OTP SHORT-TERM BOND
OTP SHORT-TERM BOND 20. svibnja 2021. | Prospekt otvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom OTP invest d.o.o. |
OTP SHORT-TERM BOND
otvoreni investicijski fond s javnom ponudom
~ ٭~ ٭~ ٭ ~
PROSPEKT
Ovaj prospekt predstavlja javnu ponudu i poziv na kupnju udjela u otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom (UCITS fondu) OTP SHORT-TERM BOND. U prospektu su navedene informacije i podaci od značaja za stvaranje utemeljenog suda o fondu te, posljedično tome, donošenje odluke o ulaganju u fond. Prethodno donošenju odluke o ulaganju, zainteresirani ulagatelji se pozivaju da s pozornošću pročitaju ovaj prospekt kako bi stekli saznanja o obilježjima ulaganja te samostalno procijenili rizik povezan s naravi fonda i njegovim portfeljem.
~ ٭~ ٭~ ٭ ~ Zagreb, 20. svibnja 2021.
Razdoblje važenja prospekta | Popis bitnih promjena prospekta | Razlog promjene |
24. travnja 2017. - | - | - |
SADRŽAJ
1.1 Otvoreni investicijski fondovi 5
1.2 Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom – UCITS fondovi 5
1.3 Ulaganje u otvorene investicijske fondove – UCITS fondove 6
1.4 Zakonski okvir i nadzor poslovanja UCITS fondova 7
2. OTP SHORT-TERM BOND FOND OTVORENI INVESTICIJSKI FOND S JAVNOM PONUDOM 9
2.2 Osnovna obilježja i povijesni prinos Fonda 9
2.3 Ciljevi i strategija ulaganja 11
2.4 Struktura i ograničenja ulaganja 11
2.5 Ulagatelji i motivi ulaganja u Fond 13
3.1 Osnovna obilježja rizika ulaganja u Fond 15
3.1.1 Rizik promjene cijene financijskih instrumenata (tržišni rizik) 16
3.1.4 Rizik promjene tečaja (valutni rizik) 17
3.1.8 Rizik druge ugovorne strane 19
3.1.9 Rizik financijske poluge 19
3.1.10 Rizik promjene poreznih propisa 19
3.1.11 Rizik održivog ulaganja 20
3.2 Rizici vezani uz društvo za upravljanje fondom 20
3.2.2 Rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti 21
3.2.3 Rizik sukoba interesa 21
3.2.5 Rizik promjene cijene (tržišni rizik) 22
3.2.6 Rizik financijske poluge 22
3.2.11 Rizik promjene poreznih propisa 23
4.1 Ugovor o ulaganju u Fond 24
4.2 Odbijanje sklapanja ugovora o ulaganju 24
4.4 Raspolaganje s dobiti Fonda 25
4.5 Financijski izvještaji i revizija izvještaja Fonda 25
4.6 Dostupnost i dostava dokumenata i izvještaja Fonda 26
4.7 Objave i obavijesti ulagateljima 26
4.9 Porezni status ulagatelja 27
5. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOST IMOVINE I CIJENE UDJELA FONDA 29
5.1 Početna ponuda udjela i prikupljanje sredstava Fonda 29
5.2 Utvrđivanje vrijednosti imovine Fonda 29
5.3 Utvrđivanje cijene udjela 30
5.4 Odgovornost za izračun neto vrijednosti imovine i cijene udjela Fonda 30
6.1 Udjeli i prava iz udjela u Fondu 32
6.3 Raspolaganje udjelima Fonda 33
6.6 Obustava izdavanja i otkupa udjela u Fondu 35
6.6.1 Uvjeti obustave otkupa i izdavanja udjela 35
6.6.2 Provedba i prestanak obustave otkupa i izdavanja udjela 35
6.7 Dodatna pravila trgovanja udjelima Fonda 36
7. NAKNADE I TROŠKOVI FONDA 37
7.4 Ostali troškovi 38
7.5 Naknada i troškovi plativi depozitaru 38
8. LIKVIDACIJA I PRESTANAK FONDA 39
8.1 Uvjeti likvidacije fonda 39
8.2 Ovlaštenje za provedbu likvidacije 39
8.3 Prava, obveze i odgovornost likvidatora 39
8.4 Završetak postupka likvidacije 40
9. PODACI O DRUŠTVU ZA UPRAVLJANJE FONDOM 41
9.1 Osnovni podaci o društvu za upravljanje Fondom 41
9.2 Organi Društva 41
9.2.1 Uprava Društva 41
9.2.2 Nadzorni odbor Društva 42
9.3 Odgovornost Društva 45
9.4 Pojedinosti o politici primitaka Društva 45
10. PRUŽATELJI USLUGA FONDU 47
10.1.1 Osnovni podaci o depozitaru Fonda 47
10.1.2 Referentni podaci o Depozitaru 47
10.1.5 Odgovornost depozitara 50
10.2 Investicijski savjetnik 51
1.1 Otvoreni investicijski fondovi
Investicijski fond je subjekt za zajednička ulaganja čija je jedina svrha i namjena prikupljanje sredstava javnom ili privatnom ponudom te ulaganje tih sredstava u različite vrste imovine u skladu s unaprijed određenom strategijom ulaganja investicijskog fonda, a isključivo u korist imatelja udjela u tom investicijskom fondu. Investicijski fond može biti otvoreni investicijski fond s javnom ponudom (UCITS fond) ili alternativni investicijski fond (AIF).
Otvoreni investicijski fond je zasebna imovina, bez pravne osobnosti, koju osniva društvo za upravljanje i kojom društvo za upravljanje upravlja u svoje ime i za zajednički račun imatelja udjela u toj imovini u skladu s odredbama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 44/16 i 126/19; u daljnjem tekstu: Zakon), prospekta i pravila toga fonda. Udjeli u otvorenom investicijskom fondu se, na zahtjev imatelja udjela, otkupljuju, izravno ili neizravno, iz imovine otvorenog investicijskog fonda.
Ulaganje u otvorene investicijske fondove predstavlja poseban oblik ulaganja koje, putem diversificiranog investiranja u raznovrsne financijske instrumente, pruža mogućnost većeg povrata na uložena sredstva u odnosu na bankovni depozit i slične oblike plasmana noseći istodobno znatno manje rizike od izravnog ulaganja u pojedinačne vrijednosne papire i druge financijske instrumente, odnosno samostalnog nastupa ulagatelja na financijskim tržištima.
1.2 Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom – UCITS fondovi
UCITS1 fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom:
a) koji ima za isključivi cilj zajedničko ulaganje imovine, prikupljene javnom ponudom udjela u fondu, u prenosive vrijednosne papire ili u druge oblike likvidne financijske imovine, a koji posluje po načelima razdiobe rizika,
b) čiji se udjeli, na zahtjev ulagatelja, otkupljuju izravno ili neizravno, iz imovine toga fonda. Radnje koje društvo za upravljanje poduzima kako bi se osiguralo da tržišna vrijednost udjela ne odstupa značajno od neto vrijednosti imovine po udjelu (cijene udjela), izjednačene su s otkupom udjela i
c) koji je osnovan u skladu s relevantnim odredbama Zakona, odnosno propisima države članice donesenima na temelju Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
1 UCITS – engleska skraćenica od Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities (hrv. subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire). Pojam je u širu upotrebu uveden 1985. godine Direktivom 85/611/EEC, koja je donešena u svrhu harmonizacije regulative otvorenih investicijskih fondova u zemljama članicama EU, s ciljem omogućavanja prekogranične distribucije takvih financijskih proizvoda. U Hrvatskoj regulativi u službenoj je upotrebi od donošenja Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 16/13, 143/14).
UCITS fond se osniva uz odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga provedbom Zakonom i po osnovi Zakona donesenim propisima propisanog postupka od strane za to ovlaštenog društva za upravljanje UCITS fondovima, s ciljem prikupljanja novčanih sredstava izdavanjem te javnom ponudom i prodajom udjela u fondu radi ulaganja sukladnim ciljevima i ograničenjima ulaganja svojstvenim naravi i obilježjima pojedine vrste UCITS fonda, utvrđenim prospektom i pravilima fonda.
Javna ponuda udjela UCITS fonda postoji u slučaju davanja svake obavijesti u bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva, koja sadržava dovoljno informacija o uvjetima ponude i o ponuđenim udjelima u UCITS fondu da se na temelju istih ulagatelj može odlučiti na upis tih udjela.
Imovinu UCITS fonda, odnosno zasebnu imovinu u zajedničkom vlasništvu svih ulagatelja u fondu, čine sredstva prikupljena izdavanjem i javnom prodajom udjela u UCITS fondu, te imovina stečena ulaganjem uplaćenih novčanih sredstava, uključujući prihode i prava proizašla iz imovine fonda.
Imatelji udjela u UCITS fondu, kao njegovi vlasnici, pored prava na razmjerni udio u dobiti fonda, imaju pravo na način i prema uvjetima utvrđenim prospektom i pravilima fonda, zahtijevati otkup udjela i na taj način istupiti iz fonda. Time je osigurana likvidnost putem kontinuirane mogućnosti ulaganja i povlačenja sredstava iz fonda.
Društvo za upravljanje UCITS fondovima upravlja imovinom UCITS fonda s ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa ulagatelja u fondu iskazanih prospektom i pravilima fonda. Pri upravljanju imovinom UCITS fonda, društvo za upravljanje UCITS fondovima nastoji ostvariti višu stopu prinosa na ulaganje uz istovremeno uvažavanje ograničenja ulaganja i zahtjeva za sigurnošću i likvidnošću plasmana svojstvenih pojedinoj vrsti UCITS fonda, sve u skladu s prospektom i pravilima fonda.
1.3 Ulaganje u otvorene investicijske fondove – UCITS fondove
Prilikom odabira UCITS fonda u koji ulagatelj namjerava uložiti svoja sredstva potrebno je pažljivo proučiti prospekt i pravila fonda u cilju uočavanja prednosti, ali i mogućih rizika, vezanih uz narav i obilježja odabranog UCITS fonda.
Prethodno tome, potrebno je spoznati individualne ciljeve ulaganja. Osnovni ciljevi ulaganja mogu biti rast vrijednosti imovine, stabilan prihod ili očuvanje vrijednosti imovine. Niti jedno ulaganje ne može ispuniti sve ciljeve istovremeno, pa prilikom izbora UCITS fonda treba izabrati onaj čija strategija ulaganja u najvećoj mjeri odgovara postavljenim ciljevima.
U cilju lakše orijentacije, stvaranja utemeljenog suda te donošenja primjerene odluke o kupnji udjela u UCITS fondu, ulagatelj mora voditi računa o investicijskoj paradigmi kojom su prožete suvremene financije: očekivani povrat na uložena sredstva sukladan je tržišnom riziku koji se pri tome preuzima. Jednostavnije rečeno, što je veći očekivani povrat na uložena sredstva to je veći rizik preuzet takvim ulaganjem.
UCITS fondovi se međusobno razlikuju po imovini u koju ulažu. Ulaganje u novčane fondove općenito se smatra najmanje rizičnim, nešto rizičniji su obveznički fondovi, a dionički pripadaju grupi najrizičnijih UCITS fondova. Sukladno prethodno pojašnjenom, mogući prinos na ulaganje u
UCITS fondove je najniži kod novčanih fondova, a najviši kod dioničkih. Očekivani prinosi kod obvezničkih i dioničkih fondova, osnovom preuzimanja dodatnog rizika kod ulaganja, atraktivniji su u odnosu na one kod novčanih fondova.
Pored navedenog, potrebno je voditi računa o okolnosti da je sastavni dio odluke o ulaganju u pojedini UCITS fond i vremenski horizont ulaganja. U skladu s time, ukoliko je ulagatelj spreman na ulaganje s dužim vremenskim rokom ulaganja primjerenim se čini odabir UCITS fonda koji će iskazivati veće oscilacije cijene udjela u kraćim vremenskim intervalima, što se može kompenzirati većim prinosom u dužem vremenskom razdoblju.
Stoga je vrlo važno za svakog pojedinog ulagatelja da samostalno utvrdi razinu rizika koju je spreman preuzeti kao i vremenski horizont svojeg ulaganja pri čemu je, prije svega, potrebno voditi računa o vlastitim ciljevima ulaganja te biti ustrajan u njihovom ostvarenju.
1.4 Zakonski okvir i nadzor poslovanja UCITS fondova
U Republici Hrvatskoj, ustrojstvo i rad UCITS fondova i društava za upravljanje UCITS fondovima uređeno je Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 44/16 i 126/19; u daljnjem tekstu: Zakon), po osnovi Zakona donesenim podzakonskim propisima te, između ostalog, Direktivom 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire, Direktivom Komisije 2010/44/EU od 1. srpnja 2010. godine o provedbi Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi određenih odredbi o pripajanjima ili spajanjima fondova, strukturama glavnih i napajajućih fondova i postupku obavješćivanja, Direktivom Komisije 2010/43/EU od 1. srpnja 2010. godine o provedbi Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu organizacijskih zahtjeva, sukoba interesa, poslovanja, upravljanja rizicima i sadržaja sporazuma između depozitara i društva za upravljanje, Uredbom Komisije (EU) br. 583/2010 od 1. srpnja 2010. godine o provedbi Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s ključnim informacijama za ulagatelje i uvjetima koje je potrebno ispuniti prilikom dostavljanja ključnih informacija ulagateljima ili prospekta na trajnom mediju koji nije papir ili putem internetske stranice, Uredbom Komisije (EU) br. 584/2010 od 1. srpnja 2010. godine o provedbi Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi oblika i sadržaja standardne obavijesti i potvrde UCITS-a, korištenja elektroničke komunikacije između nadležnih tijela za potrebe obavješćivanja i postupka izravnog nadzora i istražnih radnji i razmjene informacija između nadležnih tijela, Direktivom 2013/14/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. godine o izmjeni Direktive 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i Direktive 2011/61/EU o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova u odnosu na preveliko oslanjanje na kreditne rejtinge, delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2016/438 od 17. prosinca 2015. godine o dopuni Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o obvezama depozitara, a njihovo je osnivanje i poslovanje pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija).
Na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom, na ustrojstvo i poslovanje društava za upravljanje UCITS fondovima te poslove UCITS fondova općenito, na odgovarajući se način, između ostalog, primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
2. OTP SHORT-TERM BOND FOND OTVORENI INVESTICIJSKI FOND S JAVNOM PONUDOM
Naziv fonda je OTP SHORT-TERM BOND otvoreni investicijski fond s javnom ponudom (u daljnjem tekstu: "Fond").
Fond je osnovalo i njime upravlja OTP invest društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje fondovima, sa sjedištem u Zagrebu, Divka Budaka 1/d (u daljnjem tekstu: "Društvo"), radi prikupljanja novčanih sredstava javnom ponudom i prodajom udjela svim zainteresiranim ulagateljima te njihovog ulaganja u financijske instrumente na tržištima novca i kapitala u zemlji i inozemstvu.
Fond je osnovan temeljem odluke uprave Društva od 18. svibnja 2017. godine.
Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih poslova, Klasa: UI/I 972-02/17-01/21, Ur. broj: 326-01440443-17-3, od 14. travnja. 2017. Godine. , Društvu je odobreno osnivanje i upravljanje Fondom.
Fond je osnovan na neodređeno i denominiran je u euru (EUR). Kontakt:
OTP invest društvo za upravljanje fondovima d.o.o.
Divka Budaka 1/d 10000 Zagreb
Tel.: +385 (072) 20 10 92; +385 (072) 20 10 78
Faks: x000 00 000 000
E-mail: xxxx@xxxxxxxxx.xx www: xxx.xxxxxxxxx.xx
2.2 Osnovna obilježja i povijesni prinos Fonda
Trajanje fonda | Neograničeno |
Valuta fonda | EUR |
Ulagateljski cilj | Nastojanje ostvarivanja što stabilnijeg rasta vrijednosti uloženih sredstava uz ostvarenje prinosa usporedivog s prinosom na dužničke vrijednosne papire Republike Hrvatske s jednom godinom do dospijeća. |
Glavne vrste imovine | Obveznice i instrumenti tržišta novca državnih izdavatelja RH, EU. |
Iznimka ograničenja prema izdavatelju više od | Republika Hrvatska |
35% NAV-a | |
Korištenje financijskih izvedenica | U svrhu zaštite od rizika te u svrhu postizanja investicijskog cilja |
Valutna izloženost | Najviše 25% |
Tehnike učinkovitog upravljanja | Repo poslovi Obrnuti repo poslovi |
Mjerilo (benchmark) | Nema |
Horizont ulaganja | 1 do 3 god. |
Najznačajniji rizici | Kreditni rizik, kamatni rizik, rizik koncentracije |
Ukupni profil rizičnosti | Nizak |
Valuta uplate i isplate | EUR, HRK |
Ulazna naknada | Nema |
Izlazna naknada | 1,00% za ulaganja kraća od 3 mjeseca |
Upravljačka naknada | 0,95% |
OTP SHORT-TERM BOND je sukladno svojim obilježjima i naravi obveznički UCITS fond, što znači da svoja sredstva u najvećem dijelu ulaže u dužničke vrijednosne papire, te u instrumente tržišta novca i depozite kod financijskih institucija.
Cilj je Fonda nastojati ulagateljima ponuditi:
• očuvanje vrijednosti uloženih sredstava u valuti euro,
• što stabilniji rast vrijednosti uloženih sredstava uz ostvarenje prinosa usporedivog s prinosom na dužničke vrijednosne papire Republike Hrvatske s jednom godinom do dospijeća,
• visoku likvidnost uloženih sredstava i stalnu mogućnost unovčavanja udjela,
• disperziju uloženih sredstava uz postizanje manjih oscilacija vrijednosti udjela u Fondu,
• pristup tržištima ili vrijednosnim papirima koji pojedinim ulagateljima mogu biti nedostupni.
Društvo će nastojati ostvariti opisani investicijski cilj te ne može dati garanciju da će isti biti
ostvaren.
Temeljem i u skladu s navedenim obilježjima i ciljevima ulaganja tijekom dosadašnjeg poslovanja Fonda, u razdoblju od osnivanja do zaključno s 31. prosinca 2020. godine, ostvaren je prinos Fonda od: 0,20%, i to:
• 2017. / 0,37%
• 2018. / -0,20%
• 2019. / 0,17%
• 2020. / -0,14%.
Ulagatelji i druge zainteresirane osobe se upućuju da u trenutku čitanja ovog Prospekta neposrednim uvidom u službene internet stranice Društva steknu saznanja o prinosu Fonda ostvarenom do trenutka razmatranja sadržaja Prospekta.
2.3 Ciljevi i strategija ulaganja
Strategijom ulaganja utvrđuju se osnovni financijski instrumenti u koje će se ulagati sredstva Fonda, te time i način kojim će se ostvariti dugoročni ciljevi Fonda, dok nastavno navedena ograničenja ulaganja daju osnovne okvire unutar kojih će se obavljati diversifikacija imovine Fonda s ciljem ograničavanja pojedinih rizika ulaganja. Fond nastoji postići investicijski cilj aktivno upravljajući imovinom, bez uspoređivanja sa referentnom vrijednosti (benchmark).
OTP SHORT-TERM BOND fond je sukladno svojim obilježjima i naravi obveznički UCITS fond, što znači da je primarno izložen obvezničkom tržištu na način da se imovina Fonda ulaže u instrumente čije je prosječno dospijeće kraće od 3 (tri) godine, u omjeru ne manjem od 75%. Ulaganje u obvezničko tržište se u najvećem dijelu odnosi na izloženost fonda prema državnim obveznicama Republike Hrvatske. Ciljeve i strategiju ulaganja Fond ostvaruje i kroz ulaganje u instrumente tržišta novca (trezorski i komercijalni zapisi) i depozite kod financijskih institucija.
Izloženost korporativnim vrijednosnim papirima (obveznice i komercijalni zapisi) ne smije prelaziti 40% imovine Fonda. Valutna izloženost Xxxxx u odnosu na njegovu temeljnu valutu ni u kom trenutku ne smije prelaziti 25%. Sporedna izloženost dioničkom tržištu nije dopuštena.
2.4 Struktura i ograničenja ulaganja
Fond će svoje ciljeve ostvarivati ulaganjem u sljedeću imovinu:
• dužničke vrijednosne papire koje je izdala ili za koje jamči Republika Hrvatska, do 100%
neto vrijednosti xxxxxxx Xxxxx,
• depozite kod financijskih institucija iz Republike Hrvatske i drugih država članica Europske
Unije, do 100% neto vrijednosti imovine Fonda2,
• dužničke vrijednosne papire koje su izdale ili za koje jamče druge države članice Europske
Unije, do 100% neto vrijednosti xxxxxxx Xxxxx,
• dužničke vrijednosne papire koje je izdala ili za koje jamči jedinica lokalne i područne samouprave Republike Hrvatske ili druge države članice EU te dužničke vrijednosne papire koje je izdala pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, do 40% neto vrijednosti imovine Fonda,
• dužničke vrijednosne papire koje je izdala ili za koje jamči zemlja članica OECD-a ili CEFTA-e te dužničke vrijednosne papire koje je izdala pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi članici Europske Unije, do 40% neto vrijednosti xxxxxxx Xxxxx,
• udjele u UCITS fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske Unije, pri čemu se imovina tih fondova pretežno ulaže u nisko rizične dužničke vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj, drugim državama članicama Europske Unije i OECD-a/CEFTA-e, do 10% neto vrijednosti imovine Fonda.
2 Iznimno od ograničenja ulaganja iz članka 254. stavka 1. točke 6. Zakona, a u skladu sa strategijom ulaganja Fonda, do 100% neto xxxxxxx Xxxxx može biti uloženo u dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, sve sukladno članku 256. Zakona.
Osim navedenih ograničenja ulaganja, Fond će najvišu valutnu izloženost održavati manjom od 25% imovine Fonda. To znači da će najmanje 75% imovine Fonda biti uloženo u vrijednosne papire ili depozite denominirane u euru.
Bilo kakva izloženost dioničkom tržištu nije dozvoljena. Fond može ulagati u neuvrštene vrijednosne papire, a takva ulaganja uređena su u skladu sa Zakonom i drugim propisima donesenim po osnovi Zakona.
Udio dužničkih vrijednosnih papira u Fondu kojima je kreditni rejting manji od BBB neće biti veći od 10% imovine Fonda, pri čemu se u naznačeni limit ne računaju dužnički vrijednosni papiri koje je izdala, ili za njih jamči, Republika Hrvatska.
Fond koristi tehnike i instrumente koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom – repo transakcije koje obuhvaćaju repo i obrnute repo sporazume do 20% imovine Fonda. Detaljnije, navedeno uključuje repo transakcije do 20% imovine Fonda, na način kako su definirane Uredbom EU 2015/2365 Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012. Ulaganja u repo ugovore Društvo može koristiti u svrhu zaštite od rizika, stvaranje dodatnog kapitala odnosno prihoda za Fond ili osiguravanja likvidnosti za potrebe otkupa udjela iz Fonda.
U slučajevima kada Fond prima kolateral, kao kolateral će biti prihvaćeni samo prenosivi vrijednosni papiri u koje Fond smije ulagati u skladu sa strategijom ulaganja i u onim količinama, odnosno iznosima koji su u skladu sa ograničenjima ulaganja definirana Zakonom i ovim Prospektom. Kao kolateral se neće prihvaćati vrijednosni papiri čiji je izdavatelj druga ugovorna strana u transakciji financiranja vrijednosnih papira. Svaki primljeni kolateral koji nije novac treba biti visoko likvidan i njime se mora trgovati na uređenom tržištu ili na multilateralnoj trgovinskoj platformi s transparentnom objavom cijena na način da se isti može prodati brzo i po cijeni koja je približno jednaka procijenjenoj vrijednosti neposredno prije transakcije, osim ako se radi o trezorskim zapisima Ministarstva financija Republike Hrvatske i državnim obveznicama Republike Hrvatske. Kreditna kvaliteta izdavatelja kolaterala mora biti barem jednaka kreditnoj kvaliteti Republike Hrvatske te primljeni kolateral mora biti izdan od izdavatelja čiji kreditni rizik ne smije ovisiti o kreditnom riziku druge ugovorne strane.
Vrijednosti primljenog kolaterala i varijacijskih marži utvrđuju se za svaki radni dan, temeljem tržišnih cijena za financijske instrumente koji su zaprimljeni u kolateral. Primljeni kolaterali se pohranjuju kod skrbnika Fonda.
Sva prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira koji su primljeni kao kolateral doznačuju se drugoj
ugovornoj strani, odnosno vlasniku istoga.
Prenosivi vrijednosni papiri koje Fond primi kao kolateral neće se ponovno upotrebljavati.
Ulaganja u opcijske i terminske ugovore i druge financijske izvedenice mogu se koristiti u svrhu zaštite od rizika, odnosno u svrhu osiguranja potraživanja i imovine Fonda, te u svrhu ostvarivanja investicijskih ciljeva Fonda. Njihovim korištenjem neće se mijenjati strategija ulaganja niti
povećavati izloženost rizicima iznad onih određenih ovim prospektom. Fond neće ulagati u naznačene vrijednosne papire i ugovore da bi povećao ukupnu izloženost prema pojedinim tržištima ili dijelovima tržišta iznad razine propisane Zakonom i prospektom Fonda.
Kroz stručno i aktivno upravljanje imovinom Fonda pozornošću savjesnog gospodarstvenika, uzimajući u obzir rizike i uvjete na tržištu, a u skladu s ograničenjima ulaganja navedenim Zakonom i prospektom Fonda, kao i investicijskim ciljevima Fonda u cijelosti, Društvo će nastojati postići što viši povrat na uložena sredstava u Fond.
2.5 Ulagatelji i motivi ulaganja u Fond
Ulagatelji u Fond mogu biti sve pravne i fizičke osobe kojima je to dopušteno odredbama Zakona i drugim mjerodavnim propisima, uključujući male i profesionalne ulagatelje.
U skladu s postavljenim ciljevima i strategijom ulaganja, Fond je prije svega namijenjen:
• ulagateljima koji žele očuvati vrijednost svog uloga u valuti euro te ostvariti niži očekivani
povrat koji je i primjeren niskoj rizičnosti fonda,
• ulagateljima koji će u doglednoj budućnosti imati potrebu za uloženim sredstvima (godinu do tri godine), ali u međuvremenu žele ostvariti prinos na uložena sredstva te se zaštititi od mogućeg slabljenja vrijednosti kune prema valuti euro,
• ulagateljima koji žele očuvati visoku razinu likvidnosti uloženih sredstava,
• ulagateljima koji imaju konzervativnu strategiju ulaganja ili žele ostvariti disperziju ukupno uloženih sredstava i na segment tržišta obvezničkih fondova.
Europski Parlament i Vijeće Europske Unije donijelo je 27. studenog 2019. godine Uredbu (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR Uredbu). Održivi razvoj je zadnjih nekoliko godina postao ključan pokretač razvojnih politika globalno. Reflektira se kroz strategije kontinuiranog gospodarskog napretka bez štete za okoliš, uz socijalno - društvenu odgovornost i kvalitetno upravljanje. Održivi razvoj temelji se na tzv. ESG principima:
- E- „environment“: okoliš. Proizvodnja i potrošnja imaju velik utjecaj na klimatske promjene, trošenje resursa, otpad, zagađenje, krčenje šuma i biološku raznolikost.
- S – “society”: društvo. Socijalna komponenta uključuje kulturu poduzeća, poslovne politike koje određuju radne uvjete, radna prava i raznolikosti, kao i utjecaj na društvenu zajednicu u kojem posluju.
- G – “governance”: korporativno upravljanje. Ova se komponenta odnosi na upravljanje poduzećima putem upravnog odbora, nadzor upravljanja kompanije, kao i na stavove prema dioničarima. Upravljanje može poslužiti kao kontrolni mehanizam u odnosu na podmićivanje i korupciju, porez, izvršne naknade, mogućnosti glasanja dioničara i unutarnju kontrolu.
Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga naglašava značaj transparentnosti štetnih učinaka na održivost na razini subjekta i financijskog proizvoda.
Društvo se odlučilo za opciju (b) iz stavka 1. članka 4. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i izjavljuje da ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti. Razmatranje takvih utjecaja zahtijeva reviziju internih politika i procedura, moguće i IT razvoj potreban za pravilnu provedbu, a sve to u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Pritom valja istaknuti da smo dio veće OTP grupacije s kojom je također potrebno usklađivati navedene propise.
3.1 Osnovna obilježja rizika ulaganja u Fond
OTP SHORT-TERM BOND je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom - UCITS fond i u osnovi je, kao i prema svojoj naravi, niskog rizika. Unatoč tome, svako ulaganje na tržištu kapitala može predstavljati rizik za uložena sredstava, pa tako i u slučaju ulaganja u Fond.
Profil rizičnosti Xxxxx proizlazi iz ciljeva i strategije ulaganja Fonda definiranih Prospektom, a posljedica je karakteristika instrumenata u koje se imovina Fonda ulaže i sklonosti Xxxxx prema pojedinim rizicima koji proizlaze iz te imovine.
U sklopu procesa upravljanja rizicima Društvo određuje profil rizičnosti Fonda koji obuhvaća glavne rizike kojima je Fond potencijalno izložen te prihvatljiv stupanj utjecaja tih rizika na prinos Fonda. Utjecaj rizika na Fond izravna je posljedica sklonosti Fonda riziku. Procesom upravljanja rizicima se, između ostalog, osigurava da je razina izloženosti rizicima Fonda u skladu s razinom izloženosti definiranom profilom rizičnosti Fonda. Kako bi osiguralo da je izloženost riziku u skladu s profilom rizičnosti, Društvo ograničava sklonost riziku Fonda dodatnim ograničenjima izloženosti rizicima, te kontinuirano prati usklađenost Fonda s ograničenjima izloženosti rizicima koja su određena ili propisana za Fond.
Profil rizičnosti Fonda (ukupnu rizičnost) Društvo opisuje kao vrlo nisku, nisku, umjerenu, visoku ili
vrlo visoku.
S obzirom na ciljanu strategiju ulaganja i sklonost prema pojedinim rizicima, navedeno rezultira profilom rizičnosti Fonda: niska rizičnost te se može očekivati niska volatilnost cijene udjela u Fondu.
VRLO NIZAK | NIZAK | UMJEREN | VISOK | VRLO VISOK |
Navedena skala prikazuje i sklonost fonda prema pojedinom riziku to jest maksimalno prihvatljivu razinu pojedinih rizika koliko je Fond spreman tolerirati.
Vrsta rizika | Sklonost riziku |
Rizik promjene cijene (tržišni rizik) | Nizak |
Kamatni rizik | Nizak |
Rizik promjene tečaja (valutni rizik) | Umjeren |
Rizik likvidnosti | Umjeren |
Kreditni rizik | Umjeren |
Rizik namire | Nizak |
Rizik druge ugovorne strane | Xxxxx |
Rizik koncentracije | Umjeren |
Rizik financijske poluge | Nizak |
Rizik promjene poreznih propisa | Vrlo nizak |
Prilikom ostvarivanja ciljeva Xxxxx i ulaganja njegove imovine u vrijednosne papire u skladu s prospektom i pravilima Fonda, Društvo će kontinuirano mjeriti i nadzirati sve rizike kojima takva ulaganja mogu biti izložena. Društvo će poštivati svakodobna regulatorna ograničenja ulaganja utvrđena Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, određena prospektom ili pravilima Fonda, te svih ostalih ograničenja određenih internim aktima Društva.
3.1.1 Rizik promjene cijene financijskih instrumenata (tržišni rizik)
Imovina Fonda bit će uložena u financijske instrumente u skladu sa strategijom i ograničenjima ulaganja navedenim prospektom Fonda. Pod tržišnim rizikom podrazumijeva se rizik kretanja cijena vrijednosnih papira u koje Fond ulaže. Cijene vrijednosnih papira na tržištima kapitala fluktuiraju, što uzrokuje i fluktuaciju neto vrijednosti imovine Fonda. Obzirom da će imovina Fonda biti uložena najvećim dijelom u kamatonosne vrijednosne papire, tržišni rizik naznačene vrste ulaganja je usko vezan uz kamatni rizik opisan u odjeljku 3.4. Shodno tome, opisani način smanjivanja kamatnog rizika smanjuje i tržišni rizik. Navedenim rizikom Društvo upravlja ciljanom strukturom imovine Fonda i diversifikacijom ulaganja uz nadzor i ograničenje volatilnosti fonda.
Kreditni rizik je rizik gubitka dijela ili cjelokupne vrijednosti imovine fonda uložene u dužničke vrijednosne papire, instrumente tržišta novca ili depozite zbog neispunjenja obveze izdavatelja dužničkog vrijednosnog papira ili banke da fondu isplati pripadajuću kamatu i/ili glavnicu. Nemogućnost izdavatelja ili banke da izvrši odgovarajuća plaćanja za posljedicu može imati kašnjenje u isplati pripadajuće kamate i/ili glavnice što može prouzročiti poteškoće u otkupu udjela fonda, a u krajnjem slučaju može dovesti i do gubitka dijela ili cjelokupnog iznosa koji je fond uložio u određeni dužnički vrijednosni papir ili depozit. Kreditni rizik također uključuje i rizik smanjenja vrijednosti dužničkog vrijednosnog papira zbog smanjenja ocjene kreditne sposobnosti izdavatelja (kreditnog rejtinga). Smanjenje kreditnog rejtinga ukazuje na povećanu vjerojatnost neispunjavanja obveza što u pravilu negativno utječe na vrijednost dužničkog vrijednosnog papira. Navedenim rizikom Društvo upravlja diversifikacijom ulaganja i uz pomoć sustava ograničenja ulaganja s obzirom na ocjenu kreditne sposobnosti izdavatelja.
Najveći dio imovine Fonda bit će uložen u državne obveznice Republike Hrvatske za koje u trenutku pokretanja Fonda Društvo procjeni da će po dospijeću obveznica Republika Hrvatska biti sposobna vratiti dug. Fond će ulagati u depozite onih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, investicijske fondove onih društava za upravljanje i obveznice onih izdavatelja koje prema procijeni Društva imaju dobru kreditnu sposobnost i poslovnu reputaciju. Pod dobrom kreditnom sposobnošću podrazumijeva se pozicija pojedinog izdavatelja zbog koje će, prema ocijeni Društva, izdavatelj biti u mogućnosti isplatiti sve svoje obveze u narednom razdoblju, čak i u slučaju daljnjeg pogoršanja gospodarskog okruženja.
Navedenim rizikom Društvo upravlja diversifikacijom ulaganja i uz pomoć sustava ograničenja
ulaganja s obzirom na ocjenu kreditne sposobnosti izdavatelja.
Kamatni rizik je rizik smanjenja vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u koje je uložena imovina fonda zbog povećanja prevladavajućih kamatnih stopa na tržištu. Što je preostalo vrijeme do dospijeća dužničkog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca veće, odnosno što je kamatna stopa (kupon) koju dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca nudi niža, to je utjecaj povećanja kamatnih stopa u pravilu veći. Jačina utjecaja uobičajeno se mjeri modificiranom duracijom (engl. modified duration): što je modificirana duracija nekog financijskog instrumenta ili portfelja veća, to će utjecaj promjene kamatnih stopa na njegovu vrijednost također biti veći.
U osnovi je smanjenje utjecaja kamatnog rizika na imovinu Fonda najjednostavnije provesti smanjenjem ukupne modificirane duracije onog dijela portfelja Fonda koji izravno ovisi o promjenama kamatnih stopa (dužnički vrijednosni papiri). Kao i u slučaju smanjenja tržišnog rizika, potrebno je uočiti obilježje sukladno kojem se smanjenjem kamatnog rizika smanjuje i očekivani povrat na imovinu Xxxxx, posljedično čemu se određenje Društva prema ovom riziku ogleda u pokušaju pronalaženja i uspostave optimalnog odnosa između njegovog smanjenja i maksimizacije prinosa.
Navedenim rizikom Društvo upravlja ograničavanjem osjetljivosti promjene vrijednosti portfelja na
promjene kamatnih stopa mjerene modificiranim trajanjem (duracijom) portfelja.
3.1.4 Rizik promjene tečaja (valutni rizik)
Dio imovine Xxxxx može biti u valuti različitoj od valute euro u kojoj je denominirana cijena udjela Xxxxx, čime je taj dio imovine izložen riziku promjene tečaja. U slučaju deprecijacije drugih valuta u odnosu na valutu u kojoj je denomirana cijena udjela Fonda, dolazi do pada vrijednosti ulaganja u tim valutama pa samim time i do pada cijene udjela Fonda.
Utjecaj rizika tečaja na Fond Društvo će kontrolirati mjerenjem valutne izloženosti. Valutna izloženost može se smanjiti korištenjem financijskih izvedenica kojima je temeljna imovina devizni tečaj ili valuta, u svrhu zaštite od valutnog rizika.
Dodatno, ulagatelji kojima su osnovni izvori prihoda u kunama, a izaberu ulaganje u Fond kako bi se zaštitili od mogućeg pada vrijednosti kune prema euru, trebaju biti svjesni činjenice da se prinosi Fonda obračunavaju u valuti euro. Stoga, u slučaju jačanja vrijednosti kune prema euru ulaganje u Fond može dovesti do negativnog povrata na ulaganje računato u kunama, usprkos činjenici da je povrat koji je Fond ostvario u pojedinom razdoblju bio pozitivan, ali računato u obračunskoj jedinici Fonda, dakle valuti euro.
Ovaj rizik se namjerava reducirati primjenjujući tehnike zaštite imovine korištenjem dozvoljenih terminskih poslova, u skladu sa Zakonom, pažljivim izborom instrumenata s obzirom na valutu njihove denominacije, te konzervativnom politikom upravljanja sporednom valutnom izloženošću Fonda.
Navedenim rizikom Društvo upravlja ograničavanjem i praćenjem valutne izloženosti Fonda te
ulaganjem u terminske poslove.
Rizik likvidnosti je rizik da se imovina fonda neće moći unovčiti odnosno prodati u dovoljno kratkom roku i po odgovarajućoj cijeni; uz ograničen trošak (po cijeni koja ne odstupa značajno od cijene po kojoj se imovina vrednuje) i u dovoljno kratkom vremenskom roku, što može otežati ili u potpunosti onemogućiti otkup udjela iz fonda.
Fond većinu sredstava ulaže na likvidnim tržištima vrijednosnih papira. Usprkos tome moguće je da zbog znatnijih poremećaja na dijelovima financijskih tržišta ili financijskim tržištima u cijelosti dođe do smanjenja likvidnosti. Navedeno može utjecati na nemogućnost brzog unovčavanja vrijednosnih papira iz portfelja Fonda po cijenama koje bi odražavale njihovu "fer" vrijednost. Posljedično, opisane situacije mogu negativno utjecati na cijenu udjela u Fondu i potencijalno smanjiti ostvareni prinos Fonda.
Iako se prethodno opisani poremećaji tržišta i njihove posljedice na tržištima kapitala pojavljuju s vrlo rijetkom učestalošću, ne može se isključiti mogućnost njihova nastanka. U pravilu, Društvo pri ulaganju odabire financijske instrumente za koje pretpostavlja da će biti kontinuirano unovčivi.
Navedenim rizikom Društvo upravlja procjenom likvidnosti financijskog instrumenta prilikom donošenja investicijske odluke, redovitom procjenom likvidnosti portfelja u odnosu na financijske instrumente, redovite financijske obveze i očekivane isplate.
Rizik namire odnosi se na mogućnost da transakcije vrijednosnim papirima ne budu namirene, odnosno, da se prijenos vlasništva ne provede ili dospjela novčana potraživanja ne budu naplaćena u zakonskim i/ili ugovorenim rokovima.
Utjecaj rizika namire na imovinu Xxxxx značajno se smanjuje ugovaranjem transakcija na financijskim tržištima prema kojima se istovremeno obavlja prijenos vlasništva nad vrijednosnim papirom i novčanog iznosa ugovorenog pojedinom transakcijom (namira uz plaćanje, eng. "delivery versus payment"). Društvo dogovara transakcije ove vrste uvijek kada je to moguće. Usprkos navedenom, na nekim dijelovima tržišta, poput međuvalutnih tržišta, sklapanje transakcija namirom uz plaćanje nije moguće. U takvim slučajevima Društvo odabire institucije s kojima obavlja transakcije po načelu sigurnosti izvršenja transakcije, a ne profitabilnosti pojedinačne transakcije. Dodatna kontrola rizika namire provodi se ograničenjima propisanima internim pravilnicima Društva.
Rizik koncentracije nastaje u slučajevima kada je imovina Fonda uložena u mali broj različitih instrumenata odnosno kada je velik dio neto imovine uložen u vrijednosni papir jednog izdavatelja ili grupa izdavatelja pojedinih gospodarskih sektora ili geografskih područja. Rizik koncentracije
umanjen je ulaganjem imovine Fonda u umjereno rizične instrumente. Najveći dio imovine Fonda bit će uložen u državne obveznice Republike Hrvatske. Fond će ulagati i u depozite onih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, investicijske fondove onih društava za upravljanje i obveznice onih izdavatelja koje prema procjeni Društva imaju dobru kreditnu sposobnost i poslovnu reputaciju. Navedenim rizikom Društvo upravlja diversifikacijom ulaganja ulaganjem u različite tranše državnih obveznica i mjerenjem i ograničavanjem koncentracije koja je relevantna za upravljanje imovinom fonda..
3.1.8 Rizik druge ugovorne strane
Rizik druge ugovorne strane je rizik da druga ugovorna strana u transakciji neće ispuniti svoje ugovorne obaveze (npr. da bankrotira prije konačne namire svih novčanih tokova). Pojavljuje se kod transakcija izvedenicama i transakcija financiranja vrijednosnih papira (repo ugovori i obrnuti repo ugovori). Fond pritom može pretrpjeti gubitke prilikom izvršavanja svojih prava iz takvih ugovora.
Navedenim rizikom Društvo upravlja pažljivim odabirom drugih ugovornih strana uzimajući u obzir njihovu kreditnu sposobnost i ugled na tržištu te prateći i ograničavajući ukupnu izloženost prema drugim ugovornim stranama s obzirom na sve poslove Xxxxx s tim stranama.
3.1.9 Rizik financijske poluge
Financijska poluga predstavlja financiranje ulaganja korištenjem sredstava dobivenih pozajmljivanjem. Financijska poluga u fondu može se stvoriti korištenjem financijskih izvedenica. Korištenje financijske poluge može znatno povećati rizik: višestruko uvećati prinos na ulaganje, odnosno dobit, ali može i umanjiti dobit ili višestruko uvećati gubitak, odnosno dovesti do potpunog gubitka financijskih sredstava.
Korištenjem financijske poluge u fondu postiže se izloženost tržišnim rizicima koja je veća od neto imovine fonda. Navedenim rizikom Društvo upravlja ograničavanjem stupnja financijske poluge koju Fond može koristiti.
3.1.10 Rizik promjene poreznih propisa
Rizik promjene poreznih propisa podrazumijeva mogućnost da se porezni propisi, u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, promjene na način koji bi negativno utjecao na prinos Fonda odnosno profitabilnost ulaganja u Fond. Promjena poreznih propisa u potpunosti je izvan utjecaja Društva.
U mjeri u kojoj je to objektivno moguće i opravdano, kao i sukladno pravilima struke i dobrim poslovnim običajima, Društvo će prilagodbom strategije ulaganja Fonda nastojati umanjiti negativne posljedice koje bi promjena poreznih propisa mogla imati na prinos odnosno profitabilnost ulaganja u Fond. Ovaj rizik je izvan domene utjecaja Društva pa Društvo preporučuje ulagateljima da se prije ulaganja u Fond posavjetuju sa svojim poreznim i investicijskim savjetnikom. Fond je sklon prihvatiti navedeni rizik do razine vrlo nizak.
3.1.11 Rizik održivog ulaganja
Rizici povezani sa održivim ulaganjem (ESG rizici) odnose se na prilagodbu utjecajima klimatskih promjena, uspostavljanje dobre prakse u vođenju poslovnih politika koje određuju radne uvjete, radna prava i raznolikosti, uspješnosti u borbi protiv podmićivanja i korupcije te poštivanje relevantnih zakona i propisa. Održivi razvoj je u novije vrijeme postao ključan pokretač razvojnih politika globalno. Reflektira se kroz strategije kontinuiranog gospodarskog napretka bez štete za okoliš, uz socijalno - društvenu odgovornost i kvalitetno upravljanje. Održivi razvoj temelji se na tzv. ESG principima (E- „environment“: okoliš, S – “society”: društvo, G – “governance”: korporativno upravljanje). Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga naglašava transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini subjekata.
Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga u članku 6. naglašava značaj transparentnosti uključivanja rizika održivosti u postupku odlučivanja o ulaganjima. Društvo prepoznaje navedeni rizik, no zasad ga ne smatra relevantnim te ga ne uključuje u odluke pri ulaganjima i ne procjenjuje vjerojatne učinke rizika održivosti na prinos Fonda. Razlog tome je nedostupnost potpunih podataka od strane izdavatelja za adekvatno mjerenje rizika. Posljedično, ulaganje po ESG principima je do neke mjere subjektivno zbog čega ulaganje u održive kompanije može donijeti Fondu rizike ili koristi koje nije moguće predvidjeti. Također, razmatranje takvih utjecaja zahtijeva reviziju internih politika i procedura, moguće i IT razvoj potreban za pravilnu provedbu, a sve to u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Uvođenjem regulatornih mehanizama koji bi trebali osigurati standard za procjenu i transparentnost ovog rizika, Društvo će nastojat alocirati više resursa prema uključivanju rizika održivosti u odluke o investicijskim ulaganjima.
3.2 Rizici vezani uz društvo za upravljanje fondom
Tijekom poslovanja Društvo je izloženo rizicima koji se mogu odraziti na poslovanje Fonda. To su prvenstveno operativni rizici, rizik sukoba interesa, rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti, te rizik gubitka ugleda (reputacijski rizik). Upravljanje navedenim rizicima uvjet je učinkovitog i uspješnog poslovanja. Rizici za Društvo dijele se na one koji su uzrokovani ulaganjem financijske imovine i oni koji proizlaze iz operativnog poslovanja. Imovina u koju Društvo smije ulagati svoju financijsku imovinu te ograničenja propisana su internim aktima. Rizici koji proizlaze iz navedenog su rizik promjene cijene, valutni i kreditni rizik. Na Društvo još utječu rizik likvidnosti, kamatni rizik, rizik promjene poreznih propisa i financijske poluge.
Operativni rizik predstavlja rizik financijskog gubitka uzrokovanog neprimjerenim poslovnim procesima, postupcima ili propustima zaposlenika (ljudski faktor), sustavima i vanjskim događajima. Operativni rizik prisutan je u svakodnevnom poslovanju Fonda i Društva.
Rizik upravljanja poslovnim procesima odnosi se na mogućnost odstupanja od internih politika i procedura rada kojima se uređuje unutarnja organizacijska struktura i organizacija poslovanja Društva. Navedeni rizik uključuje pogreške kod izračuna neto vrijednosti imovine, pogreške kod ugovaranja kupoprodajnih transakcija, nepravovremeno, nepotpuno ili netočno izvješćivanje, prekoračenja ovlaštenja pojedinog odjela, interne prijevare i sl. Kao mjeru sprečavanja pojave i smanjenja utjecaja ovog rizika Društvo je veliku pažnju posvetilo unutarnjoj organizaciji i u tu svrhu izradilo interne akte kojima se detaljno utvrđuju procedure rada te podjela dužnosti i ovlaštenja svakog pojedinog odjela i djelatnika. Opisani rizik je dodatno umanjen dnevnom kontrolom transakcija i potvrđivanjem izračuna cijene udjela od strane depozitara.
Rizici sustava odnose se na rizike koji proizlaze iz korištenja informatičke i telekomunikacijske opreme. Primjeri rizika sustava su prekidi u radu aplikacija, gubitak podataka, pogreške kod implementacije novih aplikacija, neodgovarajuća pohrana podataka, neovlašteni pristup povjerljivim podacima i sl. U svrhu umanjenja opisanog rizika Društvo je usvojilo interni akt o sigurnosnim i tehničkim uvjetima poslovanja kojima je detaljno uređena zaštita IT opreme, način i uvjeti pohrane svih podataka i sigurnosnih kopija, kao i evidencija o pristupu svakog pojedinog odjela onim aplikacijama i informacijama koje su im potrebne u svakodnevnom obavljanju poslova.
Rizik vanjskih događaja uključuje rizik uništenja ili oštećenja imovine koje može biti uzrokovano elementarnom nepogodom ili činom vanjske osobe, te rizik eksterne prijevare, a u odnosu na koje rizike su primijenjeni sigurnosni mehanizmi primjereni poslovnim standardima i djelatnostima Društva. Navedenim rizikom Društvo upravlja implementacijom internih politika i procedura, u skladu sa Zakonom i internom regulativom.
3.2.2 Rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti
Rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti može nastati ukoliko Društvo nije financijski stabilno ili osobe odgovorne za upravljanje imovinom Fonda, nadzor rizika i ostale pomoćne poslove u Društvu, nisu dovoljno stručne, pouzdane i dobrog ugleda.
Društvo i zaposlenici dužni su u obavljanju djelatnosti Društva postupati u skladu s relevantnim propisima, primjenjivati načela profesionalnosti i etike, uvijek postupati u najboljem interesu ulagatelja, te na vrijeme i istinito obavještavati ulagatelje. Društvo, posljedično, postavlja visoka mjerila pri izboru osoba koje se zapošljavaju u Društvu.
Rizik sukoba interesa odnosi se na sva postupanja Društva i Xxxxx, njihovih relevantnih osoba te osoba s kojima se one nalaze u odnosu uske povezanosti, a koja mogu imati negativne posljedice za interese ulagatelja.
Navedenim rizikom Društvo upravlja putem internih akata kojima je detaljno propisano i uređeno poslovanje u skladu s načelima slobodne i lojalne tržišne utakmice, pravilima struke, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom.
Reputacijski rizik je rizik gubitka ugleda te povećanja negativne javne percepcije Društva koji može rezultirati rastom negativnih utjecaja na poslovanje Društva. Društvo zapošljava isključivo kompetentne i pouzdane osobe čije ponašanje u obavljanju poslovnih aktivnosti i van njih neće negativno utjecati na reputaciju Društva.
3.2.5 Rizik promjene cijene (tržišni rizik)
Rizik promjene cijena predstavlja rizik od pada tržišne vrijednosti pojedinog financijskog instrumenta u koji je uložena imovina Društva. Cijene financijskih instrumenta podložne su dnevnim promjenama i pod utjecajem su niza čimbenika, kao što su sentiment investitora, ekonomski trend na globalnoj razini, te ekonomsko i političko okruženje u pojedinim zemljama. Pad cijene pojedinog financijskog instrumenta može dovesti do smanjenja imovine Društva. Društvo upravlja navedenim rizikom propisanim ograničenjima koja se odnose na Popis financijskih institucija i instrumenta u koje se mogu ulagati sredstva. Ograničenja su konzervativno određena i sukladna su riziku ulaganja u novčane fondove.
3.2.6 Rizik financijske poluge
Financijska poluga predstavlja financiranje ulaganja korištenjem sredstava dobivenih pozajmljivanjem. Društvo upravlja navedenim rizikom propisanim internim ograničenjima izloženosti.
Valutni rizik je rizik pada vrijednosti imovine Društva uslijed promjene valutnog tečaja. Osnovna valuta kako je propisana u koja su ulažu i u kojima se obračunavaju sredstva Društva je HRK. Jedina dodatna valuta u kojoj smiju biti denominirani instrumenti u koje su ulažu sredstva Društva, računajući i depozite kod banaka, je EUR pri čemu su određena interna ograničenja izloženosti.
Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da izdavatelj financijskog instrumenta koji se nalazi u imovini Društva ili strana s kojom je sklopljen posao na financijskom tržištu, neće u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze, što bi negativno utjecalo na likvidnost i vrijednost imovine Društva. Kreditni rizik je rizik koji proizlazi iz promjene, odnosno pada kreditne sposobnosti izdavatelja vrijednosnih papira i drugih dužnika prema kojima Društvo ima potraživanja. Navedenim rizikom Društvo upravlja uz pomoć sustava konzervativno propisanih ograničenja ulaganja s obzirom na ocjenu kreditne sposobnosti izdavatelja.
Rizik likvidnosti je rizik nemogućnosti transformacije pojedinih oblika imovine u novčana sredstva
(rizik likvidnosti imovine) ili rizik nemogućnosti uravnoteženja kratkoročnih platežnih mogućnosti
s jedne strane i kratkoročnih obveza s druge strane (rizik novčanog tijeka). Rizik novčanog tijeka predstavlja vjerojatnost da Društvo neće moći pravovremeno izvršiti svoje obveze. Društvo upravlja rizikom likvidnosti na način da isključivo drži pozicije u novčanim sredstvima i u udjelima u novčanim fondovima, konstantno održavajući odgovarajući omjer kratkoročne imovine i kratkoročnih obveza iznad 1.
Kamatni rizik se odnosi na rizik koji nastaje zbog promjena prevladavajućih kamatnih stopa na tržištu. Kada se radi o riziku koja proizlazi iz ulaganja u instrumente koje nose kamatni rizik, rast kamatnih stopa dovodi do pada cijene tih instrumenata. Za vrijeme dugotrajnijeg okruženja niskih kamatnih stopa, povrat na imovinu fonda koji je znatno izložen kamatnom riziku, suočen je i s dugotrajnijim manjim povratom na imovinu. U tom slučaju, Društvo se može naći u situaciji da je primorano smanjivati naknade za upravljanje u svrhu održavanja zadovoljavajućeg prinosa tih fondova. Na taj se način očituje kamatni rizik u operativnom poslovanju Društva kako su naknade za upravljanje glavni izvor prihoda. Društvo će nastojati pravovremeno se pripremiti te na optimalan način upravljati troškovima u opisanim situacijama.
3.2.11 Rizik promjene poreznih propisa
Rizik promjene poreznih propisa predstavlja mogućnost da se porezni propisi, u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, promjene na način koji bi negativno utjecao na poslovanje Društva. U cilju praćenja rizika promjene poreznih propisa, prate se objave u službenim glasilima država na čijim je mjerodavnim tržištima uložena imovina investicijskih fondova pod upravljanjem Društva. Za potrebe praćenja rizika promjene poreznih propisa koriste se usluge odvjetničkih društava u svojstvu vanjskih pravnih savjetnika i usluge banke skrbnika. Rizik promjene poreznih propisa u potpunosti je izvan utjecaja Društva.
Društvo upravlja i raspolaže zasebnom imovinom Fonda i ostvaruje sva prava koja iz nje proizlaze u svoje ime, a za zajednički račun svih imatelja udjela u Fondu, u skladu s odredbama Zakona, propisa donesenim na temelju Zakona, prospekta i pravila Fonda.
Povjerenički odnos Društva i ulagatelja temelji se na ugovoru o ulaganju i postoji između Društva i svakodobnog imatelja udjela u Fondu. Ugovorom o ulaganju Društvo se obvezuje izdati ulagatelju udjel, izvršiti upis istoga u registar udjela, otkupiti udjel od ulagatelja kada ulagatelj to zatraži, te dalje ulagati sredstva i upravljati Fondom za zajednički račun ulagatelja, kao i poduzimati sve ostale pravne poslove i radnje potrebne za upravljanje Fondom u skladu s odredbama Zakona, propisa donesenim na temelju Zakona, prospekta i pravila Fonda.
Kod originalnog stjecanja udjela ugovor o ulaganju sklopljen je kada je ulagatelj Društvu podnio uredan zahtjev za izdavanje udjela i izvršio valjanu uplatu iznosa iz zahtjeva, a Društvo ne odbije sklapanje ugovora. U svim ostalim slučajevima ugovor o ulaganju je sklopljen u trenutku kada Društvo, odnosno voditelj registra, upiše stjecatelja u registar udjela. Uplaćena sredstva Društvo ulaže tek nakon upisa ulagatelja u registar udjela. U smislu prospekta Xxxxx i povjereničkog odnosa Društva i ulagatelja općenito, za sklapanje ugovora o ulaganju se ne zahtjeva pisani oblik ugovora.
4.2 Odbijanje sklapanja ugovora o ulaganju
Društvo će odbiti sklapanje ugovora o ulaganju ako:
• postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili
financiranja terorizma, u skladu s propisima koji to uređuju, ili
• zahtjev za izdavanje udjela Xxxxx bude zaprimljen za vrijeme obustave izdavanja i otkupa udjela,
• ulagatelj ne ispunjava uvjete da postane imatelj udjela u Fondu prema i u skladu s odredbama Zakona ili propisa donesenih na temelju Zakona.
Društvo može odbiti sklapanje ugovora o ulaganju ako:
• ocijeni da je cilj uplate ili zahtjeva za izdavanje udjela iskorištavanje neučinkovitosti koje proizlaze iz zakonskih ili drugačije propisanih obveza vezanih uz procedure izračuna cijene udjela, ili
• bi se sklapanjem ugovora, odnosno prihvatom ponude ulagatelja nanijela šteta ostalim ulagateljima, Fond izložio riziku nelikvidnosti ili insolventnosti ili onemogućilo ostvarivanje investicijskog cilja i strategije ulaganja Fonda, ili
• su odnosi između Društva i ulagatelja teško narušeni (postojanje sudskog ili drugog odgovarajućeg postupka, obijesno ponašanje ulagatelja ili potencijalnog ulagatelja, i sl.)
• postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili
financiranja terorizma, u skladu s propisima koji to uređuju ili
• ulagatelj Društvu odbije dati informacije relevantne za provedbu Sporazuma FATCA i Direktive Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL EU, L 359, od 16. prosinca 2014.) koje su Društvu potrebne za ispunjavanje obveza propisanih zakonom koji uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima.
Ako Društvo odbije sklapanje ugovora o ulaganju smatra se da nije prihvaćena ulagateljeva ponuda za sklapanje ugovora o ulaganju, te će Društvo o tome obavijestiti ulagatelja. Odbijanje sklapanja ugovora moguće je do trenutka upisa u registar, za vrijeme dok registar vodi Društvo, odnosno do podnošenja zahtjeva za upis u registar ako registar vodi treća osoba na koju je Društvo delegiralo taj administrativni posao.
U slučaju da je izvršena uplata novčanih sredstava na račun Fonda, Društvo će uplaćena sredstva bez odlaganja vratiti u nominalnom iznosu, na račun s kojeg je uplata zaprimljena, ako je podatak o računu poznat Društvu.
Poslovnom godinom Xxxxx smatra se kalendarska godina, koja počinje 1. siječnja i završava 31.
prosinca svake kalendarske godine.
4.4 Raspolaganje s dobiti Fonda
Dobit Xxxxx utvrđuje se financijskim izvještajima i u cijelosti pripada imateljima udjela u Fondu. Cjelokupna se dobit reinvestira u Fond. Dobit Fonda sadržana je u cijeni svakog udjela, a imatelji udjela ostvaruju dobit na način da, djelomično ili u potpunosti, prodaju svoje udjele sukladno odredbama prospekta Fonda.
4.5 Financijski izvještaji i revizija izvještaja Fonda
Društvo će u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona izrađivati godišnje i polugodišnje izvještaje Fonda, odnosno godišnje revidirane financijske izvještaje i druge izvještaje o poslovanju Xxxxx prema i u skladu sa zahtjevima Agencije. Na financijsko izvještavanje Fonda primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja.
Godišnje izvještaje Fonda revidira revizor na način i pod uvjetima određenim propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke. Isto revizorsko društvo može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih izvještaja Fonda. Polugodišnji izvještaji Xxxxx dostavljaju se Agenciji u roku od dva mjeseca od završetka prvih šest mjeseci poslovne godine, dok se revidirani godišnji izvještaji Xxxxx dostavljaju se Agenciji u roku od četiri mjeseca od završetka poslovne godine za koju se izvještaji podnose. Pored toga, Društvo dostavlja Agenciji i povremena izviješća u skladu s propisima donesenim na temelju Zakona.
4.6 Dostupnost i dostava dokumenata i izvještaja Fonda
Društvo, svaka osoba koja u ime i za račun Društva nudi udjele Fonda te posrednici koji prodaju ili savjetuju ulagatelje o mogućem ulaganju u udjele Fonda, moraju ulagatelju prije sklapanju ugovora o ulaganja besplatno staviti na raspolaganje ključne podatke za ulagatelje.
Poslove nuđenja udjela Xxxxx, osim Društva, obavlja i OTP banka dioničko društvo, Domovinskog rata 61, Split, temeljem sklopljenog Ugovora o posredovanju u prodaji udjela u investicijskim fondovima. Osoba ovlaštena za nuđenje udjela ispunjava uvjete propisane Zakonom i na temelju Zakona donesenim propisima.
Na svim mjestima na kojima se provodi nuđenje udjela Fonda, ulagateljima je omogućen uvid u prospekt i pravila Fonda te, ako postoje, posljednje revidirane godišnje izvještaje te polugodišnje izvještaje Fonda. Uvid u naznačene dokumente omogućen je ulagateljima i izvan prodajnih mjesta uvijek kada nuđenje obavljaju ovlaštene osobe Društva odnosno druge osobe koje je Društvo za to ovlastilo.
Ulagateljima se, na njihov zahtjev i besplatno, dostavljaju prospekt Xxxxx i ključni podaci za ulagatelje te, ako postoje, posljednji revidirani godišnji i polugodišnji izvještaji Fonda, u tiskanom obliku, na trajnom mediju različitom od papira ili putem mrežne stranice Društva, pod uvjetima propisanim Zakonom. Neovisno o prethodno navedenim načinima dostave, Društvo će ulagatelju, na njegov zahtjev, besplatno dostaviti posljednje revidirane godišnje izvještaje i polugodišnje izvještaje Fonda u tiskanom obliku. Na zahtjev ulagatelja Društvo će bez odgode dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima Fonda, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uložena imovina Fonda.
4.7 Objave i obavijesti ulagateljima
Društvo je dužno izrađivati mjesečni izvještaj o poslovanju Fonda namijenjen ulagateljima i objavljivati ga na svojim mrežnim stranicama najkasnije do petnaestog u mjesecu za prošli kalendarski mjesec. Iznimno, Društvo nije dužno izrađivati mjesečni izvještaj o poslovanju Xxxxx za prva tri mjeseca od početka njegovog rada.
Društvo je dužno, kada je to moguće i primjenjivo, na svojim mrežnim stranicama objaviti svaki pravni i poslovni događaj u vezi s Društvom i Fondom kada se radi o događajima koji bi mogli utjecati na poslovanje Fonda.
Društvo periodički objavljuje ulagateljima u Fond:
• postotak imovine Xxxxx koja podliježe posebnim mjerama koje proizlaze iz njene nelikvidne prirode,
• sve nove mjere za upravljanje likvidnošću Xxxxx,
• trenutni profil rizičnosti Fonda i primijenjene sustave upravljanja rizicima.
U slučaju korištenja financijske poluge pri trgovanju Fonda Društvo redovito objavljuje:
• sve promjene maksimalne razine financijske poluge, koju Društvo može koristiti za Fond, kao i bilo koje pravo ponovnog korištenja kolaterala ili bilo koje garancije odobrene u okviru sporazuma o financijskoj poluzi,
• ukupan iznos financijske poluge koji koristi Fond.
Društvo će imateljima udjela jednom godišnje dostaviti izvadak o stanju i prometima udjelima u Fondu u njihovom vlasništvu. Na zahtjev imatelja udjela, te na njihov trošak, Društvo će uvijek dostaviti izvadak o stanju i prometima udjelima u Fondu u njihovom vlasništvu.
Imovina Xxxxx teretit će se za sve postojeće ili buduće porezne obveze s osnove poslovanja Xxxxx prema važećim poreznim propisima i međunarodnim ugovorima koji su u primjeni u Republici Hrvatskoj, uključujući porezne obveze koje je Fond dužan podmiriti na svoju imovinu ili dobit, kao i za troškove reguliranja poreznih obveza i zahtjeva za povrat navedenih poreza.
Prema postojećim poreznim propisima u Republici Hrvatskoj, Fond nije obveznik poreza na dobit te se imovina Fonda ne tereti nikakvim poreznim opterećenjima. Na imovinu Fonda uloženu u strane financijske instrumente može biti obračunat porez po odbitku sukladno poreznim propisima zemlje u koju se ulaže (prihod od dividende, prihod od kamate, prihod od udjela u dobiti i dr.), koji obračunava i obustavlja uplatitelj.
Fond izravno ne isplaćuje ulagateljima dobit već se cjelokupna dobit Xxxxx zadržava, sukladno čemu se ne obračunavaju odbici iz prihoda ili kapitalne dobiti Fonda.
Ulagatelji pravne osobe, obveznici poreza na dobit, koji ostvare dobit prilikom otkupa udjela u Fondu, dužni su istu uključiti u poreznu osnovicu za plaćanje poreza na dobit. Prihodi ili rashodi od vrijednosnih usklađenja ulaganja u Fond (nerealizirani dobici ili gubici) ne ulaze u osnovicu za plaćanje poreza na dobit.
Ulagateljima, fizičkim osobama, sukladno Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020 i 138/2020), zaračunava se porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata na prinose ostvarene na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, po stopi od 12%, uvećano za prirez lokalnih jedinica samouprave. Porez se ne plaća na prinos investicijskog fonda ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine. Također, ne plaća se porez kod zamjene udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine.
Temeljni porezni propisi Republike Hrvatske od značaja za oporezivanje prihoda ulagatelja u Fondu su: Opći porezni zakon (Narodne novine, br. 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020 i 42/2020), Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/2004, 90/2005, 57/2006, 146/2008, 80/2010, 22/2012, 148/2013, 143/2014, 50/2016, 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020 i 138/2020)
te Zakon o porezu na dohodak, njihove svakodobne izmjene i dopune, kao i primjenjivi podzakonski akti i odluke nadležnih tijela. Ulagatelji se upućuju na savjetovanje sa svojim poreznim savjetnikom o mogućim poreznim posljedicama koje za njih mogu proizići s osnove vlasništva ili raspolaganja udjelima u Fondu s obzirom na mjerodavne domaće i strane porezne propise ili međunarodne ugovore s poreznim obilježjima ili posljedicama.
5. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOST IMOVINE I CIJENE UDJELA FONDA
5.1 Početna ponuda udjela i prikupljanje sredstava Fonda
Osnivanje Xxxxx provest će se unutar roka od 3 (slovima: tri) mjeseca od dana izdavanja odobrenja
Agencije za osnivanje i upravljanje Fondom.
Početna ponuda udjela Xxxxx smije započeti po objavi prospekta Xxxxx na mrežnoj stranici Društva, a po izdavanju odobrenja Agencije za osnivanje i upravljanje Fondom. Razdoblje početne ponude udjela ne smije trajati dulje od 30 dana od dana početka početne ponude.
Najniži novčani iznos uplata u Fond pojedinog ulagatelja tijekom početne ponude udjela i prikupljanja sredstva Fonda iznosi 100,00 (sto) eura ili kunska protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, ukoliko je uplata u kunama.
Tijekom razdoblja početne ponude udjela i prikupljanja sredstava Fonda ukupni iznos primljenih novčanih sredstava drži se na računu Fonda otvorenom kod depozitara i ne smije se ulagati sve do trenutka kada Fond ne prijeđe Zakonom utvrđeni prag najniže vrijednosti imovine Fonda. Prije uspješnog okončanja početne ponude udjela u Fondu ulagateljima se ne zaračunavaju i ne naplaćuju nikakve naknade. Ulaganje prikupljenih novčanih sredstava smije početi tek po isteku razdoblja početne ponude.
Najniži iznos novčanih sredstava koja su se morala prikupiti tijekom početne ponude udjela u Fondu
iznosio je 5.000.000 (pet milijuna) kuna.
Da se tijekom početne ponude nije prikupio iznos od 5.000.000 kuna smatralo bi se da ponuda i poziv na kupnju udjela u Fondu nisu uspjeli, slijedom čega bi se izvršio povrat prikupljenih sredstava ulagateljima u roku od 15 dana od dana okončanja razdoblja početne ponude udjela i prikupljanja sredstava Fonda.
Društvo će na svojoj mrežnoj stranici objaviti datum početka i završetka početne ponude udjela, kao i datum do kojega će ulagateljima isplatiti uplaćena novčana sredstva u slučaju da okončanjem razdoblja za početnu ponudu nije prikupljen predviđeni iznos najniže vrijednosti imovine Fonda.
5.2 Utvrđivanje vrijednosti imovine Fonda
Vrijednost imovine Xxxxx izračunava Društvo, za svaki dan idućeg radnog dana, uz osiguravanje nepristranog postupanja prema svim ulagateljima u Fondu te u njihovom najboljem interesu. Ukupnu imovinu Xxxxx za dan vrednovanja čini zbroj vrijednosti svih vrsta imovine.
Neto vrijednost imovine Fonda određuje se na način da se u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, drugim važećim propisima, pravilima i prospektom Fonda, prvo odredi vrijednost financijskih instrumenata i drugih vrsta imovine, ako postoje, koji čine imovinu Fonda. Utvrđena vrijednost ukupne imovine umanjuje se za vrijednost obveza Fonda, uključujući troškove koji se u skladu s mjerodavnim propisima i prospektom oduzimaju od imovine Fonda.
Prilikom izrade mjesečnih izvještaja Fonda Društvo je dužno pridržavati se odredbi Pravilnika o utvrđivanju neto vrijednosti imovine UCITS fonda i cijene udjela u UCITS fondu (Narodne novine br. 69/16), kao i njegovih svakodobnih izmjena i dopuna.
Vrijednost imovine Fonda tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca ne smije pasti ispod 5.000.000,00 (pet milijuna) kuna. U slučaju da vrijednost imovine Fonda tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca padne ispod prethodno naznačenog iznosa Fond mora biti likvidiran ili pripojen drugom fondu.
Cijena udjela ili neto vrijednost imovine po udjelu jest neto vrijednost imovine Fonda podijeljena
brojem izdanih udjela u trenutku izračuna neto vrijednosti xxxxxxx Xxxxx, pri čemu je:
• neto vrijednost imovine izračunata u skladu s odjeljkom 5.2 prospekta Xxxxx,
• broj izdanih udjela jednak broju udjela u trenutku izračuna cijene, uzevši u obzir prodaju i otkupe izvršene od trenutka zadnjeg izračuna cijene do trenutka izračuna nove cijene.
Društvo je ovlašteno i dužno utvrditi cijenu udjela Xxxxx, odnosno neto vrijednost imovine po udjelu, za svaki dan idućeg radnog dana, do 15:00 sati. Prethodno utvrđivanju cijene udjela Fonda, Društvo je dužno utvrditi vrijednost imovine Fonda, te svih obveza koje imovinu Xxxxx terete na dan vrednovanja.
Cijena udjela u Fondu obračunava se i objavljuje u valuti euro (EUR). S obzirom da je određeno denominiranje cijene udjela Fonda u valuti euro (EUR), utvrđena cijena udjela Fonda, izračunata u kunama, preračunava se u valutu euro primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke.
Cijenu udjela u Fondu Društvo će objaviti za svaki dan vrednovanja u kojem je obavljeno izdavanje ili otkup udjela Fonda, a najmanje dva puta mjesečno. Osim u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Društva, objava se može izvršiti i u jednim ili više dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske, te će uvijek biti priopćena bilo kojem ulagatelju koji podatak o cijeni udjela u Fondu zatraži osobno, putem telefona, pošte ili elektroničkim putem na adresu elektroničke pošte Društva, odnosno dostupna u podružnici Društva ili u prostorijama ovlaštenog prodajnog predstavnika.
5.4 Odgovornost za izračun neto vrijednosti imovine i cijene udjela Xxxxx
Društvo je odgovorno za pravilno vrednovanje xxxxxxx Xxxxx, izračun neto vrijednosti imovine i cijene udjela u Fondu, kao i objavljivanje neto vrijednosti imovine i cijene udjela u skladu s obvezama utvrđenim Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, pravilima i prospektom Fonda.
Društvo je dužno osigurati uspostavu primjerenih i dosljednih postupaka kojima se može provesti točno i nezavisno vrednovanje imovine Fonda u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama,
odnosno metodologijama vrednovanja. Metode procjene i utvrđivanja vrijednosti moraju biti u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo te Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.
Računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja, usvojene prilikom osnivanja Fonda, Društvo je dužno dostaviti depozitaru koji osigurava da Društvo izračunava neto vrijednost xxxxxxx Xxxxx i cijenu udjela u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijom vrednovanja, te relevantnim odredbama Zakona i propisa donesenim na temelju Zakona. Depozitar nadzire i potvrđuje izračun vrijednosti imovine Xxxxx i cijene udjela te je odgovoran za kontrolu i točnost izračuna. Jedan primjerak dokumenta o utvrđenoj vrijednosti imovine Fonda depozitar potpisuje i zadržava za svoju evidenciju koja se daje na uvid Agenciji.
Revizor Xxxxx je tijekom revizije godišnjih izvještaja dužan revidirati primjenu načela utvrđivanja vrijednosti sadržanih u propisima donesenim na temelju Zakona, kako bi se utvrdilo da su na temelju primjene naznačenih načela utvrđene vrijednosti neto imovine Xxxxx i cijene udjela točne te da naknada za upravljanje, kao i druge naknade i troškovi predviđeni Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, pravilima i prospektom Fonda, ne prelaze dozvoljene iznose.
6.1 Udjeli i prava iz udjela u Fondu
Udjeli u Fondu su slobodno prenosivi nematerijalizirani financijski instrumenti, koji mogu glasiti na iznos koji nije djeljiv cijelim brojem, odnosno, koji mogu glasiti na decimalan iznos.
Na temelju ugovora o ulaganju, ulagatelj uz udjel stječe položaj suovlaštenika na stvarima, pravima i tražbinama koje pripadaju zajedničkoj zasebnoj imovini Fonda. Nijedan ulagatelj ne može zahtijevati diobu zajedničke zasebne imovine Fonda, niti diobu može zahtijevati založni ili fiducijarni vjerovnik, ovrhovoditelj ili stečajni upravitelj pojedinog ulagatelja. Stjecanjem udjela u Fondu i upisom u registar udjela, ulagatelji stječu nastavno naznačena prava s osnove vlasništva udjela Fonda:
1. pravo na obaviještenost (revidirane godišnje izvještaje),
2. pravo na udio u dobiti Fonda,
3. pravo na otkup udjela Fonda, odnosno obveza otkupa udjela,
4. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske mase Fonda.
Prethodno naznačena prava iz udjela u Fondu ulagatelji ostvaruju u skladu s prospektom i pravilima Fonda
Izdavanje udjela u Fondu provodi se svakog radnog dana, po cijeni neto vrijednosti imovine po udjelu utvrđenoj za dan uplate, uz uvjet da je valjani zahtjev za kupnju udjela zaprimljen do 14:00 sati. Za primitke pristigle nakon 14:00 sati, danom uplate smatra se sljedeći radni dan. Zahtjev za kupnju udjela koji je zaprimljen u neradne dane bit će obrađen kao da je zaprimljen prvog radnog dana koji slijedi danu zaprimanja zahtjeva.
Najniži novčani iznos prve uplate u Fond pojedinog ulagatelja iznosi 100,00 EUR (sto eura) ili
kunska protuvrijednost prema srednjem tečaju za euro Hrvatske narodne banke.
Sve sljedeće uplate, pod uvjetom da je ulagatelj prethodno već uplatio najniži iznos prve uplate u Fond, moraju biti minimalnog iznosa od 15,00 EUR (petnaest eura). U slučaju uplate u kunama, minimalni iznos je 100,00 HRK (sto kuna), pri čemu se vrijednost uplate preračunava u vrijednost udjela Fonda po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za euro.
Za uplate do 14:00 sati primjenjuje se srednji tečaj za euro Hrvatske narodne banke na dan uplate, a za uplate nakon 14:00 sati primjenjuje se srednji tečaj za euro Hrvatske narodne banke koji će važiti prvog sljedeće radnog dana.
Svaki zainteresirani ulagatelj može kupiti udjele u Fondu uplatom novčanih sredstava na račun Fonda, uz prethodno podneseni zahtjev za kupnju udjela. Kupnja udjela u Fondu ne može se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti, niti prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela.
Udjel i prava iz udjela u Fondu stječu se upisom u registar udjela koji vodi Društvo. Društvo nije dužno dodijeliti udjele temeljem uplate koja nije prethodno popraćena uredno popunjenim zahtjevom za kupnju udjela, te je ovlašteno odbiti dodjelu udjela iz razloga i u skladu s odjeljkom 4.2 prospekta Fonda.
Potvrde o stjecanju ili otuđenju udjela izdaju se bez odgode, a najkasnije u roku od sedam dana od primitka valjanog zahtjeva za kupnju, te izvršene uplate u Fond, na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom.
6.3 Raspolaganje udjelima Fonda
Imatelj udjela u Fondu ima pravo raspolagati svojim udjelima na način da ih prenese (kupoprodaja, darovanje i sl.) ili optereti (založno pravo, fiducijarni prijenos) na temelju uredne dokumentacije koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za takvo raspolaganje u skladu s pravilima i prospektom Fonda.
Ako se iz dokumentacije koja je pravna osnova prijenosa raspolaganja ne mogu nedvojbeno utvrditi svi elementi potrebni za valjano raspolaganje udjelom, ulagatelj je, na poziv voditelja registra, dužan ispuniti i dostaviti obrazac za upis raspolaganja u registar udjela, pri čemu takav prijenos proizvodi pravne učinke tek po njegovom upisu u registar udjela Fonda koje vodi Društvo. Obrazac o prijenosu potpisuju i prenositelj i primatelj prijenosa, te ga dostavljaju Društvu.
Društvo, odnosno voditelj registra, odbit će upis u registar:
1. ako se iz dokumentacije koja je pravna osnova prijenosa za raspolaganje udjelom ili ispunjenog obrasca za upis raspolaganja u registar udjela ne mogu nedvojbeno utvrditi svi elementi potrebni za valjano raspolaganje udjelom (primjerice koji je pravni posao u pitanju, stranke pravnoga posla, udjeli i sl.), ili
2. ako stjecatelj udjela ne ispunjava uvjete da postane ulagatelj u Fondu prema i u skladu s odredbama Zakona, pravila i prospekta Fonda, ili
3. ako stjecatelj udjela takve udjele stječe ili je stekao na način suprotan dozvoljenom načinu stjecanja udjela u Fondu utvrđenom odredbama Zakona, pravila i prospekta Fonda, ili
4. ako bi se na taj način raspolagalo udjelom u Fondu koji je manji od najmanjeg udjela propisanog prospektom Fonda, odnosno ako bi time bile povrijeđene odredbe o najnižem broju udjela u Fondu, bilo na strani prenositelja ili na strani stjecatelja udjela.
Društvo, odnosno voditelj registra će odbiti odnosno može odbiti upis u registar i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom ili propisima donesenim na temelju Zakona, uključujući slučajeve postojanja razloga za odbijanja ponude ulagatelja za sklapanje ugovora o ulaganju iz odjeljka 4.2 prospekta Fonda.
Podnesena dokumentacija za raspolaganje udjelom može se opozvati, i to isključivo prije izvršenja upisa
u registar udjela, pod uvjetom:
1. da se opoziva suglasno i u pisanoj formi od strane ulagatelja i treće osobe u čiju korist se
raspolaže udjelom, te
2. da takav opoziv bude zaprimljen kod voditelja registra prije nego se izvrši upis u registar na
temelju zahtjeva za raspolaganje.
Na udjelu u Fondu može se upisati samo jedno založno pravo. Ako na udjelu u Fondu postoje prava ili tereti u korist trećih osoba, udjelom se može raspolagati samo ako je s time suglasna osoba u čiju korist su prava ili tereti na udjelima zasnovani. Raspolaganje imatelja udjela suprotno navedenim uvjetima raspolaganja je ništetno.
Zamjena udjela u Fondu je istovremeni otkup udjela u Fondu i izdavanje udjela u drugom UCITS fondu kojim upravlja Društvo, od strane istog ulagatelja, i to za novčana sredstva koja se ulagatelju isplaćuju na ime otkupa udjela u Fondu. Prilikom otkupa i izdavanja udjela kao dijela zamjene udjela naplaćuju se, ukoliko postoje, pravilima ili prospektima relevantnih fondova određene ulazne i izlazne naknade. Novčana sredstva prenose se s računa fonda iz kojeg se sredstva prenose, na račun fonda u koji se sredstva prenose.
Datumom zamjene udjela smatra se datum podnošenja zahtjeva za zamjenu udjela ako je zahtjev zaprimljen radnim danom do 14:00 sati, odnosno prvi sljedeći radni dan od dana podnošenja zahtjeva ako je zahtjev zaprimljen radnim danom iza 14:00 sati ili na dan koji nije radni dan. Otkup i izdavanje udjela u Fondu, kao dio postupka zamjene udjela, obavlja prema i u skladu s uobičajenim uvjetima otkupa i izdavanja propisanim pravilima i prospektom svakog od fondova pod upravljanjem Društva pojedinačno, sukladno čemu se danom izdavanja udjela smatra datum na koji su sredstava prenesena na račun fonda čiji se udjeli stječu. Izvadak o stanju i prometima udjela izdaje se na zahtjev ulagatelja najkasnije u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Otkup udjela u Fondu predstavlja pravni posao kojim ulagatelj konačno i bezuvjetno otuđuje udjele Xxxxx, a Društvo ih otkupljuje te se udjeli isplaćuju iz imovine Fonda. Uz uvjet da je ovlašten njima slobodno raspolagati, ulagatelj može otuđiti sve ili dio svojih udjela u Fondu i zahtijevati otkup tih udjela iz imovine Fonda, a Društvo ima obvezu udjele otkupiti, pod uvjetima navedenim u prospektu Fonda.
Otkup udjela u Fondu obavlja se po cijeni neto vrijednosti imovine po udjelu koja vrijedi na dan zaprimanja pisanog zahtjeva, uz uvjet da je valjani zahtjev za otkup udjela zaprimljen do 14:00 sati. Zahtjevi zaprimljeni poslije 14:00 sati smatrat će se zaprimljenima sljedeći radni dan.
Zahtjev za potpuni ili djelomičan otkup udjela u Fondu podnosi se u sjedištu Društva pri čemu je važeće stanje udjela zabilježeno u registru udjela Fonda koje vodi Društvo. Cijena otkupa udjela bit će isplaćena ulagatelju u roku od sedam dana od dana zaprimanja valjanog zahtjeva za otkup, umanjena za iznos izlazne naknade obračunate u skladu s prospektom Fonda, na račun ulagatelja naznačen na zahtjevu za otkup. Izvadak o stanju i prometima udjela izdaje se na zahtjev ulagatelja najkasnije u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Otkup "in specie", odnosno otkup prijenosom odgovarajućeg postotka svake vrste imovine Fonda u ukupnoj vrijednosti jednakoj vrijednosti udjela koji se time otkupljuju, dopušten je na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i po osnovi Zakona donesenim podzakonskim propisima, u mjeri u kojoj je to moguće i provedivo, u slučaju kada bi se prodajom imovine Fonda, neophodnom za zadovoljenje zahtjeva za otkup velike vrijednosti, u nepovoljan položaj doveli ostali ulagatelji u Fondu. Kada bi se redovnim otkupom udjela iz odjeljka 6.5 prospekta Xxxxx u nepovoljan položaj doveli ostali ulagatelji, dozvoljena je kombinacija otkupa "in specie" i redovnog otkupa iz odjeljka
6.5 prospekta Fonda.
6.6 Obustava izdavanja i otkupa udjela u Fondu
6.6.1 Uvjeti obustave otkupa i izdavanja udjela
Otkup udjela u Fondu može se obustaviti samo ako Društvo i depozitar smatraju da postoje osnovani i dostatni razlozi za obustavu otkupa u interesu imatelja ili potencijalnih imatelja udjela u Fondu. U slučaju nastupa navedenih okolnosti, Društvo će istodobno obustaviti i izdavanje udjela u Fondu. Ako depozitar nije suglasan s odlukom Društva o obustavi izdavanja i otkupa udjela, dužan je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju, a obustavu nije dopušteno provesti.
Obustavu otkupa i izdavanja udjela u Fondu Društvo će bez odgode prijaviti Agenciji te o navedenom istodobno obavijestiti depozitara. Ako Društvo ne ispuni navedenu obvezu, istu je dužan ispuniti depozitar.
Društvo je dužno svaku obustavu izdavanja i otkupa udjela bez odgode objaviti na mrežnim stranicama Društva za cijelo vrijeme trajanja obustave, uključujući podatke od značaja za razumijevanje okolnosti nastanka obustave izdavanja i otkupa udjela, kao i vrste i značaj rizika koji iz toga proizlaze.
Pored navedenog, do privremene obustave otkupa i izdavanja udjela u Fondu može doći i temeljem naloga Agencije upućenog Društvu i depozitaru u slučaju da Agencija smatra da postoje osnovani i dostatni razlozi za obustavu izdavanja i otkupa udjela u interesu imatelja ili potencijalnih imatelja udjela u Fondu.
6.6.2 Provedba i prestanak obustave otkupa i izdavanja udjela
Za vrijeme trajanja obustave izdavanja i otkupa udjela u Fondu, Društvo će odbiti sklapanje ugovora o ulaganju za zahtjeve za izdavanje udjela zaprimljene za vrijeme obustave, a sve moguće zaprimljene uplate bez odgode će vratiti ulagateljima. Društvo će nastaviti sa zaprimanjem zahtjeva za otkup udjela koje će evidentirati prema redoslijedu zaprimanja, pri čemu se niti jedan imatelj udjela u Fondu ne smije staviti u povlašteni položaj. Prava imatelja udjela Xxxxx, kao i prava i tereti na udjelima u korist trećih osoba, miruju za vrijeme trajanja obustave izdavanja i otkupa udjela u skladu sa Zakonom. Za vrijeme obustave izdavanja i otkupa udjela u Fondu zabranjeno je nuđenje udjela od strane drugih osoba ovlaštenih u skladu sa Zakonom.
Obustava izdavanja i otkupa udjela u Fondu prestat će čim je prije moguće, odnosno čim prestanu razlozi za obustavu izdavanja i otkupa, a najkasnije u roku od 28 dana od početka obustave. Temeljem zahtjeva Društva, Agencija iznimno može produžiti navedeni rok. Nastavak poslovanja Fonda Društvo će bez odgode prijaviti Agenciji te objaviti na mrežnim stranicama Društva.
6.7 Dodatna pravila trgovanja udjelima Fonda
U skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, sve uplate u Fond i isplate iz Fonda obavljaju se u eurima ili kunama, uz izračun protuvrijednosti u odnosu na valutu euro (EUR) prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. U slučaju da se trenutno važeći propisi izmjene i da za to dobije odobrenje nadležnih institucija, Društvo može donijeti odluku da uplate i isplate u Fondu budu i u nekoj drugoj valuti, pri čemu je dužno o takvoj odluci obavijestiti ulagatelje i Agenciju.
Broj izdanih odnosno otkupljenih udjela računa se na četiri decimalna mjesta.
Svi zainteresirani ulagatelji mogu kupovati udjele pomoću trajnog naloga. Također, zainteresirani ulagatelji mogu zahtijevati otkup udjela na način da ovlaste Društvo da periodično isplaćuje određeni broj udjela ili određenu količinu novčanih sredstava na unaprijed određeni račun.
Potvrde o stjecanju ili otuđenju udjela u Fondu izdaju se ulagatelju bez odgode, osim ako se ulagatelj izričito očitovao da ne želi primati takvu potvrdu.
Naknade koje Društvo izravno naplaćuje ulagatelju odnosno naknade i troškovi koji se isplaćuju na teret imovine Fonda predviđeni su Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, pravilima i prospektom Fonda. Tražbine s naslova troškova i naknada koje se naplaćuju na teret imovine Fonda mogu se podmiriti isključivo iz imovine Fonda, bez mogućnosti izravnog terećenja ulagatelja.
Ulazna naknada se ne naplaćuje.
Uprava Društva može donijeti odluku o uvođenju ulazne naknade ili promjeni visine takve naknade
u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.
Prilikom otkupa udjela Fonda ulagatelju se naplaćuje izlazna naknada u visini od 1,00% (jedan posto) od iznosa ukupne otkupne cijene udjela koje ulagatelj povlači iz Fonda temeljem otkupa udjela za ulaganja u Fond kraća od 3 (tri) mjeseca.
Izlazna naknada se ne naplaćuje prilikom likvidacije Fonda, neovisno o razlogu likvidacije, uključujući prestanak Xxxxx uslijed isteka vremena na koji je Fond osnovan.
Društvo može ulagatelju odobriti povrat izlazne naknade u slučaju kumulativnog ispunjenja uvjeta da izdavanje udjela takvim ulagateljima ima za posljedicu sniženje troškova do kojih bi inače došlo zbog aktivnosti vezanih uz izdavanje udjela Fonda.
Izlazna naknada predstavlja prihod Društva. Uprava Društva može donijeti odluku o promjeni visine
izlazne naknade u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.
Naknada za upravljanje Fondom isplaćuje se Društvu na teret imovine Fonda i iznosi do 0,95% (nula cijelih devedeset i pet posto) neto vrijednosti xxxxxxx Xxxxx godišnje, uvećano za iznos poreza u slučaju postojanja porezne obveze. Naknada za upravljanje neće se naplaćivati na imovinu Fonda uloženu u druge fondove pod upravljanjem Društva.
Iznos naknade za upravljanje obračunavat će se svakodnevno, jednostavnim kamatnim računom na temelju neto vrijednosti imovine Fonda. Naknada se isplaćuje Društvu jednom mjesečno.
Društvo može ulagatelju odobriti djelomičan povrat naknade za upravljanje na temelju zasebno donesene odluke. Odobreni povrat naknade isplaćuje se ulagatelju iz ukupno obračunate i naplaćene naknade za upravljanje Fondom, pri čemu tako izračunat povrat može iznositi najviše do 50% (pedeset posto) iznosa naknade.
Naknada za upravljanje predstavlja prihod Društva. Uprava Društva može donijeti odluku o promjeni visine naknade za upravljanje u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.
Ostali troškovi koji mogu teretiti imovinu Fonda su:
1. naknada i troškovi plativi depozitaru,
2. troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine,
3. troškovi vođenja registra udjela, uključujući troškove izdavanja potvrda o transakciji ili
stanju udjela, ako je to potrebno,
4. troškovi raspodjele prihoda ili dobiti Fonda,
5. troškovi godišnje revizije Xxxxx,
6. sve propisane naknade i pristojbe plative Agenciji u vezi s izdavanjem odobrenja Fondu,
7. porezi koje je Fond dužan platiti na svoju imovinu ili dobit,
8. troškovi objave izmjena prospekta i drugih propisanih objava i
9. ostali troškovi određeni posebnim zakonima (primjerice troškovi Agencije i/ili drugog nadležnog tijela).
Navedeni troškovi se obračunavaju i naplaćuju na teret imovine Fonda u stvarnoj visini.
7.5 Naknada i troškovi plativi depozitaru
Naknada za obavljanje poslova depozitara Fonda isplaćuje se depozitaru na teret imovine Fonda i iznosi do 0,09% (nula cijelih nula devet posto) neto vrijednosti imovine Fonda godišnje, uvećano za iznos poreza u slučaju postojanja porezne obveze. Naknada za obavljanje poslova depozitara neće se naplaćivati na imovinu Fonda uloženu u druge fondove koji imaju istog depozitara kao i Fond.
Iznos naknade za obavljanje poslova depozitara obračunavat će se svakodnevno, jednostavnim kamatnim računom na temelju neto vrijednosti imovine Fonda. Naknada se isplaćuje depozitaru jednom mjesečno.
* * *
Svi troškovi i naknade navedeni u odjeljku 7.4 prospekta Fonda mogu se, u cijelosti ili djelomično, odlukom uprave Društva obračunati i naplatiti na teret Društva kao njegov trošak.
8. LIKVIDACIJA I PRESTANAK FONDA
Likvidacija Xxxxx provodi se u slučajevima predviđenim Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, pravilima i prospektom Fonda, a posebno u sljedećim slučajevima:
1. prilikom dobrovoljnog prestanka obavljanja djelatnosti Društva, ako upravljanje Fondom
nije preneseno drugom društvu za upravljanje,
2. ako depozitar prestane poslovati u svojstvu depozitara ili ako Agencija ukine izdanu suglasnost na izbor depozitara, a Društvo ne postupi u skladu s člankom 237. stavkom 3. Zakona ili ako Agencija odbije ili odbaci zahtjev iz članka 237. stavka 4. Zakona,
3. ako prosječna dnevna neto vrijednosti imovine Fonda ispod 5.000.000,00 kuna tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca, a da nije započet postupak pripajanja Fonda nekom drugom UCITS fondu,
4. ako je Društvu ukinuto ili mu je prestalo važiti odobrenje za rad ili je nad njime otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak likvidacije, a upravljanje Fondom nije preneseno na novo društvo za upravljanje u skladu s odredbama Zakona,
5. kada Agencija, kao posebnu nadzornu mjeru, naloži upravi Društva likvidaciju Fonda,
6. drugim slučajevima predviđenima Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona i
prospektom Fonda.
Odmah nakon nastupa razloga za početak likvidacije likvidator donosi odluku o likvidaciji Fonda.
8.2 Ovlaštenje za provedbu likvidacije
Likvidaciju Fonda, kao likvidator, provodi:
1. Društvo, osim ako je Društvo u stečaju ili su mu Agencija odnosno nadležno tijelo oduzeli
odobrenje za rad,
2. depozitar Fonda, u slučaju nemogućnosti provedbe likvidacije Fonda od strane Društva iz razloga opisanih u točki 1.,
3. likvidator Xxxxx imenovan od strane Agencije, u slučaju kada je Društvo ili depozitar Fonda u stečaju ili mu je Hrvatska narodna banka, Agencija, odnosno drugo nadležno tijelo, privremeno ili trajno oduzelo odobrenje za rad.
Agencija je dužna imenovati likvidatora Fonda iz točke 3. ovoga odjeljka bez odgode, postupajući pri tom s povećanom pažnjom i brinući se o pravima i interesima ulagatelja u Fondu.
8.3 Prava, obveze i odgovornost likvidatora
Likvidator Xxxxx je dužan bez odgode od donošenja odluke o likvidaciji, odnosno od dana imenovanja likvidatorom Xxxxx, o tome obavijestiti Agenciju uz prateću dostavu teksta za objavu i obavijesti imateljima udjela, te u roku od tri dana od donošenja odluke o likvidaciji objaviti
informaciju o početku likvidacije i svakom imatelju udjela u Fondu dostaviti obavijest o početku
likvidacije Fonda.
Nakon donošenja odluke o likvidaciji, zabranjeno je svako daljnje izdavanje ili otkup udjela u Fondu. Od dana donošenja odluke o likvidaciji, Fondu se ne mogu naplaćivati nikakve naknade niti troškovi osim naknada depozitaru i troškova vezanih uz postupak likvidacije i njene revizije. Likvidator je dužan Agenciji dostaviti zaključna likvidacijska izvješća i izvješće o provedenoj likvidaciji Fonda, te je odgovoran za izradu naznačenih izvješća.
8.4 Završetak postupka likvidacije
U postupku provedbe likvidacije Fonda, likvidator je dužan postupati u najboljem interesu ulagatelja i voditi računa da se likvidacija provede u razumnom roku, pri čemu se prvo podmiruju obveze Fonda dospjele do dana donošenja odluke o likvidaciji, uključujući zahtjeve za otkup udjela podnesene do dana donošenja odluke o likvidaciji, nakon čega se podmiruju sve druge obveze Fonda koje nisu dospjele do dana donošenja odluke o likvidaciji, a proizlaze iz transakcija povezanih uz upravljanje imovinom.
Preostala neto vrijednost xxxxxxx Xxxxx, nakon podmirenja obveza, raspodjeljuje se imateljima udjela, razmjerno njihovom udjelu u Fondu.
9. PODACI O DRUŠTVU ZA UPRAVLJANJE FONDOM
9.1 Osnovni podaci o društvu za upravljanje Fondom
Fondom upravlja OTP invest društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje fondovima, sa sjedištem u Zagrebu, Divka Budaka 1/d (u ovom prospektu: Društvo).
Osobni identifikacijski broj (OIB) Društva glasi: 96261939721.
Društvo je osnovano 20. studenog 1997. godine i upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem Tt-98/3592-2, s matičnim brojem upisa subjekta (MBS) 080181951. Poslovanje Društva odobreno je Rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske, Klasa: UP/I-450-08/97-01/173, Ur. broj: 567-02/97-4, od 2. prosinca 1997. godine.
Temeljni kapital Društva iznosi 18.211.300,00 kn (osamnaest milijuna dvjesto jedanaest tisuća
tristo kuna). Temeljni kapital Društva uplaćen je u cijelosti.
Predmet poslovanja - djelatnosti Društva čine upravljanje UCITS fondovima, upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, investicijsko savjetovanje i upravljanje portfeljem. Osim Fondom, Društvo upravlja i nastavno naznačenim investicijskim fondovima:
• OTP uravnoteženi, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP INDEKSNI FOND, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP MERIDIAN 20, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP start fond, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP e-start fond, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP MULTI 2, otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom,
• OTP ABSOLUTE, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP MULTI USD, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• FOND ZA STABILNOST, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP GLOBAL otvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom
Organi Društva su Uprava, Nadzorni odbor i Skupština Društva.
Odgovorna za svakodnevno upravljanje imovinom Xxxxx je Uprava Društva koja se sastoji od dva
člana:
1. Xxxxx Xxxxxxxxx, OIB: 11028077095, predsjednik uprave, s ovlaštenjem pojedinačnog i samostalnog zastupanja Društva,
2. Xxxxxx Xxxxx, OIB: 92234521819, član uprave, s ovlaštenjem pojedinačnog i samostalnog zastupanja Društva.
Životopisi članova Uprave
Xxxxx Xxxxxxxxx
Xxxxx Xxxxxxxxx, predsjednik je Uprave OTP Invest društva za upravljanje fondovima d.o.o. Rođen je 1970. godine u Puli gdje živi do završetka srednje škole. Diplomirao je na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu, Matematičkom odjelu Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine. Do 1998. godine radi kao znanstveni xxxxx na Matematičkom odjelu PMF-a gdje drži vježbe iz vjerojatnosnih i statističkih kolegija, a započinje i izradu magistarske radnje iz područja financijske matematike.
Krajem 1998. prelazi u Sektor riznice Zagrebačke banke d.d. gdje obavlja poslove trgovanja s obveznicama, upravljanja portfeljem likvidnih rezervi Zagrebačke banke d.d. u devizama, razvija određen broj analitičkih aparata za potrebe Sektora riznice te, sa strane Xxxxxxx xxxxxxx, sudjeluje u osnivanju fondova Zagrebačke banke d.d. Godine 2002. zaposlio se kao portfolio manager u Allianz ZB, društvu koje upravlja obveznim mirovinskim fondom AZ, gdje je bio i član Investicijskog odbora AZ fonda. Godine 2004. položio je ispit za ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova.
U srpnju 2005. godine imenovan je predsjednikom Uprave OTP Invest društva za upravljanje
fondovima d.o.o.
Xxxxxx Xxxxx
Član Uprave Društva, rođen je 1966. godine u Zagrebu. Pohađao je srednju školu u Centru za upravu i pravosuđe u Prvoj ekonomskoj školi u Zagrebu. Nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu 1991. godine zapošljava se Zagrebačkoj banci u Sektoru riznice gdje obnaša niz funkcija (dealer trgovanja devizama, voditelj odjela trgovanja devizama, voditelj odjela prodaje i razvoja rizničnih proizvoda, direktor direkcije trgovanja) do 2007. godine.
Krajem 2007. godine nastavlja svoju karijeru u Društvu u svojstvu voditelja prodaje. Od srpnja 2017. godine do rujna 2019. godine obnašao je dužnost člana Uprave Društva, te je u kolovozu 2020. godine imenovan članom Uprave Društva na mandat od 3 godine.
Xxxxxx Xxxxx je, također, dugogodišnji član te je obnašao dužnost predsjednika (2004. - 2017.) ACI Hrvatska – financijskog tržišnog udruženja građana Republike Hrvatske profesionalno uključenih u rad na području financijskih tržišta.
Nadzorni odbor Društva nadzire rad Uprave i vođenje poslova Društva. Sastoji od pet članova:
1. Xxxxxx Xxxxx, OIB: 93551589973, predsjednik nadzornog odbora,
2. Xxxxxx Xxxx, OIB: 12015341439, zamjenik predsjednika nadzornog odbora,
3. Xxxxxx Xxxxx, OIB: 31557794508, član nadzornog odbora,
4. Xxxxx Xxxxxxx, OIB: 93868180925, član nadzornog odbora,
5. Xxxxx Xxxxxxxxx, OIB: 43566145094, član nadzornog odbora.
Životopisi članova Nadzornog odbora
Xxxxxx Xxxxx
Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1992. godine stekavši zvanje
diplomiranog ekonomiste (VII/1 stupanj), smjer - unutrašnja trgovina.
Nakon diplome radio je u srednjoj strukovnoj školi - Ekonomsko, upravno-birotehnička i trgovačka škola u Šibeniku kao nastavnik ekonomske grupe predmeta. Od listopada 1999. godine zapošljava se u tadašnjoj Dalmatinskoj banci d.d. Zadar, Podružnica Šibenik, na radno mjesto viši kreditno- depozitni komercijalist te je u travnju 2001. godine imenovan za direktora odnosa s klijentima (voditelj poslovnog tima). U ožujku 2004. godine prelazi u Sektor poslovanja s građanima na mjesto šefa Poslovne jedinice Šibenik u tada dijelom već integriranoj banci - Nova banka d.d., a iste godine imenovan je za direktora Sektora poslovanja s građanima. U samom početku uključuje se u projekt pripajanja Dubrovačke banke d.d. Novoj banci d.d. koji je uspješno završen u listopadu 2002. godine.
Ulaskom banke u OTP grupu 2005. godine, nastavlja obnašati funkciju Direktora sektora maloprodaje te radi na ustroju nove organizacije Sektora maloprodaje, unapređenju procesa upravljanja mrežom, postojećih te razvoja novih proizvoda i procesa prodaje. Trenutno se nalazi na položaju člana uprave društva OTP banka dioničko društvo.
Xxxxxx Xxxx
Xxxxxxxx Xxxxxx Xxxx diplomirao je 1990. godine na Fakultetu za trgovinu i marketing Sveučilišta ekonomskih znanosti u Budimpešti (Sveučilište Corvinus). Diplomu o upravljanju investicijama godine stekao je 2001. na Institutu za usavršavanje i savjetovanje u bankarstvu, Budimpešta. Karijeru je započeo u turističkoj industriji, a od 1992. nastavio je u sektoru financijskih usluga u American Expressu. Radio je kao voditelj područja za putničke čekove u regiji jugoistočne Europe. Od 1996. do 1999. godine nastavio je karijeru u Rabobank kao direktor marketinga, a od 1999. do 2004. godine u Union – Investment Hungary kao izvršni direktor. Od 2005. radi za OTP Fund Management kao direktor marketinga i prodaje. Član je odbora bio je od 2007. do 2017. godine te opet od 2020. Također, od 2010. član je i nadzornog odbora podružnica OTP Fund Management u Rumunjskoj, a od 2020. u Hrvatskoj i Bugarskoj.
Xxxxxx Xxxxx
Xxxxxx Xxxxx je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine stekavši zvanje diplomiranog ekonomiste, smjer - financije. Karijeru je započeo u Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt, Austrija na mjestu voditelja tima odgovornog za bančin portfelj tzv. Credit Investments i kreditnih derivativa. Od siječnja 2007. godine radi u Privrednoj banci Zagreb
d.d. na radnom mjestu glavnog koordinatora u Grupi poslova s poduzećima, poslova riznice i investicijskog bankarstva unutar Sektora investicijskog bankarstva. U rujnu 2009. godine postaje Pomoćnikom izvršnog direktora odgovornog za likvidnost u Području financijskog poslovanja (CFO područje). U rujnu 2016. godine imenovan je izvršnim direktorom u Području financijskog poslovanja (Planiranje i kontrola) na kojoj poziciji ostaje do rujna 2019. godine kada postaje članom Uprave OTP banke d.d. nadležnim za Sektor financija.
Támas Bozsogi
Xxxxx Xxxxxxx je karijeru započeo u 6. mjesecu 2005. godine kao pripravik/vježbenik u Raiffeisen banci u Mađarskoj. Početkom 2006. godine karijeru nastavlja kao pomoćnik unutar odjela Privatnog bankarstva u sklopu iste banke. Osam mjeseci kasnije postaje privatni bankar, da bi do skoro kraja 2011. napredovao do pozicije starijeg privatnog bankara u Raiffeisen banci. Početkom 2018. prelazi u OTP banku na poziciju Regionalnog managera unutar odjela Privatnog bankarstvu gdje je dvije godine kasnije bio imenovan rukovoditeljem Prestigem odjela privatnog bankarstva OTP banke. Gospodin Xxxxxx je prije poslovne karijere stekao titulu Software engineering na University of Szeged i titulu Ekonomista (Management) na University of Pecs. Također, ima titulu certificiranog investicijskog savjetnika pri Bankarkepzo u Budimpešti te govori engleski i njemački jezik.
Xxxxx Xxxxxxxxx
Diplomirao je 1995 godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U razdoblju od 1996. godine do 1997. godine radi kao mlađi dealer u odjelu xxxxxxx Xxxxxxxxxxx banke. Nastavno, u razdoblju od 1997. godine do 2003. godine radi u Trgovačkoj banci kao voditelj odjela riznice. Potom od 2003. godine do 2004. godine nastavlja karijeru u Privrednoj banci Zagreb, također kao voditelj odjela riznice. Od 2004. godine do 2006. godine obnaša dužnost člana Uprave PBZ Invest
d.o.o. Društva za upravljanje investicijskim fondovima, te od 2006. godine do 2013. godine preuzima
dužnost predsjednika Uprave PBZ Invest d.o.o. Društva za upravljanje investicijskim fondovima.
Skupštinu Društva čine članovi Društva:
1. OTP banka dioničko društvo, OIB: 52508873833, sa sjedištem u Splitu, Ulica Domovinskog rata 61, Republika Hrvatska, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu s matičnim brojem upisa subjekta (MBS) 060000531, s jednim poslovnim udjelom u nominalnom iznosu od 9.648.100,00 kuna (devet milijuna šesto četrdeset osam tisuća sto kuna), što predstavlja poslovni udio u iznosu od 52,98% (pedeset dva cijela devedeset osam posto) temeljnog kapitala Društva, jednim poslovnim udjelom u nominalnom iznosu od 1.700.000,00 kn (milijun i sedamsto tisuća kuna), što predstavlja poslovni udio u iznosu od 9,33% (devet cijela trideset tri posto) i jednim poslovnim udjelom u nominalnom iznosu od 3.531.400,00 kn (tri milijuna petsto trideset jednu tisuću četiristo kuna), što predstavlja poslovni udio u iznos od 19,39% (devetnaest cijela trideset devet posto),
2. OTP ALAPKEZELŐ ZÁRTKÖRŰEN MŰKÖDŐ RÉSZVÉNYTÁRSASÁG, OIB: 99911613300, sa sjedištem u Budimpešti, Xxxxx xxxx 0-0, Xxxxxxxx, upisano u registar Gradskog suda u Budimpešti kao registarskog suda, pod registarskim brojem: Cg. 00-00-000000, s jednim poslovnim udjelom u nominalnom iznosu od 3.331.800,00 kn (tri milijuna tristo trideset jedna tisuća osamsto kuna), što predstavlja poslovni udio u iznosu od 18,30% (osamnaest cijela trideset posto) temeljnog kapitala Društva.
Društvo je odgovorno Fondu i ulagateljima za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih
Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, pravilima i prospektom Fonda.
U slučaju da Društvo ne obavi ili propusti obaviti, u cijelosti ili djelomično, odnosno ako nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost predviđenu Zakonom, pravilima ili prospektom Xxxxx, odgovorno je imateljima udjela za štetu koja je nanesena zasebnoj xxxxxxx Xxxxx, a koja je nastala kao posljedica propusta Društva u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti.
9.4 Pojedinosti o politici primitaka Društva
Politika primitaka (dalje: Politika) je temeljni dokument u određivanju primitaka i prakse nagrađivanja u Društvu. Politika je usklađena sa poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i interesima Društva, fondova pod upravljanjem i ulagatelja te uključuje mjere za izbjegavanje sukoba interesa. Politika dosljedno odražava i promiče učinkovito upravljanje rizicima i sprječava preuzimanje rizika koje nije u skladu s profilom rizičnosti, pravilima i/ili prospektom fondova kojima Društvo upravlja te ne dovodi u pitanje obvezu Društva da postupa u najboljem interesu fondova kojima upravlja.
Politika se primjenjuje na sljedeće kategorije radnika: više rukovodstvo, osobe koje preuzimaju rizik, kontrolne funkcije i svakog drugog radnika čiji primici spadaju u platni razred višeg rukovodstva i osoba koje preuzimaju rizik, ako njihov rad ima značajan utjecaj na profil rizičnosti Društva za upravljanje i/ili fondova pod upravljanjem.
Članovi Uprave Društva donose Politiku uz suglasnost Nadzornog odbora te su odgovorni za provedbu Politike. Nadzorni odbor dalje nadzire implementaciju temeljnih načela Politike, te je dužan osigurati da provođenje Politike najmanje jednom godišnje podliježe središnjoj i neovisnoj internoj provjeri usklađenosti s politikama i procedurama vezanim uz primitke.
Postupak nagrađivanja se temelji na sljedećim ključnim elementima i načelima:
a) Kompenzacija izvedbe na godišnjoj razini će se realizirati u skladu s definiranim bonusima, dogovorenim individualnim ciljevima (KPI - ključni pokazatelji učinka), određivanjem čimbenika i postignutim rezultatima, kao i ukupnom rezultatu poslovanja Društva u cjelini.
b) Definiranje (KPI - ključni pokazatelji učinka, dalje: KPI) zaposlenika uključenih u program nagrađivanja u obliku godišnjih bonusa utvrđuje se i planira u skladu s godišnjim planom poslovanja Društva, zbog čega donošenje takvog plana od strane Uprave, uz suglasnost Nadzornog Odbora, predstavlja glavni preduvjet za definiranje KPI-a:
• KPI će biti postavljen na način da je objektivno mjerljiv i provjerljiv,
• ključni kriterij ocjenjivanja je: RORAC pokazatelj (Return On Risk-Adjusted Capital - Prinos na riziku prilagođen kapital), obračunat kako slijedi: brojnik sadrži dobit/gubitak Društva, a nazivnik sadrži ukupnu imovinu pod upravljanjem Društva usklađenu sa odgovarajućim i definiranim koeficijentom,
• dodatni pokazatelji radnog učinka su tržišni udio fondova kojima upravlja i prinos
investicijskih fondova u odnosu na referentnu vrijednost.
10.1.1 Osnovni podaci o depozitaru Fonda
Depozitar Fonda je OTP banka dioničko društvo, sa sjedištem u Splitu, Xxxxx Xxxxxxxxxxx xxxx 00 (u
ovom prospektu: Depozitar). Osobni identifikacijski broj (OIB) Depozitara glasi: 52508873833.
OTP banka dioničko društvo osnovana je 17. svibnja 1957. godine i upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Zadru s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 060000531. Rješenjem Hrvatske narodne banke X.xx. 1870/2012. od 11. srpnja 2012. godine, OTP banci dioničkom društvu odobreno je pružanje investicijskih i pomoćnih usluga i aktivnosti propisanih posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točke 1. do 16. stavka 1. članka 5. Zakona o kreditnim institucijama, i to pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račune klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s time povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima odnosno instrumentima osiguranja.
Temeljni kapital OTP banke dioničko društvo, na dan izdavanja prospekta Fonda, iznosi 3.993.754.800,00 kn. Predmet poslovanja - djelatnosti OTP banke dioničkog društva čine bankarski poslovi, pri čemu će za Fond obavljati poslove depozitara u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, drugim mjerodavnim propisima, pravilima i prospektom Fonda, kao i ugovorom o obavljanju poslova depozitara sklopljenim s Društvom.
Rješenjem Agencije, Klasa: UP/I-451-04/12-03/01, Ur. broj: 326-111-12-7, od 26. travnja 2012. godine, OTP banci dioničkom društvu odobreno je obavljanje poslova skrbništva.
10.1.2 Referentni podaci o Depozitaru
OTP banka dioničko društvo osnovana je 17. svibnja 1957. godine pod nazivom Komunalna banka u Zadru, te je tijekom razdoblja dužeg od 50 godina poslovanja više puta mijenjala tvrtku i pravni oblik.
OTP banka dioničko društvo (prije Nova banka d.d.) osma je banka po veličini na hrvatskom bankarskom tržištu, s ukupnom vrijednošću aktive od 15,9 milijarde kuna. Oko 1.000 zaposlenika banke putem razgranate mreže od 100 poslovnica diljem cijele Hrvatske posluje s više od 400.000 klijenata u sektoru građanstva te u sektoru gospodarstva i malog i srednjeg poduzetništva. Sjedište banke je u Splitu, a poslovni centri nalaze se u skoro svim većim hrvatskim gradovima. Nova banka
d.d. nastala je 2002. godine spajanjem tri regionalne banke - Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke, te pripajanjem Dubrovačke banke u listopadu 2004. godine. Time je završen proces pravnog i operativnog spajanja, jedan od najsloženijih i najzahtjevnijih koji su se ikada odigrali na hrvatskom bankarskom tržištu, posljedično čemu je stvorena stabilna i profitabilna bankarska institucija. Od svog nastanka banka se uspješno prilagođavala dinamičnim promjenama na tržištu, ostvarujući sve zapaženije poslovne rezultate i jačajući svoju poziciju.
U ožujku 2005. godine većinski vlasnik banke postaje OTP banka, najveća i najsnažnija mađarska banka koja danas, osim u Mađarskoj, posluje i u Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Rusiji, Srbiji, Crnoj Gori te, naposljetku, u Hrvatskoj, slijedom čega Nova banka d.d. mijenja ime u OTP banka dioničko društvo.
Ulaskom u OTP Grupu, OTP banka dioničko društvo dioničko društvo povezuje svoju razgranatu mrežu i tradiciju poslovanja u domicilnim regijama s visoko razvijenim bankarskim znanjima stabilno rastuće međunarodne grupacije. Zahvaljujući snazi novog partnerstva, OTP banka dioničko društvo nastavlja razvijati svoje poslovanje u skladu sa svjetskim standardima kvalitete u pružanju financijskih usluga, na korist klijenata i doprinoseći sveukupnom razvoju bankarstva u Hrvatskoj.
Kao depozitar Xxxxx, OTP banka dioničko društvo obavljat će nastavno navedene poslove depozitara u skladu s primjenjivim odredbama Zakona, propisa donesenim na temelju Zakona, pravilima i prospektom Fonda, te ugovorom o obavljanju poslova depozitara sklopljenim s Društvom.
1. kontrolni poslovi
2. praćenje tijeka novca Xxxxx i
3. poslovi pohrane imovine Fonda.
Kontrolni poslovi koje će Depozitar obavljati za Fond uključuju:
a) osiguravanje da se izdavanje, otkup i isplata udjela Xxxxx obavljaju u skladu sa Zakonom,
propisima donesenim na temelju Zakona, drugim važećim propisima i prospektom Fonda,
b) osiguravanje da je neto vrijednost xxxxxxx Xxxxx te cijena udjela u Fondu izračunata u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, važećim propisima te prospektom Fonda,
c) izvršavanje naloge Društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i drugom imovinom koja čini portfelj Fonda, u skladu sa Zakonom, propisima Agencije, prospektom i pravilima Fonda,
d) osiguravanje da svi prihodi i druga prava koja proizlaze iz transakcija imovinom Fonda budu
doznačeni na račun Xxxxx u uobičajenim rokovima,
e) osiguravanje da se prihodi Fonda koriste u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona i prospektom Fonda,
f) kontroliranje da se imovina Xxxxx ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima i odredbama prospekta Xxxxx, Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i drugih važećih propisa,
g) izvještavanje Agencije i Društva o provedenom postupku kontrole izračuna neto vrijednosti
imovine Fonda,
h) prijavljivanje Agenciji svakog ozbiljnijeg ili težeg kršenja Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i ugovora o obavljanju poslova depozitara od strane Društva.
Radi urednog izvršavanja kontrolnih poslova depozitar će imati uvid u stanje udjela ulagatelja i
provedene transakcije.
Depozitar je dužan osigurati učinkovito i prikladno praćenje tijeka novca Xxxxx, a posebno da se sve uplate ulagatelja izvršene u svrhu izdavanja udjela Fonda i sva ostala novčana sredstva Xxxxx evidentiraju na novčanim računima koji ispunjavaju uvjete određene Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.
Poslovi pohrane imovine koje će Depozitar obavljati za Fond uključuju:
a) pohrana na skrbništvo svih financijskih instrumenata koji mogu biti ubilježeni na računu financijskih instrumenata otvorenom u knjigama Depozitara i svih materijaliziranih financijskih instrumenata predanih Depozitaru,
b) osiguravanje da se svi financijski instrumenti koji mogu biti ubilježeni na računu financijskih instrumenata otvorenom u knjigama Depozitara, vode na odvojenim računima na način kako je to propisano zakonom koji uređuje tržište kapitala i propisima donesenim na temelju njega u dijelu koji se odnosi na zaštitu imovine klijenata, otvorenima u ime Društva, a za račun Xxxxx, tako da se u svakom trenutku mogu jasno odrediti i razlučiti kao imovina koja pripada Fondu.
c) provjera i potvrda da je imovina vlasništvo Društva za račun Xxxxx na temelju informacija ili dokumenata koje je Depozitaru dostavilo Društvo ili, kada je to primjenjivo, na temelju podataka iz javno dostupnih registara i evidencija i drugih vanjskih izvora,
d) ažurno vođenje evidencije o imovini za koju je utvrdio da je u vlasništvu Društva za račun
Fonda.
OTP banka dioničko društvo kao depozitar Xxxxx sve prethodno navedene poslove obavlja samostalno, osim u slučaju ulaganja u inozemne financijske instrumente kojima se trguje i čija se namira obavlja na stranim tržištima, kod kojih koristi usluge renomiranog poddepozitara.
Pri izboru treće osobe kojoj Depozitar na inozemnom tržištu delegira pohranu financijskih instrumenata Fonda na skrbništvo (u daljnjem tekstu: poddepozitar), OTP banka dioničko društvo poduzima sve mjere kako bi osigurala da je imovina Fonda pohranjena u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, tržišnom praksom i pravilima struke, a osobito se vodi računa o stručnosti i tržišnom ugledu poddepozitara te o zakonskim uvjetima i tržišnim praksama vezanim uz držanje financijskih instrumenata koji bi mogli utjecati na prava ulagatelja. Prilikom deponiranja imovine kod stranog poddepozitara, OTP banka dioničko društvo vodi računa da se financijski instrumenti i novčana sredstva drže na način kojim je razvidno da nisu dio imovine poddepozitara ili OTP banke dioničko društvo., da ne ulaze u njihovu stečajnu ili likvidacijsku masu ili da mogu biti predmetom ovrhe u vezi potraživanja prema poddepozitaru ili OTP banci dioničkom društvu.
Imovina pohranjena kod Depozitara izložena je riziku gubitka uslijed neadekvatnih poslovnih procesa, propusta ili prijevare Depozitara i/ili njegovog poddepozitara na kojeg je delegirao poslove pohrane. Depozitar Xxxxx i njegovi poddepozitari su kreditne institucije koje posjeduju
odgovarajuća znanja i iskustvo u pružanju usluga pohrane imovine te su pod nadzorom lokalnih nadležnih odnosno nadzornih tijela. Depozitar može pohranjivati imovinu Fonda na zbirnim skrbničkim računima otvorenim kod poddepozitara. Kada se imovina Xxxxx vodi na zbirnom računu to podrazumijeva da se kod poddepozitara ne vodi evidencija o imovini pojedinog klijenta već takvu evidenciju vodi Depozitar. Tako pohranjena imovina izložena je operativnom riziku korištenja imovine Xxxxx za račun nekog drugog klijenta uslijed pogreške Depozitara ili poddepozitara. Rizik koji može proizaći iz ovakvog načina pohrane umanjuje se redovitim usklađenjima stanja na računu na kojem je pohranjena imovina Fonda.
Kontrolne poslove depozitara, praćenje tijeka novca, te pohranu financijskih instrumenata uvrštenih u depozitorij Središnjeg klirinškog društva (SKDD) Depozitar obavlja samostalno dok poslove pohrane i namire financijskih instrumenata kojima se trguje i čija se namira obavlja na stranim tržištima delegira sljedećim trećim osobama s kojima ima sklopljene ugovore o delegiranju poslova:
• - Clearstream Banking Luxembourg,
• Société Générale S.A.,
• OTP banka Srbija a.d., Novi Sad,
• SKB Banka d.d. Ljubljana,
• BRD – Groupe Societe Generale S.A.,
• Komerčni banka a.s.,
• Unicredit Bank d.d. Bosna i Hercegovina,
• Komercijalna banka AD Skopje,
• Crnogorska Komercijalna banka AD Podgorica,
• The Bank of New York Mellon SA/NV.
Za ugovore sklopljene s trećim stranama za poslove pohrane i namire vrijednosnih papira
mjerodavno je lokalno pravo stranih poddepozitara.
Popis svih osoba s kojima navedene treće strane imaju sklopljen ugovor o delegiranju poslova pohrane dostupan je na mrežnim stranicama Društva:
xxxxx://xxx.xxxxxxxxx.xx/XxxxXxxxXxxxxx/xxxx/XXXXX%00XXX%X0%00XX%00XXXXX%000000 21.pdf?vel=584798.
Depozitar je odgovoran Fondu i ulagateljima Fonda za gubitak financijskih instrumenata u skladu s ugovorom o obavljanju poslova depozitara, Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, od strane Depozitara ili treće osobe kojoj je Depozitar delegirao pohranu financijskih instrumenata Fonda na skrbništvo.
U slučaju gubitka financijskih instrumenata pohranjenih na skrbništvo Depozitar u imovinu Fonda vraća financijski instrument iste vrste ili odgovarajući iznos novčanih sredstava bez nepotrebnog kašnjenja.
Depozitar nije odgovoran za gubitak financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo ako može dokazati da je gubitak nastao zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti čije bi posljedice bile neizbježne unatoč svim razumnim nastojanjima da se one izbjegnu, spriječe ili otklone.
Depozitar odgovara društvu za upravljanje i ulagateljima fonda i za bilo koju drugu pričinjenu štetu koja je nastala kao posljedica nepažnje ili namjernog propusta depozitara u obavljanju poslova depozitara propisanih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju istog i uredbom Europske unije kojom se uređuje poslovanje depozitara fondova.
Na odgovornost depozitara ne utječe činjenica da je obavljanje svojih određenih poslova, delegirao trećim osobama, niti se može sporazumom ograničiti ili osloboditi od odgovornosti prema društvu i ulagateljima fonda.
Podatke o ulagateljima, njihovim udjelima te uplatama i isplatama, koji su mu učinjeni dostupnima, depozitar je dužan čuvati kao poslovnu tajnu.
Niti jedna osoba ne djeluje kao investicijski savjetnik Xxxxx.
Ovlašteni revizor Fonda je Deloitte d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Xxxxxxxx xxxxx 00.
Pravni savjetnik Društva, ovlašten za pružanje odvjetničkih usluga te pravnog savjetovanja i pravne pomoći, je odvjetnik Xxxxx Xxxx Xxxxxxx, sa sjedištem u Zagrebu, Fra Filipa Xxxxxxxx 00.
Društvo može iz objektivnih razloga, s ciljem povećanja učinkovitosti, trećim osobama delegirati poslove koje obavlja, pri čemu je za delegiranje Zakonom propisanih osnovnih poslova i funkcija dužno ishoditi prethodno odobrenje Agencije.
Prilikom odabira trećih osoba, Društvo vodi brigu da te osobe imaju dobar ugled, stručne kvalifikacije i iskustvo potrebno za obavljanje delegiranih poslova, te da se delegiranjem ne ugrožavaju interesi ulagatelja i Fonda.
Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti podatak o poslovima koji su delegirani na treću osobu, kao i o identitetu treće osobe. Ako treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova, Društvo za upravljanje će na svojim mrežnim stranicama objaviti i taj podatak, uz identitet te osobe, odmah po stupanju na snagu toga ugovora.
Popis poslova delegiranih na treću osobu:
Poslovi interne revizije: OTP banka dioničko društvo.
* * *
Prospekt OTP SHORT-TERM BOND otvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom smatra se izdanim na dan kada ga u Zakonom propisanom postupku odobri Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te se objavi na mrežnim stranicama Društva. Odobrenje prospekta i svih bitnih promjena prospekta od strane Agencije predstavlja odlučan uvjet valjanosti i primjene prospekta Fonda.
* * *
OTP INVEST
društvo za upravljanje fondovima d.o.o.
Xxxxx Xxxxxxxxx
Predsjednik Uprave