
Robe 50%
Izvor: WTO, IMF, IBRD; BIS, UNCTAD
Za sve zemlje je vazno da imaju trajnu i stabilnu izvoznu orijentaciju, da je izvoz ukomponovan kao neophodan faktor razvoja, da se u uvozu ne zapadne u pretjeranu zavisnost od drugih zemalja i da se održava ravnoteža u bilansu plaćanja sa inostranstvom
2
• UVOZ - dio nacionalne potrošnje (mašine i oprema, sirovine, roba široke potrošnje) koji se zadovoljava kupovinom strane robe
• IZVOZ predstavlja dio nacionalne proizvodnje koji se prodaje inostranim subjektima (nerezidentima) u cilju zadovoljavanja određenih njihovih potreba
• Spoljna trgovina KORIGUJE POTREBE, omogućava da se one zadovoljavaju kompleksnije i pod povoljnijim uslovima, kao i da domaći proizvodi raznih zemalja dopru na svjetsko tržište. Uvoz i izvoz su dva međusobno zavisna pola iste cjeline
– ekonomskih odnosa sa inostranstvom
• KOMPLEMENTARNOST inostrane proizvodnje i domaće potrošnje (uvoz) i domaće proizvodnje i inostrane potrošnje (izvoz)
• Rast broja xxxx X xxxx obima prometa
• Snažan razvoj SPECIJALIZACIJE u medjunarodnoj privredi3
Medjunarodno kretanje robe (dobara)
Kod analize spoljne trgovine izvoz i uvoz se pored namjene (oprema, repromaterijal za investicionu potrošnjui i roba široke potrošnje) xxx analiziraju i po PRIVREDNIM SEKTORIMA na bazi statistike UN tzv. SITC statistike (Standard International Trade Classification) i to na sljedeći način:
4
Standard International Trade Classification
Montenegro
2021
• Analiza izvoza i uvoza se takođe, često, vrši PO PRIVREDNIM GRANAMA: industrija nafte, proizvodnja uglja, električna energija, obojena metalurgija, poljoprivreda, prehrambena industrija, tekstilna industrija, industrija kože-gume i obuće, industrija nameštaja, brodogradnja, metaloprerađivačka industrija, mašinska industrija, elektroindustrija i slično.
• Koncentrisani izvoz
• Disperzirani izvoz
• Marginalni izvoz
NAMJENA UVOZA može biti:
• uvoz za domaću potrošnju,
• privremeni uvoz radi dorade i prerade;
• uvoz dorađenih proizvoda iz inostranstva;
• uvoz za skladištenje u cilju ponovnog izvoza (reeksport);
• uvoz radi provoza (tranzit);
PORIJEKLO IZVOZNE ROBE može biti:
• izvoz robe domaće proizvodnje;
• izvoz nacionalizovane strane robe;
• privremeni izvoz domaće robe radi dorade i prerade; te izvoz strane robe koja xx xxxx na doradi u zemlji;
• izvoz ranije uvezene strane robe sa
skladišta (reeksport) i
• izvoz robe koja se provozi preko nacionalne teritorije (tranzit).
Koncentrisan i disperziran izvoz
• KONCENTRISAN IZVOZ smanjuje izvozne troškove, više znači za pojedine partnere i lakše je voditi trgovinsku politiku. Koncentrisan izvoz je uvijek problem, ako se radi o monokulturnim privredama, međutim, preporučljiv je, ako se radi o diversifikovanoj privrednoj strukturi i nosećim industrijskim proizvodima visoke prerade i visokog obima u izvozu, uz koje ide, kao dopunski, i čitav niz drugih proizvoda.
• Kod DISPERZIRANOG IZVOZA radi se marginalnim prodajama velikog broja proizvoda, velikom broju stranih kupaca, lakše se osvajaju strana tržišta, ali izvozna zemlja ni njeni subjekti ni za koga mnogo ne znače, xxxxx xx pregovaračka pozicija izvoznika, a troškovi izvoza su visoki
• Marginalni izvoz xxxx razvoj specijalizacije, uvođenje savremene tehnologije i masovne proizvodnje, suviše je nestabilan, promjenljiv i nepogodan je za dugoročno uključivanje u
Konkurentne i komplementarne robe
• Robe koje su predmet medjunarodne razmjene dijele se na konkurentske i komplementarne u zavisnosti od toga da li se one razmjenjuju pod uticajem razlika u troškovima, (cijenama) i drugim uslovima kupoprodaje, ili se radi o nemogućnosti zamjene odredjene robe pri zadovoljavanju neke potrebe.
• Kod KONKURENTSKE SPOLJNE TRGOVINE radi se o istoj
ili sličnoj xxxx xxxx istovremeno proizvodi više
proizvođača i s njom se kod određenog kupca na tržištu pojavljuju pod različitim uslovima prodaje, pa na tržištu pobjeđuje najkonkurentniji. Ti proizvodi mogu se međusobno supstituisati.
• Kod KOMPLEMENTARNE SPOLJNE TRGOVINE radi se o izvozu i uvozu proizvoda koji se ili ne proizvode u zemlji ili se ne proizvode u dovoljnim količinama, pa su mogućnosti
• CET je sastavljena od ukupnih carina koje se primjenjuju na uvoz na teritoriju Unije za proizvode porijeklom iz trećih zemalja. Ona zamjenjuje nacionalne tarife
• Sadržaj zajedničke carinske tarife CET- Kombinovana nomenklatura (CN) sa carinskom stopom i ostalim oporezujućim elementima i tarifnim mjerama sadržanim u Integrisanoj tarifi Evropskih zajednica (TARIC), kao i u ostalim odredbama EU
• Kombinovana nomenklatura (CN) sadrži vrlo precizne liste svih vrsta roba koje mogu ući na teritoriju Zajednice (oko 5000 grupa proizvoda, u 98 poglavlja, gotovo
10.000 tarifnih linija) i omogućava određivanje carina s obzirom na predviđenu
stopu za svaku kategoriju proizvoda
• CN se sastoji od:
1. carinske nomenklature Harmoniziranog sistema (HS - Harmonized Commodity Description and Coding System - sistem međunarodnih normi s nazivima i brojevima robe koja se razmjenjuje pod okriljem Svjetske carinske organizacije (WCO)
– 6 brojeva HS
2. Komunitarnih podnaslova(Kombinovana nomenklatura)u skladu sa HS nomenklaturom,
tj. «CN podnaslovi (combined nomenclature subtitles)», 6 brojeva HS + 2 CN, i
3. Preliminarnih odredbi, dodatnih zabiljeski u dijelovima ili poglavljima, te fusnota povezanih s podnaslovima kombinovane nomenklature (CN).
9
2003 10 20... ... privremeno konzervirano, u potpunosti kuvano 18,4 + 191€ /100 kg/net eda
Evidencija i praćenje spoljnotrgovinskog robnog prometa na
primjeru Zajedničke carinske tarife EU (CET)
Oblici uvoza i izvoza robe
1. REDOVAN (XXXXXXXX) IZVOZ I UVOZ - izvoz i uvoz međusobno su odvojeni regionalno i vremenski. Kupac kupuje slobodno gdje može da najjeftinije kupi, a prodaje tamo gdje može najpovoljnije da proda; (oko 70% uk. Trgovine je na ovom režimu - LB)
2. VEZANI POSLOVI - specijalni spoljnotrgovinski aranžmani, kod kojih je izvoz vezan za uvoz ili obrnuto, kao što su:
– kompenzacioni i barter poslovi
– poslovi dorade, obrade i
– Reeksportni i tranzitni poslovi
– sajamski kompenzacioni aranžmani
– malogranični promet i susjedni prekomorski promet
– xxxxxxxxx xxxxxxxxx
3. SPECIFIČNI POSLOVI:
– xxxxxx xxxxxxxxx – privremeni uvoz lizing opreme dok se ona ne vrati zakupodavcu ili xx xxxx ne otkupi; ako je uključen posrednk (lizing preduzeće) – xxxx xx to finansijski lizink
– franšizing poslovi - Franšizing je kontinuirana saradnja u okviru koje franšizer daje pravo franšizantu za prodaju njegovog proizvoda (usluge) i pomaže mu u organizaciji, obuci, marketingu i upravljanju, uz određenu naknadu xx xxxxxx franšizanta. Franšiza se daje u okviru cjelokupnog paketa poslovanja – patent i know-how - XxXxxxxx’x..
4. DUGOROČNA PROIZVODNA KOOPERACIJA I POSLOVNOTEHNIČKA SARADNJA
1. Dug. proizv. koop. Je proizvodnja proizvoda (komponenti) u kooperaciji više p-ća iz više zemalja,
10
2. Posl-tehn.saradnja je koalicija firmi u cilju postizanja važnih poslovnih ciljeva – alijanse, xxx xxxxx ostaju formalno nezavisne); liberalizovana potpuno; često i kroz projektni pristup za izgradnju velikih infrakturnih projekata; ovdje spadaju i BOT aranžmani, vremensko korišćenje objekata – time shering (turizam). Oko 15% ukupne trgovine;
Vezani poslovi i specifični poslovi
1. KOMPENZACIONI i BARTER POSLOVI (trampa); Kao najstariji oblik razmjene dijelimo ih na poslove : 1. klasična kompenzacija (trampa) , 2. kontrakupovina – paralelni poslovi mogu uključivati razmjenu više roba između više subjekata, zbog čega se osnivaju posebne tzv. barter kompanije; poseban oblika kompenzacionih poslova je ugovaranje kontrakupovine, tzv. paralelnih poslova – spajanje dva ugovora o prodajii 3. povratna kupovina;
2. POSLOVI DORADE (radnje kojima xx xxxx oplemenjuje, bez mijenjanja njenih osnovnih svojstava – npr. čišćenje xxxxx), obrade ( svaki mehanički, hemijski ili drugi xxxxxxxx xxxx poboljšava kvalitet robe – npr. legiranje čelika) i prerade (proces proizvodnje kod kog se mijenjaju osnovna svojstva robe kao predmeta oplemenjivanja – npr. pretvaranje pšenice u brašno, nafte u derivate); Ako se poslovi oplemenjivanja obavljaju po tehnologiji i od materijala vlasnika robe (strane firme), oni se nazivaju “lon poslovima”(tekstilna industrija, industrija obuće);
3. REEKSPORTNI (uvoz robe da bi ista bila ponovo izvezena) i tranzitni poslovi (prevoz robe preko teritorije zemlje koja nije ni prodavac ni kupac; na bazi medjudržavnih transportnih sporazuma); Radi lakšeg prolaska (tranzita) robe i olakšanja carinskog postupka izdaje se međunarodni TIR karnet;
4. SAJAMSKI kompenzacioni aranžmani (radi lakše prodaje sajamskih eksponata);
5. MALOGRANIČNI PROMET (povoljniji uslovi za p-ća xxxx xxxx u pojasu 15 km sa xxx xxxxxx granice; na bazi međudržavnog sporazuma takođe) i susjedni prekomorski promet (malogranični promet širine do 30 km na moru) i
6. KLIRINŠKI ARANŽMANI (specifični vezani poslovi na nivou država; međudržavni sporazum; sva potraživanja i dugovanja knjiže se na računima kod dogovorenih banaka; naplate i plaćanja se vrše u domaćoj valuti; cjelokupni izvoz robe i usluga balansiran je uvozom robe i usluga na godišnjem nivou
Specifični poslovi:
a) lizing aranžmani (lizing opreme - privremeni uvoz iznajmljene opreme uz naknadu;
iznajmljena oprema se može i otkupiti od zakupodavca)
b) franšizing poslovi (Franšizing je kontinuirana saradnja u okviru koje franšizer daje pravo franšizantu za prodaju njegovog proizvoda (usluge) i pomaže mu u organizaciji, obučavanju, marketingu i upravljanju uz određenu naknadu xx xxxxxx franšizanta; Franšiza se daje u okviru ukupnog paketa poslovanja, uključujući i know-how. Naknada franšizanta franšizeru može biti za ulazak u sistem (Initial fee) i za poslovanje sve dok ugovor traje (Royality fee). Naknada se o11dnosi na pravo korišćenja robnih i trgovačkih žigova, know-how, kao i ukupni goodwill.
• KOTLER uslugu definiše kao “aktivnost ili korist pretežno neopipljivu, koju izvođač nudi korisnicima na tržištu, nad kojom se ne može steći
vlasništvo, a koja može ali ne xxxx biti vezana sa nekim fizičkim proizvodom”
1. MATERIJALNE su usluge iz kojih nastaje neko novo dobro (materija), na primjer, građevinske usluge (nastaje zgrada, put), štamparske usluge (nastaje knjiga), naučne usluge (nastaju studije i projekti).
2. NEMATERIJALNE su tzv. nevidljive usluge koje se završe i nestanu (bankarstvo, osiguranje, saobraćaj, trgovina, turizam, špedicija, državne usluge i sl.).
3. FAKTORSKE USLUGE - usluge koje su sastavni dio proizvodnje robe (dobara), npr. interni transport, istraživanja, nauka, obrada tržišta, reklama, propaganda, Internet. One ulaze u cijenu proizvoda i ne egzistiraju posebno, iako, po prirodi, spadaju u usluge.
4. NEFAKTORSKE USLUGE - one koje se na tržištu pojavljuju samostalno: saobraćaj, turizam, građevinske usluge, bankarske usluge, osiguranje,
xxxxxxx, advokati i sl. Kada se govori o međunarodnom prometu usluga, 12
prvenstveno se misli na ovu vrstu usluga.
Medjunarodni promet usluga
Najpoznatije vrste usluga u međunarodnom prometu
• međunarodni tranport robe, putnika i prenos pošte i vijesti,
• međunarodna špedicija,
• kontrola kvaliteta i kvantiteta robe,
• međunarodne bankarske usluge,
• međunarodno osiguranje,
• turističke usluge,
• izvođenje građevinskih radova u inostranstvu,
• usluge trgovine (posredništvo, zastupstvo, komision, slobodne carinske prodavnice – free shops),
• usluge marketinga, reklame i propagande,
• informative i štamparske usluge,
• naučno-istraživačke i razvojne usluge,
• računarski softver, oditorske i advokatske usluge,
• usluge iz oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture i sporta,
• državne usluge (sudovi, pasoši, vize, lične karte, prijava i odjava boravka, lutrija i druge igre na sreću i sl.),
• ostale usluge.
13
- Najznačajnije usluge u svjetskoj privredi
14
Vrste usluga u spoljnoj trgovini
PRIMJER - Proces liberalizacije usluga unutar CEFTA 2006
• CEFTA 2006, Član 27 -Xxxxxx xx postepeno razvijati i širiti svoju saradnju sa ciljem postizanja postepene liberalizacije i međusobnog otvaranja njihovih tržišta uslugama, u kontekstu evropskih integracija, uzimajući u obzir relevantne odredbe GATS-a i obaveze preuzete na temelju GATS-a od Strana koje su članice STO-a.
• Član 29 - Zajednički odbor će godišnje razmatrati rezultate saradnje navedene u čl. 27 te će, ukoliko je to odgovarajuće, preporučiti, u skladu sa svojim poslovnikom o radu, pokretanje pregovora sa ciljem postepenog postizanja visokog nivoa liberalizacije u skladu sa čl. V GATS-a. Obaveze preuzete u takvim pregovorima xxxx utvrđene u rasporedima koji će činiti sastavni dio ovog Sporazuma.
• OPŠTI SPORAZUM O TRGOVINI USLUGAMA, GATS
• Član V, Ekonomska integracija
• Odredbe GATS-a omogućavaju zaključivanje sporazuma o liberalizaciji kojim se daje povoljniji (preferencijalni ) tretman potpisnicama takvog sporazuma pod uslovima da takav sporazum:
• obuhvata značajan broj sektora usluga,
• osigurava nepostojanje ili suštinsko ukidanje diskriminacije među ugovornim stranama kroz:
– ukidanje postojećih diskriminatorskim mjera i/ili
– zabranom uvođenja novih ili strožih mjera.
• takav sporazum neće podizati ni prema kome drugom, izvan sporazuma, ukupni nivo prepreka 15 trgovini uslugama.
DODATNI PROTOKOLI NA CEFTA 2006 SPORAZUM
• Aneks 1: Privremeni ulazak i boravak fizičkih xxxx xxxx pružaju usluge (definiše kategorije fizičkih lica koje bi na privremenoj i povremenoj osnovi obavljale određene djelatnosti i njihov period boravka) Osjetljivo
• Aneks 2: Regulatorni principi vezani za telekomunikacije; Aneks 3: Regulatorni principi vezani za poštanske i kurirske usluge
• Aneks 4 : Lista specifičnih obaveza u uslugama (definiše nivo otvorenosti tržišta za 12 sektora usluga u svim CEFTA Stranama) - „CONSOLIDATED SCHEDULE OF
COMMITMENTS” , PRISTUP TRŽIŠTU I NACIONALNI TRETMAN, U Listi specifičnih
obaveza navode se diskriminatorne mjere, ide se ka Konsolidovanoj listi specifičnih obaveza
• PROTOKOL 5 – PROTOKOL O TRGOVINSKIM OLAKSICAMA
• DODATNI PROTOKOL 6 O TRGOVNI USLUGAMA SA ANEKSIMA - postignut dogovor o potpunoj liberalizaciji u sektorima građevinarstva, zaštite životne sredine i u uslugama distribucije, u nekim sektorima, zadržaće se određena ograničenja - Profesionalne i poslovne usluge, Usluge komunikacije, Usluge u obrazovanju, Finansijske usluge, Zdravstvene i socijalne usluge, Turizam (turistički vodič), Rekreativne, kulturne i sportske usluge, Usluge u saobraćaju; znacaj – unapređenje trgovine i ek.saradnje, poštovanje WTO pravila za sve (i nečlanice), smanjenje biznis barijera, prekogranično pružanje usluga, medjusobno priznavanje kvalifikacija (u izabranim sektorima: doktori, zubari, građ. inženjeri i arhitekte)
• U toku PREGOVORI O DODATNOM PROTOKOLU O MIRNOM RJESAVANJU SPOROVA
16
• Pod međunarodnim kretanjem kapitala podrazumijevamo transfer (realnih i ) finansijskih sredstava iz jedne zemlje u drugu, bez kontra transfera za određeno vrijeme, a u cilju
ostvarivanja ekonomskih ( i političkih interesa) učesnika u xxx
transferu
• Opšte je stanovište da se privatni kapital plasira prema ekonomskim interesima – motivima, a javni kapital na osnovu širih društvenih (socijalnih), kao i političkih interesa
• Glavni investitori međunarodnog kapitala su MNK, komercijalne banke, države i institucionalni fondovi
• PREMA DAVAOCU SREDSTAVA (IZVOZNIKU KAPITALA), kapital se dijeli na privatni i javni. Privatni kapital plasiraju multinacionalne kompanije i banke, a javni države, državni fondovi i međunarodne finansijske institucije
OBLICI MEĐUNARODNOG KRETANJA KAPITALA:
1. strane direktne investicije,
2. strane portfolio investicije (tržiše kapitala), i 17
3. zajmovi i krediti (daju xx xxxxx i medj. finansijske institucije)
MEĐUNARODNO KRETANJE KAPITALA
1. FDI – strane direktne investicije
• Kindleberger – FDI predstavljaju direktno investiranje u p-ća u inostranstvu u cilju sticanja trajne kontrole nad proizvodnjom, trgovinom i finansijama preduzeca u koje se ulaže.
• Osnovni oblici FDI multinacionalnih kompanija u inostranstvu su:
1. potpuno vlasništvo stranca koje nastaje ili potpuno novim investiranjem “na ledini” (tzv. Green field investicije) ili otkupom postojećih kompanija u inostranstvu (Mergery and Aquisation),
2. zajedničko ulaganje sa domaćim firmama u zemlji plasmana (Joint Venture), i
3. ulaganje kapitala u postojeća preduzeća koja ostaju većinsko vlasništvo zemlje domaćina
• U direktne investicije spadaju i KONCESIJE – ugovorni odnos u kome davalac koncesije ustupa (na određeno vrijeme) koncesionaru pravo korišćenja nekog prirodnog bogatstva (obično obnovljivog), javnog dobra ili obavljanja neke javne službe. Time se dolazi do kapitala i tehnologije.
• U ove poslove ubrajaju se i poslovi koji se rade po BOT SISTEMU (izgradi, eksploatiši, transferiši – npr. za puteve)
• U ove poslove xxxxx i vremensko korišćenje objekata – Time sharing (turizam)
• FDI su najpovoljniji oblik međunarodnog kretanja kapitala sa stanovišta ulagača, jer daju:
– značajne mogućnosti za ostvarivanje xxxxxxx u stranim zemljama,
– omogućuju kontrolu nad sopstvenim poslovanjem u zemlji plasmana kapitala,
– šanse da se iskoriste povoljni lokalni uslovi u pogledu carina, povoljne poreske stope,
• Najsigurnije se vlasništvo obezbeđuje kada ulagač posjeduje preko 50% vlasništva kapitala u preduzeću u inostranstvu u koje ulaže (stav IMF-a). Međutim, praksa je izmjenila ove procente. US Department of Commerce smatra da je dovoljno i 25% vlasništva (akcija), ako su ostali vlasnici usitnjeni i nepovezani, a po pravilima OECD, dovoljno je čak 10%.
• Ako su ulaganja manja od 10% vrijednosti kapitala tretiraju se portfolio investicijama.
• Xxxxxxx navodi sledeće motive SDI:
– obezbeđenje resursa u zemlji domaćina,
– obezbeđivanje i proširivanje tržišta,
– povećanje efikasnosti poslovanja, kroz ekonomiju obima, diversifikaciju proizvodnje i disperziju rizika,
– ostvarivanje strateških prednosti u razvoju novih tehnologija i savlađivanje konkurencije u zemlji plasmana kapitala
2. Strane portfolio investicije (tržište kapitala)
• Osnovni motiv za SDI je sopstveno upravljanje proizvodnjom i poslovima i vlasništvo investitora.
• Motiv na tržištu kapitala xx xxxxxx, zaštita imovine xx xxxxxx i ostvarivanje
likvidnosti
• Tržište kapitala omogućuje kupcima i prodavcima da diversifikuju svoje bogatstvo i smanje kolebanje svog dohotka
• Na tržištu kapitala prometuju se tzv. PORTFOLIO PLASMANI (AKCIJE I OBVEZNICE). To su glavni finansijski instrumenti kojima se trguje na trzistu kapitala. Investiranje u akcije i obveznice je rizično, a tržište počiva na nadi da će sutra biti veća cijena, mada može biti i gubitak (rizik).
• Finansijski derivati – fjučersi i opcije
• Tržište kapitala:
1. obezbeđuje po tržišnim uslovima nedostajući kapital za privredni razvoj,
2. ostvaruje optimalnu alokaciju sredstava i suficitima pokriva deficite u kapitalu preduzeća, građana i države,
3. utvrđuje realnu cijenu kapitala, odnosno realne KS.
– OSNOVNI NOSIOCI TRŽIŠTA KAPITALA su banke, berze i investicioni fondovi
– Pored fondova na tržištu kapitala značajni su i institucionalni investitori
(kompanije za osiguranje, zdravstvo, penzije i sl.)
• Na NOVČANOM TRŽIŠTU se trguje sa kratkoročnim papirima (mjenice, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, kratkoročne obveznice i dr.), na DEVIZNOM TRŽIŠTU devizama,
• a na TRŽIŠTU KAPITALA efektima sa rokom dospjeća dužim od godinu xxxx (AKCIJE*, OBVEZNICE**).
• Samo nacionalna novčana tržišta, gdje i stranci, nerazidenti, mogu da trguju spadaju u međunarodna tržišta.
• PORTOFOLIO predstavlja investiciju u više različitih oblika aktive, najčešće različitih vrsta HoV u posjedu individualnog investitora ili institucije. Izbor i struktura portfolija zavisi od očekivanog prinosa na pojedine oblike imovine (najčešće vrijednosnih papira), kapitalnih dobitaka i pripadajućih rizika. Pored većeg prinosa, osnovni razlog za formiranje portfolija, je i smanjenje rizika investiranja.
• U portfolio investicije spadaju akcije ispod 10% vlasništva, preko toga su direktna ulaganja (uobičajena klasifikacija)
*AKCIJE su HoV izdate u seriji koje xxxxx xx dio kapitala AD i daju pravo na upravljanje i sticanje dividendi. Obične akcije daju pravo u upravljanju, a učešće u dividendi tek poslije isplate prioritetnih akcija.
** OBVEZNICE su dužničke HoV izdate u seriji koje imaju i daju pravo na isplatu nominalne vrijednosti, ili
nominalne vrijednosti sa kamatom. Obveznice koje se mogu konvertovati u akcije ili druge oblike kapita2la1 nazivaju se konvertibilnim obveznicama.
• PRIMARNO TRŽIŠTE obuhvata finansijske transakcije između emitenata HoV i prvih investitora. Emisija na ovom tržištu može biti privatna ili javna. Javna može biti na aukciji ili putem tendera. Privatno je po izboru i direktnom pozivu emitenta određenom investitoru (investitorima). Niži su troškovi prodaje preko privatne emisije.
SEKUNDARNO TRŽIŠTE
• je tržište dalje prodaje papira (najčešće akcija i obveznica) emitovanih na primarnom tržištu. Ono obezbeđuje likvidnost, formiranje realne tržišne cijene, održavanje efikasnosti poslovanja privrednih subjekata i optimalizaciju strukture njihove imovine. Trgovina može biti organizovana kao berzanska i vanberzanska.
• Glavni nosioci tržišta kapitala su BERZE. One su mjesta gde se susreće ponuda i tražnja i zaključuju poslovi, preko brokera i dilera. Na njima se pojavljuju kupci i prodavci kapitala, banke, fondovi (penzioni, zdravstveni i investicioni) i drugi subjekti.
• Broker
– ovlašćeni posrednik pri trgovini HoV koji istupa u svoje ime, a za račun klijenta
(komisionar) ili u ime i za račun klijenta (zastupnik)
• Diler
– kupuje i prodaje HoV u svoje ime i za svoj račun (principal). Zaradu ostvaruje razlikom između kupovne i prodajne cijene HoV, snoseći eventualni rizik gubitka. Diler može istupati i kao broker (komisionar i zastupnik).
3. Krediti
• Zajmove i kredite daju:
1. komercijalne banke,
2. međunarodne finansijske institucije (multilateralne zajmove odobravaju IMF, WB i regionalne banke), i
3. organizacije za finansiranje izvoznih poslova
(daju komercijalne i robne kredite)
– Posebni oblici kreditiranja izvoza su:
– lizing, faktoring (kratkoročno finansiranje ) i forfeting (rokovi dospjeća diskontnih dokumenata su duži, najčešće od 6 mj. pa do 5, izuzetno 10 xxxxxx)
Osnovni subjekti koji učestvuju u obavljanju faktoring poslova:
1. Klijent (ustupilac potraživanja) je
Klijent
Faktor
Ugovor o faktoringu (otkup fakturisanih iznosa- potraživanja)
Kupoprodajni ugovor
Kupac
Roba/usluge
Odloženo plaćanje - kredit
Kupac postaje dužnik Uz obavezu vraćanja kredita
subjekt koji proizvodi robu (ili čini uslugu) najčešće trajne potrošnje sa kojim faktor zaključuje poseban ugovor
2. Kupac predstavlja subjekt koji kupuje robu od proizvođača, odnosno
davaoca usluge i koji postaje dužnik faktora i snosi obavezu vraćanja kredita u vezi sa prodajom
određenih proizvoda ili davanjem usluga xx xxxxxx klijenta
3. Faktor xx xxxxx ili organizacija
Ugovor o faktoringu predstavlja takav
koja od svojih klijenata otkupljuje
pravni posao kojim se ustupilac potraživanja fakturisane iznose u dužem vremenskom
obavezuje da prenese na faktora postojeća ili buduća potraživanja iz ugovora o prodaji robe, odnosno vršenja usluga, a faktor se obavezuje da, uz proviziju i naplatu troškova, naplati potraživanja, kao i da kreditira ustupioca potraživanja i vrši
druge faktoring usluge
razmaku. S xxx u vezi, osnovna aktivnost
faktora se ogleda u tome da naplaćuje na njega prenijeta tj. xx xxxxxx klijenta cedirana potraživanja
Prodaja potraživanja – otkup kratkoročnih potraživanja
24
Po pravilu naplaćuje se odmah do 80% nedospjelih kratkoročnih potraživanja, a ostatak poslije naplate faktora.
Preduzeće naplaćuje veći dio svog potraživanja i održava likvidnost bez novog zaduženja.
Fin.tokovi
forfetiranja
Ugovor o forfetingu
Forfeting
• IZVOZNIK OPREME (prodavac) sklopio je Ugovor sa uvoznikom opreme (inokupcem).
Vrednost sklopljenog ugovora po izvozu iznosi na primjer EUR 1.000.000.
• - Između domaće banke i izvoznika opreme sklopljen je ugovor o forfetiranju uz diskont od 10% od ukupne vrijednosti izvoznog posla.
• - Po izvozu robe (1), izvoznik opreme (prodavac) povlači dokument od uvoznika opreme (inokupca), u ovom slučaju bankarsku garanciju (2) izdatu od inostrane banke i prezentuje je domaćoj banci.
• - Domaća banka po prijemu traženih dokumenata (3) isplaćuje na žiro-račun izvozniku opreme (prodavcu) iznos od EUR 900.000 (4) uz zadržavanje 10% diskonta, odnosno EUR 100.000.
• - Po dospjeću ino-potraživanja, domaća banka (forfeter) upućuje bankarsku garanciju na naplatu njenom izdavaocu – inostranoj banci (5), te relativno brzo po uobičajenoj proceduri naplaćuje ino-potraživanje od EUR 1.000.000 (6).
• - Inostrana banka prosljeđuje dokumenta (7) ka uvozniku opreme (inokupcu) i naplaćuje
vrijednost xxxx xx doznačila banci izvoznika opreme (prodavca) (8).
• - Na ovaj način uspješno je okončan posao forfetiranja koji xx xxxxx korist izvozniku opreme
• Tehnološki izumi svode se na intelektualnu svojinu.U dijela intelektualne svojine (Copyright) spadaju autorska prava i tzv. srodna prava, te djela industrijske svojine.
Autorska prava | Srodna prava | Industrijska svojina |
- književna djela i naučna djela, - grafička, likovna,skulptorska djela - djela primijenjene umjetnosti, - arhitektonska djela, - kompjuterski softver za sistem provajdera i softverske kuće | - prava interpretacije, - proizvodnja fonograma, - proizvodnja videograma, - proizvodnja raznovrsnih radio i TV emisija i - proizvođači baza podataka (informacija). | - patent, - industrijski žig, - industrijski dizajn (model, uzorak), - geografska oznaka porijekla proizvoda i - poslovne xxxxx (know-how). |
Medjunarodni transfer tehnologije
Registracija ( WIPO)
• PATENT je pravo koje se priznaje za pronalazak iz bilo koje oblasti nauke.
• Postoji i tzv. MALI PATENT odnosno tehnološka inovacija
• ŽIG (BRAND) xx xxxxxx koji potrošaču prenosi poruku o proizvodu xxxx xxxx xx xxxx. Može biti riječ, slogan, logo, boja, miris ili kombinacija boja i zvukova. Njime se štiti orginalnost, identitet i kvalitet proizvoda. Postao xx xxxxx najvrednije što ugledne firme posjeduju: Microsoft, Coca-Cola, Marlboro, McDonalds, Nokia, Sony
• GEOGRAFSKA OZNAKA PORIJEKLA, kao i žig, prenosi poruku kvaliteta. One upoznaju kupce da je proizvod proizveden na određenom području i da potiče sa određenog lokaliteta (npr. Vina „Champagne“ ili „Qianti“, sir
„Roquefort“) i da ima specifična svojstva, po xxxxxx xx xxx proizvod prepoznatljiv.
• INDUSTRIJSKI DIZAJN obuhvata modele i uzorke. Uslov za njihovo priznanje i zaštitu je da: budu novi, do tada nepoznati i neprimjenjivi, i – imaju mogućnost ekonomski korisne primjene u industriji.
• POSLOVNE XXXXX (know-how, konsalting) mogu biti informacije o novim proizvodima – uslugama, načinu organizacije i upravljanja, marketinškim strategijama, obuci kadrova. U sebe često uključuju informacije, crteže, CD romove, čipove za integrisana kola, hemijske smjese, recepture, biološki materijal. Sve dok ih ne patentira, xxxxxxx xx xxxx xxx poslovnu tajnu, koju unosno unovčuje (npr. proizvodnja Coca2-7 Xxxx xxx uvijek xx xxxx xxx stroga poslovna tajna).
Načini transfera tehnologije
su najčešće u praksi:
• prodaja,
• Licenca (patenti se prodaju
putem licence),
• Lizing (zakup),
• frašizing,
• inženjering,
• koperacija,
• poslovno-tehnička saradnja,
• direktne strane investicije (uključiv i Joint Venture),
• konsalting,
• poklon.
Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu (WIPO, 1967) štiti:
1. književna, umjetnička i naučna djela,
2. djela koja izvode umjetnici putem fonograma, radija, televizije i satelita,
3. patentne pronalaske u svim djelatostima,
4. naučna otkrića,
5. industrijske uzorke i modele,
6. fabričke, trgovačke i uslužne žigove, imena i nazive,
7. zaštitu od nelojalne konkurencije (misli se na zaštitu poslovnih tajni i borbu protiv piraterije)
8. sva druga prava povezana sa odnosima i interesima u oblasti industrije, nauke, književnosti i umjetnosti.
WTO Sporazum o zaštiti prava intelektualne svojine – TRIPS
Medjunarodna migracija radne snage
• Medjunarodna migracija RS predstavlja zapošljavanje građana jedne zemlje u nekoj inostranoj zemlji, bilo da se radi o nemogućnosti njene zaposlenosti u zemlji, ili pak o povoljnijim uslovima zapošljavanja u inostranstvu (zarade i drugi uslovi).
I Karakteristike spoljnotrgovinskog sistema i politike u
savremenim uslovima
- Osnovni pristup: “Tržišta što xx xxxx moguće, države samo koliko je neophodno”
- Funkcije tržišta: alokativna, distributivna, razvojna i
informativna
- Instrumenti spoljnotrgovinske politike utiču na uslove razmjene roba i usluga na tržištu
- Agrarni i industrijski protekcionizam visokih carina – out of
date..
- Spoljnotrgovinska politika u savremenim privredama potpuno je stavljena u službu razvoja
II Spoljnotrgovinski sistemi – teorije i politike:
8. INSTRUMENTI ZA REGULISANJE MT
- Nakon merkantilizma (16-18v.) – ES,PT, NL, kasnije DE, FR
- Liberalizam, druga xxxxxxxx 18.v.- UK, industrijska radionica svijeta (Smit, Rikardo, Mil)
- Zlatni period liberalizma – druga xxxxxxxx 19. i 20.vijek
- Osnovno obilježje liberalizma: intenziviranje saradnje sa svijetom i otvorene granice u ST
- Na dobitku su efikasni proizvodjači i građani koji “jeftinije” kupuju, a gube neefikasni domaći proizvodjači
- Mulitiplikuje se dobit onima koji proizvode najbolje proizvode po
najpovoljnijim cijenama
- Afirmacija komparativnih prednosti
- KONKURENTSKA PREDNOST znači da zemlja napreduje iskorišćavanjem svojih potencijala, koncentrišući se na ono što najbolje proizvodi
- Nosilac liberalizma u svjetskoj trgovini je WTO – 9 rundi pregovora o liberalizaciji medjunarodne trgovine (Doha..)
- Urugvajska runda,1986-95 – liberalizacijaroba (AGRI, NAMA),
sektora usluga, IPRs, protok FDI, djelimično liberalizovan i sektor
LIBERALIZAM
- Doha runda – 31.jul 2004. –
1. liberalizacija sektora poljoprivrede, ne-poljoprivrednih proizvoda, uvedena su nova pravila WTO u oblasti proizvodnje tekstila i čelika, poboljšan je sistem rješavanja trgovinskih sporova, unapredjeni standardi u oblasti ekologije, uspostavljen sistem zaštite vina i alkoholnih pića (geografske oznake porijekla) liberaizovane usluge u bankarstvu, turizmu, osiguranju.
2. Nisu liberalizovane investicije, politika konkurencije, transparentnost u jav.nabavkama i carinska procedura
- Liberalizam - svaka zemlja treba da se posveti proizvodnji one robe za koju ima relativno povoljnije uslove proizvodnje (teorija uporednih troškova)
- Protekcionizam se pravda samo kao izuzetna, privremena i kratkoročna mjera
- “Što više liberalizma, a protekcionizma samo tamo gdje je i koliko je nužan “(nivo konkurentnosti, zaposlenosti i32 profil razvojne politike)
…LIBERALIZAM
- Nastao u SAD i Njemačkoj u drugoj polovini 19. vijeka – otpor najezdi jeftine robe iz razvijenijih Engleske i Francuske, kako bi se podstakla domaća privreda
• Xxxxxxxxxx XXXXXXXX, prvi ministar finansija SAD,”Izvještaj o manufakturama”, 1791.g. (zaštita mlade domaće americke industrije xx xxxxxx konkurencije, tj. mnogo jače i starije engleske industrije)
- Američki teoretičar Xxxxx XXXX, tvorac američkog sistema carinske zaštite, koji se oslanjao na razvoj mlade američke industrije (Principi političke ekonomije, 1804); Keri je zastupao kombinaciju liberalizma u duhu laisser faire i zaštitnih carina u cilju razvoja Amerike, a time i harmoničnijeg razvoja svijeta u cjelini. Ne samo izvoziti sirovine, graditi harmoniju polj. i industrije, kroz jačanje prerađivačke industrije, kao odgovora na engleski trgovački centralizam
• Po najvećem teoretičaru protekcionizma Nemcu Fridrihu LISTU i po praktičaru protekcionizma Amerikancu HAMILTONU, svakoj zemlji je potreban određeni nivo zaštite, dok u konkurentnosti ne dostigne razvijene zemlje, sa xxxxxx xx nužno boriti se na domaćem i svjetskom tržištu. List polazi od toga da svaka zemlja, odnosno njeni potrošači moraju da žrtvuju sadašnje koristi (niže cijene, korist potrošača) da bi ubuduće, sa razvojem svojih proizvodnih snaga, mogli imati xxxx i trajne prednosti (više konkurentnih proizvođača).
• U protivnom prijeti privredna degeneracija, a mnogi proizvodni sektori, koji bi imali šanse u budućnosti, nestaće sa privredne scene te zemlje.
• Znači da je kod ZUR ispravna jedino POSTEPENA liberalizacija tržišta, jer u protivnom može ostati bez privrede, radnih mjesta i bez zarada
• Postoje OSETLJIVI PROIZVODI koji bi xxxxxxx, pod pritiskom mnogo konkurentnijih stranih
proizvođača, ako bi se primenjivao samo liberalizam bez ikakve zaštite domaćeg tržišta 33
(osjetljivi, izuzetno osjetljivi i oni proizvodi koji nisu osjetljivi...).
PROTEKCIONIZAM
- Kod zaštitne politike uvek postoje različiti interesi domaćih
proizvođača koji su zaštićeni i domaćih potrošača koji tu zaštitu plaćaju
- ZAŠTITNE XXXXXX - xxxxxx koje se uvode na osnovu argumenta zaštite
domaće mlade industrije (engl. Infant industry argument)
- Xxxxxxx XXXX, Njemac, živio xxxx u SAD, najveći teoretičar protekcionizma (Nacionalni sistem političke ekonomije, 1840); protekcionizam kao pogled u budućnost; postavio 3 pitanja:
1. ŠTA ŠTITITI? (industrije u razvoju, perspektivno konkurentne u budućnosti)
2. KOLIKO ŠTITITI? (max do 25% uvozne cijene)
3. KOLIKO XXXX ŠTITITI? (max do 30 xxxxxx)
- Kasnije i četvrto pitanje: ČIME ŠTITITI? (mix mjera)
- Pored mladih industrija, najosjetljivija poljoprivreda i tekstil, SPS (fitosanitarni standardi, veterina)
- WTO podržava carine u određenom procentu i zalaže se da
se svi drugi instrumenti zaštite ukinu, a da ostanu samo 34
zaštitne carine, jer ih je najlakše kontrolisati
…PROTEKCIONIZAM
Spoljnotrgovinska politika male otvorene ekonomije
• pojedine zemlje (uključujući i male otvorene zemlje koje ne mogu uticati na svjetske cijene) mogu zahvaljujući slobodnoj trgovini značajnije dinamizirati vlastiti ekonomski rast, baziran na relativnim komparativnim prednostima
• U uslovima zatvorene ekonomije, bez spoljne trgovine, cijene xx xxxx,
dok se sa ST, ravnotežna cijena formira na nižem nivou
• Ako nema ni carina ni transportnih troškova, ravnotežna cijena je svjetska cijena (npr. ponuda i cijena te robe iz bližeg susjedstva, u uslovma xxxx xx domaća tražnja mala)
A C B
M
F- svjetska cijena J- svjetska cijena uvećana za carinu
- Ako je cijena robe na domaćem tržištu 8€, a nema ST, domaća tražnja kupuje robu po toj cijeni (xxxxx N, 200 jedinica)
- Ako ima ST, svjetska cijena 4€, ali xxxxxx xxxx od 4€, xxxx xx krajnja prodajna cijena veća od 8 €, tj. veća od domaće ponude te robe, pa prestaje svaki interes za izvozom u tu zemlju (prohibitivna carina)
-Ako je manja od 4€, xxxx xx to neprohibitivna carina (moguć uvoz)
- Ako nema carine, cijena je 4€. Domaći proizvođači nude samo 100 jedinica po cijeni od 4€ (ME), a potrošači po toj cijeni žele kupiti xxxx, xx. 300 jedinica, pa dodatnih 200 jedinica potražnje – se uvozi (EF)
Pretpostavimo da država uvodi carinu od 2 €, te da nema transportnih troškova (ZTN), pa je
cijena stranog proizvoda na domaćem tržistu 4€+2€=6€ Znači – carina je smanjila uvoz, xxx xx povećala cijenu, što je smanjilo potražnju!
Po toj cijeni kupci smanjuju svoju potražnju sa 300 na 250 jedinica robe (viša cijena zbog carine, smanjuje se trgovina);
Po cijeni od 6€ domaća ponuda je 150 jedinica (GH), a
uvoz se ostvaruje na nivou od dodatnih 100 jedinica (HJ)
Uvođenje carine povećava javne prihode i dovodi do ispoljavanja neefikasnosti
Trougao A xx xxxxxx neefikasnosti u domać. proizvodnji koji je rezultat rasta domaćih cijena (povećanje proizvodnje za 50 jedinica kada postoji carina, ali samo rastom cijena, a ne rastom efikasnosti proizvodnje) Trougao B je gubitak potrošačeve satisfakcije kao posljedica rasta cijena. 50 jedinica manja kupovina; Četvorougao C je prihod od carine koji odlazi državi. Ovaj prihod u stvari predstavlja svojevrsni transfer od potrošača državi, ali ne i obavezni gubitak efikasnosti (100 jedinica robe*2 € carine= 200 € budžetskih prih3o6da)
Dejstvo carina: smanjenje uvoza i potrošnje, rast cijena i domaće proizvodnje
- Trgovinska politika predstavlja skup mjera kojima se osvaruju ciljevi ST i privredne saradnje sa svijetom
- Ciljevi spoljne trgovine: rast proizvodnje i zaposlenosti, smirivanje cijena i stabilizacija ekonomskih tokova uopšte, platnobilansni suficit (uravnotežen platni bilans), poželjno uz slobodnu trgovinu i konvertibilnost nacionalne valute
OBLICI ZAŠTITE DOMAĆEG TRŽIŠTA KROZ MJERE SPOLJNOTRGOVINSKE POLITIKE:
1. MJERE KOJE DIREKTNO UTIČU NA CIJENE
(carine, prelevmani,uvozne takse i izvozne premije)
2. MJERE KOJE DIREKTNO UTIČU NA KOLIČINE
(kontigenti, kvote, dozvole i zabrane uvoza tj. izvoza)
3. OSTALE MJERE
3.1. zaštitne mjere, tzv. safeguard measures, koje se mogu pripremeno uvesti u skladu sa pravilima WTO, zbog
a) dampingovanih cjena odredjene kategorije roba (nuđenje robe po cijeni i ispod prozvodne, radi prodora na to tržište);
b) prevelikih izvoznih subencija neke zemlje ili jednog proizvoda iz više zemalja, kao i
c) vanredni poremećaji na tržištu koji prijete da ozbiljno ugroze situaciju na tržištu i egzistenciju nekog domaćeg sektora proizvodnje;
3.2. zatim različite necarinske barijere trgovini, uključujući restriktivni uvozni postupak, tehničke barijere trgovini, sanitarne i fitosanitarne mjere, uvodjenje strogih ekoloških standarda, samoograničenje izvoza, sankcije i sl) itd.).
3.3. Ovdje se mogu uvrstiti i mjere u oblasti povoljnih kreditnih aranžmana za podsticanje proizvodnje za izvoz, koji su dijelom ili u potpunosti podržani i iz budžeta države.
37
Devizni xxxx xx poseban instrument.
III OBLICI ZAŠTITE DOMAĆEG TRŽIŠTA
Carine - obaveza uvoznika (izvoznika) da, u momentu kada roba prelazi državnu granicu plati propisanu sumu novca u korist države
Carina je vrsta državnog poreza, utvrđena carinskim zakonom, koji pored ostalog definiše pravila carinsko-upravnog postupka, načela carinske zaštite domaćeg tržišta i proizvodnje,
nastanak i način plaćanja carinskog duga, mjere carinskog nadzora kao i kazne za carinske privredne prestupe, krivična djela i carinske prekršaje (definicija na bazi carinskog zakonodavstva, isticanje kontrolne funkcije carina, a ne samo ubiranja xxxxxxx za budzet)
•
•
•
•
•
•
•
Autonomne (sama država) i ugovorne carine (u okviru WTO)
Minimalne (MFN) i maksimalne xxxxxx
Xxxxxx po vrijednosti, specifične i kombinovane carine
Zaštitne (zaštita domaće privrede) i fiskalne carine (xxxx.prihod, npr. parfemi)
Sezonske carine (zaštita za domaće poljoprivredne proizvode)
Antidampinške i kompenzatornne carine
Prohibitovne (previsoke, nemoguć uvoz) i retorzivne (“osvetne”) carine
Carinska osnovica – vrijednost uvezene robe na koju se primjenjuje carinska xxxxx da bi se dobio iznos carine
Carinska tarifa Xxxxxx xxxx svrstane po uobičajenoj medjunarodnoj nomenklaturi i sa odgovarajućim car. stopama
Odstupanje od carinske tarife – slučaj postojanja carinskih kontigenata (do nivoa odobrenog
kontigenta niža carina ili potpuno bez nje) 38
...OBLICI ZAŠTITE DOMAĆEG TRŽIŠTA
VRSTE RESTRIKTIVNIH MJERA
1. Količinska ograničenja;
2. Dozvole (za uvoz, za tranzit, za robu dvostruke namjene);
3. Posebni propisi (SPS, veterina, tehnički propisi);
4. Antidampiske i kompenzatorne carine;
5. Mjere za zastitu od prekomjernog uvoza.
ANTIDAMPINŠKE I KOMPENZATORNE CARINE
• ANTIDAMPINŠKA CARINA ima za cilj da sprijeci uvoz robe u CG po cijeni nižoj od normalne vrijednosti te robe, koji izaziva ili prijeti da izazove znatnu štetu postojecoj proizvodnoj grani ili znatnije usporava stvaranje proizvodne grane (npr. uvoz tetrapak mlijeka
kad ono sa cijenom ispod ”normalne”, ulazi, uništava domaće proizvođače, a kad to
postigne, onda se podigne cijena na xxx tržištu, gdje nema konkurencije...)
• KOMPENZATORNA CARINA je posebna carina na uvoz robe koja se uvodi radi poništavanja efekta subvencije koju država porijekla, odnosno izvoza posredno ili neposredno,odobrava za proizvodnju ili izvoz te robe u CG (npr. uvoz brašna koji je pod subvencijom u određenoj zemlji, xxxx xx xxxxx xxxxxx, ulazi, pa prijeti da ugrozi domacu mlinsku industriju,
koja uvozi i melje pšenicu čija carina je 0%); (proizvodi “domaće” brašno, tj. robe mlinske industrije)
• USLOVI ZA UVODJENJE OVIH MJERA:
• postoji znacajan porast dampinškog ili subvencionisanog uvoza u odnosu na
domacu proizvodnju ili potrošnju (analiza tržišta);
- su cijene takvih uvoznih proizvoda znatno niže od cijena slicnih domacih proizvoda ili da su te cijene uticale na smanjenje cijena slicnih domacih proizvoda u znacajnoj mjeri ili da su sprijecile povecanje cijena domacih proizvoda do koga bi inace došlo;
- xx xxx posljedica takvog uvoza pricinjena znatna šteta pojedinoj proizvodnoj grani ili ako prijeti opasnost da do takve štete dode.
- Antidampinška, odnosno kompenzatorna carina ostaje na snazi koliko je potrebno da se o40tkloni šteta, a max 4 godine
MJERE ZA ZASTITU OD PREKOMJERNOG UVOZA
• Odredeni proizvod se uvozi u povecanoj kolicini u odnosu na domacu proizvodnju kada nanosi ili prijeti da nanese ozbiljnu štetu domacim proizvodacima istog ili slicnog proizvoda.
• Domaću proizvodnju čine proizvodači istih ili sličnih proizvoda čija zajednicka proizvodnja predstavlja više od 50% ukupne proizvodnje tih proizvoda u Republici.
• Ozbiljna šteta iz predstavlja znacajno i sveobuhvatno slabljenje
položaja domace proizvodnje.
• Vrste mjera:
- Količinska ograničenja;
- Povećanje stope carine.
• Carina je dažbina koja se naplaćuje kada xx xxxx porijeklom sa jednog carinskog područja stavlja u xxxxxxxx promet na drugom carinskom području
• Carina je vrsta državnog poreza, utvrđena carinskim zakonom, koji pored ostalog definiše pravila carinsko-
upravnog postupka, načela carinske zaštite domaćeg tržišta i proizvodnje, nastanak i način plaćanja carinskog duga, mjere carinskog nadzora kao i kazne za carinske privredne prestupe, krivična djela i carinske prekršaje (xxx.xx bazi carinskog zakonodavstva, isticanje kontrolne f-je carina, a ne samo ubiranja xxxxxxx za budzet)
• Carinska unija – EU - Rimskim ugovorom ( 25.03.1957.) o osnivanju Evropske ekonomske zajednice (EEZ) predviđeno je stvaranje carinske unije xxxx xx zaživjela od 1958 do 1968. god. U okviru carinske unije primjenjuju se jedinstvene carinske stope i vodi se zajednička spoljna
2. Prelevmani – instrument savremenog agrarnog protekcionizma oblik takse, tzv “klizne carine”, koja prati promjene cijena (nisu fiksni xxx xxxxxx ad valorem, nego se utvrđuju u skladu sa promjenama unutrašnjih i spoljnih cijena; vještačko održavanje cijena poljoprivrednih proizvoda na visokom nivou;
- Razlika izmedju više domaće i niže uvozne cijene xxxx xxxx xx xxxxx
uvoznik kad uvozi robu
3. Uvozne takse, porezi i akcize; taksa od 1% na tzv. carinske usluge pri izvozu i uvozu; takse za carinsko evidentiranje 1%
MJERE KOJE DIREKTNO UTIČU NA KOLIČINE
Kontigenti, kvote, dozvole i zabrane (necarinske barijere, koje prosječno opterećuju uvoz preko 5%)
Kontigenti – količina xxxx xx moguće uvesti tokom odredjenog perioda (različit način podjele kontigenata uvoznicima, out of date)
Kvote – slične, odredjuje je resorno ministarstvo, kad se one ispune, carine su znatno xxxx – puna zastita
Dozvole – za robe na posebom režimu; opojne xxxxx, umjetnički predmeti, naoružanje, zaštićene vrste biljaka i životinja
OBLICI ZAŠTITE DOMAĆEG TRŽIŠTA
OSTALE MJERE
(monopoli, državna trgovina, damping,restriktivni uvozni postupak, tehnički, sanitarni i ekološki standardi, samoograničenje izvoza, medjunarodne sankcije, mjere iz oblasti finansijske politike – npr. avansni depozit kod uvoza; mjere iz arsenala neoprotekcionizma, i sl)
Monopoli (karteli)- određivanje politike proizvodnje, prodaje i cijena (kartel aluminijuma (1912), čelika (1926), kalaja (1931), pšenice, kaučuka, šećera, nafte (1960, OPEC)
Državna trgovina – veliki kupac, suguran “platiša”, velike nabavke iz
inostranstva, moraju biti međunarodni tenderi za javne nabavke
Damping – prodaje određene robe na stranom tržištu po cijenama nižim od normalnih tržišnih cijena
Restriktivni uvozni postupak – prekomplikovane administrativne procedure,
kad se traži niz uvjerenja i potvrda
Tehnološki, sanitarni, ekološki i bezbjedonosni standardi Neoprotekcionizam – RZ, veći nivo zaštite
Samoograničenja izvoza – bilateralni dogovori, kroz kvote (npr. ograničenje
izvoza japanskih automobila na SAD tržište do 10% ukupno uvoza
OBLICI ZAŠTITE DOMAĆEG TRŽIŠTA
- Zaštita domaće proizvodnje (mlade industrije, kao npr elektronika, automobili, hemija mašinogradnja, odredjeni strateški proizvodi – čelik i poljoprivredni proizvodi)
- Zaštita xxxx biti efikasna, ciljana, blagovremena i oročena
- Infant Industry Argument – zaštitne carine, zaštita
zaposlenosti domaćeg stanovništva i visine domaćih nadnica
PODSTICANJE IZVOZA – mjere aktivne zaštite
1. Izvozne premije (subvencije)
2. Poreske i carinske olakšice (povraćaji)
3. Odobravanje izvoznih kredita sa niskim kamatama
4. Subvencioniranje transportnih troškova
5. Davanje garancija za kredite koji se odobravaju za
proizvodnju i za izvoz
6. Finansiranje propagande (sajmovi, izložbe, publikacije)
7. Informacije i izučavanje spoljnih tržišta
8. Pomoć DKP i predstavništvima xxxxxx u prodoru
ARGUMENTI ZA ZAŠTITU DOMAĆEG TRŽIŠTA
Multilateralizam i bilateralizam
• MULTILATERALIZAM predstavlja mogućnost slobodnih međunarodnih plaćanja u bilo kojoj valuti xxxx xx konvertibilna. Time se konvertibilna potraživanja stečena, po raznim osnovama, u jednoj zemlji xxxxx xxxx prenose za plaćanje dugovanja u bilo kojoj zemlju u svijetu.
• Potrebno xx xxxx da se popuni nalog za prenos deviza ili uplati domaća valuta, a uvoz,
u uslovima konvertibilnosti je, uglavnom, na liberalnom režimu.
• KONVERTIBILNOST (ZAMJENLJIVOST) podrazumijeva da svaki imalac te valute može slobodno da je zamjeni za bilo koju stranu valutu po važećem kursu razmjene, fiksnom ili fleksibilnom (varijabilnom) i bez posebnih ograničenja.
• Unutrašnja konvertibilnost omogućava domaćim licima da nacionalnu valutu zamjenjuju za inostrane valute, a spoljna konvertibilnost omogućava stranim licima da domaću valutu xxxx xxxxxx zemlje zamenjuju za druge valute slobodno i bez posebnih dozvola.
• Konvertibilni xxxxx xx prihvatljiv za sve zemlje svijeta i daje veću sigurnost vlasniku za očuvanje realne vrijednosti novca i prilikom kupovine neke robe.
• TRANSFERABILNOST VALUTE označava mogućnost iznošenja te valute u inostranstvo i poslovanje sa njom u stranim zemljama i u dovoljnim količinama
• Kao opšte priznate svjetske valute kvalifikovale su se dolar i euro, kao i jen na području Azije
• Za razliku od multilateralizma koji se, oslanja na konvertibilnost i transferabilnost valuta i na slobodnu trgovinu, BILATERALIZAM je sistem međunarodnih plaćanja, gde se primenjuje vezana trgovina, tj. klirinški način plaćanja i suštinski razmenjuje roba za robu. Kao
sredstvo obračuna uzima se valuta neke nezavisne treće zemlje (najčešće dolar). 46
Nastanak carinskog sistema u CG
• Prvi pokušaji uređenja XX xxx organizovane države u smislu organizovanog prikupljanja državnih xxxxxxx, datiraju iz vremena vladike Xxxxx X Xxxxxxxxx Njegoša sa donošenjem „Zakonika obšteg crnogorskog i brdskog“, 18. oktobra 1798. god. na saboru u manastiru Stanjevići i taj datum je prihvaćen xxx xxx carinske službe Crne Xxxx s obzirom da se ovim Zakonikom po prvi put carina uvodi putem nekog propisa, odnosno postaje normativno ustrojen državni instrument. Ovim Zakonikom koji je bio i građanski i krivični, pored ostalog
definisali su se međusobni odnosi između ljudi, prodaja imovine, naplata dugova i propisivale kazne za prekršaje i prestupe, veoma stroge, posebno za djela koja su imala krivični karakter.
• Za vrijeme vladavine Xxxxxx Xxxxxx, privredu karakteriše ustrojstvo jedinstvenog tržišnog i ekonomskog prostora putem daljeg razvoja instrumentarija za prikupljanje dažbina. Carina (dacija, đumruk) kao xxxxx xxxxx izvor xxxxxxx za državnu kasu se strogo i uredno naplaćuje, xxx xxxxx upotrebe prikupljenih sredstava je u rukama Knjaza koji za to nikom nije polagao račune. Karakteristično je da je naplata carine davana u zakup, što je značilo da tadašnja država nije imala kapacitete da razvija svoje institucije, već su naplatu vršila xxxxx xxxx uz odgovarajuće naknade.
• Za vrijeme Kralja Xxxxxx, 1903.g. uvedena je carinska tarifa za pojedine artikle, pa je na xxx xxxxx rješeno pitanje carina, koje su bile priličan problem crnogorskog saobraćaja sa inostranstvom i koje su stvarale dosta teškoća crnogorskim trgovcima. Donošenjem carinskog zakona i zakona o carinskoj tarifi dolazi do daljeg razvoja carinskog sistema i carina postaje najvažniji prihod državne k4a7se
Geografski prikaz carinarnica i carinskih ispostava Crne Xxxx
XX je donijela
Zakon o carinskoj tarifi
(Sl.list RCG, br.75/05, 17/07, 56/07) xxxx xx izvršeno usaglašavanje sa Međunarodnom konvencijom o harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka (HS 2007) i Kombinovanom nomenklaturom EU
Uredba o usklađivanju nomenklature
carinske tarife za 2008. xxxx xx utvrđena 20.12.2007., primjenjuje se
Od 1.1.2008. xxxx xx na snagu stupio I Privremeni sporazum o trgovini I srodnim pitanjima sa
Primjer iz carinske tarife
HS | Description /Opis/ | NAIMENOVANJE | Tarifni ekvivalent 2006 | Važeća carinska xxxxx |
0201 | Meat of bovine animals, fresh or chilled: | Meso goveđe, svježe ili rashlađeno: | ||
0201 10 | - Carcases and half- carcases | - Trupovi i polutke: | ||
0201 10 00 10 | - - Veal | - - teleći | 16,1 | 10+0.25 EUR/kg |
HS - Harmonised System - harmonizovani sistem za naimenovanje carinskih pozicija, Svjetska carinska organizacija , WCO
(to je međunarodni ugovor, a potpisnice su države članice, danas 138 država, ali se primjenjuje u oko 200 država i autonomnih carinskih teritorija;
Prve dvije brojke HS - poglavlje | Druge dvije brojke HS - naslov | Treće dvije brojke HS - podnaslov | CN - podnaslov | TARIC podnaslov |
02 | 01 | 10 | 00 | 10 |
CET - Common European Tarrif; CN - combined nomenclature; TARIC - on line integrisana carinska tarifa EU; | ||||
97 poglavlja carinske tarife, 24 poljoprivreda, ostalo tzv. nepoljoprivreda (industrija i ostalo) | ||||