SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Xxxxxxxx Xxxxxx 1, što ga zastupa gradonačelnik Grada Zagreba Xxxxx Xxxxxx, dipl.politolog (u daljnjem tekstu: Grad), kao poslodavac

i

SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, Trg kralja Xxxxx Xxxxxxxxx XX. broj 2 što ga zastupaju predsjednik Sindikata Xxxxx Xxxx i sindikalni povjerenik Podružnice Sindikata Gradske uprave Grada Zagreba Xxxx Xxxxxxxxx (u daljnjem tekstu: Sindikat), zaključili su, 17. studenoga 2005. godine, sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

za službenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zaključuju Grad i Sindikat u ime svojih članova.

Ovim se ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika zaposlenih u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici).

Članak 2.

Pod pojmom službenici i namještenici u smislu ovoga ugovora podrazumijevaju se službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba na neodređeno ili na određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom i vježbenici, do donošenja posebnog zakona.

Članak 3.

Odredbe ovoga ugovora primjenjuju se na službenike i namještenike zaposlene u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.

Na pitanja koja nisu uređena ovim ugovorom primjenjuju se drugi propisi ili opći akti.

Članak 4.

Ako, zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi ovoga ugovora izvršavati ili bi joj to bilo iznimno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu ovoga ugovora.

2. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Radno vrijeme

Članak 5.

Puno radno vrijeme službenika i namještenika zaposlenih u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba je 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 10 sati, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada.

Službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba moraju biti pismeno obaviješteni o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena, najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada.

Članak 6.

Službenici i namještenici koji rade puno radno vrijeme imaju svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koriste ga u skladu s rasporedom što ga utvrdi čelnik upravnog tijela.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena.

Između dva uzastopna radna dana službenici i namještenici imaju pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Službenici i namještenici imaju pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Xxxx tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da službenici i namještenici rade na dan tjednog odmora, osigurava im se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako službenici i namještenici zbog potrebe posla ne mogu koristiti tjedni odmor na način iz stavka 6. ovoga članka, mogu ga koristiti naknadno, prema odluci čelnika upravnog tijela na prijedlog neposredno nadređene osobe.

Godišnji odmor

Članak 7.

Za svaku kalendarsku godinu službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba imaju pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od, najmanje, 18 radnih dana.

Članak 8.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službenicima i namještenicima se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Službenicima i namještenicima kojima je priroda posla takva da moraju raditi prekovremeno, noću, nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene im u prethodna tri mjeseca.

Članak 9.

Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 10.

Prigodom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 11.

Službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba koji su se prvi put zaposlili ili imaju prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječu pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugoga zakonom određenoga opravdanog razloga ne ubraja se u rok određen u stavku 1. ovoga članka.

Članak 12.

Službenici i namještenici imaju pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nisu stekli pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo šest mjeseci neprekidnog rada;

- ako im radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada.

Članak 13.

Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. s obzirom na složenost poslova:

- zaposleni VSS 5 dana

- zaposleni VŠS 4 dana

- zaposleni SSS 3 dana

- zaposleni NSS 2 dana

2. s obzirom na dužinu radnog staža:

- od 5 do 10 godina radnog staža 1 dan

- od 10 do 15 godina radnog staža 2 dana

- od 15 do 20 godina radnog staža 3 dana

- od 20 do 25 godina radnog staža 4 dana

- od 25 do 30 godina radnog staža 5 dana

- od 30 do 35 godina radnog staža 6 dana

- od 35 i više godina radnog staža 7 dana

3.s obzirom na uvjete rada:

- rad na poslovima s otežanim ili posebnim

uvjetima rada 2 dana

- rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima

određenima zakonom 1 dan

4.s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malo-

dobnim djetetom 2 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje

malodobno dijete još po 1 dan

- samohranom roditelju malodobnog djeteta 3 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta

s invaliditetom, bez obzira na drugu djecu 3 dana

- osobi s invaliditetom 3 dana

5.s obzirom na ostvarene rezultate rada:

- zaposleni koji je ocijenjen ocjenom „naročito uspješan“ 2 dana

- zaposlenom koji je ocijenjen ocjenom „uspješan“ 1 dan

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 18 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama od 0.xx 0.xxxxxx 1. ovoga članka.

Članak 14.

Slijepi službenici i namještenici i službenici i namještenici donatori organa te službenici i namještenici koji rade na poslovima na kojima ih ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja, imaju pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora, ako to pravo ne ostvaruju primjenom mjerila iz članka 13. ovog ugovora.

Članak 15.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora što ga donosi čelnik upravnog tijela.

Članak 16.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora čelnik upravnog tijela donosi, za svakog službenika i namještenika posebno, rješenje kojim utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 13. ovoga ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora, vodeći računa i o pisanoj želji svakoga službenika i namještenika.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 17.

Službenici i namještenici mogu koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako službenici i namještenici koriste godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora službenici i namještenici moraju iskoristiti najkasnije do

30. lipnja sljedeće godine.

Članak 18.

Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugoga opravdanog razloga, službenici i namještenici imaju pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine, pod uvjetom da su radili najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj su se vratili na rad.

Članak 19.

U slučaju prestanka rada zbog prelaska na rad drugom poslodavcu, službenici i namještenici imaju pravo iskoristiti godišnji odmor na koji su stekli pravo u upravnom tijelu u kojem im prestaje radni odnos, u skladu sa člancima 13. i 14. ovoga ugovora.

Članak 20.

Službenici i namještenici imaju pravo koristiti dva puta godišnje po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sami odrede, ali su o tome dužni pismeno obavijestiti neposredno nadređenu osobu, najmanje jedan dan prije.

Članak 21.

Službenicima i namještenicima se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršavanja važnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga

članka donosi čelnik upravnog tijela.

Službenicima i namještenicima kojima je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 22.

Službenici i namještenici imaju pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim se troškovima smatraju stvarni troškovi prijevoza kojega su službenici i namještenici koristili u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem su koristili godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koji su za službenike i namještenike nastali zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuju odgovarajućom dokumentacijom.

Plaćeni dopust

Članak 23.

Službenici i namještenici imaju pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

- zaključivanje braka 5 radnih dana

- rođenje djeteta 5 radnih dana

- smrt supružnika, roditelja, očuha i maćehe,

djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih dana

- smrt brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja

supružnika 2 radna dana

- selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana

- selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana

- dobrovoljni davatelj krvi za svako

dobrovoljno davanje 2 radna dana

- teška bolest djeteta ili roditelja izvan

mjesta stanovanja 3 radna dana

- nastup na kulturnim i sportskim priredbama 2 radna dana

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne

aktivnosti i dr. 2 radna dana

- elementarne nepogode 5 radnih dana

Službenici i namještenici imaju pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje su, tijekom iste godine iskoristili prema drugim osnovama.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno nakon davanja krvi, a, u nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru sa čelnikom upravnog tijela.

Članak 24.

Službenici i namještenici imaju pravo na plaćeni dopust za polaganje stručnog ispita, prvi put, u trajanju od sedam radnih dana, neovisno o broju dana koje su tijekom iste godine, iskoristili prema drugim osnovama.

Članak 25.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, službenicima i namještenicima se, za pripremanje i polaganje ispita, može odobriti godišnje do sedam radnih dana plaćenog dopusta.

Članak 26.

Službenici i namještenici koji su upućeni na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje za pripremanje i polaganje ispita imaju pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana godišnje.

Za pripremanje i polaganje završnog ispita službenici i namještenici, osim plaćenog dopusta iz stavka 1. ovoga članka, imaju pravo na još pet radnih dana plaćenog dopusta.

Ako to okolnosti zahtijevaju, službenicima i namještenicima se može odobriti plaćeni dopust za školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 60 radnih dana u jednoj godini.

Članak 27.

Službenici i namještenici mogu koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih imaju pravo na plaćeni dopust, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

Ako okolnost iz članaka 23. i 24. ovoga ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenici i namještenici ne mogu ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada su koristili godišnji odmor ili su bili na bolovanju, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

Članak 28.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 29.

Službenicima i namještenicima se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova upravnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije :

- za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ili na fakultetu najmanje 10 dana

- za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita zbog stjecanja posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko

obrazovanje i dr.). najmanje 2 dana

Ako to okolnosti zahtijevaju, službenicima i namještenicima se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u trajanju dužem od 30 dana.

Članak 30.

Za vrijeme neplaćenog dopusta službenicima i namještenicima miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

U slučaju da za vrijeme neplaćenog dopusta do 30 dana službenici i namještenici ostvare pravo na produženo osiguranje, poslodavac će im nadoknaditi troškove toga osiguranja.

3. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 31.

Upravna su tijela dužna osigurati uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika na radu.

Upravna će tijela poduzeti sve zakonske mjere za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu i pružanje informacija o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Upravna su tijela dužna osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u skladu s posebnim propisima.

Članak 32.

Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika te osoba na koje utječu njihovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje im je osiguralo upravno tijelo, odnosno drugo nadležno tijelo.

Službenici ili namještenici koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napuste svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i moraju uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako su, prema posebnim propisima ili pravilima struke, bili dužni izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

4. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE

Članak 33.

Plaću službenika i namještenika čine osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža i stalni dodatak.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

Članak 34.

Osnovica za izračun plaće utvrđuje se u visini od 2.900,00 kuna bruto za koeficijent složenosti poslova radnog mjesta 1,00 počevši od 1. srpnja 2005. do 31. prosinca 2005.

Osnovica za izračun plaće utvrđuje se u visini od 3.050,00 kuna bruto za koeficijent složenosti poslova radnog mjesta 1,00, počevši od 1. siječnja 2006.

Stalni dodatak čini 0,10% od utvrđene osnovice, a dodaje se zbroju umnoška koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice za izračun plaće i dodatka za radni staž, a po satu ostvarenoga redovnog efektivnog radnog vremena za troškove prehrane.

Članak 35.

Osnovicu za izračun plaće ugovorne strane utvrđuju na način da se osnovica utvrđena u članku 34. ovog ugovora za svaku sljedeću proračunsku godinu uveća za postotak porasta prosječne bruto- plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine u kojoj se donosi Proračun za sljedeću godinu, u odnosu na prosječnu bruto- plaću djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine.

Ako troškovi života u razdoblju u kojem se utvrđuje osnovica za izračun plaće iz stavka 1. ovog članka budu rasli brže od utvrđenog postotka rasta osnovice, primijenit će se postotak rasta troškova života.

Članak 36.

Službenicima i namještenicima pripada dodatak za radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5% od 1. dana sljedećeg mjeseca, u odnosu na mjesec stjecanja prava.

Dodatak za radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta iz

članka 33. stavka 2. ovog ugovora pomnoži sa 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Članak 37.

Plaća se isplaćuje unatrag, jedanput mjesečno za prethodni mjesec. Od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.

Članak 38.

Službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima mogu primati plaću i druga primanja preko tekućih računa banaka prema osobnom odabiru.

Promjenu banke iz stavka 1. ovoga članka službenici i namještenici mogu izvršiti jedanput godišnje.

Prije promjene banke iz stavka 1. ovoga članka službenici i namještenici su dužni pribaviti i predati suglasnost banke u kojoj su imali otvoren tekući račun.

Članak 39.

Ugovorne su strane sporazumne da su poslovi i zadaće radnih mjesta razvrstani i vrednovani važećim Pravilnikom o razvrstavanju poslova i zadaća i postupkom za utvrđivanje visine sredstava za plaće službenika i namještenika u gradskim upravnim tijelima te koeficijentima za utvrđivanje plaća imenovanih ili izabranih osoba što ga je donijelo Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba.

Ugovorne su strane sporazumne da će zajednički izraditi novi pravilnik o razvrstavanju poslova i zadaća iz stavka 1. ovoga članka, u roku od šest mjeseci od dana potpisivanja ovoga ugovora, te zajednički pratiti njegovu primjenu i predlagati njegove izmjene i dopune.

Članak 40.

Poslodavac je dužan, na zahtjev službenika ili namještenika, izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).

Članak 41.

Osnovna plaća službenika i namještenika bez stalnog dodatka uvećat će se:

- za rad noću 50%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad subotom i nedjeljom 35%

- za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 10%

- za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata10%

Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnosti za rad), utvrđeno na temelju službene evidencije o satima provedenima na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

Ako službenici i namještenici rade na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs imaju pravo na plaću uvećanu za 150%.

Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca što službenici i namještenici obavljaju naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom (treća smjena) dijelu dana.

Rad u prvoj smjeni traje od 6 do 14 sati, u drugoj smjeni od 14 do 22 sata i u trećoj smjeni od 22 sata do 6 sati.

Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od osam sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom.

Članak 42.

Za otežane uvjete rada inspektorima i komunalnim redarima koeficijent iz članka 33. stavka 2. ovoga ugovora uvećava se 10%.

Članak 43.

Službenici i namještenici imaju pravo na uvećavanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta iz članka 33. stavak 2. ovoga ugovora za neprekinuti radni staž ostvaren u upravnim tijelima Gradske uprave Grada Zagreba i to za navršenih:

- 20 do 29 godina 4%

- od 30 do 34 godine 8%

- od 35 i više godina 10%.

Članak 44.

Prigodom odlaska u mirovinu, službenicima i namještenicima koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili ostvaren određeni mirovinki staž.

Članak 45.

Za ostvarene natprosječne rezultate rada službenici i namještenici imaju pravo na dodatak za uspješnost na radu.

Visinu, kriterije i način isplate dodatka iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se posebnim pravilnikom.

Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka Gradsko poglavarstvo je dužno donijeti u roku od šest mjeseci od dana potpisivanja ovoga ugovora.

Članak 46.

Ako su službenici i namještenici odsutni s rada zbog bolovanja prvih 42 dana, za invalide rada prvih sedam dana, pripada im naknada plaće u visini 85% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječni iznos plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

Ako su službenici ili namještenici odsutni s rada zbog sebe 43 dana i duže, za invalide rada osam dana i duže, pripada im razlika između naknade za bolovanje koje primaju od Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Ako su službenici i namještenici na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu pripada im naknada u visini 100% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječan iznos plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

5. DRUGA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 47.

Službenicima i namještenicima pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u neto-iznosu u visini 85% jedne osnovice iz članaka 34. i 35. utvrđene za obračun plaće. Regres iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se u cijelosti, jednokratno, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.

Službenici i namještenici koji na temelju ovoga ugovora ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruju pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovoga članka razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Članak 48.

Službenicima i namještenicima će se za Uskrs dati dar u naravi vrijednost kojega ne prelazi iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Prigodom odabira ponuda sudjeluje i sindikalni povjerenik.

Članak 49.

Službenicima i namještenicima pripada pravo na jednokratni dodatak - božićnicu u neto-iznosu u visini 85% jedne osnovice iz članaka 34. i 35. utvrđene za obračun plaće.

Božićnica iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se do 20. prosinca tekuće godine.

Članak 50.

Službenicima i namještenicima koji odlaze u mirovinu pripada pravo na neto- otpremninu u iznosu od tri prosječne neto-plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine.

Članak 51.

Obitelj službenika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju:

- smrti službenika i namještenika

koji izgubi život u obavljanju 5 prosječnih mjesečnih neto- plaća

ili u povodu obavljanja rada i troškove pogreba

- smrti službenika i namještenika 3 prosječne mjesečne neto- plaće i troškove pogreba

Pod troškovima pogreba iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka podrazumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto-plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine.

Članak 52.

Službenici i namještenici imaju pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta ili roditelja, očuha ili maćehe, u visini jedne prosječne mjesečne neto-plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine.

Članak 53.

Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, mjesečno isplatiti pomoć i to:

- za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječne mjesečne neto-plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine;

- za dijete do završenoga osmog razreda osnovne škole 70% prosječne mjesečne neto-plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine;

- za dijete do redovno završene srednje škole, odnosno za redovnog studenta, 90% prosječne mjesečne neto-plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine.

Članak 54.

Službenici i namještenici imaju pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:

- nastanka teške invalidnosti na radu službenika

i namještenika 2 prosječne mjesečne neto-plaće

- nastanka teške invalidnosti službenika i namještenika, djeteta ili supružnika

službenika i namještenika 1 prosječna mjesečna neto-plaća

- za rođenje djeteta 1 prosječna xxxxxxxx xxxx-xxxxx

- za uklanjanje posljedica elementarne nepogode u visini stvarnih troškova nastale štete, a najviše do visine jedne prosječne mjesečne neto-plaće.

Prosječna mjesečna neto-plaća iz prethodnog stavka je prosječna mjesečna neto-plaće isplaćena po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine.

Članak 55.

Ugovorne su strane sporazumne da će se djeci službenika i namještenika nestalih ili poginulih u Domovinskom ratu isplatiti, jedanput godišnje, dvije prosječne mjesečne neto- plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine.

Članak 56.

Službenici i namještenici, djeca i uzdržavani supružnici imaju pravo, jedanput godišnje, na pomoć za operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, uz mišljenje nadležnoga liječnika, u visini stvarnih troškova, a do visine dvije prosječne mjesečne neto-plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine.

Članak 57.

Službenicima i namještenicima upućenima na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima ne plaća porez.

Službenicima i namještenicima upućenima na službeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na način i pod uvjetima utvrđenima propisima o izdacima za službena putovanja u inozemstvo za korisnike državnog proračuna, a do visine iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Članak 58.

Za vrijeme rada izvan sjedišta upravnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li službeniku i namješteniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno je najmanje iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Xxxxxxxx se dodatak službeniku i namješteniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za sljedeći mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Članak 59.

Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta upravnog tijela, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta upravnog tijela.

Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanji iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Članak 60.

Službenici i namještenici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim, odnosno gradskim prometom, u krugu od 50 kilometara.

Službenici i namještenici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene mjesečne, odnosno godišnje pokazne karte i za razdoblje u kojem ne rade zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili ovim ugovorom.

Službenici i namještenici koji stanuju izvan mjesta rada, a prometna društva ne izdaju mjesečne pokazne karte, imaju pravo na naknadu troškova prijevoza u visini karte za drugi razred vlaka ili cijene autobusne karte uvećane za cijenu pokazne karte u gradskom prometu u mjestu rada.

Naknada troškova prijevoza službenicima i namještenicama osigurava se kupnjom mjesečnih, odnosno godišnjih karata javnog prijevoza.

Na pisani zahtjev za službenika i namještenika s invaliditetom poslodavac je dužan službeniku i namješteniku isplatiti novčani iznos vrijednosti mjesečne, odnosno godišnje karte.

Članak 61.

Ako je službenicima i namještenicima odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, imaju pravo na naknadu troškova u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Članak 62.

Učenicima i studentima za vrijeme provedeno na praksi upravna će tijela isplatiti nagradu, najviše do visine iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Članak 63.

Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.

Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dio ovoga ugovora.

Članak 64.

Ugovorne su strane sporazumne da će, u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba zaposlenih u upravnim tijelima.

Članak 65.

Službenicima i namještenicima se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u upravnim tijelima Grada Zagreba za navršenih:

- 10 godina 1,0 prosječna mjesečna neto- plaća

- 15 godina 1,5 prosječna mjesečna neto- plaća

- 20 godina 2,0 prosječne mjesečne neto- plaće

- 25 godina 2,5 prosječne mjesečne neto- plaće

- 30 godina 3,0 prosječne mjesečne neto- plaće

- 35 godina 3,5 prosječne mjesečne neto- plaće

- 40 godina 4,0 prosječne mjesečne neto- plaće

isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine.

Pod neprekidnim radom u upravnim tijelima Grada Zagreba smatra se ukupan neprekinuti rad u svim upravnim tijelima Grada Zagreba.

Službenicima i namještenicima isplatiti će se jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga

članka tijekom godine u kojoj su stekli pravo na isplatu.

Članak 66.

Ugovorne su strane sporazumne da će poslodavac službenicima i namještenicima za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine navršava 15 godina starosti, u prigodi Dana Svetog Xxxxxx isplatiti, najmanje, iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Ako su oba roditelja službenici i/ili namještenici u upravnim tijelima Grada Zagreba, sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju preko kojega je dijete zdravstveno osigurano.

Članak 67.

Službenicima i namještenicima pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.

Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

6. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 68.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se, u pisanom obliku i s obrazloženjem, dostavljaju službeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.

Članak 69.

Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika i namještenika na odluku iz članka 68. ovoga ugovora, čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to službenici i namještenici zahtijevaju.

Članak 70.

U slučaju kad službenici i namještenici daju otkaz dužni su odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s poslodavcem ili osobom koju on za to ovlasti ne postignu sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno radi dovršavanja neodgodivih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti može u rješenju o prestanku službe, odnosno rada, otkazni rok produžiti najviše do tri mjeseca.

Članak 71.

Službenicima kojima služba prestaje istekom roka u kojem su bili stavljeni na raspolaganje Gradskom poglavarstvu, imaju pravo na otpremninu u visini jedne njihove prosječne neto-mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenoga u upravnim tijelima Grada Zagreba.

Namještenicima kojima prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, imaju pravo na otpremninu u visini jedne njihove prosječne neto- mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u upravnim tijelima Grada Zagreba.

Otpremina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka isplatit će se službenicima i namještenicima posljednjeg dana službe, odnosno rada.

Kao radni staž ostvaren u upravnim tijelima Grada Zagreba smatra se neprekidni radni staž ostvaren u svim upravnim tijelima.

Članak 72.

Ako poslodavac namjerava zbog tehničkih ili organizacijskih razloga, u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.

Na izradu i donošenje programa zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga

članka odgovarajuće se primjenjuje odredba Zakona o radu.

Prigodom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno zatražiti mišljenje Sindikata.

Namještenicima se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku mjesec dana od dana donošenja programa.

Članak 73.

Službenici i namještenici za radom kojih je prestala potreba u upravnom tijelu Grada Zagreba imaju u roku od dvije godine, prednost prigodom prijema na rad u upravnim tijelima Grada Zagreba, ako se u tom razdoblju ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.

Članak 74.

U slučaju otkaza, otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno manje od godinu dana;

- mjesec dana, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno godinu dana;

- dva mjeseca, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno dvije godine;

- tri mjeseca, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno pet godina;

- četiri mjeseca, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno deset godina;

- pet mjeseci, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno petnaest godina;

- šest mjeseci, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno dvadeset i više godina.

Članak 75.

Službenicima i namještenicima kojima nedostaje najviše pet godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu ne može prestati radni odnos bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka rada po sili zakona.

Članak 76.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija službenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Članak 77.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo službenika i namještenika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

Članak 78.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema službenicima i namještenicima uzrokovano nekim od temelja iz članka 76. ovoga ugovora, a ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Za izraze „uznemiravanje“ i „spolno uznemiravanje“ koristi se zajednički izraz

„uznemiravanje“.

Članak 79.

Uznemiravanjem u tijeku rada i u vezi s radom smatra se osobito:

- neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi;

- nedolični prijedlozi spolne i druge naravi;

- uznemiravajući telefonski pozivi;

- upotreba nepriličnih izraza i tona u ophođenju;

- zahtjevi za obavljanjem poslova kojima se službenici i namještenici stavljaju u ponižavajući položaj.

Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi službenici i namještenici od svojih nadređenih i podređenih službenika i namještenika, suradnika i svake treće osobe s kojom službenici i namještenici dođu u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.

Članak 80.

Službenici i namještenici su dužni, prigodom obavljanja poslova svojega radnog mjesta, ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiruju druge službenike i namještenike te, u granicama svojih ovlasti, spriječiti uznemiravanje od drugih službenika i namještenika i trećih osoba i o uznemiravanju obavijestiti nadležnu osobu.

Članak 81.

Postupak zaštite dostojanstva službenika i namještenika koji je podnio prijavu zbog uznemiravanja povjerljive je naravi.

Za primanje i rješavanje pritužaba vezanih za postupak zaštite dostojanstva službenika i namještenika nadležna je ovlaštena osoba koju imenuje gradonačelnik, odnosno čelnik gradskog upravnog tijela.

Članak 82.

Službenik i namještenik podnosi prijavu o uznemiravanju pisanom ili usmenom pritužbom ovlaštenoj osobi iz članka 81. stavka 2. ovoga ugovora.

O usmjenoj pritužbi sastavlja se bilješka koju potpisuje službenik i namještenik koji je pritužbu podnio.

Ovlaštena je osoba dužna, radi utvrđivanja osnovanosti pritužbe i sprječavanja daljnjeg uznemiravanja, najkasnije sljedećeg radnog dana nakon podnošenja pritužbe, pozvati službenika i namještenika protiv kojega je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O očitovanju službenika i namještenika sastavlja se bilješka koju taj službenik i namještenik potpisuju.

Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to potrebno, provest će i druge relevantne radnje, poput suočenja službenika i namještenika koji su podnijeli pritužbu i službenika i namještenika na koje se pritužba odnosi, saslušati i druge osobe koje imaju saznanja o činjenicama vezanima uz uznemiravanje i dr., kako bi na dokazan način utvrdila navode iz pritužbe.

Ako se pritužba radi uznemiravanja odnosi na osobu koja nije u radnom odnosu u gradskom upravnom tijelu, gradsko će upravno tijelo poduzeti odgovarajuće mjere radi utvrđivanja činjeničnog stanja iz pritužbe, pritom vodeći računa o zaštiti dostojanstva službenika i namještenika i interesima poslodavca.

Članak 83.

O postupku utvrđivanja uznemiravanja sastavlja se zapisnik na temelju kojega ovlaštena osoba, ako je utvrdila uznemiravanje, predlaže mjere zaštite dostojanstva.

Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od osam dana od dana primitka pritužbe o uznemiravanju. Ako ovlaštena osoba, u tom roku, ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzela očito neprimjerene, službenik i namještenik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana, zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 84.

Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje službenika i namještenika postoji, predlaže neku od sljedećih mjera o zaštiti dostojanstva:

- izmjenu rasporeda rada tako da se izbjegne rad uznemiravanoga i službenika i namještenika koji je izvršio uznemiravanje;

- razmještaj na način da se izbjegne međusobna fizička prisutnost uznemiravanoga službenika i namještenika i onoga koji je izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru;

- usmeno upozorenje službenika i namještenika koji je izvršio uznemiravanje;

- pisano upozorenje službeniku i namješteniku koji je izvršio uznemiravanje, uz najavu mogućnosti pokretanja disciplinskog postupka;

- pokretanje disciplinskog postupka.

Članak 85.

Za slučaj da je prijavljeno uznemiravanje od strane osobe koja nije u radnom odnosu u gradskom upravnom tijelu, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim službenikom i namještenikom, ovlaštena osoba može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja, predložiti gradonačelniku, odnosno čelniku gradskog upravnog tijela sljedeće mjere:

- pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će, u slučaju ponovnog uznemiravanja, poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu službenika i namještenika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem;

- o uznemiravanju obavijestiti poslodavca prijavljene osobe i predložiti poduzimanje konkretnih mjera kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.

Članak 86.

Ako ovlaštena osoba, odnosno tijelo ocijeni da kod službenika i namještenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, čelnik upravnog tijela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku ili namješteniku drugo radno mjesto, koje poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.

Čelnik upravnog tijela dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi službenicima i namještenicima iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da im osigura povoljnije uvjete rada.

Članak 87.

Službenicima i namještenicima, prijašnjim korisnicima prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugim odgovarajućim poslovima za vrijeme zaposlenja (čl. 174. st. 3.

t. 2. – 4. Zakona o mirovinskom osiguranju), koji su to pravo stekli zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, prema propisima do 31. prosinca 1998. pripada pravo na razliku između

plaće koju bi ostvarili za puno radno vrijeme na radnim mjestima na koje su raspoređeni i zbroja invalidske mirovine i plaće koje ostvaruju za skraćeno radno vrijeme.

7. INFORMIRANJE

Članak 88.

Čelnik upravnog tijela dužan je službenicima i namještenicima odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:

- o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika;

- o rezultatima rada službenika i namještenika;

- o prijedlozima odluka i općih akata kojima se, u skladu s ovim ugovorom, uređuju osnovna prava i obveze iz službe, odnosno rada;

- o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pismeni pristanak.

8. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 89.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.

Članak 90.

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba obvezuju se da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postanu članovi Sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pritisak čelnika upravnog tijela ili druge ovlaštene osobe na službenike i namještenike, članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 91.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom ugovoru.

Članak 92.

Sindikat je dužan obavijestiti čelnika upravnog tijela ili drugu ovlaštenu osobu o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Članak 93.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u upravnom tijelu ne smije biti sprečavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom.

Članak 94.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme na svakih 700 članova Sindikata.

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba sindikalnom su povjereniku, osim prava iz stavka 1. ovoga članka, dužni omogućiti i izostanak s rada, uz naknadu plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija u zemlji i u inozemstvu.

Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prigodom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.

Članak 95.

Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obavezama, tada se njegove obveze iz radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika upravnog tijela.

Članak 96.

Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

Članak 97.

Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci nakon isteka te dužnosti sindikalnom povjereniku ne može bez suglasnosti Sindikata prestati rad, osim po sili zakona, niti se on može, bez njegove suglasnosti, premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istoga ili drugoga upravnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja i pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti.

Članak 98.

Prije donošenja odluke važne za položaj službenika i namještenika, čelnik upravnog tijela dužan se je savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom Sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu, pravodobno, dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika.

Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke:

- o donošenju pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada;

- o planu zapošljavanja, premještaju i otkazu;

- o mjerama zapošljavanja, premještaju i otkazu;

- o mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu;

- o mjerama u vezi sa zaštitom službenika i namještenika;

- o uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada;

- o rasporedu radnog vremena;

- o noćnom radu;

- o naknadama za izume i tehničko unapređivanje.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može, najduže u roku od osam dana od dostave odluka iz stavka 2. ovoga članka, čelniku upravnog tijela dati primjedbe.

Čelnik upravnog tijela dužan je razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 99.

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u vezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i na osnovi rada i o zauzetim su stajalištima dužni, u roku od osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva, izvijestiti Sindikat.

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika, odmah nakon predaje pismenog zahtjeva za prijam.

Članak 100.

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su, bez naknade, za rad Sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete:

- prostoriju za rad, u pravilu, odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka;

- pravo na korištenje telefona, telefaksa, Interneta i drugih raspoloživih tehničkih pomagala;

- slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska;

- obračun i ubiranje sindikalne članarine, a, prema potrebi, i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).

Članak 101.

Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje radni odnos u upravnom tijelu ima se pravo, nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti u radni odnos na isto radno mjesto, odnosno na slično radno mjesto koje je imao prije odlaska na sindikalnu funkciju.

Prestanak radnog odnosa i povratak na rad uređuju se pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika upravnog tijela.

Članak 102.

U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

- sudjelovati u planiranju mjera za unaprjeđivanje uvjeta rada;

- biti informiran o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika;

- primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu;

- biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika;

- pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a upravno tijelo to propušta ili odbija učiniti;

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje;

- svojom aktivnošću poticati druge službenike i namještenike za rad na siguran način.

Ako u gradskim upravnim tijelima nije izabran povjerenik zaštite na radu u skladu s propisima s područja zaštite na radu u roku od 90 dana od početka primjene ovog ugovora onda ga može imenovati sindikat.

9. XXXXX RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 103.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga ugovora, a koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

Članak 104.

Postupak mirenja provodi mirovno vijeće. Mirovno vijeće ima tri člana.

Svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana.

Stranke su suglasne da će trećeg člana mirovnog vijeća, kao predsjednika, imenovati dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osoba koju on ovlasti.

Članak 105.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana dostave prijedloga za pokretanje postupka mirenja.

Članak 106.

U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a, prema potrebi, prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.

Članak 107.

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe. Nagodba, u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, ima pravnu snagu i učinke

Kolektivnog ugovora.

10. ŠTRAJK

Članak 108.

Ako postupak mirenja ne uspije, Xxxxxxxx ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga kako bi zaštitio i promicao ekonomske i socijalne interese svojih članova.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.

Članak 109.

štrajka.

Štrajk se drugoj ugovornoj strani mora najaviti najkasnije tri dana prije početka

U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan

i vrijeme početka štrajka.

Članak 110.

Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, osobito o osiguravanju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 111.

Najkasnije na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad ne smije prekidati.

Članak 112.

Na prijedlog poslodavca, Sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže osobito odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, sa ciljem da se omoguće nužni rad sa strankama i nužni inspekcijski poslovi zbog sprečavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.

Članak 113.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od osam dana od dana dostave prijedloga poslodavca Sindikatu, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 104. ovoga ugovora.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od osam dana od dana dostave prijedloga arbitraži.

Članak 114.

Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje pravila iz članka 111. ovoga ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Članak 115.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor, sastavljen od predstavnika organizatora štrajka, a koji je dužan, na pogodan način, očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori i spor riješio mirnim putem.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 116.

Sukladno odredbama zakona, ovoga ugovora i pravilima Sindikata, organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku ne predstavlja povredu službe.

Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Članak 117.

Službenici i namještenici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama zakona, ovoga ugovora i pravilima Sindikata, a niti smiju biti na bilo koji način prisiljeni sudjelovati u štrajku, ako to ne žele.

Članak 118.

Ugovorne su strane suglasne da poslodavac može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama zakona, ovoga ugovora i pravilima Sindikata.

11. SOCIJALNI MIR

Članak 119.

Za vrijeme primjene ovog ugovora ugovorne se strane obvezuju na socijalni mir.

Iznimno, dopušten je štrajk solidarnosti, uz najavu, prema odredbama ovoga ugovora ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

12. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA

Članak 120.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 15 dana od dana potpisa ovoga ugovora.

Komisija ima šest članova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri. Komisija donosi poslovnik o radu.

Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a, u slučaju podijeljenog broja glasova, odlučuje glas predsjednika komisije.

Predsjednika biraju ugovorne strane, naizmjenično, svakih šest mjeseci. Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog tumačenja.

Sjedište komisije je u Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba.

Članak 121.

Komisija će, jednom u šest mjeseci, a po potrebi i ranije, izvijestiti Gradsko poglavarstvo i Sindikat o provedbi i primjeni ovog ugovora s obzirom na poštivanje njegovih odredbi, a u cilju uočavanja i rješavanja eventualnih zapreka u ostvarivanju prava službenika i namještenika utvrđenih ovim ugovorom.

Ugovorne strane suglasne su da će razmotriti slučajeve sustavnog kršenja ovog ugovora, odnosno neprimjene pojedinih njegovih odredaba radi preveniranja mogućih pokretanja sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu.

Na pismeni zahtjev za tumačenje odredbi ovoga ugovora komisija je dužna odgovoriti, najkasnije u roku od osam dana.

13. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 122.

Smatra se da je ovaj ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 123.

Ovaj se ugovor sklapa na četiri godine.

Članak 124.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog ugovora.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom, stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga ugovora o postupku mirenja.

Članak 125.

Svaka strana može otkazati ovaj ugovor.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

Članak 126.

Pregovore o obnovi ovog ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

U vremenu dok se ne potpiše novi ugovor ostaju na snazi odredbe ovoga ugovora.

Članak 127.

Troškove u vezi s izradom ovog ugovora strane podmiruju solidarno.

Članak 128.

Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja ugovornih strana, osim članka 43.,

članka 46. stavak 2. i članka 49. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2006.

Ugovor će nakon potpisivanja biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 006-04/05-01/13 URBROJ: 251-03-01-05-1

Zagreb, 17. studenoga 2005.

ZA GRAD ZAGREB ZA SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH

SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Gradonačelnik Grada Zagreba REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Sindikata

Xxxxx Xxxxxx, dipl.politolog

Xxxxx Xxxx

ZA PODRUŽNICU SINDIKATA GRADSKE UPRAVE GRADA ZAGREBA

Xxxx Xxxxxxxxx