Primjena Kolektivnog ugovora

Primjena Kolektivnog ugovora

Članak 1.

Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama xxxx xx osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Xxxxxx.

Upit - Da xx xx zdravstvene ustanove, ustanove koje su osnovane rješenjem Ministarstva zdravstva? Te na xxxx xxxxx utvrditi koje ustanove su osnovane rješenjem Ministarstva (npr. da xx xx ustanove za kućnu njegu zdravstvene ustanove)?

Zaključak br.71:U smislu Kolektivnog ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zdravstvene ustanove su ustanove xxxx xx osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Upit - Da li kolektivni ugovor (od 1.1.2005.) u zdravstvu vrijedi i za zdravstvene radnike koji su zaposleni u zakupu? Tumačenje je različito, pa Vas molim Vaš stručan odgovor.

Zaključak br. 199: Člankom 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 9/05 i 20/06) propisano je da se Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama xxxx xx osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Xxxxxx.

Sukladno članku 99. Kolektivnog ugovora ugovorne strane utvrđuju da su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sindikati potpisnici ovoga Ugovora sporazumom preuzeli obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika – zaposlenih kod zdravstvenih radnika privatne prakse – zakupaca u domovima zdravlja putem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite osiguranim osobama Xxxxxx za 2005. godinu te sustavno rješavanje statusa tih radnika u roku tri godine od xxxx potpisivanja sporazuma.

Upit - Ugovorni xxx xxxxxx stomatologije u zakupu od 01.01.2000. godine. Sa medicinskom sestrom imam sklopljen ugovor o radu poštujući tada važeći Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Zanima me da li me obvezuje novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja jer u čl. 1. stoji da se na radnike u zdravstvenim ustanovama xxxx xx osnivači RH i županije, te u čl. 99. gdje se utvrđuje obveza Ministarstva zdravstva i sindikata da će preuzeti obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika zaposlenih kod zakupaca u domu zdravlja.

Znači li to da radnopravni status nije riješen Kolektivnim ugovorom? Ako xxx u obvezi poštivati novi Kolektivni ugovor zanima me:

x. xx xx plaću mogu korigirati imajući u vidu visinu novčane naknade xxxx xx ugovorena sa HZZO-om kako piše u čl. 33. Odluke o osnovama za sklapanje Ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 2005. godinu., tj. da li mogu uvećavati ili umanjivati plaću prema odnosu visina glavarine /standard po timu?

Zaključak broj 301:Člankom 1. Kolektivnog ugovora određeno je da se Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama xxxx xx osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kao i radnika Xxxxxx.

Sukladno članku 99. Kolektivnog ugovora ugovorne strane utvrđuju da su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sindikati potpisnici ovog Ugovora sporazumom preuzeli obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika – zaposlenih kod zdravstvenih radnika privatne prakse – zakupaca u domovima zdravlja putem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite osiguranim osobama Xxxxxx za 2005. godinu te sustavno rješavanje statusa tih radnika u roku tri godine od xxxx potpisivanja sporazuma.

Člankom 33. Odluke o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 2006. godinu, privatni zdravstveni radnici u zakupu doma zdravlja obvezni su, prilikom određivanja plaća svojih radnika, usklađivati obračun plaća s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, razmjerno visini novčane naknade xxxx xx ugovorena između Xxxxxx i privatnih zdravstvenih radnika za ugovorene i izvršene zdravstvene usluge.

Upit - Zamoliti ćemo Vas tumačenje xx xx se prava iz rada i po osnovi rada uređena Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja trebaju provoditi na radnike u Psihijatrijskoj bolnici Lopača.

Psihijatrijska bolnica Lopača, Dražice, Lopača 11, je zdravstvena ustanova xxxx je osnivač grad Rijeka. Obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, na temelju sklopljenog ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Temeljem članka 36. i

55. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Psihijatrijska bolnica Lopača je uvrštena u mrežu javne zdravstvene službe.

Xxxxx, držimo da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja da se prava i obveze iz rada i po osnovi rada, uređene u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, provode i na radnike Psihijatrijske bolnice Lopača.

Zaključak broj 362: Uvidom u sudski registar utvrđeno je da je osnivač grad Rijeka te se primjenjuje članak 1. Kolektivnog ugovora.

Osnivanje i ovlasti povjerenstva za tumačenje

Članak 18.

Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora u koju svaka imenuju po tri predstavnika i njihove zamjenike.

Sjedište povjerenstva je u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:

- daje obvezujuća tumačenja odredaba ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,

- prati izvršavanje ovoga Ugovora,

- izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.

Upit - Na xxxx xxxxx Vaša Komisija može kontrolirati provedbu svojih Zaključaka u XX x xx xx je to u njenoj nadležnosti? Ako Vi niste nadležni, tko jeste?

Zaključak br. 210: Člankom 18. stavkom 3. Kolektivnog ugovora propisano je da Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:

– daje obvezujuća tumačenja odredaba ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,

– prati izvršavanje ovoga Ugovora,

– izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.

Radni tjedan

Članak 30.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet xxxx u tjednu, od ponedjeljka do xxxxx.

Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koji donosi ministar nadležan za zdravstvo, u okviru petodnevnoga radnog tjedna.

Upit - Članak 30. Kolektivnog ugovora – Da li radnici koji zbog drukčijeg rasporeda dnevnog odnosno tjednog radnog vremena – preraspodjela radnog vremena s jednom ili dvije radne subote u mjesecu (sedamsatno ili sedamipolsatno dnevno radno vrijeme) u jutarnjoj smjeni

rada a kojim se slijedeći tjedan organizira rad u popodnevnoj smjeni rada kako bi im se osigurao neprekinuti tjedni odmor od 48 sati, moraju xxx xxxxx xxx imati slobodno radi okvira petodnevnog radnog tjedna. U xxx slučaju radnici će imati manjak sati jer nemaju 8 satno dnevno radno vrijeme niti xx xxxxxxx za takvim radnim vremenom jer se prostori zdravstvene djelatnosti moraju čistiti svih šest xxxx u tjednu (mikrobiološki laboratorij) te bi osamsatno radno vrijeme zahtijevalo novo zapošljavanje.

Važno je napomenuti da je preraspodjela radnog vremena poslova spremačica prilagođena potrebama zdravstvenih djelatnosti Xxxxxx za javno zdravstvo Međimurske županije odnosno da radnik u subotu nema potrebe raditi 8 sati već samo 6 sati. Prilikom organiziranja radnog vremena pratećih službi kao što su poslovi čišćenja smatramo da isti trebaju biti prilagođeni potrebama djelatnosti a ne da se rad organizira u ovom slučaju osamsatnim dnevnim radnim vremenom i spremačicom u subotu koja neće moći efektivno odraditi svih 8 xxxx xxxx odnosno 7,5 uz smanjenje od 30 minuta xxxxxx jer u taj xxx djelatnost ne radi sa punim brojem izvršitelja već samo sa jednim mikrobiološkim timom. Ako za svakog radnika radni tjedan traje pet xxxx (da xx xx isti započet u utorak te završio u subotu ili je isti započet u srijedu i završio u nedjelju ili započet u ponedjeljak i završio u xxxxx) što učiniti sa potrebom preraspodjele u dane subote ili nedjelje kada nije potreban rad u punoj smjeni rada već kraći? Naznačujemo da radnici u tako preraspoređenom radnom vremenu ostvaruju redovnu godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedana i 40 xxxx xxxx tjedno.

Da li radnik može raditi šest xxxx u tjednu kada prema potrebi preraspodjele radnog vremena ima radnu subotu uz naznaku xx x xxx jednom ili dvije radne subote u mjesecu ostvaruje redovni mjesečni fond xxxx xxxx odnosno ostvaruje na razini kalendarske godine redovnu godišnju satnicu rada?

Da li radnik koji je radio u subotu xxxx imati xxxxxxxx xxx u ponedjeljak ili neki drugi xxx u slijedećem tjednu te što s njegovim manjkom xxxx xxxx jer mu je dnevno radno vrijeme određeno xx xxxxx ili xxxxx i pol xxxx xxxx? Da xx xx potrebno uvesti 8 satno dnevno radno vrijeme bez obzira da li potreba posla to traži ili ne?

Zaključak br.55: Obveza je ravnatelja sukladno članku 57. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 121/03 i 48/05) te članku 30. Kolektivnog ugovora da u okviru redovnog tjednog radnog vremena organizira rad u zdravstvenoj ustanovi.

4. Članak 30. Kolektivnog ugovora – Da li radnici koji zbog drukčijeg rasporeda dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena – preraspodjela radnog vremena s jednom ili dvije radne subote u mjesecu (sedamsatno ili sedamipolsatno dnevno radno vrijeme) u jutarnjoj smjeni rada, a kojima se slijedeći tjedan organizira rad u popodnevnoj smjeni rada kako bi im se osigurao neprekinuti tjedni odmor od 48 sati, moraju xxx jedna xxx imati slobodno radi okvira petodnevnog radnog tjedna. U xxx slučaju radnici će imati manjak sati jer nemaju 8 satno dnevno radno vrijeme niti xx xxxxxxx za takvim radnim vremenom jer se prostori zdravstvene djelatnosti moraju čistiti svih šest xxxx u tjednu (mikrobiološki laboratorij) te bi osamsatno radno vrijeme zahtijevalo novo zapošljavanje. Važno je napomenuti da je preraspodjela radnog vremena poslova spremačica prilagođena potrebama zdravstvenih djelatnosti Xxxxxx za javno zdravstvo Međimurske županije, odnosno da radnik u subotu nema potrebe raditi 8 sati već samo 6 sati. Prilikom organiziranja radnog vremena pratećih službi kao što su poslovi čišćenja smatramo da isti trebaju biti prilagođeni potrebama djelatnosti, a ne da se rad organizira u ovom slučaju sa osamsatnim dnevnim radnim vremenom i spremačicom u subotu koja neće moći efektivno odraditi svih 8 xxxx xxxx, odnosno 7,5 uz smanjenje od 30 minuta

xxxxxx jer u taj xxx djelatnost ne radi sa punim brojem izvršitelja već samo sa jednim mikrobiološkim timom. Ako za svakog radnika radni tjedan traje pet xxxx (da xx xx isti započet u utorak te završio u subotu ili je isti započet u srijedu i završio u nedjelju ili je započet u ponedjeljak i završio u xxxxx) što učiniti sa potrebom preraspodjele u dane subote ili nedjelje kada nije potreban rad u punoj smjeni rada već kraći? Naznačujemo da radnici u tako preraspoređenom radnom vremenu ostvaruju redovnu godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedna i 40 xxxx xxxx tjedno.

Da li radnik može raditi i šest xxxx u tjednu kada prema potrebi preraspodjele radnog vremena ima radnu subotu uz naznaku xx x xxx jednom ili dvije radne subote u mjesecu ostvaruje redovni mjesečni fond xxxx xxxx, odnosno ostvaruje na razini kalendarske godine redovnu godišnju satnicu rada?

Da li radnik koji je radio u subotu xxxx imati xxxxxxxx xxx u ponedjeljak ili neki drugi xxx u slijedećem tjednu te što s njegovim manjkom xxxx xxxx jer mu je dnevno radno vrijeme određeno xx xxxxx ili sedamipol xxxx xxxx? Da xx xx potrebno uvesti 8 satno dnevno radno vrijeme bez obzira da li potreba posla to traži ili ne?

Odgovoreno. Zaključak broj 55.

6. Da li radnici i poslodavci mogu sklopiti sporazum kojim će drugačije uređivati određeno pravo iz Kolektivnog ugovora u odnosu na pitanje preraspodjele radnog vremena ?

Pitanje je vezano uz pitanja pod rednim brojem 4. i 5. ovog zahtjeva.

Zaključak br. 226: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Upit - Ako radnik odradi više od redovnog xxxxx xxxx za jedan mjesec, npr. 170 sati, a redovni fond je 168 sati, xxx xxxxx xxxx xx. 2 sata uvećavaju se u omjeru 1 : 1,5, odnosno xxxxxx xx ostvario 3 slobodna sata. Što učiniti u slučaju ako radnik odredi manje sati, npr. 165 sati a ne potrebnih 168.

Zaključak br. 252: Kolektivnim ugovorom nije ugovorena preraspodjela radnog vremena, a za organizaciju rada odgovoran je poslodavac. Poslodavac xx xxxxx organizirati rad na način da radnik odradi najmanje puni mjesečni fond sati.

Upit - Predmet: Smjenski rad - odnos Pravilnika o radnom vremenu i Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, tumačenje traži se

Upitom od 30.05.2005. godine zamolili smo da nam dostavite tumačenje odnosa normi stavka 2., članka 30. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» 09/05) (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) xxxxx xx određeno da je tjedno radno vrijeme raspoređeno na pet xxxx u tjednu od ponedjeljka do xxxxx i članka 6. Pravilnika o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljeni ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa HZZO.

Naime člankom 6. Pravilnika o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa HZZO propisan xx xxxxx xxxx ordinacija primarne zdravstvene zaštite u xxxxxx xxxx radnici koji ne obavljaju kućne posjete na način da

se rad obavlja u smjenama od 7.00 do 14.30 i od 13.00 do 20.30 sati uz odrađivanje razlike sati (2,5 sati tjedno) subotom do 40 satnog tjednog radnog vremena.

Rad djelatnika Službe za školsku i sveučilišnu medicinu financira se iz sklopljenog Ugovora između Xxxxxx za javno zdravstvo Grada Zagreba i HZZO, koji ugovor Zavodu nameće obvezu organizacije radnog vremena sukladno navedenom članku 6. Pravilnika.

Kako Kolektivni ugovor i Pravilnik na različit način definiraju smjenski rad isto nam stvara probleme u organizaciji radnog vremena i dovodi do otpora djelatnika Službe za školsku i sveučilišnu medicinu kod zahtjeva za podržavanjem rasporeda rada sukladno Pravilniku.

Stoga molimo tumačenje da xx xx Služba za školsku i sveučilišnu medicinu dužna organizirati rad u smjenama sukladno Pravilniku da bi djelatnici ostvarili pravo na naknadu za smjenski rad bez obzira na drugačiju regulativu u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Zaključak broj 329: Organizacija radnog vremena u zdravstvenim ustanovama nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 31.

Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika.

Poslovi iz stavka 1. ovoga članka su poslovi:

– s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja,

– intravenozna aplikacija citostatika,

pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena.

Za poslove iz stavka 1. ovoga članka određuje se opseg skraćenoga radnog vremena na 35 sati tjedno.

Upit - Može li se radniku koji ostvaruje pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom od 35 sati tjedno odrediti da xxx 5 sati tjedno (do punog radnog vremena od 40 sati tjedno) radi na poslovima gdje nije izložen štetnim utjecajima?

Zaključak br.48:Radnik koji ostvaruje pravo sukladno članku 31. Kolektivnog ugovora na rad sa skraćenim radnim vremenom od 35 sati tjedno ne xxxx xxx 5 sati tjedno (do punog radnog vremena od 40 sati tjedno) raditi na poslovima gdje nije izložen štetnim utjecajima.

Upit - Ako liječnici specijalisti radiolozi i inženjeri medicinske radiologije sada rade 35 sati tjedno, a ne rade s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja 2/3 radnog vremena, da li moraju raditi puno radno vrijeme od 40 sati tjedno.

Zaključak br. 251: Člankom 31. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno xx xx xx poslovi na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnog utjecaja poslovi s otvorenim izvorima zračenja i intravenozna aplikacija citostatika – pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena. Za te poslove određuje se opseg skraćenog radnog vremena na 35 sati tjedno. Liječnicima specijalistima radiologije i inženjerima medicinske radiologije koji ne rade s otvorenim izvorima zračenja sukladno članku 30. Kolektivnog ugovora određuje se radno vrijeme u trajanju od 40 sati tjedno.

Upit - čl. 31., 36. i 65.

Ima li medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl.31.), 5 xxxx godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.).

Zaključak broj 314: Medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet xxxx godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 25% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - čl. 31., 36. i 65.

Ima li liječnik xxxx xxxx radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik xxxx xxxx radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 31.), 5 xxxx godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.).

Zaključak broj 320: Liječnik xxxx xxxx radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik xxxx xxxx radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet xxxx godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 20% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Dopunski rad

Članak 32.

Zdravstveni radnici mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punoga radnog vremena, ali ne dulje od jedne trećine punoga radnog vremena, sukladno zakonu.

Upit - Članak 32. Ugovora: Može li zdravstveni radnik raditi u svojoj struci izvan punog radnog vremena u drugoj Ustanovi, (ali ne duže od jedne trećine) temeljem Ugovora o suradnji između svoje matične ustanove i xx xxxxx zdravstvene ustanove, a da takav rad nije suprotan članku 158. Zakona o zdravstvenoj zaštiti?

Zaključak br.64:Navedeni upit nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora.

Odmor između dva xxxxx xxxx i najdulje neprekidno trajanje rada

Članak 34.

Između dva uzastopna radna xxxx xxxxxx ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.

Upit - Kako organizirati dežurstvo koje samo traje 16 sati uz odredbu članka 34.

Članak 34. stavak 2. koji glasi:

«Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebne hitne intervencije.

Zaključak br.57:Sukladno članku 156. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 121/03 i 48/05) dežurstvo jest poseban oblik rada kada xxxxxx xxxx biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu nakon redovitoga radnog vremena. Dežurstvo počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene.

Tjedni odmor

Članak 35.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

Ako radnik radi na xxx tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga

članka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.

Radniku se u svakom slučaju xxxx osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada.

Upit - Članak 35. Ugovora: Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Što je sa slučajevima kada xx xxxxxx dežuran npr. u nedjelju, nakon slobodne subote? Da xx xxxx i u xxx slučaju koristiti 48 sati tjednog odmora neprekidno, što bi značilo 2 xxxxx xxxx usprkos slobodnom danu u subotu?

Odgovoreno. Zaključak br. 58.

Upit – Članak 35. Ugovora: Da li poslodavac može zaposlenicima koji dežuraju po čl. 60. Kolektivnog ugovora ili rade u dane tjednog odmora po stavku 3. čl. 65. KU ili rade na blagdan po čl. 59. KU, odrediti krajnji rok u kojem mogu iskoristiti odrađene slobodne dane? Ukoliko je takav rok određen, a zaposlenici zbog potreba službe ili zbog zakonskih odredaba (npr. specijalizanti za vrijeme «obilaska» izvan matične ustanove) ne uspiju iskoristiti već odrađene dane, da xx xx poslodavac xxxxx tada platiti obavljeni posao tj. odrađeno radno vrijeme?

Zaključak broj 360: Stavkom 3. članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno xx xx xxxxx odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni xxx. Sukladno stavku 5. članka 35. Kolektivnog ugovora radniku se u svakom slučaju xxxx osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada. Člankom 59. Kolektivnog ugovora nije propisan krajnji rok u kojem xxxxxx xxxx iskoristiti slobodni xxx.

(5 ZA, 1 PROTIV).

Godišnji odmor

Članak 36.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 xxxx, koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kako slijedi:

a) s obzirom na duljinu radnog staža

– od 5 – 10 xxxxxx 2 xxxxx xxxx

– od 10 – 15 xxxxxx 3 xxxxx xxxx

– od 15 – 20 xxxxxx 4 xxxxx xxxx

– od 20 – 25 xxxxxx 5 radnih xxxx

– od 25 – 30 xxxxxx 6 radnih xxxx

– od 30 – 35 xxxxxx 7 radnih xxxx

– preko 35 xxxxxx 8 radnih rada

b) prema složenosti poslova

– poslovi zdravstvenog radnika

specijalista 5 radnih xxxx

– poslovi VSS 4 xxxxx xxxx

– poslovi VŠS 3 xxxxx xxxx

– poslovi SSS, VKV, KV 2 xxxxx xxxx

– ostali poslovi 1 radni xxx

c) prema posebnim socijalnim uvjetima

– roditelju, posvojitelju ili staratelju

s jednim malodobnim djetetom 2 xxxxx xxxx

– roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje malodobno dijete

xxx po 1 radni xxx

– roditelju, posvojitelju ili staratelju

hendikepiranog djeteta 3 xxxxx xxxx

– invalidu i radniku sa 70% i više

tjelesnog oštećenja 2 xxxxx xxxx

d) prema uvjetima rada

– rad u smjenama, s pripravnošću ili dežurstvom, rad na terenu s najmanje

2/3 radnog vremena 2 xxxxx xxxx

– rad uz specifično otežane uvjete rada određene pravilnikom Xxxxxx, uz

suglasnost Sindikata 2 xxxxx xxxx

e) prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena

– na zatvorenim odjelima psihijatrijskih bolnica,

– na odjelima s bolesnicima koji se liječe od AIDS-a,

– na odjelima s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC,

– na patologiji,

– s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja,

– intravenoznoj aplikaciji citostatika,

– nuklearnoj medicini,

– na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim postupcima,

– na gastroenterologiji – RCP,

– na interventnoj gastroenterologiji,

– na interventnoj kardiologiji,

– na interventnoj pulmologiji 5 radnih xxxx.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih xxxx.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, radniku xxxx xxxx na poslovima iz stavka 1. podstavka

e) ovoga članka pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih xxxx.

Upit - Članak 36. st. e) Ugovora: Da li pravo na dodatnih 5 radnih xxxx godišnjeg odmora imaju radnici u djelatnosti patologije ako xxxx xxxx na poslovima patohistološke analize materijala (ne rade obdukcije)?

Zaključak br. 65: Pravo na dodatnih 5 radnih xxxx godišnjeg odmora imaju radnici u djelatnosti patologije iako xxxx xxxx na poslovima patohistološke analize materijala sukladno članku 36. xxxxx e) Kolektivnog ugovora.

Upit - Člankom 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, točkom e pod točkom 4. propisano je da se radnicima na patologiji dodaje 5 radnih xxxx godišnjeg odmora, prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena.

U Općoj bolnici «Xx. Xxxxxxxx Xxxxxx» Koprivnica postoji jedinstvena cjelina

«Djelatnost za patologiju i citologiju». U istim prostorima rade patohistološki i citološki laboratorij, te imaju radne prostorije u koje se ulazi iz istog hodnika.

U posebnoj zgradi nalazi se prosektura u kojoj rade liječnici specijalisti patolozi za vrijeme obdukacija, te pomoćnik obducenta koji je smješten tijekom cijelog radnog vremena u toj zgradi.

Navedenom odredbom Kolektivnog ugovora nije definirano na koje radnike se odnosi ista, tako da se može shvatiti da se odnosi na sve radnike zaposlene u toj djelatnosti.

Pitanje:

Da li radnici u patohistološkom laboratoriju i citološkom laboratoriju, bez obzira na to da xx xx medicinski ili nemedicinski radnici imaju pravo na dodatnih 5 xxxx godišnjeg odmora, ili se to odnosi samo na radnike xxxx xxxx 2/3 radnog vremena u prosekturi?

Zaključak br.106: Radnici u patohistološkom laboratoriju i citološkom laboratoriju, bez obzira na to da xx xx medicinski ili nemedicinski radnici nemaju pravo na dodatnih 5 xxxx godišnjeg odmora sukladno članku 36. Kolektivnog ugovora.

Upit - medicinske sestre koje radu u internističkoj poliklinici u endoskopiji gastroenterološke ambulante razvrstane su u točku 7 zdravstveni radnik u poliklinikama, sa 8% dodatka.

Kako obavljaju u pretežitom dijelu poslove endoskopije u gastroenterološkoj ambulanti i u okviru toga i asistiraju i instrumentiraju liječnicima interventnim gastroenterolozima, smatraju da trebaju biti razvrstane u točku I. zdravstveni radnik u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija).

Isto tako smatraju da su zakinute na xxxx xxxx godišnjeg odmora sukladno čl. 36. točki e Kolektivnog ugovora. Smatraju xx x obzirom na svoje poslove i potrebu obavljanja hitnih intervencija kada dolaze i izvan redovnog radnog vremena po pozivu, imaju pravo na 5 radnih xxxx xxx radnik na interventnoj gastroenterologiji. Interventni gastroenterolog liječnik specijalista kojemu one asistiraju ima pravo na 5 radnih xxxx godišnje odmora sukladno točki e čl. 36. Kolektivnog ugovora.

U privitku dostavljamo prigovor navedenih djelatnica.

Zaključak br.114: Medicinske sestre koje rade u internističkoj poliklinici u endoskopiji gastroenterološke ambulante imaju pravo na dodatak na plaću od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora te nemaju pravo na 5 radnih xxxx godišnjeg odmora sukladno članku 36. Kolektivnog ugovora.

Upit - Člankom 36. točkom d pod točkom 2. utvrđeno xx xx xxxxxx ima pravo na 2 xxxxx xxxx godišnjeg odmora ukoliko radi uz specifično otežane uvjete rada određene Pravilnikom Xxxxxx uz suglasnost sindikata.

Zaključak br.115: Ovaj upit se odnosi na specifična radna mjesta određena pravilnikom Hrvatskog xxxxxx za zdravstveno osiguranje za radnike u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Upit - Članak 36. «Godišnji odmori»

Da li radniku xxxx xxxx na poslovima iz stavka 1. podstavak «e» poslodavac može ograničiti trajanje godišnjeg odmora na 30 xxxx umjesto 35 xxxx, zato što xx xxxx od 6 mjesecu u toj godini bio na bolovanju ?

Zaključak br. 272: Poslodavac ne može radniku ograničiti trajanje godišnjeg odmora.

Upit - Molimo cijenjeni Naslova da nam dostavi obvezujuće tumačenje odredbe članka 36. stavka 1. predstavka e) točke 8. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 9/05).

Da li ing. med. radiologije zaposlen u RTG kabinetu doma zdravlja ima pravo na dodatak od 5 radnih xxxx godišnjeg odmora temeljem citirane odredbe, tj. «prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim postupcima»?

Zaključak br. 283: Pravo na pet (5) radnih xxxx godišnjeg odmora prema posebnim uvjetima rada ostvaruje se sukladno ugovoru o radu pod uvjetom da radnik radi najmanje 2/3 radnog vremena na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim postupcima.

Upit - Postavlja se pitanje: može li Ljekarna Osijek u općem aktu Pravilniku o radu Ljekarne utvrditi povoljnije trajanje godišnjeg odmora tako što će danima godišnjeg odmora prema kriteriju složenosti poslova, utvrditi i povećati druge xxxx kriterije za xxx dva xxxxx xxxx godišnjeg odmora xx xxxxx 1. do 5. od već utvrđenih kriterija xxxx u članku 36. stavku 1. podstavku b). Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva, tako npr., 1. poslovi zdravstvenog radnika specijalista 7 radnih xxxx, 2. poslovi VSS 6 radnih xxxx, 3. poslovi VŠS 5 radnih xxxx itd. ?

Zaključak br. 284: Sukladno članku 3. stavku 2. Kolektivnog ugovora, prava i obveze radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrđena ovim Ugovorom čine jedinstven sustav pa se odredbe ovog Ugovora primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena.

Upit - Na temelju članka 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (N.N. br. 9/05) u podstavku e) piše da djelatnici na zatvorenim psihijatrijskim odjelima imaju pravo na pet radnih xxxx godišnjeg odmora.

Odjel psihijatrije pri Općoj bolnici Bjelovar je zatvoreni odjel od samog osnutka 1958. godine. S obzirom na iskusnu ekipu liječnika pacijenti se rijetko šalju u druge ustanove tako da na našem odijelu se zbrinjavaju sve psihijatrijske dijagnoze. Često su prisilne hospitalizacije gdje smo doslovno životno ugroženi. Jedina nagrada za takav xxxxx i stresan rad su bili 5 xxxx dužeg godišnjeg odmora koji nas je razlikovao od ostalih kolegica na manjim odjelima. To xxx xx pravo bilo priznato sve ove godine i ove godine bez objašnjenja ukinuto. Medicinske sestre i tehničari na zatvorenom odjelu provode puno radno vrijeme.

Na odjelu 2 sata rade socijalne radnice dok ostali dio radnog vremena provode u dnevnoj bolnici na otvorenom odjelu. Puno radno vrijeme na zatvorenom odjelu provode spremačice. Na odjelu se nalaze priznati od HZZO kreveti za narkomaniju. Takvi pacijenti obavezno su na zatvorenom odjelu i vrlo agresivni za vrijeme apstinencijskih kriza. Molimo odgovor za ove tri skupine zaposlenika.

Zaključak br. 285: Ako sukladno ugovoru o xxxx xxxxxx radi najmanje 2/3 radnog vremena na zatvorenom odjelu bolnice ima pravo prema posebnim uvjetima rada na pet

(5) radnih xxxx godišnjeg odmora.

Upit - Cijenjeno Povjerenstvo obraćam Vam se ispred Onkološko-hematološkog društva medicinskih sestara Hrvatske sa molbom za tumačenje članka 31, 36 i 65 Kolektivnog ugovora.

U navedenim člancima stalno se navodi «intravenozna aplikacija citostatika, pod uvjetom da se obavlja 2/3 radnog vremena» pri čemu xx xxxxx do različitih tumačenja i neprimjerenog provođenja Kolektivnog ugovora, prema kojem bi se medicinskim sestrama koje rukuju citostaticima smanjila/ukinula postojeća radna prava.

Na osnovi saznanja i informacija koje smo dobili na brojnim predavanjima edukacijskim radionicama/seminarima, organiziranim u okviru naših redovnih godišnjih sastanaka smatramo da rukovanje citostatskim lijekovima predstavlja potencijalni rizik za zdravlje izloženih medicinskih sestara. Tome u prilog govore i rezultati mnogobrojnih znanstveno- istraživačkih studija dostupni u relevantnoj svjetskoj literaturi (popis u prilogu).

Rezultati istraživanja provedenih na medicinskom osoblju koje rukuje citostaticima ukazuje na štetne učinke ovih supstanci koji proizlaze iz izloženosti ovim agensima koji su po svojoj prirodi citotoksični, genotoksični i/ili teratogeni, a pokazuju toksične učinke na pojedine organe ili sustave organa.

Smatramo da navedeno vrijeme «2/3» je nemjerljivo ako iz navedenih samo nekoliko primjera štetnost utjecaja citostatika koji spadaju u grupu opasnih lijekova je akumulativno. Citostatici se primjenjuju prema «protokolima» (XXXX.XX.. XXX.XXX.. ), a pojedini protokoli kontinuirano traju i do pet xxxx bez prekida.

Većina sestara koja priprema i rukuje sa citostaticima xxx je lijekovima izložena dugi niz xxxxxx, a mnoge sestre nisu pod redovnim zdravstvenim nadzorom, pa stvarne posljedice njihove profesionalne izloženosti na zdravlje nikada nisu bile niti procijenjene.

S obzirom na uvjete xxxx x xxxxxx medicinske sestre rukuju citostaticima, mišljenja smo da se razina do xxxx postignutih radnih prava nikako ne bi smjela ograničavati ili samovoljno tumačiti.

Zato upravo Vas molimo da nam protumačite navedene članke Kolektivnog ugovora kako bi se što prije mogao početi primjenjivati u svim zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske.

Zaključak br. 286: Radnik ima pravo na pet radnih xxxx godišnjeg odmora pod uvjetom da najmanje 2/3 radnog vremena radi na poslovima s posebnim uvjetima, odnosno intravenoznoj aplikaciji citostatika. Zaštita na radu regulirana je Zakonom o zaštiti na radu.

Upit - Molimo za tumačenje Kolektivnog ugovora članak 36. stavak 1. podstavak d :

Imaju li patronažne sestre pravo na 2 xxxx godišnjeg odmora obzirom da više od 2/3 radnog vremena provede na terenu ?

Zaključak br. 288: Patronažne sestre imaju pravo na dva (2) xxxxx xxxx godišnjeg odmora prema uvjetima rada sukladno članku 36. stavku 1. podstavku d) Kolektivnog ugovora.

Upit - Da li radniku za rad u turnusu pripada pravo na 2 xxxx godišnjeg odmora prema kriterijima iz stavka 1. podstavak d. alineja 1. ovog članka?

Zaključak broj 292: Prema odredbi članka 36. stavka 1. podstavke d) radniku za rad u turnusu ne pripada pravo na 2 xxxxx xxxx godišnjeg odmora.

Upit - Prema članku 36. stavku 1., točki d) Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, za rad u smjenama, s pripravnošću ili dežurstvom, rad na terenu s najmanje 2/3 radnog vremena, odnosno prema uvjetima xxxx xxxxxx ima pravo na 2 xxxxx xxxx godišnjeg odmora.

Pitanje: da li se i rad u turnusu, sukladno članku 58., stavku 6. Kolektivnog ugovora, smatra uvjetom rada za dobivanje 2 xxxxx xxxx godišnjeg odmora?

Odgovoreno. Zaključak broj 292.

Upit - Članak 36. Kolektivnog ugovora: vezano za xxxx xxxx godišnjeg odmora, xxxxx xxxxx

e) Ugovora, radnici na patologiji ostvaruju pravo na pet xxxx godišnjeg odmora. Na tu temu postoje dva Zaključka, i to Zaključak br. 65, od 03. svibnja 2005. godine, prema kojem radnici u djelatnosti patologije imaju pravo na dodatnih 5 radnih xxxx godišnjeg odmora, i ako xxxx xxxx na poslovima patohistološke analize materijala, te zaključak br. 106 od 07. listopada 2005. godine prema kojem radnici u patohistološkom i citološkom laboratoriju bez obzira na to da xx xx medicinski ili nemedicinski radnici nemaju pravo na dodatnih 5 xxxx godišnjeg odmora. Molimo tumačenje koji od zaključaka je potrebno primijeniti.

Na Vaše traženje izvješćujemo Vas da se naš upit odnosi na radnike na radnim mjestima: liječnik specijalista patolog, medicinsko.laboratorijski ing. I medicinski tehničar, a svi rade na poslovima patohistološke analize materijala, odnosno na poslovima u patohistološkom laboratoriju. Za xxxx ne xxxx obdukcije.

Zaključak broj 297: Radnik xxxx xxxx na poslovima patohistološke analize materijala, odnosno u patohistološkom laboratoriju nema pravo na dodatnih 5 xxxx godišnjeg odmora.

Upit - čl. 31., 36. i 65.

Ima li medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl.31.), 5 xxxx godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.).

Zaključak broj 314: Medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet xxxx godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 25% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - čl. 31., 36. i 65.

Ima li liječnik xxxx xxxx radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik xxxx xxxx radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 31.), 5 xxxx godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.).

Zaključak broj 320: Liječnik xxxx xxxx radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik xxxx xxxx radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet xxxx godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 20% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Članak 37.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Radniku xxxx xx narav posla takva xx xxxx raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Upit - Ujedno Vas molim da li se dodatak na plaću od 20% odbija tijekom bolovanja i godišnjeg odmora?

Zaključak br.134: Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće sukladno članku 37. Kolektivnog ugovora.

Za vrijeme bolovanja radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće prema članku 70. Kolektivnog ugovora.

Upit - Kad xx xxxxxx na godišnjem odmoru iz čl. 37. GKU, da li to utječe na osnovnu plaću kao osnovicu za primjenu izračuna postotka dodatka iz čl. 65. i postotka uvećanja za staž u zdravstvu iz čl. 67. Da xx xx, xxxxx, dodatak iz čl. 65. i uvećanje iz čl. 67. u mjesecu u kojem xx xxxxxx na godišnjem odmoru, su manji za dio manje odrađenih sati, ili su xxxx xxx i kad nije na godišnjem odmoru, odnosno radi?

Zaključak br.137: Sukladno članku 37. stavku 2. Kolektivnog ugovora, radniku pripada naknada plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

U prosječnu mjesečnu plaću uračunavaju se i dodaci temeljem članka 65. i 67. Kolektivnog ugovora.

Upit - ČLANAK 37. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu, da li to znači da mu se isplaćuje osnovna plaća bez dodataka? Ukoliko se radniku obračunava naknada za god. odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca xxxx xx pitanje koji je to prosjek, sa ili bez dodataka na plaću?

Odgovoreno. Zaključak br. 137.

Upit - Da xx xx poslodavac, bez obzira na financijsku situaciju, xxxxx primijeniti odredbu članka 37. st. 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i isplatiti radniku naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene

radniku u prethodna tri mjeseca, ako je to za radnika povoljnije od odredbe stavka 1. istoga

članka?

Zaključak br. 170: Radniku xxxx xx narav posla takva xx xxxx raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, xxxx xxxxxx ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Upit - Da li se kod izračuna naknade za godišnji odmor temeljem prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca uzima iznos naknade isplaćene radniku za dane godišnjeg odmora koje xx xxxxxx već koristio u ta tri mjeseca ?

Zaključak broj 291: Radniku xxxx xx narav posla takva xx xxxx raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, xxxx xxxxxx ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Godišnji odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora

Članak 39.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, sukladno zakonu.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva xxxx ranije.

Upit - Što xx xxxx korištenja godišnjih svih ovih xxxxxx godišnji odmor koristili smo u dva djela, ali drugi dio uglavnom bismo prenosili u narednu godinu. S obzirom da u ljetnom periodu od 15. lipnja pa do 01. rujna ne možemo koristiti g.o. zbog turističke sezone i povećanog obima posla u tekućoj godini ne bismo uspjeli iskoristiti g.o. Od sada godišnji moramo iskoristiti u tekućoj godini, a ne smijemo ga prenositi te iskoristiti zaključno kao svih ovih xxxxxx do 31. svibnja.

Zaključak br.145:Sukladno članku 39. stavku 1. Kolektivnog ugovora radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela.

Članak 54. stavci 2. i 3. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04-pročišćeni tekst) određuju da ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih xxxx neprekidno, xxxx koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a drugi dio godišnjeg odmora xxxxxx xxxx iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Raspored godišnjeg odmora

Članak 40.

Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac xx xxxxx voditi računa o potrebama i željama radnika te u xxx smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se sa Sindikatom.

Upit - Godišnji odmor koristili smo u dva dijela, ali drugi dio uglavnom bismo prenosili u narednu godinu. S obzirom da u ljetnom periodu od 15. lipnja do 01. rujna ne možemo koristiti g.o. zbog turističke sezone i povećanog obima posla u tekućoj godini ne bismo uspjeli iskoristiti g.o. Od sada godišnji moramo iskoristiti u tekućoj godini, a ne smijemo ga prenositi te iskoristiti zaključno kao svih ovih xxxxxx do 31. svibnja.

Zaključak br. 216: Vrijeme korištenja godišnjih odmora određuje se u skladu s potrebama organizacije rada i na temelju odluke poslodavca uz poštivanje Zakona o radu i članka 40. Kolektivnog ugovora.

Plaćeni dopust

Članak 43.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih xxxx u sljedećim slučajevima:

- sklapanja braka - 5 radnih xxxx

- rođenja djeteta - 5 radnih xxxx

- smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika,

staratelja i unuka - 5 radnih xxxx

- smrti brata ili sestre, djeda ili xxxx

te roditelja supružnika - 2 xxxxx xxxx

- selidbe u istom mjestu stanovanja - 1 radni xxx

- selidbe u drugo mjesto stanovanja - 3 xxxxx xxxx

- xxxxx bolesti roditelja ili djeteta izvan

mjesta stanovanja - 2 xxxxx xxxx

- nastupanja u kulturnim i športskim priredbama - 1 radni xxx

- dobrovoljno davanje krvi - 2 xxxxx xxxx

- sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. - 2 xxxxx xxxx

- elementarne nepogode - 5 radnih xxxx.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga

članka, neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Upit - ČLANAK 43. U svezi plaćenog dopusta za dobrovoljno davanje krvi. Xxxx xx pitanje da li radnik za SVAKO darivanje krvi ima pravo na dva xxxx plaćenog dopusta ili samo jednom u godini bez obzira na broj darivanja.

Zaključak br.149: Za svako davanje krvi radnik ima pravo na dva xxxxx xxxx sukladno

članku 43. Kolektivnog ugovora.

Upit – Članak 43. Ugovora: Članak 43. stavak 3. nabraja slučajeve u kojima radnik ima pravo na plaćeni dopust u tijeku jedne kalendarske godine. Da li to pravo ostvaruje i za slučaj smrti maćehe?

Zaključak broj 347: Kolektivnim ugovorom nije predviđeno korištenje plaćenog dopusta za smrt maćehe.

Obvezna edukacija za potrebe poslodavca

Članak 44.

Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na plaćeni dopust za:

– polaganje stručnog ispita – 7 xxxx

– polaganje specijalističkog ispita – 15 xxxx

– obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za

samostalan rad – godišnje – 7 xxxx.

Upit - Želimo postaviti pitanje koje xx xxxx obavezne edukacije. Zanima nas imamo li pravo da nam se nadoknade slobodni dani, ukoliko smo za vrijeme svojih slobodnih xxxx prisustvovali nekom kongresu ili tečaju (po kolektivnom ugovoru imamo pravo na 7 xxxx).

Zaključak br.90:Sukladno članku 44. Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na plaćeni dopust za obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalni rad od 7 xxxx.

Članak 45.

Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju xx xxxxxx upućen od poslodavca za potrebe poslodavca, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu.

Upit - U članku 45. Da li se vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije za potrebe licence za samostalan rad bez obzira tko vas je uputio smatra vremenom provedenim na radu?

Zaključak br.107: Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije smatra se vremenom provedenim na xxxx xxxx ako xx xxxxxx na njih upućen xx xxxxxx poslodavca sukladno članku 45. Kolektivnog ugovora.

Plaća

Članak 53.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća.

Upit - Člankom 53. Kolektivnog ugovora kao jedan od dodataka na osnovnu plaću navodi se

«stimulacija». Na kakvu stimulaciju se misli?

Zaključak br. 66: Kolektivnim ugovorom nije utvrđen iznos navedene stimulacije.

Upit - Na koje godine radnog staža se misli u odredbi članka 53 stavka 2.? Da li u izračunu osnovne plaće treba uzeti ukupne ostvarene godine radnog staža (bez obzira na poslodavca i djelatnost u kojoj su ostvarene) ili godine radnog staža ostvarene samo kod poslodavca koji isplaćuje tekuću plaću po ovom ugovoru?

Zaključak br.74:U izračunu osnovne plaće sukladno članku 53. stavku 2. Kolektivnog ugovora treba uzeti ukupne ostvarene godine radnog staža (bez obzira na poslodavca i djelatnost u kojoj su ostvarene).

Upit - Molim Vas za tumačenje članka 53. stavka 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, da li se za xxxxx xxxx ostvaren u zdravstvenim ustanovama u inozemstvu plaća uvećava za 0,5% za svaku navršenu godinu.

Zaključak broj 316: Xxxxx xxxx u inozemstvu koji je priznat i upisan u radnu knjižicu uključuje se u obračun osnovne plaće sukladno članku 53. stavka 2. Kolektivnog ugovora.

Upit-plaća pomoćnika za sestrinstvo-glavne sestre, članak 53. i 65. KU

U članku 59. Stavak 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN br 150/08) utvrđeno je da ravnatelj zdravstvene ustanove u bolničkim zdravstvenim ustanovama i domovima zdravlja ima pomoćnika za sestrinstvo-glavnu sestru zdravstvene ustanove.

Koliki koeficijent i postotak uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada pripada pomoćniku za sestrinstvo – glavnoj sestri?

Zaključak broj 365: Pomoćnik za sestrinstvo – glavna sestra ima koeficijent određen Uredbom Xxxxx o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama za pomoćnika ravnatelja zdravstvene ustanove i dodatak od 5%.

Plaća na temelju xxxxxxx ostvarenog na tržištu

Članak 54.

Poslodavac koji izvan sredstava Xxxxxx i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na tržištu, može radnicima povećati plaće u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom poslodavca.

Upit - Da li se temeljem čl. 54. Kolektivnog ugovora može drukčije regulirati vrijednost odnosno visina koeficijenata složenosti poslova i radnih mjesta i položaja (a ne samo dodaci na plaće iz čl. 65. Kolektivnog ugovora), budući smo ustanova koja izvan sredstava Xxxxxx i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na tržištu.

Xxxxx, xx. 54. utvrđuje da takav poslodavac «….može radnicima povećati plaće u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom poslodavca.» Iz navedenog nije jasno da li se to povećanje plaže može realizirati i povećanjem vrijednosti odnosno visine koeficijenta složenosti poslova općim aktom ustanove iznad onog kojeg utvrđuje Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, ili samo povećanjem dodataka iznad kojih su utvrđeni čl. 65. Kolektivnog ugovora?

Zaključak br.79:Ne mogu se povećavati koeficijenti koji su propisani Uredbom Vlade Republike Hrvatske o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (''Narodne novine'' br. 38/01, 112/01, 62/02, 156/02 i 162/03) niti se mogu povećati dodaci propisani člankom 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Čl. 54. Da li poslodavac može rad iz čl. 54. staviti u mjesečni raspored kao redovni rad ili je redovni rad samo djelatnost ugovorena HZZO?

Zaključak br.126: Rad iz članka 54. Kolektivnog ugovora ne može se uračunati u redovnu mjesečnu satnicu kao redovni rad.

Isplata plaće

Članak 56.

Xxxxx se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s time da razmak između dviju isplata ne smije biti dulji od 30 xxxx.

Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća.

Poslodavac xx xxxxx na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredita, uzdržavanja, sindikalne članarine, osiguranja i sl.).

Upit - Djelatnica xxx u Poliklinici SUVAG. Želim podići stambeni kredit u Raiffeisen banci. Svi djelatnici Poliklinike SUVAG primaju osobni dohodak preko Zagrebačke banke.

Molim Vas tumačenje članka 56. KU o isplati plaća. Rečenica toga članka glasi:

«Radnici imaju pravo izabrati Banku preko koje će primati osobni dohodak».

Zanima me da li xx xxx pojedinac imam pravo izabrati neku drugu banku za primanje osobnog dohotka. U mojoj Ustanovi tumače da se to pravo izbora banke odnosi na cijeli kolektiv i izbor jedne banke za cijeli kolektiv.

Zaključak br.44:Svaki xxxxxx xxx pojedinac ima pravo izabrati banku preko koje želi primati svoju plaću.

Upit – Članak 56. Ugovora: Da xx xx poslodavac xxxxx isplatiti zaposlenicima zatezne xxxxxx u slučaju prekoračenja roka iz stavka 1. članka 56.? Ako je, u kolikom iznosu?

Zaključak broj 345: Ovo Povjerenstvo nije nadležno za davanje odgovora na navedeno pitanje.

Odsutnost tajnosti plaća

Članak 57.

U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema tajnosti plaća.

Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika u obračun plaća, ako to zahtijeva radnik.

Upit - Kao punomoćnik farmaceuta zaposlenih u «LJEKARNI SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE» sa sjedištem Kraj sv. Marije 1., molim da date tumačenje stavka 2. članka 57.

K.U. kojim se javnost plaća osigurava pravom uvida s sindikalnog povjerenika u obračun plaća.

Budući da u toj ustanovi nema sindikalnog povjerenika, već je izabrano radničko vijeće, pitanje glasi, to u xxx slučaju osigurava javnost plaća.

Naime, predsjednik radničkog vijeća odbija osigurati javnost plaća uz obrazloženje da

K.U. to pravo daje isključivo sindikalnom povjereniku. U privitku dostavljamo i odgovor Informatora.

Molim za hitnost jer konflikt između radnika i predsjednika radničkog vijeća u svezi navedenog traje već skoro godinu xxxx.

Zaključak br. 245: Javnost plaća osigurava se sukladno članku 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja isključivo putem sindikalnog povjerenika.

Uvećanje plaće

Članak 58.

Osnovna plaća radniku uvećat će se:

– za rad noću 40%

– za rad subotom 25 %

– za rad nedjeljom 35 %

– za prekovremeni rad 50%

– za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u dvokratnom radu, u smjenskom radu ili u turnusima.

Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca xxxx xxxxxx obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu xxxx (xxxxx smjena) tijekom mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva xxxxx xxxx u tjednu, odnosno tjedan xxxx u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.

Dvokratni rad je rad radnika koji obavlja poslove tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom dužim od 1 sata.

Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca xxxx xxxxxx obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 _ 12 – 48.

Uvećanje plaće iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata.

Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg

xxxx.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat xxxx xxxx od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom xxxx, xxx i svaki sat xxxx xxxx od redovnog mjesečnog xxxxx radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih xxxx u tekućem mjesecu s 8 sati. Umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka poslodavac može predložiti radniku korištenje slobodnih xxxx prema ostvarenim xxxxxx prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđi- vanje ukupnog broja sati i slobodnih xxxx).

Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Upit - Da li u obračun za prvih osam xxxx xxxx u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni xxx) ulaze i uvećanja za rad subotom (25%) odnosno rad nedjeljom (35%)?

Zaključak br.34: U obračun za prvih osam xxxx xxxx u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni xxx) ulaze i uvećanja za rad subotom (25%) odnosno rad nedjeljom (35%) sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora.

Upit - Da li se kod izračuna naknade za dežurstvo prvih 8 (osam) sati dežurstva subotom i nedjeljom plaća uvećano za postotak iz stavka 1. članka 58. (25% odnosno 35%)?

Odgovoreno. Zaključak broj 34.

Upit - Da li u obračun za drugih osam xxxx xxxx u dežurstvu radnim danom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni xxx) ulazi i uvećanje za rad u drugoj smjeni?

Zaključak br.35: Da, ako redovni rad obavlja sukladno članku 58. stavku 4. Kolektivnog ugovora – Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva xxxxx xxxx u tjednu, odnosno tjedan xxxx u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.

Upit - Kako rad od 8,00 – 16,00 sati svakodnevno uključuje i dva sata rada u drugoj smjeni (14,00 – 16,00) da li u smislu stavka 3. navedenog članka (smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca), radniku za ta dva sata rada pripada pravo na uvećanje plaće od 10%?

Zaključak br.49: Ne radi se o smjenskom radu te radniku xxxx xxxx od 8,00 – 16,00 sati ne pripada za razdoblje od 14,00 – 16,00 pravo na uvećanje plaće od 10%.

Upit - Da li se višak xxxx xxxx iznad mjesečnog xxxxx xxxx koji je ostvaren temeljem redovnog dnevnog rasporeda rada (najčešće iz rada u turnusu) kod izračuna slobodnih xxxx tretira 1 sat

= 1 sat ili se xxx xxxxx sati smatra prekovremenim radom pa je 1 sat = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih xxxx?

Zaključak br.50:Višak xxxx xxxx iznad mjesečnog xxxxx xxxx koji je ostvaren temeljem redovnog dnevnog rasporeda rada smatra se prekovremenim radom pa je 1 sat = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih xxxx sukladno članku 58. stavku 9. Kolektivnog ugovora.

Upit - Primjena članka 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora – pitanje je vezano uz preraspodjelu radnog vremena za radnike xxxx xxxx osamsatno dnevno radno vrijeme xx xxxx u subotu s manjim brojem izvršitelja odnosno u ovom slučaju sa jednim mikrobiološkim timom te na osnovi sporazuma sa radničkim vijećem tijekom slijedećeg tjedna imaju xxxxx xxx tijekom radnog tjedna xxxxxxxx odnosnu u tjednu kada xx xxxxx subota imaju šest radnih xxxx te u slijedećem tjednu četiri xxxxx xxxx.

Kod takve preraspodjele radnog vremena mjesečni fond sati može imati manjak ili višak ovisno o godišnjem kalendaru i datumima te danima u tjednu pojedinog mjeseca. Primjerice mjesec listopad 2005. – radom u subotu izmjenjuju se četiri tima mikrobiologije te će xxxx xxx koji će raditi prvu subotu u mjesecu raditi petu te će u xxx mjesecu imati višak od 8 sati. Godišnjim rasporedom rada svi radnici se raspoređuju tako da ostvare satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedana i 40 xxxx xxxx tjedno. Ako se spomenuti višak od 8 sati odredi kao prekovremeni rad tada xx xxxxxx imati manjak xxxx xxxx na razini kalendarske godine.

Da li se takav višak xxxx xxxx smatra prekovremenim radom?

Da li radnici poslodavci mogu sklopiti sporazum kojim će drugačije uređivati određeno pravo iz Kolektivnog ugovora u odnosu na pitanje preraspodjele radnog vremena? Pitanje je vezano uz pitanja pod rednim brojem 4. i 5. ovog zahtjeva.

Odgovoreno. Zaključak br.55.

Upit - Primjena članka 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora – pitanje je vezano uz preraspodjelu radnog vremena za radnike xxxx xxxx osamsatno dnevno radno vrijeme xx xxxx u subotu s manjim brojem izvršitelja, odnosno u ovom slučaju sa jednim mikrobiološkim timom te na osnovi sporazuma sa radničkim vijećem tijekom slijedećeg tjedna imaju xxxxx xxx tijekom radnog tjedna xxxxxxxx odnosno u tjednu kada xx xxxxx subota imaju šest radnih xxxx te u slijedećem tjednu četiri xxxxx xxxx. Kod takve preraspodjele radnog vremena mjesečni fond sati može imati manjak ili višak ovisno o godišnjem kalendaru i datumima te danima u tjednu pojedinog mjeseca. Primjerice mjesec listopad 2005. – radom u subotu izmjenjuju se četiri tima mikrobiologije te će xxxx xxx koji se radi prvu subotu u mjesecu raditi i petu te će u xxx mjesecu imati višak od 8 sati. Godišnjim rasporedom rada svi radnici se raspoređuju tako da ostvare godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedna i 40 xxxx xxxx tjedno. Ako se spomenuti višak od 8 sati odredi kao prekovremeni rad tada xx xxxxxx imati manjak xxxx xxxx na razini kalendarske godine.

Da li takav višak xxxx xxxx smatra prekovremenim radom ?

Odgovoreno. Zaključak broj 55.

Upit - Da li se prekovremenim radom smatra rad duži od redovnog mjesečnog xxxxx radnih sati i u slučaju preraspodjele radnog vremena, što konkretno znači ukoliko u jednom mjesecu radnik ima više odrađenih sati od mjesečnog xxxxx xxxx, u slijedećem mjesecu po rasporedu ima manji fond sati od predviđenog mjesečnog xxxxx radnih sati (članak 35. Zakona o radu)?

Zaključak br.76: Preraspodjela radnog vremena može se vršiti samo sukladno članku

43. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04 - pročišćeni tekst).

Upit - U članku 58. definiran je prekovremeni rad, no Ravnateljstvo naše ustanove tvrdi da je to preraspodjela radnog vremena, te da nema prekovremenog rada u našoj ustanovi. Molimo da odredite u kojem vremenskom razdoblju xx xxxx utvrditi da li djelatnik ima višak radnih sati, te ih platiti kao prekovremeni rad ili pretvoriti u slobodne dane.

Odgovoreno. Zaključak broj 76.

Upit - Čl. 58. Da li poslodavac može sastaviti raspored po kojem liječnik završava tekući mjesec s minus xxxxxx x xx xx se ti sati preraspodjeljuju u slijedeći mjesec?

Odgovoreno. Zaključak broj 76.

Upit - Ukoliko zbog prirode posla radnici u poslijepodnevnoj smjeni rade efektivno tj. direktno s pacijentima od 13 do 19 sati, da li se rad od 14 do 19 sati smatra smjenskim xxxxx xx. xx xx se za te sate radnicima osnovna plaća uvećava za 10%? Napominjem da se radi o radnicima koji jedan tjedan rade ujutro, a drugi poslijepodne.

Zaključak br.117: Rad od 14 do 19 sati smatra se smjenskim radom sukladno članku

58. stavcima 4. i 7. Kolektivnog ugovora te se radnicima za te sate osnovna plaća uvećava za 10%.

Upit - Ukoliko se zbog preraspodjele radnog vremena radi subotom, imaju li radnici pravo na 25%-tno povećanje plaće za te sate?

Zaključak br.118: Za rad subotom sukladno članku 58. stavku 1. podstavku 2, radnik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za 25%.

Upit - U članku 58. stavak 9. kolektivnog ugovora određen je prekovremeni rad. U navedenoj odredbi određeno je da «umjesto uvećanja plaće po osnovi….». Molimo Vas da nam odgovorite da li radnik ima pravo izbora da xx xxxx prihvatiti prijedlog poslodavca i umjesto uvećanja plaće koristiti slobodne dane ili je poslodavac taj koji donosi odluku o tome da li xx xxxxxx koristiti slobodne dane ili uvećanu plaću.

Zaključak br.119: Sukladno članku 58. stavku 9. Kolektivnog ugovora, po osnovi prekovremenog rada poslodavac može radniku predložiti uvećanje osnovne plaće ili korištenje slobodnog xxxx, ali pravo izbora ima radnik.

Upit - Kako se prikazuje radno vrijeme i kako se isplaćuje dnevnica za službeni put tijekom kojeg liječnik prati pacijenta na liječenje ukoliko taj put traje dulje od 8 sati a xxxx xx obaviti u kontinuitetu (bez odmora) zbog zdravstvenog stanja pacijenta?

Zaključak br.136: Prekovremeni rad smatra se svaki sat xxxx xxxx od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora.

Radniku pripada pravo na dnevnicu xxxx xx upućen na službeno putovanje u zemlji sukladno članku 76. Kolektivnog ugovora

Upit - Molim Vas da mi pojasnite kako se plaćaju prekovremeni sati u ovoj kombinaciji: xxxxx, xx i moje kolegice u Djelatnosti za transfuzijsku medicinu u Dubrovniku radimo u smjenskom radu 12 – 24 – 12 – 48 i ponekad se zbog organizacije posla iz noćne smjene xxxx produžiti xxx 4 sata kako bi se organizira služba jer su ostale kolegice koje nisu u smjeni raspoređene na terenski rad.

Naravno, u našoj ustanovi prekovremeni rad se ne plaća, već se raspoređuje u slobodne sate koji se tretiraju kao sati zarađeni u višku mjesečno smjenskog rada i kada pođemo na slobodne dane ti se sati plaćaju puno manje nego kada se pođe na godišnji odmor. Zašto?

Xxxx xxx to pitanje postavila našoj šefici, ona je to provjerila kod našeg pravnika, gosp. Xxxxxxxxx, na što je on odgovorio da se to odnosi na sate zarađene prije 01. 01. 2005. xxxxx prije novog kolektivnog ugovora, te da će se sve što bude zarađeno u 2005. god. preraspodijeliti po KU 1 ODRAĐENI SAT ZA 1,5 SLOBODNI SAT. Xxxx mene interesira kada pođem na slobodne dane zarađene u 2005. god. da li će oni i dalje biti plaćeni po onoj manjoj satnici nego kada se pođe na godišnji odmor, jer do xxxx xx xxxx da ako ste prekovremeno radili niste bili nagrađeni povišicom ili nekako drugačije, već smo bili

«KAŽNJENI» sa xxx manjom satnicom, a raditi xx xxxx ako to od Vas šef zatraži jer je takva priroda posla i zbog terenskog i smjenskog rada. Molimo Vaše tumačenje!

Zaključak br.143: Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine te Zajedničko povjerenstvo nije nadležno za davanje tumačenja vezana uz prava koja proizlaze iz ranijeg Kolektivnog ugovora koji je vrijedio za područje zdravstva.

Uvećanje plaće s osnove prekovremenog rada uređeno je člankom 58. stavkom 9. Kolektivnog ugovora, a vezano uz organizaciju rada u zdravstvenoj ustanovi, prema

Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 9/05 i 48/05) u nadležnosti je ravnatelja.

Upit - Imam nekoliko upita, to jest nejasnoća xx xxxxxx poslodavca glede poštovanja kolektivnog ugovora te vas molim da to iznesete na sastanku komisije i želio bih da se komisija pismeno očituje 1996. godine komisija koja xx xxxx radila odgovorila je na slične upite i oni su se uredno primjenjivali dok je Dom zdravlja Poreč kao takav funkcionirao sve do ovog nesretnog spajanja u Istarske domove zdravlja.

Pitanje prvo 1) - nakon noćne smjene u trajanju od 12 sati do xxxx smo koristili iza noćne smjene 2 xxxx, xxxxx xxx iza smjene, a drugi kao tjedni xxx odmora, osim ako bi u xxx tjednu radili dvije noći onda nakon druge noći koristili bi samo 1 xxx jer smo tjedni xxx odmora iskoristili nakon prve noći u tjednu. Xxxx su nam smjene zgusnute i imamo samo jedan xxx xxxxx noći što smatram da se kosi sa člancima 34. i 35. kolektivnog ugovora.

Zaključak br.144: Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca xxxx xxxxxx obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 -12 – 48 sukladno članku 58. stavku 6. Kolektivnog ugovora.

Člancima 34. i 35. Kolektivnog ugovora definiran je odmor između dva xxxxx xxxx i najdulje neprekidno trajanje rada i tjedni odmor.

Upit - Radi rješenja postojećih sporova odnosno nesuglasnosti sa poslodavcem, nakon što smo iznijeli svoja mišljenja, molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. gdje xxxxx sanitetski prijevoz

2. koji su poslovi medicinske sestre u sanitetskom prijevozu,

3. da li medicinska sestra xxxx xxxxx biti s vozačem pri svakom prijevozu pacijenta,

4. da li medicinska sestra ima pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada od 20% po sadašnjem KU,

5. da li medicinska sestra ima pravo na plaćeni smjenski rad,

6. dali medicinska sestra ima pravo na plaćeni noćni rad kad se prijevoz vrši noću hitno, isto se odnosi i na rad nedjeljom, blagdanom i sl.,

7. da li medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši, nakon završetka radnog vremena,

8. kako se sanitetski prijevoz u većini slučajeva odvija na relaciji Šibenik-Zagreb- Šibenik, Varaždinske toplice, Krapinske toplice, xxxxx mislimo na relacije u oba smjera više od 900 km, da li se sanitetski xxx (vozač i med. sestra) moraju vratiti u istom danu i sutra biti na radnom mjestu, neovisno od umora, prekovremenog rada, putnog stresa i sl. ili ima pravo plaćeni xxxxxxxx xxx

Upit br. 5.

Zaključak br. 188: Da, medicinska sestra ima pravo na plaćeni smjenski rad kada radi u smjenama.

Upit br. 6.

Zaključak br. 189: Da, sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora.

Upit br. 7.

Zaključak br. 190: Da, medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši nakon završetka radnog vremena.

Upit br. 8.

Zaključak br. 191: Sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora.

Upit - Nakon noćne smjene u trajanju od 12 sati do xxxx smo koristili iza noćne smjene 2 xxxx, xxxxx xxx iza smjene a drugi xxx xxx tjedni xxx odmora, osim ako bi u xxx tjednu radili dvije noći onda nakon druge noći koristili bismo samo 1 xxx jer smo tjedni xxx odmora iskoristili nakon prve noći u tjednu. Xxxx su nam smjene zgusnute i imamo samo jedan xxx xxxxx noći što smatram da se kosi sa člancima 34. i 35. Kolektivnog ugovora.

Zaključak br. 215: Definicija rada u turnusu i smjenski rad regulirani su člankom 58. Kolektivnog ugovora.

Upit – Članak 58. Ugovora. Da li poslodavac može zaposlenicima narediti da ostanu raditi iza punog radnog vremena u kontinuitetu i odbiti to platiti kao prekovremeni rad po članku 58. Kolektivnog ugovora zbog toga što je proglasio rad potrebnim «zbog edukacije»? Ako može, da li istovremeno može uskratiti korištenje odgovarajuće satnice slobodnog vremena po stavku 9. istog članka iz «edukativnih razloga»?

Zaključak broj 353: Radnici koji u kontinuitetu nakon posla ostaju raditi na poslu imaju pravo na plaćeni prekovremeni rad.

Upit - Ako zaposlenik dežura radnim danom po članku 60. a Kolektivnog ugovora drugih mu se 8 xxxx xxxx obračunava kao redoviti rad jer odrađuje slijedeći radni xxx. Po stavku 4. članka

58. KU smjenski je i rad koji se «najmanje dva xxxxx xxxx u tjednu obavlja u drugoj smjeni». Ne bi li, xxxxx svakom zaposleniku xxxx xxxxxx dva xxxx u tjednu (nemojte misliti kako takvih nema) trebalo priznati xxxx xx dva puta radio u drugoj smjeni i isplatiti mu povećanje od 10% za taj rad po stavku 1. čl. 58. Kolektivnog ugovora?

Zaključak broj 357: Nema pravo.

Upit - Primjena odredbe članka 58. i 59. Kolektivnog osiguranja za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Slijedom upita zdravstvenih ustanova – članica ove Udruge u svezi primjene odredaba članka

58. i 59. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» br. 9/05., 20/06), konkretno: utvrđivanje mjesečnog xxxxx xxxx, načina evidentiranja ostvarenih xxxx xxxx i načina obračuna plaćanja ostvarenih xxxx xxxx na xxx blagdana, uočeno je da u primjeni citiranih odredaba različito se postupa.

Neke ustanove utvrđuju mjesečni fond sati na xxxxx xx xxx «redovni mjesečni fond sati» smatraju umnožak radnih xxxx u tekućem mjesecu s osam sati bez blagdana (isplaćujući po

toj osnovi i prekovremeni rad za rad na dane blagdana), dok dio zdravstvenih ustanova striktno primjenjuju odredbe članka 58. i 59. Kolektivnog ugovora tj. sate odrađene na blagdan ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

Ovako dvojako postupanje, prema iskazima zdravstvenih ustanova, posljedica je tumačenja zaključka br. 258. i 259. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora donesenog na sjednici 04. siječnja 2007. godine.

Napominjemo da Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara navedene odredbe kolektivnog ugovora tumači na način da je redovni mjesečni fond sati broj radnih xxxx bez blagdana.

Molimo Vaše mišljenje u svezi tumačenja pojma «redovnog mjesečnog xxxxx xxxx» (umnožak radnih sati u tekućem mjesecu s 8 sati) koji se navodi u odredbi članka 58. i zaključka 258. i

259. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora.

Slobodni smo također napomenuti da smo pri razmatranju ovog pitanja imali u vidu i mišljenja stručno-savjetodavnih ustanova, kao i mišljenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva a koja Vam dostavljamo u privitku ovog dopisa.

Isto tako, slobodni smo predložiti da se u razrješenje ovog pitanja uključi sudjelovanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kao resornog ministarstva nadležnog za tumačenje propisa iz oblasti xxxx, xxx i ova Udruga.

Zaključak broj 363: Povjerenstvo xx xxxx tumačenje članka 58. i 59. zaključcima 258. i 259.

Upit - «S obzirom na nemogućnost pronalaska zajedničkog stajališta između naše uprave i sindikata po pitanju da li prekovremeni sati ulaze u redovnu satnicu mjeseca kada se koriste odlučili smo se za rješavanje našeg problema obratiti vama.

Prvo pitanje: pošto u našoj ustanovi prekovremeni sati ostvareni u nekom mjesecu ne plaćaju se nego se koriste u budućim mjesecima kao slobodni dani, xxxx xx mišljenje da u mjesecu u kojem se koriste ulaze u redovnu mjesečnu satnicu. Objašnjenje je toga da prekovremeni sati ostvareni u određenom mjesecu ne ulaze u satnicu toga mjeseca i ne plaćaju se, nego samo određeni fond sati potreban za taj mjesec. Ako ne ulaze u fond sati tog mjeseca, slijed je da moraju ući u fond sati mjeseca kada se koriste, jer je te sate medicinska sestra odradila. Ako ne ulaze u redovan fond sati mjeseca kada se koriste to onda nisu prekovremeni sati koje xx xxxxx u prethodnom mjesecu odradila i na xxx xxxxx zadužila ustanovu, nego poklon od ustanove koji xx xxxx vratiti. U xxx slučaju medicinska sestra će imati manjak sati i bez obzira što ih je odradila u prethodnim mjesecima sa svojim efektivnim radom ona će biti zakinuta za te sate, tj. kao da nisu postojali. Objasniti ću vam kroz slijedeći primjer.

Ako je medicinska sestra koja radi u turnusu ili nekom drugom smjenskom radu u mjesecu X efektivno odradila 192 sata, a redovni fond sati tog mjeseca je 168 sati. Prema članku 58. Kolektivnog ugovora medicinska sestra ima 36 prekovremenih sati (192-168=24, 24x1,5=36, 36/8=4,5 zarađenih slobodnih xxxx). Pošto tih 24 sata ne ulaze u redovan fond sati mjeseca X i ne plaćaju se, znači treba xx xxx slobodne dane na račun toga što ih je već odradila. Ukoliko koristi u mjesecu Y, koristi xx xxx slobodne dane na račun toga što ih je već odradila. Ukoliko ti slobodni dani ne ulaze u redovnu mjesečnu satnicu znači da to nisu prekovremeni sati i da ih medicinska sestra nije odradila nego je to poklon koji će medicinska sestra morati odraditi jer se zadužila. Objašnjenje je, u mjesecu Y redovan fond xxxx xx 176 sati, a medicinska sestra je u xxx mjesecu efektivno odradila 144 sata i koristila 4 slobodna xxxx=32 sata prekovremenog rada iz mjeseca X. Ukoliko ti slobodni dani n e ulaze u redovnu mjesečnu satnicu i umjesto da ostvari svoje prekovremene sate ona se zadužuje jer nema dovoljan broj sati za redovnu mjesečnu satnicu jer nisu efektivno odrađeni u mjesecu Y bez obzira što su ti

sati efektivno odrađeni u mjesecu X i u xxx mjesecu nisu ulazili u redovnu mjesečnu satnicu, što prema tome znači da oni ne ulaze ni u jednu redovnu mjesečnu satnicu.»

Zaključak broj 368.: Ukoliko radnik izabere mogućnost da višak odrađenih sati u mjesecu iskoristi kroz slobodne dane, tada će se višak odrađenih sati u mjesecu u kojem se koriste kao slobodni dani preračunati na osam sati dnevno i ubrojiti u redovni mjesečni fond sati za mjesec u kojem se koriste.

Rad na blagdan

Članak 59.

Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom o blagdanima i neradnim danima te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

Ako radnik na xxx blagdana ili neradnog xxxx utvrđenog zakonom te na Uskrs radi u smjenskom radu u drugoj smjeni ili noću, plaća mu se dodatno uvećava za 10%, odnosno 40% za sate koje je na xxx blagdana, neradnih xxxx, odnosno na Uskrs odradio u drugoj smjeni, odnosno noću.

Primjena dodataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka isključuje primjenu dodataka iz članka

58. ovoga Ugovora.

Sati odrađeni na blagdan, neradni xxx u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i xxx Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu.

Upit - ČLANAK 59. (RAD NA BLAGDAN) xxxx xxxxxx da sati određeni na blagdan, neradni xxx u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i xxx Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Molim da mi na primjeru trećeg mjeseca (ožujka) kažete koji je to fond sati od kojeg se izračunava višak, odnosno manjak sati za taj mjesec?

Zaključak br.56: Sati odrađeni na blagdan, neradni xxx u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i xxx Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu.

Upit - Sati odrađeni na blagdan koji pada na radni xxx – ako djelatnik radi 12 xxxx xxx od 7 – 19 da li se za obračun plaće evidentira 12 xxxx xxxx xx xxxxxxx, a u fond sati za slobodne dane 8 sati.

Ako je djelatnik xxxxxxxx na xxxxxxx xxxx pada na radni xxx, xx xx se u fond sati za slobodne dane evidentira 8 sati ili 0. Kada se ne bi evidentiralo 8 sati djelatnik xxxx xxxx samo redovno radno vrijeme bi bio u manjku jer je fond sati mjeseca radni dani x 8 sati. Ako bi se evidentiralo 8 sati djelatniku koji je bio xxxxxxxx tog xxxx xxxx bi djelatnik koji je radio i onaj koji nije radio jednako imali 8 sati evidentirano.

Da li se sati odrađeni na blagdan koji pada na neradni xxx trebaju evidentirati u fond sati za slobodne xxxx (uskrsni ponedjeljak) članak 59. stavak 4.

Odgovoreno. Zaključak broj 56.

Upit - U članku 59. definiran je rad na blagdan. U našoj ustanovi dobiven je naputak o izračunu redovne mjesečne satnice xxxxx xxxx xx xxxxxxx. Molimo da odgovorite da xx xx xxx naputak u skladu s ovim KU: Naputak u prilogu.

Naputak

1. Svaki radnik po zakonu xxxxx xx raditi 40 sati tjedno, ukoliko zbog nekih drugih razloga ne radi u nepunom radnom vremenu.

2. Obzirom da se u bolnici radi neprekidno od 0-24 sata sve dane u tjednu, subota i nedjelja nisu za sve radnike neradni dani, već radnici rade prema unaprijed utvrđenom rasporedu koji bi trebao biti napravljen tako da u pravilu tjedno rade 40 sati.

3. Ukoliko radnik tjedno radi manje odnosno više od 40 sati, radi se o preraspodjeli radnog vremena, a ne o nepunom radnom vremenu odnosno prekovremenom radu.

4. kada blagdan pada na radni xxx svi koji taj xxx ne xxxx u evidenciji rada imaju 8 sati i nadoknadu plaće 100%. Oni koji po svom rednovnom rasporedu taj xxx xxxx, u evidenciji rada imaju također 8 sati i nadoknadu plaće 100%, t e xxx plaću za rad na blagdan onoliko sati koliko rade, uvećano za 150%. Za rad na blagdan radnik nema pravo na xxxxxxxx xxx ni prekovremene sate.

5. Kada blagdan pada na neradni xxx (subota i nedjelja) oni koji taj xxx xxxx prema redovnom rasporedu rada u evidenciji rada imaju evidentirano onoliko xxxx xxxx koliko rade i plaću uvećanu za 150%.

6. Kada radnici rade u turnusima, ako blagdan pada u radni xxx, za one xxxx xxxx u evidenciji rada evidentira se 12 sati, a isplaćuje se uvećano za 150%. Radnici u turnusnom xxxx xxxx xxx xxx ne xxxx imaju u evidenciji 8 sati i nadoknadu plaće 100%. Za rad na blagdan u neradni xxx xxx xxxx xxxx u evidenciji rada imaju 12 sati i plaću uvećanu 150%.

UKRATKO:

Kada se radi na blagdan sati u evidenciji rada su brojčano jednaki kao da blagdana nije bilo. Razlika je jedino u većoj plaći za one koji na xxxxxxx xxxx.

Odgovoreno. Zaključak broj 56.

Upit - ČLANAK 59. RAD XX XXXXXXX Xxxx pitanje: Kako se obračunava uvećanje plaće za osamsatni rad na državni blagdan med. sestre u slučaju da državni blagdan pad u subotu i/ili nedjelju (Uskrs)?

Da li sestre imaju pravo i na xxxxxxxx xxx bez obzira da xx xxxxxxx pad radnim danom, subotom ili nedjeljom?

Odgovoreno. Zaključak br. 56.

Upit - Isto tako, vezano za stavak 3. istog članka, da li se radniku xxxx xxxx u turnusu rad na xxx blagdana ili neradnog xxxx u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima, te na

Uskrs, ukoliko neki od tih blagdana pada na subotu, xxxx xxxx računaju u satnicu ili se samo plaća rad na blagdan (uvećanje za 150%) jer bi u xxx slučaju došlo do viška sati.

Odgovoreno. Zaključak br. 56.

Upit - Čl. 59. Da li rad na blagdan / neradni xxx ulazi u mjesečni fond sati onima koji taj xxx xxxx?

Zaključak br.127: Rad na blagdan / neradni xxx ulazi u mjesečni fond sati radnicima koji na taj xxx xxxx.

Upit - Molimo Gornji Naslov da nam to tumačenje vezano za članak 59. KV za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

U stavku 2. navedenog članka iskazana su povećanja plaće za dane blagdana ili neradnog xxxx, te na Uskrs od 10% odnosno 40%, dok je u sljedećem stavku navedeno da ta povećanja isključuje dodatke iz članka 58. Stoga Vas molim da nam konkretno odgovorite da li radnik xxxx xxxx u turnusu npr. subotom ima uvećanje plaće od 25% za rad subotom i uvećanje od 10% za popodnevni i 40% za noćni rad odnosno da li se ti dodaci kumuliraju ili radnik ostvaruje samo dodatak od 25% za rad subotom ili 150% ukoliko se radi o blagdanu subotom.

Zaključak br.150: Dodatak na plaću za radne dane blagdana određen je stavkom 2.

članka 59. Kolektivnog ugovora.

Upit - ČLANAK 59 (RAD NA BLAGDAN) xxxx xxxxxx da sati odrađeni na blagdan, neradni xxx u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i xxx Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Molim da mi na primjeru trećeg mjeseca (ožujka) kažete koji je to fond sati od kojeg se izračunava višak, odnosno manjak sati za taj mjesec.

Zaključak br. 202: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Upit - Jedna od nejasnoća je obračun sati prilikom praznika za osobu koja se nalazi na odmoru iza noćne smjene. Da li se toj osobi uz to što joj se plaća osam sati i bilježi tih osam sati u satnicu bez obzira što se nalazi na odmoru iza odrađene smjene?

Zaključak br. 217: Radnicima xxxx xxxx u posebnim uvjetima rada radno vrijeme se evidentira prema stvarno odrađenom radu.

Upit - Jedna od nejasnoća je obračun sati prilikom praznika za osobu koja se nalazi na odmoru iza noćne smjene. Da li se toj osobi uz to što joj se plaća osam sati i bilježi tih osam sati u satnicu bez obzira što se nalazi na odmoru iza odrađene smjene?

Zaključak br. 225: Povodom navedenog upita, Povjerenstvo je preispitalo zaključak br.

217. sa 21. sjednice Povjerenstva i donijelo sljedeći zaključak:

«Za radnike na koje se odnosi navedeni upit radno vrijeme se evidentira prema stvarno odrađenom radu.»

Upit - Ako radnik ne radi na blagdan, koji pada u radni xxx, jer prema utvrđenom rasporedu radnog vremena radi u turnusima, te na taj xxx koristi svoj xxxxxxxx xxx, i inače ne bi radio, ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 69. – pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog državnog blagdana i neradnih xxxx utvrđenih zakonom.

Ako ima pravo na naknadu plaće za taj xxx po članku 69., a u xxx mjesecu su 22 xxxxx xxxx i jedan radni xxx koji xx xxxxxxx, njegova redovna satnica iznosila bi 176 sati redovnog rada (odnosno trebao bi odraditi 176 sati), te 8 sati naknade plaće kada ne radi zbog državnog blagdana i neradnih xxxx utvrđenih zakonom, odnosno ukupno bi bilo plaćeno 184 sata (176+8=184) a rad duži od redovnog mjesečnog xxxxx xxxx za tog radnika da li se računa od 176 sati.

Ako nema pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog državnog blagdana i neradnih xxxx utvrđenih zakonom, za taj xxx blagdana koji pada u radni xxx, jer taj xxx i inače ne bi radio, da li trebao odraditi 184 sata, odnosno da li se rad duži od redovnog mjesečnog xxxxx xxxx za tog radnika računa od 184 sata.

Zaključak br. 258: U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika kada prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima u mjesecu blagdan pada u radni xxx svaki radnik odrađuje manji broj radnih sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem radnih sati od ostalih zaposlenika i to bez obzira da li prema ciklusnom rasporedu xxxx xxxx raditi na xxx blagdana ili xx xxxxx noćne smjene xxxxxxxx. Svaki sat odrađen na blagdan ili neradni xxx ubraja se u redovitu satnicu što je regulirano člankom 59. Kolektivnog ugovora.

Pitanje naknade za rad u dane blagdana također je decidirano određeno člankom 59. stavkom 1. Kolektivnog ugovora i neprimjereno je visinu naknade uvjetovati većim mjesečnim fondom radnih sati.

Poznata je činjenica da radnici u turnusu, gotovo u pravilu, odrađuju veći broj radnih sati od radnika s 40 satnim radnim tjednom. Članak 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora definira da je svaki sat xxxx xxxx od redovnog mjesečnog xxxxx xxxx (umnožak radnih xxxx u tekućem mjesecu s 8 sati) prekovremeni rad.

Ukupan broj redovnog mjesečnog xxxxx radnih sati isti je za sve radnike bez obzira da li oni rade ili ne rade u dane blagdana.

Upit - Da li se svi sati određeni na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom koji padaju u subotu i nedjelju, a ne ulaze u redovitu mjesečnu satnicu, plaćaju 250 jedinica. Primjer – mjesec lipanj 2005. godine ima 21 radni xxx te xxxxx xxx blagdana koji pada u radni xxx (22. lipanj) – 21x8=168+8 sati naknade = 176 ukupno potrebno plaćenih sati za lipanj 2005. godine, i blagdan 25. lipanj koji pada u subotu.

Zaključak br. 259: Fond sati u redovnom radnom vremenu treba za sve radnike biti isti bez obzira da li xxxx xxxx u prvoj smjeni, smjenskom radu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi ukupni fond sati za redovan rad ulazi u prekovremeni rad i tako bi trebao biti plaćen.

Upit - Podružnica Županijska bolnica Čakovec

Isplata naknade radnicima koji na xxxxxxx xxxx u smjenama odnosno turnusima

Molim da mi odgovorite: Da li radnik xxxx xxxx u turnusu ima pravo na naknadu plaće (plaćenih 8 sati u evidenciji rada) za blagdan koji ne radi, a blagdan pada u radni xxx?

Obrazloženje:

Radnicima xxxx xxxx u turnusu (smjenskom) ne isplaćuje se naknada od 8 sati za dane blagdana koji pada u njihov xxxxxxxx xxx (xxxx xx odradili xxx prije-ne radi se o preraspodjeli radnog vremena).

Istovremeno svi ostali radnici, kao i radnici koji su slobodni nakon dežurstva (također njihov xxxxxxxx odrađeni xxx) dobivaju naknadu od 8 sati u evidenciji rada.

Xxxxx, za sve radnike ne vrijede ista pravila!

Na jednostavnom primjeru možemo to reći ovako: radnik xxxx xxxx u smjenskom odnosno turnusu u godini 2006. odraditi će 2080 sati i toliko će dobiti plaćeno, dok će ostali radnici odraditi 14 x 8 sati MANJE (koliko ima praznika, blagdana i neradnih xxxx) a dobiti će također plaćenih 2080 sati.

Naime, radnici xxxx xxxx u turnusu, na praznike, blagdane i neradne dane u Republici Hrvatskoj, moraju odraditi, i time su u nepovoljnijem položaju!

Mišljenja xxx da svi radnici imaju pravo na plaćenu naknadu od 8 sati za blagdane, praznike i neradne dane u RH bez obzira na oblik organizacije radnog vremena.

PS: Vidi Zaključak br. 138. : «…ostali radnici u turnusnom i redovnom xxxx xxxx na xx xxxx ne xxxx imaju pravo na nadoknadu plaće za 8 sati (8 sati u evidenciji rada).»

Zaključak broj 338: Kolektivni ugovor ne regulira pitanje naknade plaće za blagdan nego pitanje uvećanja plaće za rad na blagdan.

Upit - Da li poslodavac može zaposlenicima koji dežuraju po čl. 60. Kolektivnog ugovora ili rade u dane tjednog odmora po stavku 3. čl. 65. KU ili rade na blagdan po čl. 59. KU, odrediti krajnji rok u kojem mogu iskoristiti odrađene slobodne dane? Ukoliko je takav rok određen, a zaposlenici zbog potreba službe ili zbog zakonskih odredaba (npr. specijalizanti za vrijeme

«obilaska» izvan matične ustanove) ne uspiju iskoristiti već odrađene dane, da xx xx poslodavac xxxxx tada platiti obavljeni posao tj. odrađeno radno vrijeme?

Zaključak broj 360: Stavkom 3. članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno xx xx xxxxx odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni xxx. Sukladno stavku 5. članka 35. Kolektivnog ugovora radniku se u svakom slučaju xxxx osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada. Člankom 59. Kolektivnog ugovora nije propisan krajnji rok u kojem xxxxxx xxxx iskoristiti slobodni xxx.

(5 ZA, 1 PROTIV).

Upit - Primjena odredbe članka 58. i 59. Kolektivnog osiguranja za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Slijedom upita zdravstvenih ustanova – članica ove Udruge u svezi primjene odredaba članka

58. i 59. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» br. 9/05., 20/06), konkretno: utvrđivanje mjesečnog xxxxx xxxx, načina evidentiranja ostvarenih xxxx xxxx i načina obračuna plaćanja ostvarenih xxxx xxxx na xxx blagdana, uočeno je da u primjeni citiranih odredaba različito se postupa.

Neke ustanove utvrđuju mjesečni fond sati na xxxxx xx xxx «redovni mjesečni fond sati» smatraju umnožak radnih xxxx u tekućem mjesecu s osam sati bez blagdana (isplaćujući po toj osnovi i prekovremeni rad za rad na dane blagdana), dok dio zdravstvenih ustanova striktno primjenjuju odredbe članka 58. i 59. Kolektivnog ugovora tj. sate odrađene na blagdan ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

Ovako dvojako postupanje, prema iskazima zdravstvenih ustanova, posljedica je tumačenja zaključka br. 258. i 259. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora donesenog na sjednici 04. siječnja 2007. godine.

Napominjemo da Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara navedene odredbe kolektivnog ugovora tumači na način da je redovni mjesečni fond sati broj radnih xxxx bez blagdana.

Molimo Vaše mišljenje u svezi tumačenja pojma «redovnog mjesečnog xxxxx xxxx» (umnožak radnih sati u tekućem mjesecu s 8 sati) koji se navodi u odredbi članka 58. i zaključka 258. i

259. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora.

Slobodni smo također napomenuti da smo pri razmatranju ovog pitanja imali u vidu i mišljenja stručno-savjetodavnih ustanova, kao i mišljenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva a koja Vam dostavljamo u privitku ovog dopisa.

Isto tako, slobodni smo predložiti da se u razrješenje ovog pitanja uključi sudjelovanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kao resornog ministarstva nadležnog za tumačenje propisa iz oblasti xxxx, xxx i ova Udruga.

Zaključak broj 363: Povjerenstvo xx xxxx tumačenje članka 58. i 59. zaključcima 258. i 259.

Naknada za dežurstvo

Članak 60.

način:

Naknada za dežurstvo utvrđuje se tako da:

a) radnim danom iznosi 9% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći

- prvih osam sati obračunava xx xxx redoviti rad,

- drugih osam sati obračunava xx xxx xxxxxxxx rad jer radnik odrađuje sljedeći radni xxx,

- trećih osam sati dežurstva (noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu u visini 9% od osnovne plaće radnika.

b) radnim danom pred neradni xxx, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način:

- prvih osam sati obračunava xx xxx redoviti radni xxx,

- daljnjih šesnaest sati obračunava se u paušalnom iznosu 13,5% od osnovne plaće radnika.

c) blagdanom se naknada za dežurstvo obračunava u paušalnom iznosu 18% od osnovne plaće radnika.

Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni xxxxxxxx xxx.

Upit - Primjena članka 60. zadnji stavak koji glasi:

Stječe li radnik pravo na 2 (dva) slobodna xxxx xxxxx odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom? (Primjer dežurstvo nedjeljom = 2 slobodna xxxxx xxxx)

Zaključak br.58:Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni xxxxxxxx xxx sukladno članku 60. stavku 2.

Upit - S obzirom na nejasno određenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz prosinca 2004. godine o korištenju slobodnih xxxx za dežurstvo subotom, nedjeljom i blagdanom molimo Vas da nam pismenim putem dostavite tumačenje istog xx xxxxxx pravne službe. (članak 60. stavak 2. vezano uz članak 35. stavak 1. Kolektivnog ugovora).

Odgovoreno. Zaključak broj 58.

Upit - Molim cijenjeno povjerenstvo da mi pojasni članak 60. koji se odnosi na dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom. Naime u xxx je članku navedeno: «Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni xxx.

Xx xx to podrazumijeva da ako radnik odradi dežurstvo u subotu ima pravo koristiti taj plaćeni xxxxxxxx xxx u ponedjeljak ili bilo koji drugi xxx, ili je nedjelja (xxx kad izlazi iz dežurstva) taj plaćeni xxx. Isto se odnosi i na nedjelju tj. ako xx xxxxxx odradio dežurstvo u nedjelju, u ponedjeljak izlazi iz dežurstva da xx xx ponedjeljak taj plaćeni xxxxxxxx xxx ili to može biti utorak ili bilo koji drugi xxx. Isto se pitanje odnosi i na dežurstvo blagdanom. Naime, kako se slobodni dani koji su navedeni u Ugovoru mogu koristiti ako blagdan pada pred neradni xxx ili su blagdani xxx za danom (Uskrs i Uskrsni ponedjeljak).

Odgovoreno. Zaključak broj 58.

Upit - Molimo pojašnjenje uz odredbu članka 60. Kolektivnog ugovora, o korištenju jednog plaćenog slobodnog xxxx xxxxx dežurstva određenog nedjeljom. To dežurstvo odrađeno u bolničkoj ustanovi završava tek u ponedjeljak ujutro u 8,00 sati. Ukoliko radnik potom koristi

xxxxx xxxxxxxx plaćeni xxx (ponedjeljak) on taj tjedan nema zagarantirani tjedni odmor od 48 sati kako to određuje odredba članka 35. Kolektivnog ugovora.

Xx xx ispravno tumačenje da radnik nakon takvog dežurstva ima pravo koristiti dva xxxx (ponedjeljak i utorak) ili tek ima pravo koristiti samo jedan plaćeni radni xxx tj. ponedjeljak.

Odgovoreno. Zaključak broj 58.

Upit - Da li djelatnik xxxx xxxxxx u subotu ima pravo koristiti xxxxxxxx xxx u ponedjeljak, tj. ako je djelatnik dežuran u nedjelju da li ima pravo koristiti u utorak xxx tjednog odmora?

Zaključak br.135: Ako zaposlenik dežura u subotu ima pravo na xxxxxxxx xxx koji koristi u pravilu sljedeći tjedan. Nakon dežurstva nedjeljom xxxxxxxx xxx je ponedjeljak.

Upit - Temeljem članka 60. KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja naknada za dežurstvo se obračunava na opisani način.

Stavkom dva je predviđeno, cit: Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni xxxxxxxx xxx.

Pitanje koje postavljamo i tražimo objašnjenje glasi:

Ukoliko se npr. dežura nedjeljom, da li xx xxxxxx u ponedjeljak doma, ali ima PLAĆENI slobodni xxx.

Xxxxx, ukoliko bi xxx bio plaćen, ulazi u satnicu čime se povećava fond sati i ostvaruju prekovremeni sati. Da se spriječe prekovremeni koji su nedozvoljeni, trebalo bi xxxx xxxxxxxx xxx (NEPLAĆENI). Drugim riječima, za dežurstvo npr. nedjeljom, radnik ima pravo na dva slobodna xxxx – jedan plaćeni i jedan neplaćeni.

Odgovoreno. Zaključak broj 135.

Upit - Radi rješenja postojećih sporova i nesuglasica o tumačenju Kolektivnog ugovora, poradi poštene njegove primjene MOLIMO da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. koje su dužnosti vozača u sanitetskom prijevozu,

2. ako radi na poslovima pružanja HMP, ima li pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada uvećanim za 20% po sadašnjem KU,

3. dužnosti sanitetskog prijevoza,

4. da li vozaču koji je raspoređen na punkt udaljen 30 km dalje izvan sjedišta poslodavca i mjesta njegova stalnog boravka pripada pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva troškove života boravka na terenu,

5. naknada na dežurstvo subotom, nedjeljom uvećanom za 13,5% od osnovne plaće radnika.

Upit br. 5.

Zaključak br. 196: Da, ako dežura u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom i nedjeljom pripada mu naknada u visini od:

a. subota – 9% osnovne plaće radnika

b. nedjelja – 13,5% osnovne plaće radnika

Upit - Dežurstvo na blagdan plaća se 18% od osnovne plaće. Da xx xx to 24 sata dežurstva ili se dijeli na prvih 8 sati koji se plaćaju uvećano 150% za rad blagdanom, a daljnjih 16 sati u paušalnom iznosu od 18% od osnovne plaće.

Zaključak br. 257: Člankom 60. stavkom 1. točkom c. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da se naknada za dežurstvo blagdanom obračunava u paušalnom iznosu, 18% od osnovne plaće radnika.

Osim toga, nakon odrađenog dežurstva, u skladu sa stavkom 2. istoga članka Kolektivnog ugovora, subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni xxxxxxxx xxx.

Upit - Da xx xx poslodavac xxxxx zaposlenicima koji dežuraju po članku 60. KU osigurati prehranu (ručak i večeru) ukoliko ustanova ima kuhinju koja kuha za bolesnike na stacionarnom liječenju a posebno ako unutar iste ustanove ne postoji nikakva kantina ili restoran društvene prehrane?

Zaključak broj 358: Nije predmet tumačenja Kolektivnog ugovora. ( 5 ZA 1 PROTIV)

Upit - Da li poslodavac može zaposlenicima koji dežuraju po čl. 60. Kolektivnog ugovora ili rade u dane tjednog odmora po stavku 3. čl. 65. KU ili rade na blagdan po čl. 59. KU, odrediti krajnji rok u kojem mogu iskoristiti odrađene slobodne dane? Ukoliko je takav rok određen, a zaposlenici zbog potreba službe ili zbog zakonskih odredaba (npr. specijalizanti za vrijeme

«obilaska» izvan matične ustanove) ne uspiju iskoristiti već odrađene dane, da xx xx poslodavac xxxxx tada platiti obavljeni posao tj. odrađeno radno vrijeme?

Zaključak broj 360: Stavkom 3. članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno xx xx xxxxx odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni xxx. Sukladno stavku 5. članka 35. Kolektivnog ugovora radniku se u svakom slučaju xxxx osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada. Člankom 59. Kolektivnog ugovora nije propisan krajnji rok u kojem xxxxxx xxxx iskoristiti slobodni xxx.

(5 ZA, 1 PROTIV).

Upit - Molimo Vaš odgovor na sljedeća pitanja:

g) Članak 60. – Naknada za dežurstvo:

- radni xxx pred neradni, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način:

- prvih 8 sati obračunava xx xxx redoviti radni xxx

- daljnjih 16 sati obračunava se u paušalnom iznosu 13,5% od osnovne plaće radnika

Nakon odrađenog DEŽURSTVA subotom, nedjeljom i blagdanom ostvaruje pravo na jedan PLAĆENI slobodni xxx.

Budući da liječnici iza odrađenog dežurstva NEDJELJOM u pravilu koriste PONEDJELJAK kao slobodni xxx molim da pojasnite:

Da li xx xxxxx ponedjeljak EVIDENTIRA I OBRAČUNAVA 8 plaćenih slobodnih sati?

Zaključak broj 367: Ne.

Članak 61.

Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom iznosi 9% od osnovne plaće radnika.

Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedjeljom iznosi 13,5% od osnovne plaće radnika.

Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti blagdanom iznosi 18% od osnovne plaće radnika.

Dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na xxxxxxxx xxx.

Upit - Dom zdravlja Korenica ima 4 liječnika, 4 medicinske sestre i 4 vozača koji obavljaju dežurstvo u Domu. Kako rasporediti djelatnike prema članku 61. Kolektivnog ugovora, ako dežurstvo traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati, a nakon određenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na xxxxxxxx xxx?

Zaključak br.14: Organizacija rada u domu zdravlja prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'' br. 121/03) u nadležnosti je ravnatelja xxxx xxxx organizirati rad u skladu s člankom 61. Kolektivnog ugovora.

Upit - Kako obračunati dežurstvo i pripravnost u domu zdravlja za radni xxx, subotu, nedjelju i blagdan?

Odgovoreno. Zaključak broj 14.

Upit - Stavkom 4. članka 61. određeno je da dežurstvo subotom traje 8 sati, a nedjeljom i blagdanom 16 sati. Kako temeljem navedenoga organizirati rad u preostalim xxxxxx (subotom drugih 8 sati, jer se prvih 8 sati odrađuje kroz preraspodjelu radnog vremena, a nedjeljom i blagdanom prvih 8 sati), te kako izvršiti obračun naknade? Smatramo da je članak 61. u cijelosti pogrešno napisan te bi ga trebalo revidirati.

Odgovoreno. Zaključak broj 14.

Upit - Člankom 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 9/2005) utvrđene su naknade za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom, nedjeljom i blagdanom. Stavkom 4. citiranog članka utvrđeno je da dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Dežurstvo radnim danom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije predviđeno odnosno naknada za izvršeno dežurstvo radnim danom nije utvrđena.

Dom zdravlja Slunj temeljem zaključenih Xxxxxxx s HZZO usluge hitne medicinske pomoći pruža kroz xxxxx xxx dežurstva u Slunju i xxxxx xxx pripravnosti u Rakovici.

Radnim danom usluge hitne medicinske pomoći pružaju liječnici opće/obiteljske medicine za vrijeme svog redovnog rada u prvoj odnosno drugoj smjeni kao i subotom u prvoj smjeni obzirom je svaka subota za barem jedan xxx xxxxx. Dežurstvo radnim danom utvrđeno xx xxxx za noć kada dežurni xxx xxxx doktor medicine i medicinska sestra i to prema unaprijed utvrđenom rasporedu dežurstava za cijeli mjesec. Rad vozača je organiziran kao smjenski rad te oni nemaju dežurstva radnim danom. Dežurstvo subotom traje 16 sati, nedjeljom i blagdanom 24 sata.

Važećim Kolektivnim ugovorom ovakav način organiziranja pružanja usluga hitne medicinske pomoći kroz xxxxx xxx dežurstva i xxxxx xxx pripravnosti očito nije predviđen pa slijedom toga molimo Vaše tumačenje u smislu utvrđivanja naknade za dežurstvo radnim danom kao i smislu organiziranja dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom u trajanju od 8 odnosno 16 sati. Razvidno xx xxxxx da, ukoliko bi se dosljedno primijenile odredbe članka 61. Kolektivnog ugovora na Ustanove primarne zdravstvene zaštite kao što je Dom zdravlja Slunj, dežurstvo radnim danom ne bi bilo organizirano, odnosno iza poslijepodnevne smjene nitko ne bi pružao usluge HMP, subotom bi ostalo nepokriveno 8 poslijepodnevnih sati, a nedjeljom i blagdanom prvih 8 sati.

Obzirom sa svim djelatnicima koji imaju obvezu dežurstva moramo zaključiti Ugovore o visini naknade za izvršena dežurstva, molimo Vaše tumačenje glede primjene Kolektivnog ugovora odnosno organizacije dežurstva i visine naknada.

Odgovoreno. Zaključak broj 14.

Upit - Da li dežurstvo nedjeljom i blagdanom koje traje 16 xxxx xxxx raditi jedna liječnička ekipa ili mogu raditi i dvije ekipe po 8 sati?

Odgovoreno. Zaključak br. 14.

Upit - Prema članku 61. stavku 4. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na xxxxxxxx xxx. Kako organizirati dežurstvo subotom za ostatak od 16 sati, a nedjeljom i blagdanom za ostatak od 8 sati?

Zaključak br.25: Članak 61. stavak 4. Kolektivnog ugovora ne odnosi se na organizaciju rada u hitnoj medicinskoj pomoći.

Upit - Koliko u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti iznosi naknada za dežurstvo radnim danom (od ponedjeljka do xxxxx)? Molimo pojašnjenje stavka 4. članka 61. Kolektivnog ugovora u odnosu na trajanje dežurstva i u odnosu na pravo na xxxxxxxx xxx.

Odgovoreno. Zaključak br.25.

Upit - Vezano uz primjenu članka 61. i 62. Kolektivnog ugovora da li naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnim danom iznosi 9% i da li se to odnosi na dane od ponedjeljka do subote?

Odgovoreno. Zaključak broj 25.

Upit - Budući u članku 61. nije naveden postotak za dežurstvo RADNIM DANOM, da li se to dežurstvo plaća 9%, xxxx xx navedeno u članku 60. Kolektivnog ugovora (od ponedjeljka do subote)?

Odgovoreno. Zaključak broj 25.

Upit - Na xxxx xxxxx obračunati naknadu za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnim danom, budući ista nije predviđena člankom 61. K.U.? Navedenim člankom nije predviđeno niti dežurstvo radnim danom pred neradni xxx xxx u bolnici. Naime prema ugovoru sa HZZO, hitna medicinska pomoć u manjim domovima zdravlja xxx se uvijek ugovara kroz obavljanje dežurstava i pripravnosti, te koje se provodi svakoga xxxx.

Zaključak br.83:Članak 61. Kolektivnog ugovora ne odnosi se na dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Upit - U kolektivnom ugovoru nejasan je čl. 60. i čl. 61. Naime, u većini općina Karlovačke županije (Vojnić, Ozalj, Slunj, Ogulin) HMP je organizirana u obliku 24 satnog dežurstva subotom i nedjeljom te 16 h radnim danom, a obavljaju je liječnici primarne zdravstvene zaštite (xxxxx HMP nije zasebno organizirana već je na posebnim punktovima obavljaju liječnici opće prakse izvan redovitog radnog vremena u svojoj ambulanti). Sporno xx xx xx se naknada za dežurstvo za xxxxx i subotu računaju 9% (članak 61.) ili 13,5% (članak 60.) od osnovne plaće radnika.

Smatram da članak 61. nije primjenjiv u ovim opisanim slučajevima jer mi ne obavljamo dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nego mi liječnici iz primarne zdravstvene zaštite obavljamo dežurstvo (ili pripravnost) u sklopu hitne medicinske pomoći. Također, mi ne dežuramo 8 sati subotom, odnosno 16 sati blagdanom i nedjeljom kako se u članku 61. navodi već smo u dežurstvu (ili pripravnosti) neprestano 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom. Osim toga, ako HZZO nije smanjio iznos glavarine koju Domovi zdravlja dobivaju za organiziranje HMP zašto postoji tendencija da se nama smanji naknada za dežurstvo po pitanju izračuna naknade za xxxxx i subotu?

Stoga Vas molim da odgovorite da li se treba primijeniti članka 60. ili članak 61. kod izračuna naknade za dežurstvo u slučaju kada liječnici opće prakse (koji redovito rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u ugovornom su odnosu sa HZZO-om) obavljaju dežurstvo 16 sati radnim danom i 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom u sklopu HMP organiziranoj xx xxxx opisani način.

Zaključak br.120: Naknade za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti propisane su

člankom 61. Kolektivnog ugovora.

Upit - Da li djelatnik xxxx xxxxxx u ljekarni:

- od subote od 14 sati od nedjelje u 7 sati ima pravo na xxxxxxxx xxx?

- od nedjelje od 7 do ponedjeljka do 7 sati ima pravo na xxxxxxxx xxx?

Zaključak br.141: Sukladno članku 61. stavku 4. Kolektivnog ugovora dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na xxxxxxxx xxx.

Upit - Da li se naknada za dežurstvo u ljekarni obračunava prema članku 61. Kolektivnog ugovora?

Zaključak br.142: Naknada za dežurstvo u ljekarni obračunava se sukladno članku 61. Kolektivnog ugovora.

Upit - PREDMET: Tumačenje naknade za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sukladno članku 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

I. Kako se obračunava naknada za dnevno dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Ljekarni, (ukoliko radnik tjedno ostvari 40 xxxx xxxx, a dnevno dežurstvo ne ide u preraspodjelu radnog tjednog vremena),

1. kada radnik radi dnevno dežurstvo subotom u II. smjeni od 15,00 do 20,00 sati (5 sati)

2. kada radnik radi dnevno dežurstvo nedjeljom u I. smjeni od 07,00 do 14,00 sati (7 sati)

3. kada radnik radi dnevno dežurstvo nedjeljom u II. smjeni od 13,00 do 20,00 sati (7 sati)

4. kada radnik radi dnevno dežurstvo blagdanom u I. smjeni od 07, do 14,00 sati, a u II. smjeni od 13,00 do 20,00 sati (7 sati)?

II. Kako se obračunava naknada za noćno dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Ljekarni, (ukoliko radnik tjedno ostvari 40 xxxx xxxx, a noćno dežurstvo ne ide u preraspodjelu tjednog radnog vremena),

1. kada radnik radi noćno dežurstvo radnim danom od 20,00 do 07,00 sati (11 sati),

2. kada radnik radi noćno dežurstvo radnim danom pred neradni xxx, subotom i nedjeljom od 20,00 do 07,00 sati (11 sati)

3. kada radnik radi noćno dežurstvo radnim danom uoči blagdana od 20,00 do 07,00 sati (11 sati)

4. kada radnik radi noćno dežurstvo blagdanom od 20,00 do 07,00 sati (11 sati)?

Zaključak br. 183: Člankom 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja regulirano je dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Upit - Stupanjem na snagu novog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja našli smo se u nepovoljnoj situaciji. D.Z. Slunj ima trenutno 28 zaposlenika, 5 ordinacija opće medicine od kojih su tri u zakupu. I liječnici i sestre pružaju usluge u Hitnoj medicinskoj pomoći.

Dom zdravlja Slunj je od prve bolnice tj. Od Opće bolnice Karlovac udaljen preko 50 km, a svojom službom HMP uz ogromno rijetko naseljeno područje (802 km2) xx xxx 12000 stanovnika pokriva preko 50 km državne ceste D1. Osim liječnika i sestara u HMP zaposlena su i četiri vozača xxxx xxxx u turnusu 00-00-00-00 također sa pripravnošću. Napominjem da vozači rade dvije trećine radnog vremena na terenu.

D.Z. Slunj ima ugovoren:

1. sanitetski prijevoz

2. punkt dežurstva (liječnik, sestra, vozač)

3. punkt pripravnosti (liječnik i vozač)

Sestre i liječnici dežuraju radnim danom od 22-06 h. Subotom, nedjeljom i blagdanom dežurstvo je 24 sata.

Slijedom navedenih podataka, molim Vas da mi odgovorite:

1. u koju vrstu radnih mjesta bi nas svrstali i sa kojim koeficijentom (liječnik, sestra i vozač) – do xxxx xx liječnik imao koeficijent 1,85, sestra 1.10, a vozač 0.98

2. kako obračunati dežurstvo i pripravnost za radni dan, subotu, nedjelju i blagdan.

S obzirom da je u tijeku izrada novih rješenja, molim Vas da mi žurno odgovorite na ova pitanja.

Upit br. 1.:

Zaključak br. 206: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Upit br. 2.:

Zaključak br. 207: Odgađa se za sljedeću sjednicu Povjerenstva.

Upit br.1.:

Zaključak br. 212.: Upit nije predmet tumačenja ovoga Povjerenstva.

Upit br.2.:

Zaključak br. 213.: Dežurstvo i pripravnost za radni dan, subotu, nedjelju i blagdan regulirano je člankom 60. i 61. Kolektivnog ugovora.

Zaključak br. 214.: Zbog čestih upita Povjerenstvo ima saznanja o kršenju odredbi Kolektivnog ugovora i nepoštivanju zaključaka Povjerenstva te stoga sukladno članku

18. Kolektivnog ugovora Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja o kršenju odredbi Kolektivnog ugovora treba izvijestiti obje ugovorne strane (ministra i sindikate).

Upit - Od 01.01.2005. počeo se primjenjivati novi Kolektivni ugovor u zdravstvu, koji je donio neke novine ali i nejasnoće. Budući da ga svako na svoj način u našem domu zdravlja, mislim na ravnatelja uglavnom, pa je došlo i do značajnog pada plaća za siječanj i veljaču. Plaća za veljaču je isplaćena pred dva dana i s njom je i ujedno i obustavljena razlika plaće za siječanj, jer se za siječanj isplatila po starom načinu obračuna. Najviše je nejasnoća oko obračuna dežurstava u HMP pa Vas molim da mi tj. nema pojasnite taj obračun, uz još nejasnoće koje navodim u daljnjem tekstu.

I

U tom ugovoru se spominju dvije vrste dežurstava u članovima 60 i 61 (za PZZ), međutim u nijednoj članu se ne spominje dežurstvo u hitnoj medicinskoj pomoći te način na koji bi trebalo provoditi to dežurstvo, a niti kako ga obračunati.

Pod člankom 60 se opisuje dežurstvo na koji mi način obavljamo u našoj hitnoj pomoći i mislim da to bio taj pravi način, jer smo i do sada tako dežurali po 24 sata svaki dan.

Pod člankom 61 se opisuje neko dežurstvo koje bi subotom trajalo 8 sati i nedjeljom 16 sati. Mene zanima ko bi onda dežurao ili obavljao pacijente ostale sate, jer po tome ispada da bi na posao u dežurstvo dolazili subotom u 23 sata i nedjeljom u 15 sati, tj. ne znam kako bi uopće trebali dolaziti u dežurstvo. Ovo dežurstvo, mišljenja sam, osmišljeno je za ordinacije opće medicine u nekim domovima zdravlja, a nikako za hitnu medicinsku pomoć. Nama bi se umjesto 24 sata obračunavalo samo 8 ili nedjeljom 16 sati, to bi bilo kao da nekom ko radi 8 sati obračunate 2,5 sata. Subotom je 9% a nedjeljom 13,5%, po meni to nije u redu jer mi smo ipak u hitnoj 24 sata i subotom i nedjeljom.

Dom zdravlja Ogulin obavlja hitnu medicinsku pomoć preko dva ugovorena tima za dežurstvo sa HHZO na dva punkta u Ogulinu i Josipdolu. Dežurstvo obavljaju privatni liječnici sa svojim med. sestrama, kao i liječnici koji rade u DZO, po unaprijed utvrđenom rasporedu dežurstava, te se izmjenjuju u Ogulinu i Josipdolu. Radnim danom liječnici su u svojim ordinacijama te u 14 i 30 ili u 15 sati dolaze u ambulantu HMP. U Ogulinu vozači dežuraju svaki 3 ili 4 dan, ovisi o godišnjim odmorima, po 24 sata, dok se u Josipdolu izmjenjuju svaka 3 dana te rade od 14 i 30 do 07 sati idućeg dana, dok su vikendom i blagdanom od 7 do 7 i nakon svake određene smjene su slobodni, dok u Ogulinu vozač ostaje raditi u sanitetskom prijevozu do 15 sati nakon određenog dežurstva. E sada prilikom novog obračuna ti vozači su najviše oštećeni jer im se i petak (dan pred neradni dan) i subota sada računaju kao obični dani, dok su do sada bili tretirani kao vikend dežurstvo zajedno sa nedjeljom. Molim Vas da nam to pojasnite.

Zaključak br. 237: Odredba članka 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja odnosi se na naknadu za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje se organizira u pojedinim gradovima (po posebnoj odluci/ugovoru s HZZO-

m) subotom, nedjeljom i blagdanom za opću/obiteljsku medicinu i zdravstvenu zaštitu predškolske djece. Takvo dežurstvo traje subotom 8 sati (od 14 do 22), nedjeljom i blagdanom 16 sati (od 8 do 22), a naknada se isplaćuje sukladno stavcima 1., 2. i 3. navedenog članka.

Ostali oblici dežurstva obračunavaju se sukladno odredbama članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Upit - Obraćamo Vam se sa zamolbom da nam dadete tumačenje zakona, odnosno Kolektivnog ugovora u svezi s plaćanjem pripravnosti i dežurstava.

Do 2000. godine Zavod za ortopediju prema ugovoru s HZZO-om imao je dežurnog liječnika na odjelu. Iz financijskih razloga dogovoreno je da odustanemo od dežurstva i da se isto prevede u pripravnost koja je bila plaćena 60% od vrijednosti dežurstva.

Za vrijeme ravnatelja dr, Dalibora Krpana, po našem mišljenju samovoljno i suprotno Kolektivnom ugovoru, određena nam je naknada od svega 30% od vrijednosti dežurstva.

Kako do sada nismo bili u mogućnosti ostvariti naše pravo niti s novim rukovodstvom Bolnice, savjetovano nam je od sadašnjeg ravnatelja da zatražimo Vaše mišljenje.

Citiramo Kolektivni ugovor od 8. prosinca 2004. godine (isti uvjeti vrijedili su i u prethodnom Kolektivnom ugovoru) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja članak 62. točka c)

- pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno 60%.»

Još jednom podvlačimo daje dežurstvo na našem Zavodu potrebno zbog težine operativnog programa koji zahtjeva stalnu poslijeoperativnu kontrolu kako je to i dogovoreno s HZZO- om, a stoje slučaj i u svim drugim ortopedskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Stručni kolegij i liječnici našeg Zavoda pristaju na kompromisno rješenje da zadržimo status pripravnosti, ali uz gore navedene uvjete.

Iako smo to željeli riješiti u okviru Bolnice i Vas s time ne opterećivati, Ljubazno Vas molimo za Vaše tumačenje zakona.

Zaključak broj 328: Povjerenstvo predlaže da se upit proslijedi Upravi za medicinske poslove.

Naknada za pripravnost

Članak 62.

Naknada za pripravnost obračunava se od naknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome u koji dan pada pripravnost, u paušalnim iznosima i to za:

a) standardnu pripravnost 30%

b) pripravnost u dijelovima zdravstvenih ustanova udaljenim od središta više od 20km cestovne udaljenosti 40%

c) pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno je 60%.

U slučaju spora o potrebi dežurstva, odnosno pripravnosti odlučuje ministarstvo nadležno za zdravstvo.

Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata.

Potreba za pripravnošću u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti utvrđuje se ugovorom sa Zavodom.

Upit - U Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba, radi ostvarenja prava pacijenata na redovitu, sveobuhvatnu kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, kao i hitnog djelovanja u slučajevima izvanrednih okolnosti i ekoloških incidenta, tradicionalno je bila organizirana pripravnost, a bilo je i potreba za korištenjem instituta «rad po pozivu».

Stupanjem na snagu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 09/95) pripravnost i rad po pozivu kao posebni oblici organiziranja rada regulirani sa člancima 65., 64. i 65. Kolektivnog ugovora.

Za uvođenje pripravnosti uvjet je da je potreba za istom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (odnosi se na higijensko epidemiološku djelatnost u Zavodu) utvrđena ugovorom sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Usluge Službe za zdravstvenu ekologiju nisu predmet ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, stoga neće biti ostvaren prethodni uvjet utvrđivanja potrebe za istom od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Molimo uputu kako organizirati rad u Službi za zdravstvenu ekologiju sukladno dogovorenoj razini prava u Kolektivnom ugovoru i potrebama hitnog djelovanja prilikom ekoloških incidenata (primjerice analize uzoraka i obrađenih u kratkom vremenu nakon požara ili zagađenja vode određuju sadržaj odluka o postupanju i koriste se kao dokaz u kasnijim eventualnim sudskim postupcima).

Podredno je li moguće na djelatnost Službe za zdravstvenu ekologiju primijeniti odredbu

članka 62. ili se radi o primjeni članka 63. koji regulira rad po pozivu.

Ako bi se u konkretnom slučaju primijenio članak 63. Kolektivnog ugovora («rad po pozivu»), molimo uputu o načinu obračuna naknade za «rad po pozivu» odnosno da li se isti obračunava kao prekovremenom radu.

Zaključak br.148: Organizacija rada je u nadležnosti ravnatelja zdravstvene ustanove, a pripravnost se plaća sukladno članku 62. Kolektivnog ugovora.

Upit - Ravnatelji Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb, Rijeka, Osijek i Split uputili su Ministarstvu zdravstva dopis kojim se traži suglasnost na primjenu članka 63. i 64. Kolektivnog ugovora, a koji se odnosi na povećanje plaće ravnatelja po osnovi naknade kroz standardnu pripravnost. Dopis je upućen Ministarstvu zdravstva 28.01. 19997. godine, a zaprimljen je i evidentiran u Ministarstvu zdravstva 10.01. 1997. godine pod brojem: 500- 01/97-01/68 (381-97-1), koji Vam u privitku prilažemo. Budući da u našoj arhivi nismo u mogućnosti pronaći dopis, odgovor ili suglasnost Ministarstva zdravstva na povećanje plaće ravnatelja Ustanove za hitnu medicinsku pomoć po osnovi zatražene naknade kroz standardnu pripravnost, a imamo saznanje da je isti prihvaćen, molimo da nam se očitujete i odgovorite da li je Ministarstvo zdravstva odobrilo ili dalo pismenu suglasnost za povećanje plaće ravnateljima po predloženom osnovu.

Drugi naš upit i zamolba za tumačenjem odnosi se na primjenu odredbe članka 62. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji se primjenjuje od

01. siječnja 2005. godine a odnosi se na naknadu za pripravnost, pa u odnosu na naprijed navedeno, vezano za povećanje plaće po osnovu naknade za pripravnost, molimo Vaše tumačenje da li se odredba navedenog članka može primijeniti i na povećanje plaće ravnatelja Hitne medicinske pomoći, a po osnovi naknade za pripravnost.

Slijedom iznijetog, a temeljem članka 18. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u cilju razrješavanja navedeni nedoumica u primjeni Kolektivnog ugovora, molimo Vaše tumačenje i odgovor na postavljene upite.

Upit br. 1.

Zaključak br. 172: Ovo je Povjerenstvo nadležno za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine.

Upit br. 2.

Zaključak br. 173: Budući da pripravnost nije ugovorena ravnatelj nema pravo na povećanje plaće

Upit - Da li pripravnost koja nije utvrđena ugovorom sa HZZO-om u Službama epidemiologije i mikrobiologije s paracitologijom u Zavodima za javno zdravstvo obuhvaća samo liječnike ili cijeli tim primarne zdravstvene zaštite (liječnik i medicinski tehničar)?

OBJAŠNJENJE : Liječnici imaju pripravnost radnim danom od 15 do 22 sata, dok subotom, nedjeljom i praznikom od 8 do 22 sata, i to se plaća paušalno po Kolektivnom ugovoru (iako satnica ne odgovara po K.U.). Medicinski tehničar nema pripravnost, dolazi na osnovu poziva liječnika (rad po pozivu), što se tretira kao prekovremeni rad (slobodni sati: 1,5 za 1 sat), i ne plaća.

Zaključak br. 269: Poslodavac određuje raspored pripravnosti, a u konkretnom slučaju ne radi se o pripravnosti sukladno članku 62. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Upit - Dana 01.04.2005. godine poslala sam Povjerenstvu zamolbu da mi odgovori da li liječnik specijalista koji radi na ORL odjelu Županijske bolnice u Virovitici na koje zbog nedostatka liječnika specijalista nije moguće organizirati dežurstva nego se radi pripravnost, ima pravo da mu se pripravnost plati u vrijednosti 60% od vrijednosti dežurstva ili 30% od vrijednosti dežurstva. Do danas nisam dobila nikakav odgovor iako sam se više puta telefonom propitivala te mi je odgovarano da moja zamolba još nije došla na red za rješavanje a jednom mi je preporučeno i da pošaljem požurnicu pisanim putem što sam i napravila. Zbog toga ću Vas još jednom ukratko podsjetiti o čemu se radi.

Na našem ORL odjelu je konstantan manjak liječnika specijalista i do sada ih je bilo najviše dvoje a u vrijeme kada sam poslala svoju zamolbu Povjerenstvu bila sam sama. Unatoč tome normalno je funkcionirao ORL odjel na kojem se operiralo, doduše u opsegu nešto manjem nego kad nas je dvoje i normalno je svaki dan radila spec. ORL ambulanta. Pošto sam gotovo svakodnevno imala operiranih pacijenata ( tonzile, polipi, septumi, sinusi i ostali cijeli niz manjih zahvata uz dosta česte traumatizirane pacijente) a trebalo je izvan radnog vremena zbrinuti i ostale vanjske pacijente, imala sam i konstantnu pripravnost osim dva vikenda mjesečno i za to sam bila plaćena 30% od vrijednosti dežurstva a samo one dane kada sam imala i obavljen posao na odjelu izvan radnog vremena imala sam plaćeno 60%. Takva je

situacija i danas kada nas je na odjelu dvoje specijalista i to od 1. mjeseca2006. godine i kada se operira daleko više.

Prema mojim saznanjima na svim ORL odjelima u Hrvatskoj na kojima nije moguće zbog nedostatka liječnika specijalista organizirati dežurstva pa liječnici rade u pripravnosti, ta pripravnost je plaćena 60% bez obzira da li imaju u pripravnosti efektivan rad ili ne. To je u skladu i sa kazivanjem Kolektivnog ugovora prema kojemu se plaća 60%-tna pripravnost (bez obzira na dolaske) liječnicima koji pripravnost imaju na odjelima na kojima je potrebno dežurstvo a nije ga moguće organizirati zbog nedostatka liječnika. Također, prema naputku Ministarstva iz 2002. godine na ORL odjelima na kojima postoji pripravnost plaća se 60% bez obzira na dolaske.

Lijepo Vas molim da mi u pisanom obliku u što skorijem mogućem roku dostavite odgovor na pitanje da li liječnici na ORL odjelu u Županijskoj bolnici u Virovitici imaju pravo u pripravnosti biti plaćeni 60% od vrijednosti dežurstva bez obzira na dolaske kao što su plaćeni i na ostalim hrvatskim ORL odjelima ili ne.

Vjerujem da sam dovoljno dugo i strpljivo čekala odgovor i da bi sada moj upit trebao biti na redu za razmatranje.

Zaključak broj 317: Liječnicima na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno je, pripravnost se obračunava u visini od 60% sukladno članku 62., stavak 1., točka c) Kolektivnog ugovora.

Upit - Da li se naknada za dežurstvo (pripravnost) u Domu zdravlja Vojnić treba obračunavati temeljem članka 60. ili temeljem članka 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja?

Objašnjenje:

Liječnik Doma zdravlja Vojnić obavlja pripravnost po unaprijed utvrđenom rasporedu u sklopu hitne medicinske pomoći koja nije organizirana kao zasebna služba.

Članak 61. Kolektivnog ugovora nije uopće predvidio pripravnost radnim danom, a isto tako liječnici u Domu zdravlja Vojnić nisu u pripravnosti subotom 8 sati a nedjeljom i blagdanom 16 sati već su u pripravnosti neprekidno 24 sata.

Zaključak broj 323: Naknada za pripravnost u Domu zdravlja Vojnić, sukladno članku

62. točka b) Kolektivnog ugovora obračunava se u iznosu od 40%.

Upit - Da li naknada za pripravnost u Domu zdravlja Vojnić treba obračunavati u skladu s člankom 62. stavkom a) ili stavkom c) Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja?

Objašnjenje:

Zbog specifičnog načina obavljanja hitnih intervencija kroz pripravnost u kojoj sudjeluju liječnici opće medicine i koju pokrivaju neprekidno 24 sata (čak i u okviru redovnog radnog vremena), a nije organizirano dežurstvo ili zasebna služba HMP, molimo da nam date objašnjenje da li kod obračuna naknade za pripravnost trebamo primjenjivati stavak a) ili c) članka 62. Kolektivnog ugovora?

Zaključak broj 324: Zbog specifičnog načina obavljanja hitnih intervencija kroz pripravnost u kojoj sudjeluju liječnici opće medicine i koju pokrivaju neprekidno 24

sata (čak i u okviru redovnog radnog vremena), a nije organizirano dežurstvo ili zasebna služba HMP, kod obračuna naknade za pripravnost primjenjuje se stavak a) članka 62. Kolektivnog ugovora.

Upit - Obraćamo Vam se sa zamolbom da nam dadete tumačenje zakona, odnosno Kolektivnog ugovora u svezi s plaćanjem pripravnosti i dežurstava.

Do 2000. godine Zavod za ortopediju prema ugovoru s HZZO-om imao je dežurnog liječnika na odjelu. Iz financijskih razloga dogovoreno je da odustanemo od dežurstva i da se isto prevede u pripravnost koja je bila plaćena 60% od vrijednosti dežurstva.

Za vrijeme ravnatelja dr, Dalibora Krpana, po našem mišljenju samovoljno i suprotno Kolektivnom ugovoru, određena nam je naknada od svega 30% od vrijednosti dežurstva.

Kako do sada nismo bili u mogućnosti ostvariti naše pravo niti s novim rukovodstvom Bolnice, savjetovano nam je od sadašnjeg ravnatelja da zatražimo Vaše mišljenje.

Citiramo Kolektivni ugovor od 8. prosinca 2004. godine (isti uvjeti vrijedili su i u prethodnom Kolektivnom ugovoru) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja članak 62. točka c)

- pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno 60%.»

Još jednom podvlačimo daje dežurstvo na našem Zavodu potrebno zbog težine operativnog programa koji zahtjeva stalnu poslijeoperativnu kontrolu kako je to i dogovoreno s HZZO- om, a stoje slučaj i u svim drugim ortopedskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Stručni kolegij i liječnici našeg Zavoda pristaju na kompromisno rješenje da zadržimo status pripravnosti, ali uz gore navedene uvjete.

Iako smo to željeli riješiti u okviru Bolnice i Vas s time ne opterećivati, Ljubazno Vas molimo za Vaše tumačenje zakona.

Zaključak broj 328: Povjerenstvo predlaže da se upit proslijedi Upravi za medicinske poslove.

Upit - Molimo tumačenje po slijedećim pitanjima:

1. Može li radnik u slobodnom danu nakon dežurstva biti u pripravnosti? (Poznat nam je odgovor pod br. 107. od dana 09.05.1997. godine od Komisije za tumačenje KUG za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja).

2. Može li radnik iza dana pripravnosti slijedeći dan biti u dežurstvu?

Zaključak broj 400: Organizacija rada nije u nadležnosti ovog Povjerenstva.

Upit - Pred Općinskim sudom u Šibeniku u tijeku je postupak koji se vodi između gore navedenih stranaka.

Umoljavate se da u što kraćem mogućem roku, a imajući u vidu da je riječ o radnom sporu koji je hitan po svojoj naravi, ovom sudu dostavite tumačenje odredbe čl. 00.xx. 2. i čl. 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz kojeg će posebno biti razvidno kolika je

- u ovom konkretnom slučaju, visina naknade za pripravnost za utuženo razdoblje i to u visini od daljnjih 30% od naknade obračunate za dežurstvo

- te kolika su potraživanja iz osnova naknade za troškove prijevoza, nastalih u svezi s obavljanjem radnih zadataka tijekom pripravnosti, a sve u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku, kako bi ročište glavne rasprave moglo biti zakazano i postupak okončan.

Tužba

Tužitelj je radnik tužene a obavlja poslove KV električara. Dokaz: ugovor o radu od 30.03. 1996. godine

Tužitelj je u razdoblju od listopada 2004. godine do kolovoza 2005. godine na ime naknade za pripravnost primio iznose navedene u platnim listama koji odgovaraju 30% od naknade obračunate za dežurstvo.

Tužitelju po članku 62. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja st. 1. pripada s osnova pripravnosti 60% od naknade obračunate za dežurstvo.

Isplaćena naknada odgovara 50% naknade koja tužitelju pripada po Kolektivnom ugovoru. Tužitelj ima mjesto prebivališta u Grebaštici-Brnjača. Tijekom tog razdoblja imao je 10 dolazaka mjesečno na mjesto rada. Cijena autobusne karte na relaciji Brnjača-Šibenik-Brnjača je 30,00 kuna. Po ovom osnovu, a sukladno čl. 79. Kolektivnog ugovora, tužitelj ima pravo na naknadu za trošak prijevoza koji iznosi 3.300,00 kuna.

Zaključak broj 354: Ovo Povjerenstvo nije nadležno za tumačenje Kolektivnog ugovora za razdoblje do 2005. godine. Tužitelju ne pripada naknada za pripravnost sukladno članku 62. stavak 2. točka c) kao ni naknada za troškove prijevoza u smislu odredbe članka 79. Kolektivnog ugovora s obzirom da se sukladno odredbi članka 156. stavak 1. i

3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti pripravnost i dežurstvo odnosi na pružanje zdravstvene zaštite.

Rad po pozivu

Članak 63

Rad po pozivu, kao poseban oblik rada, koristi se u zdravstvenoj ustanovi kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazočni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi, a nije određena pripravnost.

Upit - Kako se plaća rad po pozivu iz članka 63. Kolektivnog ugovora?

Zaključak br. 22: Kolektivnim ugovorom nije riješeno pitanje plaćanja rada po pozivu.

Upit - ČLANAK 63. (RAD PO POZIVU) – Da li je potrebno na nivou ustanove definirati koji su djelatnici koji će se odazivati na rad po pozivu (pripravnost nije određena), kako će ti sati biti materijalno riješeni i da li postoji limit, odnosno maksimalna granica broja dotičnih sati?

Odgovoreno. Zaključak broj 22.

Upit - Na koji se način rad po pozivu plaća?

Odgovoreno. Zaključak broj 22.

Upit - Temeljem članka 63. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uveden je kao posebni oblik rada u zdravstvu – rad po pozivu. Iz narečenog članka nije razvidno kako će se obračunati taj oblik rada (da li kao redovan rad ili kao naknada za prekovremene sate), kao ni od kada će se taj rad obračunavati (da li od trenutka prijema poziva, uvažavajući potrebno vrijeme do radnog mjesta i povratak kući, ili će se obračunavati efektivni radni sati).

Odgovoreno. Zaključak broj 22.

Upit - 1. Da li se «Rad po pozivu «kao prekovremeni rad i uvećan 50% registrira u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta)?

2. Ako se «Rad po pozivu» desi nedjeljom noću, da li se isplata uvećava 50% + 35% 40% ?

Upit br. 1.

Odgovoreno. Zaključak broj 22.

Upit br. 2.

Odgovoreno. Zaključak broj 22.

Upit - Članak 63. Ugovora: Da li se rad po pozivu odnosi samo na zaposlenike bolnice a koji trenutno nisu u radnom mjestu ili i na ostale osobe izvan radnog odnosa u ustanovi?

Zaključak br.67:Rad po pozivu odnosi samo na zaposlenike bolnice.

Upit - Čl. 63. Da li se u tekućem mjesecu može mijenjati raspored tako da, na temelju preraspodjele , rad po pozivu postane redovni rad? (Skine se jedna smjena te liječnik ima minus sate i u tom slučaju rad po pozivu ispunjava redovnu mjesečnu satnicu. Rad po pozivu odnosi se na osiguranja javnih manifestacija, pratnju pacijenata na liječenje u bolnicu izvan Rijeke i sl. Ponekad je riječ o poslovima koje Ustanova ne ugovora s HZZO nego ih naplaćuje izravno od korisnika usluga)

Zaključak br.125: Sukladno članku 63. Kolektivnog ugovora rad po pozivu je poseban oblik rada te se ne može uračunavati u redovnu mjesečnu satnicu.

Upit - 1. Da li radnik za određena 2 sata na poziv (nema dežurstvo niti pripravnost) na dan blagdana ima pravo na uvećanje plaće za 300% (rad + dodatak za rad na državni praznik 250% + prekovremeni rad 50%)?

Zaključak br. 159: Plaćanje po pozivu nije definirano Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Upit - ČLANAK 63 (RAD PO POZIVU) – Da li je potrebno na nivou ustanove definirati koji su djelatnici koji će se odazivati na rad po pozivu (pripravnost nije određena), kako će ti sati biti materijalno riješeni i da li postoji limit, odnosno maksimalna granica broja dotičnih sati.

Odgovoreno. Zaključak broj 22.

Upit - Članak 63. Kolektivnog ugovora : Da li se rad po pozivu, kao poseban oblik rada, može koristiti u situacijama kada u pravilu svakodnevno postoji potreba za radnicima određene struke u pojedinim radnim jedinicama unutar Bolnice.

Konkretno: Kao opća bolnica, između ostalih djelatnosti, imamo organizirane i dijagnostičke djelatnosti, između ostalih : RTG i UZV djelatnost, djelatnost medicinske biokemije, djelatnost transfuziologije. Zbog nedovoljnog broja liječnika specijalista, odnosno diplomiranih medicinskih biokemičara, u popodnevnim i noćnim satima nije moguće organizirati redovni oblik rada (smjena, turnus, dežurstvo) za navedena zanimanja (VSS), te kroz 24 sata navedene službe pokriva viši odnosno srednji medicinski kadar. Da li je u takvim situacijama moguće organizirati poseban oblik rada, rad po pozivu, za liječnike specijaliste i dipl. ing. medicinske biokemije.

Zaključak br. 287: Pitanje organizacije rada u nadležnosti je ravnatelja zdravstvene ustanove a ne Povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora.

Obračun naknada za dežurstvo i pripravnost

Članak 64.

«Predmet: Obračun plaća u zdravstvenim ustanovama u skladu s propisima o plaćama i javnim službama i Kolektivnom ugovoru.

Direkcija HZZO-a uputila je dopis ugovornim zdravstvenim ustanovama od 15. svibnja 2009. godine, kojim je zatraženo pisano izvješće o mjerama koje su poduzete radi usklađivanja obračuna plaća s Uredbom o nazivima radnim mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Iz zaprimljenih izvješće ugovornih bolničkih ustanova proizlazi da se svi prilikom obračuna pridržavaju rečene Uredbe i Kolektivnih ugovora.

Kako je iz pojedinih izvješća vidljivo da se obračunava naknada za dežurstvo i pripravnost ravnateljima i članovima uprave, molimo za tumačenje odredaba članka 64. i 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, odnosno na koji način se obračunava plaća ravnateljima i članovima uprave zdravstvene ustanove, koji zbog nedostatka kvalificiranog kadra ujedno obavljaju i poslove liječnika specijalista uključujući tu dežurstvo i pripravnost.

Naime, prema zaključku Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja broj 315 od 24. siječnja 2008. godine proizlazi da ravnateljima i članovima uprave zdravstvene ustanove pripada pravo samo na osnovnu plaću i dodatak od 5% unatoč tome što većinu radnog vremena rade poslove liječnika specijaliste.»

Zaključak broj 364: Ravnatelju zdravstvene ustanove, kada dežura ili je u pripravnosti, pripada pravo na naknadu za dežurstvo ili pripravnost u visini utvrđenoj Kolektivnim ugovorom i to na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem dežura odnosno na kojem je pripravan, a sukladno posebnom ugovoru sa zdravstvenom ustanovom.

Uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada

Članak 65

Radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

Osnovna plaća uvećat će se radnicima na sljedećim radnim mjestima i poslovima:

POPIS RADNIH MJESTA I POSLOVA ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH RADNIKA KOJI IMAJU PRAVO NA DODATAK

	Radna mjesta I. vrste	Dodatak %
1.	– liječnik specijalist kirurgije	20
	– liječnik specijalist anesteziologije i reanimatologije
	– liječnik specijalist urologije – operater
	– liječnik specijalist maksilofacijalne kirurgije
	– liječnik specijalist ortopedije – operater
	– liječnik specijalist oftalmologije – operater
	– liječnik specijalist otorinolaringologije
	– operater
	– liječnik specijalist radiologije – intervencijski radiolog
	– liječnik specijalist dječje kirurgije
	– liječnik specijalist ginekologije i porodništva – operater
	– stomatolog specijalist oralne kirurgije

	– operater
	– liječnik specijalist neurokirurgije – operater
	– liječnik specijalist infektologije na odjelu za liječenje AIDS-a
	– liječnik specijalist koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC (2/3 radnog vremena)
	– liječnik specijalist u primjeni citostatika ili u izloženosti otvorenom izvoru zračenja (2/3 radnog vremena)
	– zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena)
	– liječnik specijalist u jedinici intenzivnog liječenja
	– liječnik specijalist interne medicine – intervencijski gastroenterolog
	– liječnik specijalist interne medicine – intervencijski kardiolog
	– liječnik specijalist psihijatrije na zatvorenim psihijatrijskim odjelima
	– liječnik specijalist patologije – obducent
	– liječnik specijalist sudske medicine
	– liječnik specijalist u dijagnostici i liječenju pacijenata za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite
	– liječnik u hitnoj medicinskoj pomoći (2/3 radnog vremena na terenu)
2.	– zdravstveni radnik specijalist u bolnici	16
	– zdravstveni radnik bez specijalizacije u bolnici
3.	– liječnik specijalist u državnim zdravstvenim zavodima, županijskim zavodima za javno zdravstvo i Zavodu	10
	– liječnik specijalist epidemiolog u zavodu za javno zdravstvo (2/3 radnog vremena na terenu)
4.	– nezdravstveni radnik u bolnici koji sudjeluje u procesu dijagnostike ili liječenja	8
	– radnik koji radi na poslovima kontrole i revizije u Zavodu
5.	– zdravstveni radnik u zavodima za javno	6

	zdravstvo i Zavodu
	– izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj tima
	Položaji II. vrste
1.	glavna sestra KBC-a, kliničke bolnice i klinike kao samostalne ustanove	50
2.	glavna sestra županijske ustanove	45
3.	glavna sestra klinike	40
4.	glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela	15% – više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu
5.	– voditelj odsjeka	10% – više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odsjeku
6.	– voditelj tima	5% – više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom timu
	Radna mjesta II. i III. vrste
1.	zdravstveni radnik:	25
	– u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija)
	– na primjeni citostatika (2/3 radnog vremena)
	– na liječenju AIDS-a (2/3 radnog vremena)
	– na liječenju aktivne TBC (2/3 radnog vremena)
	– na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena)

	– ing. med. radiologije
2.	zdravstveni radnik:	20
	– u HMP (2/3 radnog vremena na terenu)
	– koji sudjeluje u liječenju i dijagnostici za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite – neurokirurgija i traumatologija – forenzičnoj psihijatriji
3.	zdravstveni radnik:	16
	– na hemodijalizi – na psihijatriji – na neurologiji i prosekturi – na intrahospitalnim infekcijama – u hitnoj kirurškoj službi
4.	zdravstveni radnik	15
	– u patronaži – vozač u HMP
5.	zdravstveni radnik: (2/3 radnog vremena) – u hitnoj službi – rađaoni – transfuziji – patologiji	12
	zdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) – rad s infektima – rad s otrovima – rad na citoskineru
6.	zdravstveni radnik: – na bolničkim odjelima	10
7.	zdravstveni radnik: – u laboratoriju – fizioterapeuti – u poliklinikama – u centralnoj sterilizaciji – – analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu	8
8.	vatrogasac i kotlovničar s ATK ispitom	7
9.	zdravstveni radnik II. i III. vrste u zavodima za javno zdravstvo, PZZ i poliklinikama	6
	nezdravstveni radnik:

	–na poslovima čišćenja u operacijskoj sali i prosekturi
1.	Ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. Vrste	5

Upit - Da li liječnik specijalist kirurgije u domu zdravlja (kiruška ambulanta) ostvaruje pravo na dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora?

Zaključak br.1: Prema članku 65. Kolektivnog ugovora dodatak od 20% odnosi se na sve liječnike bez obzira u kojoj zdravstvenoj ustanovi rade tako da pripada i liječniku specijalistu kirurgije u domu zdravlja.

Upit - Da li liječnik specijalist anesteziologije i reanimatologije u domu zdravlja sa stacionarom i rađaonom (nekoliko intervencija godišnje) ostvaruje pravo na dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora?

Zaključak br.2: Liječniku specijalistu anesteziologije i reanimatologije u domu zdravlja pripada dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora .

Upit - Da li liječnik specijalist radiologije u domu zdravlja ostvaruje pravo na dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora?

Zaključak br.3: Liječnik specijalist radiologije ne ostvaruje pravo na dodatak jer je člankom 65. Kolektivnog ugovora dodatak od 20% određen jedino za liječnike specijaliste radiologije-intervencijske radiologe.

Upit - Utvrđeno je pravo zdravstvenog radnika specijalista u bolnici na dodatak od 16%. Da li to znači da to pravo ostvaruje liječnik specijalist u domu zdravlja?

Zaključak br.4: Liječnik specijalist u domu zdravlja ne ostvaruje pravo na dodatak od 16% jer je dodatak od 16% propisan isključivo za zdravstvenog radnika specijalista u bolnici.

Upit - Koje pravo na dodatak ima liječnik koji se nalazi na specijalizaciji na koju je upućen iz doma zdravlja u kojem je u radnom odnosu?

Zaključak br.5: Za liječnika koji se nalazi na specijalizaciji na koju je upućen iz doma zdravlja u kojem je u radnom odnosu nije određen Kolektivnim ugovorom posebni dodatak već je propisan dodatak od 6% za izabranog liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao voditelju tima ili dodatak od 5% koji je određen za ostala radna mjesta i poslove I, II, III i IV vrste.

Upit - Da li specijalizanti u zdravstvenoj ustanovi imaju pravo na dodatak od 5% na osnovnu plaću?

Odgovoreno. Zaključak broj 5.

Upit - Izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - voditelj tima ostvaruje pravo na dodatak od 6%. Što je sa pravom dipl. ing. medicinske biokemije u dijagnostičkom laboratoriju koji su potpisnici ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje?

Zaključak br.6: Dipl. ing. medicinske biokemije u dijagnostičkom laboratoriju nije izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ima pravo na dodatak od 5% koji je predviđen za ostala radna mjesta i poslove I, II, III i IV vrste.

Upit - U Zaključcima Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 9/05) sa 2. sjednice od 15. ožujka 2005. godine, zaključkom broj 6 dano je tumačenje da diplomirani inženjer medicinske biokemije u medicinsko-dijagnostičkom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite nije izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te da ima pravo na dodatak od 5%.

Molimo Povjerenstvo da izmijeni ovo tumačenje u smislu da diplomirani inženjer medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima pravo na dodatak od 6% tj. kao izabrani liječnik.

Ovaj zahtjev obrazlažemo činjenicom da diplomirani inženjer medicinske biokemije u domovima zdravlja supotpisuje ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te je time u jednakom statusu kao i izabrani liječnik u domu zdravlja. Naime, i izabrani liječnik u domu zdravlja samo supotpisuje ugovor s HZZO-om koji zaključuje dom zdravlja. Dakle, oba ova zdravstvena radnika supotpisuju ugovor i jednako pružaju zdravstvenu zaštitu pa je logika stvari da imaju i jednaki dodatak.

Pravno je pravilo da se nedostatak propisa u pojedinom slučaju rješava na način da se na pojedini slučaj ili slučajeve primijeni najbliži propis. U tom smislu smatramo da Povjerenstvo može dati tumačenje da je diplomirani inženjer medicinske biokemije izabrani zdravstveni djelatnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i da mu pripada dodatak od 6%.

Odgovoreno. Zaključak broj 6.

Upit - Glavna sestra županijske ustanove ostvaruje dodatak od 45%. Da li glavnoj sestri doma zdravlja također pripada dodatak od 45%?

Zaključak br.7: Glavnoj sestri doma zdravlja pripada dodatak od 45% prema članku

65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Da li glavnoj sestri Doma zdravlja pripada dodatak od 45% (kao glavnoj sestri županijske ustanove), s obzirom da u našoj županiji nije provedeno spajanje domova zdravlja u jedinstveni, županijski dom zdravlja?

Odgovoreno. Zaključak broj 7.

Upit - Pripada li dodatak od 45% glavnoj sestri Stomatološke poliklinike Zagreb kao glavnoj sestri županijske ustanove prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, imajući u vidu da je prema uredbama o dodacima na plaću (koje su stavljene van snage) imala dodatak od 35%?

Odgovoreno. Zaključak broj 7.

Upit - Osnivanjem jedinstvenog doma zdravlja bivši domovi zdravlja postali su ispostave te je nakon provedene privatizacije i nove sistematizacije radno mjesto glavne sestre bivših domova zdravlja ukinuto te su imenovane sestre koordinatori u ispostavama. Da li po osnovi obavljanja poslova koordinatora medicinske sestre ostvaruju pravo na dodatak?

Zaključak br.8: Kolektivni ugovor ne određuje poseban dodatak za medicinske sestre- koordinatore u ispostavama domova zdravlja.

Upit - Da li se pravo vozača u domu zdravlja koji je i vozač sanitetskog prijevoza i HMP smatra isto tj. ostvaruje li pravo na dodatak od 15% , a medicinska sestra u istoj službi dodatak od 12%?

Zaključak br.9: Nije isto. Ugovorom o radu poslodavac treba točno odrediti da li je određena osoba vozač sanitetskog prijevoza ili vozač hitne medicinske pomoći pod uvjetom poštivanja stručne spreme koja se traži za vozača HMP.

Upit - Dom zdravlja ima sklopljen ugovor sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje o pružanju hitne medicinske pomoći i to kroz 1 standardni tim dežurstva, 2 standardna tima sanitetskog prijevoza i 2 standardna tima pripravnosti.

Da li se vozači u tim timovima koji svi prema rasporedu, pored sanitetskih prijevoza obavljaju i hitne intervencije kroz tim dežurstva i pripravnosti, prema Uredbi raspoređuju na radno mjesto III vrste: vozač u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći s koeficijentom 0,98 ili kao Ostala radna mjesta III vrste s koeficijentom 0,80.

Odgovoreno. Zaključak br. 9.

Upit - Da li se medicinska sestra /tehničar ugovorena sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kroz timove sanitetskog prijevoza i tim dežurstva ostvaruje dodatak iz članka 65. Kolektivnog ugovora od 12%, 20% ili 6%?

Odgovoreno. Zaključak broj 9.

Upit - Da li ovi vozači imaju pravo na dodatak od 15% ili 5%, sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora?

Odgovoreno. Zaključak br.9.

Upit - da li vozači iz prethodnog stavka imaju pravo na dodatak od 15% prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja?

Odgovoreno. Zaključak broj 9.

Upit - Da li VOZAČI iz prethodnog stavka, prema članku 65. Kolektivnog ugovora imaju pravo na dodatak od 15%?

Odgovoreno. Zaključak broj 9.

Upit - Da li diplomirani farmaceuti specijalisti u državnim zdravstvenim zavodima imaju kao i liječnici specijalisti u državnim zdravstvenim zavodima dodatak na plaću od 10%?

Zaključak br.10: Diplomirani farmaceuti specijalisti u državnim zdravstvenim zavodima nemaju pravo na dodatak od 10%.

Upit - Ima li izvršitelj poslova radnog mjesta ''glavni sanitarni inženjer'' pravo na uvećanje plaće s osnove posebnih uvjeta rada od 45% koliko je propisano u članku 65. Kolektivnog ugovora za radno mjesto ''glavna sestra županijske ustanove'' (radno mjesto navedeno pod 2. – Položaj II. vrste)?

Zaključak br.11: ''Glavni sanitarni inženjer'' nema pravo na uvećanje plaće s osnove posebnih uvjeta rada od 45%.

Upit - Da li glavna sestra samostalnog doma zdravlja (neobjedinjenog u jedinstveni županijski dom zdravlja) koji je isto kao takav županijska ustanova ostvaruje dodatak od 45%?

Zaključak br.12: Glavnoj sestri doma zdravlja neobjedinjenog u jedinstveni županijski dom zdravlja pripada dodatak od 45% prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Da li glavna sestra Doma zdravlja (neobjedinjenog u jedinstveni županijski dom zdravlja) koji je isto kao takav županijska ustanova ostvaruje dodatak od 45%?

Odgovoreno. Zaključak br.12.

Upit - Statutom Opće bolnice Zadar u ustroju organizacionih jedinica, između ostalih organizacionih jedinica zdravstvenih djelatnosti tipa odjela su i:

- Odjel za laboratorijsku dijagnostiku,

- Odjel za kliničku citologiju,

- Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju,

- Odjel za ljekarničku djelatnost.

Kod primjene članka 65. Kolektivnog ugovora zdravstveni radnici radnih mjesta 2. i 3. vrste gore navedenih odjela svrstani su prema točci 7. s dodatkom od 8%.

Da li zdravstveni radnici na radnim mjestima 2. i 3. vrste gore navedenih odjela imaju pravo na dodatak iz točke 6 od 10%?

Zaključak br.15: Zdravstvenim radnicima navedenih odjela pripada dodatak od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - U članku 65. stavak 2 (tablica ) u točkama 4. i 5. Granskog kolektivnog ugovora za grupu ''Položaj II. vrste'' utvrđeni su dodaci za:

4. glavna sestra, zdravstveni radnik

– voditelj odjela dodatak 15% – više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu.

5. voditelj odsjeka dodatak 10% – više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odsjeku.

Da li;

A) glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela ako je na primjer najviši dodatak na odjelu 20% ostvaruje dodatak

20% +15% = 35% ili

20%+ 15% od 20% = 23%

B) voditelj odsjeka ako je ako je na primjer najviši dodatak na odsjeku 20% ostvaruje dodatak

20% +10% = 30% ili

20%+ 10% od 20% = 22% ?

Zaključak br.18: Na odjelima na kojima svi zdravstveni radnici imaju isti dodatak na taj dodatak se dodaje 15% (npr. 20% +15% = 35%).

Na odjelima na kojima svi zdravstveni radnici nemaju isti dodatak, na prosjek tih dodataka u odjelu dodaje se 15%.

Zaključak br.19: Na odsjecima na kojima svi zdravstveni radnici imaju isti dodatak na taj dodatak se dodaje 10% (npr. 20% +10% = 30%).

Na odsjecima na kojima svi zdravstveni radnici nemaju isti dodatak, na prosjek tih dodataka u odjelu dodaje se 10%.

Upit - Kako glasi izračun osnovice vezano za položaj II. vrste točke 4., 5. i 0.xx. što znači 15% u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu?

Odgovoreno. Zaključak br.18 i Zaključak br.19.

Upit - Da li se dodatak od 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu misli na postotak ili na indeksni poen?

Odgovoreno. Zaključak br.18 i zaključak br.19.

Upit - Da li u čl. 65. u Tabeli – Položaji II. vrste, redni brojevi 4. 5. i 6. (voditelj odjela, voditelj odsjeka, voditelj tima) – formulacija: «…15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu» znači da se ti postoci zbrajaju (npr. 10% + 15% = 25%) ili se po istoj izračunava postotak od dodatka koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu, koji izračun se onda dodaje prvotnom postotku (npr. 15% od 10% = 1,5%; 10% + 1,5% = 11,5%) Dakle koji od postotaka pripada npr. voditelju odjela II. vrste, 25% ili 11,5%)?

Odgovoreno. Zaključak broj 18. i broj 19.

Upit - ČLANAK 65. (POLOŽAJI II. VRSTE) pod točkom 4,5 i 6 gdje zdravstveni djelatnik dobiva određeni postotak više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. Da li se taj postotak i postotak koji se dobiva na uvjete rada pojedinog odjela zbrajaju?

Odgovoreno. Zaključci broj 18. i 19.

Upit - Temeljem dopisa Direkcije (klasa:470-03/05-01/8, urbroj: 338-01-07-05-1 , 1.03.2005.g) ovlašteni kontrolori Zavoda provode kontrolu primjene koeficijenata i dodataka za obračun plaća u bolnici te su tom prilikom uočili određene nejasnoće u primjeni istih. Stoga vas molimo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja čl.65. u naslovu Položaj II. vrste točka 4., 5. i 6., a vezano s točkom 6. istog članka u naslovu Radna mjesta II i III vrste.

I. Nedoumica je sljedeća:

Da li se zbraja postotak 15% (Položaj II. vrste točka 4.) i 10% Radna mjesta II i III vrste točka 6) pa ukupni dodatak za glavna sestru iznosi 25% ili se računa na način da se od 10 % izračunava 15% što iznosi 1,5% te bi ukupni dodatak za glavnu sestru u tom slučaju iznosio 11,5%.

Odgovoreno. Zaključak broj 18. i Zaključak broj 19.

Upit - Da li se za radna mjesta koja pripadaju položaju II. vrste kod određivanja dodatka na plaću radi o pribrajanju dodataka ili se prethodno računa postotak, a nakon toga se pribraja npr.:

Zdravstveni radnik u odjelu ostvaruje pravo na dodatak od 25%.

Kako glavna sestra odjela ima pravo na 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu, da li to znači da glavna sestra u tom slučaju ima pravo na dodatak od 40% (25% + 15%) ili njen dodatak iznosi 28.75% što proizlazi iz slijedećeg izračuna:

15% od 25% = 3.75%

25% + 3.75% = 28.75%

Odgovoreno. Zaključak broj 18.

Upit - Da li dodatak od predviđenih 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu (za rad zdravstvenog radnika – voditelja odjela) znači uvećanje za 15% na utvrđeni dodatak od 10% (dakle 15%); ili to znači uvećanje od 15% na 10% (dakle 11,5%)?

Odgovoreno. Zaključak broj 18.

Upit - Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove – Položaji II. vrste, red. Br. 4. glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela – 15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu.

Da li se dodatku od 15% pribraja dodatak koji dobivaju radnici na tom odjelu – primjerice radnici na poslovima radnih mjesta II. i III. vrste u laboratoriju red. br. 7. ostvaruju 8%, a voditelj odjela 8% + 15% (23% uvećanje osnovne plaće) ili 8% + 15% od 8% (9,2% uvećanje osnovne plaće)?

Odgovoreno. Zaključak broj 18.

Upit - Koliko glavna sestra odjela dobiva dodatka ako radi u intenzivnoj skrbi gdje svi zdravstveni radnici druge i treće vrste imaju dodatak 25%. Da li glavna sestra tog odjela ima dodatak 25+15% u odnosu na 25%, što iznosi 28,75%, ili kako većina bolnica u Hrvatskoj tumači i primjenjuje 25 + 15, što iznosi 40% dodatka glavne sestre na intenzivnoj skrbi?

Odgovoreno. Zaključak broj 18.

Upit - Da li se postotak uvećanja osnovne plaće radnika na položajima II. vrste prema čl. 65. zbraja, tj. dodaje na dodatak koji dobivaju radnici na tom odjelu, ili se računa kao postotno uvećanje dodatka, kako se može protumačiti iz formulacije teksta. Vezano na navedeni članak, da li se uvećanja u postotku na dodatke odnose i na nezdravstvene radnike – primjerice voditelja odsjeka.

Npr.: Ako sestre na odjelu ima dodatak 25% ili li odjelna sestra tog odjela dodatak 40% (25+15), ili 28,75% (25+15% od 25).

Odgovoreno. Zaključak br. 18.

Upit - U svezi primjene čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranja (N.N. 9/05) i utvrđivanja dodataka na plaću, prema propisu radnih mjesta i poslova zdravstveni i nezdravstvenih radnika (tablica iz čl. 65.), molimo tumačenje visine dodatka za poslove glavne sestre, zdravstvenog radnika – voditelja odjela (toč. 4. položaj II vrste), kojim se utvrđuje pravo na dodatak 15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu, odnosno za voditelja odsjeka (točka 5 položaja II vrste) 10% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu.

Postavlja se pitanje određenja visine dodatka na plaću u konkretnom slučaju glavne patronažne sestre – voditelja patronaže, odnosno glavne sestre u Službi hitne medicinske pomoći sa sanitetskim prijevozom, kao ustrojbene jedinice u okviru Doma zdravlja.

Naime, prema našim saznanjima, različita su tumačenja i određivanja visine dodatka u slučajevima iz toč. 4. i 5. propisa položaja II vrste Kolektivnog ugovora. Stoga, a pod uvjetom da se poslovi voditelja patronaže i glavne sestre hitne medicinske pomoći Doma zdravlja mogu razvrstati u navedenu kategoriju, pitanje je da li npr. Voditelja odjela (toč. 4. položaja II vrste), ostvaruje pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini utvrđenoj u postotnoj vrijednosti na način 15% + (15% od 15%) ili ostvaruje dodatak u visini 15% + 15%.

Zbog takvog stanja stvari, molimo za mišljenje, odnosno tumačenje narečenih odredaba Kolektivnog ugovora, a sve to i s obzirom na odredbu čl. 66. st. 1. Kolektivnog ugovora da se uvećanja osnovne plaće zaposlenima na radnim mjestima i poslovima iz čl. 65. ne mogu međusobno kumulirati.

Odgovoreno. Zaključak broj 18.

Upit - Člankom 65. stavak 2. položaj II. vrste, točka 4. određuje pravo na dodatak glavnoj sestri, zdravstvenom radniku – voditelju odjela u iznosu od 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. Iz narečenog nejasno je da li se 15% više obračunava u odnosu na dodatak zdravstvenog radnika na odjelu (15% + dodatak), ili u postotku, a ne zbrajanjem dodataka (primjerice dodatak 25% radnika na odjelu X 15%, = 3,75, što je ukupno dodatak glavnoj sestri odjela 28,75, a ne 25% + 15% = 40%.

Odgovoreno. Zaključak broj 18.

Upit - Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove – Položaji II. vrste, xxx.xx. 4. glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela – 15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu.

Da li se dodatku od 15% pribraja dodatak koji dobivaju radnici na tom odjelu – primjerice radnici na poslovima radnih mjesta II. i III. vrste u laboratoriju xxx.xx. 7. ostvaruju 8%, a voditelj odjela 8% + 15% (23% uvećanje osnovne plaće) ili 8% +15% od 8% (9,2% uvećanje osnovne plaće).

Odgovoreno. Zaključak broj 18.

Upit - ČLANAK 65 (POLOŽAJI II. VRSTE) pod točkom 4., 5. i 6. gdje zdravstveni djelatnik dobiva određeni postotak više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdr. radnici na tom odjelu. Da li se taj postotak i postotak koji se dobiva na uvjete rada pojedinog odjela zbrajaju.

Odgovoreno. Zaključak broj 18.

Upit - U članku 65. Kolektivnog ugovora u radnim mjestima II. i III. vrste u točci 8. određen je dodatak za vatrogasca i kotlovničara sa ATK ispitom. O kojem je ispitu riječ?

Zaključak br. 20: Radi se o ispitu koji se polaže sukladno propisima na području zaštite od požara, odnosno sukladno propisima koji uređuju rad kotlovničara s posudama pod tlakom.

Upit - Da li medicinska sestra u stacionaru doma zdravlja u čijem je sklopu i rađaona sa 2-4 poroda mjesečno ostvaruje pravo na dodatak od 10% ili 12%?

Zaključak br. 21: Medicinska sestra u stacionaru doma zdravlja u čijem je sklopu i rađaona sa 2-4 poroda mjesečno ostvaruje pravo na dodatak od 6% prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Da li se prilikom određivanja 2/3 radnog vremena na terenu liječnika u hitnoj medicinskoj pomoći i zdravstvenog radnika u hitnoj medicinskoj pomoći za dobivanje dodatka od 20 % podrazumijeva ukupan broj sati provedenih na radnom mjestu bez obzira na broj intervencija na terenu ili se pod tim podrazumijeva 2/3 radnog vremena u obavljanju poslova na terenu zbog intervencija?

Što je sa pravom liječnika, medicinske sestre i vozača u hitnoj medicinskoj pomoći koji rade po ugovorenim punktovima (u domu zdravlja ima osam punktova) a nemaju 2/3 radnog vremena na terenu, a udaljeni su od najbliže bolnice i do 25 km (Mali Lošinj, Rab)?

Zaključak br.23: Pod pojmom 2/3 radnog vremena na terenu podrazumijeva se ukupan broj sati provedenih na radnom mjestu bez obzira na broj intervencija na terenu. Navedeno se odnosi na radnike čije je radno mjesto isključivo u Ustanovama za hitnu medicinsku pomoć ili u jedinicama hitne medicinske pomoći.

Upit - Kako odrediti dodatak na plaću zdravstvenom radniku na radnim mjestima II. i III. vrste (medicinske sestre i tehničari) koji obavlja poslove radnog mjesta u Odjelu za hitnu medicinsku pomoć Doma zdravlja? U čemu je razlika između «zdravstvenog radnika u HMP (2/3 radnog vremena na terenu)» i «zdravstvenog radnika (2/3 radnog vremena) u hitnoj službi»? Konkretno pitanje je koji dodatak na plaću pripada:

- zdravstvenom radniku (medicinskoj sestri – tehničaru) koji je ugovoren u timu hitne medicinske pomoći,

- zdravstvenom radniku (medicinskoj sestri – tehničaru) koji je ugovoren u timu sanitetskog prijevoza?

Odgovoreno. Zaključak broj 23.

Upit - Koji dodatak na plaću pripada liječnicima, medicinskim sestrama / tehničarima i vozačima zaposlenima u HMP organiziranoj pri domovima zdravlja?

Odgovoreno. Zaključak broj 23.

Upit - Da li se na vozače u sanitetskom prijevozu (to radno mjesto im je utvrđeno Sistematizacijom poslova i Ugovorima o radu) primjenjuje koeficijent 0,80 (ostala radna mjesta III. vrste) ili im se zbog činjenice organiziranja hitne službe kroz dežurstvo i pripravnost u kojoj isti sudjeluju, ima utvrditi koeficijent 0,98 (vozač u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći) te sukladno tome i dodatak od 5% ili 15% prema članku 65. Kolektivnog ugovora?

Odgovoreno. Zaključci broj 13 i broj 23.

Upit - Da li liječnici i tehničari u timu hitne medicinske pomoći koja je organizirana u domu zdravlja imaju pravo na dodatak od 10% (S obzirom da je riječ o timu hitne medicinske pomoći koji izlazi na teren samo po pozivu pacijenta ili u slučaju dojave o potrebi hitne medicinske intervencije, dok ostatak radnog vremena provode stacionirani u ordinaciji. Zbog ovakvog načina rada tim hitne medicinske pomoći ne provede 2/3 radnog vremena na terenu).

Ukoliko im ne pripada dodatak od 20%, da li zdravstvenim djelatnicima III. vrste može biti obračunat dodatak od 12% za rad u hitnoj službi u trajanju 2/3 radnog vremena, a liječnicima dodatak od 6% kao voditelju tima?

Odgovoreno. Zaključak broj 23.

Upit - Obraćamo Vam se ovim putem jer smatramo da smo zakinuti, nepažnjom, neznanjem ili samo nespretnom formulacijom u Kolektivnom ugovoru u dijelu koji se odnosi na dodatke na plaću.

Naime, kao kriterij za dodjelu 20% - tnog dodatka na plaću navode se oni liječnici u HMP koji provode 2/3 radnog vremena na terenu.

Međutim mi se pitamo: tko to može i tko mjeri vrijeme ekipe hitne medicinske pomoći odnosno liječnika provedeno na terenu.

Mislimo da se to ne može i ne smije mjeriti. Mi smo služba koja radi puno radno vrijeme po pozivu na broj 94, i koliko vremena provedemo na terenu ne ovisi o nama, nego samo o slučaju. To je ono što se ne može proračunati.

Mi liječnici u organiziranoj hitnoj pomoći ne tražimo povlastice (jer smo na otoku, udaljeni 60-tak i više km od bolnice, jer smo često odsječeni od kopna lošim vremenskim uvjetima, itd.) mi samo tražimo da se naša prava izjednače s pravima ostalih liječnika hitnih pomoći koji rade u gradovima (UHMP).

Odgovoreno. Zaključak broj 23.

Upit - Molimo tumačenje značenja uvjeta 2/3 radnog vremena na terenu.

Odgovoreno. Zaključak broj 23.

Upit - Dom zdravlja Vinkovci uputio je zahtjev za tumačenje odredbe čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja dana 18. veljače 2005. godine. Kako do danas nismo dobili trženo tumačenje koje se konkretno odnosi na pojam «2/3 radnog vremena na terenu» za koji nismo sigurni da li se primjenjuje na djelatnike u hitnoj medicinskoj pomoći organiziranoj u okviru doma zdravlja, molimo Povjerenstvo za žurnu dostavu tumačenja, kako bismo izvršili korektan obračun plaća za djelatnike na koje se sporna odredba odnosi.

Odgovoreno. Zaključak broj 23.

Upit - Obraćamo Vas se ovim putem jer smatramo da smo zakinuti, nepažnjom, neznanjem ili samo nespretnom formulacijom u Kolektivnom ugovoru u dijelu koji se odnosi na dodatke na plaću.

Naime, kao kriterij za dodjelu 20%-tnog dodatka na plaću navode se oni liječnici u HMP koji provode 2/3 radnog vremena na terenu.

Međutim mi se pitamo: tko to može i tko mjeri vrijeme ekipe hitne medicinske pomoći odnosno liječnika provedeno na terenu.

Mislimo da se to ne može i ne smije mjeriti. Mi smo služba koja radi puno radno vrijeme po pozivu na broj 94, i koliko vremena provedemo na terenu ne ovisi o nama, nego samo o slučaju. To je ono što se ne može proračunati.

Mi liječnici u organiziranoj hitnoj pomoći ne tražimo povlastice (jer smo na otoku udaljeni 60-tak i više km od bolnice, jer smo često odsječeni od kopna lošim vremenskim uvjetima, itd.) mi samo tražimo da se naša prava izjednače s pravima ostalih liječnika hitnih pomoći koji rade u gradovima (UHMP).

Odgovoreno. Zaključak broj 23.

Upit - Da li radnom mjestu rukovoditelju bolničke prehrane pripada dodatak utvrđen u članku 65., za položaje II vrste točka 4.?

Zaključak br.24:Rukovoditelju bolničke prehrane ne pripada dodatak utvrđen u članku 65., za položaje II vrste točka 4.

Upit- Koji dodatak na uvjete rada ima farmaceutski tehničari koji rade u bolničkoj ljekarni?

Zaključak br.28: Farmaceutski tehničari koji rade u bolničkoj ljekarni ostvaruju pravo na dodatak od 5% prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - U članku 65. stavak 2. (tablica) za grupu «Radna mjesta II. i III. vrste u točki 7. utvrđen je dodatak od 8% za zdravstvene radnike: u laboratoriju, fizioterapeuti, u poliklinikama, centralnoj sterilizaciji, analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu».

U toj grupi nema farmaceutskih tehničara, te Vas molimo tumačenje da li farmaceutski tehničari koji rade u bolničkim ljekarnama imaju pravo na dodatak od 8% ili ostvaruju dodatak od 5% prema Granskom kolektivnom ugovoru?

Odgovoreno. Zaključak broj 28.

Upit - Koji dodatak na uvjete rada imaju farmaceutski tehničari koji rade u bolničkoj ljekarni?

Odgovoreno. Zaključak broj 28.

Koji dodatak na plaću odmjeriti zdravstvenom radniku III. vrste – farmaceutskom tehničaru koji radi u bolničkoj ljekarni ?

Odgovoreno. Zaključak br. 28.

Upit - Koji dodatak na uvjete rada imaju medicinske sestre u odjelnoj gastroenterološkoj odjelnoj ambulanti gdje rade i invazivnu endoskopiju?

Zaključak br.29: Medicinskim sestrama u odjelnoj gastroenterološkoj odjelnoj ambulanti gdje rade i invazivnu endoskopiju pripada dodatak od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstvenom radniku koji radi u poliklinici.

Upit - Koji dodatak na uvjete rada imaju :

- medicinske sestre u odjelnoj gastroenterološkoj odjelnoj ambulanti gdje rade i invazivnu endoskopiju?

Odgovoreno. Zaključak broj 29.

Upit - Koji dodatak na uvjete rada imaju medicinske sestre na odjelu infektologije?

Zaključak br.30: Medicinske sestre koje rade na odjelu infektologije pripada dodatak od 12% ako na tom odjelu rade 2/3 radnog vremena prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Koji dodatak na uvjete rada imaju medicinske sestre na odjelu infektologije?

Odgovoreno. Zaključak broj 30.

Upit - Koji dodatak na uvjete rada ima laborant koji isključivo radi na šalteru?

Zaključak br.31: Laborant koji isključivo radi na šalteru pripada dodatak od 5% prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit – koji dodatak na uvjete rada ima laborant koji isključivo radi na šalteru?

Odgovoreno. Zaključak broj 31.

Upit - Da li dodatak od 12% koji je određen za zdravstvene i nezdravstvene radnike (2/3 radnog vremena ) koji rade s infektima, otrovima i na citoskineru pripada i serviserima na hemodijalizi?

Zaključak br.32: Dodatak od 12% koji je određen za zdravstvene i nezdravstvene radnike (2/3 radnog vremena) koji rade s infektima, otrovima i na citoskineru pripada i serviserima na hemodijalizi.

Upit - Molimo Vas da nam sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja dadete tumačenje u svezi primjene članka 65. tj. koji dodatak na uvjete rada pripada radnicima na radnom mjestu elektrotehničara sa srednjom stručnom spremom, a koji rade na održavanju uređaja za hemodijalizu bolesnika na Odsjeku za hemodijalizu Odjela za unutarnje bolesti.

Navedene poslove obavljaju u punom radnom vremenu te nas prvenstveno zanima da li se mogu svrstati u skupinu za radna mjesta II i III vrste, točka 5. zdravstveni i nezdravstveni radnici (2/3 radnog vremena rad s infektima, rad sa otrovima) sa dodatkom s osnova posebnih uvjeta rada od 12%.

Odgovoreno. Zaključak broj 32.

Upit - Da li u obračun za prvih osam i drugih osam sati dežurstva radnim danom i prvih osam sati rada u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulaze i uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada (čl. 65.) i s osnova ostvarenog radnog staža u zdravstvenim ustanovama i HZZO (čl. 67.)?

Zaključak br.36: U sate koji se obračunavaju kao redovni rad ulaze i uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada (čl. 65.) i s osnova ostvarenog radnog staža u zdravstvenim ustanovama i HZZO (čl.67).

U sate koji se obračunavaju kao dežurstvo ne ulaze i uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada (čl. 65.) i s osnova ostvarenog radnog staža u zdravstvenim ustanovama i HZZO (čl.67).

Upit - Ima li viši fizioterapeut pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 16%, s osnova posebnih uvjeta rada ako pretežno radi na bolničkom odjelu, a djelomično i kao asistent na EMG-u?

Zaključak br.37: Viši fizioterapeut ima pravo na uvećanje osnovne plaće ovisno potpisanom Ugovoru o radu.

Upit - Radim na poslovima višeg fizioterapeuta, na Hubbardovim kadama. Tretiram isključivo neurološke pacijente. Prema rješenju koje sam primio 29. ožujka ove godine, dodatak na osnovnu plaću za posebne uvjete rada iznosi 10%. Smatram da to nije u skladu sa Kolektivnim ugovorom, jer je za rad sa neurološkim pacijentima predviđeno povećanje od 16%.

Odgovoreno. Zaključak broj 37.

Upit - Da li medicinska sestra koja radi u timu sa liječnikom specijalistom interne medicine – intervencijski gastroenterolog ima pravo na dodatak i koliko je dodatak za taj rad?

Zaključak br.38: Medicinska sestra ima pravo na dodatak sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora prema ugovoru o radu tj. ovisno o tome da li radi na bolničkom odjelu (10%) ili u poliklinici (8%).

Upit - Da li se svaki magistar farmacije koji radi u ljekarničkoj jedinici može smatrati voditeljem tima i temeljem toga imati pravo na dodatak od 6% ili se to odnosi samo na voditelja te ljekarničke jedinice?

Zaključak br.39: Dodatak od 6% koji je utvrđen člankom 65. kolektivnog ugovora pripada zdravstvenim radnicima u zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te izabranom liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao voditelju tima. Sukladno navedenom, taj dodatak ne pripada magistrima farmacije koji radi u ljekarničkoj jedinici.

Upit - Da li medicinska sestra, koja je u ugovoru s HZZO-om ugovorena u timu sanitetskog prijevoza, ali sudjeluje u dežurstvu i pripravnosti ima pravo na dodatak od 12% prema članku

65. KU, ili 6%?

Zaključak br.40: Ugovorom o radu poslodavac treba točno odrediti da li je zdravstveni radnik-medicinska sestra u timu sanitetskog prijevoza ili u timu hitne medicinske pomoći.

Upit - Da li se ortodontima može obračunati dodatak od 6% na ime vođenje tima (iako pripadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, ali također rade u timu koji se ugovara sa HZZO-om, kao i primarna zdravstvena zaštita)?

Zaključak br.41: Ako je ugovoren kao polivalentni stomatološki liječnik, doktoru stomatologije - spec. ortodoncije pripada kao voditelju tima i izabranom liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatak na plaću od 6% sukladno članku 65. kolektivnog ugovora.

Upit - Da li VSS ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite – stomatolog, koji je izabrani doktor stomatologije i voditelj tima temeljem Ugovora o pružanju zdravstvene zaštite sa HZZO, ima pravo na dodatak na plaću od 6% temeljem Kolektivnog ugovora kao

«izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj tima»?

Odgovoreno. Zaključak broj 41.

Upit - Da li se dodatak od 15% odnosi na vozače u hitnoj medicinskoj pomoći koji nisu zdravstveni radnici, jer još uvijek nije saživio ustroj hitne medicinske pomoći po Pravilniku o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći (NN 146/03)?

Zaključak br.42: Dodatak od 15% iz točke 4. Popisa radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, odnosi se na sve vozače u hitnoj medicinskoj pomoći.

Upit - U našoj Bolnici položaji I. vrste (ravnatelja, pomoćnik ravnatelja, glavna sestra Bolnice i voditelji odjela) ostvaruju dodatak na plaću, da li je to ispravno, s obzirom da prema odredbama GKU položaji I. vrste nisu predviđeni s pravom na bilo kakav dodatak i to:

- glavna sestra Bolnice s koeficijentom 1,28 (dakle, također položaj I. vrste) 45%,

Odgovoreno. Zaključak broj 7 i broj 13.

- voditelji odjela liječnici specijalisti 20%.

Zaključak br.43:Voditelju odjela liječniku specijalisti pripada dodatak od 20% ako ispunjava uvjete određene člankom 65 stavkom 2. točkom 1. za radna mjesta I vrste.

Upit - Sukladno postojećoj organizaciji poslove voditelja tima obavlja medicinska sestra koja ima SSS da li je u tom slučaju opravdano da se taj rad vrednuje sa povećanjem od 5% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom timu?

Zaključak br.45: Medicinskoj sestri kao voditelju tima pripada pravo na povećanjem od 5% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom timu, sukladno ugovoru o radu. U timu u kojem svi zdravstveni radnici imaju isti dodatak na taj dodatak se dodaje 5% (npr. 10% +5% = 15%).

U timu u kojem svi zdravstveni radnici nemaju isti dodatak, na prosjek tih dodataka u timu dodaje se 5%.

Upit - Da li voditeljima smjene u jedinicama intenzivnog liječenja, intenzivne njege i hitnih prijama pripada uvećanje od 5% kao voditelju tima?

Odgovoreno. Zaključak broj 45.

Upit - Da li se rad na inhalacijama i rad na dječjem odjelu može i u kom postotku vrednovati kao rad izložen radu s infektima, te da li tim radnicima pripada pravo na utvrđeno uvećanje plaće?

Zaključak br.46:Rad na inhalacijama i rad na dječjem odjelu ne može se vrednovati kao rad izložen radu s infektima.

Upit - Nemamo zaseban odjel za liječenje AIDS-a. Takvi bolesnici u našoj ustanovi liječe se na Odjelu za zarazne bolesti. Da li zbog toga liječnicima specijalistima infektolozima tog Odjela pripada pravo na dodatak na osnovnu plaću od 20%?

Zaključak br.51:Liječnicima specijalistima infektolozima Odjela za zarazne bolesti ne pripada pravo na dodatak na osnovnu plaću od 20%.

Upit - Koliko dodatak na osnovnu plaću zbog posebnih uvjeta rada odrediti pomoćnoj radnici (radno mjesto IV. vrste) koja radi na poslovima prikupljanja i eliminiranja citostatskog i infektivnog materijala ili na poslovima gdje dolazi u dodir s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja?

Zaključak br.52:Pomoćnoj radnici (radno mjesto IV. vrste) koja radi na poslovima prikupljanja i eliminiranja citostatskog i infektivnog materijala i poslovima gdje dolazi u dodir s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora određen je dodatak na osnovnu plaću zbog posebnih uvjeta rada od 5%.

Upit - S obzirom da je u članku 65. stavku 2. Kolektivnog ugovora za radna mjesta II i III vrste u točki 7. predviđen dodatak od 8% za zdravstvene radnike u laboratoriju, da li laboratorijski tehničari i inženjeri u Medicinsko-biokemijskom laboratoriju Opće bolnice imaju pravo na dodatak od 8% ili od 12% sukladno točki 5. istog članka?

Zaključak br.53: Željela bih istaći da rad u laboratoriju nije strogo podijeljen te da laboratorijski tehničari i inženjeri započinju rad s bolesnicima vađenjem njihovih uzoraka krvi i sakupljanjem mokraće, nakon čega slijedi centrifugiranje uzoraka i njihovo odvajanje za analitički dio laboratorijskog rada. Taj dio obično je završen oko 10h. Dio tehničara u to vrijeme završava preostale analize od prethodnog dana, a nakon toga svi tehničari i inženjeri sudjeluju u analitičkom radu.

Stoga sam mišljenja da bi svi laboratorijski tehničari i inženjeri trebali dobiti dodatak od 12% na posebne uvjete. (mišljenje neutralne stručnjakinje gđe. Elizabete Topić, dipl.ing.med.biok. sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora).

Upit - Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste – zdravstveni i nezdravstveni radnika (2/3 radnog vremena) rad s infektima 12% (red. br. 5.) ili zdravstveni radnik u laboratoriju 8% (red. br. 7.)

Koji dodatak se primjenjuje za radna mjesta i poslove u Djelatnosti Mikrobiološki laboratorij?

Odgovoreno. Zaključak broj 53.

Upit - Da li radnici u dijagnostičkom laboratoriju imaju pravo na dodatak od 12%, na ime rada s infektima?

Odgovoreno. Zaključak broj 53.

Upit - Da li radnom mjestu rukovoditelju pulmologije pripada dodatak od 20%- kao liječniku specijalisti koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC (2/3 radnog vremena) iako izvršiteljica stvarno ne radi 2/3 radnog vremena sa spomenutim bolesnicima te da li medicinskoj sestri na pulmologiji pripada dodatak od 25% na liječenju od aktivne TBC (2/3 radnog vremena) iako izvršiteljica stvarno ne radi 2/3 radnog vremena na liječenju aktivne TBC?

Zaključak br.54:Pod pojmom 2/3 radnog vremena s bolesnicima koji se liječe od aktivne tuberkuloze podrazumijeva se ukupan broj sati provedenih na radnom mjestu bez obzira na broj intervencija kod pacijenata koji boluje od aktive tuberkuloze pluća. Navedeno se odnosi na liječnike i medicinske sestre čije je radno mjesto na odjelima i poliklinikama gdje se vrši dijagnostika i terapija aktivne tuberkuloze pluća. Isto se odnosi i na rukovoditelja pulmologije jer kao takav prvenstveno obavlja posao specijaliste pulmologa uz dodatne poslove rukovoditelja koji su također vezani uz neposredni rad s pacijentom. (mišljenje neutralnog stručnjaka gosp. prim. dr. Nevena Rakušića, sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora).

Upit - Pripada li dodatak od 16% za stomatologe specijaliste u Stomatološkoj poliklinici Zagreb, kao zdravstvenom radniku specijalistu u bolnici prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, imajući u vidu da stomatolozi specijalisti oralne kirurgije imaju dodatak od 20%?

Zaključak br.61:Stomatologu specijalistu u Stomatološkoj poliklinici ne pripada dodatak od 16% kao zdravstvenom radniku specijalistu u bolnici.

Upit - Da li stomatolog specijalist ortodont, stomatolog specijalist stomatološke protetike i stomatolog specijalist za dentalnu i oralnu patologiju s parodontologijom zaposlen u Stomatološkoj poliklinici Zagreb ostvaruje pravo na dodatak od 16%, imajući u vidu da je zdravstvenom radniku specijalisti u bolnici i zdravstvenom radniku bez specijalizacije u bolnici utvrđeno pravo od 16% u čl. 65. (radna mjesta I. vrste pod točkom 2.)

Odgovoreno. Zaključak broj 61.

Upit - Pripada li dodatak od 25% medicinskoj sestri na odjelu stomatološke oralne kirurgije Stomatološke poliklinike Zagreb kao zdravstvenom radniku i intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija) prema Kolektivnom ugovoru, imajući u vidu da su medicinske sestre na odjelu oralne kirurgije u Stomatološkoj poliklinici Zagreb imate dodatak od 20% prema uredbi koja je stavljena van snage?

Zaključak br.62:Sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora medicinskoj sestri na odjelu stomatološke oralne kirurgije Stomatološke poliklinike pripada dodatak na plaću od 25% kao zdravstvenom radniku u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija).

Upit - Članak 65. Ugovora: U popisu radnih mjesta II. i III. vrste nisu odvojena radna mjesta

II. vrste od radnih mjesta III. vrste. Da li to znači da neovisno o stručnoj spremi radnici na određenim poslovima dobivaju isti dodatak?

Zaključak br.68:Neovisno o stručnoj spremi radnici na radnim mjestima II. i III. vrste dobivaju isti dodatak.

Upit - Da li pravo na dodatak od 5% imaju i službenici i namještenici na položajima, I., II. i

III. vrste?

Zaključak br.69:Službenici i namještenici na položajima, I., II. i III. vrste imaju pravo na dodatak od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Koji se to poslovi i radna mjesta u zavodu za javno zdravstvo svrstavaju pod dodatak s Popisa radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste – zdravstveni radnik analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu 8% (red. br. 7.)?

Zaključak br. 75: U pogledu dodataka na osnovnu plaću za poslove radnog mjesta II. i

III. vrste zvanja – zdravstveni radnik analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu 8% (red. br. 7.) dajemo slijedeće mišljenje: Podtočka 5. analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo odnosi se na analitičke laboratorije koji provode analize zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe u službama za zdravstvenu ekologiju (mišljenje neutralnog stručnjaka gosp. xxxx.xx.xx. Željka Baklaića, sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora).

Upit - Da li u čl. 65., u Tabeli – Radna mjesta II. i III. vrste fizioterapeuti iz točke 7. za koje je utvrđen dodatak u iznosu od 8% imaju pravo na 10% kada rade na odjelima budući su fizioterapeuti zdravstveni radnici (točka 6.) koji su često angažirani na bolničkim odjelima (fizikalne terapije nepokretnih pacijenata)?

Zaključak br.80: Fizioterapeut ima pravo na uvećanje osnovne plaće ovisno o potpisanom ugovoru o radu.

Upit - U Klinici za dječje bolesti Zagreb rade 4 fizioterapeuta kontinuirano na odjelima za intenzivno liječenje, onkologiji, neurokirurgiji, opeklinama, traumatološkom, pulmološkom i neurološkom odjelu. Svaki fizioterapeut ispunjava više od 2/3 radnog vremena na odjelima gdje je predviđena posebna naknada za teže uvjete rada. Neovisno od radnoga mjesta, svi fizioterapeuti u našoj Klinici dobili su na uvjete rada 8%. Smatramo da uvjeti rada u poliklinici i navedenim odjelima nisu isti, stoga molimo da na m se dodijeli postotak za teže uvjete rada. Fizioterapeuti se povremeno unutar Klinike raspoređuju i rotiraju na odjele za što ne dobivaju rješenje o rasporedu na navedene odjeli niti odgovarajuću plaću koja se odnosi na uvjete rada.

Odgovoreno. Zaključak broj 80.

Upit - Da li i fizioterapeut ima pravo na dodatak od 25% kao da radi na liječenju aktivne TBC?

Odgovoreno. Zaključak broj 80.

Upit - Da li radnicima koji rade u kotlovnici, na poslovima «rukovalac centralnog grijanja» a u kojoj se ne koriste parni kotlovi, imaju pravo na dodatak od 7%, kako je to utvrđeno čl. 65. Tabela – Radna mjesta II. i III. vrste redni broj 8., s naglaskom da jedan od njih ima ATK ispit a ostali nemaju (navedeni ispit nije uvjet za to radno mjesto – budući ustanova nema parne kotlove sa automatskom komandom – ATK)?

Zaključak br.81:Kotlovničar s položenim ATK ispitom ima sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pravo na dodatak na plaću od 7%, a radnici bez položenog ATK ispita imaju pravo na dodatak na plaću od 5%.

Upit - Kako odrediti dodatak na plaću VSS zdravstvenom radniku – inženjeru medicinske biokemije, koji je voditelj tima PZZ medicinsko-biokemijskog laboratorija (ugovorenog sa HZZO)?

Zaključak br.82: VSS zdravstvenom radniku – inženjeru medicinske biokemije, koji je voditelj tima PZZ medicinsko-biokemijskog laboratorija sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%.

Upit - Obraćam Vam se s molbom da mi razjasnite jednu nejasnoću u vezi plaće sestre u timu primarne zdravstvene zaštite po Kolektivnom ugovoru. Zanima me da li plaća ovisi o broju pacijenata toga tima odnosno o novčanom iznosu sredstava za taj tim.

Odgovoreno. Zaključak broj 86.

Upit - Pravo na dodatak iz čl. 65. djelatnika na snimanju zubi (rtg dijagnostika – zubni rtg), koji je ing. med. radiologije i radi samo na poslovima rtg dijagnostike – snimanja zubi. Ima li pravo na dodatak kao ing. medicinske radiologije od 25%?

Zaključak br.88:Djelatnik na snimanju zubi (rtg dijagnostika – zubni rtg), koji je ing. med. radiologije i radi samo na poslovima rtg dijagnostike – snimanja zubi ima pravo na dodatak kao ing. medicinske radiologije od 25%.

Upit - Pravo na dodatak dr. stomatologije koji su ugovorni zdravstveni djelatnici? Imaju li pravo na dodatak iz čl. 65., Radna mjesta I. vrste, toč. 5., «izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj tima – 6%». Napominjemo da prema ranijem tumačenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, prema Uredbi.. dr. stomatologije nisu imali pravo na dodatak.

Zaključak br.89:Ako je ugovoren kao polivalentni stomatološki liječnik, doktoru stomatologije pripada kao voditelju tima i izabranom liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatak na plaću od 6% sukladno članku 65. kolektivnog ugovora.

Upit - Da li doktoru medicine specijalisti radiologu (radno mjesto po Uredbi «VSS zdravstveni djelatnik specijalist») koji je zaposlen u Odjelu za radiologiju i UZV u Domu zdravlja pripada dodatak na plaću od 20%? Naime, prema Kolektivnom ugovoru predviđen je dodatak od 20% samo za liječnika specijalistu radiologije-intervencijskog radiologa i za zdravstvenog i nezdravstvenog radnika na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena). Radi otklanjanja dosadašnjih nejasnoća molimo za tumačenje što obuhvaćaju pojmovi

«intervencijski radiolog», a što pojam «otvoreni izvori ionizirajućeg zračenja». Da li, slijedom navedenog, specijalista radiolog u Odjelu radiologije i UZV u Domu zdravlja radi na otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja i to «2/3 radnog vremena, sa pripadajućim dodatkom na plaću od 20%?

Zaključak br.91: Zakonskim je rješenjem, danim u Pravilniku o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućih zračenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima (''Narodne novine'', br. 84/00), jasno definirano što su radioaktivni izvori, te njihova podjela na zatvorene i otvorene, citiram odgovarajući dio članka 2:

1. Radioaktivni izvor jest izvor ionizirajućih zračenja koji sadrži radioaktivnu tvar iznad granica utvrđenih za pojedini radionuklid u Tablici 1. Priloga I. ovoga Pravilnika koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,

2. Zatvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor zatvoren u nepropusnoj ovojnici od neradioaktivne tvari tako da radioaktivna tvar ne može doći u dodir s okolišem,

3. Otvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor koji nije zatvoreni radioaktivni izvor, a može biti u krutom tekućem ili plinovitom stanju…''

Slijedom navedenog je nepobitno da se kod otvorenih radioaktivnih izvora radi o tvarima koje mogu kontaminirati okoliš, većinom su u upotrebi samo u zavodima za nuklearnu medicinu i ne nalaze se u domovima zdravlja. (mišljenje neutralnog stručnjaka gosp. Hrvoja Šobata, dr.med., sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora).

Upit -. Koji su to otvoreni izvori zračenja (da li je to samo nuklearna medicina, ili i rtg)?

Odgovoreno. Zaključak broj 91.

Upit - Da li fizioterapeuti koji rade u Centru za neurorazvojne poremećaje imaju pravo na dodatak od 8% ili imaju pravo na neki drugi dodatak kako to smatra i obrazlaže voditelj Djelatnosti za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i djece cit.: ''Fizikalni terapeuti i logoped u Centru za neurorazvojne poremećaje rade na specifičnim poslovima habilitacije djece sa cerebralnom paralizom te usporenim motornim i govorno-jezičnim razvojem. Postoje posebni uvjeti rada koji se sastoje u radu na stručnjaci sa izrazitim fizičkim i psihičkim naporom.

Predlaže se dodatak od 16% na nivou postotka zdravstvenog radnika na neurologiji. Cerebralna paraliza je jedan od najtežih neuroloških poremećaja (biopsihosocijalni model oštećenja mozga).''

Povjerenstva je zatražilo pojašnjenje od strane ravnatelja Opće bolnice Varaždin kako je u konkretnom ugovoru o radu sukladno članku 17. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04- pročišćeni tekst) navedeno konkretno mjesto rada za svakog fizioterapeuta.

Zaključak br.92: Nije moguće odgovoriti na upit iz razloga što ugovori o radu sklopljeni između Opće bolnice Varaždin i fizioterapeuta nisu sklopljeni sukladno članku 17. stavku 1. točki 2. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04 - pročišćeni tekst) koji izrijekom određuje da ugovor o radu mora imati točno određeno mjesto rada.

Upit - Da li stomatolog specijalist oralne kirurgije ostvaruje dodatak od 20% ako je zaposlen u Stomatološkoj poliklinici Zagreb u Odjelu oralne kirurgije (prema opisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak u čl.65. Kolektivnog ugovora svrstan pod radna mjesta prve vrste točka 1.)

Zaključak br.94: Stomatolog specijalist oralne kirurgije ne ostvaruje dodatak na plaću od 20%. Dodatak na plaću od 20 % ostvaruje sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora specijalist oralne kirurgije – operater.

Upit - Djelatnica sam Pulmološkog odjela 13 godina i do sada sam imala 5% dodatka na uvjete rata kao i ostalo osoblje ovog odjela. Stupanjem na snagu novog kolektivnog ugovora ukinuto mi je pravo na uvjete rada iako su ostali djelatnici dobili 25% na uvjete. Smatram da i meni pripada dodatak od 12% jer je moj radni prostor u samom odjelu u kojem sam izložena direktnom kontaktu sa pacijentima oboljelim od TBC-a i ostalih zaraznih plućnih bolesti.

Moj je posao u direktnom kontaktu sa pacijentima jer vodim evidenciju svaki dan po sobama (kad je pacijent došao, koliko dugo leži, rješavam socijalne probleme, ukratko sa pacijentom moram razgovarati i u zatvorenom prostoru tj. odjelu boraviti 8 sati). Kod nas pacijent koji boluje od TBC-a leži od 2-3 mjeseca ne smije ići kući da ne bi širio zarazu. Moj posao se sastoji u kontaktu sa takvim pacijentima svakodnevno, tako da sam izložena opasnosti od zaraze.

Zaključak br.95: Nezdravstvenom radniku –administratoru u zdravstvenoj ustanovi sukladno članku 65. Kolektivnom ugovoru pripada dodatak na plaću od 5%.

Upit - Radnici VSS dipl. ing. kemijsko – tehnološkog fakulteta po sistematizaciji Zavoda na radnom mjestu «Poslovi kemijskih i mikrobioloških analiza – VSS nezdravstveni djelatnik» prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđen je Dodatak uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 5% (točka 1. ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste). Radnica navodi da su njezini uvjeti rada u ekološkom laboratoriju isti kao i za zdravstvene djelatnike (VŠS i SSS) u tom laboratoriju, jer prilikom rada na kemijskim analizama koristi niz kemikalija koje su hlapive, a ujedno su i otrovi.

Iz navedenog razloga, smatra da bi umjesto 5% i ona trebala imati dodatak 8% kao zdravstveni radnici VŠS i SSS, a prema kolektivnom ugovoru i nezdravstveni radnik «VSS» u bolnici ima pravo na dodatak na plaću 8%?

Zaključak br.97: Nezdravstvenom djelatniku -VSS dipl. ing. kemijsko – tehnološkog fakulteta sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%.

Upit - Radnici VŠS ing. prehrambene tehnologije po sistematizaciji Zavoda na radnom mjestu «Poslovi inženjera prehrambene tehnologije» u Laboratoriju zdravstvene ekologije, prema članku 65. Kolektivnog ugovora utvrđen je Dodatak uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 5% (točka 1. ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste).

Radnica navodi da su njezini uvjeti rada isti kao i zdravstvenih radnika u tom laboratoriju te smatra da bi i ona trebala imati dodatak na uvjete rada od 8%?

Zaključak br.98: Nezdravstvenom djelatniku - VŠS ing. prehrambene tehnologije sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%.

Upit - U svezi s odredbom članka 18. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 5/05 – u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), molimo obvezujuće tumačenje članka 65. Kolektivnog ugovora koji utvrđuje uvećanja plaće s osnova posebnih uvjete rada radniku koji radi na poslovima kontrole i revizije u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).

Temeljem dogovora Poslovodstva Zavoda i Sindikalnog vijeća Zavoda navedeni dodatak na plaću s osnova rada poslovima kontrole i revizije u Zavodu priznat je radnicima Zavoda na poslovima radnih mjesta I. vrste u Službama za nadzor i kontrolu Direkcije Zavoda te u Odjelima za vanjski nadzor i kontrolu u Područnim uredima Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, zatim kontrolorima Zavoda, te radnicima koji obavljaju kontrolu u bolnicama, a na tim poslovima rade najmanje 2/3 radnog vremena, kao što je to Kolektivnim ugovorom utvrđeno za pojedina radna mjesta u zdravstvenim ustanovama.

Prigovori radnika Zavoda kojima nije utvrđen dodatak na plaću od 8% odnose se na obavljanje poslova radnih mjesta:

- predsjednik liječničkog povjerenstva – kontrolor Zavoda

- član liječničkog povjerenstva – kontrolor Zavoda

- rukovoditelj Odsjeka za medicinsku kontrolu računa

- viši stručni savjetnik za medicinske poslove

Na navedenim radnim mjestima radnici obavljaju poslove stručno-medicinskog vještačenja i daju ocjenu radne sposobnosti, a samo povremeno po nalogu neposrednog rukovoditelja obavljaju poslove kontrole u zdravstvenim ustanovama.

Budući da radnici Zavoda na navedenim poslovima ne obavljaju kontrolu i reviziju svakodnevno, a najmanje 2/3 radnog vremena, smatrali smo da ne ostvaruju pravo na dodatak od 8%. Nepoštivanjem kriterija od 2/3 radnog vremena dnevno na poslovima kontrole i revizije pravo na dodatak od 8% ostvarila bi većina radnika na poslovima I. vrste u Zavodu.

Zaključak br.99: Ako se radi o radnicima koji rade na poslovima kontrole i revizije u Zavodu a u skladno potpisanom ugovoru o radu, prema članku 65. stavku 2. točki 4. pripada im pravo na dodatak na plaću od 8%.

Upit - U DOMU ZDRAVLJA OSIJEK pored djelatnosti primarne zdravstvene zaštite obavljaju se i djelatnosti specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite koje u timu sa medicinskom sestrom obavljaju: specijalist radiolog (u timu su i inžinjeri medicinske radiologije) i specijalist pulmolog, djelatnost specijalističko konzilijarne zubozdravstvene zaštite koju u s timu sa medicinskom sestrom obavlja specijalist ortodont kao i djelatnost specifične zdravstvene zaštite koju u timu sa medicinskom sestrom obavlja specijalist medicine rada.

Činjenica je da navedeni specijalisti nisu niti izabrani liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelji tima niti su zdravstveni radnici specijalisti u bolnici, niti ih možemo pronaći svrstane niti u jednoj točki tabele čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Napominjemo da smo inžinjerima medicinske radilogije koji vrše RTG snimanje lokomotornog i kardiovaskularnog sustava dali 25% dodatka za uvjete rada sukladno točki 1. radnih mjesta II. i III. vrste navedene tabele, a isti rade u timu sa specijalistom radiologom i medicinskom sestrom u istom radnom prostoru.

Molimo Vaše tumačenje koji postotak na ime dodatka na uvjete rada trebamo dati:

- specijalistu radiologu i medicinskoj sestri u timu,

- specijalistu pulmologu i medicinskoj sestri u timu,

- specijalistu ortodontu i medicinskoj sestri u timu i

- specijalistu medicine rada i medicinskoj sestri u timu

Zaključak br.100: Specijalistu radiologu, specijalistu pulmologu, specijalistu ortodontu i specijalistu medicine rada sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%, a medicinskim sestrama pripada dodatak na plaću od 6%.

Upit -U DOMU ZDRAVLJA OSIJEK također se obavlja i djelatnost RTG snimanja zubi. Ovu djelatnost obavljaju medicinske sestre koje su pohađale i položile ispit na tečaju

«Tehnika rukovanja i zaštita od zračenja pri radu sa zatvorenim izvorima zračenja».

Molimo Vaše tumačenje koji postotak na ime dodatka na uvjete rada trebamo dati ovim zdravstvenim radnicima.

Zaključak br.101: Sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora medicinskoj sestri pripada dodatak na plaću od 6%.

Upit - U našoj ustanovi rad u hitnim ambulantama za urologiju, ginekologiju, otorinolaringologiju, oftalmologiju, pedijatriju obavljaju se na odjelima.

Odjelna med. sestra obavlja svoj posao i posao u tim ambulantama više od 2/3 radnog vremena. Te ambulante su priznate od HZZO-a i evidentirano je njihovo radno vrijeme. Da li med. sestre koje rade na takvim poslovima imaju pravo na dodatak hitne službe 12% ili na odjelni dodatak 10%.

Zaključak br.108: Odjelne medicinske sestre sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora imaju pravo na dodatak na plaću od 10%.

Upit - Molimo da Povjerenstvo dade tumačenje da se je u članku 65. u položajima II. vrste pod točkom 4. podrazumijevalo, uz glavne sestre, zdravstveni radnik – voditelj odjela, da se ovaj dodatak primjenjuje i na glavne laboratorijske tehničare. Naime, u primjeni je došlo do tumačenja da se ova odredba odnosi samo na glavne sestre, dok se u tekstu izričito iza riječi:

«glavna sestra» stavlja zarez i navode zdravstveni radnici pa je sasvim jasno da se pod pojmom zdravstvenog radnika podrazumijevaju ostali profili zdravstvenih djelatnika koji su voditelji odjela, kao što su to glavni laboratorijski tehničari.

Navedeni stavovi izneseni u ovom podnesku razmotreni su i zaključeni na zajedničkom sastanku Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva medicinskih biokemičara i Samostalnog sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske koji je održan 18. travnja 2005. godine. Na istom sastanku utvrđeno je da prilikom pregovaranja i zaključivanja Kolektivnog ugovora nisu bili prisutni svi staleži u zdravstvu pa tako nisu bili prisutni medicinski biokemičari, a nažalost nisu niti konzultirani kao stručnjaci pa je došlo do pojedinih propusta ili nedorečenosti. Stoga molimo da Povjerenstvo posebno pažljivo razmotri naše primjedbe, iste usvoji i donese kao tumačenja koja imaju snagu Kolektivnog ugovora.

Zaključak br.109: Glavni laboratorijski tehničar, ako se radi o položaju II. vrste sukladno sklopljenom ugovoru o radu ima pravo kao voditelj odjela na 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - medicinske sestre (s PSIHIJATRIJSKE POLIKLINIKE U Puli) i mene, zanima imamo li pravo na dodatak uz osobni dohodak (prema Kolektivnom ugovoru) u iznosu od 8% ili 16%, odnosno spadaju li navedena radna mjesta pod stavak 3. ili stavak 7. Radnih mjesta II. i

III. vrste.

Sporno pitanje glasi: Jesmo li mi zdravstveni radnici na PSIHIJATRIJI (sa svim njezinim specifičnostima) ili POLIKLINICI (bilo kojoj)?

Napominjem da uz ovu zamolbu dostavljam i zahtjev koji sam u ožujku 2005. uputila Pravnoj službi Opće bolnice Pula, te Vas molim da mi potvrdite ima li osnove za ostvarivanje dodatka (prema stavku 3.) na osobni dohodak koji je u zahtjevu tražen.

Objašnjenje Upita:

Obraćam se Pravnoj službi Opće bolnice Pula sa zahtjevom za razmatranje (i preispitivanje) dodatka na dohodak zbog posebnih uvjeta rada.

Situacija koja me navela da se obratim Pravnoj službi je sljedeća:

Po novom KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDR.

OSIGURANJA kao zdravstvenom radniku psihijatrije pripada mi dodatak na dohodak u iznosu od 16% (RADNO MJESTO II. i III. vrste, stavak 3.) i dodatak od još 10% za radno mjesto odgovorne sestre psihijatrijske poliklinike (POLOŽAJ II. VRSTE, stavak 5. – voditelj odsjeka).

Međutim, ja sam od primjene novog Kolektivnog ugovora dobila dodatak na dohodak od samo 8% (u kategoriji RADNO MJESTO II. i III. vrste svrstana sam pod stavak 7. kao zdravstveni radnik poliklinika), a dodatak za radno mjesto odgovorne sestre nisam ni primila. Prije nego što sam se obratila Pravnoj službi Opće bolnice Pula, kontaktirala sam i neke druge odjele kao i druge psihijatrijske poliklinike u nekim našim gradovima i potvrdile su se moje sumnje da sam zakinuta u primanju dohotka na plaću budući da svi zdravstveni radnici psihijatrije spadaju pod stavak 3. (RADNO MJESTO II. i III. vrste) s pripadajućim dodatkom od 16%, bez obzira da li su djelatnici poliklinike ili odjela, a ne pod stavak 7. gdje su smješteni zdravstveni radnici ostalih poliklinika.

Ono što želim naglasiti je da psihijatrijski odjel i poliklinika zbog specifičnosti svog poslovanja spada pod stavak 2., dok ostali bolnički odjeli spadaju pod stavak 6, a poliklinike drugih odjela pod stavak 7. po klasifikaciji u KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDR. OSIGURANJA.

Smatram stoga, da u određivanju dodatka na dohodak, nije postupano ispravno te da me treba tretirati kao zdravstvenog radnika na psihijatriji (RADNO MJESTO II. i III. vrste, stavak 3.) kao što je učinjeno i sa kolegicama u ostalim psihijatrijskim poliklinikama u cijeloj Hrvatskoj. Osim toga smatram da me pripada i dodatak od još 10% za radno mjesto odgovorne sestre psihijatrijske poliklinike.

Molim pravnu službu da razmotri moj zahtjev i ispravi nastalu pogrešku jer smatram da se na ovaj način nije postupilo u skladu s novim KOLEKTIVNIM UGOVOROM ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDR. OSIGURANJA te sam time ostala osjetno oštećena u visini primljenog osobnog dohotka.

Zaključak br.110: Ako sukladno sklopljenom ugovoru o radu radnica radi u poliklinici pripada joj pravo na dodatak od 8%.

Ako se radi o položaju II. vrste radnica sukladno sklopljenom ugovoru o radu ima pravo kao voditelj odsjeka na 10% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odsjeku prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Od rujna 2004. godine obnašam funkciju glavnog inženjera Službe za mikrobiologiju u Hrvatskom zavodu za javno i za taj položaj mi je dodijeljen dodatak na osnovnu plaću od 5%. Stupanjem na snagu Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvo i zdravstveno osiguranje izdana mi je Potvrda o obračunu osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću kojom mi Položajni dodatak II. vrste zvanja i dalje iznosi 5% (po osnovi članka 65. GKU-a).

Kako sam smatrala oštećenom, uputila sam poslodavcu prigovor smatrajući da mi pripada dodatak od 15% koji imaju moje kolegice koje obnašaju istu funkciju u drugim zdravstvenim ustanovama (primjerice KBC Zagreb). Poslodavac mi je negativno odgovorio objašnjenjem da Kolektivni ugovor izričito navodi glavne sestre, a ne i glavne inženjere te da moje radno mjesto nije voditelj organizacijske jedinice pa se položajni dodatak ne može primijeniti.

Dobivši takav odgovor, zatražila sam njegovo obrazloženje jer je potpuno kontradiktorno da mi je položajni dodatak dodijeljen temeljem točke 4. članka 65. GKU-a, a u Odgovoru na prigovor poslodavac kaže da me se, kao glavnog inženjera službe, taj članak ne tiče. Smatram taj odgovor potpuno nelogičnim pa Vas ljubazno molim da mi pojasnite sljedeće:

1. Da li se točka 4. članka 65. GKU-a jednako odnosi na glavnog inženjera kao i na glavnu sestru?

2. Koji mi položajni dodatak, kao glavnom inženjeru službe koja broji oko 90 radnika, zakonski pripada?

Zaključak br.111:Glavni inženjer, ako se radi o položaju II. vrste sukladno sklopljenom ugovoru o radu ima pravo kao voditelj odjela na 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu prema članku 65. Kolektivnog ugovora

Upit - Medicinske sestre više i srednje stručne spreme koje rade u kirurškoj ambulanti podnijele su prigovor na dodatak od 8% koji se odnosi na zdravstvenog radnika u laboratoriju, fizioterapeute, u poliklinikama i u centralnoj sterilizaciji, a koji je utvrđen temeljem članka

65. radna mjesta II. i III. vrste točka 7.

Navedene djelatnice smatraju da su oštećene u odnosu na Kolektivni ugovor, jer kirurška ambulanta obavlja i zbrinjavanje hitnih kirurških pacijenata u prijepodnevnoj smjeni, te da ih je trebalo razvrstati u točku 3. zdravstveni radnik na hemodijalizi, na psihijatriji, na neurologiji i prosekturi, na intrahospitalnim infekcijama, te u hitnoj kirurškoj službi, sa dodatkom od 16%.

Zaključak br.113: Medicinske sestre više i srednje stručne spreme sukladno sklopljenom ugovoru o radu imaju pravo na dodatak na plaću od 16% ako rade u hitnoj kirurškoj službi ili dodatak na plaću od 12% ako rade 2/3 radnog vremena u hitnoj službi.

U protivnom sukladno ugovoru o radu radnice imaju pravo na dodatak na plaću od 8%.

Upit - U Općoj bolnici «Dr. Tomislav Bardek» Koprivnica formiran je poseban Hitni bolnički odjel kao ustrojbena jedinica, koji zbrinjava hitne pacijente kroz 24 sata, i to za kirurške, internističke, neurološke i psihijatrijske i sve ostale pacijente. Svi zdravstveni djelatnici II. i

III. vrste razvrstani su u grupu V., kao zdravstveni radnika sa 2/3 radnog vremena u hitnoj

službi. Navedeni djelatnici traže razvrstavanje u točku III. kao zdravstveni djelatnici u Hitnoj kirurškoj službi sa dodatkom od 16%.

Odgovoreno. Zaključak broj 113.

Upit - Doktor sam medicine, zaposlena u Domu zdravlja Sisačko-moslavačke županije, Ispostava Petrinja 30 godina, od toga 25 godina – specijalista radiolog, koji radi neprekidno u zoni ionizantnog zračenja. Dakle, pri svakodnevnim dijaskopskim pregledima nalazim se u istoj prostoriji, neposredno uz bolesnika. NE radnim na teledirigiranom rtg aparatu – udaljena nekoliko metara od bolesnika, niti odvojena olovnim staklom, već sam samo olovnom pregačom zaštićena od zračenja. Glava, vrat i ruke nisu mi zaštićeni – nikada.

Dnevno ne očitavam samo rtg snimke, već radim i ultrazvučne preglede, te dijaskopski uz snimanje, pregledavam pacijente. Veoma sam iznenađena što nakon 25 god. rada, u zoni ionizantnog zračenja, sada odjednom ne radim pod posebnim uvjetima rada. «Ne postoji tako mala doza ionizantnog zračenja koja ne bi mogla izazvati oštećenja na ljudima izloženim zračenju».

Da ne duljim, lijepo Vas molim odgovor:

1. Zašto ja, kao specijalista radiolog koja se svakodnevno zračim dijaskopirajući i snimajući, imam na uvjete rada 5%, a moji inženjeri med. radiologije, koji su UVIJEK odvojeni olovnim vratima i udaljeni od bolesnika kojeg snimaju, dobivaju 25% zbog rada u zoni ionizantnog zračenja? Naravno, to im pravo ne osporavam ni u kojem slučaju.

2. Znači li to da više ne moram dijaskopirati i snimati (praćenje akta gutanja pasaža jednjaka, želuca, prosvjetljivanje debelog crijeva (irigografija)?

3. Znači li to da više ne moram nositi film – dozimetar, niti ići na godišnje sistematske preglede zbog rada U ZONI IONIZANTNOG ZRAČENJA kao moji inž. med. radiologije?

Zaključak br.116: Liječniku specijalistu radiologije u domu zdravlja pripada pravo na dodatak na plaću od 5%, dok pravo na dodatak na plaću od 20% pripada isključivo liječniku specijalistu radiologije- intervencijski radiolog sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Vezano za izmjenu Kolektivnog ugovora Zajedničko povjerenstvo upućuje na zaključak broj 33.

Upit - Prošlo je 6 mjeseci otkako smo Vam poslali dopis u svezi čl.65 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdr. osiguranja s upitom da li su specijalisti radiolozi zaposleni u PZZ specijalisti i da li su uopće liječnici pošto primjenom rečenog članka primaju dodatak na plaću od 5 % kao i šalterski službenici i pomoćno osoblje u zdravstvu (ne podcjenjujemo ničiji rad!).Do danas nismo dobili nikakav odgovor. S obzirom da istovremeno liječnici specijalisti i nespecijalisti u bolnicama primaju dodatak od 16% ,molimo žurni odgovor zbog čega smo mi radiolozi u PZZ (Domovi zdravlja) diskriminirani, tim više što naš posao uključuje i direktno izlaganje zoni zračenja. Istovremeno naši inženjeri med. radiologije primaju dodatak od 25% na uvjete rada! Još jednom molimo hitno tumačenje zbog čega nama ne pripada dodatak od 16% .

Ukoliko i ovog puta Vaš cijenjeni odgovor izostane, morat ćemo tumačenje i zaštitu našeg statusa zatražiti pravnim putem. Prilažemo pisma podrške od strane Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog sindikata i Hrvatskog društva radiologa.

Specijalisti radiolozi Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije

Odgovoreno. Zaključci broj 116 i 33.

Upit -. Čl. 65. Da li liječnik u timu UHMP ima pravo na dodatak od 5% kao voditelj tima?

Zaključak br.124: Liječnik u timu ustanove za hitnu medicinsku pomoć ima pravo na dodatak na plaću od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Čl. 65. Koji dodatak na plaću (8% ili 10%) imaju zdravstveni radnici II. i III. vrste (laboranti, fizioterapeuti), ako su Statutom ustanove organizacione jedinice u kojima rade svrstane u odjele medicinskih djelatnosti?

Zaključak br.128: Vezano za dodatak na plaću za laborante upućujemo na zaključak Zajedničkog povjerenstva broj 53.

Fizioterapeutima pripada dodatak na plaću sukladno potpisanom ugovoru o radu, odnosno ako je u ugovoru o radu navedeno radno mjesto na odjelu pripada im dodatak na plaću od 10% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Čl. 65. Koji dodatak na plaću ima zdravstveni radnik II. i III. vrste (fizioterapeut) ako 2/3 radnog vremena provodi na odjelu neurologije, ili traumatologije i neurokirurgije?

Zaključak br.129: Zdravstveni radnik II. i III. vrste ako prema potpisanom ugovoru o radu radi na odjelu neurologije pripada mu dodatak na plaću od 16%, a ako radi na odjelu traumatologije i neurokirurgije pripada mu dodatak na plaću od 20% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit -Također nam je nejasno koji se postotak dodatka primjenjuje na rad zdravstvenog radnika II. i III. vrste u poliklinikama da li 8% kako je navedeno u članku 65 radna mjesta II i III vrste točka 7. ili točka 9. gdje je navedeno 6%.

Zaključak br.132: Ako se radi o bolničkoj poliklinici, sukladno sklopljenom ugovoru o radu, radnik ima pravo na dodatak na plaću od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit -. Da li položaji I. vrste (ravnatelj, pomoćnici, glavna sestra Bolnice, voditelji odjela i dr.) imaju pravo na dodatak?

Zaključak br.139: Plaću ravnatelja i pomoćnika ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članka 65. Kolektivnog ugovora. Glavnoj sestri KBC- a, Kliničke bolnice i klinike kao samostalne ustanove pripada pravo na dodatak na plaću od 50%, Glavnoj sestri županijske ustanove 45%, glavnoj sestri klinike 40% dodatka na plaću te voditelju odjela pripada dodatak na plaću od 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu sukladno zaključku Zajedničkog povjerenstva br. 18.

Uvećanje osnovne plaće zaposlenicima na radnim mjestima i poslovima iz članka 65. Kolektivnog ugovora ne mogu se međusobno kumulirati.

Upit - Da li u Bolnici za plućne bolesti i TBC u Klenovniku sve medicinske sestre imaju pravo na dodatak od 25%, a liječnici specijalisti, voditelji odjela, pa i ravnatelj, od 20%, kao da svi rade 2/3 radnog vremena s aktivnom TBC (mada svaka TBC nije i aktivna)? Mi smo ipak Bolnica koja liječi i plućne bolesti, karcinome, pneumonije, astme, dakle, ne samo TBC. Posebno je nelogično da ravnatelj i voditelji odjela ostvaruju dodatak od 20% kao da rade 2/3 radnog vremena s aktivnom TBC.

Zaključak br.140: Liječnik specijalist koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC(2/3 radnog vremena) ima pravo na dodatak na plaću od 20 % sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Zdravstveni radnik II. i III. vrste koji radi na liječenju aktivne TBC(2/3 radnog vremena) ima pravo na dodatak na plaću od 25 % sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Plaću ravnatelja i pomoćnika ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Voditelju odjela- položaj II. vrste pripada dodatak na plaću od 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu.

Upit - Dopis ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Zagreb g. xxxx.xx.xx. Željka Reinera.

U vezi dopisa broj: 166 od 8. prosinca 2005. godine Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji Vam je upućen u vezi isplate dodatka za posebne uvjete rada za inženjere medicinske laboratorijske dijagnostike i laboratorijske tehničare obavještavamo Vas o slijedećem:

Sindikat je uputio Kliničkom bolničkom centru dopis sa zahtjevom da se navedenom zaposlenicima isplaćuje 12% za posebne uvjete rada, a temeljem Zaključka br. 53. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Na 23. sjednici Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra od 22. studenog 2005. godine razmatran je zahtjev Sindikata i primjena Zaključka br. 53. Tom prilikom Upravnom vijeću prezentirana su dva podatka:

- Zaključak br. 53. obrazlaže se s time da laboratorijski tehničari i inženjeri započinju rad s bolesnicima vađenjem njihovih uzoraka krvi i sakupljanjem mokraće. U Kliničkom bolničkom centru uzimanje materijala za laboratorijske pretrage obavljaju medicinske sestre u skladu s odredbom iz Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim ustanovama – šifra usluge 1910(0).

- Isplata od 12% je povećanje ukupne mase sredstava za plaće od oko 400.000 kn godišnje.

Nakon primljenih informacija Upravno vijeće je zaključilo da se Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora postaviti upit s navođenjem podatka da u KBC-u medicinske sestre uzimaju materijale za laboratorijske pretrage te da li u tom slučaju treba primijeniti ovaj Zaključak na sve laboratorijske tehničare i inženjere, ili samo na one koji uistinu uzimaju materijale od bolesnika.

Nakon što dobijemo odgovor od Zajedničkog povjerenstva postupit ćemo prema stavu tog Povjerenstva i isplatiti dodatak na posebne uvjete rada onako kako zaključi Zajedničkog povjerenstvo.

Prema tome, Klinički bolnički centar neće ošteti zaposlenike i poštivat će Kolektivni ugovora, kao što je to uvijek činio, ali želi imati jasno tumačenje iz kojeg će proizaći pravilna primjena Kolektivnog ugovora.

Zaključak br.147: Zaključak broj 53. odnosi se na laboratorijske tehničare i inženjere u Medicinsko-biokemijskom laboratoriju.

Upit - Da li zaposleni na položajima I. vrste (voditelji medicinskih odjela u bolnici-liječnici specijalisti, glavna sestra bolnice, pomoćnici i drugi), koji osim vođenja rade i poslove struke kao i ostali kolege, imaju pravo na uvećanje osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada po čl. 65. i kakve.

Pojedini su do sada ostvarivali dodatke po Uredbi o izmjeni Uredbe o dodacima na plaću za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu («Narodne novine», br. 47/03) po popisu poslova, dok granski Kolektivni ugovor u ovoj godini u popisu radnih mjesta i poslova ne navodi dodatke za položaje I vrste, već samo za radna mjesta I. vrste s određenim dodacima, te na kraju članka ostala radna mjesta i poslove I, II, III i IV vrste s dodatkom od 5%.

Npr. Naš voditelj odjela intenzivne – liječnik specijalist radi poslove specijaliste u intenzivi, dežura i dijagnosticira. Do sada je imao dodatak od 20% po Uredbi o izmjeni uredbe o dodacima za plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu («Narodne novine», br. 27/2003) po popisu poslova od 20%. Da li je ispravan dodatak za navedeno 20% ili 16% kao zdravstveni radnik specijalist u bolnici ili 5% kao ostali poslovi ili nema dodatak pošto je na položaju a ne na radnom mjestu I. vrste. Usporedbe radi razlika u koeficijentu voditelja specijaliste i liječnika specijaliste je 12.44%.

Zaključak br.152: Plaću ravnatelja i pomoćnika ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članka 65. Kolektivnog ugovora.

Glavnoj sestri županijske bolnice pripada pravo na dodatak na plaću od 45%.

Voditelju odjela- položaj II. vrste pripada dodatak na plaću od 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu sukladno zaključku Zajedničkog povjerenstva br. 18.

Voditelju odjela-liječnik specijalist u jedinici intenzivnog liječenja pripada pravo na dodatak na plaću od 20%.

Upit - Obraćam Vam se u ime med.sestara Spec. bolnice za med. rehabilitaciju Krap. Toplice te Vas molimo da nam odgovorite da li su dodaci na plaću isti neovisno da li je opća bolnica, klinička bolnica ili specijalna (Krap.Toplice).

Neslužbena informacija je da će dodatak na plaću biti 8% s obzirom da smo mi rehabilitacija. Kako u bolnici postoje neurološka rehabilitacija, ortopedsko-traumatska, kardiološka te dječji odjel (neuro razvojne smetnja i neuro-trauma) dodatak bi morao biti veći. Neurološka rehabilitacija se sastoji od četiri odsjeka sa oko 140 bolesnika. Većina bolesnika dolazi kao direktni premještaji iz KBC, KB ili OB neposredno nakon preboljelog inzulta ili trume glave, op. tumori mozga. Oko polovice pacijenata Barthel indeks je od 0-10,

kod 30% pacijenata Barthel indeks je od 10-50, ostalih 20% pacijenata ima BI od 50-80. Unutar NRL-rehabilitacije nalazi se i odsjek na kojem je smješteno 35 bolesnika koji su doživjeli KCO od toga oko 15 osoba u stanju come ili PVS-a.

Kako bolesnici dolaze na rehabilitaciju već sedmi ili deseti postoperativni dan u teškom stanju nepokretnosti (NG-sonde, gastrosonde, infuzije, endotrahealne kanile, tubusi, dekubitusi), smatramo da bi nam trebali pripasti dodaci kao i ostalim sestrama u bolnicama.

Zaključak br. 154: Dodaci na plaću utvrđeni Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja isti su neovisno o vrsti bolnice u kojoj zaposlenik radi.

Upit - Rješenjem nadležnog organa raspoređena sam na radno mjesto voditelja Ispostave Solin doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije sa utvrđenim koeficijentom složenosti poslova.

Predmetno radno mjesto Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama utvrđeno je kao službeničko radno mjesto Položaja I. vrste bez ikakvih položajnih dodataka.

Člankom 65. Kolektivnog ugovora na kraju tablice pod rednim brojem 1. utvrđen je dodatak na plaću u visini od 5% za ostala radna mjesta i poslove I., II., III. I IV vrste.

Molim Vas da mi stoga odgovorite :

1. Pripada li ovaj dodatak na plaću i radnom mjestu «Položaj I. vrste» ukoliko za taj položaj nije predviđen nikakav položajni dodatak, osim utvrđenog koeficijenta

2. Jesu li Položajna radna mjesta I. vrste (bez ikakvih položajnih dodataka) jedna u sustavu zdravstva ostala bez utvrđenog dodatka na plaću, budući je odgovarajući dodatak na plaću citiranim člankom predviđen za sva radna mjesta u sustavu zdravstva osim za položajna

I. vrste.

3. Odnosi li se ovaj dodatak na plaću od 5% na sve nezdravstvene radnike koji nemaju dodatak na plaću po drugom osnovu, jer se dodaci ne mogu međusobno kumulirati (što je i utvrđeno člankom 66. K.U.), isključujući dodatak previđen člankom 67. K.U. ili je predviđen samo za navedena radna mjesta i poslove, ali ne i položaje I. vrste.

Zaključak br. 157: Svi nezdravstveni radnici koji nisu obuhvaćeni ostalim dodacima određenim člankom 65. stavkom 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja imaju pravo na dodatak od 5%.

Upit - Za koji postotak će se uvećati plaća bolničarima koji rade na neurologiji, psihijatriji, interni …..?

Naime do sada su bolničari imali isti postotak kao i sestre na pojedinim odjelima.

Zaključak br. 160: Plaća će se uvećati za 5%.

Upit - Molimo Vas da razmotrite našu zamolbu vezanu uz donošenje o Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 8. prosinca 2004.

Mi medicinske sestre u Zagrebu za javno zdravstvo u Službi za školsku medicinu svrstane smo u tehničko osoblje. Tim statusom nismo zadovoljne. Naš posao najvećim dijelom obavljamo na terenu (rad u školama više od 2/3 radnog vremena – tu smo izostavljene). Bez obzira na vremenske prilike svakodnevno koristimo službeni automobil te smo time izloženi stalnim prometnim rizicima, s obzirom da svakodnevno sudjelujemo pri sistematski pregledima te cijepljenju djece po školama izloženi smo raznim infekcijama itd. Na terenu doživljavamo razne stresne situacija kao i većina ostalih kolegica na svim ostalim radnim mjestima.

Prema Kolektivnom ugovoru o popisu radnih mjesta zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, naše radno mjesto ima dodatak od 6% (Točka 9. Radna mjesta II. I III. Vrste) gdje smo svrstani u istu kategoriju s nezdravstvenim ranicima (na poslovima čišćenja u operacijskoj Sali i prosekturi).

Smatramo da je navedeni dodatak neprimjeren s obzirom na uvjete i uglavnom terenski način obavljanja našeg posla. Stoga smatramo da bi bilo primjereno da smo u grupi patronažnih sestara (15%). U toj grupi su i vozači hitne pomoći, a mi pri obavljanju naših svakodnevnih poslova istovremeno obavljamo posao i vozača i sestara.

Želimo i nadamo se uz Vašu pomoć riješiti naš nepovoljni status.

U nadi povoljnog rješenja naše zamolbe srdačan pozdrav od sestara iz Vukovarsko-srijemske županije.

Zaključak br. 168: Upiti nisu predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Upit - a) Nezdravstveni djelatnici III vrste zvanja imaju dodatak od 5%

b) Zdravstveni djelatnici II i III vrste zvanja imaju dodatak od 8%

c) Djelatnici IV vrste zvanja imaju dodatak od 5%

Rad u mikrobiološkom laboratoriju podrazumijeva UZGOJ-NAMNAŽANJE- KONCENTRACIJU I EKSTRAKCIJU ČISTIH KULTURA MIKROOORGANIZAMA.

Prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada N.N. 3/84 (proglašen kao važeći 1991.) čl. 18. i čl. 56. rad u mikrobiološkom laboratoriju spada među poslove pri kojima je radnik u toku pretežitog dijela punog radnog vremena izložen biološkim agensima.

Prema Naputku o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštiti

N.N. 50/00 opasni medicinski otpad-infektivni otpad je otpad koji sadrži patogene biološke agense koji zbog svojeg tipa, koncentracije ili broja mogu izazvati bolest u ljudi koji su im izloženi, a to su kulture i pribor iz mikrobiološkog laboratorija.

Naš laboratorij kao jedan od manjih proizvodi mjesečno oko 700 kg OPASNOG MEDICINSKOG OTPADA – infektivnog otpada i mora imati Petogodišnji plan o postupanju s istim prema Naputku Ministarstva zdravstva N.N. 50/00.

Molim tumačenje :

1. Da li uvjeti rada u ovoj Službi prema čl. 65. KU za radno mjesto II i III vrste zvanja odgovaraju stavku 5. gdje zdravstveni i nezdravstveni radnik radi s infektima i ostvaruje pravo na dodatak na uvjete rada od 12%?

2. Da li djelatnici IV vrste zvanja-čistačice tj. peračice koje peru lab. Suđe zagađeno inf. materijalom, te vrše sterilizaciju inf. otpada imaju pravo na dodatak ne uvjete rada

veći od 5%.

Napomena :

Mnogi Zavodi u Hrvatskoj ocijenili su rad u mikrobiološkim lab. sa dodatkom na uvjete rada sa 12% npr. Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, Hrvatski Zavod za jasno zdravstvo, ZZJZ Rijeka, ZZJZ Pula, ZZJZ Šibenik, ZZJZ Osijek, ZZJZ Split…

Upit br. 1.

Zaključak br. 175: Ima pravo na dodatak od 12%.

Upit br. 2.

Zaključak br. 176: Djelatnici IV vrste zvanja -čistačice tj. peračice koje peru lab. suđe zagađeno inf. materijalom, te vrše sterilizaciju inf. otpada nemaju pravo na dodatak na uvjete rada veći od 5%.

Upit - U ovoj službi djelatnici I., II., III. i IV. vrste zvanja su prema članku 65. KU dobili različite dodatke na uvjete rada iako su izloženi istom štetnom djelovanju otrova: jakih kiselina, organskih otapala (acetonitril, tetraklorugljik, kloroform, diklormetan…), standardnih smjesa teških metala, pesticida, PCBa, PAHova i mikotoksina koji djeluju mutageno, kancerogeno i teratogeno.

Ove štetne tvari navedene su u članku 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada NN 3/1984 (proglašen važećim 1991.god.) i zahtjevaju postupanje prema Naputku Ministarstva zdravstva NN 50/2000 gdje se izričito navodi što je to KEMIJSKI OTPAD i kako ga zbrinjavati. Mi ga mjesečno proizvodimo u prosjeku 15 litara.

Molimo tumačenje:

1. Da li uvjeti rada u ovoj službi odgovaraju članku 65. KU stavku 5. (radna mjesta II. i III. vrste) gdje zdravstveni i nezdravstveni djelatnici ostvaruju dodatak od 12% za rad s otrovima?

2. Molimo komisiju da odredi dodatak za iste uvjete rada za I. vrstu zvanja u ZZJZ (nezdravstvena struka).

3. Molimo komisiju da odredi dodatak za iste uvjete rada za IV. vrstu zvanja – čistačice koje peru laboratorijsko suđe zagađeno gore navedenim kemijskim štetnostima.

Upit br. 1.

Zaključak br. 177: Pitanje da li navedeni kemijski odjel radi 2/3 radnog vremena s otrovima i infektima upućuje se g. xxxx.xx.xx. Mati Ljubičiću koji se određuje kao neutralni stručnjak.

Upit br. 2.

Zaključak br. 178: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Upiti br. 3.

Zaključak br. 179: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Upit - Prema Pravilniku o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja od 28.04.2004. tablica 1. točka 7. glasi:

Tim higijensko-epidemiološke službe čini:

1 spec. epidemiologije ili higijene ili ekologije 1 zdravstveni ili sanitarni tehničar (VŠS)

1 zdravstveni ili sanitarni tehničar (VSS)

U čl. 65. KU točka 3. (radna mjesta I vrste) stoji da liječnik specijalist epidemiolog u ZZJZ ostvaruje pravo na dodatak od 10%.

Molimo tumačenje:

Mogu li članovi epidemiološkog tima II i III vrste koji sada imaju dodatak na uvjete rada 6% (st. 9 – radna mjesta II i III vrste) ostvariti dodatak na uvjete rada od 10% ako 2/3 radnog vremena provode na terenu?

Zaključak br. 180: Ne, zdravstveni radnici II i III vrste imaju pravo na 6%.

Upit - Prema rješenju o utvrđivanju koeficijenata složenosti poslova i dodatka na plaću, koje sam primio 17. ožujka 2005. godine, smatram da nije pravično određen koeficijent složenosti za radno mjesto na koje sam određen na neodređeno radno vrijeme. Također, nije pravično određen dodatak na plaću temeljem kolektivnog ugovora.

Molim gore navedene da daju ispravno tumačenje koeficijenata složenosti poslova i dodatka na plaću temeljem kolektivnog ugovora za radno mjesto specijaliste kirurga sa punim radnim vremenom u specijalističkoj kirurškoj ambulanti i na poslovima općeg i kirurškog stacionara u ispostavi Mali Lošinj Doma zdravlja PGŽ Rijeka.

Napominjem da analizirajući kolektivni ugovor, osobno i od strane konzultiranih pravnih osoba, isti kolektivni ugovor ne razlikuje specijaliste kirurgije u zdravstvenim ustanovama Rijeke, Karlovca, Nove Gradiške, Zagreba i drugih gradova od specijaliste kirurga u zdravstvenoj ustanovi Malog Lošinja – kada je riječ o pravu na koeficijent složenosti poslova i dodatka na plaću.

Zaključak br. 182: Sukladno ugovoru o radu ako je raspoređen na poslove specijalista kirurga ima pravo na dodatak od 20%.

Upit - Radi rješenja postojećih sporova odnosno nesuglasnosti sa poslodavcem, nakon što smo iznijeli svoja mišljenja, molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. gdje spada sanitetski prijevoz

2. koji su poslovi medicinske sestre u sanitetskom prijevozu,

3. da li medicinska sestra mora stalo biti s vozačem pri svakom prijevozu pacijenta,

4. da li medicinska sestra ima pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada od 20% po sadašnjem KU,

5. da li medicinska sestra ima pravo na plaćeni smjenski rad,

6. dali medicinska sestra ima pravo na plaćeni noćni rad kad se prijevoz vrši noću hitno, isto se odnosi i na rad nedjeljom, blagdanom i sl.,

7. da li medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši, nakon završetka radnog vremena,

8. kako se sanitetski prijevoz u većini slučajeva odvija na relaciji Šibenik-Zagreb- Šibenik, Varaždinske toplice, Krapinske toplice, dakle mislimo na relacije u oba smjera više od 900 km, da li se sanitetski tim (vozač i med. sestra) moraju vratiti u istom danu i sutra biti na radnom mjestu, neovisno od umora, prekovremenog rada, putnog stresa i sl. ili ima pravo plaćeni slobodan dan

Upit br. 1.

Zaključak br. 184: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Upit br. 2.

Zaključak br. 185: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Upit br. 3.

Zaključak br. 186: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Upit br. 4.:

Zaključak br. 187: Ne, medicinska sestra nema pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada od 20% po sadašnjem Kolektivnom ugovoru.

Upit - Radi rješenja postojećih sporova i nesuglasica o tumačenju Kolektivnog ugovora, poradi poštene njegove primjene MOLIMO da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. koje su dužnosti vozača u sanitetskom prijevozu,

2. ako radi na poslovima pružanja HMP, ima li pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada uvećanim za 20% po sadašnjem KU,

3. dužnosti sanitetskog prijevoza,

4. da li vozaču koji je raspoređen na punkt udaljen 30 km dalje izvan sjedišta poslodavca i mjesta njegova stalnog boravka pripada pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva troškove života boravka na terenu,

5. naknada na dežurstvo subotom, nedjeljom uvećanom za 13,5% od osnovne plaće radnika.

Upit br. 2.

Zaključak br. 193: Ima pravo na dodatak sukladno svome ugovoru o radu.

Upit - Šaljem Vam pristupnice novih članova tako da po mojoj evidenciji sada imamo 30

članova, od ukupno 57 djelatnika Zavoda.

Također napominjem da imamo veliki broj članova nezdravstvenih radnika, koji su ogorčeni i revoltirani kolektivnim ugovorom, odnosno svojim statusom u zdravstvu.

Osobito su nezadovoljni sa plaćom koja proizlazi iz toga što:

1. pojedini djelatnici nisu cijeli radni staž radili u zdravstvu pa se na njih ne odnosi povećanje plaće s obzirom na staž

2. općenito nezdravstveni radnici su svrstani u najnižu kategoriju povećanja plaća

3. nije se vodilo računa o tome da pojedini nezdravstveni radnici rade poslove zdravstvenih radnika, ili da obavljaju poslove potpuno ravnopravno sa njima, tako da su nezdravstveni zakinuti ovim kolektivnim ugovorom.

Zaključak br. 197: Dopis vratiti sindikatu.

Upit - Po kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je zaključen dana 8. prosinca 2004. godine između Vlade Republike Hrvatske i četiri Sindikata u čl. 65. koji govori o uvećanju plaća radnicima na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

Pod točkom 3. navedeni su liječnik specijalist epidemiolog u zavodu za javno zdravstvo (2/3 radnog vremena na terenu).

Kako u našem Županijskom zavodu za javno zdravstvo svi timovi službe školske medicine provode svakodnevno 2/3 radnog vremena na terenu, molimo Vas za mišljenje o pravu na dodatak na plaću, o pravu na terenski dodatak i pravu na godišnji odmor prema uvjetima rada.

Napominjemo da svi timovi školske medicine svakodnevno obavljaju rad na terenu udaljenom od 1 km – 80 km.

Budući da se nismo prepoznali u novom Kolektivnom ugovoru, molimo Vaše mišljenje.

Zaključak br. 198: Zaposleni u zavodima za javno zdravstvo u službi školske medicine sukladno članku 65. točki 5. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ostvaruju pravo na dodatak od 6%.

Upit - Molimo Vas da nam dadete tumačenje dijela odredbe članka 65. Kolektivnog ugovora koje se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada.

Hitna medicinska pomoć u našoj ustanovi organizirana je kao jedinica hitne medicinske pomoći u domovima zdravlja u skladu sa člankom 4. Pravilnika o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći (NN br. 146/03). Kako je iz odredbi članka 4. i 5. Pravilnika o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći vidljivo, u ravnopravnom su statusu ustanova za hitnu medicinsku pomoć i jedinica hitne medicinske pomoći u domovima zdravlja, te nije predviđeno pružanje hitne medicinske pomoći vezivanjem radnog vremena na 2/3 radnog vremena na terenu.

Molimo Vas da nam odgovorite u koju grupu i koliki dodatak pripada radnicima – liječnicima i med. sestrama u jedinicama HMP u našoj ustanovi.

Također, molimo Vas da nam date tumačenje koji dodatak na uvjete rada pripadaju vozaču u HMP koji nije zdravstveni radnik. Da li za primjenu dodatka od 15% za vozača, vozač mora biti zdravstveni radnik, ili dodatak od 15% pripada i vozaču koji je educiran u skladu s Pravilnikom o HMP (NN br. 146/03).

Odgovoreno. Zaključak broj 23.

Zaključak br. 200: Vozaču koji nije zdravstveni radnik pripada pravo na dodatak od 15%, liječniku dodatak od 20% te medicinskoj sestri dodatak od 20%.

Upit - Molimo Vas da nam dadete tumačenje dijela odredbe članka 65. Kolektivnog ugovora koje se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada.

U našoj ustanovi postoji stacionar i dijaliza. Molimo Vas da nam odgovorite da li se oni smatraju kao bolnički odjeli i da li liječnici ostvaruju pravo na 16% dodatka iz točke 2. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik specijalist-zdrav. radnik bez specijalizacije u bolnici, odnosno da li medicinske sestre ostvaruju pravno na dodatak iz točke

6. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste na bolničkim odjelima za rad na stacionaru i dodatak iz toč. 3. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste za rad na dijalizi.

Zaključak br. 201: Odgađa se za sljedeću sjednicu kada će Povjerenstvo biti u punom sastavu.

Upit - Radnici više i srednje stručne spreme Službe za higijenu i epidemiologiju, Službe za zdravstvenu ekologiju i Službe za mikrobiološko-serološku dijagnostiku smatraju da imaju pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada iz članka 65. GKU u visini 12% zbog rada sa infektima i otrovima (Radna mjesta II. i III. vrste, točka 5. – rad s infektima i otrovima), ili bar na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada u visini od 8% - rad u laboratoriju (Radna mjesta II. i III. vrste, točka 7. – rad u laboratoriju).

Napominjemo da su svi radnici na radnim mjestima II. i III. vrste dobili uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada u visini 6%.

Zaključak br. 203: Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja točno je određeno tko ima pravo i pod kojim uvjetima na uvećanje plaće.

Upit - Dio radnika Službe za zdravstvenu ekologiju visoke stručne spreme također smatra da ima pravo na uvećanje osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada u visini 12% zbog rada sa otpadnim vodama, komunalnim i tehnološkim vodama, rad s otrovima i opasnim kemikalijama, kao što su organska otapala, fenoli, koncentrirane kiseline, lužine i dr.

Zaključak br. 204: Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja točno je određeno tko ima pravo i pod kojim uvjetima na uvećanje plaće.

Upit - Molimo Povjerenstvo za obrazloženje navoda iz članka 65. GKU, Radna mjesta II. i III. vrste redni broj 7. – analitičke službe u Zavodima za javno zdravstvo (8% s osnova posebnih uvjeta rada). Naime, molimo za pojašnjenje da li se to uvećanje odnosi na financijsko računovodstvene službe, Službu za zdravstvenu statistiku ili neku drugu Službu.

Zaključak br. 205: Uvećanje od 8% odnosi se na zdravstvene radnike kao što je regulirano člankom 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, radna mjesta II. i III. vrste, redni broj 7.

Upit - U ime djelatnika srednjeg i višeg stručnog naobrazovanja laboratorijskog usmjerenja, a s osvrtom na 7. sjednicu Zajedničkog povjerenstva za tumačenje GKU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 03. svibnja 2005. i uvidom u njen zaključak br. 53., postavljamo nekoliko upita.

Zaključkom br. 53. donesena je odluka da se svim djelatnicima u medicinsko- biokemijskom laboratoriju prema Uredbi na Radna mjesta II. i III. vrste dodjeli dodatak na uvjete rada od 12% (prema mišljenju neutralne stručnjakinje gđe. Elizabete Topić, dipl.ing.med.biokemije sukladno članku 19. KU).

Medicinsko-biokemijski laboratorij kao KZZLD se sastoji od općeg i specijalnog dijela.

U opći dio spadaju laboratoriji: opće i hitne biokemije, hematologije i koagulacije, a u specijalni dio – svi ostali laboratoriji: imunologija, citologija, metabolički lab., citogenetika, molekularna, toksikologija, endokrinologija, neurobiokemija, lab. za dg. proteina i enzima, itd.

U specijalnom dijelu, a koji nisu za sada u sklopu našeg Zavoda spada još niz laboratorija: mikrobiološki, zavoda za tipizaciju tkiva, institut za medicinska istraživanja, kao i niz malih specijalističkih laboratorija razbacanih po raznim klinikama.

Djelatnici laboratorija su tokom svog radnog vremena stalno izloženi biološkom infektivnom materijalu i raznoraznim kemijskim i organskim otapalima i otrovima. Smatramo da ne postoji tako mala doza toksičnosti, otrovnosti i agresivnosti koja ne bi mogla izazvati oštećenja na ljudima koji su time svakodnevno izloženi.

Zaključak br. 53 je dat kao odgovor na još nekoliko sličnih upita koje je rješavala Vaša komisija za tumačenje GKU kao recimo: decidiran rad u mikrobiološkom lab. i rad u dijagnostičkim laboratorijima na ime rada sa infektima.

Stoga se zaključak ove Komisije odnosi na djelatnike u svim dijagnostičkim laboratorijima: biokemijskom, hematološkom, koagulacijskom, imunološkom, citogenetskom, mikrobiološkom, citološkom, molekularnoj dijagnostici, toksikološkom, metaboličkom, endokrinološkom, lab. za tipizaciju tkiva…

Zaključak br. 208: Laboratorijski tehničari i inženjeri u medicinsko biokemijskim laboratorijima, kuda pripada i hematološki laboratorij te mikrobiološkim laboratorijima (ako rade za potrebe dijagnostike u zdravstvu), imaju pravo na dodatak od 12% prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Obrazloženje: zdravstveni tehničari i inženjeri u medicinsko biokemijskim laboratorijima te u mikrobiološkim laboratorijima rade 2/3 radnog vremena:

1. s potencijalno zaraznim materijalom (krv, mokraća i ostali biološki materijal)

2. reagencije s kojima svakodnevno rade u analitičkom radu sadrže otrovne supstance.

Upit - Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste – zdravstveni i

nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) rad s infektima 12% (red.br.5.) ili zdravstveni radnik u laboratoriju 8% (red.br.7.).

Koji dodatak se primjenjuje za radna mjesta i poslove u Djelatnosti Mikrobiološki laboratorij?

Odgovoreno. Zaključak broj 208.

Upit - Kako jedan poslodavac kao što je KBC-Zagreb može oštećivati radnike kasnijim isplatama plaća?

Zaključak br. 209: Upit nije predmet tumačenja ovoga Povjerenstva.

Upit - Molimo Vas da nam dadete tumačenje dijela odredbe članka 65. Kolektivnog ugovora koje se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada.

U našoj ustanovi postoji stacionar i dijaliza. Molimo Vas da nam odgovorite da li se oni smatraju kao bolnički odjeli i da li liječnici ostvaruju pravo na 16% dodatka iz točke 2. članka

65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik specijalist-zdrav. radnik bez specijalizacije u bolnici, odnosno da li medicinske sestre ostvaruju pravno na dodatak iz točke 6. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste na bolničkim odjelima za rad na stacionaru i dodatak iz toč. 3. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste za rad na dijalizi.

Zaključak br. 211: Liječnici i medicinske sestre u stacionaru i dijalizi u domovima zdravlja ostvaruju pravo na dodatak od 6% prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Koji dodatak na plaću pripada liječnicima, medicinskim sestrama /tehničarima i vozačima zaposlenima u HMP organiziranoj pri domovima zdravlja ?

Zaključak br. 219: Liječnici i medicinske sestre zaposleni u hitnoj medicinskoj pomoći organiziranoj pri domovima zdravlja sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora imaju pravo na dodatak od 20%, a vozači 15%.

Upit - Stupanjem na snagu novog Kolektivnog ugovora u našoj Ustanovi došlo je do nekih nejasnoća u provođenju i tumačenju, posebno u vezi s članom 65. istog ugovora. Naime, radi se o slijedećem.

Nazivi položaja pojedinih radnih mjesta ne odgovaraju nazivima položaja po sistematizaciji OB Šibenik iako organizacijski ta radna mjesta postoje.

OB Šibenik nema klinike niti odsjeke već odjele, službe ili djelatnosti koji se dijele u manje organizacijske jedinice. Tako npr. Služba Anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja ima dvije organizacijske jedinice i to anesteziju i JIL. Služba ima glavnu sestru i voditelja JIL-a i anestezije (više medicinske sestre).

Problem je nastupio radi nepostojanja riječi odsjek da bi te iste sestre koje vode gore spomenute jedinice dobile dodatak na plaću od 10%. Isti problem imaju i drugi odjeli gdje postoje voditelji slični jedinica npr. U Službi interne gdje imamo glavnu sestre, a isto tako voditelja Koronarne jedinice, kardiologije, hemodijalize i sl.

Pitanje : Kako ćemo «prevesti» terminologiju iz Kolektivnog ugovora u sistematizaciju Županijskih i općih bolnica budući da one nemaju klinike i odsjeke?

Zaključak br. 220: Opći akti zdravstvenih ustanova o unutarnjem ustroju moraju biti usklađeni sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.

Upit - Koji dodatak na uvjete rada ima ing. radiologije koji ima profesionalno oboljenje te je iz tog razloga premješten na rad na šalteru, a ima ugovor na radno mjesto ing. radiologije?

Zaključak br. 221: Ima pravo na dodatak od 25%.

Upit - koji dodatak na uvjete rada imaju medicinske sestre na internom odjelu s bolesnicima oboljelim od TBC-a;

Zaključak br. 222: Ako rade na odjelu ili odsjeku na kojem se dijagnosticira i liječi TBC, medicinska sestra ima pravo na dodatak od 25%.

Upit - Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja je Zaključkom br. 54. utvrdilo da svi zdravstveni djelatnici I, II i III vrste zaposleni u Klinici za plućne bolesti «Jordanovac» imaju pravo na dodatak na plaću od 20% (I vrsta), odnosno 25% (II i III) vrsta), a na temelju rada s bolesnicima koji se liječe od aktivne tuberkuloze (TBC) u trajanju od 2/3 radnog vremena. Na temelju ovog obvezujućeg zaključka izdvajanja za plaće zaposlenika Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» porasla su za iznos od oko 2.400.000,00 kuna godišnje što izravno ugrožava materijalno poslove ove ustanove.

Razmatrajući nastalu situaciju Upravno vijeće Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» na sjednici održanoj 24.07.2006. godine zaključilo je sljedeće :

Interpretacija termina 2/3 radnog vremena na način iz Zaključka je neprimjerena. Na taj se način Kolektivni ugovor ne tumači niti u bilo kojoj drugoj pulmološkoj ustanovi. Nadalje, analogna formulacija o 2/3 radnog vremena za zaposlenike izložene radijacijskom zračenju ili primjeni citrostatika ne vrijedi za sve zaposlenike koji rade u radiološkim odjelima niti za sve one koji rukuju citostaticima.

Treba istaknuti da se od aktivne TBC u Klinici za plućne bolesti «Jordanovac» liječi samo 1,7% ukupno hospitaliziranih bolesnika koji će se prema naputku Upravnog vijeća Upravi bolnice hospitalizirati samo na jednom od bolničkih odjela.

Na ovaj će način mogućnosti kontakta s aktivnom TBC za ostale zaposlenike biti značajno manja, tj. Na razini rizika u bilo kojoj drugoj zdravstvenoj ustanovi. Konačno, ovakva organizacija će zaštiti i druge hospitalizirane bolesnike na Klinici od eventualne infekcije tuberkulozom.

Nadalje, treba istaknuti da je sporni Zaključak donesen na temelju mišljenja nezavisnog eksperta, prim. xx.xx. Nevena Rakušića. Prim. xx.xx. Neven Rakušić nipošto nije nezavisni ekspert. Evidentan je sukob interesa jer i sam prim. Rakušić kao zaposlenik Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» dobiva Zaključkom određeni dodatak na plaću.

Upravno vijeće moli Povjerenstvo da preispita sporni Zaključak, te odredi uistinu neovisnog eksperta (jednog ili više) eventualno zaposlenika Republičkog Zavoda za zaštitu zdravlja. Smatramo da će ispravnom primjenom Kolektivnog ugovora sporni dodatak na plaću dobiti samo zaposlenici koji su uistinu izloženi aktivnoj TBC (zaposlenici novo formiranog bolničkog odjela), a pri čemu će se zaštiti materijalni interesi Klinike.

Zaključak br. 223: Povjerenstvo ostaje pri svom tumačenju, odnosno pri zaključku 54. koji je donijelo na 7. sjednici Povjerenstva održanoj 3. svibnja 2005. godine.

Upit - Ima još problema sa dodatkom na plaću za rad tj. da li mi kao vozači imamo ikakav dodatak na plaću zbog doticaja sa eventualnim pacijentima koji boluju od neke zarazne bolesti i sl.

Evo pred dva dana vožena je pacijentica koja je imala zaraznu bolest Menimgoencephalitis iz OB Ogulin u Kliniku Fran Mihaljević, bez da bi itko upozorio mene kao voditelja voznog parka, da poduzmem neke mjere zaštite za vozača i da bi se to vozilo nakon prijevoza dezinficiralo. Tek u večernjim satima se krenulo sa traženjem svih onih koji su bili u doticaju sa zareženom pacijenticom, da bi im se dala po jedna tableta, radi sprečavanja pojave te bolesti kod osoblja.

Zaključak br. 228: Ne.

Upit - Još jedan manji problem, koji se odnosi na dodatak na moju plaću. Naime ja sam raspoređen na mjesto voditelja voznog parka i sanitetskog prijevoza pa mi je do sada bio i dodjeljen dodatak na plaću za poslove koje obavljam uz one ostale poslove vozača u HMP i PB. Novim KU taj dodatak neću dobiti jer u dodacima za voditelje timova, odsjeka nema i mog radnog mjesta, a donošenjem novog TKU svi dosadašnji akti su stavljeni van snage pa tako i ja nemam taj dodatak na plaću, a obavljam posao većeg opsega i imam više odgovornosti i zaduženja.

Zaključak br. 229: Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nije predviđen dodatak za mjesto voditelja voznog parka.

Upit - Dostavljamo Vam pitanja dr. Nenada Srdoča i dr. Čabrijan Lea oba članova izvršnog odbora Podružnice sa zamolbom da nam obrazloženje date pismeno a ukoliko je potrebno da nam na njega odgovori pravni tim.

1. dr. Srdoč

Zašto zdravstveni radnici (SSS i VŠS) koji rade na radnim mjestima II. i III. vrste imaju 25% dodatka na plaću, a liječnici na istim radnim mjestima (operaciona sala, intenzivno liječenje,