Na temelju odredbi ĉlanka 26. i 27. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14 ) i ĉlanka
Na temelju odredbi ĉlanka 26. i 27. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14 ) i ĉlanka
53. stavak 1. Statuta Centra za socijalnu skrb Crikvenica, Upravno vijeće Centra za socijalnu skrb Crikvenica, na svojoj 10. sjednici održanoj 22. prosinca 2017. godine, uz prethodnu Odluku o davanju suglasnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, KLASA : 550-06/17-01/53, URBROJ : 519-04-3-3/10-17-2 od 09. studenog 2017. godine, donosi
PRAVILNIK O XXXX
X. TEMELJNE ODREDBE
Ĉlanak 1.
Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ureĊuju se plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene u Centru za socijalnu skrb Crikvenica (u daljnjem tekstu: Poslodavac), a pobliže se odreĊuje:
- zasnivanje radnog odnosa (sklapanje ugovora o radu),
- zaštita života, zdravlja i privatnosti radnika,
- zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja,
- zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad,
- probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad,
- radno vrijeme,
- odmori i dopusti,
- plaće i naknade plaća,
- zabrana natjecanja radnika s Poslodavcem,
- materijalna prava radnika,
- naknada štete,
- prestanak ugovora o radu,
- ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa te
- prijelazne i završne odredbe.
Ĉlanak 2.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliĉito ureĊeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, kolektivnim ugovorima ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drugaĉije odreĊeno.
Ĉlanak 3.
Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a xxxxxx xx obvezan prema uputama Poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
2
Sklapanje ugovora o radu
Ĉlanak 4.
Za zasnivanje radnog odnosa za sva upražnjena radna mjesta kod Poslodavca raspisuje se javni natjeĉaj.
Potreba za zasnivanje radnog odnosa oglašava se javnim natjeĉajem koji se objavljuje putem Hrvatskog xxxxxx za zapošljavanje, na web stranici odnosno na oglasnim ploĉama Poslodavca, Hrvatskog xxxxxx za zapošljavanje te u „Narodnim novinama“.
Javni natjeĉaj nije potreban u sluĉajevima rada na odreĊeno vrijeme radi zamjene odsutnog radnika ili privremenog povećanja posla.
Poslodavac je u obvezi na isti naĉin i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natjeĉaja.
Rok prijave na natjeĉaj teĉe od xxxx objave natjeĉaja u „Narodnim novinama“.
Xxxxxx 0.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu sklapa se na neodreĊeno vrijeme, osim ako zakonom o radu nije drugaĉije odreĊeno.
Ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na naĉin odreĊen Zakonom o radu.
Ako ugovorom o radu nije odreĊeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĊeno vrijeme.
Ĉlanak 6.
Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na odreĊeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrĊen rokom, izvršenjem odreĊenog posla ili nastupanjem odreĊenog dogaĊaja.
Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na odreĊeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u xxx ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz ĉlanka 14. stavka 3. Zakona o xxxx xxxx navesti.
Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na odreĊeno vrijeme, ukljuĉujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazoĉnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Ograniĉenja iz stavaka 2. i 3. ovoga ĉlanka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na odreĊeno vrijeme.
Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na odreĊeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na odreĊeno vrijeme.
Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga ĉlanka.
Ako je ugovor o radu na odreĊeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĊeno vrijeme.
Ĉlanak 7.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac xx xxxxx prije poĉetka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
Ako Poslodavac prije poĉetka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme.
Ĉlanak 8.
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz ĉlanka 7. stavka 2. ovog Pravilnika, xxxx sadržavati podatke o:
1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu,
2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na razliĉitim mjestima,
3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,
4) danu poĉetka rada,
5) oĉekivanom trajanju ugovora, u sluĉaju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme,
6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u sluĉaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, naĉinu odreĊivanja trajanja toga odmora,
7) otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u sluĉaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, naĉinu odreĊivanja otkaznih rokova,
8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima prav,o
9) trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.
Umjesto podataka iz stavka 1. toĉaka 6., 7., 8. i 9. ovoga ĉlanka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi xxxxxx, kolektivni ugovor ili pravilnik o xxxx xxxx ureĊuje ta pitanja.
Xxxxxx 0.
Osoba mlaĊa od petnaest xxxxxx ili xxxxx s petnaest i starija od petnaest, a mlaĊa od osamnaest godina koja pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.
Ĉlanak 10.
Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest xxxxxx i starijeg od petnaest xxxxxx za sklapanje odreĊenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi s xxx ugovorom.
Od ovlaštenja iz stavka 1. ovoga ĉlanka, izuzeti su pravni poslovi za ĉije poduzimanje zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.
Poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka, koji za sklapanje ugovora o radu nema ovlaštenje zakonskog zastupnika, odnosno odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.
U sluĉaju spora izmeĊu zakonskih zastupnika ili izmeĊu jednog ili više zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora o radu odluĉuje tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi, vodeći raĉuna o interesima maloljetnika.
Zakonski zastupnik može povući ili ograniĉiti ovlaštenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka, odnosno u ime maloljetnika raskinuti radni odnos.
Skrbnik može ovlaštenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka dati maloljetniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.
Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka xxxx xx dati u pisanom obliku. Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu
Ĉlanak 11.
Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom odreĊeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx sklopiti samo radnik koji udovoljava xxx uvjetima.
Posebni uvjeti odnose se na zahtjeve koje xxxx ispunjavati radnik za rad na pojedinom poslu (radnom mjestu), a odnose se na uvjete struĉne spreme, radno iskustvo i posebna znanja i sposobnosti, a koji se utvrĊuju posebnim Pravilnikom.
Ĉlanak 12.
Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o xxxx xxxxxx dolazi u dodir.
Xxxxxx 00.
Radi utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĊenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na lijeĉniĉki pregled.
Troškove lijeĉniĉkog pregleda snosi Poslodavac.
Ĉlanak 14.
Prigodom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o xxxx xxx i tijekom trajanja radnog odnosa, Poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim mjestom.
III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA Mjere zaštite na radu koje poduzima Poslodavac
Ĉlanak 15.
Poslodavac je obvezan primjenjivati propise iz podruĉja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu, ukljuĉujući mjere za sprjeĉavanje rizika u radu, a sve u skladu s posebnim Pravilnikom o zaštiti na radu i Pravilnikom o zaštiti od požara xx xxxx imati osobu zaduženu za sigurnost radnika, te sukladno mogućnostima Poslodavca osigurati potrebnu opremu svim struĉnim radnicima koji sukladno općem aktu o sistematizaciji poslova obavljaju terenski rad.
Zaštita na radu i dužnosti radnika
Ĉlanak 16.
Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, xx xxxxx na koje utjeĉu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac.
Radnik koji u sluĉaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno podruĉje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge radnike i može uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio xxxxx izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.
Zaštita privatnosti radnika
Ĉlanak 17.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraĊivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo Poslodavac ili osoba koju za to Poslodavac posebno opunomoći.
Poslodavac može pribavljati, obraĊivati, koristiti ili dostavljat trećim osobama samo podatke koji se odnose na podatke vezane za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa odnosno u svezi s radnim odnosom.
Ĉlanak 18.
Poslodavac xx xxxxx imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obraĊuju, koriste ili dostavljaju trećim osobama u skladu s zakonom.
IV. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA
Ĉlanak 19.
Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njezine trudnoće niti joj zbog trudnoće, roĊenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa smije ponuditi sklapane izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnim uvjetima.
Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreĊeno pravo predviĊeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.
Ĉlanak 20.
Trudnoj radnici, radnici koja xx xxxxxx ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, Poslodavac xx xxxxx za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o xxxx xxxxx će se na odreĊeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
U sporu izmeĊu Poslodavca i radnice samo xx xxxxxx specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuĊeni poslovi u sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka odgovarajući.
Ako Poslodavac nije u mogućnosti postupiti na naĉin propisan stavkom 1. ovoga ĉlanka, radnica ima pravo na dopust u skladu s posebnim propisom.
Prestankom korištenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak iz stavka 1. ovoga ĉlanka te radnica nastavlja obavljati poslove na xxxxxx xx prethodno radila na temelju ugovora o radu.
Dodatak ugovora o radu iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.
Ĉlanak 21.
Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 xxxx od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim spomenutih prava.
Otkaz iz stavka 1. ovoga ĉlanka je ništetan, ako je na xxx davanja otkaza Poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka ili ako radnik u roku od petnaest xxxx od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog lijeĉnika ili drugog ovlaštenog tijela.
Ĉlanak 22.
Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do xxxxx xxxxxx života djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na xxxxxx xx radio prije korištenja toga prava u roku od mjesec xxxx od xxxx xxxx je Xxxxxxxxxx obavijestio o prestanku korištenja prava.
Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje xx xxxxxx obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovog ĉlanka, Poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, xxxx uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.
Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga ĉlanka ima pravo na dodatno struĉni osposobljavanje, ako xx xxxxx do promjene u tehnici ili naĉinu xxxx, xxx i sve xxxxx pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.
V. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD Ĉlanak 23.
Radnik xx xxxxx što je moguće prije obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri xxxx xxxxx mu je dostaviti lijeĉniĉku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom oĉekivanom trajanju.
Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga ĉlanka, xxxxx xx to uĉiniti što je moguće prije, a najkasnije tri xxxx od xxxx prestanka razloga koji ga xx x xxxx onemogućavao.
Ĉlanak 24.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom lijeĉenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.
Ĉlanak 25.
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeĉenja, odnosno oporavka, ovlašteni specijalist medicine rada, odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima s pravo vratiti na poslove na xxxxxx xx prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovara o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju, što xx xxxx moguće odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.
Ĉlanak 26.
Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomiĉni gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti xxxx xx utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, poslodavac xx xxxxx, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što xx xxxx moguće odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.
Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga ĉlanka, Poslodavac xx xxxxx prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.
Ako je Xxxxxxxxxx poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovoga ĉlanka, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako xx xxxxxx odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radniĉkog vijeća.
U sporu izmeĊu Poslodavca i radnika, samo xx xxxxxx specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuĊeni poslovi iz stavka 1. ovoga ĉlanka odgovarajući.
Ako radniĉko vijeće ili tijelo koje ga zamjenjuje uskrati suglasnost na otkaz, odnosno ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radniĉkog vijeća, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.
Ĉlanak 27.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog lijeĉenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove iz ĉlanka 26. Ovog Pravilnika, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu ovim Zakonom.
Radnik iz stavka 1. ovoga ĉlanka, koji je neopravdano odbio ponuĊene poslove iz ĉlanka 26. Ovog Pravilnika nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Ĉlanak 28.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri struĉnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Poslodavac.
VI. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Ugovaranje i trajanje probnog rada
Ĉlanak 29.
Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci i to:
- mjesec xxxx za radna mjesta IV. vrste
- dva mjeseca za radna mjesta III. vrste
- tri mjeseca za radna mjesta II. vrste
- šest mjeseci za radna mjesta I. vrste
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje xxxxx xxxx.
Ĉlanak 30.
Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom xxxx xxxx biti u pisanom obliku i obrazložen.
Ako Poslodavac radniku otkaz iz stavka 1. ovog ĉlanka ne dostavi najkasnije posljednjeg xxxx probnog rada, smatrat će se da xx xxxxxx zadovoljio na probnom radu.
Obrazovanje
Ĉlanak 31.
Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
Radnik xx xxxxx, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.
Prilikom promjene ili uvoĊenja novog naĉina ili organizacije rada, Poslodavac xx xxxxx, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s njim sklopiti ugovor o radu
Ĉlanak 32.
Struĉni radnik koji se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovao, Poslodavac može zaposliti kao pripravnika.
Pripravnici se mogu zapošljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste Ugovor o radu pripravnika sklapa se na odreĊeno vrijeme.
Ĉlanak 33.
Pripravnik se za samostalan rad osposobljava pod nadzorom mentora kojega mu odredi Xxxxxxxxxx.
Za trajanja pripravniĉkog staža pripravnik će obavljati sve poslove iz djelokruga poslova za koje se priprema.
Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca sukladno posebnom propisu.
Ĉlanak 34.
Pripravniĉki staž traje 12 mjeseci.
Nakon što završi pripravniĉki staž, pripravnik polaže struĉni ispit.
Naĉin i postupak polaganja struĉnog ispita reguliran je posebnim propisom.
Za polaganje struĉnog ispita xxxxxx xxxx dobiti ispitni program i literaturu te ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od najmanje:
- 5 radnih xxxx za radna mjesta III. vrste,
- 7 radnih xxxx za radna mjesta II. vrste i
- 10 radnih xxxx X. vrste.
Pripravnik ima pravo na plaćeni dopust i na xxx xxxx polaže pripravniĉki ispit, a ako putuje u mjesto polaganja ispita xxx xxxxx xxx te plaćene putne troškove puta što ukljuĉuje put i smještaj prema potrebi.
Pripravniku koji ne položi struĉni ispit Poslodavac može redovito otkazati ugovor o
radu.
Struĉno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Ĉlanak 35.
Ako je struĉni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrĊeno kao uvjet za obavljanje poslova utvrĊeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreĊenog zanimanja, Poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na struĉno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struĉno osposobljavanje za rad).
Razdoblje struĉnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovog ĉlanka ubraja se u pripravniĉki staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreĊenog zanimanja.
Struĉno osposobljavanje za rad može trajati najdulje koliko traje pripravniĉki staž.
Ako Zakonom o radu nije drugaĉije propisano, na osobu koja se struĉno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.
Ugovor o struĉnom osposobljavanju za rad xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.
VII. RADNO VRIJEME
Pojam radnog vremena
Ĉlanak 36.
Radno vrijeme je vrijeme u kojemu xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojemu xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri ĉemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojemu se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.
Vrijeme pripravnosti i visina naknade odreĊuje se kolektivnim ugovorom.
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu Xxxxxxxxxx, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio Poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
Puno radno vrijeme
Ĉlanak 37.
Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 sati tjedno.
Nepuno radno vrijeme
Ĉlanak 38.
Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.
Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
Razdoblje rada s nepunim radnim vremenom jednako je razdoblju rada s punim radnim vremenom u pogledu prava na otpremninu, otkazni rok, jubilarnu nagradu i sva druga prava za ĉije je stjecanje važno prethodno trajanje radnog odnosa.
Skraćeno radno vrijeme
Ĉlanak 39.
Na poslovima na kojima uz primjenu mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Poslovi iz stavka 1. ovog ĉlanka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrĊuju se posebnim propisom.
Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme izjednaĉuje se s punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad
Ĉlanak 40.
U sluĉaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sliĉnim sluĉajevima prijeke potrebe, xxxxxx xx xx xxxxxx zahtjev Poslodavca xxxxx raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije poĉetka prekovremenog xxxx xxxxx radniku xxxxxx zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac xx xxxxx xxxxxx potvrditi u roku od xxxxx xxxx od xxxx xxxx je prekovremeni rad naložen.
Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem sluĉaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.
Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz ĉlanka
61. stavka 3. i ĉlanka 62. stavka 3. Zakona o radu, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u sluĉaju više sile. Prekovremeni rad plaća se na kraju svakog mjeseca, a ako radnik to želi može se izvršiti preraspodjela radnog vremena u omjeri 1 sat prekovremenog rada = sat i trideset minuta za utvrĊivanja broja sati i slobodnih xxxx, sukladno mogućnosti organizacije rada.
Rad po pozivu
Ĉlanak 41.
Rad po pozivu izvan radnog vremena može se odrediti u sluĉajevima kada se radi o sprjeĉavanju nastanka xxxx štete, ugrožavanju života radnika ili korisnika, teškog poremećaja u radu Poslodavca i drugim naroĉito opravdanim i neodgodivim sluĉajevima xxxx xx potrebno pozvati odreĊenog radnika jer prisutni radnici takvu situaciju ne mogu riješiti.
Xxxxxxx provedeno u radu po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaća.
U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme je ukljuĉeno i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.
Raspored radnog vremena – radni tjedan
Ĉlanak 42.
xxxxx.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme rasporeĊeno je u pet radnih xxxx, u pravilu od ponedjeljka do
Kod Poslodavca nema preraspodjele radnog vremena.
Dnevno radno vrijeme je, iskljuĉivo u jednoj smjeni, a iznimno, ako je to nužno, može
se odrediti dvokratni rad, za što Poslodavac xxxx dobiti suglasnost sindikata.
Ĉlanak 43.
Raspored i trajanje radnog vremena može se izmijeniti odlukom Poslodavca xxxx xx to izuzetno potrebno za poslove koji se obavljaju u više razliĉitih programa uz obveznu primjenu stavka 2. iz ĉlanka 42. ovoga Pravilnika.
Noćni rad
Ĉlanak 44.
Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu izmeĊu 22 sata uveĉer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.
Za maloljetnike noćnim radom smatra se rad izmeĊu 20 sati uveĉer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.
Noćni radnik xx xxxxxx, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog xxxx xxxx najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.
Ĉlanak 45.
Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u skladu s posebnim popisima, u sluĉajevima odreĊenim zakonom.
U sluĉaju noćnog rada iz prethodnog stavka, Poslodavac xx xxxxx osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.
Rad u smjenama
Ĉlanak 46.
Rad u smjenama je organizacija rada kod Poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, xxxx xxxx biti prekinut ili neprekinut. Smjenski radnik xx xxxxxx koji, kod Poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u razliĉitim smjenama.
Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuĉuju i noćni rad, xxxx xx osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopice najduže jedan tjedan.
Ĉlanak 47.
Poslodavac xx xxxxx noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve radnike i dostupne su u svako doba.
Radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreĊen da rad obavlja kao noćni radnik, prije zapoĉinjanja tog xxxx, xxx i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.
Troškove zdravstvenog pregleda snosi Poslodavac.
Ĉlanak 48.
Poslodavac xx xxxxx voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.
Evidencija iz stavka 1. ovog ĉlanka xxxx sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu propisane važećim pravilnikom o sadržaju i naĉinu voĊenja evidencije o radnicima.
VIII. ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Ĉlanak 49.
Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta.
Maloljetni radnik xxxx xxxx najmanje ĉetiri i pol sata dnevno ima svakog radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon poĉetka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Ako priroda posla ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka, Poslodavac će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće, a radnik stanku može koristiti i izvan ustanove Poslodavca.
Dnevni odmor
Ĉlanak 50.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset ĉetiri. sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.
Radnik ne može raditi više od 16 sati neprekidno, osim u sluĉaju više sile
Tjedni odmor
Ĉlanak 51.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.
Ako je prijeko potrebno da radnik radi na xxx tjednog odmora, osigurava mu se korištenje neiskorištenog tjednog odmora tijekom slijedećeg tjedna, odnosno prema odluci Poslodavca.
Ako se tjedni odmor radi potreba posla ne može koristiti u xxxx xxxx radniku inaĉe pripada tjedni odmor, radniku se u svakom sluĉaju xxxx osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada.
Godišnji odmor
Ĉlanak 52.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje ĉetiri tjedna (20 radnih xxxx), a maloljetni radnik i radnik xxxx xxxx na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.
Ĉlanak 53.
Na najmanje utvrĊeni godišnji odmor iz prethodnog ĉlanka dodaje se broj radnih xxxx koji se uraĉunavaju u godišnji odmor radnika po osnovi slijedećih kriterija:
a) prema dužini radnog staža:
- od 1 do 5 xxxxxx 1 xxx,
- od 5 do 10 xxxxxx 2 xxxx,
- od 10 do 15 xxxxxx 3 xxxx,
- od 15 do 20 xxxxxx 4 xxxx,
- od 20 do 25 xxxxxx 5 xxxx,
- od 25 do 30 xxxxxx 6 xxxx,
- od 30 do 35 xxxxxx 7 xxxx,
- više od 35 xxxxxx 8 xxxx
b) prema složenosti poslova
- poslovi VSS 5 xxxx,
- poslovi VŠS 4 xxxx,
- poslovi SSS, VKV ili KV 3 xxxx,
- ostali poslovi 2 xxx.
c) prema posebnim socijalnim uvjetima:
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku:
- za jedno malodobno dijete 2 xxxx,
- za dvoje ili više malodobne djece 3 xxxx,
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta
s posebnim potrebama 3 xxxx,
- radniku s invaliditetom ili s najmanje 70% tjelesnog oštećenja 2 xxxx,
- branitelju domovinskog rata 1 xxx
d) prema postotku uvećanja plaće s osnova uvjeta rada i to:
- 10% ili 12,5% 2 xxxx,
- 15% 3 xxxx,
- 17% ili 20% 4 xxxx,
- 25% 5 xxxx.
Ĉlanak 54.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 xxxxx xxxx niti manje od 4 tjedna neovisno o broju obraĉunatih xxxx godišnjeg odmora.
Iznimno od stavka 1. ovog ĉlanka, slijepi radnik i radnik koji po osnovi uvjeta rada ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće za 25% ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 xxxxx xxxx, a najviše 35 radnih xxxx, ovisno o kriterijima iz ĉlanka 53. ovog Pravilnika.
Ĉlanak 55.
Dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani odreĊeni zakonom ne uraĉunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koji je utvrdio ovlašteni lijeĉnik, ne uraĉunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor
Ĉlanak 56.
Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Rok stjecanja prava na godišnji odmor
Ĉlanak 57.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĊu dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stjeĉe pravo na puni godišnji odmor odreĊen na naĉin propisan odredbama ĉlanka. 53. i 54. ovoga Pravilnika, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod Poslodavca.
Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
Ĉlanak 58.
Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na naĉin propisan ĉlankom
57. ovog Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrĊuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz ĉlanka 53. i 54. ovog Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Iznimno od ĉlanka 53., 54. i 57. ovoga Pravilnika, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.
Poslodavac koji je radniku iz stavka 2. ovoga ĉlanka, prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.
Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu. Pri izraĉunavanju trajanja godišnjeg odmora na naĉin iz stavka 1. ovoga ĉlanka, najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
Ĉlanak 59.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Radnik xxxx xx narav posla takva xx xxxx raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviĊenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji
odmor u visini prosjeĉne mjeseĉne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ukoliko je to za njega povoljnije.
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Ĉlanak 60.
U sluĉaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac xx xxxxx radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Naknada iz stavka 1. ovog ĉlanka odreĊuje se razmjerno broju xxxx neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
Ĉlanak 61.
Radnik ima pravo koristiti godišnji odmora u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Poslodavac drukĉije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje dva xxxx ranije.
Prenošenje godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu
Ĉlanak 62.
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz ĉlanka 62. stavka 3. ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz ĉlanka 62. stavka 3. ovoga Pravilnika radnik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu, ako mu xx xxxx omogućeno korištenje toga odmora.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga ĉlanka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je steĉen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja slijedeće kalendarske godine.
Raspored korištenja godišnjeg odmora
Ĉlanak 63.
Raspored (plan) korištenja godišnjeg odmora utvrĊuje Poslodavac u skladu s ovim Pravilnikom najkasnije do 30.lipnja tekuće godine.
Pri utvrĊivanju vremena korištenja godišnjeg odmora (rasporeda), a u sklada s
potrebama organizacije rada, Poslodavac je obvezan voditi brigu o potrebama i željama radnika te u xxx smislu prikupiti njegove prijedloge i savjetovati se sa radniĉkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom.
Na temelju plana korištenja godišnjeg odmora, poslodavac radniku xxxx dostaviti odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 xxxx prije korištenja istog u kojoj se navodi trajanje godišnjeg odmora i razdoblje njegova korištenja.
Plaćeni dopust
Ĉlanak 64.
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobaĊanje xx xxxx uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 10 radnih xxxx u slijedećim sluĉajevima:
- sklapanja braka 5 radnih xxxx,
- roĊenja djeteta 5 radnih xxxx,
- smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika,
posvojitelja, oĉuha, maćehe i unuka 5 radnih xxxx,
- smrti brata ili sestre, djeda ili xxxx
te roditelja supružnika 2 xxxxx xxxx
- selidbe u istom mjestu stanovanja 2 xxxxx xxxx,
- selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 xxxxx xxxx,
- xxxxx bolesti djeteta ili roditelja izvan
mjesta stanovanja 3 xxxxx xxxx,
- nastupanje u kulturnim i športskim priredbama 1 radni xxx,
- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima i obrazovanju za sindikalne
aktivnosti 3 xxxxx xxxx,
- elementarne nepogode 5 radnih xxxx,
- darivanje krvi 2 xxxxx xxxx za svako davanje.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni sluĉaj naveden u stavku 1. ovog ĉlanka, neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Ako sluĉaj iz stavka 1 ovog ĉlanka nastane za vrijeme dok xx xxxxxx na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koristi plaćeni dopust.
Dopust za školovanje
Ĉlanak 65.
Radnik koji je upućen na školovanje, struĉno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na dopust do 15 radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita., a za polaganje završnog ispita xxx 5 xxxx.
Poslodavac je obvezan sklopiti s radnikom kojega je uputio na školovanje, struĉno osposobljavanje ili usavršavanje ugovor o meĊusobnim pravima i obvezama.
Ĉlanak 66.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom,
plaćenog dopusta smatrat će se vremenom provedenim na radu.
Neplaćeni dopust
Ĉlanak 67
Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukĉije odreĊeno.
Ĉlanak 68.
Xxxxxx ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i struĉnog usavršavanja, i to:
– 5 xxxx za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi;
– 10 xxxx za polaganje ispita na struĉnim i sveuĉilišnim studijima, odnosno za polaganje pravosudnog ispita;
– 5 xxxx za prisustvovanje struĉnim seminarima i savjetovanjima; i
– 2 xxxx za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatiĉko školovanje, uĉenje stranih jezika i sl.).
Školovanje i struĉno usavršavanje iz stavka 1. ovoga ĉlanka treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću Poslodavca.
IX. PLAĆE
Plaća za obavljeni rad radnika
Ĉlanak 69.
Za izvršeni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na plaću ĉija xx xxxxxx u bruto iznosu za svako radno mjesto.
Plaću radnika ĉini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovnu plaću radnika ĉini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je rasporeĊen i osnovice za izraĉun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Osnovica za izraĉun plaće utvrĊuje se kolektivnim ugovorom, odnosno odlukom
Vlade.
Ako se osnovica za izraĉun ne utvrdi do donošenja državnog proraĉuna, osnovicu
utvrĊuje Vlada.
Koeficijente složenosti poslova pojedinog radnog mjesta utvrĊuje Vlada RH Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.
Dodaci na osnovnu plaću su uvećanja plaće, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i stimulacija.
Ĉlanak 70.
Za ostvarene natprosjeĉne rezultate u radu radniku se može isplatiti nagrada sukladno odredbama Zakona o plaćama u javnim službama.
Ĉlanak 71.
Osnovna plaća radnika uvećat će se:
- za noćni rad | 40%, | |
- za prekovremeni rad | 50%, | |
- za rad subotom | 25%, | |
- za rad nedjeljom | 35%, | |
- za dvokratni rad | 10% |
- za rad u dugoj smjeni 10% ako radnik radi u smjenskom radu ili u
turnusima.
Osnovna plaća radnika uvećat će se za 8% ako radnik ima znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% ako ima znanstveni stupanj doktora znanosti.
Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad radnika prema utvrĊenom radnom vremenu poslodavca xxxx xxxxxx obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu xxxx (noćna smjena) tijekom radnog tjedna.
Rad u smjenama je rad radnika koji mijenja smjene ili naizmjeniĉno obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
Rad u smjeni je rad radnika koji naizmjeniĉno ili najmanje dva xxxx u tjednu obavlja poslove u drugoj smjeni.
Rad u turnusima smatra se rad xxxx xxxxxx obavlja naizmjeniĉno tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati u ciklusima 00-00-00-00.
Naknada za rad u smjenama iz stavka 3., 4. i 5. ovoga ĉlanka isplaćuje se za rad u drugoj smjeni.
Dvokratni rad je rad radnika koji poslove obavlja tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od devedeset minuta. Uvećanje plaće za dvokratni rad isplaćuje se u postotku od 10% uvećanja dnevne zarade za radni xxx u kojemu xx xxxxxx radio dvokratno.
Rad u drugoj smjeni je rad od 14 do 22 sata, a noćni rad je rad radnika izmeĊu 22 sata uveĉer i 6 sati ujutro narednog xxxx.
Za rad u dane blagdana, neradnih xxxx utvrĊenih zakonom i rad na xxx Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Dodaci iz stavka 1. ovog ĉlanka meĊusobno se ne iskljuĉuju.
Ako radnik radi zamjene obavlja poslove više složenosti za vrijeme odsutnosti tog radnika u trajanju najmanje xxxxx xxxx, plaća mu se za vrijeme trajanja zamjene isplaćuje u visini plaće radnog mjesta kojega je obavljao po nalogu.
Ĉlanak 72.
Poslodavac je svakom radniku obvezan platiti prekovremeni rad.
Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada i ako radnik to želi, radnik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih xxxx prema ostvarenim xxxxxx prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 sukladno mogućnostima organizacije rada Poslodavca.
Dodaci s osnova uvjeta rada
Ĉlanak 73.
Osnovna plaća uvećat će se s osnova uvjeta rada radniku sukladno odredbama važećeg kolektivnog ugovora.
Svaki radnik može ostvariti pravo na uvećanje plaće s osnova uvjeta rada samo po jednom osnovu, tj. uvjeti rada se ne kumuliraju.
Naknada za pripravnost
Ĉlanak 74.
Pripravnost postoji kada radnik ne xxxx biti prisutan u ustanovi za socijalnu skrb, xxx xxxx biti dostupan radi obavljanja hitnih poslova.
Naknada za pasivnu pripravnost plaća se u paušalnom iznosu i to za:
- pripravnost u vrijeme dnevnog odmora izmeĊu
dva xxxxx xxxx i u xxxx tjednog odmora 2 % od osnovne plaće radnika,
- pripravnost u dane blagdana, spomen
xxxx i neradnih xxxx 4 % od osnovne plaće radnika.
Kada xx xxxxxx u pripravnosti pozvan raditi, efektivno odraĊeni sati smatraju se prekovremenim radom i na xxx xxxxx se plaćaju, ukljuĉujući i sve pripadajuće dodatke za noćni rad, rad subotom i nedjeljom, rad blagdanom te naknadu stvarnih troškova prijevoza.
Potrebu za pripravnošću, trajanje i broj radnika u pripravnosti utvrĊuje Ministarstvo socijalne politike i mladih.
Isplata plaće
Ĉlanak 75.
Plaća se isplaćuje jednom mjeseĉno za prethodni mjesec, s time da razmak izmeĊu dviju isplata ne smije biti dulji od 30 xxxx.
Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća. Poslodavac xx xxxxx na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredita, uzdržavanja,
sindikalne ĉlanarine i sl.).
Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukĉije odreĊeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije od 15. xxxx u idućem mjesecu.
Ĉlanak 76.
Kod Poslodavca nema tajnosti plaća.
Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih radnika Poslodavca svim radnicima Poslodavca i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.
Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjeseĉno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika.
Struktura odbitaka, odnosno ustegnuće iz plaće radnika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika ĉuvati tajnost tih podataka.
Ĉlanak 77.
Poslodavac xx xxxxx najkasnije 15 xxxx od xxxx isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obraĉun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrĊeni.
Poslodavac koji na xxx dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, xxxxx xx do xxxxx mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obraĉun iznosa koje je bio xxxxx isplatiti.
Obraĉuni iznosa su ovršne isprave.
Ĉlanak 78.
Plaća pripravnika iznosi 85% od plaće radnog mjesta za koje se pripravnik osposobljava.
Naknada plaće
Ĉlanak 79.
Za razdoblje u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreĊenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće.
Naknada plaće iz stavka 1. ovoga ĉlanka isplaćuje se na teret Poslodavca istodobno s isplatom plaće.
Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:
- godišnjeg odmora,
- plaćenog dopusta,
- državnih blagdana i neradnih xxxx utvrĊenih zakonom,
- obrazovanja, prekvalifikacije i struĉnog osposobljavanja na koje je upućen od poslodavca,
- obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti,
- zastoja u poslu do kojeg xx xxxxx bez njegove krivnje,
- drugih sluĉajeva utvrĊenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom.
Naknada plaće za vrijeme bolovanja.
Ĉlanak 80.
Ako xx xxxxxx odsutan s rada zbog bolovanja do 42 xxxx, pripada mu naknada plaće u visini 85% osnovice od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego xx xx zapoĉeo bolovanje.
Naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego xx xx zapoĉeo bolovanje, pripada radniku xxxx xx na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozlijede na radu.
Posebna zaštita radnika glede isplate plaće.
Ĉlanak 81.
U sluĉaju kada tijekom radnog vijeka radnika doĊe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrĊene rješenjem nadležnog tijela i jednog od slijedećih uvjeta:
- starosti – 5 xxxxxx pred starosnu mirovinu; ili
- profesionalnog oboljenja; ili
- povrede na radu,
poslodavac xx xxxxx radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće xxxx xx ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
Pod plaćom iz stavka 1. ovog ĉlanka raĉuna se osnovna plaća i dodaci na plaću.
Radniku 5 xxxxxx pred starosnu mirovinu, majci djeteta do tri godine starosti i samohranom roditelju ne može se odrediti rad noć, dežurstvo i pripravnost bez njihova pristanka.
X. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Ĉlanak 82.
Ostala materijalna prava radnika (regres, pomoći, dnevnica i naknada troškova putovanja, terenski dodatak, naknada za odvojen život, naknada za trošak prijevoza, naknada za korištenje osobnog automobila, jubilarna naknada, danu prigodi Xxxx sv. Xxxxxx, božićnica, naknade po osnovi izuma i tehniĉkog unapreĊenja, osiguranje, sistematski pregledi stambeno zbrinjavanje i dr.), isplaćivat će se u skladu s važećim kolektivnim ugovorima.
XI. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM
Xxxxxx 00.
Radnik ne smije bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuĊi raĉun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac ( zakonska zabrana natjecanja).
Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga ĉlanka, Xxxxxxxxxx može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raĉun, odnosno da mu xxxxxx xxxxx zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.
Pravo Poslodavca iz stavka 2. ovoga ĉlanka prestaje u roku tri mjeseca od xxxx xxxx je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet xxxxxx xx xxxx sklapanja posla.
Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Poslodavac saznao da se radnik bavi obavljanjem odreĊenim poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.
Poslodavac može odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovoga ĉlanka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.
Ĉlanak 84.
Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreĊeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe xxxx xx u tržišnom natjecanju s Poslodavcem te da ne smije na svoj raĉun ili za raĉun treće osobe sklapati poslove kojima se natjeĉe s Poslodavcem ( ugovorna zabrana natjecanja).
Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smije se zakljuĉiti za razdoblje duže od dvije godine od xxxx prestanka radnog odnosa.
Ugovor xx xxxx sklopiti u pisanom obliku, a može biti sastavni dio ugovora o radu.
Ĉlanak 85.
Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom Xxxxxxxxxx preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjeĉne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Naknadu iz stavka 1. ovoga ĉlanka Poslodavac xx xxxxx isplatiti radniku najkasnije do
petnaestog xxxx u mjesecu za prethodni mjesec.
XII. NAKNADA ŠTETE
Ĉlanak 86.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, xxxxx xx štetu nadoknaditi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu naknaĊuju u jednakim dijelovima.
Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom poĉinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.
Ĉlanak 87.
Naknada štete koju radnik na radu ili u svezi s radom uzrokuje Poslodavcu, smanjit će se pod uvjetom da šteta nje uĉinjena namjerno odnosno da radnik do xxxx nije uzrokovao štetu, ako:
- se šteta može u cijelosti ili djelomiĉno otkloniti radom kod Poslodavca i sredstvima rada Poslodavca; ili
- xx xxxxxx u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila; ili
- se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku; ili
- se radi o xxxxxx xxxxx.
Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovog ĉlanka iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.
Ĉlanak 88.
Poslodavac ne može unaprijed odrediti odreĊene iznose naknade štete.
Ĉlanak 89.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio Poslodavac, xxxxx xx Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Ĉlanak 90.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga ĉlanka odnosi se i na štetu xxxx xx Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
XIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Naĉini prestanka ugovora o radu
Ĉlanak 91.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću radnika,
2. istekom vremena na koji je sklopljen ugovor o radu na odreĊeno vrijeme,
3. kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukĉije ne dogovore,
4. sporazumom radnika i Poslodavca,
5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog gubitka opće sposobnosti za rad,
6. otkazom,
7. odlukom nadležnog suda.
Oblik sporazum o prestanku ugovora o radu
Ĉlanak 92.
Sporazum o prestanku ugovora o xxxx xxxx biti zakljuĉen u pisanom obliku.
Otkaz ugovora o radu
Ĉlanak 93.
Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.
Redoviti otkaz ugovora o radu
Ĉlanak 94.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u sluĉaju:
- ako prestane potreba za obavljanjem odreĊenog posla zbog gospodarskih, tehniĉkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreĊenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz),
- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu)
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.
Ĉlanak 95.
Bez suglasnosti radniĉkog vijeća ili tijela koje ga zamjenjuje, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu slijedećim kategorijama radnika:
- nakon navršenih 25 xxxxxx xxxxx kod istog poslodavca i 50 xxxxxx xxxxxx,
- radnici koja xx xxxxxx do navršene prve godine života djeteta,
- roditelju do navršene xxxx xxxxxx života djeteta,
- roditelj koji uzdržava i skrbi o djetetu s teškoćama u razvoju,
- roditelju s troje ili više uzdržavane djece do navršene 15. Godine života najmlaĊeg djeteta i
- roditelju jednoroditeljske obitelji koji uzdržava i skrbi o djetetu do navršene 15. godine života djeteta.
Ĉlanak 96.
Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od xxxx dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u roku iz stavka 1. ovog ĉlanka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, Poslodavac xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojemu je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
Staž kod istog poslodavca
Ĉlanak 97.
Xxx xxxx kod istog poslodavca raĉuna se neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca.
Kao ukupni xxxxx xxxx u javnim službama smatra se i rad u prijašnjim ustanovama i drugim pravnim osobama koje xx xxxxx smatraju javnim službama ili koji su pravni prednici javnih ustanova na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama.
Izvanredni otkaz ugovara o radu
Ĉlanak 98.
Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodreĊeno vrijeme ili odreĊeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili xxxx xxxxx osobito važne ĉinjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ĉlanak 99.
Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja za ĉinjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreĊeno vrijeme
Ĉlanak 100.
Ugovor o radu sklopljen na odreĊeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviĊena ugovorom.
Neopravdani razlozi za otkaz
Ĉlanak 101.
Privremena nenazoĉnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv Poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Postupak prije otkazivanja
Ĉlanak 102.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx radnika xxxxxx upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u sluĉaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od Poslodavca da to uĉini.
Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.
Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
Ĉlanak 103.
Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik.
Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok
Ĉlanak 104.
Otkazni rok poĉinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
Otkazni rok ne teĉe za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom lijeĉenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Otkazni rok ne teĉe za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Ako xx xxxxx do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos xxx radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od xxxx uruĉenja odluke o otkazu ugovora o radu.
Otkazni rok teĉe za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukĉije ureĊeno.
Najmanje trajanje otkaznog roka
Ĉlanak 105.
U sluĉaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:
- dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno manje od jedne godine,
- mjesec xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,
- mjesec xxxx i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno dvije godine.
- dva mjeseca ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno pet xxxxxx,
- dva mjeseca i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno deset xxxxxx,
- tri mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvadeset xxxxxx.
Otkazni rok iz stavka 1. ovog ĉlanka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset xxxxxx, povećava se za dva tjedna ako xx xxxxxx navršio 50 xxxxxx xxxxxx, a za mjesec xxxx ako je navršio 55 xxxxxx xxxxxx.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenijim ponašanjem radnika) utvrĊuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrĊenih u st. 1. i 2. ĉlanaka.
Ĉlanak 106.
Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu xx xxxxx platiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Ĉlanak 107.
Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje ĉetiri sata tjedno radi traženja novog zaposlena.
Ĉlanak 108.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec xxxx, ako on za to ima osobito važan razlog.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Ĉlanak 109.
Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na sluĉaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
Ako radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takovog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik xx xxxx izjasniti u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 xxxx.
U sluĉaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od 15 xxxx u kojem radnik može od Poslodavca zahtijevati ostvarenja povrijeĊenog prava teĉe od xxxx xxxx xx xxxxxx izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od xxxx isteka roka koji za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.
Otpremnina
Ĉlanak 110.
Radnik kojem Xxxxxxxxxx otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreĊuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnog trajanja radnog odnosa s Poslodavcem.
Otpremnina iznosi jednu trećinu prosjeĉne mjeseĉne plaće koju xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku godinu rada kod Poslodavca.
Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovog ĉlanka ne može biti veći od šest prosjeĉnih mjeseĉnih plaća koje xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Ĉlanak 111.
Radniku s 30 i više xxxxxx xxxx kod Poslodavca, kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu, isplaćuje se otpremnina u visini najmanje 65% prosjeĉne mjeseĉne bruto plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada, ako razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika.
Ĉlanak 112.
Xxxxxxxxxx se isplaćuje odmah po prestanku radnog odnosa, a najkasnije 30 xxxx po prestanku radnog odnosa.
Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava Ĉlanak 113.
Poslodavac xx xxxxx u roku od xxxx xxxx na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.
Poslodavac xx xxxxx u roku od petnaest xxxx od xxxx prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
Poslodavac u potvrdi iz stavaka 1. i 2. ovoga ĉlanka ne smije naznaĉiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
XIV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Odluĉivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Ĉlanak 114.
Ravnatelj ustanove odluĉuje o pravima i obvezama iz radnog odnosa. Protiv odluke ravnatelja radnik može izjaviti žalbu Upravnom vijeću. Odluka Upravnog vijeća je konaĉna i izvršna.
Sudska zaštita prava iz radnog odnosa
Ĉlanak 115.
Radnik koji smatra da mu je ravnatelj povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 xxxx od xxxx dostave zahtijeva kojom je povrijeĊeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Upravnog vijeća kao drugostupanjskog tijela ostvarenje tog prava.
Ako Upravno vijeće ustanove u roku od 15 xxxx od dostave zahtijeva radnika iz stavka
1. ovog ĉlanka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Upravnom vijeću nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog ĉlanka, osim u sluĉaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novĉanim potraživanjima iz radnog odnosa.
Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se xx xxxxxxxx zaštite dostojanstva radnika.
Zaštita dostojanstva radnika i zaštita od diskriminacije
Ĉlanak 116.
Poslodavac xx xxxxx zaštiti radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na podruĉju rada i radnih uvjeta, ukljuĉujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, struĉnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.
Poslodavac xx xxxxx zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadreĊenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja. Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova:
rasne ili etniĉke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, politiĉkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, ĉlanstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, braĉnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeĊa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvrjedljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziĉko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvrjedljivo okruženje.
Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravane i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa
Ĉlanak 117.
Poslodavac će imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva osobe.
Poslodavac ili osoba iz stavka 1. ovog ĉlanka dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluĉaju radi spreĉavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Ĉlanak 118.
Osoba xxxx xx osim Poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnik( dalje: ovlaštena osoba) dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrĊivanja ĉinjeniĉnog stanja.
Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suoĉenje, obaviti oĉevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.
Ĉlanak 119.
O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrĊivanja ĉinjeniĉnog stanja ovlaštena xxxxx xx sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.
Zapisnik će u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala, te u sluĉaju njihovog suoĉenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazoĉne njegovom sastavljanju.
U zapisniku se posebno navodi da je ovlaštena osoba sve nazoĉne upozorila da su svi podaci utvrĊeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorila na posljedice odavanja xx xxxxx.
Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju oĉevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisniĉar koji je bilješku sastavio.
Ĉlanak 120.
Nakon provedenog postupka ovlaštena xx xxxxx u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:
1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili,
2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.
Ĉlanak 121.
U sluĉaju iz podstavka 1. prethodnoga ĉlanka, ovlaštena xx xxxxx u svojoj odluci navesti sve ĉinjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.
U odluci iz stavka 1. ovog ĉlanka, ovlaštena xx xxxxx predložiti nadležnom tijelu Poslodavca da osobi xxxx xx podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze (xxxxxx upozorenje na obveze iz radnog odnosa,
redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu), te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom sluĉaju radi spreĉavanja nastavka uznemiravanja.
U sluĉaju iz podstavka 2. prethodnog ĉlanka, ovlaštena xxxxx xx odbiti pritužbu podnositelja zahtijeva.
Ĉlanak 122.
Nadležno tijelo Poslodavca dužno je na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom sluĉaju radi spreĉavanja nastavka uznemiravanja, te osobi xxxx xx radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći ogovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.
Ĉlanak 123.
Ako Poslodavac u roku od xxxx xxxx ne poduzme mjere za spreĉavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo oĉito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Ĉlanak 124.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati da će Poslodavac zaštiti dostojanstvo radnika, radnik nije xxxxx dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od xxxx xxxx od xxxx prekida rada.
Za vrijeme prekida rada iz prethodnog ĉlanka, kao i u sluĉaju iz stavka 1. ovog ĉlanka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.
XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlanak 125.
Ako je zakonom, kolektivnim ugovorom ili drugom višom pravnom normom drugaĉije regulirano neko pravo ili obveza u odnosu na ovaj Pravilnik o radu, neposredno će se primjenjivati odredbe više pravne norme.
Ĉlanak 126.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na naĉin propisan Zakonom o radu za njegovo donošenje.
Ĉlanak 127.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika o radu, prestaje se primjenjivati Pravilnik o xxxx Xxxxxx za socijalnu skrb Crikvenica od 29. travnja 2013. godine.
Ĉlanak 128.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 xxxx od xxxx objave na oglasnoj ploĉi Poslodavca.
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o xxxx Xxxxxx za socijalnu skrb Crikvenica od 29. travnja 2013. godine.
KLASA : 030-01/17-01/3 URBROJ : 2107-22-01-01-17-7
Predsjednik Upravnog vijeća
Centra za socijalnu skrb Crikvenica Xx. Xxxxx Xxxxx, spec. obit. med.
Pravilnik je objavljen na oglasnoj ploĉi Xxxxxx xxxx 02. sijeĉnja 2018. godine, pa je stupio na snagu 10. sijeĉnja 2018. godine.
Ravnatelj
Centra za socijalnu skrb Crikvenica Xxxxx Xxxxxxx, dipl. pravnik