BITNI SASTOJCI UGOVORA O RADU
Xxxx Xxxxx Xxxxx-sutkinja Županijskog suda u Zagrebu 1
BITNI SASTOJCI UGOVORA O RADU
▶ ZR:
▶ Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
▶ Bitni sastojci ugovora:
▶ -posao
▶ -plaća
2
SITUACIJE KOJE ZAKON O RADU NE UREĐUJE
▶ Radnik i poslodavac se sporazumiju o bitnim
sastojcima, ali netko od stranaka se predomisli!
▶ Poslodavac!
▶ Radnik!
3
MIŠLJENJE MRMS-A
✓ Sklapanje ugovora s „odgodnim” učinkom
Jedan od bitnih podataka koji mora biti naveden u ugovoru o radu je podatak o početku rada, koji može biti određen i nekim kasnijim datumom u odnosu na datum sklapanja ugovora o radu. Radi se o sklapanju ugovora o radu s tzv. “odgodnim” učinkom, u kojem će se radni odnos realizirati danom početka rada radnika.
ZOR propisuje supsidijarnu primjenu ZOO, u skladu s kojim je sudionik u obveznom odnosu dužan ispuni svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenjenje, te se dužan suzdržati od postupaka kojim se može drugome prouzročiti šteta.
U slučaju neispunjavanja ugovorne obveze od strane jednog od potpisnika, obje ugovorne strane mogle bi sudskim putem zatražiti njezino ispunjenje, odnosno naknadu štete koju je ponašanjem druge strane pretrpio.
4
OBAVEZNI PODACI U UGOVORU O RADU-I
▶ Podaci o:
▶ 1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu
▶ 2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima
▶ 3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se
radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
▶ 4) danu početka rada
▶ 5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme
▶ 6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora 5
OBAVEZNI PODACI U UGOVORU O XXXX-XX
▶ 7) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova
▶ 8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo
▶ 9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
▶ Umjesto podataka iz t. 6., 7., 8. i 9., može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.
6
VSRH REVR-476/03 OD 23.3.2005.
▶ „Ugovor o radu je dvostrano obvezujući pravni posao i dopušteno ga je mijenjati samo uz suglasnost ugovornih strana (poslodavca i radnika). Zakon o radu propisuje u čl. 7. Zakona slobodu ugovaranja i njezina ograničenja te se radnika ne može siliti na sklapanje ugovora odnosno aneksa ugovora kojim bi po ocjeni radnika njegov radno pravni status određen već sklopljenim ugovorom o radu bio promijenjen na štetu radnika.“
7
VSRH REVR-664/2013-2 OD 16.11.2014.-I
▶ „Kako to i navodi drugostupanjski sud otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora nije jedini način na koji stranke mogu izmijeniti uvjete ugovora o radu. Do izmjene ugovora bez prethodnog otkazivanja ugovora o radu prvenstveno može doći na temelju sporazuma stranaka i to u obliku sporazuma o izmjenama postojećeg ugovora ili sklapanjem novog ugovora koji zamjenjuje postojeći ugovor. Tek ukoliko je izvjesno ili vrlo vjerojatno da sporazum nije moguć poslodavac izmjenu ugovora može ostvariti kroz institut otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora.
▶ Prema odredbi čl. 247. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05 i 41/08 - dalje: ZOO), kao općeg propisa građanskog prava, koji se na temelju odredbe čl. 6. st. 4. ZR primjenjuje i na sklapanje, valjanost, prestanak i druga pitanja u vezi s ugovorom o radu, ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
8
VSRH REVR-664/2013-2 OD 16.11.2014.-II
▶ Ugovor je sklopljen prihvaćanjem ponude koja sadrži sve bitne sastojke ugovora onog časa kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu (čl. 000. xx.
1. ZOO.).
▶ U konkretnoj situaciji, prihvaćanjem ponude za sklapanje ugovora za drugo radno mjesto tužitelj se je s tuženikom sporazumio o izmjeni ranijeg ugovora o radu u pogledu radnog mjesta te drugih bitnih sastojaka ugovora o radu te u toj situaciji tuženik tužitelju nije ni trebao otkazivati raniji ugovor, a niti ponuda ugovora predstavlja otkaz ugovora o radu.“
9
MJESTO RADA
▶ Može biti:
▶ - stalno ili glavno mjesto rada, ili
▶ - napomena da se rad obavlja na različitim mjestima.
▶ Npr.
▶ Mjesto rada je u Zagrebu.
▶ Mjesto rada je u Zagrebu na adresi...
▶ Glavno mjesto rada je u Zagrebu na adresi..., ali radnik će rad obavljati i po nalogu ovlaštene osobe i u drugim u poslovnicama poslodavca na području Zagreba.
▶ Rad se obavlja na različitim mjestima na području Zagreba po nalogu poslodavca.
IZMJENE ODREDBE O MJESTU RADA
▶ Aneksom
▶ Novim ugovorom
▶ Otkazom s ponudom izmijenjenog ugovora (zbog potreba posla- poslovno uvjetovani otkaz)
▶ Ako je ugovoreno da je radnik dužan raditi i na drugom mjestu rada, tada ne treba ništa od navedenoga.
VSRH REVR-1458/11 OD 4.7.
2012.
▶ Neosnovano ističe tužiteljica da joj je tuženik trebao otkazati ugovor o radu s ponudom izmijenjenog ugovora. Naime, ugovorom o radu koji su stranke sklopile 27. prosinca 2005. u čl. 1. ugovoreno je mjesto rada V., ali su se stranke sporazumjele i da će radnik – tužiteljica, obavljati poslove za poslodavca i u drugim mjestima ako to potrebe budu zahtijevale. Kako se smanjio obim posla na mjestu rada u V., a posla je bilo u O., tuženik je ponudio tužiteljici rad u O., što tužiteljica međutim, nije prihvatila. Prema tome, s obzirom na odredbe ugovora o radu kojima je ugovoreno mjesto radu X., ali po potrebi i u drugim mjestima, tuženik nije bio dužan tužiteljici otkazati ugovor o radu s ponudom izmijenjenog ugovora.“
12
VSRH REVR-25/14 OD 28.10.2014.
▶ „Iz sadržaja ove odredbe jasno proizlazi da pojam: mjesto rada i pojam radno mjesto tj. naziv i vrsta rada tj. opis poslova koji su predmet ugovora o radu su dvije različite kategorije:
▶ radno mjesto određuje poslove za koje je ugovoreno da će ih radnik obavljati za poslodavca,
▶ dok je mjesto rada prostorno određenje gdje će se ugovoreni poslovi obavljati.
13
▶ Nižestupanjski sudovi očito, ispuštajući iz vida da drugo mjesto rada (K.) a koje je bilo predmetom ponuđenog izmijenjenog ugovora tužiteljici, i radno mjesto (radnik na stroju I poslužitelj) a koje je u ponudi tuženika ostalo neizmijenjeno u odnosu na ugovor sklopljen između stranaka, nisu u radnopravnom smislu istovjetni pojmovi, propustili su ocijeniti je li okolnost ponuđene promjene mjesta rada radnicima tuženika, a bez da se tom ponudom ujedno mijenja radno mjesto radnicima, pa i tužiteljici, nalagalo obvezu izrade Programa zbrinjavanja viška radnika u smislu odredbe čl. 126. i
čl. 127. ZR.“
Županijski sud u Varaždinu Gž- 4050/11 od 29.9.2011.
▶ „U konkretnom slučaju ugovorom o radu sklopljenim između stranaka određeno je stalno, odnosno glavno mjesto rada – u prodavaoni tuženika u J.
▶ Kako ugovorom o radu nije bilo predviđeno da će tužitelj obavljati rad u različitim mjestima rada, a na premještaj u prodavaonu tuženika u K. tužitelj nije pristao, tuženik se mogao koristiti samo otkazom s ponudom izmijenjenog ugovora, sukladno odredbi čl. 115 ZR.
▶ Točno je da poslodavac u smislu odredbe čl. 5 st. 2 ZR ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika, međutim, u konkretnom slučaju ugovorom o radu nije predviđena promjena mjesta rada, pa nije niti dopuštena jednostrana odluka poslodavca o premještaju radnika u drugo mjesto rada, zbog čega se u konkretnom slučaju ne radi o ovlaštenju poslodavca (tuženika) u smislu odredbe čl. 5 st. 2 ZR.“ 14
VSRH REVR-451/2008 OD 17.12.2008.
▶ Tužiteljica je zadržala istu plaću, a raspoređena je u poslovnicu u N. što je u skladu i s njenim prvotnim ugovorom o radu gdje je kao mjesto obavljanja poslova navedena Osječko-baranjska županija. Na taj način tuženik je u cijelosti postupio u skladu s čl. 000. xx. 1. u svezi čl. 113. st. 1. podstavak 1. ZR i neosnovani su navodi tužiteljice u reviziji da bi se spornom odlukom tužiteljica diskriminirala u odnosu na druge radnike.
15
VSRH REVR-502/05 OD 15.2.2006.-I
▶ „Ocjenjujući relevantne odredbe ugovora (čl. 3. i 4.) nižestupanjski sudovi zaključuju da je za tužiteljicu kao stalno i glavno mjesto rada određeno mjesto u sjedištu tuženika, pa daljnja odredba čl. 4. "kao i na drugim mjestima na poslovnom području poslodavca" je u suprotnosti sa čl. 12. st. 1. toč. 2. Zakona o radu, jer da se iste odredbe o mjestu rada ugovaraju samo ako ne postoji stalno i glavno mjesto rada.
▶ ...
▶ Osnovno pravno pitanje koje se pojavljuje u ovoj revizijskoj fazi postupka je, da li je nalog poslodavac dao u sklopu svog ovlaštenja da pobliže određuje mjesto i način obavljanja rada, jer upravo ova odredba omogućuje poslodavcu da bez suvišnih formalnosti organizira proces rada u skladu s naravi i vrstom rada. 16
VSRH REVR-502/05 OD 15.2.2006.-II
▶ Dakle, kao što to vrijedi za ugovorene poslove isto tako i za izmjenu mjesta rada, u G. P. u kojem tuženik trajno obavlja svoju djelatnost, a ujedno je i mjesto stalnog prebivanja tužiteljice.
▶ Poslodavac se stoga ne mora poslužiti institutom iz čl. 114. ZR- a, tj. otkazom s ponudom izmijenjenog ugovora kad zahtijeva ispunjenje obveze u granicama svog prava da pobliže odredi način i mjesto obavljanja rada, a promjena mjesta rada dopuštena je u konkretnom slučaju čl. 4. Ugovora o radu.“
17
VSRH REVR- 1883/2009 OD 13.10.2010.
▶ U konkretnom slučaju tužiteljica je odbila privremeni premještaj u drugi lokal tuženice koji se nalazio u istom mjestu rada na istim poslovima u trenutku kad su za tuženicu nastupile izvanredne okolnosti (odlazak frizerke iz tog lokala), pa upravo odbijanje tužiteljice da postupi po nalogu tuženice imalo je za posljedicu zatvaranje tog lokala.
▶ ...
▶ pravilan je zaključak nižestupanjskih sudova, a cijeneći sve okolnosti konkretnog slučaja da je navedenim ponašanjem tužiteljica počinila osobitu tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje radni odnos nije više moguć “
18
POSLOVI RADNOG MJESTA
▶ Može se ugovoriti:
▶ -naziv posla
▶ -narav ili vrsta rada ili
▶ -kratak popis ili opis poslova.
▶ Može se ugovoriti i tako da se vidi naziv posla, ali da se sistematizacijom radnih mjesta popišu ili opišu radna mjesta.
▶ Izmjenom sistematizacije (uz savjetovanje s radničkim vijećem) mijenja se i popis ili opis poslova.
IZMJENE ODREDBE O POSLOVIMA RADNOG MJESTA
▶ Aneksom
▶ Novim ugovorom
▶ Otkazom s ponudom izmijenjenog ugovora (zbog potreba posla- poslovno uvjetovani otkaz, može i skrivljeni redovni )
▶ Ako je ugovoreno da je radnik dužan raditi i druge poslove po nalogu ovlaštene osobe, tada ne treba ništa od navedenoga.
▶ Promjena sistematizacije! Nova radna mjesta: otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora (ako nema sporazuma).
U-III-441/2013 od 19.10.2016-I.
▶ Ustavni sud je ocijenio ustavnopravno prihvatljivim stajalište Vrhovnog suda prema kojemu su odbijanjem podnositelja da izvršava radne obveze prema uputama poslodavca, privremenog karaktera radi obavljanja poslova drugog radnog mjesta, stečeni zakonom propisani uvjeti za davanje redovitog otkaza ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika. Otkaz ugovora o radu dan je u pisanom obliku i obrazložen je na način iz kojeg nedvojbeno proizlazi zaključak o razlozima zbog kojih je izrečen, uz ispunjenje nužnih pretpostavki propisanih člankom 117. stavcima 1. i 2. ZR-a.
U-III-441/2013 od 19.10.2016- II.
▶ „Druga bi pak bila situacija da se radilo o odlukama o trajnom premještaju radnika na drugo radno mjesto, u kojem slučaju bi se imala primijeniti odredba čl. 152. ZR. Naime, upravo ograničenost trajanja ovih Uputa, te činjenica da je mogućnost premještaja radnika na obavljanje drugih poslova između stranaka već ugovorom o radu bila ugovorena, odriče ovim Uputama značaj odluke važne za položaj radnika, zbog čega nepostupanje tuženika u smislu odredbe čl. 152. st. 1. i 2. ZR, a prije njihovog donošenja nema za posljedicu njihovu ništavost.
PLAĆA-I
▶ Može se ugovoriti:
▶ osnovna plaća, dodaci na plaću te razdoblja isplate primanja na
koja radnik ima pravo.
▶ Umjesto toga, može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.
▶ Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne smije zaposleniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom.
▶ Ostala pitanja u vezi plaće se trebaju ugovoriti ako je to potrebno (bitni uglavak).
PLAĆA-II
▶ Xxxxxxxx uglavci ugovora o radu su samo oni o osnovnoj plaći i o dadacima na plaću pa je kod upućivanja na odredbe pravilnika o radu dovoljno da on sadrži podatak o bruto osnovici za plaće, zatim za sve poslove relativni broj (bodovi, koeficijent, faktor i sl.) koji broj pomnožen s osnovicom daje osnovnu plaću za puno radno vrijeme te navedene postotke za slučajeve iz čl.84. ZR-a.
▶ Mišljenje Ministarstva rada i socijalne skrbi Kl.: 110-01/99-01/318,
Ur. br.: 524-02-99-2 od 27. rujna 1999.
PLAĆA-III
▶ Stranke kolektivnog ugovora slobodno odlučuju o tome da li će kao osnovicu za obračun povećanja plaća, npr. za povećanje iz čl.84. (82.) ZR-a, ugovoriti osnovnu plaću ili osnovnu plaću uvećanu za stalni dodatak na plaću, dakle, odlučno je da li je u kolektivnom ugovoru osnovica određena na nedvosmislen način. Zbog načela radnog prava da se u dvojbi uzima ono što je povoljnije za zaposlenike njima idu u prilog nejasne i neprecizne odredbe, o čemu poslodavci moraju voditi računa.
▶ Mišljenje Ministarstva rada i socijalne skrbi Kl.: 110-01/00-01/213, Ur. br.: 524-02-00-2 od 25. svibnja 2000.
USRH U-III-3908/03 OD 24. 11.
2005.
▶ „Ako je ugovorom o radu određeno da će se pravo radnika na plaću i druge naknade određivati u skladu s Pravilnikom o radu, naknade izmjene Pravilnika o radu primjenjivat će se bez obzira na to što je naknada plaće za troškove prijevoza određena na nepovoljniji način.“
26
VSRH REVR-205/2015 OD 21.10.2015.
▶ „U ovom sporu je odlučno da poslodavac nije neovlašteno, jednostranom odlukom, izmijenio odredbe Xxxxxxx o radu.
▶ Naime upravo je odredbom čl. 7. st. 2. Ugovora o radu među strankama ugovoreno: "Za promjenu platnog razreda, koeficijenta ili dodatka zaposleniku će se izdati odluka koja ne mijenja ovaj Ugovor".
▶ Poslodavac je u donošenju pobijanih odluka o plaći postupio sukladno ovlastima iz ugovora o radu i sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama kojom je (u odnosu na tužitelja) propisan koeficijent složenosti poslova 1,067 za radno mjesto viši tehničar.“
27
VSRH REVR-1008/15 OD 30.8.2016.-I
▶ „Taj zahtjev odbijen je kao neosnovan uz obrazloženje da su pripadajuće plaće određene tužiteljima u skladu s odredbama Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine“, broj 27/01 - dalje: ZPJS) koji je stupio na snagu 30. ožujka 2001., a kojim je u čl. 4. određen način obračuna plaće službenicima u javnim službama, uključujući i službenike tuženika, a u revizijskoj odluci izraženo je pravno shvaćanje da su odredbe navedenog Zakona prisilne naravi i kao posebni zakon u odnosu na Zakon o radu jačeg pravnog ranga, te da se stoga tužitelji ne mogu pozivati na odredbe Zakona o radu u zaštiti svojih prava.
28
VSRH REVR-1008/15 OD 30.8.2016.-II
▶ Pravno shvaćanje da se pitanje visine plaće službenika u javnim službama treba prosuđivati u skladu s odredbama ZPJS i Uredbama Vlade RH o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama („NN“, broj 38/01, 121/01) izraženo je i u drugim revizijskim odlukama (Rev-276/07 od 28.5.2008., Revr-12/2006-2 od 19.4.2006.“
29
PREDNOST PRISILNIH PROPISA U JAVNIM SLUŽBAMA
▶ -visine plaća utemeljenih na Zakonu o plaćama u javnim službama
- pri određivanju plaća u javnim službama prisilni propisi imaju
prednost u odnosu na ugovorne uglavke ugovora o radu (presuda Županijskog suda u Požegi br.Gž-19/05 od 9. veljače 2005. i odluka USRH br. U-III-1316/2005. od 26. listopada 2005.
SUDSKA PRAKSA O UGOVARANJU PLAĆE
▶ - kada osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni niti kolektivnim ugovorom, niti pravilnikom o radu, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se mogla odrediti, to nema za posljedicu ništavost ugovora o radu jer Xxxxx o radu predviđa koju plaću je poslodavac dužan isplatiti (plaću koja se redovito plaća za jednaki rad, odnosno plaću koju sud odredi prema okolnostima slučaja) odnosno zakonodavac je predvidio mogućnost da plaća radnika ne bude određena sukladno Zakonu o radu kao i rješenje za te situacije.
PRIMJENA POVOLJNIJEG PRAVA
▶ Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
32
VSRH REVR-1384/14 OD 1.7.2015.-I
▶ „Prema ocjeni ovog suda sudovi nižeg stupnja pogrešno su primijenili odredbu čl. 7. st. 3. ZR-a.
▶ Naime, tom odredbom, propisano je da će se u situaciji kada je neko pravo, u ovom slučaju pravo na plaću, različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovom ili drugim zakonom nije drugačije uređeno.
▶ Sudovi nižeg stupnja gube iz vida upravo zadnji dio rečenice ovog stavka koji propisuje iznimku od općeg pravila o najpovoljnijem pravu, a koja određuje da se s pravilo o najpovoljnijem pravu neće primjenjivati ako je zakonom drugačije određeno.
▶ Za radnike u javnim službama plaće su uređene posebnim zakonom, Zakonom o javnim službama koji čl. 4. uređuje što predstavlja plaću službenika i namještenika u javnoj službi, a istim tim Zakonom ovlaštena je Vlada Republike Hrvatske pitanje visine koeficijenta urediti Uredbom, dakle sam poseban zakon uređuje na koji se način u javnim službama određuje visina koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta.
33
VSRH REVR-1384/14 OD 1.7.2015.-II
▶ Pri tome, a za odgovor na pitanje zbog kojeg je dopuštena ova revizija, ključna je, nesporna činjenica da se plaće u javnim službama alimentiraju u državnom proračunu, što znači da tuženik iako poslodavac plaće tužiteljicama može odrediti samo unutar okvira sredstava određenih Proračunom Republike Hrvatske.
▶ Stoga, imajući u vidu da su plaće u javnim službama uređene posebnim zakonom, da po prirodi stvari taj zakon uz Uredbu koju donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju ovlasti iz tog istog zakona cjelovito uređuje pitanje plaće u javnim službama po ocjeni ovog suda upravo se radi o iznimci koju propisuje čl. 7. st. 3. ZR-a kada se ne mogu primijeniti pravila o najpovoljnijem pravu za radnika jer zakonodavac kroz Zakon o plaćama u javnim službama i konkretnom Uredbom koju donosi Vlada Republike Hrvatske iskazanom voljom zakonodavca (čl. 7. st. 1. Xxxxxx) to pitanje drugačije uređuje nego što je to utvrđeno ugovorom o radu i kolektivnim ugovorom.“ 34
VSRH REVR-612/05 OD 13.
9.2005.
▶ „Naime, doista su u čl. 22. st. 2. ZSOSRH govori pored ostalog i da se ugovorom kojim se prima u djelatnu vojnu službu određuje i plaća. Međutim, ta odredba ne isključuje primjenu odredbe čl. 138. istog Zakona koja izričito propisuje visinu plaće koju određuje Vrhovni komandant. Naprotiv, ugovorom se mogla ugovoriti visina plaće sukladno odredbi čl. 138. tog Xxxxxx, a ne i neka plaća koja bi bila suprotna izričitoj zakonskoj odredbi.
35
IZMJENE PLAĆE
▶ Izmjena visine plaće u pravilu nije dopuštena bez suglasnosti obiju ugovornih strana. Kada se plaća mijenja na više, a nije sklopljen pisani ugovor (aneks) podrazumijeva se da je radnik na to pristao.
▶ Kada ugovor o radu ne sadrži posebne odredbe o plaći (one su sadržane u zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu) promjenom odredbi tih propisa mijenjaju se i odredbe o plaći.
▶ Radnik prilikom zaključenja ugovora o radu nekad pristaje na odredbe pravilnika o radu, kolektivnih ugovora i drugih propisa kojima se može predvidjeti pravo poslodavca da smanji plaće radnicima zbog loših financijskih prilika poslodavca. U pravilu se ova mogućnost veže uz suglasnost sindikata.
SMANJENJE PLAĆE ZBOG NEISPUNJENJA NORME
▶ Za smanjenje plaće zbog neispunjavanja norme bitno je da u ugovoru o radu, pravilniku o radu, odnosno kolektivnom ugovoru bude izrijekom navedeno da se tim aktima plaća radnika utvrđuje za redovno radno vrijeme i normalni učinak.
▶ Druga pretpostavka je da su općim aktom razrađeni i kriteriji ostvarivanja normalnog učinka, a ovisno o tome i visine plaće, jer u protivnom poslodavac nema zakonitu osnovu za umanjenje plaće radnicima zbog neostvarivanja poslovnog plana. Ako je sustav plaća utvrđen na takav način, o umanjenju nije potrebno donositi posebnu odluku (ali se mora uvijek isplatiti minimalna plaća).