Contract
Na temelju članka 26. stavka 1. i članka 27. stavka 1. Zakona o radu (NN 93/14.) i članaka 12., 37. i 38. Statuta, Upravno vijeće Instituta za javne financije (dalje u tekstu: Institut), nakon savjetovanja s radnicima Instituta, donijelo xx xxxx 29. siječnja 2016. godine
PRAVILNIK O RADU INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuju se prava i obveze radnika i Instituta kao poslodavca, plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu zdravlja, privatnosti i dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene u Institutu, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom za područje znanosti i javne službe.
Ukoliko ovim Pravilnikom nisu uređena pojedina pitanja iz radnog odnosa, primjenjuje se Zakon o radu (dalje u tekstu: Zakon), posebni zakoni ili kolektivni ugovori.
Odredbe ovog Pravilnika odnose se na radnike koji su sklopili ugovor o radu s Institutom, na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, skraćenim ili nepunim radnim vremenom.
Članak 2.
Ako se kolektivnim ugovorom koji obvezuje Institut i radnike, a koji se primjenjuje na javne znanstvene institute, pojedini uvjeti rada utvrde povoljnije, primjenjivat će se neposredno odredbe tog kolektivnog ugovora.
Kada odredbe ugovora o radu, koji sklapaju radnici s Institutom, upućuju na primjenu odredaba ovog Pravilnika, odredbe ovog Pravilnika postaju sastavnim dijelom ugovora o radu.
Članak 3.
Svaki radnik, zaposlen u Institutu, obvezan je ugovorom o radu preuzete poslove obavljati u roku, savjesno i stručno, u skladu s dobrom praksom Instituta, naravi i vrstom posla.
Institut kao poslodavac i radnik dužni su u radnom odnosu pridržavati se, osim odredbi ugovora o radu, zakona, kolektivnih ugovora i odredaba ovog Pravilnika.
ZABRANA DISKRIMINACIJE
Članak 4.
Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i radnika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog i drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih smetnji.
INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE | Smičiklasova 21, 10 000 Zagreb, Hrvatska | p.p. 320 | E-MAIL: xxxx@xxx.xx | WEB: xxx.xxx.xx TEL: x000(0)0 0000 000 | FAX: x000 (0)0 0000 000 | OIB: 41683226810 | MATIČNI BROJ: 3226344 | Raiffeisenbank Austria d.d. XXXX XXXXX: 2484008-1100661775 | SWIFT: XXXXXX0XXXX | IBAN: XX0000000000000000000
Članak 5.
Diskriminacija iz prethodnog članka ovog Pravilnika zabranjena je u odnosu na uvjete za zapošljavanje, napredovanje na poslu, pristup svim vrstama i stupnjevima stručnog osposobljavanja, uvjete zaposlenja i xxxx xx prava iz radnog odnosa, otkaz ugovora o radu te prava članova i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca.
Članak 6.
Sve mjere koje su predviđene Zakonom, drugim posebnim zakonima i odredbama kolektivnih ugovora te propisi koji se odnose na posebnu zaštitu i pomoć određenih kategorija radnika, kao što su odredbe o zaštiti invalida, starijih radnika, trudnica i žena koje se koriste pravima iz zaštite majčinstva te odredbe koje se odnose na posebna prava roditelja, posvojitelja i skrbnika, ne smatraju se diskriminacijom.
Članak 7.
Diskriminaciju predstavlja uznemirivanje, što znači svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od temelja iz čl. 4. i 5. ovog Pravilnika, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje ili radnika, a koje uzrokuje xxxxx ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Diskriminaciju predstavlja i spolno uznemirivanje, što znači svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje ili radnika, a koje uzrokuje xxxxx ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA
Članak 8.
Institut xx xxxxx zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla, što uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Dostojanstvo radnika se štiti od uznemiravanja (mobbing, bullying) ili spolnog uznemiravanja xx xxxxxx suradnika, nadređenih i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.
Članak 9.
Uznemirivanje i spolno uznemirivanje predstavljaju povredu obveza iz radnog odnosa.
Članak 10.
Radnik koji smatra da je povrijeđeno njegovo dostojanstvo uznemirivanjem ili spolnim uznemirivanjem ima pravo tražiti od ravnatelja Instituta zaštitu svog dostojanstva.
Osim ravnatelju, pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva, radnik može podnijeti i osobi koju za te svrhe posebno ovlasti ravnatelj.
Temeljem podnijete pritužbe iz prethodnog stavka ravnatelj ili ovlaštena osoba iz prethodnog stavka obvezni su nakon zaprimanja pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika odmah, a najkasnije u roku od 8 xxxx od dostave pritužbe, istu ispitati te ako utvrde da uznemiravanje postoji, poduzeti potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju, radi sprečavanja nastavka uznemirivanja ili spolnog uznemirivanja.
Članak 11.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni, a njihova povreda predstavlja povredu radne obveze.
Članak 12.
Protivljenje radnika ponašanju koje predstavlja uznemirivanje ili spolno uznemirivanje, ne smije biti razlog za diskriminaciju radnika.
Članak 13.
Postupak i svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni. U postupku ispitivanja i rješavanja pritužbe ravnatelj ili ovlaštenik će:
− ispitati radnika koji je podnio pritužbu
− ispitati osobu ili osobe protiv kojih je pritužba podnesena
− utvrditi način i okolnosti uznemiravanja
− izvesti i druga ispitivanja ili dokazivanja u svrhu utvrđivanja relevantnih činjenica.
O radnjama iz stavka 2. ovog članka, sastavljaju se zapisnici koje potpisuje ravnatelj ili ovlaštenik xx xxxxx xxxx xx ispitana. Ako su prikupljanju podataka o uznemiravanju bile prisutne i druge osobe (punomoćnik radnika, sindikalni povjerenik ili drugi), zapisnički se evidentiraju te se mogu supotpisati u zapisnik.
Ako se u postupku utvrde osnove sumnje da xx xxxxxx uznemiravan ili spolno uznemiravan, ovlaštenik će odmah o tome obavijestiti ravnatelja te će se poduzeti hitne mjere za sprečavanje nastavka ili mogućnosti nastavka uznemiravanja.
Članak 14.
Svi podaci i isprave utvrđeni i prikupljeni u postupku su tajni i za njihovu je tajnost odgovoran ravnatelj ili ovlaštenik, kao i sve osobe koje su sudjelovale u postupku. Na čuvanje xxxxx moraju prethodno biti upozoreni svi sudionici postupka što xxxx biti konstatirano u zapisnicima. Spisi se označavaju odgovarajućim stupnjem tajnosti. Za povrede xxxxx, radnici stegovno odgovaraju.
ZAŠTITA I SIGURNOST NA RADU
Članak 15.
Institut se obvezuje osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika u svakom obliku povezanom s radom, osobito: održavati uređaje, opremu i mjesto rada, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprječavati opasnost na radu, obavještavati radnike o opasnosti na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.
Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na poslu.
Xxxxxx xx u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu te odmah obavijestiti Institut o događaju koji predstavlja moguću opasnost, kao i provoditi druge propisane mjere.
ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA
Članak 16.
Radnici su obvezni Institutu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke: za obračun poreza i prireza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva.
Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi u Institutu.
Svi podaci koji se prikupljaju ili vode o radnicima predstavljaju tajnu i mogu se koristiti samo za potrebe Instituta.
Podaci se dostavljaju samo onima i koriste od onih trećih osoba koje su za to ovlaštene temeljem zakonskih propisa.
Ostalim osobama podaci se mogu davati samo po zahtjevu i pisanom odobrenju radnika.
Ravnatelj Instituta imenuje osobu xxxx xx, osim njega, ovlaštena prikupljati osobne podatke o radnicima, koristiti ih i dostavljati trećim osobama.
ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM
Članak 17.
Radnik ne smije bez odobrenja Instituta za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Institut, niti smije biti vlasnik udjela u tvrtki koja obavlja poslove iz djelatnosti Instituta.
Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, Institut može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu xxxxxx xxxxx zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.
Članak 18.
Institut i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o xxxx xxxxxx ne smije zaposliti kod druge osobe xxxx xx u tržišnoj utakmici s Institutom te ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s Institutom.
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Članak 19.
Radnik xx xxxxx, u skladu sa svojom sposobnošću i potrebama rada, obrazovati se i usavršavati se za rad.
Institut xx xxxxx omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, obrazovanje i usavršavanje za rad.
Radnik ostvaruje pravo i dužnost na obrazovanje i usavršavanje za rad sukladno posebnim propisima i kolektivnim ugovorima.
SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Članak 20.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a xxxx sadržavati odredbe određene Zakonom.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Institut kao poslodavac xx xxxxx prije početka rada uručiti radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Članak 21.
Ako su posebnim zakonom i drugim propisima, kolektivnim ugovorima ili ovim Pravilnikom određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete.
Prije sklapanja ugovora o xxxx xxxxxx xx xxxx uputiti na liječnički pregled na teret Instituta.
Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxxxx xx xxxxx obavijestiti Institut o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju radnih obveza ili ugrožava život i zdravlje osoba s kojima radnik dolazi u dodir.
UGOVOR O RADU NA NEODREĐENO VRIJEME
Članak 22.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom ili Statutom Instituta, nije drugačije određeno.
Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME
Članak 23.
Ugovor o radu na određeno vrijeme može se iznimno sklopiti za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa se i xxxx xx to određeno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog xxx ugovorom, odnosno nastupom uvjeta koji je određen za prestanak ugovora o radu.
STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Članak 24.
Institut može primiti radnika na stručno osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa, a najduže u trajanju pripravničkog staža, bez obveze zasnivanja budućeg radnog odnosa.
O osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa xxxx xx sklopiti ugovor u pisanom obliku.
RASPORED RADNOG VREMENA
Članak 25.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih xxxx, od ponedjeljka do xxxxx.
Dnevno radno vrijeme traje osam sati, s početkom između 7.00 i 11.00 sati i završetkom između 15.00 i
19.00 sati.
Ravnatelj može iz opravdanih razloga svojom odlukom za pojedine radnike odrediti i drugačije puno ili nepuno radno vrijeme, ali ne više od četrdeset sati tjedno.
ODMORI
Članak 26.
Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor u trajanju od trideset minuta koji se ubraja u radno vrijeme.
Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx od najmanje dvanaest sati neprekidno.
Radnik ima pravo na tjedni odmor koji ostvaruje u pravilu subotom i nedjeljom.
GODIŠNJI ODMOR I DOPUSTI
Članak 27.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. Četiri tjedna iz prethodnog stavka ovoga članka predstavlja 20 (dvadeset) radnih xxxx.
U xxxx godišnjih odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, blagdani i neradni dani određeni zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje utvrđuje ovlašteni liječnik.
Članak 28.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 20 radnih xxxx dodaju dani prema sljedećim kriterijima:
– prema složenosti poslova:
• poslovi za koje je uvjet doktorat znanosti - 5 xxxx
• poslovi za koje je uvjet završen sveučilišni dodiplomski studij ili stručni studij u trajanju od najmanje 4 godine, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno poslovi za koje je uvjet magisterij znanosti - 4 xxxx
• poslovi za koje je uvjet završen stručni dodiplomski studij u trajanju kraćem od 4 godine, odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij - 3 xxxx
• poslovi SSS - 2 xxxx
• ostali poslovi - 1 xxx
– prema dužini radnog staža:
• od 6 do 12 xxxxxx - 3 xxxx
• od 13 do 18 xxxxxx - 4 xxxx
• od 19 do 24 xxxxxx - 5 xxxx
• od 25 do 30 xxxxxx - 6 xxxx
• od 31 do 36 xxxxxx - 7 xxxx
• 37 xxxxxx i više - 8 xxxx
– prema posebnim socijalnim uvjetima:
• roditelju, posvojitelju, skrbniku za svako dijete do 15 xxxxxx starosti - 2 xxxx
• roditelju, posvojitelju, skrbniku djeteta s težim smetnjama u razvoju - 3 xxxx
• osobi s invaliditetom - 3 xxxx
– prema uvjetima rada:
• rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, izloženost izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada - 3 xxxx.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih xxxx, niti manje od 4 tjedna neovisno o broju obračunatih xxxx godišnjeg odmora.
Slijepom zaposleniku i zaposleniku xxxx xxxx na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih xxxx, a maksimalno 37 radnih xxxx.
STUDIJSKI DOPUSTI
Članak 29.
Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti plaćeni ili neplaćeni dopust radi:
− znanstvenog ili stručnog usavršavanja,
− sudjelovanja u radu znanstvenih ustanova ili međunarodnih organizacija.
Zaposleniku se dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti ako je predviđen planom znanstvene i stručne djelatnosti ustanove.
Članak 30.
Radi poslijediplomskog studija u inozemstvu zaposlenicima se može odobriti dopust najdulje do četiri godine.
Radi poslijedoktorskog usavršavanja u inozemstvu zaposlenicima se može jednom odobriti dopust najdulje do dvije godine.
Zaposlenici koji su na usavršavanju u inozemstvu temeljem stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju pravo na plaćeni dopust u trajanju od jedne godine.
Članak 31.
Zaposleniku u znanstvenom zvanju znanstvenog suradnika, višeg znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika i na odgovarajućem radnom mjestu te zaposleniku u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog i redovitog profesora i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical) uz naknadu osnovne plaće za znanstveno i stručno usavršavanje ili za znanstvenostručni rad.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposlenici imaju pravo koristiti jednom u svakih xxxxx xxxxxx i to nakon 6 xxxxxx neprekidnog rada u znanstvenom ili znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu u istoj ustanovi.
Članak 32.
Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i suradničkom zvanju može se jednom u kalendarskoj godini odobriti plaćeni dopust u trajanju do tri mjeseca radi:
− upoznavanja s novim tehnikama i metodama rada
− korištenja instrumenata kojih nema u ustanovi, a potrebni su u radu na programu ili projektu
− suradnje na projektu.
Članak 33.
Za trajanja radnog odnosa u sustavu znanosti i visokog obrazovanja sveukupno plaćeni dopust zaposleniku ne može biti duži od pet xxxxxx.
PLAĆENI DOPUST
Članak 34.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom kalendarske godine do ukupno najviše xxxxx radnih xxxx godišnje za važne osobne potrebe, osobito za:
− sklapanje braka – 5 radnih xxxx
− rođenje djeteta – 5 radnih xxxx
− smrt člana uže obitelji (supružnik, dijete, xxxxxxxx, unuk) – 5 radnih xxxx
− smrt brata ili sestre, djeda ili xxxx, te roditelja supružnika – 2 xxxxx xxxx
− težu bolest člana uže obitelji – 5 radnih xxxx
− preseljenje – 1 radni xxx
− elementarne nepogode – 5 radnih xxxx,
te u drugim slučajevima određenim kolektivnim ugovorom.
Odluku o plaćenom dopustu donosi ravnatelj Instituta temeljem dokumentiranog zahtjeva radnika.
NEPLAĆENI DOPUST
Članak 35.
Radniku se može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust ukoliko to dopušta priroda posla i potrebe Instituta kao poslodavca.
Odluku o neplaćenom dopustu donosi ravnatelj Instituta.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako Zakonom nije drugačije određeno.
PLAĆA, NAKNADA PLAĆE I DRUGA MATERIJALNA PRAVA
Članak 36.
Radnik ima pravo na plaću za obavljeni rad sukladno važećim propisima koji se primjenjuju u javnim službama, kolektivnim ugovorima i općim aktima Instituta.
Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovna plaća određuje se za pojedina radna mjesta sukladno propisima iz stavka 1. ovog članka, umnoškom osnovice i koeficijenta složenosti poslova i radnih zadataka.
Dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci, uvećanje plaće i dr., ostvaruju se sukladno propisima iz stavka 1. ovog članka.
Prilikom sklapanja ugovora o radu posebnom odlukom, koju donosi ravnatelj Instituta, određuje se plaća radnika, sukladno propisima iz stavka 1. ovog članka.
Članak 37.
Radnik ima pravo na povećanje osnovne plaće za:
− rad noću,
− prekovremeni rad,
− rad u posebnim uvjetima,
− rad subotom,
− rad nedjeljom,
− rad u dane blagdana i neradnih xxxx utvrđenih zakonom te u drugim slučajevima određenim kolektivnim ugovorom.
Radnici imaju pravo na uvećanje plaće xx xxxxxxx koje Institut ostvari na tržištu u obavljanju svoje djelatnosti. Način raspodjele xxxxxxx i plaćanje takvog rada uređuje se kolektivnim ugovorom ili posebnim općim aktom Instituta.
Radnici mogu ostvariti pravo na isplatu nagrade za ostvarene natprosječne rezultate sukladno posebnom zakonu o plaćama u javnim službama.
Članak 38.
Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:
− godišnjeg odmora,
− plaćenog dopusta,
− državnih blagdana i neradnih xxxx sukladno zakonu,
− obrazovanja i stručnog osposobljavanja na koje je upućen xx xxxxxx poslodavca te u drugim slučajevima utvrđenim posebnim zakonom i kolektivnim ugovorom.
Radnik ima pravo na naknadu plaće xxxx xx odsutan s posla radi bolovanja u visini određenoj posebnim zakonom i kolektivnim ugovorom.
Radnik ostvaruje pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora, otpremninu prilikom odlaska u mirovinu, pomoć u slučaju dužeg bolovanja te u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom.
Članak 39.
Radnik ima pravo na dnevnicu i troškove putovanja xxxx xx upućen na službeno putovanje u zemlji ili inozemstvu.
Radnik ima pravo na terenski dodatak, na naknadu za odvojeni život, naknadu za troškove prijevoza na posao i s posla te naknadu za korištenje privatnog automobila.
Radnik ima pravo i xx xxxxx materijalna prava, primjerice: jubilarnu nagradu, božićnicu, dar za djecu i dr. xxxx xx to određeno kolektivnim ugovorom.
Materijalna prava iz ovog članaka radnik ostvaruje pod uvjetima i u visini određenoj posebnim zakonom i kolektivnim ugovorom.
PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 40.
Ugovor o radu prestaje:
− smrću radnika,
− istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
− kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se radnik i Institut drugačije ne dogovore,
− dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad,
− sporazumom radnika i Instituta,
− otkazom,
− odlukom nadležnog suda.
Sporazum o prestanku ugovora o radu Članak 41.
Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o xxxx xxxx dati radnik i Institut.
Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:
− podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
− datum prestanka ugovora o radu.
Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i ravnatelj Instituta.
Otkaz ugovora o radu Članak 42.
Ugovor o radu mogu otkazati Institut i radnik, po postupku i pod uvjetima predviđenim Zakonom.
Redoviti otkaz Članak 43.
Institut može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako:
− prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
− radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili xxxx xx to određeno posebnim zakonom,
− radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) ili
− radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Članak 44.
Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako Institut ne može zaposliti radnika na nekim poslovima ili ako Institut ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Članak 45.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem, Institut xx xxxxx radnika xxxxxx upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka povrede tih obveza.
Redoviti otkaz radnika Članak 46.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok.
Izvanredni otkaz Članak 47.
Institut i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Članak 48.
Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Članak 49.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Institut xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu.
Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme Članak 50.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.
Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka Članak 51.
Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik i xxxx biti obrazložen. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok počinje teći od xxxx dostave otkaza.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti i prava državljana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim zakonom.
Otkazni rok Članak 52.
U slučaju redovitog otkaza otkazni rok utvrđuje se u dužini određenoj Zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Članak 53.
Radniku kojem se ugovor o radu redovito otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u prethodnom članku ovog Pravilnika.
Članak 54.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Članak 55.
Ako radnik na zahtjev Instituta prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Institut mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Otpremnina Članak 56.
Radnik kojem se otkazuje ugovor o xxxx xxxxx najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.
Članak 57.
U slučaju kad radnik ima pravo na otpremninu, njezina visina određuje se u skladu sa Zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Ugovorom o xxxx xxxx se utvrditi i otpremnina u višem iznosu od one utvrđene u stavku 1. ovog članka.
OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 58.
Radnik koji smatra da mu je Institut povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest xxxx od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava, zahtijevati od Instituta ostvarenje tog prava.
Ako Institut u roku od petnaest xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Članak 59.
Ako je Zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog spora, rok od petnaest xxxx za podnošenje zahtjeva sudu teče od xxxx okončanja tog postupka.
Članak 60.
Zahtjev za zaštitu prava ne zadržava izvršenje odluke.
Članak 61.
Sve odluke u vezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom donosi ravnatelj Instituta u prvom stupnju, a Upravno vijeće Instituta u postupku zahtjeva za zaštitu prava radnika.
Članak 62.
Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika obavlja se, u pravilu, neposrednom predajom radniku.
Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavljač. Primatelj će na dostavnici xxx slovima naznačiti xxx prijema.
Radniku se odluka može dostaviti i putem pošte, preporučenom pošiljkom s povratnicom, na adresu xxxx xx prijavio Institutu. U slučaju odbijanja prijema ili nepoznate adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči Instituta.
Istekom roka od 3 xxxx od isticanja na oglasnoj ploči, smatra se da je dostavljanje izvršeno.
Članak 63.
Ako radnik ima punomoćnika, dostavljanje se obavlja osobi xxxx xx određena za punomoćnika.
Članak 64.
Odluke Instituta koje se uručuju radniku trebaju sadržavati uputu o pravu na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava.
NAKNADA ŠTETE
Odgovornost radnika Članak 65.
Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Institutu, xxxxx xx štetu naknaditi sukladno Zakonu.
Članak 66.
Radnik koji na radu ili u vezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio Institut, xxxxx xx Institutu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Odgovornost Instituta Članak 67.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, Institut xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 68.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se nakon proteka roka od 8 xxxx od xxxx objave na oglasnoj ploči Instituta.
Članak 69.
Izmjene i dopune ovoga Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu za njegovo donošenje.
Članak 70.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu od 18. lipnja 2010., ur.broj: 362- 4/2010, Izmjene i dopune Pravilnika o radu od 15. prosinca 2014., ur.broj: 380-2/2014 te Izmjene i dopune Pravilnika o radu od 2. veljače 2015., ur.broj: 26-1/2015.
Predsjednik Upravnog vijeća
xx.xx. Xxxxxx Xxxxxxx
Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Instituta , a stupio je na snagu
.
Ur. broj: 11-2/2016