Contract

Na osnovu člana 118. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), u skladu sa članom 34. Pravila Javne ustanove Centar za kulturu Lukavac, broj: 187/18 od 21.04.2018. godine na xxxx xx Xxxxxxxx načelnik dao saglasnost broj: 02-49- 1091/18 od 25.04.2018. godine, Upravni odbor, na sjednici održanoj xxxx 02.06.2021. godine, xxxxx xx

P R A V I L N I K O R A D U

I - OPĆE ODREDBE

Član 1. (Predmet regulisanja)

Ovim pravilnikom uređuju se pitanja prava i obaveza Ustanove (u daljem tekstu: Poslodavac) i radnika i drugih xxxx xxxx xxxx za ili se stručno obučavaju kod Poslodavca, a čije uređivanje je propisano Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima i drugim propisima kojima se reguliše radno-pravni i drugi status tih lica.

Na sva pitanja koja nisu regulisana ovim pravilnikom, primjenjuju se neposredno odredbe Zakona o radu, kolektivnih ugovora i drugih propisa.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim pravilnikom, federalnim ili kantonalnim zakonom, kolektivnim ugovorom koji je zaključio Poslodavac ili se na njega primjenjuje na osnovu odluke federalnog ministra rada, neposredno se primjenjuje pravo koje je za radnika najpovoljnije, osim ako to Zakonom o radu nije izričito zabranjeno.

II - ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Član 2. (Zasnivanje radnog odnosa)

Radni odnos zasniva se stupanjem radnika na rad, nakon zaključenog ugovora o radu, a nakon provođenja procedure prijema propisane ovim pravilnikom, Zakonom o radu i Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u Tuzlanskom kantonu, a nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja za prijem u radni odnos.

Član 3.

(Obveze radnika i Poslodavca i zabrana diskriminacije , uznemiravanja i nasilja na radu)

Xxxxxx xx obvezan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta, za obavljanje kojih je zaključio ugovor o radu, usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi poslovne interese Poslodavca i pridržavati se strukovnih i disciplinskih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke, a Poslodavac je obavezan radniku isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih ovim pravilnikom i zakonom.

Zabranjena je svaka vrsta diskriminacije osobe koja traži zaposlenje i radnika koji zaključi ugovor o radu sa Poslodavcem i svako uznemiravanje radnika i nasilje na radu, propisano u čl. 8. do 13. Zakona o radu (u daljem tekstu: ZOR).

Član 4. (Dostupnost radnih mjesta)

Zasnovati radni odnos kod Poslodavca, uz ispunjavanje općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa i posebnih uvjeta za rad na određenim poslovima propisanim zakonom,

kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom, može svaka osoba slobodno, ravnopravno i uz jednake uvjete, kao i xxxx x xxxx od 15 do 18 xxxxxx (maloljetni radnik), uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta.

Član 5.

(Razmatranje mogućnosti drugačijeg rasporeda radnika)

Prije donošenja odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim radnikom, direktor Poslodavca (u daljem tekstu: Direktor) utvrđuje može li se uredno obavljanje poslova osigurati drugačijim rasporedom radnika uposlenih kod Poslodavca.

Član 6. (Ugovori o radu)

Ugovori o radu mogu se zaključiti se na neodređeno i na određeno vrijeme, sa i bez probnog xxxx, xx punim ili nepunim radnim vremenom.

Ugovor o radu zaključuje se u pravilu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom. Izuzetno, Ugovor o radu se može zaključiti i na određeno radno vrijeme u slijedećim slučajevima:

- sa pripravnikom,

- sezonski poslovi,

- zamjena privremeno odsutnog radnika,

- rad na određenom projektu,

- radi procjene stručnih sposobnosti i sklonosti radnika za rad na određenim poslovima,

- rad u slučajevima predviđenim Kolektivnim ugovorom.

Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje istekom roka predviđenog u ugovoru.

Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od jedne godine bez prekida.

O potrebi zaključivanja ugovora o radu odlučuje Direktor.

Prije zaključivanja ugovora o radu sa novim radnikom, obavezno je utvrditi njegovo zdravstveno stanje upućivanjem na ljekarski pregled za radno mjesto za koje treba da se zaključi ugovor o radu.

Član 7.

(Ugovori bez zasnivanja radnog odnosa)

Bez zasnivanja radnog odnosa, Poslodavac može sa zainteresovanim licem zaključiti :

• ugovor o stručnom osposobljavanju, u skladu sa članom 34. ZOR-a1 i ovim pravilnikom,

1 Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, član 34. ZOR-a.

(1) Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Vrijeme stručnog osposobljavanja iz stava 1. ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

(3) Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi.

(4) Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. ovog člana u roku od xxxx xxxx nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora.

(5) Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje xxxx xx to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

• ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, u skladu sa čl. 166. i 167. ZOR-a2 i ovim pravilnikom.

O potrebi zaključivanja ugovora iz stava 1. ovog člana odlučuje Direktor.

Član 8.

(Forma i sadržina ugovora o radu )

Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi.

Ugovor o radu sadrži, pored podataka iz člana 24. ZOR-a3 i slijedeće podatke:

• o stručnoj spremi/zanimanju radnika;

• općim i posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta;

• ugovorenom probnom radu, trajanju probnog rada, načinu ocjenjivanja probnog rada i roku za otkaz ugovora o radu zbog nezadovoljavanjućeg probnog rada;

• izjava radnika da ne postoje okolnosti iz člana 56. stav (1) Zakona o radu.4

(6) Licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx i sedmični odmor.

2 Čl. 166. i 167. ZOR-a

Privremeni i povremeni poslovi Član 166. ZOR-a

(1) Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima:

a. da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,

b. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne xxxxx xxxx od 60 xxxx x xxxx kalendarske godine.

(2) Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Forma i sadržaj ugovora o privremenim i povremenim poslovima Član 167. ZOR-a

(1) Za obavljanje poslova iz člana 166. ovog zakona zaključuje se ugovor u pisanoj formi.

(2) Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži: vrstu, način, rok izvršenja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

3 Sadržaj zaključenog ugovora o radu Član 24. ZOR-a

(1) Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, naročito, podatke o:

a. nazivu i sjedištu poslodavca;

b. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu radnika;

c. trajanju ugovora o radu;

d. danu otpočinjanja rada;

e. mjestu rada;

f. radnom mjestu na koje se radnik zapošljava i kratak opis poslova;

g. dužini i rasporedu radnog vremena;

h. plaći, dodacima na plaću, te periodima isplate;

i. naknadi plaće;

j. trajanju godišnjeg odmora;

k. otkaznom roku

x. xxxxx podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom.

(2) Umjesto podataka iz st. 1. tač. x., x., x., x., x. i l. ovog člana, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući član zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim su uređena ta pitanja.

(3) Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže.

4 Član 56. ZOR-a

• slučajevi kad se radniku može odrediti da radi na xxx svog sedmičnog odmora i roku u kojem mu se obezbjeđuje korištenje sedmičnog odmora;

• obezbjeđenje sredstava i mjera zaštite sigurnosti i zdravlja na radu;

• plati, dodacima na plaću i naknadama koje mu pripadaju u skladu s Pravilnikom (koeficijentu složenosti poslova koje će zaposlenik obavljati, odnosno platnom razredu i načinu obračuna plaće , dodataka na plaću i naknadama),

• zabrana takmičenja s Poslodavcem u toku radnog odnosa i čuvanje poslovne xxxxx;

• odgovornost za štetu i naknada štete;

• lakši i teži prijestupi ili povrede radnih obaveza i postupak u slučaju počinjenja;

• radnom učinku koji predstavlja nesposobnost za rad na radnom mjestu i razlog za otkaz ugovora o radu;

• razlozi za otkaz ugovora zaključenog radi stručnog osposobljavanja i obavljanja privremenih i povremenih poslova i xxxxxxxx xxxx se provodi;

• druge podatke specifične za određena radna mjesta (stručni ispit, posebna znanja i vještine i sl.).

U ime Poslodavca ugovor o radu potpisuje Direktor.

Član 9.

(Uvid u propise i akte i dostupnost)

Prilikom zaključenja ugovora o radu radniku se omogućuje uvid u ovaj pravilnik, xxx x xxxxx akte Poslodavca koji su neophodni za upoznavanje s općim pravima i obvezama radnika za vrijeme trajanja radnog odnosa, akte koji su neposredno vezani za djelokrug rada radnika, akte koji se odnose na organizaciju Poslodavca i zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.

Poslodavac će na prikladan način radnicima učiniti dostupnim, propise o zaštiti na radu, kolektivne ugovore i Pravilnik o radu, na način da će isti biti dostavljeni radnicima u printanoj formi i elektronskim putem.5

Zaključenjem ugovora o radu, radnik potvrđuje činjenice iz stava 1. ovog člana.

Član 10. (Probni rad)

U slučaju kad je to propisano ovim pravilnikom, u ugovoru o radu ugovara se probni rad, u trajanju od šest mjeseci.

Probni rad kontroliše neposredno nadređeni radnik, nakon isteka probnog rada, direktor formira komisiju koja predlaže direktoru ocjenu probnog rada radnika, a kao

(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa,radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje xxxx x xxxxxx radnik dolazi u dodir u izvršavanju ugovora o radu.

(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled.

(3) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog člana snosi poslodavac.

5 Član 6. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH (U daljem tekstu: OKU)

Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da se prije stupanja na rad upozna sa propisima o radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom na radu.

Poslodavac xx xxxxx da, na prikladan način radnicima učini dostupnim, propise o zaštiti na radu, kolektivne ugovore i Pravilnik o radu.

Sami odaberite način: trajnim isticanjem na oglasnoj tabli, u nekoj službi u kancelariji ili po organizacijskim jedinicama.

predsjednik komisije imenuje se neposredno nadređeni radnik.

Ugovorom o radu s probnim radom ugovara se otkazni rok u slučaju nepovoljne ocjene rada radnika, koji iznosi xxxxx xxxx od xxxx uručenja odluke radniku.6

Odluka o otkazu ugovora o radu s probnim radom može se donijeti i prije proteka cjelokupnog predviđenog vremena trajanja probnog rada, ako se pokaže očiglednim da zaposlenik ne zadovoljava na radnom mjestu na kojem je raspoređen, a otkazni rok iznosi xxxxx xxxx.7

Prigovor na rješenje iz. stav 2. i 3. ovog člana ne zadržava njegovo izvršenje.

Član 11.

(Ugovor o xxxx s Direktorom)

Direktor poslovodnu funkciju obavlja u radnom odnosu.

Ugovor o radu s Direktorom zaključuje se na određeno vrijeme i traje od xxxx stupanja na rad nakon imenovanja do isteka roka na koji je izabran Direktor, odnosno do razrješenja.

Ugovor o radu s Direktorom sadži podatke iz člana 21. ZOR-a osim onih koji su obuhvaćeni u Glavi IV-VII i Glavi XI ZOR-a, koje se ne primjenjuju na Direktora, a regulisaće se ugovorom o radu.

Ugovorom iz prethodnog stava ovog člana se regulišu međusobna prava i obaveze Poslodavca i Direktora, a posebno:

- djelokrug rada,

- ovlaštenja za zastupanje poslodavca,

- ovlaštenja za odlučivanje o pitanjima iz radnih odnosa radnika,

- odgovornost i ciljevi mandata,

- xxxxx xxxx,

- plaća i naknade,

- zabrana konkurencije,

- poslovna tajna,

- trajanje ugovora,

- raskid ugovora,

- druga prava i obaveze.

Odredbe ovog člana odnose se i na druge članove Uprave Ustanove stim da se sa članovima Upravnog odbora sklapa Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza a na osnovu Rješenja nadležnog organa koji vrši imenovanje istog.

Ugovor o radu zaključuje se pod uslovima utvrđenim u članu 167. ZOR-a, u skladu sa zakonima o privrednim društvima/ javnim preduzećima / ustanovama i drugim zakonima kojima se uređuju prava i obaveze direktora.

Član 12.

(Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova)

Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova može se zaključiti radi obavljanja poslova koji su u vezi sa djelatnošću poslodavca, a odnose se na unapređenje rada radnika (interni seminari, obuke i sl), promovisanje Poslodavca i proizvoda Poslodavca, izrada potrebnih računarskih programa i slični poslovi koji se ne obavljaju po osnovu ugovora o djelu i nisu u djelokrugu Poslodavca.

6 Propisan u stavu (3) člana 21. ZOR-a.

7 Ovaj rok određujete sami, saglasno stavu (4) člana 21. ZOR-a.

Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pismenoj formi i pod uslovima utvrđenim u članu 167.ZOR-a.

Ugovor iz stava 1. ovog člana može se zaključiti i za poslove dekorisanja za posebne događaje, za poslove ispomoći radnika na radu, obuke, seminare i sl.

III - ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA

Član 13. (Obavezni podaci)

Radnici su obvezni Poslodavcu dostaviti sve lične podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada i evidencijama potrebnim za prijavljivanje kod nadležnog organa (porezne uprave), a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, podatke vezane uz zakonsku zaštitu majčinstva i drugo.

Promjene u podacima iz prethodnog stava moraju se pravovremeno prijaviti ovlaštenoj

osobi.

Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice tog propusta. Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje

i sl.) i zaključivanja ugovora o radu Xxxxxxxxxx ne može tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naročito u vezi sa odredbom člana 8. Zakona o radu.

Član 14.

(Obveza vođenja evidencija)

Poslodavac je obavezan voditi evidencije propisane članom 43. ZOR-a8 i podatke o radnom vremenu.

Evidencija o radnicima i drugim licima angažovanim na radu , matična evidencija i podaci o radnom vremenu vode se u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu.9

Evidencija o radnicima i drugim licima angažovanim na radu i matična evidencija vode xx xxxxxx u obliku knjige, a mogu se voditi i u elektroničkom obliku, o čemu odlučuje direktor.

Podaci o radnom vremenu mogu se voditi xxxxxx u obliku knjige ili u elektroničkom obliku i uz korištenje odgovarajućih xxxxxxx, xxx uz odgovarajuće nedvojbeno i jasno pojašnjenje značenja svake kratice, o čemu odlučuje Direktor.

Član 15. (Poslovna tajna)

Podaci iz člana 13. ovog Pravilnika predstavljaju poslovnu tajnu Poslodavca.

8 Član 43. ZOR-a - Obaveza vođenja evidencija

(1) Poslodavac xx xxxxx svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu.

(2) Evidencija iz stava 1. ovog člana xxxx sadržavati podatke o početku i završetku radnog vremena, smjenama i druge podatke o prisustvu radnika na radu.

(3) Poslodavac xx xxxxx, pored evidencija iz stava 1. ovog člana, voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni-matična evidencija.

(4) Xxxxxxxxxx xx xxxxx inspektoru rada na njegov zahtjev predočiti evidencije iz st. 1. i 3. ovog člana.

(5) Federalni ministar će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja evidencija iz st. 1. i 3. ovog člana.

9 Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj 92/16) od 18.11.2016.g., a stupio na snagu osmog xxxx od xxxx objavljivanja (26.11.2016. godine).

Propisane evidencije iz člana 13. ovog pravilnika vode radnici koji su za to ovlašteni opisom posla u Sistematizaciji radnih mjesta (ovlašteni radnik).

Propisane knjige evidencija i dosijei radnika čuvaju se i obrađuju u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH”, broj: 49/06, 76/11 i 89/11) i Pravilnikom o načinu čuvanja i posebnim mjerama tehničke zaštite ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ broj 67/09).

Poslodavac će posebnom odlukom propisati način vođenja personalnih dosijea radnika, ličnim podacima radnika xxxx xx u njih ulagati i druga pitanja od značaja za vođenje dosijea radnika.

Poslodavac xx xxxxx obavijestiti radnike o vođenju zakonom propisanih evidencija ličnih podataka radnika, pravu radnika da izvrši uvid u svoje lične podatke, da traži ispravku ili brisanje netačnih podataka i pravu podnošenja prigovora Agenciji za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine u slučaju da smatra da su njegovi lični podaci zloupotrebljeni.

IV - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD10

Član 16.

(Obaveza obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja)

Svaki radnik xx xxxxx da se u toku trajanja radnog odnosa obrazuje, osposobljava i usavršava za rad na poslovima koji se obavljaju kod Poslodavca.

Član 17.

(Upućivanje radnika obrazovanje, usavršavanje ili osposobjavanje za rad)

U slučaju da se kod Poslodavca pojavi nedostatak radnika određenog zanimanja ili struke, odnosno pojavi se potreba za unapređenjem xxxxxxx xxxx, Poslodavac upućuje radnika na obrazovanje, usavršavanje ili osposobljavanje za rad.

Xxxxxx xx obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.11

Obrazovanje za rad iz stava 1. ovog člana vrši se u verifikovanim školama ili putem xxxxxxxx, upućivanjem radnika na obuku kod drugog poslodavca i sl.

O potrebi obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad odlučuje Direktor pismenom odlukom.

10 Član 31. ZOR-a

(1) Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.

(2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

(3) Xxxxxx xx obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.

(4) Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 2. i 3. ovog člana uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

11 Član 31.ZOR-a

(1) Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.

(2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

(3) Xxxxxx xx obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.

(4) Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 2. i 3. ovog člana uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Član 18. (Plan i program)

Plan i program obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za rad, pri uvođenju nove tehnologije ili nove organizacije rada, donosi Direktor uz prethodno obavljene konsultacije sa Vijećem zaposlenika, odnosno Sindikatom.

Prava i obaveze između Poslodavca i radnika koji se upućuje na obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje regulišu se posebnim ugovorom.

Član 19.

(Sadržaj plana i programa)

Plan i program iz predhodnog člana sadrži naručito:

- broj radnika koji se se obrazuju, osposobljavaju ili usavršavaju radi unapređenja poslova,

- institucija ili obrazovna ustanova gdje će se obavljati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,

- mjesto gdje će se obavljati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,

- troškove potrebne za obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Član 20.

(Prava radnika upućenog na obrazovanje)

Radnik upućen na obrazovanje xxxxx slijedeća prava:

- pravo nanaknadu troškova obrazovanja,

- pravo na odsustvo s rada uz naknadu plaće prema odredbama ovog pravilnika,

- pravo na olakšice tokom radnog vremena.

Prava iz ovog člana pripadaju radniku samo ako redovno izvršava svoje obaveze.

Član 21.

(Obaveze radnika upućenog na obrazovanje)

Radnik upućen na obrazovanje obvezan je:

- redovno učestvovati i u roku završiti obrazovanje,

- nakon završetka obrazovanja ostati na radu kod Poslodavca najmanje onoliko vremena koliko je trajalo obrazovanje.

Rok do kojeg xx xxxxxx obvezan završiti obrazovanje utvrđuje se na osnovu nastavnog programa obrazovne ustanove.

Radnik koji u ugovornom roku ne završi obrazovanje na koje je upućen ili od njega odustane, odnosno ne ostane na radu kod Poslodavca ugovoreno vrijeme, xxxxx xx Xxxxxxxxxx nadoknaditi troškove obrazovanja.

Način, rok i uvjeti vraćanja određuju se ugovorom o obrazovanju koji zaključuju radnik i Direktor.

Zbog opravdanih razloga Direktor može radnika na njegov zahtjev osloboditi obaveze iz prethodnog stava, odnosno produžiti mu rok do kojeg je obavezan završiti obrazovanje.

Nakon završenog stručnog osposobljavanja uz rad i položenog praktičnog ispita, radniku se izdaje potvrda o sticanju interne kvalifikacije.

V- PRIJEM I OSPOSOBLJAVLJANJE PRIPRAVNIKA

Član 22. (Prijem pripravnika)

Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, Poslodavac može zaključiti ugovor o xxxx xxxx obavljanja pripravničkog staža s osobom sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom , koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, a xxxx xx prema zakonu, obavezna položiti stručni ispit ili joj je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo (u daljem tekstu: pripravnik).

Pripravnik iz stava 1. ovog člana osposobljava se za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao na tačno utvrđenom radnom mjestu kod Poslodavca.12

Član 23.

(Trajanje pripravničkog staža)

Pripravnički staž traje:

- za pripravnike sa stečenom stručnom spremom III stepena 4 mjeseca,

- za pripravnike sa stečenom stručnom spremom IV stepena 6 mjeseci,

- za pripravnike sa stečenom stručnom spremom V stepena 8 mjeseci,

- za pripravnike sa stečenom stručnom spremom VII stepena 12 mjeseci.

Član 24.

(Ugovor o radu s pripravnikom)

Poslodavac s pripravnikom zaključuje ugovor o radu na vrijeme određeno u članu 25. ovog pravilnika.

Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik ostvaruje plaću u visini od 70% od osnovne plaće za radno mjesto za koje se osposobljava i sva druga prava iz rada i po osnovu xxxx xxx i drugi radnici.

Član 25.

(Pripravnički ispit)

Ako polaganje stručnog ispita pripravnika nije predviđeno zakonom, po završetku pripravničkog staža Poslodavac xx xxxxx omogućiti pripravniku da polaže stručni ispit kod Poslodavca, u roku od 30 xxxx od xxxx prestanka ugovora o radu s pripravnikom.13

12 Član 32. ZOR-a

(1) Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.

(2) Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u xxx xxxxxxxxx, a koje je prema zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

(3) Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu xxxx, ako zakonom nije drugačije određeno.

(4) Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na 70% plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava.

(5) Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o većem iznosu plaće iz stava 4. ovog člana.

13 Član 33. ZOR-a

Nakon završenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit, ako je to zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu propisano.

Član 26.

(Program pripravničkog staža)

Pripravnici stiču odgovarajuće znanje i praksu za samostalan rad prema programu pripravničkog staža, koji donosi Poslodavac.14

Program pripravničkog staža se sastoji od općeg i posebnog dijela. Opći dio obuhvata:

- upoznavanje s djelatnošću i organizacijom Poslodavca,

- upoznavanje općih akata Poslodavca,

- upoznavanje mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i zaštite od požara Poslodavca.

Posebni dio programa obuhvaća stručno obrazovanje za samostalan rad na poslovima radnog mjesta na koje je primljen radi stručnog obrazovanja za samostalan rad.

Nakon završenog pripravničkog staža, provjeravaju se stručno-praktična znanja pripravnika stečena u toku pripravničkog staža, da bi se utvrdilo da xx xx osposobljen za samostalno obavljanje određenih poslova (pripravnički ispit).

Rad pripravnika prati i provjeru i ocjenu uspješnosti pripravnika vrši komisija koja se sastoji od predsjednika, voditelja i jednog člana, koju imenuje Direktor.

Članovi komisije trebaju imati najmanje isti stepen stručne spreme kao i pripravnik.

Član 27.

(Ocjena pripravničkog ispita)

Uspjeh postignut na pripravničkom ispitu, komisija ocjenjuje sa “položio” ili “nije položio”.

Ukoliko ne položi pripravnički ispit, pripravnik ima pravo ponovno polagati ispit u roku od tri mjeseca od xxxx prethodnog polaganja.

Pripravniku koji je stručni ispit položio Komisija izdaje uvjerenje.

S pripravnikom koji je položio stručni ispit, Poslodavac može, ako ima potrebu, zaključiti ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, bez provođenja propisane procedure prijema.

Član 28.

(Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa)

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o xxxx xxxxx za obavljanje poslova određenog zanimanja, Poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34. ZOR-a15 i ovim pravilnikom.

14 Kantonalnim propisom o xxxx xxxx biti propisan način obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručno ispita u preduzeću/društvu, pa ove odredbe treba uskladiti s xxx propisom, ako je donesen.

15 Član 34. ZOR-a - Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

(1) Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Vrijeme stručnog osposobljavanja iz stava 1. ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

(3) Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi.

(4) Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. ovog člana u roku od xxxx xxxx nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora.

(5) Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje xxxx xx to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

(6) Licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx i sedmični odmor.

Na osobu koje se stručno osposobljava bez zasnivanja radnog odnosa primjenjuju se odredbe ovog pravilnika koje se odnose na radna mjesta, dužinu trajanja i način stručnog osposobljavanja, program stručnog ispita kod Poslodavca i polaganje stručnog ispita pripravnika.

Osoba na stručnom sposobljavanju ima pravo na odmor u toku radnog xxxx, dnevni odmor između dva xxxxx xxxx i sedmični odmor, a Poslodavac je osigurava za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Kopiju ugovora o stručnom osposobljavanju Poslodavac dostavlja, bez odlaganja nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora i ostvarivanja prava te osobe na zdravstveno osiguranje.

Moguće je sklopiti i Ugovor o volontiranju, odnosno Ugovor o stručnom osposobljavanju lica sa srednjom stručnom spremom sa zainteresovanim licem na osnovu prethodno podnesenog Zahtjeva xx xxxxxx zainteresovanog lica.

VI - ORGANIZACIJA POSLODAVCA I SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

Član 29. (Organizacija Poslodavca)

Poslodavac samostalno utvrđuje svoju organizaciju, organizacione cjeline i njihove dijelove, strukturu i broj radnika, kao i uvjete koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje poslova radnog mjesta.

Član 30. (Sistematizacija radnih mjesta)

Posebni i opći uvjeti koje moraju ispunjavati radnici utvrđeni su popisom poslova (Sistematizacija radnih mjesta).

Sistematizacija radnih mjesta vrši se po organizacionim cjelinama i njihovim dijelovima i sadrži:

1. naziv radnog mjesta;

2. opis poslova radnog mjesta;

3. uslove za obavljanje poslova radnog mjesta (opšti i posebni );

4. broj izvršilaca;

5. potrebu i trajanje probnog rada prilikom zapošljavanja i rok za otkaz ugovora o radu;

6. označavanje da li se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada i kojim i u kojem trajanju u toku radnog xxxx, xxx i posebnim zdravstvenim i psihofičkim uslovima za rad na xxx poslovima;

7. označavanje da li se na xxx poslovima radno vrijeme skraćuje i na koliko radnih sati;

8. označavanje da su poslovi namijenjeni invalidima II kategorije;

9. označavanje isključenja, odnosno davanja prvenstva određenim licima, jer je priroda posla takva ili se posao obavlja pod takvim uvjetima da karakteristike povezane sa nekim od osnova iz člana 8. ovog zakona predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time želi postići opravdana;

10. potrebna opšta ili druga zdravstvena sposobnost na drugim radnim mjestima.

Poslodavac donosi poseban Pravilnik o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u JU Centru za kulturu Lukavac na način da direktor predlaže Pravilnik o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta Upravnom odboru ustanove, a koji stupa 8. xxxx od xxxx objavljivanja.

Član 31.

(Utvrđivanje broja i strukture izvršilaca)

Broj i struktura izvršilaca na pojedinim radnim mjestima utvrđuje se zavisno od planova i programa rada u pojedinim periodima, što će biti iskazano u Sistematizaciji radnih mjesta.

VII - RADNO VRIJEME

Član 32.

(Puno radno vrijeme)

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmično, a za maloljetnog radnika 35 sati sedmično.

Nepuno radno vrijeme je radno vrijeme kraće od punog radnog vremena, u trajanju kako to bude ugovoreno ugovorom o radu, a zavisno od potreba Poslodavca , ali ne kraće od 4 sata u toku radnog xxxx ili 20 sati u toku radne sedmice 16.

Puno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih xxxx.

Puno radno vrijeme je jednokratno i obavlja se u jednoj, dvije ili tri smjene.

Radno vrijeme radnika xxxx xxxx na osiguranju objekta poslovnog kruga i drugih mjesta rada, raspoređuje se obavezno u dvije smjene.

Član 33. (Skraćeno radno vrijeme)

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite sigurnosti i zdravlja na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika, a poslovi i trajanje radnog vremena utvrđuju se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, u skladu sa članom 37. ZOR- a.17

16 Član 36. ZOR-a - Puno i nepuno radno vrijeme

(1) Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti za rad sa punim ili nepunim radnim vremenom.

(2) Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju.

(3) Puno radno vrijeme za maloljetne radnike ne smije biti duže od 35 sati sedmično.

(4) Puno radno vrijeme može se rasporediti na pet, odnosno šest radnih xxxx u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(5) Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

(6) Xxxxxx xxxx je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na xxx xxxxx ostvario puno radno vrijeme.

(7)Radnik xxxx xxxx sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

17 Član 37. ZOR-a - Skraćivanje radnog vremena

(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

(2) Poslovi iz stava 1. ovog člana i trajanje radnog vremena utvrđuju se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, u skladu sa zakonom.

Skraćeno radno vrijeme iznosi 36 sati sedmično18 smatra se sa punim radnim vremenom u pogledu prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa.

Skraćeno radno vrijeme iz stava 2. ovog člana može se uvesti na svim radnim mjestima gdje to neposredno odluči direktor.

Vezano za stav 3. ovog člana direktor donosi posebnu Odluku sa obrazloženjem.

U pogledu ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa, skraćeno radno vrijeme iz stava 1. ovog člana smatra se punim radnim vremenom.

Član 34. (Pripravnost za rad)

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.

Vrijeme pripravnosti za rad ne može biti duže od 24 sata.

Radniku koji bude pozvan da radi za vrijeme pripravnosti, vrijeme rada uračunava se u radno vrijeme kao prekovremeni rad, a pripadaju mu i naknade po osnovu rada noću, rada u dane sedmičnog odmora i u dane praznika u koje se ne radi ako ih ostvari u xxx periodu.

Poslodavac će, u slučaju potrebe, odlukom utvrditi koji su to radnici, u kojem vremenskom periodu i u kojim vremenskim intervalima moraju biti pripravni za rad.

Član 35. (Raspored radnog vremena )

Za radnike u dijelovima xxxxxxx xxxx koji ne iziskuju smjenski rad radna sedmica traje pet radnih xxxx.

Dnevno radno vrijeme radnika s punim radnim vremenom od 40 sati iz stava 1. ovog člana počinje u 7,00 sati, a završava u 15,30 sati, a radno vrijeme maloljetnika počinje u 7,00 sati, a završava u 14,30 sati.

Ugovorom o radu sa zaposlenikom sa nepunim radnim vremenom utvrđuje se dužina radne sedmice i raspored radnog vremena u xxxx xxxx, koje određuje poslodavac.19

Član 36. (Rad u smjenama)

Smjenskim radom smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama

i to:

- Prva smjena traje od 6 do 14 sati.

- Druga smjena traje od 14-22 sata.

- Treća smjena traje od 22 do 06 sati narednog xxxx.

Direktor donosi posebnu Odluku o uvođenju i raspoređivanju treće smjene.

(3) O skraćivanju radnog vremena u smislu stava 1. ovog člana odlučuje federalno odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rad na zahtjev poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu stručne analize izdate od ovlaštene stručne organizacije, u skladu sa zakonom.

(4) Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava po osnovu rada i u vezi xx xxxxx, skraćeno radno vrijeme u smislu ovog člana izjednačava se sa punim radnim vremenom.

18 Poslodavac određuje koliko iznosi skraćeno radno vrijeme i na kojim radnim mjestima u Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu/xxxx xx to Pravilnik o zaštiti na radu), nakon što pribavi saglasnost iz stava

(3) člana 37. ZOR-a. Ukoliko ste do xxxx imali takva radna mjesta i saglasnost federalnog ministra rada, za ta radna mjesta ne pribavljate saglasnost ponovo, već unosite i u ovaj pravilnik, radi cjelovitosti teksta.

19 Član 44. stav (4) ZOR-a - Odmor u toku radnog vremena

(4) Način i vrijeme korištenja odmora iz st. 1. i 2. ovog člana uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Član 37. (Preraspodjela radnog vremena)

Ako priroda posla, proces i organizacija rada, odnosno izuzetne okolnosti utvrđene zakonom to zahtijevaju i ako za to postoje uslovi, puno i nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da u određenom vremenskom razdoblju tokom godine iznosi više od punog radnog vremena, a u preostalom dijelu godine kraće od punog radnog vremena, na način i u skladu sa članom 39. ZOR-a.20

Preraspodjeljeno radno vrijeme iz stava 1. ovog člana ne smatra se prekovremenim

radom.

Maloljetni radnik, trudnica, xxxxx odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i

samohrani roditelj, xxxxxxxxx usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest xxxxxx xxxxxx djeteta, može raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad.

O uvođenju preraspodjele iz stava 1. ovog člana, Direktor xx xxxxx donijeti pisanu odluku koju dostavlja radniku.

Član 38.

(Šta se uračunava u radno vrijeme)

U radno vrijeme radniku se uračunava i vrijeme provedeno:

- na obaveznom obučavanju,

- u radu Vijeća zaposlenika,odnosno sindikata, u vremenu koje je utvrđeno ovim pravilnikom,

- na periodičnom i vanrednom zdravstvenom pregledu,

- na stručnom osposobljavanju i usavršavanju,

- uslijed prekida i zastoja u radu Poslodavca,

- na drugim aktivnostima vezanim za ostvarivanje radnih obaveza iz radnog odnosa,

- rad za vrijeme obavezne pripravnosti, ako radnik bude pozvan i radi.

Član 39. (Nepuno radno vrijeme)

Direktor može odrediti da se poslovi radnog mjesta obavljaju u nepunom radnom vremenu (rad s nepunim radnim vremenom), u skladu s ovim pravilnikom.

Odlukom Direktora utvrđuje se istovremeno početak i završetak rada u toku radnog xxxx, odnosno raspored radnog vremena na radnim mjestima na kojima se rad obavlja u nepunom radnom vremenu.

Zasnivanje radnog odnosa za radna mjesta s nepunim radnim vremenom obavlja se po istom postupku i na isti xxxxx xxx i za radna mjesta s punim radnim vremenom.

20 Član 39. ZOR-a- Preraspodjela radnog vremena.

(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno i nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s xxx da prosječno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele, ne može biti duže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.

(2) O uvođenju preraspodjele iz stava 1. ovog člana, poslodavac xx xxxxx donijeti pisanu odluku koju dostavlja radniku.

(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

(4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

(5) Maloljetni radnik, trudnica, xxxxx odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest xxxxxx xxxxxx djeteta, može raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad.

Član 40.

(Rad duži od punog radnog vremena)

U slučajevima iz člana 38. stav (1) ZOR-a, xxxx xx potrebno da se do određenog roka završi neodložan posao, u slučaju izvanrednog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima neophodne potrebe xxxxxx xx, na zahtjev Direktora, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (u daljem tekstu: prekovremeni rad).

Prekovremeni rad može trajati samo onoliko vremena koliko je neophodno da se otklone uzroci zbog kojih je uveden, a najviše do osam sati sedmično, odnosno najduže tri sedmice neprekidno ili najduže 10 sedmica u toku kalendarske godine.21

Član 41.

(Drugi slučajevi neophodne potrebe za uvođenjem prekovremenog rada)

Drugi slučajevi neophodne potrebe iz člana 43. stav 1. su potreba:

- da se završi proces rada čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čije bi obustavljanje ili prekidanje nanijelo znatnu materijalnu štetu,

- da se prometno sredstvo ili sredstvo rada dovede do mjesta odredišta ili poduzmu neodložne mjere za sigurnost prometa, putnika i robe,

- da se zamjeni iznenadno odsutni radnik u procesu rada u neprekidnom trajanju ili redovitom smjenskom radu, na poslovima o kojima ovisi sigurnost ljudi i imovine,

- da se otkloni kvar na sredstvima za rad ili izvrše drugi neodložni poslovi, ako bi njihovo neizvršavanje nanijelo štetu Poslodavcu.

Član 42.

(Zabrana prekovremenog rada)

Prekovremeni rad ne može se odrediti:

- radniku mlađem od 18 xxxxxx,

- radniku kojem bi po nalazu nadležnog ljekara takav rad mogao pogoršati zdravstveno stanje,

- radniku xxxx xxxx skraćeno radno vrijeme koje se izjednačava s punim radnim vremenom, kao i

- radniku xxxx xxxx polovinu radnog vremena iz zdravstvenih razloga.

Xxxxxxxx, xxxxx, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest xxxxxx xxxxxx djeteta, može raditi prekovremeno samo ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

21 Član 38. ZOR-a - Prekovremeni rad

(1) U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, xxxxxx xx, na zahtjev poslodavca, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam sati sedmično.

(2) Ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava nadležnu inspekciju rada.

(3) Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest xxxxxx xxxxxx djeteta.

(4) Xxxxxxxx, xxxxx, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest xxxxxx xxxxxx djeteta, može raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(5) Inspekcija rada zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno stav 1.-4. ovog člana.

Član 43.

(Odlučivanje o uvođenju prekovremenog rada)

Odluku o prekovremenom radu donosi Direktor.

Odluka o prekovremenom radu donosi se u pismenom obliku i dostavlja radniku. Ukoliko je prekovremeni rad koji je uveden uslijed djelovanja više sile (požar, potres,

poplava, te drugim slučajevima neophodne potrebe iz člana 41. ovog pravilnika) naređen usmeno, poslodavac je obvezan u roku od tri xxxx od usmenog naređenja donijeti pisanu odluku o uvođenju prekovremenog rada.

Ukoliko je prekovremeni rad uveden zbog iznenadnog odsustva zaposlenika radi bolesti, povrede i sl., i/ili zbog iznenadnog povećanja obima posla, Direktor je obvezan donijeti pisanu odluku o uvođenju prekovremenog rada

Odlukom o uvođenju prekovremenog rada se utvrđuju poslovi, razlozi zbog kojih se uvodi rad duži od punog radnog vremena, vrijeme za koje se uvodi takav rad, njegovo dnevno trajanje i poimenično imena zaposlenika koji će taj rad obavljati, najkasnije na xxx uvođenja prekovremenog rada.

Zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o prekovremenom radu ne odgađa izvršenje te odluke i radnik xx xxxxx obaviti prekovremeni rad.

Član 44. (Noćni rad)

Rad u vremenu između 22.00 sata uvečer i 6.00 sati ujutro smatra se noćnim radom. Radnik može da radi noću uzastopno najviše jednu sedmicu.

Poslodavac xx xxxxx da osigura posebnu zaštitu radnika xxxx xxxx noću, u skladu sa članom 41. ZOR-a.22

Zabranjen je noćni rad trudnica počev od šestog mjeseca trudnoće, majki i usvojitelja, kao i lica kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, i to do navršene dvije godine života djeteta.

Zabranjen je noćni rad maloljetnika, u skladu sa članom 42. ZOR-a.23

22 Član 41. ZOR-a - Posebna zaštita radnika xxxx xxxx noću

(1) Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni xxxxx voditi posebnu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s prirodom posla koji se obavlja noću ili u smjeni.

(2) Poslodavac xx xxxxx noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s prirodom posla koji obavljaju, kao i sredstva zaštite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba.

(3) Radnicima xxxx xxxx noću poslodavac xx xxxxx osigurati periodične ljekarske preglede najmanje jednom u dvije godine.

(4) Ako se na ljekarskom pregledu iz stava 3. ovog člana utvrdi da radniku prijeti nastanak invalidnosti zbog rada noću, poslodavac mu xx xxxxx ponuditi zaključivanje ugovora o radu za obavljanje istih ili drugih poslova izvan noćnog rada, ukoliko takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost rasporeda radnika na druge poslove.

(5) Zabranjen je noćni rad trudnica počev od šestog mjeseca trudnoće, majki i usvojitelja, kao i lica kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, i to do navršene dvije godine života djeteta.

23 Član 42. - Noćni rad maloljetnih radnika

(1) Zabranjen je noćni rad maloljetnih radnika.

(2) Za maloljetne radnike u industriji, rad u vremenu između 19 sati uvečer i 7 sati ujutro idućeg xxxx, smatra se noćnim radom.

(3) Za maloljetne radnike koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx, smatra se noćnim radom.

Izuzetno, maloljetni radnici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane noćnog rada u slučaju havarija, više sile i zaštite interesa Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu saglasnosti inspekcije rada kantona dobivene po zahtjevu Poslodavca.

Raspored noćnog rada, u skladu sa preraspodjelom radnog vremena, vrši Direktor.

VII I- ODMORI I ODSUSTVA

Član 45. (Odmor u toku rada)

Radnik xxxx xxxx šest i duže od šest sati dnevno ima pravo na odmor u toku dnevnog rada u trajanju od 30 minuta.

Radnik, xxxx xxxx sa nepunim radnim vremenom od četiri do šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku rada od 15 minuta.

Radnicima xxxx xxxx na poslovima s posebno teškim uslovima rada24, noću i u preraspodijeljenom radnom vremenu iz člana 40. ovog pravilnika, može se odrediti odmor u toku rada u dužem trajanju (45 minuta) i iz više dijelova.25

Vrijeme i način korištenja odmora u toku rada određuje svojom odlukom Direktor.

Ukoliko zbog prirode posla ili iz drugih opravdanih razloga radnik nije mogao koristiti odmor u toku xxxx xxxxx utvrđenom rasporedu, pravo na korištenje odmora imati će u vrijeme koje odredi neposredni rukovoditelj radnika, pod uvjetom da to pravo ne ostvaruje na početku ili završetku radnog vremena.

Poslodavac xx xxxxx radniku,na njegov zahtjev,omogućiti odmor u toku rada u trajanju od jednog sata za jedan xxx x xxxx radne sedmice.

Vrijeme odmora u toku rada ne uračunava se u radno vrijeme.

Vrijeme odmora u toku xxxx xxxx se/ne može se koristiti izvan prostora Poslodavca.

Član 46. (Dnevni odmor)

Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a maloljetni radnik u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

(4) Izuzetno, maloljetni radnici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane noćnog rada u slučaju havarija, više sile i zaštite interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), na osnovu saglasnosti inspekcije rada kantona (daljem tekstu: nadležna inspekcija rada).

(5) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Federalni ministar) će pravilnikom propisati koje se djelatnosti smatraju industrijom u smislu stava 2. ovog člana.

24 Radna mjesta sa posebnim uslovima rada utvrđuju se u skladu sa Pravilnikom o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovoma rada i ljekarskim pregledima radnika na xxx radnim mjestima (“Službeni list SR BiH”, broj 2/91), koji se primjenjuje do donošenja novih propisa.

25 Xxx odredbe usklađene su sa odredbama člana 36.stav (7) ZOR-a xxxxx xxxxxx radnik xxxx xxxx sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a u skladu sa Konvencijom o radu na nepuno radno vrijeme, 1994. godine, broj 175, prema kojoj se moraju poduzeti mjere u cilju osiguranja da radnici na nepuno radno vrijeme imaju uslove ekvivalentne onima koje imaju uporedivi radnici na puno radno vrijeme , kao i zakonski programi socijalne sigurnosti zasnovani na profesionalnoj djelatnosti tako da radnici na nepuno radno vrijeme uživaju uslove ekvivalentne onima koje uživaju uporedivi radnici na puno radno vrijeme; ti uslovi mogu se odrediti u odnosu na radno vrijeme,plaćeni godišnji odmor i javne praznike, doprinos ili zaradu, ili putem drugih metoda u skladu sa nacionalnim pravom ili praksom, odnosno proporcionalno radnom vremenu.

Član 47. (Sedmični odmor)

Radniku xx xxxx osigurati sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, zavisno od toga da li xx xxxxx sedmica raspoređena na pet ili šest radnih xxxx.

Ako je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih xxxx, subota se, u pogledu ostvarivanja prava iz radnog odnosa (sedmični odmor, godišnji odmor i dr.) ne smatra radnim danom.

Ako je neophodno, da radnik radi na xxx svog sedmičnog odmora osigurati će mu se korištenje tog odmora u idućoj sedmici.

Od radnika se može tražiti da radi na xxx svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile, vanrednog povećanja obima posla ukoliko poslodavac ne može primijeniti druge mjere, kao i u slučajevima u kojima se može uvesti prekovremeni rad.

Član 48.

(Minimalni godišnji odmor)

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najviše 30 radnih xxxx.

Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 xxxxx xxxx.

Izuzetno godišnji odmor može da traje i duže od 30 radnih xxxx, ukoliko je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada.26

Član 49.

(Šta se ne uračunava u godišnji odmor)

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se:

- vijeme sedmičnog odmora,

- vrijeme privremene spriječenosti za rad,

- vrijeme praznika u koje se po zakonu ne radi,

- porodiljsko odsustvo i

- drugo vrijeme odsustvovanja xx xxxx koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

Po prestanku okolnosti iz stava 1. ovog članka radnik nastavlja s korištenjem godišnjeg odmora, pod uslovima propisanim ZOR-om.27

Član 50.

(Xxxx xxxx godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec xxxx xxxx)

Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u minimalnom trajanju propisanim zakonom, ima pravo na najmanje xxxxx xxx godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec xxxx xxxx.

Poslodavac xx xxxxx planirati i omogućiti radniku korištenje godišnjeg odmora iz stava

1. ovog člana najkasnije u zadnjem mjesecu rada na određeno vrijeme.

Član 51.

(Godišnji odmor radnika s nepunim radnim vremenom)

Radnik xxxx xxxx s nepunim radnim vremenom, xxxxx pravo na godišnji odmor od najmanje 20 radnih xxxx xxxxx šest mjeseci rada s nepunim radnim vremenom, koji se uvećava po svim osnovima iz ovog pravilnika.

26 Član 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

U članu 47. stav (1) dodaje xx xxxxx rečenica koja glasi: „Izuzetno godišnji odmor može da traje i duže od 30 radnih xxxx, ukoliko je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada.“

27 Član 49. stav (2) ZOR-a

(2) U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja xx xxxx koje se radniku priznaje u staž osiguranja

Član 52. (Uvećanje godišnjeg odmora)

Minimalni godišnji odmor propisan zakonom uvećava se po po osnovu dužine radnog staža, uslova rada i socijalno-zdravstvenog stanja radnika.

Radniku pripada:

a) PO OSNOVU DUŽINE RADNOG STAŽA

- Do 5 xxxxxx xxxxx 1 radni xxx,

- Od 5 do 10 xxxxxx xxxxx 2 xxxxx xxxx,

- Od 10 do 15 xxxxxx xxxxx 4 xxxxx xxxx,

- Od 15 do 20 xxxxxx xxxxx 6 radnih xxxx,

- Od 20 do 25 xxxxxx xxxxx 8 radnih xxxx,

- Od 25 do 30 xxxxxx xxxxx 10 radnih xxxx,

- Preko 30 xxxxxx xxxxx 12 radnih xxxx.

b) PO OSNOVU USLOVA RADA

- radnicima sa skraćenim radnim vremenom i radnicima xxxx xxxx u smjenama 2 xxxxx xxxx.

c) PO OSNOVU SOCIJALNO - ZDRAVSTVENOG STANJA

- Radnicima invalidima rada i ratnim vojnim invalidima 2 xxxxx xxxx,

- Radnici-majci usvojiteljici ili ženi koje je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, koja

ima dijete do 7 xxxxxx xxxxxx i samohranom roditelju, usvojitelju ili licu xxxx xx dijete povjereno na čuvanje i odgoj, kod kojeg živi maloljetno dijete 2 xxxxx xxxx.

Kriteriji za uvećanje godišnjeg odmora iz stava 2. ovog člana se međusobno ne isključuju.

d) PO OSNOVU SLOŽENOSTI POSLOVA

- Poslovi rukovođenja Centrom za kulturu 7 radnih xxxx

- VSS 5 radnih xxxx

- VŠS 4 xxxxx xxxx

- SSS 3 xxxxx xxxx

- Poslovi sa nižom stručnom spremom 2 xxxxx xxxx

Član 53.

(Maksimalno trajanje godišnjeg odmora)

Ukoliko radniku, po propisanim kriterijima iz zakona i člana 54. ovog pravilnika , godišnji odmor bude duži od 30 radnih xxxx, radnik ima pravo na korištenje godišnjeg odmora u maksimalnom trajanju od 30 radnih xxxx.

Prilikom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora, godišnji odmor određuje se zavisno od propisane dužine radne sedmice.

Član 54.

(Godišnji odmor od 30 radnih xxxx)

Radnici, koji najmanje 30% radnog vremena rade na poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja, a koji po svim osnovima imaju pravo na godišnji odmor u trajanju kraćem od 30 radnih xxxx, koristiće godišnji odmor u trajanju od 30 radnih xxxx.

Poslovima iz prethodnog stava smatra se rad:

- pod zemljom, vodom i u vlazi,

- pod štetnim dejstvom buke,

- u atmosferi zagađenoj otrovnim gasovima, prašinom i parom, zračenjem, u atmosferi koja zahtijeva kontakt sa zaraženim osobama ili životinjama, posao sa otpacima zaraženih

životinja ili prevoz robe xxxx xx zagađena zaraženim životinjskim otpacima, kao i rad sa zaraženim materijalom.

Član 55.

(Korištenje jednog xxxx godišnjeg odmora)

Radnik ima pravo koristiti xxxxx xxx godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome pismeno obavijesti Poslodavca najmanje tri xxxx prije njegovog korištenja.28

Član 56.

(Korištenje godišnjeg odmora prije prestanka ugovora o radu)

Ukoliko radniku prestane radni odnos po odluci Poslodavca, omogućit će mu se korištenje cijelog ili preostalog dijela godišnjeg odmora do zadnjeg xxxx otkaznog roka.

Radniku kojem prestaje radni odnos po osnovu ispunjavanja uslova za penzionisanje Poslodavac xx xxxxx planirati i omogućiti korištenje godišnjeg odmora prije prestanka ugovora o radu.

Član 57. (Pravo na naknadu

umjesto korištenja godišnjeg odmora)

U slučaju prestanka ugovora o radu, Xxxxxxxxxx je obvezan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom Xxxxxxxxxx.29

Krivica Poslodavca ne postoji ako je radniku uručeno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, a radnik ga nije iskoristio iz lično uvjetovanih razloga.

Član 58.

(Način korištenja godišnjeg odmora)

Godišnji odmor se po pravilu koristi u jednom dijelu.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, na način propisan u članu 50. st. (1) i (2) ZOR-a.30

Ako radnik ne iskoristi 12 xxxx godišnjeg odmora u tekućoj godini, nema pravo na korištenje preostalog dijela godišnjeg odmora u narednoj godini, odnosno nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.31

28 Član 50. stav 4. ZOR-a

Radnik ima pravo koristiti xxxxx xxx godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri xxxx prije njegovog korištenja.

29 Član 52.stav (4) ZOR-a

(4) U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac xx xxxxx radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca. 30 Član 50. st. (1) i (2) ZOR-a

(1) Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.

(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih xxxx x xxxx kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. xxxx naredne godine.

31 Član 50. stav (3) ZOR-a

- (3) Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava 2. ovog člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.

Radnik koji odbije da koristi godišnji odmor i nastavi da radi, fizički će biti udaljen iz prostora Poslodavca i onemogućit će mu se dolazak na radno mjesto, do isteka rješenja o korištenju godišnjeg odmora.

Ukoliko Poslodavac iz opravdanih razloga prekine korištenje godišnjeg odmora radnika, obvezno mu je omogućiti korištenje godišnjeg odmora čim prestanu okolnosti zbog kojih je prekinut godišnji odmor i nadoknaditi mu štetu nastalu zbog prekida korištenja godišnjeg odmora (putni troškovi od mjesta gdje je koristio godišnji odmor, plaćeni hotel ili pansion itd.).

O prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stava 6. ovog člana, Direktor xx xxxxx donijeti rješenje i navesti razloge opravdanog prekida korištenja godišnjeg odmora.

Član 59.

(Plan korištenja godišnjih odmora)

Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Direktor, na usaglašen prijedlog rukovodilaca organizacionih cjelina i uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika, pri čemu će Direktor , ukoliko to neće remetiti tehnološki proces rada, nastojati da uvaži želje radnika u pogledu vremena korištenja godišnjeg odmora.

Plan korištenja godišnjeg odmora izrađuje se po organizacioni cjelinama, radi obezbjeđivanja ravnomjernog rasporeda korišćenja godišnjih odmora i obezbjeđivanja neometanog odvijanja xxxxxxx xxxx u organizacionoj cjelini i kod Poslodavca u cjelini.32

Plan sadrži slijedeće podatke:

• ime i prezime radnika,

• minimalni xxxx xxxx godišnjeg odmora,

• xxxx xxxx pojedinačno po svakom osnovu povećanja iz člana xx ovog pravilnika,

• xxxx xxxx godišnjeg odmora koji xx xxxxxx koristiti (najviše 30),

• vrijeme korištenja godišnjeg odmora ( u cjelini / u dijelovima).

Plan godišnjih odmora se utvrđuje najkasnije početkom petog mjeseca tekuće godine.

Direktor, uz konsultacije s Vijećem zaposlenika odnosno sindikatom, može Planom korištenja godišnjih odmora predvidjeti da se cijeli ili dio godišnjeg odmora od najmanje 12 radnih xxxx, kod Poslodavca kao cjelini ili u pojedinim organizacionim cjelinama, koristi kolektivno u određenom periodu, a preostali dio u ostalom dijelu godine ili do 30.xxxx. naredne godine.

Član 60.

(Odluka o korištenju godišnjeg odmora)

U skladu sa Planom korištenja godišnjih odmora, Direktor je obvezan donijeti i dostaviti svakom radniku pisanu odluku o trajanju godišnjeg odmora i periodu/periodima njegovog korištenja.

32 Član 52. stav (1) ZOR-a

(1) Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.

Sami određujete kako se donosi Plan korištenja godišnjih odmora, ovo xx xxxx primjer.

Odluka iz stava 1. ovog člana donosi se odmah nakon utvrđivanja Plana korištenja godišnjih odmora, a najkasnije xxxxx xxxx prije korištenja godišnjeg odmora.33

Direktor može donijeti zajedničku odluku o korištenju godišnjeg odmora za sve radnike, poimenično navedene u odluci sa periodima korištenja godišnjeg odmora, i objaviti je na oglasnoj ploči Poslodavca u trajanju od 15 xxxx, od kada se smatra da je odluka dostavljena.

Radniku koji podnese zahtjev za zaštitu prava, nakon provedenog postupka odlučivanja o xxx zahtjevu, drugostepena odluka donosi se pojedinačno.

Član 61.

(Odsustvo uz naknadu plaće do xxxxx radnih xxxx)

o Radnik ima pravo na odsustvo xx xxxx uz naknadu plaće do xxxxx radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini - plaćeno odsustvo u slučaju:

- stupanja u brak 5 radnih xxxx

- stupanja u brak djece i djece

- njegovog bračnog druga 2 xxxxx xxxx

- u slučaju rođenja djeteta u bračnoj i

- vanbračnoj zajednici 3 xxxxx xxxx

- u slučaju smrti člana uže porodice 4 xxxxx xxxx

- teža bolest člana porodice 2 xxxxx xxxx

- u slučaju smrti roditelja bračnog druga 2 xxxxx xxxx

- u slučaju selidbe u drugo mjesto, drugu općinu 2 xxxxx xxxx

- u slučaju selidbe u istom mjestu ili istoj općini 1 radni xxx

- saniranja vlastitog stambenog objekta u slučaju elementarnih nepogoda

- (potresa, poplava i dr.), 2 xxxxx xxxx

- za polaganje pojedinačnog ispita radi sticanja

- višeg stepena stručne spreme 1 radni xxx

- za svako dobrovoljno davanje krvi 1 radni dan34

U slučajevima iz stava 1. ovog člana, radniku se na određeni broj xxxx xxxx dodati potreban xxxx xxxx za put, ako xxxx putovati u drugo mjesto, s xxx da ukupan izostanak ne može biti dulji xx xxxxx radnih xxxx.

Plaćeno odsustvo uz naknadu plaće iz ovog člana koristi se u vrijeme kad nastupi događaj zbog kojeg radnik ma pravo na to odsustvo.

33 Član 52. stav 2. ZOR-a

(2) Poslodavac xx xxxxx pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje xxxxx xxxx prije korištenja godišnjeg odmora.

34 Ovo su samo primjeri. Obavezni ste odrediti broj radnih xxxx za slučajeve propisane ZOR-om, ostale propisujete sami.

Član 53. ZOR-a

(1) Radnik ima pravo na odsustvo xx xxxx uz naknadu plaće do xxxxx radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini - plaćeno odsustvo u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(2) Članom uže obitelji, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, xxxxx, očuh, xxxxxx, usvojilac, dedo i xxxx (po ocu i majci), braća i sestre.

Član 62. (Dodatno plaćeno odsustvo)

Ako se radniku iste godine ponovi koji od slučajeva iz člana 61. ovog pravilnika, može mu se odobriti ponovno plaćeno odsustvo, ali najviše do xxx pet radnih xxxx.

Član 63.

(Plaćeno odsustvo preko xxxxx radnih xxxx)

Plaćeno odsustvo za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja na koje radnika nije uputio poslodavac može se odobriti za polaganje ispita u školi ili drugoj obrazovnoj ustanovi, u trajanju do 15 xxxx x xxxx jedne kalendarske godine.

Plaćeno dsustvo radi obrazovanja za potrebe sindikalnog rada (sindikalne škole, seminari, kursevi i sl.) može se odobriti u trajanju do xxxxx radnih xxxx x xxxx kalendarske godine.

Član 64.

(Plaćeno odsustvo za vrijeme pritvora)

Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme dok se nalazi u pritvoru do tri mjeseca.

Član 65.

(Plaćeno odsustvo žene za vrijeme trudnoće i dojenja djeteta)

Ako Xxxxxxxxxx nije u mogućnosti osigurati privremeni raspored žene za vrijeme trudnoće i dojenja djeteta, a na osnovu nalaza ovlašćenog ljekara, žena ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće u visini njene osnovne plaće.

Član 66.

(Radno-pravni status radnika na plaćenom dopustu)

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme plaćenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu.35

Radniku se ne može uskratiti pravo na plaćeno odsustvo, bez obzira na karakter posla koji obavlja.

Član 67.

(Neplaćeno odsustvo dopust do 30 xxxx)

Radniku se može odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju do 30 xxxx u slijedećim slučajevima:

- radi izgradnje ili adaptacije vlastitog stana ili stambene zgrade,

- njegovanja bolesnog člana uže obitelji,

- liječenja na vlastiti trošak,

- radi stručnog obrazovanja, usavršavanja ili doškolovanja i iz drugih opravdanih osobnih razloga.

35 Član 53. stav (5) ZOR-a

(5) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme plaćenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu.

Član 68.

(Neplaćeno odsustvo preko 30 xxxx)

Poslodavac može radniku, izuzetno na njegov pismeni i obrazložen zahtjev, odobriti neplaćeno odsustvo najduže do godinu xxxx, ukoliko to dopušta priroda posla i trenutna potreba Poslodavca.36

Član 69.

(Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih ili tradicijskih potreba)

Radnik ima pravo na odsustvo do četiri xxxxx xxxx u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s xxx da se odsustvo od dva xxxx koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo, a odsustvo od dva xxxx xxx neplaćeno odsustvo.37

O odsustvu iz stava 1. ovog člana donosi se, na zahtjev radnika, pisana odluka.

Član 70.

(Neplaćeno odsustvo do tri godine života djeteta)

Ako su oba roditelja djeteta zaposlena kod Poslodavca, Poslodavac će odobriti jednom od roditelja da odsustvuje xx xxxx do tri godine života djeteta.

Poslodavac može u slučaju iz stava 1. ovog člana odobriti naizmjenično odsustvo roditelja, u ukupnom trajanju do tri godine života djeteta.

Ako je kod Poslodavca zaposlen samo jedan roditelj, Poslodavac će mu odobriti odsustvo s rada do tri godine života djeteta .

Pravo utvrđeno ovim članom odnosi se i na koristiti jednog od usvojilaca djeteta i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.38

Član 71.

(Radno-pravni status radnika na plaćenom dopustu)

Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze na radu i po osnovu rada miruju.39

Član 72. (Ostvarivanje prava na odsustvo)

Plaćeno, odnosno neplaćeno odsustvo ostvaruje se na osnovu pismenog zahtjeva radnika.

Zahtjev iz stava 1. ovog člana treba da sadrži:

- razlog zbog kojeg se traži odsustvo;

- vrijeme korištenja odsustva;

36 Sami određujete da li ćete odobravati duža odsustva, koliko i u kojim slučajevima će se odobriti.

37 Član 54. stav (3) ZOR-a

(1) Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku odsustvo do četiri xxxxx xxxx u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s xxx da se odsustvo od dva xxxx koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.

38 Član 67. ZOR-a - Pravo na odsustvo nakon isteka porođajnog odsustva

(1) Jedan od roditelja može da odsustvuje xx xxxx do tri godine života djeteta, ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(2) Za vrijeme odsustvovanja xx xxxx u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju. Ukoliko je kolektivnim ugovorom drukčije regulisano, primjenjujete kolektivni ugovor.

39 Član 54. stav (4) ZOR-a

(4) Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana prava i obaveze radnika koji se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.

- obrazloženje za korištenje odsustva uz prezentaciju eventualnih potrebnih dokaza (npr. ljekarski nalazi, kopije oglasa ili konkursa, prijava za polaganje ispita i sl.).

O zahtjevu za odsustvo odlučuje Direktor.

IX -ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA

Član 73. (Primjena ZOR-a)

Odredbe Poglavlja VI-Zaštita radnika, čl. 55. do 58. i čl. 71. do 74. ZOR-a , neposredno se primjenjuju uz odredbe ovog pravilnika.40

Član 74. (Ljekarski pregled radnika)

Prilikom zaključivanja ugovora o radu Poslodavac upućuje radnika da obavi ljekarski pregled radi utvrđivanja sposobnosti za rad na poslovima radnog mjesta za koje se zaključuje ugovor o radu, a na osnovu zdravstvenih uslova utvrđenih u Sistematizaciji radnih mjesta.

40 VI. ZAŠTITA RADNIKA

Član 55. ZOR-a - Sigurnost i zdravlje na radu

(1) Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga xx xxxxx upoznati sa organizacijom rada.

(2) Radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim važećim propisima.

(3) Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome xx xxxxx odmah obavijestiti poslodavca i nadležnu inspekciju rada.

(4) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3. ovog člana ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

Član 56. ZOR-a - Obaveze radnika i poslodavca

(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa,radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje xxxx x xxxxxx radnik dolazi u dodir u izvršavanju ugovora o radu.

(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled.

(3) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog člana snosi poslodavac.

Član 57. ZOR-a-Zaštita maloljetnika

(1) Maloljetnik ne može da radi na naročito teškim fizičkim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli štetno i sa povećanim rizikom da utiču na njegov život i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizičke osobine.

(2) Federalni ministar posebnim propisom utvrdit će poslove iz stava 1. ovog člana.

(3) Inspektor rada zabranit će rad maloljetnika na poslovima iz stava 1. ovog člana.

(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana poslodavac xx xxxxx maloljetnom radniku ponuditi zaključivanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, xxxxx mu je ponuditi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za druge odgovarajuće poslove.

(5) Ukoliko nakon prekvalifikacije ili dokvalifikacije iz stava 4, ovog člana ne postoje poslovi koje maloljetni radnik može obavljati poslodavac mu može otkazati ugovor o radu na način i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Član 58. ZOR-a-Ljekarski pregled maloljetnika

(1) Maloljetni radnik, u cilju zaštite njegovog zdravlja i psihofizičkog razvoja, ima pravo na ljekarski pregled najmanje jednom u dvije godine.

(2) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 1. ovog člana snosi poslodavac.

U togu radnog odnosa poslodavac je obavezan uputiti radnika na sistematski pregled, u skladu sa propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled kad god posumnja da radnik nije zdravstveno sposoban za obavljanje poslova na koje je raspoređen.

Troškove ljekarskog pregleda iz st. 1. , 2. i 3. ovog članka snosi Poslodavac.

S osobom koja odbije ljekarski pregled iz stava 1. ovog člana ne može se zaključiti ugovor o radu.41

Ako radnik odbije da obavi ljekarski pregled iz st. 2. i 3. ovog člana, smatra xx xx xxxxxx više nije sposoban za rad na svom radnom mjestu pa mu se može otkazati ugovor o radu u skladu sa članom 96. stav (1) xxxxx b. ZOR-a.42

Član 75.

(Ljekarski pregled maloljetnika)

Poslodavac xx xxxxx maloljetnog radnika, u cilju zaštite njegovog zdravlja i psihofizičkog razvoja, uputiti na ljekarski pregled najmanje jednom u dvije godine, o trošku Poslodavca.43

Član 76.

(Zabrana rada maloljetnika na određenim poslovima)

Poslodavac ne smije zaposliti maloljetnog radnika na osobito xxxxx fizičke poslove, xx xxxxx poslove koji, s obzirom na njegove psihofizičke osobine, osobito ugrožavaju život i zdravlje, odnosno na poslove na xxxxxx xx zabranjen rad maloljetniku.

U slučaju da zaposli maloljetnog radnika na poslovima iz stava 1. ovog člana, a inspekcija rada maloljetniku zabrani rad, Poslodavac xx xxxxx maloljetnom radniku ponuditi zaključivanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, xxxxx mu je ponuditi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za druge odgovarajuće poslove koji postoje kod poslodavca, a na koje će biti raspoređen nakon dokvalifikacije i prekvalifikacije.

Troškove dokvalifikacije i prekvalifikacije snosi Poslodavac.

Član 77.

(Zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja)

Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog

41 Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovoma rada i ljekarskim pregledima radnika na xxx radnim mjestima (“Službeni list SRBiH”, broj 2/91) regliše obavezne ljekarske preglede i radna mjesta s posebnim uslovima rada.

42 Član 96. stav (1) ZOR-a.

(1) Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili

b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

43 Član 58. ZOR-a-Ljekarski pregled maloljetnika

(1) Maloljetni radnik, u cilju zaštite njegovog zdravlja i psihofizičkog razvoja, ima pravo na ljekarski pregled najmanje jednom u dvije godine.

(2) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 1. ovog člana snosi poslodavac.

liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

Radniku koji je zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme iz člana 71. ZOR-a44, ugovor o radu ne prestaje s danom koji je naznačen u ugovoru, već se njegovo važenje produžava službenom zabilješkom da xx xxxxxx xxxxx dokaz o produžavanju privremene spriječenosti za rad (doznaka), a prestaje kad nadležna zdravstvena ustanova proglasi radnika sposobnim za rad ili utvrdi smanjenu radnu sposobnost radnika.

Izuzetno xx xxxxx 2. ovog člana, ako xx xxxxxx počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ovog pravilnika, ugovor o radu prestaje u skladu sa čl. 97. 100. i 101. ZOR- a.45

U slučaju iz stava 2. ovog člana ugovor o radu na određeno vrijeme xx xxxx smatrati ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Član 78.

(Pravo radnika da xx xxxxx na rad nakon prestanka privremene spriječenosti za rad duže od šest mjeseci)

Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od šest mjeseci vrati na poslove na xxxxxx xx radio ili na druge odgovarajuće poslove, Poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima, u skladu sa članom 107. ZOR-a.46

44 Član 71. ZOR-a

(1) Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

(2) U slučajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog člana, radniku ne može prestati ugovor o xxxx xxxx je zaključen na određeno vrijeme, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana ugovor o radu na određeno vrijeme xx xxxx smatrati ugovorom o radu na neodređeno vrijeme u smislu člana 22. stav 4. ovog zakona.

45 Član 97. ZOR-a - Otkaz poslodavca bez obaveze poštivanja otkaznog roka

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da xx xxxxxx odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

(2) U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku.

(3) Xxxxxx upozorenje iz stava 2. ovog člana sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se prijestup ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca.

(4) Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvrđuju se vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog člana.

Član 100. XXX-x - Xxx za otkaz ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka

U slučajevima iz članova 97. i 99. ovog zakona, ugovor o xxxx xxxx se otkazati u roku od 60 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u roku od jedne godine od xxxx učinjene povrede. Član 101. ZOR-a - Omogućavanje iznošenja odbrane radnika

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika, obavezan je omogućiti radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.

46 Član 107. ZOR-a- Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

(2) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog člana, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

(3) O ponudi za zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik xx xxxx izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne može biti kraći od xxxx xxxx.

Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava 1. ovog člana, Poslodavac

može, nakon provedenih konsultacija sa Vijećem zaposlenika ili sindikatom, otkazati radniku ugovor o radu.

Član 79.

(Obaveza obavještavanja poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad)

Xxxxxx xx obavezan, najkasnije u roku od tri xxxx od xxxx nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti Poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.47

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obavezu iz stava 1. ovog člana, xxxxx xx to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku tri xxxx od xxxx prestanka razloga koji ga xx x xxxx onemogućavao.

Član 80.

(Postupanje u slučaju neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti)

Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo, ocjeni da kod radnika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, Poslodavac xx xxxxx, uzimajući u obzir i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, ponuditi radniku druge poslove za koje je on sposoban i koji po mogućnosti moraju odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.

Radi osiguranja takvih poslova, Poslodavac će prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena odnosno poduzeti sve moguće mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.48

Član 81.

(Odbijanje rada zbog neposredne opasnosti)

Radnik koji odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu, o tome xx xxxxx odmah obavijestiti Poslodavca i nadležnu inspekciju rada i ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, pod uslovom da xx xxxxxxxxx xxxx svojim aktom utvrdio da xx xxxxxx bio u pravu xxxx xx odbio xx xxxx pod takvim okolnostima.49

47 Član 72. stav (5) ZOR-a

(5) Radnik xx xxxxx, najkasnije u roku od tri xxxx od xxxx nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

48 Član 26. Zakona zaštiti na xxxx

Xxxx su na odrenenom radnom mjestu uslovi rada takvi, da i pored primjene mjera zaštite na radu postoji opasnost od oboljenja odnosno od nastupanja invalidnosti nakon određenog vremena provedenom na xxx radnom mjestu, organizacija odnosno poslodavac dužni su preduzeti mjere xxxxxx xx spriječiti nastupanje oboljenja odnosno invalidnosti kod radnika xxxx xxxx na xxx radnom mjestu.

Mjere iz prethodnog stava mogu biti: ograničenje vremena rada u toku dnevnog radnog vremena ili određenog perioda na radnom mjestu iz prethodnog stava, raspoređivanje radnika na druge poslove u toku radnog xxxx, raspoređivanje radnika na drugo radno mjesto koje odgovara stepenu njegove stručne spreme određene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima, preventivne i programirane odmore, xxx x xxxxx mjere utvrđene opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom.

49 Član 55. st. (3) i (4) ZOR-a - Sigurnost i zdravlje na radu

(3) Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome xx xxxxx odmah obavijestiti poslodavca i nadležnu inspekciju rada.

Član 82.

(Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti)

Radniku koji je proglašen invalidom II kategorije Poslodavac će, u pisanoj formi, ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, ako takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost da ga rasporedi na druge poslove.

Radi osiguranja takvih poslova, Poslodavac će prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena odnosno poduzeti sve moguće mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove, odnosno uputiti ga na dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju za rad na drugim poslovima kod Poslodavca.

Ukoliko poslovi iz stava 1. ovog člana ne postoje ili ukoliko radnik odbije da prihvati ponuđeni ugovor o radu, može mu prestati radni odnos u skladu sa članom 74. Zakona o radu.50

U slučaju iz stava 3. ovog člana, ukoliko Vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost na otkaz ugovora o radu, rješavanje spora povjerava se arbitraži, u skladu sa zakonom.51

Arbitražno vijeće se sastoji od tri člana, od kojeg dva člana predlaže Direktor iz xxxx radnika preduzeća , a trećeg člana predlaže sindikat.

Arbitražno vijeće dužno xx xxxx riješiti u roku od 10 xxxx od xxxx dostavljanja zahtjeva za davanje saglasnosti.

Ukoliko arbitražno vijeće ne odgovori u roku iz prethodnog stava, smatra se da je odbilo saglasnost.52

X - ZAŠTITA ŽENE I MAJČINSTVA ODNOSNO RODITELJSTVA

Član 83. (Neposredna primjena ZOR-a)

Odredbe člana 59. do 70. ZOR-a neposredno se primjenjuju u zaštiti žena i majčinstva, odnosno roditeljstva.53

(4) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3. ovog člana ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

50 Član 74. ZOR-a

(1) Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.

(2) Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 xxxx od xxxx dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.

(3) U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana 111. ovog zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu xx xxxxxx radnika.

52 Kako ZOR nije razradio odredbe o arbitražnom vijeću za rješavanje individualnog radnog spora u slučaju otkaza ugovora o radu invalidu II kategorine, to se ove odredbe razrađuju Pravilikom o radu.

53 Član 59. - Zaštita xxxx

Xxxx ne može biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u slučaju ako je zaposlena na rukovodećem mjestu koje ne zahtijeva fizički rad ili u službama zdravstvene i socijalne zaštite, odnosno ako xxxx xxxx provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili xxxx povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne uključuje fizički rad.

Član 60. - Zabrana nejednakog postupanja

(1) Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće niti može za vrijeme trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava iz čl. 63., 64. i 65. ovog zakona otkazati ugovor o xxxx xxxx, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.

(2) Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu u smislu stava 1. ovog člana.

(3) Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći, osim ako radnica zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Član 61. Privremeni raspored žene za vrijeme trudnoće

(1) Poslodavac xx xxxxx ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar.

(2) Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo xx xxxx uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(3) Privremeni raspored iz stava 1. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.

(4) Ženu, iz stava 1. ovog člana, poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen xxxxxx pristanak.

Član 62. - Porođajno odsustvo

(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.

(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara xxxx xxxx da otpočne porođajno odsustvo 28 xxxx prije očekivanog datuma porođaja.

(3) Xxxx xxxx koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 xxxx poslije porođaja.

(4) Nakon 42 xxxx poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i radnik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.

(5) Radnik – otac djeteta može koristiti pravo iz stava 1. ovog člana i u slučaju smrti majke, ako xxxxx napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.

Član 63. - Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva

(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.

(2) Pravo iz stava 1. ovog člana može koristiti i radnik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u xxxxx radnom vremenu.

Član 64. -Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine života djeteta

Nakon isteka xxxxxx xxxx života djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.

Član 65. - Pravo žene na odsustvo radi dojenja

(1) Xxxx xxxx doji dijete, a koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine života djeteta.

(2) (2) Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana računa se u puno radno vrijeme.

(3) Član 66. - Pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta

(4) Ako xxxx xxxx mrtvo dijete ili ako dijete xxxx prije isteka porođajnog odsustva, ima pravo da produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog ljekara, potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 xxxx od porođaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porođajnog odsustva.

Član 67. - Pravo na odsustvo nakon isteka porođajnog odsustva

(5) (1) Jedan od roditelja može da odsustvuje xx xxxx do tri godine života djeteta, ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(6) (2) Za vrijeme odsustvovanja xx xxxx u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.

(7) Član 68. - Naknada plaće za vrijeme porođajnog odsustva i xxxx xx polovinom punog radnog vremena

Član 84.

(Xxxxxxx na kojima ne smije raditi žena)

Žena ne smije obavljati osobito xxxxx fizičke poslove, xx xxxxx poslove koji, s obzirom na njezine psihofizičke osobine, osobito ugrožavaju ženin život i zdravlje.

Član 85.

(Privremeni premještaj)

Poslodavac je obvezan ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar.

Privremeni raspored iz stava 1. ovog člana ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće žene.

Žena iz stava 1. ovog člana može se premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njezin pristanak.

Privremeni raspored iz stava 1.ovog člana vrši se pisanom odlukom, a traje dok ženino zdravstveno stanje dopusti njezin povratak na poslove na xxxxxx xx prethodno radila, kada se odluka o privremenom rasporedu opoziva (prestaje da važi).

U slučaju spora ovlašteni ljekar ocjenjuje da xx xx drugi posao iz stava 1. ovog člana odgovarajući.

Član 86.

(Radno pravni status korisnika prava)

Razdoblja porodiljskog odsustva, rada u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno usvojitelja djeteta ili lica kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, za koji se isplaćuje naknada u skladu s posebnim zakonom, smatraju se radom u xxxxx radnom vremenu u smislu sticanja i korištenja prava iz radnog odnosa.

(8) (1) Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva, radnik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa posebnim zakonom.

(9) (2) Pored prava iz stava 1. ovog člana, radniku se može isplatiti i razlika do pune plaće na teret poslodavca.

(10) (3) Za vrijeme xxxx xx polovinom punog radnog vremena iz čl. 63. i 64. ovog zakona, radnik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plaće, u skladu sa posebnim zakonom.

(11) Član 69. Prava roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju

(12) (1) Jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.

(13) (2) Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, pripada pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom.

(3) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj xxxxxx pristanak.

Član 70. - Prava usvojioca djeteta i lica kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj

Prava iz člana 62. st. 1. i 3. i xxxxxx. 63., 64., 67., 68. i 69. ovog zakona može koristiti jedan od usvojilaca djeteta ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

Član 70.ZOR-a Prava usvojioca djeteta i lica kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj

Prava iz člana 62. st. 1. i 3. i članova 63., 64., 67., 68. i 69. ovog zakona može koristiti jedan od usvojilaca djeteta ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

XII - P L A Ć E

Član 87.

(Način utvrđivanja plaća i naknada)

Plaća radnika, naknada plaće i ostala primanja radnika utvrđuju se ugovorom o radu, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o plaćama i naknadama zaposlenika JU Centra za kulturu Lukavac.

Član 88.

(Sredstva za isplatu plaća i naknada)

Sredstva za isplatu plaća i naknada radnika osiguravaju se:

- na teret poslovnih rashoda Poslodavca,

- iz dobiti Poslodavca,

- iz drugih sredstava Poslodavca, u skladu sa zakonom i aktima Poslodavca.

Član 89. (Jednakost plaća)

Poslodavac xx xxxxx radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti, u skladu sa članom 77. ZOR-a.54

XIII - ZABRANA NATJECANJA ZAPOSLENIKA S USTANOVOM

Član 90. (Zabrana i odobrenje )

Odredbe člana 85. do 88. ZOR-a koje se odnose na zakonsku i ugovorenu zabranu takmičenja i prestanak zabrane takmičenja radnika s poslodavcem primjenjuju se neposredno.

Poslodavac xx xxxxx odgovoriti radniku na zahtjev za obavljanje poslova iz nadležnosti poslodavca u roku od 15 xxxx od prijema zahtjeva za odobrenjem.55

54 Član 77. ZOR-a - Jednakost plaća

(1) Poslodavac xx xxxxx radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost kao i drugi diskriminatorni osnov iz člana 8. stav 1. ovog zakona.

(2) Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji zahtijeva isti stepen stručne spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost, fizički i intelektualni rad, vještine, uslove rada i rezultate rada.

55 Član 85. ZOR-a - Zakonska zabrana takmičenja

Radnik može, samo uz prethodno odobrenje poslodavca, za svoj ili tuđi račun ugovarati i obavljati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Član 86. ZOR-a - Ugovorena zabrana takmičenja

(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine, radnik ne može zaposliti kod drugog lica koje je u tržišnoj utakmici sa poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica, ugovarati i obavljati poslove kojima se takmiči sa poslodavcem.

(2) Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanoj formi ili može biti sastavni dio ugovora o radu.

Član 87. ZOR-aNaknada u slučaju ugovorene zabrane takmičenja

(1) Xxxxxxxxx zabrana takmičenja obavezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene radniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(2) Naknadu iz stava 1. ovog člana poslodavac xx xxxxx isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

(3) Visina naknade iz stava 1. ovog člana usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Član 88. ZOR-a - Prestanak ugovorene zabrane takmičenja

Uvjeti i način prestanka zabrane takmičenja uređuju se ugovorom između poslodavca i radnika.

IX - NAKNADA ŠTETE

Član 91. (Primjena ZOR-a)

Odredbe člana 89. do 93. ZOR-a , koje se odnose na štetu i naknadu štete, primjenjuju se neposredno.56

Član 92.

(Način utvrđivanja visine štete)

Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Član 93. (Paušalni iznos štete)

Naknada štete prouzrokovane skrivljenim ponašanjem radnika može se odrediti u paušalnom iznosu do 1.000,00 KM, a ako xx xxxxxx štete ne može utvrditi bez nesrazmjerno velikih troškova, utvrđuje je Poslodavac putem komisije osnovane za poseban slučaj, a posebno:

- tučnjavom više radnika u vrijeme rada,

- zakašnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla u vrijeme rada bez odobrenja, ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,

- neopravdanim izostankom s rada,

- zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja sredstvima za rad,

- nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadataka,

- prestankom rada prije isteka otkaznog roka.

56 Član 89. ZOR-a - Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu

(1) Radnik koji na radu ili u vezi xx xxxxx namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx štetu naknaditi.

(2) Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete xxxx xx prouzrokovao.

(3) Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete xxxx xx on prouzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

(4) Ako xx xxxx radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Član 90. ZOR-a - Određivanje paušalnog iznosa štete

(1) Ako se naknada štete ne može utvrditi u tačnom iznosu ili bi utvrđivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o xxxx xxxx se predvidjeti da xx xxxxxx naknade štete utvrđuje u paušalnom iznosu, način utvrđivanja paušalnog iznosa i organ koji tu visinu utvrđuje xxx x xxxxx pitanja u vezi sa ovom naknadom.

(2) Ako je prouzrokovana šteta mnogo veća od utvrđenog paušalnog iznosa naknade štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.

Član 91. ZOR-a - Odgovornost za štetu prouzrokovanu trećem licu

Radnik koji na radu ili u vezi xx xxxxx namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu trećem licu, a xxxxx xx naknadio poslodavac, xxxxx xx poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećem licu.

Član 92. ZOR-a-Smanjenje i oslobađanje od obaveze naknade štete

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju se uvjeti i način smanjenja ili oslobađanja radnika od obaveze naknade štete.

Član 93. ZOR-a - Odgovornost poslodavca za štetu prouzrokovanu radniku

(1) Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi xx xxxxx, poslodavac xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obligacionog prava.

(2) Pravo na naknadu štete iz stava 1. ovog člana, odnosi se i na štetu xxxx xx poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

(3) Naknada plaće koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom štete.

štete.

Član 94.

(Uslovi i način smanjenja ili oslobađanja radnika od obaveze naknade štete)

Komisija iz člana 132. ovog pravilnika može predložiti smanjenje iznosa naknade

Ukoliko bi plaćanje naknade štete ugrozilo egzistenciju radnika i njegove porodice,

Poslodavac može radnika osloboditi od obaveze naknade štete ili njenog dijela, zavisno od objektivnih okolnosti.

Xxxxxx xx na primjeren xxxxx xxxxx dokazati postojanje okolnosti na koje se poziva, u smislu prethodnog stava.

Član 95. (Stvarna šteta)

Ako xx xxxxx uzrokovana štetnom radnjom iz članka 132. ovog Pravilnika mnogo veća od utvrđenog paušalnog iznosa naknade, Poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.

Radnik može dati pismenu saglasnost da mu se šteta naplati iz plaće, odjednom ili u mjesečnim obrocima.

Ukoliko radnik dobrovoljno ne plati štetu, naplata se vrši putem suda.

Član 96.

(Naknada štete prouzrokovane radniku)

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi xx xxxxx Poslodavac će radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obligacionog prava, ako spor oko nadoknade ne riješe prethodno arbitražnim putem.57

X - OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Član 97.

(Odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa)

O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odlučuje Direktor, u skladu sa članom 112. do 116. ZOR-a.58

57 Zahtjev za naknadu štete i druga novčana primanja radnik xx xxxxx najprije podnijeti poslodavcu, a nekao ranije neposredno se obraćati sudu, u skladu s izmijenjenim članom 114.stav (1) i (3) ZOR-a.

(1) Xxxxxx xxxx smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa xxxxx xx u roku od 30 xxxx od xxxx dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog člana, osim u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa ovim zakonom.

58 Član 112. ZOR-a - Odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa

(1) O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odlučuje, u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlašteno lice određeno statutom ili aktom o osnivanju.

(2) Ako je poslodavac fizičko lice može pisanom punomoći ovlastiti drugo poslovno sposobno punoljetno lice da ga zastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom.

Član 113. ZOR-a - Ostvarivanje pojedinačnih prava radnika

U ostvarivanju pojedinačnih prava iz radnog odnosa radnik može zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred nadležnim sudom i drugim organima, u skladu sa ovim zakonom.

Odluku o pojedinačnim pravima i obavezama radnika Direktor donosi u formi rješenja.

O zahtjevu za zaštitu prava koja su povrijeđena prvostepenim rješenjem Direktora, u drugom stepenu rješenjem odlučuje Upravni odbor, ukoliko nije riješeno mirnim putem, u skladu sa ZOR-om.

Član 98.

(Zaštita prava iz radnog odnosa)

Zaštititu prava iz radnog odnosa radnik ostvaruje kod Poslodavca , u roku od 30 xxxx od xxxx dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava (u daljem tekstu:prigovor), osim u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa Zakonom o radu.

Poslodavac xx xxxxx u roku od 30 xxxx od xxxx podnošenja prigovora:

- postići dogovor s radnikom o mirnom rješavanju spora,

- udovoljiti zahtjevu radnika ili,

- odbiti zahtjev radnika.

U slučaju da Poslodavac odbije zahtjev radnika, bez vođenja postupka mirnog rješavanja spora, radnik može, u daljem roku od 90 xxxx, podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.59

Član 99.

(Mirno rješavanje spora)

Ukoliko xx xxxxxxxx mirnog rješavanja spora ne okonča u razumnom roku, koji ne može biti duži od 60 xxxx ili xx xxxxxxxx mirenja okonča neuspješno, radnik može, u daljem roku od 90 xxxx, podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.60

Član 114. - Zaštita prava iz radnog odnosa - Izmjene

(1) Xxxxxx xxxx smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa xxxxx xx u roku od 30 xxxx od xxxx dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

(2) Ako poslodavac u roku od 30 xxxx od xxxx podnošenja zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja dogovora o mirnom rješavanju spora iz člana 116. stav 1. ovog zakona ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljem roku od 90 xxxx podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.

(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog člana, osim u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa ovim zakonom.

Član 115. ZOR-a - Zastara novčanih potraživanja

Sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarjevaju u roku od tri godine od xxxx nastanka obaveze.

59 Član 114. - Zaštita prava iz radnog odnosa

(1) Xxxxxx xxxx smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa xxxxx xx u roku od 30 xxxx od xxxx dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

(2) Ako poslodavac u roku od 30 xxxx od xxxx podnošenja zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja dogovora o mirnom rješavanju spora iz člana 116. stav 1. ovog zakona ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljem roku od 90 xxxx podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.

(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog člana, osim otkaza ugovora o radu u skladu s ovim zakonom.

60 Član 116. ZOR-a - Mirno rješavanje sporova

(1) Prije podnošenja tužbe radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o mirnom rješavanju spora na način i pod uvjetima predviđenim zakonom.

(2) Ukoliko xx xxxxxxxx iz xxxxx 1. ovog člana ne okonča u razumnom roku, koji ne može biti duži od 60 xxxx ili xx xxxxxxxx mirenja okonča neuspješno, radnik ima pravo da podnese tužbu nadležnom sudu, u rokovima iz člana 114. ovog zakona koji teku od xxxx okončanja postupka mirenja.

Član 100.

(Mišljenje ili saglasnost na odluku)

Ako je za odluku Poslodavca potrebno prethodno mišljenje, prethodne konsultacije ili saglasnost Vijeća zaposlenika, odnosno sindikata, a ona ne bude dostavljena u zakonskom roku, smatra se da je saglasnost data.61

Član 101.

(Dostavljanje u prostorijama Ustanove)

Sve odluke o pravima i obvezama radnika neposredno se uručuju radniku, u pravilu u prostorijama Poslodavca, uz naznaku datuma uručenja i uz potpis radnika kojim potvrđuje da je primio pisanu odluku.

Ako radnik odbije primiti pisanu odluku iz prethodnog stava ovog člana, osoba xxxx xx dostavlja o tome će sačiniti zabilješku s naznakom datuma pokušaja dostave, a predmetnu će odluku istoga xxxx staviti na oglasnu ploču Poslodavca.

Osmi xxx od xxxx isticanja pisane odluke iz stava 2. ovog člana na oglasnoj ploči Poslodavca smatra se danom uručenja te odluke radniku.

Član 102.

(Dostavljanje putem dostavne službe ili pošte)

Ako radnik ne dolazi na rad, pisana odluka dostavit će mu se neposredno putem dostavne službe Poslodavca ili putem pošte, preporučenim pismom uz povratnicu, na njegovu posljednju poznatu adresu.

Ako radnik odbije primiti neposrednu dostavu ili preporučeno pismo, smatrat će se da mu xx xxxxxx odluka dostavljena onoga xxxx xxxx je odbio primiti neposrednu dostavu ili preporučeno pismo, što dostavljač konstatuje na pismenu.

Ako se preporučeno pismo vrati zbog netačne ili nepotpune adrese ili nemogućnosti dostave zbog odsustva radnika na datoj adresi, pismeno će se staviti na oglasnu ploču Poslodavca uz naznaku datuma, u trajanju od xxxx xxxx, te će se smatrati da xx xxxxxx odluka istekom posljednjeg xxxx xxxx od xxxx xxxx dostavljena radniku.

XI - ODGOVORNOST RADNIKA I LAKŠI I TEŽI PRESTUPI I POVREDE RADNIH OBAVEZA

Član 103.

(Odgovornost za imovinu Poslodavca )

Radnici materijalno i krivično odgovaraju za imovinu Poslodavca kojom se služe u svom dnevnom radu te su dužni tu imovinu održavati u urednom, ispravnom i čistom stanju.

Zabranjeno je svako neovlašteno raspolaganje ili posluživanje imovinom Poslodavca u i izvan radnog vremena, te u i izvan prostorija Poslodavca.

Štete nastale na imovini iz prethodnog stava ovog člana radnik xx xxxxx naknaditi Xxxxxxxxxx, osim ako dokaže da štetu nije on skrivio.

Član 104.

(Odnos prema strankama, poslovnim partnerima i međusobno)

Radnici su obvezni pristojno se i dolično ponašati prema strankama, poslovnim

61Član 26. stav 2. Zakona o vijeću zaposlenika („Službene novine Federacije BiH“,broj 38/04)

Ako se vijeće zaposlenika u roku od 10 xxxx od xxxx tražene saglasnosti xxxxxx ne izjasni o davanju saglasnosti, smatra se da je saglasno sa odlukom poslodavca.

partnerima i međusobno, te prema pretpostavljenim kao i izbjegavati svako ponašanje kojim se remeti rad ili poslovanje Poslodavca, te nanosi šteta ugledu Poslodavca..

Zabranjeno je svako izazivanje svađe, nereda, tučnjave, te drugo nedolično ponašanje na radnom mjestu u vrijeme i izvan radnog vremena.

Član 105.

(Lakši prestupi i lakše povrede radnih obaveza)

Xxxxxx xxxx lakši prestup ili lakšu povredu radnih obaveza ako:

1. zakašnjava na posao više od dva puta u toku radne sedmice,

2. ne evidentira dolazak, izlazak i povratak na posao u toku radnog xxxx, odnosno odlazak s posla,

3. neopravdano koristi odmor u toku xxxx xxxx od propisanog i u vremenu koje nije propisano za odmor,

4. više od dva puta u toku radne sedmice neopravdano odlazi ranije s posla,

5. ne održava u urednom, ispravnom i čistom stanju imovinu društva kojom se služi u svom dnevnom radu,

6. svjesno nanosi manje štete imovini Poslodavca,

7. ne ponaša se pristojno i dolično prema strankama i poslovnim partnerima,

8. ne ponaša se pristojno i dolično prema pretpostavljanim i međusobno,

9. ne obavijesti Poslodavca, pismeno i u roku od tri xxxx o privremenoj nesposobnosti za rad,

10. ne dostavlja izvještaje o trajanju privremene nesposobnosti – spriječenosti za rad prvog narednog radnog xxxx po završetku spriječenosti za rad,

11. Više od dva puta toku radne sedmice napuštanje posla prije isteka radnog vremena,

12. Nepotrebno zadržavanje u kancelarijama i drugom prostoru drugih zaposlenika i pored usmene opomene rukovodioca,

13. Neuredno držanje sredstava za rad, alata, radnog mjesta, dokumanata, opreme ili inventara,

14. Nemarno izvršavanje radnih zadataka,

15. Obavljanje poslova bez ovlaštenja Poslodavca,

16. Posluga sredstvima preduzeća bez namjere prisvajanja,

17. Neblagovremeno izvršavanje radnih zadataka poslodavca.62

Član 106.

(Teži prijestupi i teže povrede radnih obaveza)

Xxxxxx xxxx teži prijestup ili težu povredu radnih obaveza ako:

1. u roku od šest mjeseci od pismene opomene ponovo počini lakši prijestup ili lakšu povredu radnih obaveza,

2. izaziva svađe i nered ili tučnjavu na radnom mjestu i u krugu Poslodavca,koje imaju za posljedicu prekid rada i izvršavanja obaveza Poslodavca, štetu imovini i ugledu Poslodavca ,

3. dolazi na posao pod uticajem alkohola ili drugih opijata ili na poslu konzumira alkohol i druge opijate,

4. odbije da se podvrgne ljekarskom pregledu po zahtjevu,

5. namjerno ili iz krajnje nepažnje nanosi štetu imovini Poslodavca,

62 Član 97. stav (4) ZOR-a

(4) Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvrđuju se vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog člana.

Ovo su samo primjeri, a vi sami određujete šta se smatra lakšim prestupom ili lakšom povredom radnih obaveza.

6. zloupotrebljava bolovanje, u skladu zakonom xxxxx xx propisana zloupotreba,

7. neovlašteno raspolaže ili se služi imovinom Poslodavca , u i izvan radnog vremena, te u i izvan prostorija Poslodavca,

8. neizvršavanje ili odbijanje izvršavanja poslova odnosno radnih zadataka,

9. neopravdan izostanak s posla i neporavdan odlazak s posla,

10. Dolazak na posao pod očiglednim dejstvom xxxxx, alkohola ili drugih omamljujućih sredstava ili njihovo konzumiranje u radnom vremenu,

11. Odavanje poslovne xxxxx,

12. Nepridržavanje mjera zaštite na radu i zaštite od požara,

13. Zloupotreba bolovanja.

XII - PRESTANAK UGOVORA O RADU

Član 107.

(Načini prestanka ugovora o radu)

Ugovor o radu prestaje u slučajevima propisanim u članu 94. ZOR-a.63

Član 108.

(Sporazum o prestanku ugovora o radu)

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o xxxx xxxx dati radnik i Poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pismenom obliku i sadrži osobito:

- podatke o strankama i njihovom prebivalištu odnosno sjedištu,

- datum prestanka ugovora o radu,

- obaveze radnika u pogledu čuvanja poslovne xxxxx Preduzeća nakon prestanka rada i u kojem periodu,

- korištenje cijelog ili dijela godišnjeg odmora prije prestanka ugovora o radu,

- primopredaja poslova i sredstavarada i zaštite na radu,

- druga pitanja o kojima se radnik i poslodavac dogovore.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju zaposlenik i Direktor.64

63 Član 94. ZOR-a - Izmijenjene tač. c. i d.

Ugovor o radu prestaje:

a. smrću radnika;

b. sporazumom poslodavca i radnika;

c. kad radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx xxxxx osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

d. kad radnik navrši 40 xxxxxx xxxxx osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

e. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;

f. otkazom ugovora o radu;

g. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;

h. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne;

i. ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca - početkom primjene te mjere;

j. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

64 Član 95. ZOR-a - Sporazum o prestanku ugovora o radu

(1) Sporazum o prestanku ugovora o xxxx xxxx biti u pisanoj formi.

rok.65

Član 109. (Otkaz ugovora o radu)

Ugovor o xxxx xxxx otkazati Poslodavac i radnik.

Radnik nije xxxxx obrazlagati razloge otkaza, ali xx xxxxx poštovati propisani otkazni

Član 110.

(Otkaz ugovora o radu uz propisani otkazni rok)

Poslodavac može otkazati ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima, u slučaju:

a) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga,

b) ako radnik nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti , odnosno neispunjavanja izmijenjenih uslova za obavljanje posla radnog mjesta.66

Član 111. (Dopuštenost otkaza)

Otkaz je dopušten samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako ne može dokvalifikovati ili prekvalifikovati radnika za rad na nekim drugim poslovima.

Pri odlučivanju o otkazu, Poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu člana 168. xxxxx a) ovog pravilnika, Poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica xxxxx xx ponuditi zaposlenje onim radnicima xxxx xx ugovori o radu otkazani.

Član 112.

(2) Sporazumom iz stava 1. ovog člana utvrđuju se rok u kojem radni odnos prestaje, te sva ostala međusobna prava i obaveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze.

65 Član 104. ZOR-a - Pisana forma otkaza

(1) Otkaz se daje u pisanoj formi.

(2) Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazložiti otkaz.

(3) Otkaz se dostavlja radniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

66 Član 96. ZOR-a - Otkaz ugovora o radu

(1) Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili

b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

(2) Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.

(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. xxxxx a. ovog člana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica xxxxx xx ponuditi zaposlenje onim radnicima xxxx xx ugovori o radu otkazani.

(Otkaz zbog ponovljene

lakše povrede radnih obaveza ili lakšeg prestupa)

U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku, koje sadrži opis lakšeg prestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se lakši prestup ili lakša povreda obaveza ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja.

Xxxxxx upozorenje evidentira se, a nakon isteka od šest mjeseci od dostavljanja radniku, briše se/ukljanja iz evidencije, ukoliko radnik u xxx periodu ne ponovi lakši prestup ili povredu radnih obaveza.

Ukoliko radnik, u roku od šest mjeseci ponovi lakšu povredu radnih obaveza ili lakši prestup, Poslodavac mu otkazuje ugovor o radu, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u skladu sa odredbama člana152. ovog pravilnika.67

Član 113.

(Postupak otkaza ugovora bez obaveze poštivanja otkaznog roka)

Nakon saznanja da postoje opravdani razlozi za sumnju da xx xxxxxx počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze, Poslodavac xx xxxxx pozvati radnika da se izjasni o elementima odgovornosti koje mu se stavljaju na teret, odnosno da iznese svoju odbranu.68

Direktor poziva radnika pismenim putem, a pismeno xxxx da sadrži: opis povrede koja mu se stavlja na teret, vrijeme i način na koji je počinjena, imena xxxx xxxx su prijavila počinjenje ili prisustvovala počinjenju povrede i druge relevantne podatke značajne za dokazivanje počinjene povrede i poziva ga da se o tome izjasni i predloži načine dokazivanja da povredu nije počinio (npr.svedoci, pismeni dokazi, sigurnosna kamera i sl.).

Pismeno iz prethodnog stava sadrži primjeren rok za iznošenje odbrane radnika, koji ne može biti kraći od xxxxx xxxx od xxxx dostavljanja pismena.

Ako radnik u roku iz stava 3. ovog člana pismeno iznese svoju odbranu i predloži načine dokazivanja da nije počinio povredu obaveza koja mu se stavlja na teret, Direktor formira posebnu komisiju/zadužuje nekog od članova organa uprave pravnog lica, da provedu postupak utvrđivanja počinjenja teže povrede obaveza odnosno težeg prestupa koji se radniku stavlja na teret, u skladu sa ponuđenim dokazima.

Postupak xx xxxx okončati u roku ne dužem od 20 xxxx od xxxx formiranja komisije/zaduživanja člana organa uprave pravnog lica iz stava 4. ovog člana.

Na osnovu prijedloga komisije/zaduženog člana organa uprave pravnog lica, direktor odlučuje da li će radniku otkazati ugovor o radu bez poštivanja otlkaznog roka. .69

67 Član 97. ZOR-a - Otkaz poslodavca bez obaveze poštivanja otkaznog roka

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da xx xxxxxx odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

(2) U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku.

(3) Xxxxxx upozorenje iz stava 2. ovog člana sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se prijestup ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca.

(4) Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvrđuju se vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz stav

1. i 2. ovog člana.

68 Član 101. ZOR-a - Omogućavanje iznošenja odbrane radnika

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika, obavezan je omogućiti radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.

Ukoliko radnik ne odgovori u roku na poziv Direktora iz stava 2. ovog člana, ugovor o xxxx xx smatra raskinutim slijedećeg xxxx od xxxx kad je istekao rok iz stava 3. ovog člana .

Ugovor o radu iz stava 1. ovog člana može se otkazati u roku od 60 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u roku od jedne godine od xxxx učinjene povrede.70

Član 114.

(Otkaz radnika bez poštivanja otkaznog roka)

U slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu bez obaveze poštivanja otkaznog roka iz člana 99. XXX-x, radnik xx xxxxx obrazložiti otkaz.71

Ugovor o radu iz stava 1. ovog člana može se otkazati u roku od 60 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u roku od jedne godine od xxxx učinjene povrede.72

Član 115.

(Xxxxx s ponudom izmijenjenog ugovora o radu)

Raspoređivanje radnika na novo radno mjesto, usklađivanje ugovora o radu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu i svaka druga promjena elemenata ugovora o radu vrši se primjenom člana 107. ZOR-a.73

Radnik xx xxxxx odgovoriti na ponudu poslodavca u roku od xxxx xxxx,74 s xxx da se prihvaćeni novi ugovor o radu počinje primjenjivati od narednog xxxx od xxxx otkaza prethodnog ugovora o radu.

Član 116.

(Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto)

71 Član 99. ZOR-a - Otkaz radnika bez obaveze poštivanja otkaznog roka

(1) Radnik može otkazati ugovor o radu bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od radnika da nastavi radni odnos.

(2) U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana radnik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan xx xxxxxx poslodavca.

72 Član 100. XXX-x - Xxx za otkaz ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka

U slučajevima iz čl. 97. i 99. ovog zakona, ugovor o xxxx xxxx se otkazati u roku od 60 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u roku od jedne godine od xxxx učinjene povrede.

73 Član 107. ZOR-a - Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

(2) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog člana, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

(3) O ponudi za zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik xx xxxx izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne može biti kraći od xxxx xxxx.

radu.75

Na privremeno raspoređivanje radnika primjenjuju se odredbe člana 108. Zakona o

Poslodavac može donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno

mjesto, a najduže do 60 xxxx x xxxx jedne kalendarske godine.

U slučaju da radnik bude privremeno raspoređen na radno mjesto na kojem xx xxxxx niža ili viša od plaće njegovog radnog mjesta, pripada mu plaća radnog mjesta xxxx xx povoljnija za radnika.76

Zahtjev za zaštitu prava ne zadržava izvršenje rješenja iz stava 2. ovog člana.

Član 117. (Forma otkaza)

Otkaz se daje u pisanoj formi i xxxx biti obrazložen ukoliko ga podnosi Poslodavac, a dostavlja se radniku, odnosno Poslodavcu kojem se otkazuje ugovor o radu.

Otkazni rok teče od xxxx uručenja otkaza radniku, odnosno Poslodavcu.77

Član 118. (Trajanje otkaznog roka)

Otkazni rok kada Xxxxxxxxxx podnosi otkaz radniku je:

- 15 xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno manje od 5 xxxxxx xxxx,

- mjesec xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno od 5-10 xxxxxx,

- dva mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno preko 10 xxxxxx,

- tri mjeseca ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno 15 xxxxxx,

Otkazni rok kada radnik podnosi otkaz Poslodavac je:

- 15 xxxx ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno manje od 5 xxxxxx xxxx,

- jedan mjesec, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo više od 5 xxxxxx.78

75 Član 108. ZOR-a Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto

(1) U hitnim slučajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika, iznenadno povećanje obima posla, sprječavanje nastanka xxxx štete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i sl.) poslodavac može donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najduže do 60 xxxx x xxxx jedne kalendarske godine.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, plaća radnika i druge naknade se obračunavaju kao da je radio na radnom mjestu za koje ima zaključen ugovor o radu.

(3) Zahtjev za zaštitu prava, podnesen protiv odluke iz stava 1. ovog člana ne odlaže njeno izvršenje.

Treba posebno voditi računa da se privremeno raspoređivanje ne može vršiti u drugo mjesto rada,već se u xxx slučaju primjenjuju pravni instituti službenog putovanja ili terenskog rada.

76 ZOR određuje plaću samo u slučaju raspoređivanja na radno mjesto s nižom plaćom, a ovim odredbama određuje se i radniku koji je raspoređen na radno mjesto sa višom plaćom, da mu tada pripada plaća xxxx xx povoljnija za radnika.

77 Član 105. stav (2) ZOR-a

(2) Otkazni rok počinje da teče od xxxx uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

78Član 105. stav (1) i (3) ZOR-a -Trajanje otkaznog roka

(1) Otkazni rok ne može biti kraći od xxxxx xxxx u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 xxxx u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

Član 119.

(Prava u vrijeme otkaznog roka)

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo, uz naknadu plaće, odsustvovati s rada četiri sata sedmično radi traženja novog zaposlenja79 ili koristiti neiskorišteni godišnji odmor.

Član 120.

(Prestanak rada prije isteka otkaznog roka)

Ako radnik, na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog otkaznog roka, Poslodavac mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Ako radnik prestane xx xxxxx prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti Poslodavca, Poslodavac ima pravo na naknadu naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete.80

Poslodavac može radnika, na njegov zahtev, osloboditi od obaveze poštivanja otkaznog roka.81

XIII - ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

Član 121. (Program zbrinjavanja)

Ukoliko Poslodavac u razdoblju od naredna tri mjeseca namjerava zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika, xxxxx xx da se konsultuje sa Vijećem zaposlenika , odnosno sindikatom.82

(3) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o xxxx xxxx se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec xxxx xxxx radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

80 Član 106. ZOR-a - Prava radnika u slučaju nezakonitog otkaza

(1) Ako radnik, na zahtijev poslodavca, prestane xx xxxxx prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

(3) Ako radnik prestane xx xxxxx prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete.

82 Član 109. ZOR-a - Program zbrinjavanja viška radnika

Poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika, a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkaže ugovor o radu najmanje petorici radnika, xxxxx xx da se konsultira sa vijećem zaposlenika i sindikatom.

Član 110. ZOR-a - Obaveza konsultiranja

(1) Obaveza konsultiranja u smislu člana 109. ovog zakona:

a. zasniva se na aktu u pisanoj formi koji je pripremio poslodavac;

b. započinje najmanje 30 xxxx prije davanja obavijesti o otkazu radnicima na koje se odnosi.

(2) Akt u pisanoj formi iz stava 1. ovog člana dostavlja se vijeću zaposlenika ili sindikatu prije početka konsultiranja, a sadrži, naročito, slijedeće podatke:

- razloge za predviđeno otkazivanje ugovora o radu;

- broj, kategoriju i spol radnika za čije je ugovore predviđen otkaz;

- mjere za koje poslodavac smatra da se pomoću njih mogu izbjeći neki ili svi predviđeni otkazi (npr. raspoređivanje radnika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno, privremeno skraćivanje radnog vremena);

- mjere za koje poslodavac smatra da bi xxxxx pomoći radnicima da nađu zaposlenje kod drugog poslodavca;

- mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalifikacije radnika radi zapošljavanja kod drugog poslodavca.

Član 122. (Obavezne konsultacije)

Obaveza konsultacija u smislu člana 179. ovog pravilnika:

a. zasniva se na aktu u pisanoj formi koji je pripremio Poslodavac (u daljem tekstu: Program zbrinjavanja viška radnika);

b. započinje najmanje 30 xxxx prije davanja obaviještenja o otkazu radnicima na koje se odnosi.

Prilikom utvrđivanja programa Poslodavac xx xxxxx izjasniti se o mišljenjima i prijedlozima Vijeća zaposlenika odnosno sindikata u vezi s mjerama koje treba poduzeti da bi se spriječili ili na najmanju mjeru ograničili očekivani otkazi ugovora o radu, te o mjerama ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu.

Član 123.

(Obvezni sadržaj programa zbrinjavanja viška radnika)

Program zbrinjavanja viška radnika dostavlja se Vijeću zaposlenika odnosno sindikatu prije početka konsultovanja, a sadrži, naročito, slijedeće podatke:

- razloge za predviđeno otkazivanje ugovora o radu;

- broj, kategoriju i spol radnika za čije je ugovore predviđen otkaz;

- mjere za koje Xxxxxxxxxx smatra da se pomoću njih mogu izbjeći neki ili svi predviđeni otkazi;

- mjere za koje Xxxxxxxxxx smatra da bi xxxxx pomoći radnicima da nađu zaposlenje kod drugog poslodavca;

- mjere za koje Xxxxxxxxxx smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalifikacije radnika radi zapošljavanja kod drugog poslodavca;

- mogućnost promjena u tehnologiji i organizaciji rada s ciljem zbrinjavanja viška radnika;

- mogućnost zapošljavanja radnika na druge poslove;

- mogućnost skraćivanja radnog vremena.83

Prilikom utvrđivanja programa Poslodavac xx xxxxx izjasniti se o mišljenjima i prijedlozima Vijeća zaposlenika odnosno sindikata u vezi s mjerama koje treba poduzeti da bi

(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, u smislu člana 109. ovog zakona, poslodavac namjerava da zaposli radnike sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica xxxxx xx ponuditi zaposlenje onim radnicima xxxx xx ugovori o radu otkazani.

Član 23. Zakona o vijeću zaposlenika

Prije donošenja odluke značajne za prava i interese zaposlenika poslodavac se obavezno konsultuje sa vijećem zaposlenika o namjeravanoj odluci, a naročito kada se radi o:

– namjeri poslodavca da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkaže ugovor o radu za više od 10% zaposlenika, ali najmanje peterici;

Član 24. Zakona o vijeću zaposlenika

Podaci o namjeravanoj odluci iz člana 23. ovog Zakona dostavljaju se vijeću zaposlenika najmanje 30 xxxx prije donošenja odluke.

Vijeće zaposlenika u roku od xxxxx xxxx od xxxx dostavljanja podataka iz stava 1. ovog člana o namjeravanoj odluci dostavlja primjedbe i prijedloge kako bi rezultati konsultacija mogli uticati na donošenje namjeravane odluke.

Ako se vijeće zaposlenika ne izjasni o namjeravanoj odluci poslodavca u roku iz stava 2. ovog člana, smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

Član 25. Zakona o vijeću zaposlenika

Odluka poslodavca donesena suprotno odredbama ovog Zakona o obavezi konsultovanja sa vijećem zaposlenika ništavna je.

se spriječili ili na najmanju mjeru ograničili očekivani otkazi ugovora o radu, te o mjerama ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu.

.

Član 124.

(Otkaz i ponovni prijem radnika)

Ukoliko mjerama iz člana 172. ovog Pravilnika nije moguće radnicima osigurati zaposlenje, može im se pod uvjetima i na način propisan ovim Pravilnikom otkazati ugovor o radu.

Nakon utvrđivanja mjera i konačnog broja radnika xxxxxx xx se otkazati ugovor o radu, Poslodavac xx xxxxx izmijeniti Pravilnik o radu u dijelu koji se odnosi na sistematizaciju radnih mjesta i u saglasnosti s Vijećem zaposlenika odnosno sindikatom utvrditi kriterije za otkazivanje ugovora o radu.84

Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, u smislu ovog člana, Poslodavac namjerava da zaposli radnike sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica xxxxx xx ponuditi zaposlenje onim radnicima xxxx xx ugovori o radu otkazani.

XIV- SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU - VIJEĆE ZAPOSLENIKA

Član 125.

(Osnivanje Vijeća zaposlenika)

Kod Poslodavca se može osnovati Vijeće zaposlenika radi zastupanja radnika u zaštiti i ostvarivanju njihovih prava i interesa, u skladu sa ZOR-om i Zakonom o vijeću zaposlenika.85

Vijeće zaposlenika, u cilju zaštite i ostvarivanja prava i interesa radnika, sarađuje sa sindikatom.

Ako kod poslodavca nije formirano Vijeće zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja Vijeća zaposlenika, u skladu sa zakonom.86

84 Ugovori o radu otkazuju se nakon ukidanja radnih mjesta i nakon utvrđivanja kriterija za otkaze, koji su propisani granskim kolektivnim ugovorom ili pravvilnikom o radu.

85 Član 119. ZOR - Pravo formiranja Vijeća zaposlenika

(1) Radnici kod poslodavca koji zapošljava najmanje 30 radnika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa.

(2) Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja vijeća zaposlenika, u skladu sa zakonom.

Član 120. ZOR-a - Prijedlog za formiranje Vijeća zaposlenika

Vijeće zaposlenika formira se na prijedlog reprezentativnog sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca.

Član 121.ZOR-a - Način i postupak formiranja Vijeća zaposlenika

Način i postupak formiranja vijeća zaposlenika, xxx x xxxxx pitanja vezana za rad i djelovanje vijeća zaposlenika, uređuju se zakonom.

86 Član 31. stav 3. Zakona o vijeću zaposlenika

Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se, na osnovu ovog Zakona, odnose na vijeće zaposlenika.

Član 126.

(Dostupnost Zakona o vijeću zaposlenika)

Poslodavac će Xxxxxx zaposlenika i sindikatu učiniti dostupnim Zakon o vijeću zaposlenika i sve njegove izmjene i dopune, radi blagovremenog informisanja o načinu i postupku formiranja vijeća zaposlenika, izboru i prestaku mandata članova vijeća zaposlenika, obavezama poslodavca prema vijeću zaposlenika, obavezama i ovlaštenjima vijeća zaposlenika i radu vijeća zaposlenika, na način xxxx xx to regulisano u članu 11. ovog pravilnika.

Član 127. (Uvjeti za rad)

Poslodavac osigurava Vijeću zaposlenika potreban prostor, administrativne i tehničke uslove za rad, što xx xxxxx uređuje sporazumom između Poslodavca i Vijeća zaposlenika, xxx x xxxxx prava propisana Zakonom o vijeću zaposlenika. 87

XV- UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Član 128.

(Obaveze Poslodavca i sindikata)

Poslodavac se obavezuju da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na xxxx xxxxx xxxx onemogućavati zakonit sindikalni rad i sindikalno organizovanje radnika, niti izlagati sindikalne predstavnike bilo kakvim vrstama pritisaka zbog njihovog zakonitog rada i djelovanja.

Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi u skladu sa zakonom.

Član 129. (Obezbjeđenje uslova za rad sindikata)

Poslodavac obezbijeđuje sindikatu minimalne uvjete za djelovanje sindikata, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Poslodavac obezbjeđuje sindikatu slijedeće minimalne uvjete za njegovo djelovanje:

• prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka, besplatno;

• upotrebu telefona, telefaksa, te drugih neophodnih tehničkih sredstava i pomagala u mjeri nužnoj za nesmetan sindikalni rad;

• obračun i doznačavanje sindikalne članarine;

•       sati u toku radnog vremena mjesečno sindikalnom predstavniku uz naknadu plaće od poslodavca;

• naknadu plaće ostalim sindikalnim predstavnicima za vrijeme obrazovanja, kao i za vrijeme prisustvovanja sastancima, skupstinama i kongresima viših nivoa sindikata, u skladu sa kolektivnim ugovorom.88

Član 130.

87 Član 36. Zakona o vijeću zaposlenika

Poslodavac xx xxxxx da osigura vijeću zaposlenika potreban prostor, administrativne i tehničke uvjete za rad, što xx xxxxx uređuje sporazumom između poslodavca i vijeća zaposlenika.

(Prava sindikalnih povjerenika)

Predstavnici sindikata imaju nesmetan pristup svim radnim mjestima ako je to potrebno za obavljanje sindikalne funkcije i zaštitu prava radnika, na način xxxx xxxx ometati tehnološki proces xxxx xxxx ugrožavati sigurnost na radu.

Predstavnici sindikata mogu da istiću obavještenja, proglase i druge akte sindikata na onim mjestima gdje će biti dostupni i vidljivi svim radnicima.

Predstavnici sindikata imaju pravo da radnicima dostavljaju informativne biltene, publikacije, xxxxx i xxxxx dokumenta sindikata na način xxxx xxxx remetiti nesmetano odvijanje tehnološkog xxxxxxx xxxx.89

XXIV – ŠTRAJK

Član 131.

(Poziv na štrajk i najava štrajka)

Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga radi zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa radnika svojih članova, u skladu sa ZOR-om, Zakonom o štrajku ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 14/00), Pravilima sindikata o organizovanju i vodenju štrajka i kolektivnim ugovorom.

Član 132.

(Odgovornost)

Ukoliko je štrajk organizovan i vođen u skladu sa propisima iz člana 180.ovog pravilnika, to ne predstavlja povredu ugovora o radu, a radnik zbog toga ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike.

Radniku se može otkazati ugovor o radu zbog organizacije ili sudjelovanja u štrajku samo u slučaju sudjelovanja u štrajku koji nije organiziran u skladu s zakonom i kolektivnim ugovorom te u slučaju ako za vrijeme štrajka počini drugu tešku povredu odredaba ugovora o radu.

Član 133.

(Poslovi koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka)

U organizacionim cjelinama koje zbog specifičnosti ne mogu potpuno obustaviti rad,

Poslodavac zajedno sa sindikatom odreduje poslove koji se ne mogu prekidati za

vrijeme štrajka, kao i broj neposrednih izvršilaca koji ne mogu odsustvovati xx xxxx na xxx poslovima za vrijeme štrajka, u skladu sa Zakonom o štrajku.

89Član 18. ZOR-a - Osiguravanje uvjeta za djelovanje sindikata kod poslodavca

(1) Poslodavac xx xxxxx osigurati odgovarajuće uvjete za djelovanje sindikata u skladu sa kolektivnim ugovorom.

(2) Poslodavac xx xxxxx, uz pisanu saglasnost radnika, obračunati i iz plaće radnika, obustavljati sindikalnu članarinu, te je uplaćivati na račun sindikata, u skladu sa uputama sindikata.

(3) Sindikalnim predstavnicima koji nisu u radnom odnosu kod poslodavca, xxx xxxx sindikat ima članove kod poslodavca, dozvoljen xx xxxxxxx kod poslodavca xxxx xx to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti.

(4) Sindikalni predstavnici iz stava 3. ovog člana ne mogu prilikom obavljanja sindikalnih aktivnosti narušavati radne i tehnološke procese, te mjere sigurnosti i zdravlja na radu kod poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

Poslodavac xx xxxxx da Pravilnikom o radu predvidi i osigura uslove za rad i djelovanje sindikata u skladu sa kolektivnim ugovorima.

Poslodavac xx xxxxx obračunavati i, iz plaće radnika,odbijati sindikalnu članarinu, uz pismenu saglasnost radnika, te je redovno uplačivati na račun sindikata.

Broj radnika iz stava 1. ovog članka utvrduje se sporazumom Poslodavca i sindikata, u skladu sa Zakonom o štrajku.

Član 134. (Štrajk upozorenja)

Sindikat može organizovati i štrajk upozorenja u trajanju od najduže dva sata, u skladu sa Zakonom o štrajku.90

XVI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 135. (Neposredna primjena propisa)

Ostvarivanje prava i dužnosti radnika iz radnog odnosa, koja nisu regulirana ovim pravilnikom, ostvarivat će se u skladu sa odredbama ZOR-a, kojima su ta prava i obaveze u cjelini regulisana i odredbe kolektivnog ugovora koji primjenjuje Poslodavac91 , za koje je kolektivnim ugovorima regulisano da se primjenjuju neposredno.

Član 136. (Primjena povoljnijeg prava)

Ako je neko pravo iz radnog odnosa povoljnije regulisano ovim pravilnikom u odnosu na odredbe ZOR-a, kolektivnog ugovora ili drugog zakona, primjenjivaće se odredbe ovog pravilnika, ukoliko to ZOR-om nije izričito zabranjeno.92

Ako se kolektivnim ugovorom neko pravo iz radnog odnosa utvrdi povoljnije u odnosu na odredbe ovog pravilnika, primjenjivat će se neposredno odredbe kolektivnog ugovora.

Ako se pojedina pitanja iz radnog odnosa urede na drugačiji način - pisanim sporazumom sklopljenim između Vijeća zaposlenika odnosno sindikata i poslodavca, primjenjivat će se pravna pravila iz sporazuma, za xxxx xx kolektivnim ugovorom propisano da imaju snagu kolektivnog ugovora.

Član 137.

(Usklađivanje ugovora o radu)

Poslodavac xx xxxxx postojeće ugovore o radu uskladiti s odredbama ovog pravilnika u roku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu, u skladu sa članom 178.ZOR-a.93

90 Odredbe su usklađene sa Zor-om i Zakonom o štrajku.

Član 2. Zakona o štrajku

Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga radi zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova.

Štrajk se može organizovati samo u skladu sa ovim ili drugim zakonom, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom.

Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se u slučajevima kada sindikat organizira štrajk upozorenja ukoliko isti traje najduže dva sata, izuzev odredbe stava 8. člana 5.

91 Navesti xxxx xxxxxxx kolektivni ugovor primjenjuje poslodavac.

92 Izmjena stava (3) Člana 19. ZOR-a - (3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, osim ako to ovim zakonom nije izričito zabranjeno.

93 Član 178. ZOR-a

49