Na temelju odredbi ĉlanka 26. i 27. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14 ) i ĉlanka

Na temelju odredbi ĉlanka 26. i 27. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14 ) i ĉlanka

53. stavak 1. Statuta Centra za socijalnu skrb Crikvenica, Upravno vijeće Centra za socijalnu skrb Crikvenica, na svojoj 10. sjednici održanoj 22. prosinca 2017. godine, uz prethodnu Odluku o davanju suglasnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, KLASA : 550-06/17-01/53, URBROJ : 519-04-3-3/10-17-2 od 09. studenog 2017. godine, donosi

PRAVILNIK O ▇▇▇▇

▇. TEMELJNE ODREDBE

Ĉlanak 1.

Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ureĊuju se plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene u Centru za socijalnu skrb Crikvenica (u daljnjem tekstu: Poslodavac), a pobliže se odreĊuje:

- zasnivanje radnog odnosa (sklapanje ugovora o radu),

- zaštita života, zdravlja i privatnosti radnika,

- zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja,

- zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad,

- probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad,

- radno vrijeme,

- odmori i dopusti,

- plaće i naknade plaća,

- zabrana natjecanja radnika s Poslodavcem,

- materijalna prava radnika,

- naknada štete,

- prestanak ugovora o radu,

- ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa te

- prijelazne i završne odredbe.

Ĉlanak 2.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliĉito ureĊeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, kolektivnim ugovorima ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drugaĉije odreĊeno.

Ĉlanak 3.

Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ obvezan prema uputama Poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

2

Sklapanje ugovora o radu

Ĉlanak 4.

Za zasnivanje radnog odnosa za sva upražnjena radna mjesta kod Poslodavca raspisuje se javni natjeĉaj.

Potreba za zasnivanje radnog odnosa oglašava se javnim natjeĉajem koji se objavljuje putem Hrvatskog ▇▇▇▇▇▇ za zapošljavanje, na web stranici odnosno na oglasnim ploĉama Poslodavca, Hrvatskog ▇▇▇▇▇▇ za zapošljavanje te u „Narodnim novinama“.

Javni natjeĉaj nije potreban u sluĉajevima rada na odreĊeno vrijeme radi zamjene odsutnog radnika ili privremenog povećanja posla.

Poslodavac je u obvezi na isti naĉin i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natjeĉaja.

Rok prijave na natjeĉaj teĉe od ▇▇▇▇ objave natjeĉaja u „Narodnim novinama“.

▇▇▇▇▇▇ ▇.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu sklapa se na neodreĊeno vrijeme, osim ako zakonom o radu nije drugaĉije odreĊeno.

Ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na naĉin odreĊen Zakonom o radu.

Ako ugovorom o radu nije odreĊeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĊeno vrijeme.

Ĉlanak 6.

Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se iznimno sklopiti na odreĊeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa ▇▇▇▇ je prestanak unaprijed utvrĊen rokom, izvršenjem odreĊenog posla ili nastupanjem odreĊenog dogaĊaja.

Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na odreĊeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u ▇▇▇ ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz ĉlanka 14. stavka 3. Zakona o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ navesti.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na odreĊeno vrijeme, ukljuĉujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazoĉnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Ograniĉenja iz stavaka 2. i 3. ovoga ĉlanka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na odreĊeno vrijeme.

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na odreĊeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na odreĊeno vrijeme.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga ĉlanka.

Ako je ugovor o radu na odreĊeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĊeno vrijeme.

Ĉlanak 7.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ prije poĉetka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

Ako Poslodavac prije poĉetka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme.

Ĉlanak 8.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz ĉlanka 7. stavka 2. ovog Pravilnika, ▇▇▇▇ sadržavati podatke o:

1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu,

2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na razliĉitim mjestima,

3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4) danu poĉetka rada,

5) oĉekivanom trajanju ugovora, u sluĉaju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme,

6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ima pravo, a u sluĉaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, naĉinu odreĊivanja trajanja toga odmora,

7) otkaznim rokovima kojih ▇▇ ▇▇▇▇ pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u sluĉaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, naĉinu odreĊivanja otkaznih rokova,

8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima prav,o

9) trajanju redovitog radnog ▇▇▇▇ ili tjedna.

Umjesto podataka iz stavka 1. toĉaka 6., 7., 8. i 9. ovoga ĉlanka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi ▇▇▇▇▇▇, kolektivni ugovor ili pravilnik o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ureĊuje ta pitanja.

▇▇▇▇▇▇ ▇.

Osoba mlaĊa od petnaest ▇▇▇▇▇▇ ili ▇▇▇▇▇ s petnaest i starija od petnaest, a mlaĊa od osamnaest godina koja pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.

Ĉlanak 10.

Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest ▇▇▇▇▇▇ i starijeg od petnaest ▇▇▇▇▇▇ za sklapanje odreĊenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi s ▇▇▇ ugovorom.

Od ovlaštenja iz stavka 1. ovoga ĉlanka, izuzeti su pravni poslovi za ĉije poduzimanje zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika iz stavka 1. ovoga ĉlanka, koji za sklapanje ugovora o radu nema ovlaštenje zakonskog zastupnika, odnosno odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.

U sluĉaju spora izmeĊu zakonskih zastupnika ili izmeĊu jednog ili više zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora o radu odluĉuje tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi, vodeći raĉuna o interesima maloljetnika.

Zakonski zastupnik može povući ili ograniĉiti ovlaštenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka, odnosno u ime maloljetnika raskinuti radni odnos.

Skrbnik može ovlaštenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka dati maloljetniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka ▇▇▇▇ ▇▇ dati u pisanom obliku. Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Ĉlanak 11.

Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom odreĊeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ sklopiti samo radnik koji udovoljava ▇▇▇ uvjetima.

Posebni uvjeti odnose se na zahtjeve koje ▇▇▇▇ ispunjavati radnik za rad na pojedinom poslu (radnom mjestu), a odnose se na uvjete struĉne spreme, radno iskustvo i posebna znanja i sposobnosti, a koji se utvrĊuju posebnim Pravilnikom.

Ĉlanak 12.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ dolazi u dodir.

▇▇▇▇▇▇ ▇▇.

Radi utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĊenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na lijeĉniĉki pregled.

Troškove lijeĉniĉkog pregleda snosi Poslodavac.

Ĉlanak 14.

Prigodom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇ i tijekom trajanja radnog odnosa, Poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim mjestom.

III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA Mjere zaštite na radu koje poduzima Poslodavac

Ĉlanak 15.

Poslodavac je obvezan primjenjivati propise iz podruĉja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu, ukljuĉujući mjere za sprjeĉavanje rizika u radu, a sve u skladu s posebnim Pravilnikom o zaštiti na radu i Pravilnikom o zaštiti od požara ▇▇ ▇▇▇▇ imati osobu zaduženu za sigurnost radnika, te sukladno mogućnostima Poslodavca osigurati potrebnu opremu svim struĉnim radnicima koji sukladno općem aktu o sistematizaciji poslova obavljaju terenski rad.

Zaštita na radu i dužnosti radnika

Ĉlanak 16.

Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, ▇▇ ▇▇▇▇▇ na koje utjeĉu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac.

Radnik koji u sluĉaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno podruĉje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge radnike i može uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio ▇▇▇▇▇ izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Zaštita privatnosti radnika

Ĉlanak 17.

Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraĊivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo Poslodavac ili osoba koju za to Poslodavac posebno opunomoći.

Poslodavac može pribavljati, obraĊivati, koristiti ili dostavljat trećim osobama samo podatke koji se odnose na podatke vezane za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa odnosno u svezi s radnim odnosom.

Ĉlanak 18.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ imenovati osobu ▇▇▇▇ ▇▇ osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obraĊuju, koriste ili dostavljaju trećim osobama u skladu s zakonom.

IV. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Ĉlanak 19.

Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njezine trudnoće niti joj zbog trudnoće, roĊenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa smije ponuditi sklapane izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnim uvjetima.

Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreĊeno pravo predviĊeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Ĉlanak 20.

Trudnoj radnici, radnici koja ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ će se na odreĊeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

U sporu izmeĊu Poslodavca i radnice samo ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuĊeni poslovi u sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka odgovarajući.

Ako Poslodavac nije u mogućnosti postupiti na naĉin propisan stavkom 1. ovoga ĉlanka, radnica ima pravo na dopust u skladu s posebnim propisom.

Prestankom korištenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak iz stavka 1. ovoga ĉlanka te radnica nastavlja obavljati poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ prethodno radila na temelju ugovora o radu.

Dodatak ugovora o radu iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

Ĉlanak 21.

Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 ▇▇▇▇ od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim spomenutih prava.

Otkaz iz stavka 1. ovoga ĉlanka je ništetan, ako je na ▇▇▇ davanja otkaza Poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka ili ako radnik u roku od petnaest ▇▇▇▇ od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog lijeĉnika ili drugog ovlaštenog tijela.

Ĉlanak 22.

Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ života djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ radio prije korištenja toga prava u roku od mjesec ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ obavijestio o prestanku korištenja prava.

Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovog ĉlanka, Poslodavac mu ▇▇ ▇▇▇▇▇ ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, ▇▇▇▇ uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.

Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga ĉlanka ima pravo na dodatno struĉni osposobljavanje, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇ do promjene u tehnici ili naĉinu ▇▇▇▇, ▇▇▇ i sve ▇▇▇▇▇ pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

V. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD Ĉlanak 23.

Radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ što je moguće prije obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ mu je dostaviti lijeĉniĉku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom oĉekivanom trajanju.

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ▇▇▇▇▇ ▇▇ to uĉiniti što je moguće prije, a najkasnije tri ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prestanka razloga koji ga ▇▇ ▇ ▇▇▇▇ onemogućavao.

Ĉlanak 24.

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom lijeĉenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.

Ĉlanak 25.

Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeĉenja, odnosno oporavka, ovlašteni specijalist medicine rada, odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima s pravo vratiti na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu ▇▇ ▇▇▇▇▇ ponuditi sklapanje ugovara o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju, što ▇▇ ▇▇▇▇ moguće odgovarati poslovima na kojima ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ prethodno radio.

Ĉlanak 26.

Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomiĉni gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti ▇▇▇▇ ▇▇ utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što ▇▇ ▇▇▇▇ moguće odgovarati poslovima na kojima ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ prethodno radio.

Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga ĉlanka, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.

Ako je ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovoga ĉlanka, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radniĉkog vijeća.

U sporu izmeĊu Poslodavca i radnika, samo ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuĊeni poslovi iz stavka 1. ovoga ĉlanka odgovarajući.

Ako radniĉko vijeće ili tijelo koje ga zamjenjuje uskrati suglasnost na otkaz, odnosno ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radniĉkog vijeća, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.

Ĉlanak 27.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog lijeĉenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove iz ĉlanka 26. Ovog Pravilnika, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu ovim Zakonom.

Radnik iz stavka 1. ovoga ĉlanka, koji je neopravdano odbio ponuĊene poslove iz ĉlanka 26. Ovog Pravilnika nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Ĉlanak 28.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri struĉnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Poslodavac.

VI. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Ugovaranje i trajanje probnog rada

Ĉlanak 29.

Prilikom sklapanja ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci i to:

- mjesec ▇▇▇▇ za radna mjesta IV. vrste

- dva mjeseca za radna mjesta III. vrste

- tri mjeseca za radna mjesta II. vrste

- šest mjeseci za radna mjesta I. vrste

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

Ĉlanak 30.

Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti u pisanom obliku i obrazložen.

Ako Poslodavac radniku otkaz iz stavka 1. ovog ĉlanka ne dostavi najkasnije posljednjeg ▇▇▇▇ probnog rada, smatrat će se da ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ zadovoljio na probnom radu.

Obrazovanje

Ĉlanak 31.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.

Prilikom promjene ili uvoĊenja novog naĉina ili organizacije rada, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s njim sklopiti ugovor o radu

Ĉlanak 32.

Struĉni radnik koji se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovao, Poslodavac može zaposliti kao pripravnika.

Pripravnici se mogu zapošljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste Ugovor o radu pripravnika sklapa se na odreĊeno vrijeme.

Ĉlanak 33.

Pripravnik se za samostalan rad osposobljava pod nadzorom mentora kojega mu odredi ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇.

Za trajanja pripravniĉkog staža pripravnik će obavljati sve poslove iz djelokruga poslova za koje se priprema.

Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca sukladno posebnom propisu.

Ĉlanak 34.

Pripravniĉki staž traje 12 mjeseci.

Nakon što završi pripravniĉki staž, pripravnik polaže struĉni ispit.

Naĉin i postupak polaganja struĉnog ispita reguliran je posebnim propisom.

Za polaganje struĉnog ispita ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ dobiti ispitni program i literaturu te ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od najmanje:

- 5 radnih ▇▇▇▇ za radna mjesta III. vrste,

- 7 radnih ▇▇▇▇ za radna mjesta II. vrste i

- 10 radnih ▇▇▇▇ ▇. vrste.

Pripravnik ima pravo na plaćeni dopust i na ▇▇▇ ▇▇▇▇ polaže pripravniĉki ispit, a ako putuje u mjesto polaganja ispita ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ te plaćene putne troškove puta što ukljuĉuje put i smještaj prema potrebi.

Pripravniku koji ne položi struĉni ispit Poslodavac može redovito otkazati ugovor o

radu.

Struĉno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Ĉlanak 35.

Ako je struĉni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrĊeno kao uvjet za obavljanje poslova utvrĊeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreĊenog zanimanja, Poslodavac može osobu ▇▇▇▇ ▇▇ završila školovanje za takvo zanimanje primiti na struĉno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struĉno osposobljavanje za rad).

Razdoblje struĉnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovog ĉlanka ubraja se u pripravniĉki staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreĊenog zanimanja.

Struĉno osposobljavanje za rad može trajati najdulje koliko traje pripravniĉki staž.

Ako Zakonom o radu nije drugaĉije propisano, na osobu koja se struĉno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

Ugovor o struĉnom osposobljavanju za rad ▇▇▇▇ ▇▇ sklopiti u pisanom obliku.

VII. RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena

Ĉlanak 36.

Radno vrijeme je vrijeme u kojemu ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ obvezan obavljati poslove, odnosno u kojemu ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri ĉemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojemu se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.

Vrijeme pripravnosti i visina naknade odreĊuje se kolektivnim ugovorom.

Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio Poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Puno radno vrijeme

Ĉlanak 37.

Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 sati tjedno.

Nepuno radno vrijeme

Ĉlanak 38.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Razdoblje rada s nepunim radnim vremenom jednako je razdoblju rada s punim radnim vremenom u pogledu prava na otpremninu, otkazni rok, jubilarnu nagradu i sva druga prava za ĉije je stjecanje važno prethodno trajanje radnog odnosa.

Skraćeno radno vrijeme

Ĉlanak 39.

Na poslovima na kojima uz primjenu mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Poslovi iz stavka 1. ovog ĉlanka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrĊuju se posebnim propisom.

Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme izjednaĉuje se s punim radnim vremenom.

Prekovremeni rad

Ĉlanak 40.

U sluĉaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sliĉnim sluĉajevima prijeke potrebe, ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ zahtjev Poslodavca ▇▇▇▇▇ raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije poĉetka prekovremenog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku ▇▇▇▇▇▇ zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ potvrditi u roku od ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem sluĉaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.

▇▇▇▇▇▇▇▇, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz ĉlanka

61. stavka 3. i ĉlanka 62. stavka 3. Zakona o radu, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u sluĉaju više sile. Prekovremeni rad plaća se na kraju svakog mjeseca, a ako radnik to želi može se izvršiti preraspodjela radnog vremena u omjeri 1 sat prekovremenog rada = sat i trideset minuta za utvrĊivanja broja sati i slobodnih ▇▇▇▇, sukladno mogućnosti organizacije rada.

Rad po pozivu

Ĉlanak 41.

Rad po pozivu izvan radnog vremena može se odrediti u sluĉajevima kada se radi o sprjeĉavanju nastanka ▇▇▇▇ štete, ugrožavanju života radnika ili korisnika, teškog poremećaja u radu Poslodavca i drugim naroĉito opravdanim i neodgodivim sluĉajevima ▇▇▇▇ ▇▇ potrebno pozvati odreĊenog radnika jer prisutni radnici takvu situaciju ne mogu riješiti.

▇▇▇▇▇▇▇ provedeno u radu po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaća.

U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme je ukljuĉeno i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.

Raspored radnog vremena – radni tjedan

Ĉlanak 42.

▇▇▇▇▇.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme rasporeĊeno je u pet radnih ▇▇▇▇, u pravilu od ponedjeljka do

Kod Poslodavca nema preraspodjele radnog vremena.

Dnevno radno vrijeme je, iskljuĉivo u jednoj smjeni, a iznimno, ako je to nužno, može

se odrediti dvokratni rad, za što Poslodavac ▇▇▇▇ dobiti suglasnost sindikata.

Ĉlanak 43.

Raspored i trajanje radnog vremena može se izmijeniti odlukom Poslodavca ▇▇▇▇ ▇▇ to izuzetno potrebno za poslove koji se obavljaju u više razliĉitih programa uz obveznu primjenu stavka 2. iz ĉlanka 42. ovoga Pravilnika.

Noćni rad

Ĉlanak 44.

Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu izmeĊu 22 sata uveĉer i 6 sati ujutro idućeg ▇▇▇▇.

Za maloljetnike noćnim radom smatra se rad izmeĊu 20 sati uveĉer i 6 sati ujutro idućeg ▇▇▇▇.

Noćni radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇▇, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.

Ĉlanak 45.

Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u skladu s posebnim popisima, u sluĉajevima odreĊenim zakonom.

U sluĉaju noćnog rada iz prethodnog stavka, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

Rad u smjenama

Ĉlanak 46.

Rad u smjenama je organizacija rada kod Poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti prekinut ili neprekinut. Smjenski radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ koji, kod Poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u razliĉitim smjenama.

Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuĉuju i noćni rad, ▇▇▇▇ ▇▇ osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopice najduže jedan tjedan.

Ĉlanak 47.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve radnike i dostupne su u svako doba.

Radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreĊen da rad obavlja kao noćni radnik, prije zapoĉinjanja tog ▇▇▇▇, ▇▇▇ i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.

Troškove zdravstvenog pregleda snosi Poslodavac.

Ĉlanak 48.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.

Evidencija iz stavka 1. ovog ĉlanka ▇▇▇▇ sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu propisane važećim pravilnikom o sadržaju i naĉinu voĊenja evidencije o radnicima.

VIII. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Ĉlanak 49.

Radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog ▇▇▇▇ pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta.

Maloljetni radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ najmanje ĉetiri i pol sata dnevno ima svakog radnog ▇▇▇▇ pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon poĉetka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Ako priroda posla ne omogućuje prekid ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ korištenja odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka, Poslodavac će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće, a radnik stanku može koristiti i izvan ustanove Poslodavca.

Dnevni odmor

Ĉlanak 50.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset ĉetiri. sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Radnik ne može raditi više od 16 sati neprekidno, osim u sluĉaju više sile

Tjedni odmor

Ĉlanak 51.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na ▇▇▇ tjednog odmora, osigurava mu se korištenje neiskorištenog tjednog odmora tijekom slijedećeg tjedna, odnosno prema odluci Poslodavca.

Ako se tjedni odmor radi potreba posla ne može koristiti u ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ radniku inaĉe pripada tjedni odmor, radniku se u svakom sluĉaju ▇▇▇▇ osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora nakon 14 ▇▇▇▇ neprekidnog rada.

Godišnji odmor

Ĉlanak 52.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje ĉetiri tjedna (20 radnih ▇▇▇▇), a maloljetni radnik i radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Ĉlanak 53.

Na najmanje utvrĊeni godišnji odmor iz prethodnog ĉlanka dodaje se broj radnih ▇▇▇▇ koji se uraĉunavaju u godišnji odmor radnika po osnovi slijedećih kriterija:

a) prema dužini radnog staža:

- od 1 do 5 ▇▇▇▇▇▇ 1 ▇▇▇,

- od 5 do 10 ▇▇▇▇▇▇ 2 ▇▇▇▇,

- od 10 do 15 ▇▇▇▇▇▇ 3 ▇▇▇▇,

- od 15 do 20 ▇▇▇▇▇▇ 4 ▇▇▇▇,

- od 20 do 25 ▇▇▇▇▇▇ 5 ▇▇▇▇,

- od 25 do 30 ▇▇▇▇▇▇ 6 ▇▇▇▇,

- od 30 do 35 ▇▇▇▇▇▇ 7 ▇▇▇▇,

- više od 35 ▇▇▇▇▇▇ 8 ▇▇▇▇

b) prema složenosti poslova

- poslovi VSS 5 ▇▇▇▇,

- poslovi VŠS 4 ▇▇▇▇,

- poslovi SSS, VKV ili KV 3 ▇▇▇▇,

- ostali poslovi 2 ▇▇▇.

c) prema posebnim socijalnim uvjetima:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku:

- za jedno malodobno dijete 2 ▇▇▇▇,

- za dvoje ili više malodobne djece 3 ▇▇▇▇,

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta

s posebnim potrebama 3 ▇▇▇▇,

- radniku s invaliditetom ili s najmanje 70% tjelesnog oštećenja 2 ▇▇▇▇,

- branitelju domovinskog rata 1 ▇▇▇

d) prema postotku uvećanja plaće s osnova uvjeta rada i to:

- 10% ili 12,5% 2 ▇▇▇▇,

- 15% 3 ▇▇▇▇,

- 17% ili 20% 4 ▇▇▇▇,

- 25% 5 ▇▇▇▇.

Ĉlanak 54.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ niti manje od 4 tjedna neovisno o broju obraĉunatih ▇▇▇▇ godišnjeg odmora.

Iznimno od stavka 1. ovog ĉlanka, slijepi radnik i radnik koji po osnovi uvjeta rada ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće za 25% ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇, a najviše 35 radnih ▇▇▇▇, ovisno o kriterijima iz ĉlanka 53. ovog Pravilnika.

Ĉlanak 55.

Dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani odreĊeni zakonom ne uraĉunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koji je utvrdio ovlašteni lijeĉnik, ne uraĉunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor

Ĉlanak 56.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Rok stjecanja prava na godišnji odmor

Ĉlanak 57.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĊu dva radna odnosa duži od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇, stjeĉe pravo na puni godišnji odmor odreĊen na naĉin propisan odredbama ĉlanka. 53. i 54. ovoga Pravilnika, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod Poslodavca.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

Ĉlanak 58.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na naĉin propisan ĉlankom

57. ovog Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrĊuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz ĉlanka 53. i 54. ovog Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno od ĉlanka 53., 54. i 57. ovoga Pravilnika, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Poslodavac koji je radniku iz stavka 2. ovoga ĉlanka, prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu. Pri izraĉunavanju trajanja godišnjeg odmora na naĉin iz stavka 1. ovoga ĉlanka, najmanje polovica ▇▇▇▇ godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli ▇▇▇ godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Ĉlanak 59.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Radnik ▇▇▇▇ ▇▇ narav posla takva ▇▇ ▇▇▇▇ raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviĊenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji

odmor u visini prosjeĉne mjeseĉne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ukoliko je to za njega povoljnije.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Ĉlanak 60.

U sluĉaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovog ĉlanka odreĊuje se razmjerno broju ▇▇▇▇ neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Ĉlanak 61.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmora u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, ▇▇▇▇ tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Poslodavac drukĉije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje dva ▇▇▇▇ ranije.

Prenošenje godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu

Ĉlanak 62.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz ĉlanka 62. stavka 3. ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz ĉlanka 62. stavka 3. ovoga Pravilnika radnik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu, ako mu ▇▇ ▇▇▇▇ omogućeno korištenje toga odmora.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga ĉlanka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je steĉen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja slijedeće kalendarske godine.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Ĉlanak 63.

Raspored (plan) korištenja godišnjeg odmora utvrĊuje Poslodavac u skladu s ovim Pravilnikom najkasnije do 30.lipnja tekuće godine.

Pri utvrĊivanju vremena korištenja godišnjeg odmora (rasporeda), a u sklada s

potrebama organizacije rada, Poslodavac je obvezan voditi brigu o potrebama i željama radnika te u ▇▇▇ smislu prikupiti njegove prijedloge i savjetovati se sa radniĉkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom.

Na temelju plana korištenja godišnjeg odmora, poslodavac radniku ▇▇▇▇ dostaviti odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 ▇▇▇▇ prije korištenja istog u kojoj se navodi trajanje godišnjeg odmora i razdoblje njegova korištenja.

Plaćeni dopust

Ĉlanak 64.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobaĊanje ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 10 radnih ▇▇▇▇ u slijedećim sluĉajevima:

- sklapanja braka 5 radnih ▇▇▇▇,

- roĊenja djeteta 5 radnih ▇▇▇▇,

- smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika,

posvojitelja, oĉuha, maćehe i unuka 5 radnih ▇▇▇▇,

- smrti brata ili sestre, djeda ili ▇▇▇▇

te roditelja supružnika 2 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇

- selidbe u istom mjestu stanovanja 2 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇,

- selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇,

- ▇▇▇▇▇ bolesti djeteta ili roditelja izvan

mjesta stanovanja 3 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇,

- nastupanje u kulturnim i športskim priredbama 1 radni ▇▇▇,

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima i obrazovanju za sindikalne

aktivnosti 3 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇,

- elementarne nepogode 5 radnih ▇▇▇▇,

- darivanje krvi 2 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ za svako davanje.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni sluĉaj naveden u stavku 1. ovog ĉlanka, neovisno o broju ▇▇▇▇ koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Ako sluĉaj iz stavka 1 ovog ĉlanka nastane za vrijeme dok ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koristi plaćeni dopust.

Dopust za školovanje

Ĉlanak 65.

Radnik koji je upućen na školovanje, struĉno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na dopust do 15 radnih ▇▇▇▇ u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita., a za polaganje završnog ispita ▇▇▇ 5 ▇▇▇▇.

Poslodavac je obvezan sklopiti s radnikom kojega je uputio na školovanje, struĉno osposobljavanje ili usavršavanje ugovor o meĊusobnim pravima i obvezama.

Ĉlanak 66.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom,

plaćenog dopusta smatrat će se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Ĉlanak 67

Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukĉije odreĊeno.

Ĉlanak 68.

▇▇▇▇▇▇ ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i struĉnog usavršavanja, i to:

– 5 ▇▇▇▇ za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi;

– 10 ▇▇▇▇ za polaganje ispita na struĉnim i sveuĉilišnim studijima, odnosno za polaganje pravosudnog ispita;

– 5 ▇▇▇▇ za prisustvovanje struĉnim seminarima i savjetovanjima; i

– 2 ▇▇▇▇ za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatiĉko školovanje, uĉenje stranih jezika i sl.).

Školovanje i struĉno usavršavanje iz stavka 1. ovoga ĉlanka treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću Poslodavca.

IX. PLAĆE

Plaća za obavljeni rad radnika

Ĉlanak 69.

Za izvršeni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na plaću ĉija ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u bruto iznosu za svako radno mjesto.

Plaću radnika ĉini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovnu plaću radnika ĉini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je rasporeĊen i osnovice za izraĉun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Osnovica za izraĉun plaće utvrĊuje se kolektivnim ugovorom, odnosno odlukom

Vlade.

Ako se osnovica za izraĉun ne utvrdi do donošenja državnog proraĉuna, osnovicu

utvrĊuje Vlada.

Koeficijente složenosti poslova pojedinog radnog mjesta utvrĊuje Vlada RH Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

Dodaci na osnovnu plaću su uvećanja plaće, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i stimulacija.

Ĉlanak 70.

Za ostvarene natprosjeĉne rezultate u radu radniku se može isplatiti nagrada sukladno odredbama Zakona o plaćama u javnim službama.

Ĉlanak 71.

Osnovna plaća radnika uvećat će se:

- za noćni rad	40%,
- za prekovremeni rad	50%,
- za rad subotom		25%,
- za rad nedjeljom	35%,
- za dvokratni rad	10%

- za rad u dugoj smjeni 10% ako radnik radi u smjenskom radu ili u

turnusima.

Osnovna plaća radnika uvećat će se za 8% ako radnik ima znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% ako ima znanstveni stupanj doktora znanosti.

Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad radnika prema utvrĊenom radnom vremenu poslodavca ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu ▇▇▇▇ (noćna smjena) tijekom radnog tjedna.

Rad u smjenama je rad radnika koji mijenja smjene ili naizmjeniĉno obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

Rad u smjeni je rad radnika koji naizmjeniĉno ili najmanje dva ▇▇▇▇ u tjednu obavlja poslove u drugoj smjeni.

Rad u turnusima smatra se rad ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ obavlja naizmjeniĉno tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati u ciklusima ▇▇-▇▇-▇▇-▇▇.

Naknada za rad u smjenama iz stavka 3., 4. i 5. ovoga ĉlanka isplaćuje se za rad u drugoj smjeni.

Dvokratni rad je rad radnika koji poslove obavlja tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od devedeset minuta. Uvećanje plaće za dvokratni rad isplaćuje se u postotku od 10% uvećanja dnevne zarade za radni ▇▇▇ u kojemu ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ radio dvokratno.

Rad u drugoj smjeni je rad od 14 do 22 sata, a noćni rad je rad radnika izmeĊu 22 sata uveĉer i 6 sati ujutro narednog ▇▇▇▇.

Za rad u dane blagdana, neradnih ▇▇▇▇ utvrĊenih zakonom i rad na ▇▇▇ Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

Dodaci iz stavka 1. ovog ĉlanka meĊusobno se ne iskljuĉuju.

Ako radnik radi zamjene obavlja poslove više složenosti za vrijeme odsutnosti tog radnika u trajanju najmanje ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇, plaća mu se za vrijeme trajanja zamjene isplaćuje u visini plaće radnog mjesta kojega je obavljao po nalogu.

Ĉlanak 72.

Poslodavac je svakom radniku obvezan platiti prekovremeni rad.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada i ako radnik to želi, radnik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih ▇▇▇▇ prema ostvarenim ▇▇▇▇▇▇ prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 sukladno mogućnostima organizacije rada Poslodavca.

Dodaci s osnova uvjeta rada

Ĉlanak 73.

Osnovna plaća uvećat će se s osnova uvjeta rada radniku sukladno odredbama važećeg kolektivnog ugovora.

Svaki radnik može ostvariti pravo na uvećanje plaće s osnova uvjeta rada samo po jednom osnovu, tj. uvjeti rada se ne kumuliraju.

Naknada za pripravnost

Ĉlanak 74.

Pripravnost postoji kada radnik ne ▇▇▇▇ biti prisutan u ustanovi za socijalnu skrb, ▇▇▇ ▇▇▇▇ biti dostupan radi obavljanja hitnih poslova.

Naknada za pasivnu pripravnost plaća se u paušalnom iznosu i to za:

- pripravnost u vrijeme dnevnog odmora izmeĊu

dva ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ i u ▇▇▇▇ tjednog odmora 2 % od osnovne plaće radnika,

- pripravnost u dane blagdana, spomen

▇▇▇▇ i neradnih ▇▇▇▇ 4 % od osnovne plaće radnika.

Kada ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u pripravnosti pozvan raditi, efektivno odraĊeni sati smatraju se prekovremenim radom i na ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ se plaćaju, ukljuĉujući i sve pripadajuće dodatke za noćni rad, rad subotom i nedjeljom, rad blagdanom te naknadu stvarnih troškova prijevoza.

Potrebu za pripravnošću, trajanje i broj radnika u pripravnosti utvrĊuje Ministarstvo socijalne politike i mladih.

Isplata plaće

Ĉlanak 75.

Plaća se isplaćuje jednom mjeseĉno za prethodni mjesec, s time da razmak izmeĊu dviju isplata ne smije biti dulji od 30 ▇▇▇▇.

Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća. Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredita, uzdržavanja,

sindikalne ĉlanarine i sl.).

Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukĉije odreĊeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije od 15. ▇▇▇▇ u idućem mjesecu.

Ĉlanak 76.

Kod Poslodavca nema tajnosti plaća.

Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih radnika Poslodavca svim radnicima Poslodavca i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.

Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjeseĉno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika.

Struktura odbitaka, odnosno ustegnuće iz plaće radnika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika ĉuvati tajnost tih podataka.

Ĉlanak 77.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ najkasnije 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obraĉun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrĊeni.

Poslodavac koji na ▇▇▇ dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, ▇▇▇▇▇ ▇▇ do ▇▇▇▇▇ mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obraĉun iznosa koje je bio ▇▇▇▇▇ isplatiti.

Obraĉuni iznosa su ovršne isprave.

Ĉlanak 78.

Plaća pripravnika iznosi 85% od plaće radnog mjesta za koje se pripravnik osposobljava.

Naknada plaće

Ĉlanak 79.

Za razdoblje u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreĊenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće.

Naknada plaće iz stavka 1. ovoga ĉlanka isplaćuje se na teret Poslodavca istodobno s isplatom plaće.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

- godišnjeg odmora,

- plaćenog dopusta,

- državnih blagdana i neradnih ▇▇▇▇ utvrĊenih zakonom,

- obrazovanja, prekvalifikacije i struĉnog osposobljavanja na koje je upućen od poslodavca,

- obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti,

- zastoja u poslu do kojeg ▇▇ ▇▇▇▇▇ bez njegove krivnje,

- drugih sluĉajeva utvrĊenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja.

Ĉlanak 80.

Ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ odsutan s rada zbog bolovanja do 42 ▇▇▇▇, pripada mu naknada plaće u visini 85% osnovice od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego ▇▇ ▇▇ zapoĉeo bolovanje.

Naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego ▇▇ ▇▇ zapoĉeo bolovanje, pripada radniku ▇▇▇▇ ▇▇ na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozlijede na radu.

Posebna zaštita radnika glede isplate plaće.

Ĉlanak 81.

U sluĉaju kada tijekom radnog vijeka radnika doĊe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrĊene rješenjem nadležnog tijela i jednog od slijedećih uvjeta:

- starosti – 5 ▇▇▇▇▇▇ pred starosnu mirovinu; ili

- profesionalnog oboljenja; ili

- povrede na radu,

poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće ▇▇▇▇ ▇▇ ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.

Pod plaćom iz stavka 1. ovog ĉlanka raĉuna se osnovna plaća i dodaci na plaću.

Radniku 5 ▇▇▇▇▇▇ pred starosnu mirovinu, majci djeteta do tri godine starosti i samohranom roditelju ne može se odrediti rad noć, dežurstvo i pripravnost bez njihova pristanka.

X. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Ĉlanak 82.

Ostala materijalna prava radnika (regres, pomoći, dnevnica i naknada troškova putovanja, terenski dodatak, naknada za odvojen život, naknada za trošak prijevoza, naknada za korištenje osobnog automobila, jubilarna naknada, danu prigodi ▇▇▇▇ sv. ▇▇▇▇▇▇, božićnica, naknade po osnovi izuma i tehniĉkog unapreĊenja, osiguranje, sistematski pregledi stambeno zbrinjavanje i dr.), isplaćivat će se u skladu s važećim kolektivnim ugovorima.

XI. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

▇▇▇▇▇▇ ▇▇.

Radnik ne smije bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuĊi raĉun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac ( zakonska zabrana natjecanja).

Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raĉun, odnosno da mu ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

Pravo Poslodavca iz stavka 2. ovoga ĉlanka prestaje u roku tri mjeseca od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇ sklapanja posla.

Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Poslodavac saznao da se radnik bavi obavljanjem odreĊenim poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Poslodavac može odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovoga ĉlanka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

Ĉlanak 84.

Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreĊeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe ▇▇▇▇ ▇▇ u tržišnom natjecanju s Poslodavcem te da ne smije na svoj raĉun ili za raĉun treće osobe sklapati poslove kojima se natjeĉe s Poslodavcem ( ugovorna zabrana natjecanja).

Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smije se zakljuĉiti za razdoblje duže od dvije godine od ▇▇▇▇ prestanka radnog odnosa.

Ugovor ▇▇ ▇▇▇▇ sklopiti u pisanom obliku, a može biti sastavni dio ugovora o radu.

Ĉlanak 85.

Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjeĉne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Naknadu iz stavka 1. ovoga ĉlanka Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ isplatiti radniku najkasnije do

petnaestog ▇▇▇▇ u mjesecu za prethodni mjesec.

XII. NAKNADA ŠTETE

Ĉlanak 86.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, ▇▇▇▇▇ ▇▇ štetu nadoknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu naknaĊuju u jednakim dijelovima.

Ako ▇▇ ▇▇▇▇ radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom poĉinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Ĉlanak 87.

Naknada štete koju radnik na radu ili u svezi s radom uzrokuje Poslodavcu, smanjit će se pod uvjetom da šteta nje uĉinjena namjerno odnosno da radnik do ▇▇▇▇ nije uzrokovao štetu, ako:

- se šteta može u cijelosti ili djelomiĉno otkloniti radom kod Poslodavca i sredstvima rada Poslodavca; ili

- ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila; ili

- se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku; ili

- se radi o ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇.

Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovog ĉlanka iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.

Ĉlanak 88.

Poslodavac ne može unaprijed odrediti odreĊene iznose naknade štete.

Ĉlanak 89.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a ▇▇▇▇▇ ▇▇ naknadio Poslodavac, ▇▇▇▇▇ ▇▇ Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Ĉlanak 90.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga ĉlanka odnosi se i na štetu ▇▇▇▇ ▇▇ Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Naĉini prestanka ugovora o radu

Ĉlanak 91.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika,

2. istekom vremena na koji je sklopljen ugovor o radu na odreĊeno vrijeme,

3. kada radnik navrši 65 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i 15 ▇▇▇▇▇▇ mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukĉije ne dogovore,

4. sporazumom radnika i Poslodavca,

5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog gubitka opće sposobnosti za rad,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

Oblik sporazum o prestanku ugovora o radu

Ĉlanak 92.

Sporazum o prestanku ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti zakljuĉen u pisanom obliku.

Otkaz ugovora o radu

Ĉlanak 93.

Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.

Redoviti otkaz ugovora o radu

Ĉlanak 94.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u sluĉaju:

- ako prestane potreba za obavljanjem odreĊenog posla zbog gospodarskih, tehniĉkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)

- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreĊenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz),

- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),

- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu)

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Ĉlanak 95.

Bez suglasnosti radniĉkog vijeća ili tijela koje ga zamjenjuje, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu slijedećim kategorijama radnika:

- nakon navršenih 25 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ kod istog poslodavca i 50 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇,

- radnici koja ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ do navršene prve godine života djeteta,

- roditelju do navršene ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ života djeteta,

- roditelj koji uzdržava i skrbi o djetetu s teškoćama u razvoju,

- roditelju s troje ili više uzdržavane djece do navršene 15. Godine života najmlaĊeg djeteta i

- roditelju jednoroditeljske obitelji koji uzdržava i skrbi o djetetu do navršene 15. godine života djeteta.

Ĉlanak 96.

Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od ▇▇▇▇ dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

Ako u roku iz stavka 1. ovog ĉlanka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojemu je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Staž kod istog poslodavca

Ĉlanak 97.

▇▇▇ ▇▇▇▇ kod istog poslodavca raĉuna se neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca.

Kao ukupni ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u javnim službama smatra se i rad u prijašnjim ustanovama i drugim pravnim osobama koje ▇▇ ▇▇▇▇▇ smatraju javnim službama ili koji su pravni prednici javnih ustanova na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama.

Izvanredni otkaz ugovara o radu

Ĉlanak 98.

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodreĊeno vrijeme ili odreĊeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito ▇▇▇▇▇ povrede obveze iz radnog odnosa ili ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ osobito važne ĉinjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ĉlanak 99.

Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se izvanredno otkazati samo u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ saznanja za ĉinjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreĊeno vrijeme

Ĉlanak 100.

Ugovor o radu sklopljen na odreĊeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviĊena ugovorom.

Neopravdani razlozi za otkaz

Ĉlanak 101.

Privremena nenazoĉnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv Poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Postupak prije otkazivanja

Ĉlanak 102.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radnika ▇▇▇▇▇▇ upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u sluĉaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od Poslodavca da to uĉini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

Ĉlanak 103.

Otkaz ▇▇▇▇ imati ▇▇▇▇▇▇ oblik.

Poslodavac ▇▇▇▇ u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz ▇▇ ▇▇▇▇ dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok

Ĉlanak 104.

Otkazni rok poĉinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne teĉe za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom lijeĉenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Otkazni rok ne teĉe za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ako ▇▇ ▇▇▇▇▇ do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos ▇▇▇ radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od ▇▇▇▇ uruĉenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok teĉe za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukĉije ureĊeno.

Najmanje trajanje otkaznog roka

Ĉlanak 105.

U sluĉaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ proveo neprekidno manje od jedne godine,

- mjesec ▇▇▇▇, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

- mjesec ▇▇▇▇ i dva tjedna, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ proveo neprekidno dvije godine.

- dva mjeseca ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ proveo neprekidno pet ▇▇▇▇▇▇,

- dva mjeseca i dva tjedna, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ proveo neprekidno deset ▇▇▇▇▇▇,

- tri mjeseca, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvadeset ▇▇▇▇▇▇.

Otkazni rok iz stavka 1. ovog ĉlanka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset ▇▇▇▇▇▇, povećava se za dva tjedna ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ navršio 50 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, a za mjesec ▇▇▇▇ ako je navršio 55 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenijim ponašanjem radnika) utvrĊuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrĊenih u st. 1. i 2. ĉlanaka.

Ĉlanak 106.

Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu ▇▇ ▇▇▇▇▇ platiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Ĉlanak 107.

Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje ĉetiri sata tjedno radi traženja novog zaposlena.

Ĉlanak 108.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec ▇▇▇▇, ako on za to ima osobito važan razlog.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Ĉlanak 109.

Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na sluĉaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takovog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik ▇▇ ▇▇▇▇ izjasniti u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 ▇▇▇▇.

U sluĉaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od 15 ▇▇▇▇ u kojem radnik može od Poslodavca zahtijevati ostvarenja povrijeĊenog prava teĉe od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od ▇▇▇▇ isteka roka koji za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Otpremnina

Ĉlanak 110.

Radnik kojem ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreĊuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnog trajanja radnog odnosa s Poslodavcem.

Otpremnina iznosi jednu trećinu prosjeĉne mjeseĉne plaće koju ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku godinu rada kod Poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovog ĉlanka ne može biti veći od šest prosjeĉnih mjeseĉnih plaća koje ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Ĉlanak 111.

Radniku s 30 i više ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ kod Poslodavca, kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu, isplaćuje se otpremnina u visini najmanje 65% prosjeĉne mjeseĉne bruto plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada, ako razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika.

Ĉlanak 112.

▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ se isplaćuje odmah po prestanku radnog odnosa, a najkasnije 30 ▇▇▇▇ po prestanku radnog odnosa.

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava Ĉlanak 113.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ u roku od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ u roku od petnaest ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

Poslodavac u potvrdi iz stavaka 1. i 2. ovoga ĉlanka ne smije naznaĉiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

XIV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Odluĉivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Ĉlanak 114.

Ravnatelj ustanove odluĉuje o pravima i obvezama iz radnog odnosa. Protiv odluke ravnatelja radnik može izjaviti žalbu Upravnom vijeću. Odluka Upravnog vijeća je konaĉna i izvršna.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Ĉlanak 115.

Radnik koji smatra da mu je ravnatelj povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostave zahtijeva kojom je povrijeĊeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Upravnog vijeća kao drugostupanjskog tijela ostvarenje tog prava.

Ako Upravno vijeće ustanove u roku od 15 ▇▇▇▇ od dostave zahtijeva radnika iz stavka

1. ovog ĉlanka ne udovolji ▇▇▇ zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 ▇▇▇▇ zahtijevati zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Upravnom vijeću nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog ĉlanka, osim u sluĉaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novĉanim potraživanjima iz radnog odnosa.

Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ zaštite dostojanstva radnika.

Zaštita dostojanstva radnika i zaštita od diskriminacije

Ĉlanak 116.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ zaštiti radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na podruĉju rada i radnih uvjeta, ukljuĉujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, struĉnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadreĊenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja. Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova:

rasne ili etniĉke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, politiĉkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, ĉlanstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, braĉnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeĊa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje ▇▇▇▇▇, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvrjedljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziĉko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje ▇▇▇▇▇, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvrjedljivo okruženje.

Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravane i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa

Ĉlanak 117.

Poslodavac će imenovati osobu ▇▇▇▇ ▇▇ osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva osobe.

Poslodavac ili osoba iz stavka 1. ovog ĉlanka dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od dostave pritužbe ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluĉaju radi spreĉavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Ĉlanak 118.

Osoba ▇▇▇▇ ▇▇ osim Poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnik( dalje: ovlaštena osoba) dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrĊivanja ĉinjeniĉnog stanja.

Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suoĉenje, obaviti oĉevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.

Ĉlanak 119.

O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrĊivanja ĉinjeniĉnog stanja ovlaštena ▇▇▇▇▇ ▇▇ sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.

Zapisnik će u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala, te u sluĉaju njihovog suoĉenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazoĉne njegovom sastavljanju.

U zapisniku se posebno navodi da je ovlaštena osoba sve nazoĉne upozorila da su svi podaci utvrĊeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorila na posljedice odavanja ▇▇ ▇▇▇▇▇.

Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju oĉevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisniĉar koji je bilješku sastavio.

Ĉlanak 120.

Nakon provedenog postupka ovlaštena ▇▇ ▇▇▇▇▇ u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:

1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili,

2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.

Ĉlanak 121.

U sluĉaju iz podstavka 1. prethodnoga ĉlanka, ovlaštena ▇▇ ▇▇▇▇▇ u svojoj odluci navesti sve ĉinjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.

U odluci iz stavka 1. ovog ĉlanka, ovlaštena ▇▇ ▇▇▇▇▇ predložiti nadležnom tijelu Poslodavca da osobi ▇▇▇▇ ▇▇ podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze (▇▇▇▇▇▇ upozorenje na obveze iz radnog odnosa,

redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu), te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom sluĉaju radi spreĉavanja nastavka uznemiravanja.

U sluĉaju iz podstavka 2. prethodnog ĉlanka, ovlaštena ▇▇▇▇▇ ▇▇ odbiti pritužbu podnositelja zahtijeva.

Ĉlanak 122.

Nadležno tijelo Poslodavca dužno je na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom sluĉaju radi spreĉavanja nastavka uznemiravanja, te osobi ▇▇▇▇ ▇▇ radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći ogovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Ĉlanak 123.

Ako Poslodavac u roku od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ne poduzme mjere za spreĉavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo oĉito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od ▇▇▇▇ ▇▇▇ zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Ĉlanak 124.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati da će Poslodavac zaštiti dostojanstvo radnika, radnik nije ▇▇▇▇▇ dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz prethodnog ĉlanka, kao i u sluĉaju iz stavka 1. ovog ĉlanka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 125.

Ako je zakonom, kolektivnim ugovorom ili drugom višom pravnom normom drugaĉije regulirano neko pravo ili obveza u odnosu na ovaj Pravilnik o radu, neposredno će se primjenjivati odredbe više pravne norme.

Ĉlanak 126.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na naĉin propisan Zakonom o radu za njegovo donošenje.

Ĉlanak 127.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika o radu, prestaje se primjenjivati Pravilnik o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ za socijalnu skrb Crikvenica od 29. travnja 2013. godine.

Ĉlanak 128.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ objave na oglasnoj ploĉi Poslodavca.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ za socijalnu skrb Crikvenica od 29. travnja 2013. godine.

KLASA : 030-01/17-01/3 URBROJ : 2107-22-01-01-17-7

Predsjednik Upravnog vijeća

Centra za socijalnu skrb Crikvenica ▇▇. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, spec. obit. med.

Pravilnik je objavljen na oglasnoj ploĉi ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ 02. sijeĉnja 2018. godine, pa je stupio na snagu 10. sijeĉnja 2018. godine.

Ravnatelj

Centra za socijalnu skrb Crikvenica ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇, dipl. pravnik