EU FONDOVI
BROJ 862 II RUJAN 2017.
LIST HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o.
EU FONDOVI
HŽ Infrastruktura predvodnik u korištenju sredstava CEF-a
_4
RADOVI
Privode se kraju radovi na obnovi pruge Daruvar – Pčelić
_8
HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ
Potpisan ugovor vrijedan 12 milijuna kuna
_12
FOTO: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
_UVODNIK
IZDVOJENO RIJEČ UREDNIKA
EU FONDOVI I 4
HŽ Infrastruktura predvodnik u korištenju sredstava CEF-a
RADOVI I 8
Privode se kraju radovi na obnovi pruge Daruvar – Pčelić
Drage kolegice i kolege,
Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility − CEF) jedan je od oblika bespovratnoga sufinanciranja promet- nih projekata, a među njima i željezničkih, EU-ovim sredstvima. HŽ Infrastruktura tu je priliku prepoznala pa se čak 72 posto bespovratnih sredstava dodijeljenih Hrvatskoj odnosi na njezi- ne projekte. Naime, za sufinanciranje iz CEF-a naša tvrtka prija- vila je devet projekata, od kojih je za njih šest dobila zeleno svjetlo i to u vrijednosti od 400 milijuna eura, od čega EU pokri-
KOLODVORI
Oživio i teretni prijevoz
HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ
Potpisan ugovor vrijedan 12 milijuna kuna
SIGURNOST
Sigurnost djece na prvom mjestu
OSOBNO
Sportaš od glave do pete
I 10
I 12
I 20
I 22
va 306 milijuna eura. Više o svemu moglo se čuti na kon- ferenciji u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastruk- ture na kojoj su početkom rujna u Dubrovniku uz resornog ministra i predstavnike HŽ Infrastrukture sudjelovali domaći stručnjaci iz sektora prometa te predstavnici EU-a.
Glavna vijest koja stiže u rujnu iz našega putničkog prijevoz- nika jest ona o potpisivanju ugovora s tvrtkom Altpro za nabavu opreme potrebne za sustav autostop-uređaja na vučnim vozilima u vlasništvu HŽ Putničkog prijevoza. Ukupna vrijednost opreme iznosi oko 12 milijuna kuna, a financira se zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD). Realizacijom tog ugovora sva vozila HŽ Putničkog prijevoza imat će ugrađene autostop-uređaje, što bitno podiže razinu sigurnosti za putnike, osoblje vlaka i ostale sudionike u prometu. Osim toga sav posao odradit će domaća industrija, a o svemu više pročitajte u ovome broju našega lista.
Pisali smo i o tome gdje se još sve radi na željezničkoj mreži u Hrvatskoj pa smo tako u Slavoniji provjerili kako izgleda sanacija stupova kontaktne mreže te kako se izvode radovi na obnovi xxxxxxx od Daruvara do Pčelića. Na riječkome području kako se sanira predusjek tunela Meja, a u Lici tunel Plaška glava.
Koji smo kolodvor posjetili ovoga puta, koji je željezničar u sportu od glave do pete te još niz priča, događanja i zanim- ljivosti iz svijeta željeznice otkrijte sami.
IMPRESUM
ŽELJEZNIČAR
list HŽ Infrastrukture d.o.o.
NAKLADNIK: HŽ Infrastruktura d.o.o.
ZA NAKLADNIKA: Xxxx Xxxxx
GLAVNI UREDNIK: Xxxx Xxxxxxx
IZVRŠNI UREDNIK: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
JEZIČNE UREDNICE: Xxxxxx Xxxxxxxxx, Xxxxxx Xxxxxx
UREĐIVAČKI ODBOR: Xxxxxxx Xxxxxxxxx Xxxxxx, Xxxxx Xxxxxxxx, Xxxxxx Xxxxxx, Xxxxx Xxxxx, Xxxx Xxxxxxx, Xxxxxxxx Xxxxx
DIZAJN: Xxxxx Xxxxx
FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
ADRESA UREDNIŠTVA:
Zagreb, Xxxxxxxxxxxx 12
telefon: x000 (0) 0 0000 000
telefaks: x000 (0) 0 0000 000 e-mail: xxxxxxxxxxx@xxxxxxx.xx xxx.xxxxxxx.xx
NAKLADA: 1800 primjeraka
TISAK: HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb
glavni urednik lista “Željezničar”
Xxxx Xxxxxxx
XXXXXXXXXXX 862 II RUJAN 2017. 3
HŽ INFRASTRUKTURA
_EU FONDOVI
PREDVODNIK U KORIŠTENJU SREDSTAVA CEF-a
PIŠE: Korporativne komunikacije HŽI-a
U
FOTO: arhiva MMPI-a
organizaciji Ministarstva mora, pro- meta i infrastrukture u Dubrovniku je 7. i 8. rujna održana konferencija
o Instrumentu za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility − CEF).
Konferenciju pod nazivom »Postignuća, rezultati i pogled u budućnost«, na kojoj su uz domaće stručnjake iz sektora prometa sudjelovali i predstavnici EU-a, otvorio je Xxxx Xxxxxxxx, ministar mora, prometa i infrastrukture, koji je istaknuo:
_Da je CEF instrument za Republiku Hrvat- sku izuzetno značajno sredstvo financij- ske potpore, govori i činjenica da smo do sada iskoristili čak 93 posto dodijeljenih sredstava iz tog instrumenta, i to za pro- jekte koji nadilaze nacionalne granice.
O projektima HŽ Infrastrukture, koja je trenutačno najveći korisnik sredstava EU- ovih fondova u Republici Hrvatskoj, na konferenciji su govorili i predstavnici HŽ Infrastrukture.
Za sufinanciranje iz CEF-a HŽ Infrastruk- tura prijavila je devet projekata, od kojih je za njih šest dobila zeleno svjetlo. Radi se o projektima vrijednima gotovo 400 milijuna eura, od čega EU pokriva 306 milijuna eura.
Najveći željeznički projekt koji je u završ- noj fazi izrade projektne dokumentacije jest Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica procijenjene vrijednosti 283,94 milijuna eura, od čega se iz CEF-a sufinancira 241,35 milijuna eura.
Tim projektom HŽ Infrastruktura nastavlja s modernizacijom hrvatskoga dijela Medi- teranskoga koridora, što je dio šireg pro- jekta uspostave dvokolosiječne pruge viso-
Na konferenciji je sudjelovao Xxxx Xxxxx, čelni čovjek HŽ Infrastrukture
ke učinkovitosti na tom koridoru od Rijeke do mađarske granice.
Kad se radi o modernizaciji željezničke
infrastrukture putem CEF-a na spomenu- tom koridoru, osim gore navedenog mega- projekta, u najvišoj fazi dovršenosti jesu i
projekti koje HŽ Infrastruktura realizira u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka, vrijednosti 67,2 milijuna eura: Rekon-
_EU FONDOVI
strukcija teretnog dijela željezničkog kolo- dvora Rijeka-Teretna i izgradnja intermo- dalnoga terminala na kontejnerskom termi- nalu Zagrebačka obala te Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017.
izgradnja intermodalnoga terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica, za koji je početkom rujna pokrenut postupak javne nabave za radove. Osim toga od prosinca 2016. u tijeku je i projektiranje
Ministar mora, prometa i infrastrukture Xxxx Xxxxxxxx
drugoga kolosijeka, modernizacije i obno- ve xxxxxxx Xxxxxxxx – Rijeka – Jurdani, pro- jekta vrijednog 10 milijuna eura.
HŽ Infrastrukturu uskoro očekuje i potpisi- vanje sporazuma s Europskom komisijom za 85-postotno sufinanciranje izrade pro- jektne dokumentacije za dionicu Oštarije – Škrljevo (sedam milijuna eura) te pruge od Okučana do Vinkovaca (11,2 milijuna eura).
O angažmanu HŽ Infrastrukture na povla- čenju sredstava iz europskih fondova, oso- bito CEF-a, koji donosi sve veće rezultate, čelni čovjek tvrtke Xxxx Xxxxx rekao je:
_Tehnološki razvijena željeznica jedan je od ciljeva Europske unije, koja tome prida- je veliku pozornost te putem svojih fondo- va osigurava značajna sredstva za tu na- mjenu. Zato HŽ Infrastruktura najveći dio planova obnove i modernizacije svoje želje- zničke mreže zasniva na sufinanciranju bespovratnim sredstvima europskih fondo- va, gdje postoje veliki potencijali. Što se tiče sredstava iz CEF-a, tu imamo zaista odlične rezultate i mogu reći da smo u najvećoj mogućoj mjeri iskoristili ovaj po- tencijal za sufinanciranje naših projekata. Čak 72 posto od ukupno iskorištenih CEF-ovih sredstava dodijeljenih Hrvatskoj odnosi se na projekte HŽ Infrastrukture.
Revitalizacija željezničke infrastrukture u
skladu s europskim standardima omogu- ćit će povećanje kapaciteta pruga, podiza- nje brzine prometovanja vlakova gdje god je moguće na 160 km/h, smanjenje vreme- na putovanja te podizanje razine sigurno- sti. Projektima koji se sufinanciraju putem CEF-a, a u kojima je HŽ Infrastruktura u partnerstvu s Lukom Rijeka, želi se osna- žiti daljnji razvoj intermodalnoga prijevoza na najfrekventnijem prometnom pravcu u Republici Hrvatskoj. Provedba i realizacija svih započetih i planiranih projekata za sve nas u HŽ Infrastrukturi od strateške je važnosti i naš najvažniji prioritet.
5
RADOVI U VISOKOJ FAZI DOVRŠENOSTI
PIŠE: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
N
FOTO: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
a nepristupačnom dijelu riječke pru- ge pokraj kolodvora Meja izvode se radovi na sanaciji predusjeka tunela
Meja. Nakon što je sanirana lijeva strana, pristupilo se sanaciji 108 metara dugačke desne strane stijene.
Kolodvor Meja smješten je na teško pristu- pačnu i po jakoj buri poznatu terenu, na nadmorskoj visini od 443 metra. Uz kolo- dvor se nalazi i nekoliko željezničkih obje- kata, a parkirani automobili ukazuju na to da u njima najvjerojatnije žive željezničari. O radovima koji se tu izvode svjedoči kon- tejner tvrtke Octopus. Osim naših radnika u kolodvoru Meja više nikoga nema. Nase- lje Meja nalazi se stotinjak metara ispod kolodvora. Otkako je započela sanacija us- jeka na riječkome području, putnike izme- đu Rijeke i Fužina prevoze autobusi. Kombi parkiran pokraj kolodvora prevozi pokojeg putnika i prometnika uskom cestom do glavne ceste jer se autobusom ne može pri- ći kolodvoru.
Na izlazu iz kolodvora, nakon što se prepje- šači oko 300 metara dugačak zavoj dolazi se do tunela Meja. Kod strma predusjeka tunela prvo se uoči betonski bunker zaos- tao iz Drugoga svjetskog rata. Nakon što je preliminarnim inženjersko-geološkim istra- živanjima utvrđeno kritično stanje 108 me- tara dugačkog predusjeka, i on je uvršten na listu građevina za sanaciju.
_RADOVI
Radove na sanaciji lijeve strane usjeka (desna je dovršena) izvodi zajednica ponu- ditelja koju čine tvrtke Swietelsky, Monte- rra i Octopus. Radovi procijenjeni na 1 919 380 kuna započeli su 5. lipnja, a predviđeni je rok za dovršetak 120 radnih dana. Kada se obiđe teren, steče se dojam kako su radovi u visokoj fazi dovršenosti, tako da planirani datum završetka radova ne bi trebao biti upitan. Još nedostaje manji dio mreže i nakon toga će se prednaprezati sidra.
Potpisani su ugovori za sanaciju još šest
usjeka na brdskome dijelu riječke pruge te za sanaciju usjeka tunela Sveta Ana u Ri- jeci. Radovi u Rijeci započet će krajem go- dine, a na ostalim gradilištima radovi su započeli ili će uskoro započeti.
Za radove koji se izvode na riječkoj pruzi i na pruzi od Rijeke do Šapjana karakte- ristična je sanacija kompletnog usjeka. S obzirom na manjak financijskih sredstava za sve radove, prije su se sanirala samo
Predusjek tunela Meja
najkritičnija mjesta na usjecima.
Remonti riječke pruge započeli su 2005. od Rijeke i do danas je pruga remontirana do Ogulina odnosno do Oštarija. Radovi su se izvodili etapno, a u prvim fazama uz remont nije rađena i sanacija usjeka. Ti se radovi upravo sada izvode i premda se istodobno radi na više lokacija, ostao je popriličan broj usjeka i predusjeka za kompletnu sanaciju.
SANACIJA STUPOVA KONTAKTNE MREŽE
PIŠE: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
P
FOTO: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
rednost dvokolosiječne pruge jasno se ogleda tijekom radova na antiko- rozivnoj zaštiti metalne konstruk-
cije kontaktne mreže koji se upravo izvode između Starih Mikanovaca i Ivankova, gdje vlakovi cijelo vrijeme nesmetano prolaze. Na jednome je kolosijeku isključen napon i na njemu se izvode radovi, a drugim kolo- sijekom teče promet. Dionica na kojoj se izvode radovi pod nadležnošću je Područ- ne radne jedinice za održavanje SS i TK sustava, EEP i KM Istok.
_RADOVI
Elektrifikacija pruge između Zagreba i Beograda dovršena je krajem svibnja 1970. Premda nekadašnji X. koridor (danas magistralna pruga RH1) ni izdaleka nema značenje kakvo je nekada imao, i danas se radi o izuzetno kvalitetnoj pruzi, pogotovo ako govorimo o dionici između Slavonskoga Broda i Tovarnika (državna granica), gdje vlakovi mogu voziti brzinom od 160 km/h. Otkako je pruga otvorena, na dionici od Vinkovaca do Slavonskoga Bro- da nije rađena antikorozivna zaštita metal- ne konstrukcije kontaktne mreže. Radovi na sanaciji stupova kontaktne mreže započeli su 2014. i do sljedeće godine dovršena je dionica između Slavonskoga Broda i Garčina. Nakon toga radovi su pre- kinuti, da bi se nastavili tijekom ljetnih mjeseci ove godine i to na 25 kilometara dugačkoj dionici od Strizivojne-Vrpolja do Ivankova. Po završetku radova na otvore- noj pruzi radit će se u kolodvorima Ivanko- vo, Stari Mikanovci, Vrpolje, Donji Andrijev- ci i Garčin.
Radove vrijedne 10 milijuna kuna izvode Pružne građevine – PP Posit. Radni vlak smješten je uz kolodvor Strizivojna-Vr- polje. Na gradilištu je angažirano četrdese- tak radnika. Većina ih je smještena u rad- nome vlaku, a dio ih u vlastitoj režiji dolazi na posao. Prema planiranoj dinamici izvo- đenja radovi bi trebali potrajati još četiri mjeseca.
Sredinom rujna ekipa iz Pružnih građevina izvodila je radove na oko dva kilometra udaljenosti od Starih Mikanovaca u smjeru Vinkovaca. Na tešku motornu drezinu pri- kopčana je prikolica s pokretnom košarom koja podiže radnika s visokotlačnim kom- presorom.
Stupovi se najprije ispiru od prljavštine i hrđe. Nakon toga nanosi se temeljni sloj
boje i poslije toga završni sloj specijalne boje. Na stupove se konačno lijepe naljep- nice s oznakama obnove i upozorenja na visoki napon. Na spoju metalne cijevi s betonom postavlja se nova zaštitna glazu- ra koja sprečava prodor vode u temelje.
Nakon završetka radova na dionici u smjeru Xxxxxxxx radovi će se nastaviti u kolodvoru Garčin.
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017. 7
PRIVODE SE KRAJU RADOVI NA OBNOVI PRUGE DARUVAR – PČELIĆ
PIŠE: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
R
FOTO: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
adnici Pružnih građevina kraju su priveli radove u sklopu obnove 42 kilometra duge pružne dionice od Daruvara do Pčelića. S novim voznim redom pruga od Banove Jaruge do Pčelića odnosno do spoja s tzv. podravskom
magistralom bit će obnovljena u cijelosti.
Željeznička pruga Banova Jaruga – Pčelić duga 96 kilometara spaja koridorsku pru- gu RH1 i tzv. podravsku magistralu. Na pružnoj trasi Daruvar – Pčelić nalaze se kolodvori Lipik, Pakrac, Sirač, Daruvar i Đu- lovac, a na prostoru uz prugu četiri kame- noloma (Sirač, Bastaji, Đulovac i Batinjska Rijeka) te ispostava Hrvatskih šuma u Đu- lovcu.
U svibnju 2010. Uprava HŽ Infrastrukture za promet je zatvorila dionicu od Sirača do Xxxxxxx. Tri godine poslije, u svibnju 2013., u promet je ponovno puštena obnovljena trinaest kilometara duga dionica od Sirača do Daruvara uz napomenu da je do tada bila remontirana dionica od Banove Jaru- ge do Sirača. Izvođač radova Pružne gra- đevine nastavio je s revitalizacijom pružne dionice od Daruvara do Pčelića. Krajem rujna radovi su privedeni kraju i do novog voznog reda pruga će biti u cijelosti ospo- sobljena za promet teretnih i putničkih vla- kova.
_RADOVI
Obnovljena pruga na dionici dugoj 42 kilometra osposobljena je za osovinski pritisak od 16 tona i vozne brzine vlakova od 60 km/h, s time da će na nekoliko mjes- ta brzina biti ograničena zbog željezničko- cestovnih prijelaza, potencijalnih klizišta i uspona od 25 promila. Obnovljena dionica prolazi obroncima Bilogore i s obzirom na uspone između Maslenjače i Daruvara te Pivnice i Đulovca, vrlo je zahtjevna za eksploataciju.
Na jedanaest kilometar pruge ugrađene su nove tračnice s novim pragovima, a na pre- ostalome dijelu dionice ugrađene su nove i
rabljene tračnice kvalitetnijeg tipa i rabljeni pragovi. Novi pružni zastor ugrađen je na jedanaest kilometara, a na preostalih 31 kilometar rađeno je ojačanje pružnog zas- tora.
Sredinom rujna radnici Pružnih građevina dovršavali su radove na brdu između Pivnice i Pčelića, a istodobno se izvodilo strojno čišćenje pružnog pojasa. Počet- kom listopada na pružnu trasu stiže mjerni
Xxxxx Xxxxxxx, voditelj Nadzorne grupe Virovitica
vlak HŽ Infrastrukture koji će ispitati geometrijsko stanje kolosijeka i provjeriti eventualna odstupanja od predviđenih vrijednosti za određenu kategoriju pruge. Nakon toga uslijedit će tehnički prijam pruge i s novim voznim redom pruga će biti spremna za vožnje vlakova. Nadzor nad tom pružnom dionicom preuzet će zaposle- nici Nadzorne grupe Virovitica pri Područ- noj radnoj jedinici za održavanje građevin- skog infrastrukturnog podsustava Sjever.
SANACIJA TUNELA PLAŠKA GLAVA
PIŠE: Xxxxxx Xxxxxx
FOTO: Xxxxx Xxxxxx
_RADOVI
R
adovi na sanaciji tunela Plaška glava na dionici ličke pruge između kolodvora Plaški i Blata započeli su početkom rujna. Započelo se s pripremnim radovima, a slijede radovi na čišćenju obloge tunela, rezanju kamene obloge, injektiranju i zapunjavanju šupljina, radovi na izvedbi izravnavajućeg sloja, drenaži i hidroizolaciji tunela te na sanaciji portala
tunela i dijela predusjeka.
Izvođač su radova Pružne građevine, a predviđeni je rok za završetak radova 60 radnih dana, s time da je tijekom rujna
zbog izrazito kišna razdoblja i probijanja vode na kamenu oblogu bilo otežano izvoditi sanaciju. Vrijednost radova, projektantskog i geotehničkog nadzora te kontrolnih ispitivanja iznosi 1,178 milijuna kuna.
Prije početka radova geotehnički nadzor izvršio je kontrolu krutosti podgradnog sklopa tunela seizmičkom SASW-metodom te kontrolu kvalitete tunela koristeći elektromagnetsku GPR-metodu georadarskog snimanja. Laičkim rječnikom, obavljen je rendgenski pregled tunela, utvrdila se struktura, vrsta i
uslojenost stijenske mase iza zida i svoda tunela. Na temelju dobivenih rezultata donosi se zaključak je li projektantsko rješenje u izvedbenom projektu precizno ili postoje minimalne izmjene. Nakon izvršene potpune sanacije tunela ponovno će se izvoditi provjera metodama SASW i GPR da se utvrdi učinak izvedene sanacije. Zbog izvođenja sanacije tunela pruga je zatvorena za promet između kolodvora Plaški i Blata od 18. rujna do 31. listopada, osim vikendom, u prijepodnevnim satima, a putnike između Zagreb Glavnog kolodvora i Gospića prevoze nadomjesni autobusi.
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017.
Kontrola strukture tunela SASW i GPR metodom
9
OŽIVIO I TERETNI PRIJEVOZ
PIŠE: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
U
FOTO: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
z tradicionalno velik broj putnika, s pojavom privatnih teretnih prijevoz- nika Rail Cargo Carriera (RCC) i PPD
Transporta d.o.o. u području kolodvora Stri- zivojna-Vrpolje oživio je i teretni prijevoz na V.c koridoru.
Kada sam svojedobno u jednome tekstu spominjao kolodvor Vrpolje, kako je to za- pravo i uobičajeno, upozoren sam na to da sam naveo nepotpun naziv kolodvora. I do- ista, ne samo da je točan naziv kolodvora Strizivojna-Vrpolje, već se on i nalazi u Stri- zivojni.
Područje kolodvora Strizivojna-Vrpolje obu- hvaća stajalište Kopanica-Beravci te kolo- dvore Sikirevci i Slavonski Šamac, koji se pak nalazi u Kruševici. Prilikom izvanred- nih događaja treba znati kojoj se policij- skoj upravi javiti jer se područje prostire kroz tri županije: Brodsko-posavsku, Osje-
čko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku.
Željeznički kolodvor Strizivojna-Vrpolje pod- jednako je udaljen od Slavonskog Broda i Vinkovaca, a u njemu se s magistralnom prugom (RH1) križa i koridor RH3 odnosno
V.c koridor kojim se ostvaruje veza s Ma- đarskom te Bosnom i Hercegovinom. Velik broj vlakova koji se u jednome trenutku nađe na kolosijecima svjedoči o vezama koje se tamo ostvaruju uz presjedanja. Zbog svojeg položaja, a i zbog kvalitetne pružne dionice koja omogućuje vozne brzine do 160 km/h, u željezničkome čvo- rištu u Strizivojni-Vrpolju tradicionalno je velik broj putnika.
Prije dvije godine za šefa kolodvora Strizivojna-Vrpolje imenovan je Xxxxxxxxx Xxxxx. Naš sugovornik na željeznici je od 1994. i do imenovanja za šefa kolodvora radio je kao tehnolog u Slavonskom Brodu.
_KOLODVORI
Na novome radnom mjestu dobro se sna- šao, a zadovoljan je činjenicom da se iz kolodvora Strizivojna-Vrpolje i dalje dosta putuje vlakom:
_Kada se današnji broj putnika uspore- đuje s nekadašnjim brojem putnika, put- nika je manje. No kada se uzme u obzir to koliko se danas putuje vlakom, možemo biti zadovoljni. Između Slavonskog Broda i Vinkovaca vozi dosta vlakova, a uz presje- danja ostvaruju se i dobre veze prema Đakovu i Osijeku.
Otkako je ukinut izravni ICN vlak koji je povezivao Zagreb s Đakovom i Osijekom, smanjio se broj putnika iz tog smjera. Premda se danas, s obzirom na voznu brzi- nu vlakova između Dugo Sela i Novske, ne bi moglo postići vrijeme putovanja od tri sata, i u takvim se uvjetima radi o izvrsnoj željezničkoj vezi. Željezničku vezu između
Kolodvor Strizivojna-Vrpolje
_KOLODVORI
Vinkovaca i Slavonskog Šamca zamijenila su dva para autobusa u kojima se vozi tek pokoji putnik.
Otkako je u kolodvoru Strizivojna-Vrpolje ukinuto radno mjesto u večernjoj smjeni, broj radnika smanjen je za dva radna mjesta pa je sada sistematizirano deset radnih mjesta, s time da jedan prometnik cijelo vrijeme radi na zamjeni u Vinkovci- ma.
Rad s »malo rezerve« šefu kolodvora ote- žava organizaciju rasporeda korištenja go- dišnjih odmora. Uz radnike HŽ Infrastruk- ture u kolodvoru u smjenama rade i dvije blagajnice HŽ Putničkog prometa. Prema potrebi, vlakom u kolodvor stižu i radnici HŽ Carga.
Na području kolodvora Strizivojna-Vrpolje, na pruzi prema Slavonskom Šamcu u pod- ređenome stajalištu Kopanica-Beravci radi prometnik, a u Slavonskom Šamcu rade prometnik i skretničar.
Otkako su se ove godine na V.c koridoru uz HŽ Cargo pojavili RCC i PPD Transport, op- seg je teretnog prijevoza osjetno povećan u odnosu na prošlu godinu.
Velika kolodvorska zgrada smeđe boje, premda davno obnovljena, u prilično je dobrome stanju. Peroni su rekonstruirani prije šest godina i omogućuju jednostavan ulazak u vlakove i izlazak iz njih. Uz kolo- dvorsku zgradu i dalje posluje slastičar- nica. Na katu zgrade, u dva službena stana žive prometnici.
Prometnik Xxxxxx Xxxxx, putnička blagajnica Xxxx Xxxxxxxx, šef kolodvora Xxxxxxxxx Xxxxx, prometnik Xxxxx Xxxxx, stoji SS tehničar Xxxxx Xxxxxx
XXXXXXXXXXX 862 II RUJAN 2017. 11
POTPISAN UGOVOR VRIJEDAN 12 MILIJUNA KUNA
PIŠE: Xxxxx Xxxxxxx
FOTO: Xxxxxxx Xxxxxxx Xxxxx
_HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ
U
prave HŽ Putničkog prijevoza i tvr- tke Altpro 11. rujna potpisale su Ugovor za nabavu opreme potrebne
za sustav autostop-uređaja na vučnim vozilima u vlasništvu HŽ Putničkog prije- voza ukupne vrijednosti 11 950 339 kn, koji se financira zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).
Prigodom potpisivanja Ugovora direktor tvrtke Altpro d.o.o. Xxxxxxxx Xxxxxx izjavio je:
_Vrlo smo zadovoljni činjenicom da će ovaj visokotehnološki hrvatski proizvod, nakon što smo ga uspješno plasirali na tržišta zemalja poput Kanade, Indonezije, Izraela, Turske, Velike Britanije i Austrije, od sada doprinositi sigurnosti putnika i na hrvatskim željeznicama.
Direktor tvrtke Altpro istaknuo je kako su
AUTOSTOP sustave proizvedene u toj tvrtki u zadnjih šest godina ugradili naj- poznatiji svjetski proizvođači željezničkih vozila poput Alstoma i CAF-a, kao i hrvatski proizvođači Končar – Električna vozila i TŽV Gredelj te da će, uz to što svoje tehnološke proizvode plasiraju u 47 zema- lja, uskoro taj proizvod ponuditi tržištima u Njemačkoj, Austriji i Rumunjskoj.
_Realizacijom ovog ugovora sva vozila HŽ Putničkog prijevoza imat će ugrađene autostop-uređaje, što bitno podiže razinu sigurnosti za putnike, osoblje vlaka i ostale sudionike u prometu. Sav posao odradit će domaća industrija – tvrtka Altpro isporučit će autostop-uređaje, a ovisno društvo HŽPP-a Tehnički servisi željezničkih vozila ugradit će tu opremu. Ovime će željeznički sektor dati doprinos razvoju gospodarstva u Hrvatskoj, novim zapošljavanjima i poti- canju domaće konkurentnosti. Također,
ovime će biti ostvareni i ciljevi Strategije prometnog razvoja RH koji se tiču sigurnosti željezničkog prometa. – izjavio je mr. sc. Xxxxxx Xxxx, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza.
U sklopu zajma IBRD-a za financiranje Projekta održivog razvoja hrvatskoga željezničkog sektora, čiji je korisnik i HŽ Putnički prijevoz, financira se i obnova voznoga parka radi poboljšanja njegove efikasnosti. Cjelokupni iznos zajma za HŽ Putnički prijevoz iznosi 43 milijuna eura.
_Potpisivanje ovog ugovora danas ne vidim samo kao iskorak prema povećanju sigurnosti željezničkog prometa, nego i kao još veći iskorak prema razvoju gos- podarstva, zapošljavanju i rastu izvoza. Uz to, nije jednostavno pobijediti na natječaju koji organizira IBRD. To pokazuje da su naše tvrtke cijenom, a prvenstveno kvali-
Potpisivanje Ugovora
_HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ
tetom stale uz bok vodećim svjetskim tvrtkama iz tog sektora. – kazala je držav- na tajnica za promet Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dr. sc. Xxxxxxxx Xxxxxx.
Mr. sc. Xxxxxx Xxxxx Xxxxx, direktorica Sek- tora za industriju i IT Hrvatske gospodar- ske komore, istaknula je:
_Potpisivanje ovog ugovora predstavlja jednu od kruna uspjeha ove naše sjajne tvrtke koja je kompletan uspjeh postigla na hrvatskoj pameti, razvoju i istraživanju. Taj ugovor omogućava stjecanje referenci na domaćem tržištu, a drago mi je i što će Ugovor potaknuti investicije jer će tvrtka Altpro zaposliti nove radnike, što će dati poticaj zapošljavanju mladih. Nadam se
da će ovo biti poticaj i drugim hrvatskim tvrtkama da putem javne nabave generira- ju rast, zapošljavanje i u konačnici povećanje bruto domaćeg proizvoda.
S obzirom na izmjene Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava prema kojima do 1. srpnja 2018. na sva vučna vozila trebaju biti ugrađeni auto- stop-uređaji, oprema će biti ugrađena na preostalih 48 vučnih vozila, odnosno 10
manevarskih lokomotiva serije 2 132, 28
dizel-motornih vlakova serije 7 122 i 10 dizel-motornih vlakova serije 7121.
Vrijednost Ugovora iznosi 11 950 339 kn (bez PDV-a), a Ugovorom je definirana sukcesivna isporuka. Za prvih deset vozila oprema će biti nabavljena u roku od 30 dana, a rok za isporuku opreme za zadnje vozilo jest 180 dana.
Uprava-direktor HŽPP-a Xxxxxx Xxxx i direktor Altproa Xxxxxxxx Xxxxxx
S lijeva na desno: Xxxxxxx Xxxxx Xxxxx, Xxxxxx Xxxx, Xxxxxxxx Xxxxxx i Xxxxxxxx Xxxxxx
XXXXXXXXXXX 862 II RUJAN 2017.
Ugradnjom autostop-uređaja povećat će se razina sigurnosti željezničkog sustava. AUTOSTOP sustav, temeljen na INDUSI tehnologiji, jest visokotehnološki proizvod koji upozorava strojovođu ili automatski koči vlak ovisno o podacima o brzini vozila prikupljenima pri prolasku uz signalne oznake na pruzi. Sustav za automatsku zaštitu i zaustavljanje vlaka AP AUTO- STOP otporan je na sve vrste vibracija, potresa i udara koji nastaju pri eksploa- taciji na željezničkom vozilu i predstavlja kompletno rješenje sigurnosnoga sustava za željeznička vozila i infrastrukturu po modelu low cost – high tech te je prilago- đen komunikaciji s drugim sigurnosnim sustavima i jedinstvenim europskim stan- dardom za signalno-sigurnosne i komuni- kacijske sustave razine ETCS.
U očekivanju velikog interesa za AUTO- STOP sustave tvrtka Altpro gradi razvoj- no-inovacijski centar za vozila gdje će razvijati i proizvoditi AUTOSTOP sustave i njihove aplikacije za globalno tržište. U novome centru u planu je zapošljavanje 75 djelatnika.
13
OBILJEŽEN EUROPSKI TJEDAN MOBILNOSTI
PIŠE: Xxxxx Xxxxxxx
P
FOTO: Xxxxxx Xxxxxxxxx
ovodom Europskog tjedna mobilno- sti HŽ Putnički prijevoz u suradnji s udrugom Sindikat biciklista od 16.
do 22. rujna omogućio je besplatan prije- voz bicikala u svim vlakovima predviđe- nima za prijevoz bicikala. Uz prijevoz bicikala provedene su brojne aktivnosti čija je svrha populariziranje prijevoza vla- kom i biciklom.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti HŽ Putnički prijevoz u suradnji s udrugom Sindikat biciklista proveo je niz zajedničkih aktivnosti u cilju promocije i popularizi- ranja prijevoza vlakom i biciklom.
_HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ
Na konferenciji za novinare održanoj u čet- vrtak 14. rujna 2017. na kojoj je predstav- ljeno pristupanja Grada Zagreba Europ- skom tjednu mobilnosti gradonačelnik Zagreba predstavio je program aktivnosti i potpisao povelju o pristupanju Grada Za- greba Europskom tjednu mobilnosti. Koor- dinator je Europskog tjedna mobilnosti za Grad Zagreb Gradski ured za socijalnu zaš- titu i osobe s invaliditetom, a u aktivno- stima su sudjelovali svi gradski uredi, zavo- di, službe, ustanove, udruge i drugi.
U ponedjeljak 18. rujna dvije skupine djece vrtićke dobi iz DV-a Gajnice i DV-a »Xxxxx Xxxxxx« iz Sesveta besplatno su se vozile vlakom. Osim što su se djeca upoznala sa željezničkim prometom podijeljene su im edukativne slikovnice bojanke na temu pu- tovanja vlakom.
Panel-rasprava »Inovacije za bolju mobil- nost u gradu« održana je 19. rujna u pro- storijama HKD-a »Napredak«. Nove trendo- ve u razvoju vozila javnog prijevoza na panel-raspravi predstavio je Xxxx Xxxxxxx iz Saveza za željeznicu.
O mobilnosti kao usluzi govorio je Kreši- mir Dvorski iz Sustava javnih bicikala d.o.o., s kojima HŽ Putnički prijevoz već nekoliko godina surađuje u cilju promocije integriranog prijevoza biciklom i vlakom te
pogodnosti za nekoliko tisuća putnika HŽPP-a s pretplatnim kartama koji mogu koristiti čak 150 minuta besplatne vožnje nextbike biciklima. Nextbike kartica može se kupiti na blagajni zagrebačkoga glavnog kolodvora. Na raspravi sudionici su bili upoznati s hrvatskim i inozemnim primjerima inovativnih projekata održive mobilnosti.
Europski tjedan mobilnosti manifestacija je koju organizira Glavna uprava za okoliš Europske komisije u cilju da se potaknu javna svijest i aktivnosti građana u borbi protiv onečišćenja okoliša uzrokovanog povećanjem opsega motoriziranog prome- ta u urbanim sredinama, a time i poboljša kvaliteta života građana europskih grado- va. Na poseban način potiču se mjere usmjerene prema smanjenju onečišćenja okoliša, promoviranju sredstava javnog prijevoza i alternativnih modela kretanja i prijevoza u gradovima. O važnosti i veličini te manifestacije u europskim razmjerima
najbolje svjedoči činjenica da je u njezino obilježavanje aktivno uključeno više od 2000 europskih gradova.
Svake godine Europski tjedan mobilnosti organizira se od 16. do 22. rujna i posve- ćen je održivome kretanju/mobilnosti, a ovogodišnja tema usredotočena je na koncept dijeljenja prometnih sredstava u kretanju gradom. Korištenjem zajedničkih oblika javnoga gradskog prijevoza smanju- ju se troškovi i količina ugljičnog dioksida, a dijeljenje automobila za zajedničku vožnju s ceste uklanja znatan broj automobila u kojima se vozi samo jedna osoba. U ostvarenju ciljeva održive mobil- nosti željeznički promet omogućuje po- uzdanu mobilnost i znatno smanjuje nega- tivan utjecaj na okoliš. Osim što je najsigurnija vrsta kopnenog prometa, želje- znički promet rasterećuje ceste i smanjuje zagušenja te stavlja težište na važnost korištenja integriranog sustava željeznice i ostalih vrsta prijevoza.
_PARTNERI
RUJANSKI VLAKOVI
U SKLOPU RUMOBIL-a
PIŠE: Xxxxxx Xxxxxx
FOTO: Xxxxxx Xxxxxx
T
uristički vlakovi koje organizira HŽ Putnički prijevoz, koji voze iz Zagre- ba u ozaljski kraj i koji su pokrenuti
i financirani u sklopu međunarodnog IN- TERREG-ova projekta RUMOBIL, počet- kom rujna ušli su u sedmi mjesec prome- tovanja. Tako su 2. i 3. rujna na Jaškofest u Jaškovo vozila dva vlaka, a 24. rujna na Jesen u Vivodini jedan vlak.
Putnici šesnaestog vlaka koji je vozio u sklopu RUMOBIL-a prvi su dio subote 2. rujna proveli u Jaškovu, u mjestu na pola puta između Karlovca i Ozlja, na inkluziv- noj međunarodnoj utrci »Run of heart« (Utrka srca) u kojoj je, unatoč kišnome vremenu, sudjelovalo oko 150 trkača različite dobi, od štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici Ozalj, koji je bio i organizator utrke, preko djece i odras- lih iz susjedstva, predstavnika Kineziološ- kog fakulteta iz Zagreba i drugih hrvatskih gradova, ali i iz Slovenije i Njemačke do jednog slijepog trkača iz Kenije, koji je trčao u pratnji svojega asistenta. Po riječi- ma ravnateljice Centra Xxxxxx Xxxxxxx Xxxx- xxx, bila je to izvrsna prilika za druženje i upoznavanje s radom Centra kao i za podi- zanje svijesti o potrebi uključivanja javno- sti u život štićenika. Tako su i štićenici Centra, uglavnom osobe s posebnim potre- bama, doprinijeli proširenju ponude Jaško- festa koji je sljedećega dana, u nedjelju 3. rujna, nastavljen 2. Štrudlafestom.
U prvome dijelu nedjelje putnici su uživali na Štrudlafestu, manifestaciji koja slijedi događanje iz rujna 2015. kada je »iz Jaš- kova za svijet krenula štrudla za Guinne- ssa« i kada je napravljena doslovce kilo- metarska štrudla (1479,38 cm) koja je uvrštena i u Guinnessovu knjigu rekorda. Štrudlafest je događanje natjecateljskog karaktera tijekom kojeg se bira najbolja profesionalna i amaterska xxxxxxx, a toga puta ocjenjivali su je poznati kuhari Xxxxxx Xxxxxxxxxx i Xxxxx Xxxxxxxxxx. U izradi štrudle natjecalo se desetak političkih,
profesionalnih, amaterskih i dječjih ekipa, dok su prigodna jela spravljali i poznati kuhar Xxxxxx Xxxxxxxxxx te glumac Xxxxx Xxxxxxxx. Tisuće posjetitelja uživale su u raznim vrstama štrudla poput štrudli od jabuka, sira, buče, bučinih koštica ili borov- nice, ali i u popratnim glazbenim programi- ma lokalnih KUD-ova i tamburaških sas- tava. Dvadesetak malih proizvođača izloži- lo je svoje prehrambene proizvode, kerami- ku i nakit, a bez obzira na vrstu proizvoda, na svakome od štandova našla se i poneka vrsta štrudle. Za organizaciju te zaista je- dinstvene manifestacije zaslužni su Turis- tička zajednica grada Ozlja i Grad Ozalj, koji je korisnik projekta RUMOBIL.
Drugi dio nedjelje putnici sedamnaestoga vlaka koji je vozio u sklopu RUMOBIL-a proveli su u razgledanju ozaljskoga staro- ga grada, a izlet je završio koncertom u ozaljskoj župnoj crkvi svetoga Vida na kojemu su nastupili mladi Xxxxxxxx, bariton Xxxx Xxxxxxx i mladi karlovački orguljaš Xxxxxxxx Xxxxxx. Taj koncert bio je jedan u nizu koncerata u sklopu festivala Orgulje Heferer 2017. koji se ove godine organizira u četrdesetak crkava sjeverozapadne Hr-
vatske i Zagreba u kojima je obitelj Xxxxxxx restaurirala ili izgradila orgulje.
Treći rujanski, a devetnaesti vlak iz flote RUMOBIL-a vozio je 24. rujna na manifes- taciju Jesen u Vivodini. Putnici su u Vivo- dni imali prigodu uživati u domaćoj hrani, kulturno-umjetničkome programu, prisjeti- ti se starih običaja i navika, posjetiti vinske podrume poznatih vinara i još niz drugih lokalnih zanimljivosti.
Nakon prvih osamnaest vlakova koji su vozili u sklopu RUMOBIL-a, do kraja kolo- voza 2018. na istoj relaciji i na nova turist- ička događanja u ozaljski kraj, u organi- zaciji HŽ Putničkog prijevoza kao partnera na projektu, vozit će još 18 od ukupno 36 vlakova. Oni su samo jedan od osam pilot-projekata koji se u istome razdoblju i u sklopu RUMOBIL-a upravo provode u Itali- ji, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Njemačkoj i Mađarskoj i koji se financiraju iz programa Interreg Central Europe, a čiji je cilj održi- vom mobilnošću pomoći lokalnoj zajednici u poboljšanju demografske slike.
Više o projektu RUMOBIL možete pročitati na mrežnim stranicama Saveza za željeznicu xxx.xxx.xx .
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017. 15
_PARTNERI
ISPORUČENA LOKOMOTIVA ZA PANČEVAČKU SPECIJALNU LUKU
PIŠE: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
FOTO: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
L
okomotiva »Xxxx Xxxxxxxx« serije DHL 300 E proizvedena je 1984. godine. Nakon što je lokomotiva
prvi put u cijelosti obnovljena u RPV-u Slavonski Brod 2007., naručitelj Specijal- na luka i ovaj je put taj još opsežniji posao povjerila brodskome poduzeću.
Brodska tvrtka svoje je posljednje dizelske lokomotive isporučivala do pred kraj osamdesetih godina proteklog stoljeća. Nakon rata »Xxxx Xxxxxxx« više nije proizveo ni jednu lokomotivu, a njegova jedinica Specijalna vozila i danas na brojna tržišta uspješno isporučuje vrlo kvalitetne teretne vagone. S druge strane njihove se stare dizelske lokomotive i danas, nakon trideset godina, koriste za obavljanje mane- varskih poslova u raznim poduzećima. RPV Slavonski Brod pak uspješno održava takve lokomotive, a tijekom rujna završili su remotorizaciju lokomotive »Đure Đako- vića« iz 1984. za potrebe pančevačke Spe- cijalne luke.
Dizel-hidraulična lokomotiva DHL 300 E prvi je put u RPV Slavonski Brod stigla 2007. godine. Tada je bio izveden veliki popravak, a motor od 300 konjskih snaga tada je popravljen u cijelosti. Posao je izvrsno obavljen pa je deset godina poslije uprava tvrtke Specijalna luka odlučila brodskome RPV-u povjeriti posao remoto- rizacije i unapređivanja osnovnih karakte- ristika lokomotive.
U lokomotivu DHL 300 E ugrađen je motor riječkog Torpeda od 300 KS, a u tri desetljeća eksploatacije ta se lokomotiva među različitim serijama »Đurinih« lokomo- tiva pokazala najboljom. Prema želji naručitelja, ugrađen je novi motor. Radi se o motoru KUMINS najnovije generacije porijeklom iz SAD-a. S obzirom na mjenjač i osovinski pogon, motor ima istu snagu kao i prethodni. U novoj upravljačnici ugra- đen je klimatizacijski uređaj, što se danas smatra standardnom opremom, a promije-
njene su i zračne instalacije.
Azotara Pančevo osnovala je tvrtku Speci- jalna luka stacioniranu na obali Dunava. Lokomotiva će obavljati manevarski rad, i to najvjerojatnije za više tvrtki.
RPV Slavonski Brod poznat je po obnav- ljanju manevarskih lokomotiva. Tako su nedavno prodali tri lokomotive u Srbiju.
Srpsko gospodarstvo kontinuirano iskazu- je potrebu za manevarskim lokomotivama pa su posljednje tri brodske lokomotive završile u Boru, Šapcu i Lučanima. RPV Slavonski Brod najprije je kupio rabljene manevarske lokomotive »Xxxx Xxxxxxxx«, obnovio ih i prodao, a tijekom njihove eksploatacije radit će na njihovu održa- vanju.
POVEĆAN UDIO PRIVATNIH PRIJEVOZNIKA
PIŠE: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
U
FOTO: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
rujnu je XXXXX objavio statističke pokazatelje rada u teretnom i putni- čkom prijevozu za drugi kvartal
2017. godine. Istodobno Uprava HŽ Xxxxx objavila je vijest o pozitivnim rezultatima ostvarenima tijekom ljetnih mjeseci, a nova Uprava HŽ Putničkog prijevoza ulaže znatne napore kako bi zaustavila negativ- ne trendove u putničkom prijevozu.
U drugom kvartalu ove godine prevezeno je 2 800 476 tona tereta, što je za 531 085 tona više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Opseg rada HŽ Xxxxx povećan je za 182 688 tona, a sedam privatnih prijevo- xxxxx svoj je opseg rada udvostručilo, odnosno povećalo za 348 397 tone. Udio privatnih prijevoznika na tržištu prijevoza tereta povećan je sa 16 posto na 24 posto. Istodobro broj prevezenih putnika u kontinuiranom je padu.
Premda količina prevezenoga tereta nije jedini mjerodavni pokazatelj ostvarenoga opsega rada, i ti su podaci jasan pokazatelj prijevoznih tokova i odnosa između nacio- nalnog prijevoznika HŽ Carga i ostalih privatnih prijevoznika.
_PARTNERI
Dakle, od ukupno prevezenih 2 800 476 tona tereta u drugome kvartalu 2017. godine HŽ Cargo prevezao je 2 138 310 tona tereta, a ostali prijevoznici 662 166 tona ili 24 posto ukupnoga opsega rada. U istome periodu 2016. godine prevezeno je 2 269 391 tona tereta. HŽ Cargo držao je
86 posto tržišta ili 1 955 622 tone, a sedam
privatnih prijevoznika prevezlo je 423 317 tona tereta. U 2015. godini privatni su prijevoznici od ukupno 2 427 587 tona tereta prevezli skromnih 12 438 tona tereta i kada se ti podaci usporede s posljednjim dvjema godinama, uočljiv je velik porast opsega rada privatnih prijevoznika, pad opsega rada HŽ Carga od gotovo 300 000 tona i povećanje ukupne količine robe u teretnom prijevozu za oko 370 000 tona. Prema pokazateljima o broju prevezenih
putnika za drugi kvartal uočljiv je kontinu- irani pad broja prevezenih putnika. Tako je 2014. godine prevezeno 5 641 818 putnika, da bi u drugom kvartalu ove godine taj broj pao na 5 134 073 putnika ili 507 735 putni- ka manje. Ako se pak ova godina uspoređu- je s istim razdobljem prošle godine, broj putnika smanjen je za 262 504 putnika.
Zanimljive su i usporedbe s prijeratnim raz- dobljima. Primjerice, 1979. godine preveze- no je 46 007 000 tona tereta i 45 334 000
putnika. Ratne 1991. godine prevezeno je 21 479 000 tona tereta i 21 790 000 putni- ka. Količina prevezenoga tereta i dalje se smanjivala, u prvome redu gubitkom poslo- va na X. koridoru. Tako je 2004. godine pre- vezeno 13 710 000 tona, a 2009. godine
svega 11 651 000 tona tereta.
Prema pokazateljima za prvu polovinu go- dine, ukupni rad svih teretnih prijevoznika mogao bi se približiti rezultatima iz 2009. godine.
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017. 17
_PARTNERI
ANKETA O ZADOVOLJSTVU TVRTKI USLUGAMA ŽELJEZNIČKOG TERETNOG PRIJEVOZA
PIŠE: Xxxxxxxxx Xxxxxx
ILUSTRACIJE: Xxxxxxxxx Xxxxxx
H
rvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) prove- la je redovito savjetovanje s pred-
stavnicima korisnika usluga željezničkog teretnog prijevoza.
sto, dok su njih 34 posto novi korisnici željezničkog teretnog prijevoza.
Anketirane tvrtke uzorkovanjem su odabra- ne prema veličini, a od ukupnoga broja
primljenih popunjenih anketnih upitnika njih 43 posto veliki su korisnici željeznič- kog teretnog prijevoza s godišnjim prijevo- zom većim od 50 000 tona, dok samo pet
Savjetovanje je provedeno anketiranjem tvrtki koje bi potencijalno koristile željezni- cu za prijevoz i onih koje koriste željeznicu za prijevoz.
Trenutačno u Republici Hrvatskoj na teret- nom željezničkom prijevoznom tržištu po- sluje sedam prijevoznika, od kojih je jedan nacionalni prijevoznik, a njih šest su novi teretni prijevoznici, koji ostvaruju pretpo- stavke za obavljanje teretnog prijevoza. Pet poslovno aktivnih teretnih željezničkih prijevoznika sudjelovalo je u ukupnom te- retnom prijevoznom tržištu u 2016. godini s 25 posto udjela.
Uzorkovanjem je odabrano 49 tvrtki kojima je dostavljena anketa, njih 32 odazvale su se anketiranju i popunile upitnik, što je 65 posto od ukupnoga broja uzorkovanih tvrt- ki, a 35 posto ili nije odgovorilo na upitnik ili je odgovorilo kako željeznički teretni prijevoz više uopće ne koriste.
Od ukupnoga broja anketiranih njih 56 posto posjeduje industrijski kolosijek, dok su njih 44 posto suposjednici industrij- skoga kolosijeka, ali ipak koriste željezni- čki promet.
Anketirane tvrtke izjasnile su se kako željeznicu za prijevoz tereta koriste i preko deset godina i to kao glavnu vrstu prome- ta. Zbog konkurentnijega cestovnog pro- meta 44 posto ukupnog broja anketiranih odustalo je od željezničkog prometa. Nave- dene tvrtke izjasnile su se kako trenutačno koriste daleko prilagodljiviji cestovni pro- met od željezničkog teretnog prijevoza.
Većina anketiranih željeznički promet ko- risti dulje od deset godina, i to njih 44 po-
Grafikon 1. Korištenje željezničkog prijevoza
Grafikon 2. Zadovoljstvo postupanja prijevoznika prema korisniku
_PARTNERI
posto njih godišnje preveze željeznicom samo do tisuću tona tereta.
Vjerodostojnost ankete i kvalitetu ispunje-
nih anketnih upitnika moguće je mjeriti brojem anketiranih, ali i učestalošću koriš- tenja željezničkog teretnog prijevoza. Od ukupnoga broja anketiranih 38 posto
željeznički promet koristi svakodnevno, a
24 posto tjedno, što govori kako se anketiranju odazvalo najviše redovitih korisnika željezničkog teretnog prijevoza.
Korisnici prijevoza navode kako željeznički promet koriste najčešće zbog cijene (41 posto), dok ih najmanje željeznički promet koristi zbog pristupačnosti prijevoza, tek dva posto, što je detaljnije prikazano na grafikonu 1.
Odnos željezničkoga prijevoznika prema krajnjem korisniku također je jedan od ključnih faktora uspješnosti poslovnog odnosa te se tako 43 posto izjasnilo da je kvalitetan, s druge strane njih 29 posto smatra kako su potrebna poboljšanja. To uzrokuje velik postotak nezadovoljstva navedenim odnosom, što je prikazano na grafikonu 2.
Grafikon 3. Zadovoljstvo prijevoznom uslugom
Grafikon 4. Zadovoljstvo dostupnošću usluga
Zadovoljstvo korisnika teretnom prijevoz- nom uslugom obrađeno je u drugome dijelu ankete, u kojem su ocjenjivani ključ- ni segmenti korištenja željezničkog teret- nog prijevoza, kao što su kvaliteta prije- vozne usluge, fleksibilnost prijevoznika, brzina odrađivanja zahtjeva za prijevozom, cijena prijevozne usluge, trajanje putova- nja i slično, a što je prikazano na grafi- konima 3. i 4.
Iz prikupljenih odgovora korisnika želje- zničkog teretnog prijevoza može se zaklju- čiti kako su minimalno zadovoljni pruža- njem usluga, odnosno da su u najvećoj mjeri ocjenom dovoljan ocijenili zadovolj- stvo prijevoznom uslugom, i to njih preko 50 posto, trajanje prijevoza i fleksibilnost prijevoznika, što implicira pitanja o tome što je korisnicima željezničkog prometa bitno. Većina odgovora o zadovoljstvu željezničkim teretnim prijevozom ocijenje- no je ocijenjena dovoljan i dobar, tek nekolicina korisnika djelomično je zado- voljna fleksibilnošću, brzinom prijevoza i brzinom odrađivanja zahtjeva.
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017. 19
SIGURNOST DJECE NA PRVOME MJESTU
PIŠE: Xxxxx Xxxx
FOTO: Xxxxx Xxxx
_SIGURNOST
I
spred Hrvatskog narodnog kazališ- ta u Zagrebu 13. rujna Ministarstvo unutarnjih poslova i HNK u suradnji
s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Gradom Zagrebom, Kazalištem Tvornica lutaka, Hrvatskim društvom skladatelja, Hrvatskim autoklubom i drugim partneri- ma iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa proveli su edukativno- preventivni program u sklopu tradicionalne preventivne akcije »Poštujte naše znako- ve«.
HŽ Infrastruktura i Fakultet prometnih zna- nosti kao partneri Nacionalnoga programa također su sudjelovali s projektom »Imple- mentacija mjera za povećanje sigurnosti najranjivijih sudionika u prometu na želje-
zničko-cestovnim prijelazima« te predstavi- li preventivno-edukativne aktivnosti.
Prezentirane su i virtualne naočale VR 360° putem kojih su sudionici mogli testi- rati aplikaciju simulacije sigurne i rizične vožnje preko željezničko-cestovnoga prije- laza.
Manifestaciji su prisustvovali i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Xxxxx Xxxxxxxxx, glavni ravnatelj policije Xxxxxx Xxxxxx, državni tajnik iz Ministarstva znanosti i obrazovanja Xxxxxx Xxxxxx te zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Xxxxxxx Xxxxx. Djeca najmlađeg školskog uzrasta, pristigla iz raznih zagrebačkih osnovnih škola, vrlo su aktivno i sa zanimanjem sudjelovala u programu, kroz koji su ih
pjesmom, plesom i glumom proveli policaj- ci, glumci, balerine i ostali sudionici akcije. Podsjetivši na cilj i rezultate te akcije, mini- star je uputio apel roditeljima i svim odras- lim osobama:
_Djeca danas stradavaju puno više kao sudionici u prometu kada ih prevoze njiho- vi roditelji ili stariji, a manje kao samostalni sudionici, tako da koristimo ovu akciju da uputimo apel svim roditeljima i starijima da čuvaju djecu, propisno ih prevoze u vozi- lima, propisno ih vezuju te koriste sjedalice za djecu, jer šestero djece koja su ove godi- ne poginula, poginula su upravo u prometu kao putnici.
Pojasnivši također kako je akcija ustvari
_SIGURNOST
jedan proaktivan pristup edukaciji najmla- đih sudionika u prometu, ministar je poz- vao sve vozače da u blizini škola smanje brzinu, budu naročito oprezni zbog toga što su djeca, kao što i poznata pjesma akcije kaže, plaha, da ih sačuvaju jer je sigurnost djece zajednički cilj, ali i odgo- vornost odraslih.
Nekoliko dana prije, 7. rujna, u HNK-u održana je javna tribina s temom »Što još možemo učiniti da bi put do škole bio sigurniji za najmlađe sudionike u prome-
tu«. Na tribini je predstavljena i putujuća izložba »Sigurnost kroz dizajn«.
Promišljanje o odgovornosti za sigurnost djece naglašava se svake godine neposre- dno prije početka nove školske godine. To je vrijeme kada se u prometu na cesti pojavljuje jedna cijela nova generacija uče- nika prvih razreda osnovnih škola, mali- šana koji će bez prevelikog prometnog iskustva ubrzo biti samostalni sudionici prometa. Vrijeme je to kada se učestalo apelira na obzirnije i tolerantnije ponaša-
nje vozača u prometu, poglavito u zonama osnovnih škola.
Kada prođe rujan, kao da se sve postupno zaboravlja. U prometu ponovno počinju vla- dati bahatost, bezobzirnost, netolerancija i sebičnost. I opet pogibaju ili bivaju ozlijeđe- na nečija djeca. Zakon, propise i sigurno- sna pravila doživljavamo kao nešto što treba zaobići, izigrati, ignorirati. Propisa i pravila držimo se, tolerantno i kulturno ponašamo se samo onda kada smo na to prisiljeni.
Djeca obično sudjeluju u prometu u razli- čitim ulogama: pasivno, kao suputnici u automobilima ili kao korisnici putničkoga prijevoza, ali također i aktivno kao pješaci i biciklisti, na koturaljkama, romobilima. Moramo biti svjesni da djeca tek uče pravi- la ponašanja u prometu.
Djeca sve manje stradavaju na cesti, a sve više na parkiralištima, pješačkim prijelazi- ma, zonama smirenog prometa i tamo gdje bi se trebala osjećati najsigurnijima – u automobilima svojih roditelja.
Xxxxxxx se postavljaju sama po sebi: imaju li djeca pravo na sigurnost u prometu? Xxxxxx je promet opasan za djecu? Treba li i u kojoj mjeri promet prilagođavati djeci? Kakva je odgovornost i uloga vozača ili, bolje rečeno, roditelja?
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017.
Akciji se pridružio i ministar unutarnjih poslova Xxxxx Xxxxxxxxx
Sigurnost djece u prometu prvenstveno je briga i odgovornost nas odraslih. Treba učiniti sve kako bi djeca uživala u sigur- nom i bezbrižnom djetinjstvu. Neka školo- vanje bude radost, a put do škole popločen pažnjom i skrbi odraslih za svakog mališa- na. Djeca imaju pravo na svoju sigurnost u prometu.
Edukacija i prevencija pravi je odnosno prvi korak u samostalnom sudjelovanju u prometu. Svojim ponašanjem i pažnjom kao roditelji, nastavnici ili vozači odrasli su dužni djeci olakšati njihove prve samostal- ne korake u prometnoj džungli.
21
SPORTAŠ
OD GLAVE DO PETE
PIŠE: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
Š
FOTO: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
ef vlaka – konduker Xxxxx Xxxx na željeznici je zaposlen od 1996. godi- ne. U sportu, točnije u taekwondou,
je od svoje osme godine, gotovo cijeli život.
Nakon pada Posavine 1992. Xxxxx Xxxx s obitelji se preselio u Hrvatsku, a četiri godine poslije zaposlio se u Hrvatskim željeznicama. Kao šef vlaka – kondukter već je dva desetljeća »na vlaku«, u stal- nome kontaktu s putnicima. No tema ovog teksta njegov je drugi život, onaj vezan uz taekwondo.
_OSOBNO
Od svoje osme godine Xxxxx Xxxx bavi se taekwondoom. Za razliku od svojih vrš- njaka nije mijenjao sportove. Po dolasku u Hrvatsku uključuje se u rad TK-a Centar, a 2004. osniva TK »Lokomotiva« i od tada je alfa i omega toga uspješnog zagrebačkog kluba. Natjecateljsku karijeru završio je 1996. godine.
_Te sam se godine zaposlio na željeznici, a u mojoj službi radi se u smjenama i nikako nisam mogao uskladiti obveze na poslu s treninzima. Ako se nešto želi postići, po- trebno je trenirati i po dva puta dnevno, a uz posao to je postalo neizvedivo. Opre- dijelio sam se za trenerski poziv, a položio sam ispite i za suca međunarodnog ranga.
– rekao je Xxxx.
Taekwondo klub »Lokomotiva« djeluje od 2004. i u prosjeku okuplja oko 200 člano- va. Od samog početka uz Xxxxx Xxxxx u klubu je Xxxxx Xxxxxxx, a danas kao trenerice rade i Xxxxxxxxx Xxxxxxx i Xxxx Xxxxxxx.
_Radimo u školama u Novom Zagrebu, na Botincu i Kajzerici, a počinjemo raditi s djecom u nekoliko vrtića. Iz široke baze pokušavamo dobiti kvalitetne natjecatelje. Vrtićke skupine kroz igre i vježbe motorike polako upoznajemo sa sportom. S dvana- est godina djeca počinju s ozbiljnijim natjecanjima. Prijelomno je razdoblje kada djeca prelaze u srednju školu i kada nam,
najčešće zbog novih interesa, otpada dos- ta djece. Uglavnom možemo biti zadovolj- ni s interesom mladih za taekwondo. – opisao je način rada Xxxx.
Taekwondo izvorno je sport koji je nastao u Južnoj Koreji, koja i danas drži primat u tome sportu. Izuzetno uspješni u tome sportu koji je bio zastupljen na posljednje tri olimpijade još su Iran, Španjolska, Meksiko i Hrvatska. Naše natjecateljice osvajačice su nekoliko olimpijskih meda- lja. Taekwondo je najpopularniji borilački sport u Hrvatskoj. Vikendima se održavaju dva ili tri turnira na kojima se bez problema okupi od 300 do 500 klinaca:
_Ovaj sport gotovo isključivo »živi« od financijske potpore roditelja. Sport je stra- hovito brz i dinamičan, a ulogu suca u velikoj mjeri preuzela je elektronika pomo-
Xxxxx Xxxx
ću koje se mjere intenzitet i preciznost udaraca. Uloga sudaca svedena je na pra- ćenje i korekciju zabranjenih poteza. Kon- kurencija je strahovito jaka i teško je uspjeti. Uspjesi na turnirima boduju se za nastupe na velikim natjecanjima. Na olimpijade je jako teško dospjeti, ali onaj tko uspije ima realne šanse za medalju.
U takvim uvjetima nije jednostavno voditi klub, a i naš sugovornik priznaje kao je znalo biti jako teško:
_Bilo je teških trenutaka. Nekoliko godina, kada nismo mogli u dvoranu, micali smo školske klupe i radili u razredima. Brat mi je znao reći da sam totalno lud, ali, eto, ipak smo uspjeli. I moja djeca Xxx i Xxx bave se taekwondoom i položila su majstorski ispit. To smatram svojim naj- većim uspjehom.
STUDENTSKI POSJET IZ FRANCUSKE
PIŠE: Xxxxxx Xxxxxx
U
FOTO: Xxxxxx Xxxxxx
organizaciji Trgovinske i industrij- ske komore grada Angersa francus- ke pokrajine Maine-et-Loire počet-
kom rujna HŽ Infrastrukturu posjetili su studenti poslovnog upravljanja, koji osim teorijske nastave imaju i praksu u razli- čitim francuskim tvrtkama. U toj grupi bio je i dio studenata koji praksu obavljaju u francuskom nacionalnom upravitelju želje- zničke infrastrukture SNCF-u.
Svrha posjeta bila je upoznavanje stude- nata s radnim procesima naše tvrtke, orga- nizacijskom strukturom, radnopravnim propisima te komunikacijom unutar radnih procesa. Xxxxxxxx Xxxxxxxx, voditeljica Od- jela za korporativne komunikacije, upozna- la je studente s ulogom tvrtke kao upra- vitelja željezničke infrastrukture u RH, segmentima poslovanja, trenutačnim po- slovnim pokazateljima te aktivnostima u području korporativnih komunikacija. Xxx- xxxx Xxxxxxxxx Xxxxxx, zadužena za promo- ciju vidljivosti projekata sufinanciranih iz fondova EU-a, studentima je predstavila projekte na kojima HŽ Infrastruktura trenu- tačno radi, a čija je svrha modernizacija željezničke mreže i infrastrukture u skladu s europskim standardima.
Nakon uvodnoga dijela uslijedio je obi- lazak Glavnog kolodvora tijekom kojega su šefica Glavnog kolodvora Xxxxxxxx Xxx- mar i njezine kolege upoznali studente s procesima rada prometa u kolodvoru i na postavnici.
Studente poslovnog upravljanja iz Fran- cuske osobito su zanimali radnopravni propisi, hrvatski Zakon o radu i njegova primjena, suradnja sa socijalnim partneri- ma, zaštita na radu i mogućnosti obra-
_LJUDSKI POTENCIJALI
Upoznavanje studenata s tvrtkom
Prezentacija poslova Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima
zovanja zaposlenika. Stoga su domaćini tog dijela posjeta bili Xxxxx Xxxxxxxx, direktorica Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima, i njezini suradnici Xxxxxx Xxxxx iz Odjela za radnopravne poslove, Xxxxxxx Xxxxxxx iz Odjela za plaće i
Xxxxxxx Xxxxxxxx iz Odjela za razvoj i obrazovanje ljudskih potencijala, koji su studente upoznali sa svojim područjem rada.
Posjet HŽ Infrastrukturi bio je jedan u nizu radnih studentskih posjeta tijekom njihova
boravka u Hrvatskoj. Kako je rekao voditelj Xxxxxx za studente Trgovinske i industrij- ske komore, organiziranjem takvih posjeta želi se budućim mladim stručnjacima omo- gućiti stjecanje uvida u modele poslovnog upravljanja u drugim sredinama.
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017. 23
S DJECOM
U KOLODVORU
PIŠE: Xxxxxx Xxxxxx
U
FOTO: Xxxx Xxxxxxx
čenici nižih razreda Osnovne škole Lotrščak iz Zagreba 22. rujna 2017. došli su u obilazak Glavnog
kolodvora u Zagrebu.
U drugome razredu osnovne škole obrađ- uje se gradivo vezano uz promet pa je drugašima taj obilazak Zagreb Glavnog kolodvora zapravo dio programa, prvašima pravi doživljaj, a trećašima i četvrtašima prilika da obnove znanje, ali i da nauče nešto novo o povijesti samog kolodvora i željeznice u Hrvatskoj.
Susret s djecom uvijek je lijep i pun veselja. U obilazak je stiglo 45 učenika u pratnji učiteljica. Djeca su počela postavljati
bezbrojna pitanja, a uz njihovo zanimanje i znatiželju, očito je da i već dosta znaju o željezničkome prometu. Već znaju da postoje putnički i teretni vlakovi, kako i gdje se kupuje prijevozna karta, što je to vozni red, da lokomotive mogu biti »elek- trične, dizelke i parnjače«, a poznaju i karakteristična željeznička zanimanja. Nije im trebalo objašnjavati što radi kondukter ili strojovođa. Posebno ih je oduševio pomoćnik šefa kolodvora koji se nakratko pridružio obilasku i popričao s djecom.
Podatak o 125 godina kolodvorske zgrade djeci toga uzrasta izgleda jako, jako velik. Ima naš Glavni kolodvor dugu povijest i pamti tko zna koliko skupina djece. Tu skupinu zapamtit će po puno smijeha, ali i
_ZANIMLJIVOSTI
pametnih odgovora i pitanja. Iskorištena je i prilika da ih se upozna s osnovnim težiš- tima edukativno-preventivne akcije »Vlak je uvijek brži«.
Naša Katica koja godinama stoji pored kolodvora djeci je bila jako zanimljiva, a posebno ih je začudio naziv te lokomotive. Pokraj lokomotive iz 19. stoljeća djeca su otpjevala i pjesmu iz filma »Vlak u snije- gu«, a nakon toga imala su priliku vidjeti polazak vlaka i prometnika kako otprema vlak.
Na rastanku učitelji su izrazili želju da se radionice u sklopu edukativno-preventivne akcije »Vlak je uvijek brži« održe i u njiho- voj školi.
_VIJESTI IZ SVIJETA
OPREZNO ISPOD MOSTA
PIŠE: Xxxxxx Xxxxxx
I
rske željeznice imaju poprilično problema s cestovnim vozilima koja zapinju za željezničke mostove. U prošloj godini dogodila su se 92 takva izvanredna događaja, a u ovoj godini već 65. Prije deset godina bilo je po dvjesto takvih nezgoda godišnje, ali Irske željeznice još nisu zadovoljne napretkom. Stoga su se udružile s vladinom razvojnom organizaci- jom Enterprise Ireland kako bi pronašli inovativna preventivna rješenja. Raspisan je poziv za podnošenje ponuda za sustave odnosno tehnologije za upozoravanje vo- zača cestovnih vozila kako bi se smanjio rizik od zapinjanja vozila za željezničke
mostove.
Xxx povodom izvršni direktor Irskih željeznica Iarnród Éireann izjavio je:
_Udarci u mostove jedan su od najvećih željezničkih sigurnosnih rizika, a unatoč kampanjama za osvještavanje i komuni- kaciji s dionicima, cestovnim prijevoznici- ma, vidimo zabrinjavajući rastući trend [udaranja u mostove] te se nadamo da će ova inicijativa proizvesti inovativna tehni- čka rješenja koja će znatno smanjiti broj udaraca u mostove.
ULAGANJE U ZAŠTITU PRIRODE
PIŠE: Xxxxxx Xxxxxx
Nj
emačka željeznica (DB) objavila je da je u sklopu gradnje nove pruge izme-
đu Berlina i Münchena samo na zaštitu okoliša utrošila 200 milijuna eura. Pruga prolazi kroz Tirinšku šumu, gorski predio u srednjoj Njemačkoj dug oko 75 km i širok oko 25 km. Kako bi se što bolje zaštitila biljna i životinjska staništa, nakon izgrad- nje pruge obnovljeno je oko 4000 hektara šume, posađeno 600 000 stabala te su pos- tavljene stotine kućica za ptice, skloništa za šišmiše i duplji za guštere. Na jednome su dijelu gradilišta radovi bili zaustavljeni čak četiri mjeseca zbog sezone parenja ptica. Uz obnovljeni tok rijeke Maine i drugih rijeka iskopani su kanali za zaštitu od poplave, što će dugoročno doprinijeti očuvanju tog područja.
Tijekom izvođenja radova DB je kontinu- irano kontrolirao podzemne vode, postav- ljao zaštitu od buke za stanovnike, iskopa- nu zemlju i kamenje prevozio na što kraćim relacijama te iskorištavao za obnovu krajolika.
GRČKI PRIJEVOZNIK PRODAN TALIJANIMA
PIŠE: Xxxxxx Xxxxxx
T
alijanske željeznice (FS) zaključile su sredinom rujna preuzimanje grčkog nacionalnog putničkog i teretnog prijevoz- nika Trainosea u vrijednosti 45 milijuna eura. Za kupovinu Trainosea bili su zainte- resirane i Ruske željeznice te grčki građe- vinski konglomerat GEK Terna, ali FS je jedini dostavio obvezujuću ponudu. Ugo- vor o kupoprodaji potpisan je još u siječ- nju, ali čekalo se odobrenje Europske komi-
sije.
O kupovini Trainosea direktor FS-a Xxxxxx Xxxxxxxxxx izjavio je:
_Današnje zaključenje [ugovora] još je jedan važan korak za međunarodni rast FS Grupe, kao što je predviđeno poslovnim planom 2017.– 2026. Preuzimanje Traino- sea prilika je za rast i razvoj grčkih želje- znica, koje se odsad mogu osloniti na znanje i iskustvo Grupe FS Italiane.
Nekoć je Trainose bio tvrtka kći Grčkih željeznica, 2008. je izdvojen u samostalno društvo, a ove je godine privatiziran. Tra- inose zapošljava 672 radnika, upravlja svim putničkim i teretnim prijevozom u Grčkoj (ukupno oko 350 vlakova dnevno), a vlakove unajmljuje od Grčkih željeznica
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017. 25
EXPO1520,
_VIJESTI IZ SVIJETA
IZLOŽBA ŽELJEZNIČKIH VOZILA U MOSKVI
PIŠE: Xxxx Xxxxx
FOTO: Xxxx Xxxxx
B
ijenalna izložba željezničkih vozila i konferencija o željezničkom prome- tu EXPO1520 održana je u prigrad-
skome naselju Šćerbinka, južno od Moskve. Šćerbinka je poznata po velikome eksperimentalnom institutu za ispitivanje željezničkih vozila i ispitnome poligonu za vozila. Poligon se sastoji od četverokolo- siječne pruge kružne forme na kojoj je mo- guće provoditi različita ispitivanja. Krug je sagrađen 1932. godine.
Dana 30. kolovoza EXPO1520 otvorio je Xxxx Xxxxxxxxx, predsjednik Uprave Ruskih željeznica (RŽD). Xxxxxxxxx je u pozdrav- nome govoru govorio o novim vozilima koje kupuje RŽD. Ove godine ta je tvrtka kupila 450 novih lokomotiva. Drugi dio
pozdravnog govora bio je posvećen imple- mentaciji digitalnih tehnologija u području željezničkoga teretnog prijevoza u svrhu ubrzanja i poboljšanja komunikacije na relaciji kupac usluga – prijevoznik. RŽD godinama provodi program TransSib u se- dam dana za čiju je provedbu implemen- tacija suvremenih digitalnih tehnologija vrlo važna. Ideja je programa da vožnja teretnih vlakova od kineske do bjeloruske granice traje 168 sati. Taj je program drastično povećao broj prevezenih teretnih vlakova iz Kine prema Europskoj uniji. Xxxxxxxxx se osvrnuo i na skoro donošenje strategije razvoja željezničkog prometa u Rusiji u periodu 2030. – 2050. godine.
Na događanju EXPO1520 sudjeluju vodeći zapadnoeuropski, kineski i ruski proizvo-
đači željezničkih vozila. Ove su godine uz ruske tvrtke glavne zvijezde programa bili švicarski Xxxxxxx i kineski CRRC.
Putnički prijevoz
Željeznički putnički prijevoz u Rusiji vrlo je razvijen. U zemlji posluju 22 željezničke tvrtke koje se bave prigradskim željezni- čkim prijevozom i koje su većinom u vlasništvu RŽD-a i lokalnih uprava. Naj- veća je od tih tvrtki Središnja prigradska putnička tvrtka (CPPK) koja pokriva grad Moskvu i njegovu okolicu. U 2016. CPPK je prevezao 540 milijuna putnika, što je 63,7 posto svih putnika prevezenih u željezni- čkome prigradskom prijevozu u Rusiji. CPPK je u vlasništvu investicijske tvrtke Moskovska putnička tvrtka (50 posto
Elektromotorni vlak Lastočka Premium
_VIJESTI IZ SVIJETA
minus dvije dionice), RŽD-a (25 posto plus jedna dionica) i Gradske uprave grada Moskve (25 posto plus jedna dionica). Trenutačno u svojoj floti CPPK ima 426 elektromotornih vlakova, s time da su 384 vlaka dugoročno iznajmljena od RŽD-a, a ostali su u vlasništvu CPPK-a. Tvrtka kon-
tinuirano ulaže u nova vozila. U 2016. kupila je 20 novih vlakova, a ove godine 24 vlaka. Na izložbi EXPO1520 predstavljeno je nekoliko novih vlakova. Tvrtka Sinara pred- stavila je vlak Lastočka Premium koji je razvijen u suradnji s njemačkim Siemen- som. Taj je vlak namijenjen putovanjima
dugima od 200 do 500 kilometara. Trenuta- čno RŽD u svojoj floti ima 128 vlakova Lastočka, a do 2023. naručeno ih je još 240. Vodeći ruski proizvođač željezničkih vozila TransMašHolding predstavio je dva nova vlaka, i to prototip EP2TV i dvodijelni EP2D. EP2TV će u proizvodnju ući 2019. godine. Riječ je o elektromotornome vlaku s 11 vagona. Dvodijelni EP2D namijenjen je pru- gama na kojemu je broj putnika vrlo mali. Tvrtka je predstavila i katni vagonski resto- ran. Katni putnički vagoni vrlo su popularni u Rusiji u posljednjem desetljeću i RŽD ih naručuje u velikim količinama.
Elektromotorni vlak EP2D namijenjen za pruge s malim brojem putnika
Dvostruka elektrolokomotiva TRAXX namijenjena tržištu širokog kolosijeka
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017.
Teretna vozila
Prva tvrtka koja se bavi proizvodnjom lokomotiva, zajednički pothvat (joint ventu- re) Bombardiera i niza ruskih investitora na sajmu EXPO1520 predstavila je lokomo- tivu TRAXX namijenjenu tržištu širokoga kolosijeka. Prototipovi lokomotive 2EV120 trenutačno se ispituju na raznim lokacija- ma u Rusiji, a certifikacija vozila očekuje se u kasnu jesen ove godine. Ta dvosus- tavna lokomotiva ima snagu o 9,6 MW i može vući teretne vlakove mase do devet tona.
TransMašHolding predstavio je trodijelnu dizelsku lokomotivu 3TE25K2M snage 9,3 MW. Lokomotiva je namijenjena vuči teret- nih vlakova na neelektrificiranim prugama u istočnome Sibiru.
Predstavljena je i četverodijelna električna lokomotiva 4ES5K snage 13,2 MW koja je trenutačno najjača električna lokomotiva na svijetu. Te lokomotive vlakove vuku u regiji Vladivostoka.
Izložba muzejskih vozila
Tijekom izložbe EXPO1520 održana je i izložba aktivnih ruskih muzejskih željezni- čkih vozila. Ove godine zvijezde programa bile su muzejske parne lokomotive Ov324 koja je proizvedena 1904. i SO17 3241. Izložene su bile i muzejske električne loko- motive i VL8 1642 te VL22M 1892 iz 1958. godine.
27
OSLO - BISER KOJI TEK TREBA OTKRITI (2)
PIŠE: Xxxxx Xxx
N
FOTO: Xxxxx Xxx
astavite šetnju prema Akershusu, velebnoj i nikad osvojenoj utvrdi iz
14. stoljeća koja je u cijelosti obnov- ljena u 19. stoljeću te je povratila svoj iz- vorni srednjovjekovni izgled. Akershus je zbog svojeg položaja oduvijek bio od strateške važnosti za grad kao i za njegovu pomorsku trgovinu, a u 17. stoljeću služio je i kao sjedište norveških kraljeva. Danas se u njoj održavaju službena vladina prima- nja te druge gradske kulturne svečanosti. U utvrdi se nalazi i kraljevski mauzolej u kojemu su kroz povijest pokapani brojni pripadnici kraljevske obitelji.
_PUTOPIS
Nasuprot utvrdi nalazi se četvrt Aker Brygge. Nekada poznato brodogradilište Xxxxx Mekaniske Verksted osnovano sredi- nom 19. stoljeća zatvorilo je svoja vrata početkom osamdesetih godina 20. stolje- ća te pretvorilo taj dio grada u pravu moder- nu i urbanu zonu za opuštanje i zabavu. Prepuna restorana s vrhunskom nacional- nom i internacionalnom ponudom hrane i pića, barova, mondenih dućana i umjetni- čkih galerija, Aker Brygge postala je okup- ljalište domaćih i turista svih generacija koji dolaze u svako doba godine otkriti nešto novo za svoje nepce, kupiti kakav zgodan komad odjeće, dobro se zabaviti ili jednostavno uživati u šetnji po dokovima. Moderna arhitektura dominira čitavim njezinim prostorom te su u nju vrlo spretno uklopljene i nekadašnje izvorne zgrade brodogradilišta. Uz Aker Brygge posljed- njih godina postala je iznimno popularna i četvrt Tjuvholmen zbog svojih brojnih umjetničkih instalacija, galerija te jedin- stvenoga muzeja moderne umjetnosti Astrup Fearnley koji čuva djela brojnih renomiranih svjetskih umjetnika poput X. Xxxxxxx, X. Xxxxxx, X. Hirsta i drugih.
Nedaleko od obale, u samome središtu grada smještene su i druge važne zname- nitosti, među kojima se svakako ističe Nationaltheatret, nacionalno kazalište. Is- pred zgrade kazališta nalaze se statue
Xxxxxxx Xxxxxx, glasovitoga norveškog književnika i jednog od osnivača kazališ- nog modernizma, te Xxxxxxxxxxxxx Xxxxxxx- na, norveškog književnog Nobelovca i au- tora norveške himne. Nedaleko od kaza- lišta smjestila se Slottet, impozantna kraljevska palača iz 19. stoljeća koja je i danas službena rezidencija norveških monarha i mjesto službenih primanja me- đunarodnih dostojanstvenika. Temeljiti ra- dovi na obnovi palače završeni su krajem devedesetih godina 20. stoljeća te unatoč ogromnim troškovima koje je taj projekt iziskivao, palača je uspjela povratiti svoj nekadašnji sjaj kojemu se može diviti i šira javnost tijekom ljetnih mjeseci kada je rezidencija otvorena za turiste i građane.
Zgrada norveškog parlamenta Xxxxxxxx, u kojoj 169 parlamentaraca na čelu s pred- sjedništvom odlučuje o svim važnim poli- tičkim i ekonomskim pitanjima zemlje, također je jedna od ljepših građevina koje dominiraju strogim središtem grada. Izva- na je obložena žutom ciglom te kombinira različite stilove, uključujući utjecaje fran- cuske i talijanske arhitekture, te se svojim
Zgrada parlamenta
prirodnim tonovima izvrsno uklapa u zele- ni okoliš. Nedaleko od zgrade parlamenta nalazi se i katedrala iz 17. stoljeća čiji se vanjski izgled kroz stoljeća neznatno mije- njao te je zadržao glavna obilježja barok- nog stila. Katedrala i danas, kao i nekada, služi za održavanje ceremonija vjenčanja i sahrana članova kraljevske obitelji.
Glavna ulica Osla Xxxx Xxxxxx Gate pove- zuje kraljevsku palaču sa željezničkim kolodvorom te je u njoj smještena i stara zgrada sveučilišta, u kojoj se nalazi je- danaest uljanih slika E. Xxxxxx u svojemu izvornome kontekstu. Najveći norveški slikar ekspresionizma Xxxxxx Xxxxx ima i muzej posvećen samo njegovim radovima u kojemu se nalazi 1100 slika, 4500 crteža, 18 000 primjeraka grafičke umjetnosti te šest skulptura koji svjedoče o nepriko- snovenome talentu jednog od najvećih umjetnika svih vremena. Na glavnoj je ulici i Eidsvolls plass, trg s dekorativnim umje- tnim jezercem humorističnog naziva Spi- kersuppa, što u prijevodu znači juha od nokata. Jezerce se u zimskim mjesecima pretvara u klizalište.
_PUTOPIS
Xxxx Xxxxxxxx
planete u Nansenovoj ekspediciji krajem
19. stoljeću te najdalje na jug u Amund- senovoj ekspediciji početkom 20. stoljeću. Kon-Tiki čuva izvornu splav od balzovine kojom je slavni norveški istraživač i pomo- rac Xxxx Xxxxxxxxx s nekolicinom članova posade preplovio Pacifik te nošen zapad- nim morskim strujama stigao do obale Uskršnjih otoka, čime je dokazao moguć- nost plovidbe drevnih civilizacija Južne Amerike. Ondje se čuva i brod Ra II. kojim je Xxxxxxxxx preplovio Atlantik te ukazao na mogućnost kontakata civilizacija oko Indijskog oceana. Toj veličanstvenoj zbirci svjedoka pomorskih podviga pridružuje se i muzej vikinškog broda Oseberg iz 850. godine. Brod je u cijelosti iskopan tek 1904., a pretpostavlja se da su na njemu pronađeni artefakti i posmrtni ostaci pripa- dali vikinškoj kraljici i njezinoj služavki.
Neizostavan je svakako i pomorski muzej koji čuva bogatu kolekciju predmeta i obje- kata vezanih uz plovidbu i istraživanje mora, pomorsku arheologiju, prekomorske ekspedicije i život na moru općenito, što još jednom potvrđuje značenje i važnost Norvežana na svjetskoj karti pomorstva.
Ako se poželite maknuti od središta grada, kratkom vožnjom brodom stižete do rta Bygdøy gdje je smještena nekolicina naj- važnijih gradskih muzeja. Prvi od njih jest Norveški muzej kulturne povijesti, najveći muzej na otvorenome koji objedinjuje 170 različitih stambenih objekata iz svih dije- lova Norveške. Kuće prikazuju kulturni raz- voj bogatih i siromašnih slojeva norveškog društva u seoskom i gradskom okružju, a na najvišem vrhu područja smjestila se i Gol stave crkva izvorno izgrađena u 13. stoljeću. Takva vrsta crkava tipična je
Vikinški brod, muzej Oseberg
samo za norvešku sakralnu arhitekturu iz kasnoga srednjeg vijeka te se razvila kao rezultat spajanja poganske vikinške tradi- cije i različitih obilježja slavenskog i bi- zantskog kršćanstva. Od nekadašnjih 900 crkava raširenih po čitavoj Norveškoj saču- vano ih je samo 29, i to najviše na području između Osla i Bergena.
Na rtu su također smješteni svjedoci velike norveške pomorske tradicije, muzeji Fram i Kon-Tiki. U Framu se nalazi polarni brod koji je plovio najdalje na sjever
Želite li posjet tome skandinavskom biseru završiti šetnjom na otvorenome, posjetite Vigelandsparken u parku Xxxxxxx. Riječ je o parku skulptura norveškog kipara Xxx- xxxx Xxxxxxxxx koji čini najveću svjetsku zbirku skulptura koju je xxxxxxxx jedan čovjek. Na prostoru parka nalaze se ukup- no 192 skulpture koje prikazuju 650 ljud- skih figura te portretiraju iskustva čovjeka u svim fazama njegova života, od rođenja u majčinoj utrobi do starosti i opraštanja od svojih potomaka prije smrti.
Zimsku atmosferu i svu čaroliju zimskih sportova začas možete osjetiti na skaka- onici Holmenkollen odmah iznad grada do koje lako možete stići podzemnom želje- znicom, a uz skakaonicu nalazi se i skija- ški muzej koji će posvjedočiti o još jednoj važnoj tradiciji Norvežana, onoj skijaškoj.
Kojugod vrstu zabave, opuštanja i doživ- ljaja želite iskusiti u toj sjevernoj ljepotici, ono što budete vidjeli neće vas ostaviti ravnodušnima, već ponukati na daljnje istraživanje te predivne prijestolnice po mjeri čovjeka.
ŽELJEZNIČAR 862 II RUJAN 2017. 29
UZBUDLJIVO LJETO
I JOŠ ZANIMLJIVIJA JESEN
PIŠE: Xxxxxx Xxxxxx
N
FOTO: arhiva HKUD-a »Željezničar« Zagreb
akon vrlo uspješna koncerta održa- na početkom lipnja pred oduševlje- nom publikom u KD-u »Lisinski« te
izvrsnih kritika stručne komisije HKUD »Že- ljezničar« iz Zagreba u konkurenciji od 69 KUD-ova i pet ansambala plasirao se na vi- soko drugo mjesto najboljih ansambala u gradu Zagrebu. Samim time među najbolji- ma su i u Hrvatskoj, s obzirom na to da se vrh hrvatskoga folklornog amaterizma na- lazi upravo u Zagrebu.
Samo desetak dana nakon tog koncerta pedesetak članova Dječjega folklornog ansambla uputilo se na tradicionalnu šes- tu ljetnu školu u Sveti Filip i Xxxxx. Tamo su boravili šest dana te svakodnevno od- ržavali plesne i pjevačke radionice na koji- ma su ponavljali već usvojene koreografije i učili nove. Dva puta održali su i mimohod kroz mjesto te vrlo posjećene koncerte na kojima su izveli plesove Splita i Kaštela, Lošinja, Međimurja, Gorskoga kotara, oto- ka Ugljana, Slavonije, Zagorja te Moslavi- ne.
_KULTURA
Nakon srpanjskog odmora, polovinom ko- lovoza Folklorni ansambl gostovao je u Makedoniji. Nakon razgleda Skopja smjes- tili su se na Ohridu, gdje su ih ljubazni i vrlo profesionalni domaćini prihvatili iznad svih njihovih očekivanja. Svakodnevno su raz- gledavali znamenitosti Ohrida, posjetili sa- mostan svetog Klimenta na Svetom Nau- mu, posjetili izvore i muzej na vodi te obišli Strugu. Na mimohodima i nastupima u et- noselu Vevčanima te u samome središtu Ohrida predstavili su se pjesmama novo- gradiškoga kraja, međimurskim nadigrava- njem te bunjevačkim plesovima, koji su gle- datelje ostavili bez daha. Na tim nastupi- ma bili su proglašeni najboljom inozem- nom skupinom.
Dva tjedna poslije krenuli su na turneju na Kosovo. U glavni grad Prištinu, na dječji festival Rainbow stiglo je dvadesetpetero djece podmlatka Folklornog ansambla i troje roditelja. Devetoga rujna bili su prva
grupa koja je posjetila novootvorenu naj- veću rimokatoličku katedralu na Balkanu, katedralu sv. Xxxxx Xxxxxxxx, koja je nakon deset godina gradnje otvorena tih dana u povodu 20. godišnjice smrti Xxxxx Xxxx- xxxx. Domaćin im je bio kosovski biskup Xxx Xxxxxxx. Nakon posjeta gradonačelniku odradili su impresivan mimohod središtem Prištine te nastupili zajedno s desetak društava iz Turske, Bugarske, Albanije, Ma- kedonije te Kosova. Predstavili su se pleso- vima Splita i Kaštela, Zagorja, Međimurja i
Moslavine. Xxxxxxxxx su publiku i struku te primili velik broj poziva za nova gosto- vanja. Tijekom te turneje posjetili su i živo- pisni Prizren, popeli se na tvrđavu i održali još jedan vrlo uspješan nastup na istoj pozornici. Na turneji po Kosovu primili su i poziv na jedan od najvećih dječjih festivala u albanskome gradu Durresu, na kojemu će nastupiti od 10. do 15. listopada. Do ta- da vrijedno će se pripremati za taj nastup, ali i za mnoge druge nastupe koji ih oče- kuju ove jeseni.
FOTO: Xxxxxxxx Xxxxxxxx
FOTO: Xxxx Xxxxxxx