ZAKON O RADU

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE V L A D A

Radni tekst

ZAKON O RADU

Sarajevo, juni 2015. godine

ZAKON O RADU

I - OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona Član 1.

Ovim zakonom uređuje se zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

Gramatička terminologija Član 2.

Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom zakonu uključuje oba roda.

Ravnopravna zastupljenost spolova Član 3.

Formiranje vijeća zaposlenika, mirovnog vijeća, ekonomsko-socijalnog vijeća i drugih organa koji proizilaze iz ovog zakona i kolektivnih ugovora, odražavat će ravnopravnu zastupljenost spolova.

Zasnivanje radnog odnosa Član 4.

(1)Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu zasniva se radni odnos.

(2)Radnik može stupiti na rad nakon izvršene prijave na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom.

Pojam poslodavca Član 5.

Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizičko ili pravno lice koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu.

Pojam radnika Član 6.

Radnik, u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.

Osnovna prava i obaveze radnika Član 7.

(1)Poslodavac utvrđuje mjesto i način obavljanja rada poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika, a ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu sa prirodom i vrstom rada lično obavljati preuzeti posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca, kao i zakone i opće akte poslodavca.

(2)Radnik ima pravo na pravičnu plaću, uvjete ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu, ▇▇ ▇▇▇▇▇ prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Osnovi i vrste diskriminacije Član 8.

(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo lično svojstvo.

(2)Diskriminacija može biti direktna ili indirektna.

(3)Direktna diskriminacija, u smislu ovog zakona, znači svako postupanje uzrokovano nekim od osnova iz stava 1. ovog člana kojim se radnik, kao i lice koje traži zaposlenje stavlja ili ▇▇ ▇▇▇▇ stavljeno u nepovoljniji položaj u odnosu na ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u istoj ili sličnoj situaciji.

(4)Indirektna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada određena naizgled neutralna odredba, pravilo, kriterij ili praksa stavlja ili bi ▇▇▇▇▇▇▇ u nepovoljniji položaj radnika kao i lice koje traži zaposlenje zbog određene osobine, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sistema koji čine osnove za zabranu diskriminacije iz stava 1. ovog člana u odnosu na drugog radnika, kao i lice koje traže zaposlenje.

Zabrana diskriminacije

Član 9.

(1)Diskriminacija iz člana 8. ovog zakona zabranjena je u odnosu na :

a. uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla,

b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa,

c. obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,

d. napredovanje u poslu i

e. otkazivanje ugovora o radu.

(2)Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da su diskriminirajuće po nekom od osnova iz člana 8. ovog zakona, ništave su.

Izuzeci od zabrane diskriminacije Član 10.

(1) Ne smatraju se diskriminacijom pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva u odnosu na određeni posao ▇▇▇▇ ▇▇ priroda posla takva ili se posao obavlja pod takvim uvjetima da karakteristike povezane sa nekim od osnova iz člana 8. ovog zakona predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time želi postići opravdana.

(2)Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovog zakona, kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zaštitu određenih kategorija radnika u skladu sa zakonom.

Zaštita u slučajevima diskriminacije Član 11.

(1)U slučajevima diskriminacije u smislu odredaba ovog zakona, ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇ i lice koje traži zaposlenje mogu podnijeti tužbu nadležnom sudu.

(2)Ako radnik odnosno lice koje traži zaposlenje u slučaju spora iznesu činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama ovog zakona o zabrani diskriminacije, na poslodavcu ▇▇ ▇▇▇▇▇ dokazivanja da nije bilo diskriminacije

odnosno da postojeća razlika nije usmjerena na diskriminaciju već da ima svoje objektivno opravdanje.

(3)Ako sud utvrdi da je tužba iz stava 1. ovog članka osnovana poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku uspostaviti i osigurati ostvarivanje prava koja su mu uskraćena, te mu nadoknaditi štetu nastalu diskriminacijom.

Uznemiravanje i nasilje na radu Član 12.

(1) Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ traže zaposlenje kod poslodavca.

(2)Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog člana je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 8. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje uzrokuje ▇▇▇▇▇ ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(3)Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog člana je svako ponašanje koje riječima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje izaziva ▇▇▇▇▇ ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(4)Nasilje na osnovu spola ▇▇ ▇▇▇▇ koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇.

(5) Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a ▇▇▇▇ ▇▇ svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

(6)Lice koje smatra da se nad njim vrši uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola i mobing ima pravo tražiti zaštitu svojih prava kod poslodavca.

(7)Ukoliko poslodavac ne udovolji zahtjevu za zaštitu prava, radnik ima pravo tražiti zaštitu svojih prava kod nadležnog suda na način i u rokovima utvrđenim ovim zakonom za zaštitu prava iz radnog odnosa.

Pravo na vođenje krivičnog ili građanskog postupka

Član 13.

U slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka.

▇▇▇▇▇▇▇ udruživanja Član 14.

(1)Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.

(2)Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, formirati udruženje poslodavaca, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruženja.

(3)Sindikat i udruženja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

Dobrovoljnost članstva Član 15.

(1)Radnici odnosno poslodavci slobodno odlučuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruženja poslodavaca.

(2)Radnik odnosno poslodavac ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu odnosno udruženju poslodavaca.

Zabrana miješanja u funkcioniranje udruženja Član 16.

(1)Poslodavcima ili udruženjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjuje se:

a.miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom; b.zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu sa ciljem kontroliranja takvog

sindikata.

(2)Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udruženjem poslodavaca.

Nemogućnost zabrane zakonite djelatnosti udruženja Član 17.

Zakonita djelatnost sindikata odnosno udruženja poslodavaca ne može se trajno ni privremeno zabraniti.

Osiguravanje uvjeta za djelovanje sindikata kod poslodavca Član 18.

(1)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ osigurati odgovarajuće uvjete za djelovanje sindikata u skladu sa kolektivnim ugovorom.

(2)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇, uz pisanu saglasnost radnika, obračunati i iz plaće radnika, obustavljati sindikalnu članarinu, te je uplaćivati na račun sindikata, u skladu sa uputama sindikata.

(3)Sindikalnim predstavnicima koji nisu u radnom odnosu kod poslodavca, ▇▇▇ ▇▇▇▇ sindikat ima članove kod poslodavca, dozvoljen ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ kod poslodavca ▇▇▇▇ ▇▇ to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti.

(4)Sindikalni predstavnici iz stava 3. ovog člana ne mogu prilikom obavljanja sindikalnih aktivnosti narušavati radne i tehnološke procese, te mjere sigurnosti i zdravlja na radu kod poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

Primjena najpovoljnijeg prava Član 19.

(1)Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi nepovoljnija prava od prava utvrđenih ovim zakonom.

(2)Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvrđenih ovim zakonom.

(3)Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

II – ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU

Uvjeti za zaključivanje ugovora o radu Član 20.

(1)Sa licem mlađim od 15 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ne može se zaključiti ugovor o radu, niti se ono može zaposliti na bilo koju vrstu poslova.

(2)Lice između 15 i 18 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ (u daljem tekstu: maloljetnik) može zaključiti ugovor o radu, odnosno zaposliti se uz saglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da od ovlaštenog ljekara ili nadležne zdravstene ustanove pribavi ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima opću zdravstvenu sposobnost za rad.

Probni rad Član 21.

(1)Prilikom zaključivanja ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se ugovoriti probni rad. (2)Probni rad iz stava 1. ovog člana ne može trajati duže od šest mjeseci. (3)Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme Član 22.

(1)Ugovor o radu zaključuje se:

a. na neodređeno vrijeme;

b. na određeno vrijeme.

(2)Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.

(3)Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.

Odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu

Član 23.

Prekidom ugovora o radu iz člana 22. stav 3. ovoga zakona ne smatraju se prekidi nastali zbog:

a. godišnjeg odmora;

b. privremene spriječenosti za rad;

c. porođajnog odsustva;

d. odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

e. perioda između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

f. odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ uz saglasnost poslodavca;

g. vremenskog perioda do 15 ▇▇▇▇ između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.

Sadržaj zaključenog ugovora o radu Član 24.

(1)Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, naročito, podatke o:

a. nazivu i sjedištu poslodavca;

b. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu radnika;

▇. ▇▇▇▇▇▇▇▇ ugovora o radu;

d. danu otpočinjanja rada;

e. mjestu rada;

▇. ▇▇▇▇▇▇ mjestu na koje se radnik zapošljava i kratak opis poslova;

g. dužini i rasporedu radnog vremena;

▇. ▇▇▇▇▇, dodacima na plaću, te periodima isplate;

i. naknadi plaće;

▇. ▇▇▇▇▇▇▇▇ godišnjeg odmora; ▇.▇▇▇▇▇▇▇▇ roku

▇.▇▇▇▇▇ podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom.

(2) Umjesto podataka iz st. 1. tač. g., h., i., j., ▇. ▇ i. ovog člana, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući član zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim su uređena ta pitanja.

(3)Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže.

Upućivanje na rad u inozemstvu Član 25.

Ako se radnik upućuje na rad u inozemstvu, prije odlaska u inozemstvo, ▇▇▇▇ ▇▇ postići pisana saglasnost između poslodavca i radnika u pogledu slijedećih uvjeta ugovora:

▇. ▇▇▇▇▇▇ njesta u inozemstvu;

▇. ▇▇▇▇▇▇▇▇ rada u inozemstvu; c.mjestu rada i boravka u inozemstvu;

d. valuti u kojoj će se isplaćivati plaća i drugim primanjima u novcu i naturi na koja radnik ima prava za vrijeme boravka u inozemstvu;

e. uvjetima vraćanja u zemlju.

Rad izvan prostorija poslodavca Član 26.

(1)Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se zaključiti radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca (kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji osigura radnik), u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(2) Ugovor o radu zaključen u smislu stava 1. ovog člana, pored podataka iz člana 24. ovog zakona, sadrži i podatke o:

▇. ▇▇▇▇▇▇▇▇ radnog vremena,

b. vrsti poslova i načinu organiziranja rada,

c. uvjetima rada i načinu vršenja nadzora nad radom,

▇. ▇▇▇▇▇▇ plaće za obavljeni rad i rokovima isplate,

e. upotrebi vlastitih sredstava za rad i naknadi troškova za njihovu upotrebu,

f. naknadi drugih troškova vezanih za obavljanje poslova i način njihovog utvrđivanja,

g. drugim pravima i obavezama.

(3) O svakom zaključenom ugovoru iz stava 1. ovog člana poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ obavijestiti nadležnu inspekciju rada kantona u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ zaključivanja ugovora.

(4)Ugovor iz stava 1. ovog člana može se zaključiti samo za poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih lica i ne ugrožavaju radnu okolinu, u skladu sa zakonom.

Radno-pravni status direktora Član 27.

(1)Direktor pravnog lica, odnosno poslovodni organ drugog naziva (u daljem tekstu: direktor), može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu.

(2)Direktor može zasnovati radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme. (3)Radni odnos na određeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran

direktor, odnosno do njegovog razrješenja.

(4)Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se uređuju ugovorom, u skladu sa posebnim propisom.

Dostava radniku fotokopije prijave na obavezno osiguranje Član 28.

Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku, uz ▇▇▇▇▇▇ dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ zaključivanja ugovora o radu, odnosno početka ▇▇▇▇, ▇▇▇ i svake promjene osiguranja koja ▇▇ ▇▇▇▇ radnika.

Podaci koji se ne mogu tražiti Član 29.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i zaključivanja ugovora o radu poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naročito u vezi sa odredbom člana 8. ovog zakona.

Postupanje sa ličnim podacima radnika Član 30.

Lični podaci radnika ne mogu se prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim licima, osim ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Prava i obaveze u vezi sa obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem za rad

Član 31.

(1)Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.

(2)Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

(3)▇▇▇▇▇▇ ▇▇ obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.

(4)Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 2. i 3. ovog člana uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Prijem pripravnika Član 32.

(1)Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.

(2)Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u ▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇, a koje je prema zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

(3)Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu ▇▇▇▇, ako zakonom nije drugačije određeno.

(4)Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na 80% osnovne plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava, s ▇▇▇ da ne može biti manja od najniže plaće utvrđene Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

(5) Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o većem iznosu plaće iz stava 4. ovog člana.

Polaganje stručnog ispita Član 33.

Nakon završenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit, ako je to zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu propisano.

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa Član 34.

(1)Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

(2)Vrijeme stručnog osposobljavanja iz stava 1. ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

(3)Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi. (4)Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. ovog člana u roku od ▇▇▇▇

▇▇▇▇ nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora.

(5)Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje ▇▇▇▇ ▇▇ to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

(6)Licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ i sedmični odmor.

IV- RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena Član 35.

(1)Radno vrijeme je vremenski period u kojem ▇▇ ▇▇▇▇▇▇, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca.

(2)Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.

(3)Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Puno i nepuno radno vrijeme Član 36.

(1)Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se zaključiti za rad sa punim ili nepunim radnim vremenom.

(2)Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju.

(3) Puno radno vrijeme za maloljetne radnike ne smije biti duže od 35 sati sedmično.

(4)Puno radno vrijeme može se rasporediti na pet, odnosno šest radnih ▇▇▇▇ u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(5)Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

(6)▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ostvario puno radno vrijeme.

(7)Radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Skraćivanje radnog vremena Član 37.

(1)Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

(2)Poslovi iz stava 1. ovog člana i trajanje radnog vremena utvrđuju se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, u skladu sa zakonom.

(3)O skraćivanju radnog vremena u smislu stava 1. ovog člana odlučuje federalno odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rad na zahtjev poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu stručne analize izdate od ovlaštene stručne organizacije, u skladu sa zakonom.

(4)Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava po osnovu rada i u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇, skraćeno radno vrijeme u smislu ovog člana izjednačava se sa punim radnim vremenom.

Prekovremeni rad Član 38.

(1)U slučaju više sile (požar, potres, poplava) ili iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, ▇▇▇▇▇▇ ▇▇, na zahtijev poslodavca, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam sati sedmično.

(2) O uvođenju prekovremenog rada iz stava 1. ovog člana, osim u slučaju više sile, poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ donijeti pisanu odluku, koju dostavlja radniku.

(3)Ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od

10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obaviještava nadležanu inspekciju rada.

(4)Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ djeteta.

(5) Izuzetno, radnici iz stava 4. ovog člana mogu raditi prekovremeno ako daju pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(6)Inspekcija rada zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno ovom članu ili ako prekovremeni rad štetno utiče na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika.

Preraspodjela radnog vremena Član 39.

(1)Ako priroda posla to zahtijeva, puno i nepuno radno vrijeme može se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s ▇▇▇ da prosječno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele, ne može biti duže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.

(2) O uvođenju preraspodjele iz stava 1. ovog člana, poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ donijeti pisanu odluku koju dostavlja radniku.

(3)Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

(4)Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. (5)Maloljetni radnik, trudnica, ▇▇▇▇▇ odnosno usvojitelj djeteta do tri godine

života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ djeteta, može raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad.

Noćni rad Član 40.

(1)Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg ▇▇▇▇, a u poljoprivredi između 22 sata i 5 sati ujutro, smatra se noćnim radom, ako za određeni slučaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.

(2)Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad ▇▇▇▇ ▇▇ osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopno najduže jednu sedmicu.

Posebna zaštita radnika ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ noću Član 41.

(1)Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni ▇▇▇▇▇ voditi posebnu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s prirodom posla koji se obavlja noću ili u smjeni.

(2)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s prirodom posla koji obavljaju, kao i sredstva zaštite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba.

(3) Radnicima ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ noću poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ osigurati periodične ljekarske preglede najmanje jednom u dvije godine.

(4)Ako se na ljekarskom pregledu iz stava 3. ovog člana utvrdi da radniku prijeti nastanak invalidnosti zbog rada noću, poslodavac mu ▇▇ ▇▇▇▇▇ ponuditi zaključivanje ugovora o radu za obavljanje istih ili drugih poslova izvan noćnog rada.

(5) Zabranjen je noćni rad trudnica počev od šestog mjeseca trudnoće, majki i usvojitelja, kao i lica kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, i to do navršene dvije godine života djeteta.

Noćni rad maloljetnih radnika Član 42.

(1)Zabranjen je noćni rad maloljetnih radnika.

(2)Za maloljetne radnike u industriji, rad u vremenu izmedu 19 sati uvečer i 7 sati ujutro idućeg ▇▇▇▇, smatra se noćnim radom.

(3)Za maloljetne radnike koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu izmedu 20 sati uvečer i 6 sati ujutro idućeg ▇▇▇▇, smatra se noćnim radom.

(4)Izuzetno, maloljetni radnici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane noćnog rada u slučaju havarija, više sile i zaštite interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), na osnovu saglasnosti inspekcije rada kantona.

(5) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Federalni ministar) će pravilnikom propisati koje se djelatnosti smatraju industrijom u smislu stava 2. ovog člana.

Obaveza vođenja evidencija Član 43.

(1)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu.

(2)Evidencija iz stava 1. ovog člana ▇▇▇▇ sadržavati podatke o početku i završetku radnog vremena, smjenama i druge podatke o prisustvu radnika na radu.

(3)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇, pored evidencija iz stava 1.ovog člana, voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni-matična evidencija.

(4)▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ inspektoru rada na njegov zahtjev predočiti evidencije iz st. 1. i 3. ovog člana.

(5)Federalni ministar će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja evidencija iz st. 1. i 3. ovog člana.

V - ODMORI I ODSUSTVA

Odmor u toku radnog vremena Član 44.

(1)Radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ duže od šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog ▇▇▇▇ u trajanju od najmanje 30 minuta.

(2)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku, na njegov zahtjev, omogućiti odmor iz stava 1. ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan ▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇ radne sedmice.

(3)Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme. (4)Način i vrijeme korištenja odmora iz st. 1. i 2. ovog člana uređuje se

kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Dnevni odmor Član 45.

(1)Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

(2)Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne radnike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Sedmični odmor Član 46.

(1)Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na ▇▇▇ svog sedmičnog odmora, osigurava mu se ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i radnika koji ne može biti duži od dvije sedmice.

(2) Od radnika se može tražiti da radi na ▇▇▇ svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile, vanrednog povećanja obima posla ukoliko poslodavac ne može primijeniti druge mjere, sprječavanja gubitka kvarljive robe kao i u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Minimalni godišnji odmor Član 47.

(1)Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih ▇▇▇▇.

Sticanje prava na godišnji odmor Član 48.

(1)▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 ▇▇▇▇, ▇▇▇▇▇ pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2)Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na najmanje ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec ▇▇▇▇ ▇▇▇▇, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(3)Odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog člana.

Način korištenja godišnjeg odmora Član 49.

(1)Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog ovim ili drugim zakonom, uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(2)U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja ▇▇ ▇▇▇▇ koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

(3)Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih ▇▇▇▇.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Član 50.

(1)Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.

(2)Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih ▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇ kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. ▇▇▇▇ naredne godine.

(3)Radnik ima pravo koristiti ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri ▇▇▇▇ prije njegovog korištenja.

Zaštita prava na godišnji odmor Član 51.

(1)Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

(2)Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju iz člana 52. stav

4. ovog zakona.

Korištenje godišnjeg odmora Član 52.

(1)Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.

(2)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje tri ▇▇▇▇ prije korištenja godišnjeg odmora.

(3)Radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće , u visini plaće koju bi ostvario da je radio.

(4) U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Plaćeno odsustvo Član 53.

(1)Radnik ima pravo na odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu plaće do ▇▇▇▇▇ radnih ▇▇▇▇ u jednoj kalendarskoj godini - plaćeno odsustvo u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva.

(2)Članom uže obitelji, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, ▇▇▇▇▇, očuh, ▇▇▇▇▇▇, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.

(3)Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja, te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(4)Radnik dobrovoljni davalac krvi, za svako darivanje ima pravo na najmanje ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ plaćenog odsustva.

(5)U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme plaćenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu.

(6)Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima i za vrijeme utvrđeno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Neplaćeno odsustvo Član 54.

(1)Poslodavac može radniku, na njegov ▇▇▇▇▇▇ zahtjev, odobriti odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ bez naknade plaće - neplaćeno odsustvo.

(2)Uvjeti i vrijeme korištenja neplaćenog odsustva uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(3)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ omogućiti radniku odsustvo do četiri ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s ▇▇▇ da se odsustvo od dva ▇▇▇▇ koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.

(4)Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana prava i obaveze radnika koji se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.

VI – ZAŠTITA RADNIKA

Sigurnost i zdravlje na radu Član 55.

(1)Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga ▇▇ ▇▇▇▇▇ upoznati sa organizacijom rada.

(2)Radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim važećim propisima.

(3)Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome ▇▇ ▇▇▇▇▇ odmah obavijestiti poslodavca i inspekciju rada kantona.

(4)▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3. ovog člana ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima , ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

Zaštita maloljetnika Član 56.

(1)Maloljetnik ne može da radi na naročito teškim fizičkim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli štetno i sa povećanim rizikom da utiču na njegov život i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizičke osobine.

(2)Federalni ministar posebnim propisom utvrdit će poslove iz stava 1. ovog

člana.

(3)Inspektor rada zabranit će rad maloljetnika na poslovima iz stava 1. ovog

člana.

(4)U slučaju iz stava 3. ovog člana poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ maloljetnom radniku ponuditi zaključivanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema može mu otkazati ugovor o radu na način i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Ljekarski pregled maloljetnika Član 57.

(1)Maloljetni radnik, u cilju zaštite njegovog zdravlja i psihofizičkog razvoja, ima pravo na ljekarski pregled najmanje jednom u dvije godine

(2)Troškove ljekarskog pregleda iz stava 1.ovog člana snosi poslodavac.

Zaštita žena ▇▇▇▇ 58.

Žena ne može biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u slučaju ako je zaposlena na rukovodećem mjestu koje ne zahtijeva fizički rad ili u službama zdravstvene i socijalne zaštite, odnosno ako ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili ▇▇▇▇ povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne uključuje fizički rad.

Zabrana nejednakog postupanja Član 59.

(1)Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće niti može za vrijeme trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava iz čl. 62., 63. i 64.ovog zakona otkazati ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.

(2) Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu u smislu stava 1. ovog člana.

(3)Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći, osim ako radnica zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Privremeni raspored žene za vrijeme trudnoće Član 60.

(1)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar.

(2)Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(3)Privremeni raspored iz stava 1. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.

(4)Ženu, iz stava 1. ovog člana, poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen ▇▇▇▇▇▇ pristanak.

Porođajno odsustvo Član 61.

(1)Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.

(2)Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ da otpočne porođajno odsustvo 28 ▇▇▇▇ prije očekivanog datuma porođaja.

(3)▇▇▇▇ ▇▇▇▇ koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 ▇▇▇▇ poslije porođaja.

(4) Nakon 42 ▇▇▇▇ poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i radnik- otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.

(5)▇▇▇▇▇▇ – otac djeteta može koristiti pravo iz stava 1. ovog člana i u slučaju smrti majke, ako ▇▇▇▇▇ napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.

Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva Član 62.

(1)Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.

(2)Pravo iz stava 1. ovog člana može koristiti i radnik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u ▇▇▇▇▇ radnom vremenu.

Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine života djeteta

Član 63.

Nakon isteka ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ života djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.

Pravo žene na odsustvo radi dojenja Član 64.

(1)▇▇▇▇ ▇▇▇▇ doji dijete, a koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine života djeteta.

(2)Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana računa se u puno radno vrijeme.

Pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta Član 65.

Ako ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ mrtvo dijete ili ako dijete ▇▇▇▇ prije isteka porođajnog odsustva, ima pravo da produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog ljekara, potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 ▇▇▇▇ od porođaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porođajnog odsustva.

Pravo na odsustvo nakon isteka porođajnog odsustva Član 66.

(1)Jedan od roditelja može da odsustvuje ▇▇ ▇▇▇▇ do tri godine života djeteta, ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(2)Za vrijeme odsustvovanja ▇▇ ▇▇▇▇ u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.

Naknada plaće za vrijeme porođajnog odsustva i ▇▇▇▇ ▇▇ polovinom punog radnog vremena

Član 67.

(1)Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva, radnik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa propisima iz oblasti socijalne zaštite i zaštite porodice sa djecom.

(2)Pored prava iz stava 1. ovog člana, radniku se može isplatiti i razlika do pune plaće na teret poslodavca.

(3)Za vrijeme ▇▇▇▇ ▇▇ polovinom punog radnog vremena iz čl. 62. i 63. ovog zakona, radnik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom.

Prava roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju Član 68.

(1)Jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.

(2)Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, pripada pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom.

(3)Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj ▇▇▇▇▇▇ pristanak.

Prava usvojioca djeteta i lica kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj Član 69.

Prava iz člana 61. st. 1., 3., 4. i 5. i čl. 62., 63., 66., 67. i 68. ovog zakona može koristiti jedan od usvojilaca djeteta ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

Zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja

Član 70.

(1)Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u periodu privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka.

(2)U slučajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog člana, poslodavac ne može radniku otkazati ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je zaključen u skladu sa ovim zakonom i na određeno vrijeme, niti će taj ugovor prestati istekom vremena na koji je zaključen.

(3)U slučaju iz stava 2. ovog člana ugovor o radu na određeno vrijeme ▇▇ ▇▇▇▇ smatrati ugovorom o radu na neodređeno vrijeme u smislu člana 22. stav 3. ovog zakona.

Pravo radnika da ▇▇ ▇▇▇▇▇ na rad nakon prestanka privremene spriječenosti

za rad

Član 71.

(1)Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.

(2)Radnik koji je privremeno bio spriječen za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da ▇▇ ▇▇▇▇▇ na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.

(3)Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova iz stava 2. ovog člana, poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku ponuditi zaključivanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

(4)Radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇, najkasnije u roku od tri ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ nastupanja spriječenosti za rad, obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti Član 72.

(1)Ako nadležna ustanova za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije), poslodavac mu ▇▇ ▇▇▇▇▇ u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ sposoban.

(2)▇▇▇▇▇▇, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju koje organizira poslodavac.

Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti Član 73.

(1)Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.

(2)Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku

od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.

(3)U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana

110. ovog zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ radnika.

VII - PLAĆA I NAKNADA PLAĆE

Pravo na plaću Član 74.

(1)Plaća radnika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(2)Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak i uvećane plaće uz člana 75. ovog zakona, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(3)Osnovna plaća je najniži iznos koji poslodavac ▇▇▇▇ isplatiti radniku za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće ▇▇▇▇▇ složenosti i normalne uslove rada.

(4)Radni učinak određuje se na osnovu kvaliteta i obima obavljenog posla, kao i zalaganja i odnosa radnika prema radnim obavezama .

(5) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju se elementi za određivanje osnovne plaće i dijela plaće po osnovu radnog učinka.

Pravo na povećanu plaću Član 75.

Radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Jednakost plaća Član 76.

(1)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost kao i drugi diskriminatorni osnov iz člana 8. stav 1. ovog zakona.

(2)Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji zahtijeva isti stepen stručne spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost, fizički i intelektualni rad, vještine, uslove rada i rezultate rada.

Najniža plaća Član 77.

(1)Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća.

(2) Najniža plaća određuje se na osnovu najniže cijene rada utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(3) Usklađivanje najniže plaće vrši Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa povećanjem troškova života i ukupnim privrednim napretkom na temelju zvaničnih podataka Federalnog ▇▇▇▇▇▇ za statistiku, najmanje jednom godišnje.

(4)Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Isplata plaće Član 78.

(1)Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji ne mogu biti duži od 30 ▇▇▇▇.

(2)Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu.

(3)Prilikom isplate plaće poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku uručiti ▇▇▇▇▇▇ obračun

plaće.

(4)Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

Obračun plaće Član 79.

(1)Poslodavac koji ne isplati plaću u roku iz člana 78. stav 1. ovog zakona ili je ne isplati u cijelosti ▇▇▇▇▇ ▇▇ do ▇▇▇▇▇ mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun plaće ▇▇▇▇ ▇▇ bio ▇▇▇▇▇ isplatiti.

(2)Obračun iz stava 1. ovog člana smatra se izvršnom ispravom.

Naknada plaće Član 80.

(1)Radnik ima pravo na naknadu plaće za period odsustvovanja ▇▇ ▇▇▇▇ iz opravdanih razloga predviđenih zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (godišnji odmor, privremena spriječenost za rad, porođajno odsustvo, plaćeno odsustvo i sl.).

(2)Period iz stava 1. ovog člana za koji se naknada isplaćuje na teret poslodavca utvrđuje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(3)Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg ▇▇ ▇▇▇▇▇ zbog okolnosti za koje radnik nije kriv (viša ▇▇▇▇, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Zaštita plaće i naknade plaće Član 81.

(1)Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

(2)Saglasnost radnika iz stava 1. ovog člana ne može se dati prije nastanka potraživanja.

Prisilna obustava plaće i naknade plaće

Član 82.

Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim se regulira izvršni postupak.

VIII – IZUMI, PREDMETI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I TEHNIČKA UNAPREĐENJA RADNIKA

Postupanje u slučaju izuma, predmeta industrijskog dizajna i tehničkog unapređenja na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇

Član 83.

(1)Radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ da obavijesti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇.

(2)Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna u smislu stava 1. ovog člana, određeni su propisima iz oblasti industrijskog vlasništva.

(3)▇▇▇▇▇▇ ▇▇ obavezan da ▇▇▇▇ ▇▇▇ poslovnu tajnu podatke o izumu, odnosno predmetima industrijskog dizajna i ne smije ih bez odobrenja poslodavca dati trećem licu.

(4)Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna ostvareni na radu ili u vezi s radom pripadaju poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

(5)O svom izumu, predmetima industrijskog dizajna koji nije ostvaren na radu ili u vezi s radom, radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ obavijestiti poslodavca ako je izum u vezi s djelatnošću poslodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u vezi s izumom.

(6)Ako poslodavac primijeni tehničko unapređenje odnosno tehničko rješenje ostvareno racionalizacijom odnosno novatorskim rješenjima koje je predložio radnik, obavezan je radniku isplatiti naknadu koja se utvrđuje kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

IX - ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA SA POSLODAVCEM

Zakonska zabrana takmičenja Član 84.

Radnik ne može, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Ugovorena zabrana takmičenja Član 85.

(1)Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine, radnik ne može zaposliti kod drugog lica koji je u tržišnoj utakmici sa poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica, sklapati poslove kojima se takmiči sa poslodavcem.

(2)Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanoj formi ili može biti sastavni dio ugovora o radu.

Naknada u slučaju ugovorene zabrane takmičenja Član 86.

(1)▇▇▇▇▇▇▇▇▇ zabrana takmičenja obavezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene radniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(2)Naknadu iz stava 1. ovog člana poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

(3)Visina naknade iz stava 1. ovog člana usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Prestanak ugovorene zabrane takmičenja Član 87.

Uvjeti i način prestanka zabrane takmičenja uređuju se ugovorom između poslodavca i radnika.

X - NAKNADA ŠTETE

Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu Član 88.

(1)Radnik koji na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇ namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, ▇▇▇▇▇ ▇▇ štetu naknaditi.

(2)Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete ▇▇▇▇ ▇▇ prouzrokovao.

(3)Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete ▇▇▇▇ ▇▇ on prouzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

(4)Ako ▇▇ ▇▇▇▇ radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Određivanje paušalnog iznosa štete Član 89.

(1)Ako se naknada štete ne može utvrditi u tačnom iznosu ili bi utvrđivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se predvidjeti da ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ naknade štete utvrđuje u paušalnom iznosu, način utvrđivanja paušalnog iznosa i organ koji tu visinu utvrđuje ▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇ pitanja u vezi sa ovom naknadom.

(2)Ako je prouzrokovana šteta mnogo veća od utvrđenog paušalnog iznosa naknade štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.

Odgovornost za štetu prouzrokovanu trećem licu Član 90.

Radnik koji na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇ namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu trećem licu, a ▇▇▇▇▇ ▇▇ naknadio poslodavac, ▇▇▇▇▇ ▇▇ poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećem licu.

Smanjenje i oslobađanje od obaveze naknade štete Član 91.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju se uvjeti i način smanjenja ili oslobađanja radnika od obaveze naknade štete.

Odgovornost poslodavca za štetu prouzrokovanu radniku Član 92.

(1)Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇, poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku naknaditi štetu po općim propisima obligacionog prava.

(2)Pravo na naknadu štete iz stava 1. ovog člana, odnosi se i na štetu ▇▇▇▇ ▇▇ poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

(3)Naknada plaće koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom štete.

XI - PRESTANAK UGOVORA O RADU

Načini prestanka ugovora o radu Član 93.

Ugovor o radu prestaje:

a. smrću radnika;

b. sporazumom poslodavca i radnika;

c. kad radnik navrši 65 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i 20 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ osiguranja, ili kada navrši 40 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ osiguranja ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

▇. ▇▇▇▇▇ dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;

▇. ▇▇▇▇▇▇▇;

f. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;

g. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne;

h. ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca - početkom primjene te mjere;

i. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

Sporazum o prestanku ugovora o radu Član 94.

(1)Sporazum o prestanku ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti u pisanoj formi.

(2)Sporazumom iz stava 1. ovog člana treba utvrditi rok u kojem radni odnos prestaje, te sva ostala međusobna prava i obaveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze.

Otkaz ugovora o radu Član 95.

(1) Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok,

ako:

a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili

b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti koje su lične prirode i utiču na kvalitetu i uspješnost obavljanja poslova i radnih zadataka.

(2)Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, ako se, s obzirom na veličinu, kapacitet i ekonomsko stanje poslodavca i mogućnosti radnika, ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za rad na drugim poslovima.

(3)Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava

1. ▇▇▇▇▇ a. ovog člana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica ▇▇▇▇▇ ▇▇ ponuditi zaposlenje onim radnicima ▇▇▇▇ ▇▇ ugovori o radu otkazani.

Otkaz poslodavca bez obaveze poštivanja otkaznog roka Član 96.

(1)Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

(2)U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku.

(3)▇▇▇▇▇▇ upozorenje iz stava 2. ovog člana sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se prijestup ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca.

(4)Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvrđuju se vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog člana.

Neopravdani razlozi za otkaz Član 97.

Neopravdani razlozi za otkaz su:

a. privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede;

b. podnošenje žalbe ili tužbe odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraćanje radnika nadležnim organima izvršne vlasti;

c. obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim licima ili nadležnim organima državne vlasti

Otkaz radnika bez obaveze poštivanja otkaznog roka Član 98.

(1)Radnik može otkazati ugovor o radu bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od radnika da nastavi radni odnos.

(2)U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana radnik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ poslodavca.

Rok za otkaz ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka Član 99.

U slučajevima iz čl. 96. i 98. ovog zakona, ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se otkazati u roku od 60 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u roku od jedne godine od ▇▇▇▇ učinjene povrede.

Omogućavanje iznošenja odbrane radnika Član 100.

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika, obavezan je omogućiti radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.

Teret dokazivanja Član 101.

U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, na poslodavcu ▇▇ ▇▇▇▇▇ dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu u smislu člana 95. stav 1. tač.

a. i b. i člana 96. st. 1. i 2. ovog zakona.

Saglasnost za otkaz sindikalnom povjereniku Član 102.

(1)Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac, bez prethodne saglasnosti federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može:

a. otkazati ugovor o radu, ili

b. na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada.

(2)Sindikalnim povjerenikom u smislu stava 1. ovog člana smatra se radnik koji je ovlašteni predstavnik sindikata organiziranog kod poslodavca u skladu sa propisima o organiziranju i djelovanju sindikata.

(3)Ukoliko nadležno ministarstvo uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana, poslodavac može u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostave takve odluke zatražiti da saglasnost zamijeni sudska odluka.

Pisana forma otkaza Član 103.

(1)Otkaz se daje u pisanoj formi.

(2)Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazložiti otkaz .

(3)Otkaz se dostavlja radniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

Trajanje otkaznog roka Član 104.

(1)Otkazni rok ne može biti kraći od ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 ▇▇▇▇ u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

(2)Otkazni rok počinje da teče od ▇▇▇▇ uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

(3)Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz

Prava radnika u slučaju nezakonitog otkaza Član 105.

(1)Ako radnik, na zahtijev poslodavca, prestane ▇▇ ▇▇▇▇▇ prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

(2)Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit može poslodavca obavezati da:

▇. ▇▇▇▇▇ radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ radio ili druge odgovarajuće poslove i isplati mu naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio i nadoknadi mu štetu, ili

b. isplati radniku:

- naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio;

- naknadu štete za pretrpljenu štetu;

-otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

-druge naknade na koje radnik ima pravo, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(3)Ako radnik prestane ▇▇ ▇▇▇▇▇ prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete u visini plaće radnika koju bi ostvario da je radio do kraja otkaznog roka.

(4)▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ osporava otkazivanje ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ tražiti da sud ▇▇▇▇▇▇ privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu Član 106.

(1)Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

(2)Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog člana, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

(3)O ponudi za zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik ▇▇ ▇▇▇▇ izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne može biti kraći od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto Član 107.

(1)U hitnim slučajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika, iznenadno povećanje obima posla, sprječavanje nastanka ▇▇▇▇ štete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i sl.) poslodavac može donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najduže do 60 ▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇ jedne kalendarske godine.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, plaća radnika i druge naknade se obračunavaju kao da je radio na radnom mjestu za koje ima zaključen ugovor o radu.

(3)Zahtjev za zaštitu prava, podnesen protiv odluke iz stava 1. ovog člana ne odlaže njeno izvršenje.

Program zbrinjavanja viška radnika Član 108.

Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika, a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkaže ugovor o radu najmanje petorici radnika, ▇▇▇▇▇ ▇▇ da se konsultira sa vijećem zaposlenika i sindikatom.

Obaveza konsultiranja Član 109.

(1)Obaveza konsultiranja u smislu člana 108. ovog zakona:

a. zasniva se na aktu u pisanoj formi koji je pripremio poslodavac;

b. započinje najmanje 30 ▇▇▇▇ prije davanja obavijesti o otkazu radnicima na koje se odnosi.

(2)Akt u pisanoj formi iz stava 1. ovog člana dostavlja se vijeću zaposlenika ili sindikatu prije početka konsultiranja, a sadrži, naročito, slijedeće podatke:

- razloge za predviđeno otkazivanje ugovora o radu;

- broj, kategoriju i spol radnika za čije je ugovore predviđen otkaz;

- mjere za koje poslodavac smatra da se pomoću njih mogu izbjeći neki ili svi predviđeni otkazi (npr. raspoređivanje radnika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno, privremeno skraćivanje radnog vremena);

- mjere za koje poslodavac smatra da bi ▇▇▇▇▇ pomoći radnicima da nađu zaposlenje kod drugog poslodavca;

- mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalifikacije radnika radi zapošljavanja kod drugog poslodavca.

(3)Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, u smislu člana

108. ovog zakona, poslodavac namjerava da zaposli radnike sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica ▇▇▇▇▇ ▇▇ ponuditi zaposlenje onim radnicima ▇▇▇▇ ▇▇ ugovori o radu otkazani.

Otpremnina Član 110.

(1)Radnik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa ▇▇▇ poslodavcem.

(2)Otpremnina iz stava 1. ovog člana utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada za prvih 10 ▇▇▇▇▇▇ radnog staža kod tog poslodavca i jedne četvrtine plaće radnika za svaku narednu godinu rada preko 10 ▇▇▇▇▇▇ radnog staža kod tog poslodavca.

(3)Otpremnina iz stava 2. ovog člana ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(4)▇▇▇▇▇▇▇▇, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog člana, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.

(5)Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovog člana, utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca.

XII - OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa Član 111.

(1)O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odlučuje, u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlašteno lice određeno statutom ili aktom o osnivanju.

(2)Ako je poslodavac fizičko lice može pisanom punomoći ovlastiti drugo poslovno sposobno punoljetno lice da ga zastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom.

Ostvarivanje pojedinačnih prava radnika Član 112.

U ostvarivanju pojedinačnih prava iz radnog odnosa radnik može zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred nadležnim sudom i drugim organima, u skladu sa ovim zakonom.

Zaštita prava iz radnog odnosa Član 113.

(1)▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od ▇▇▇▇ saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

(2) Ako poslodavac u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ podnošenja zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja dogovora o mirnom rješavanju spora iz člana 115. stav 1. ovog zakona ne udovolji ▇▇▇ zahtjevu, radnik može u daljem roku od 30 ▇▇▇▇ podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.

(4) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog člana, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa.

Član 114.

Sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarjevaju u roku od tri godine od ▇▇▇▇ nastanka obaveze..

Mirno rješavanje sporova Član 115.

(1)Prije podnošenja tužbe radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o mirnom rješavanju spora na način i pod uvjetima predviđenim zakonom.

(2)Ukoliko ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ iz ▇▇▇▇▇ 1. ovog člana ne okonča u razumnom roku, koji ne može biti duži od 60 ▇▇▇▇ ili ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ mirenja okonča neuspješno, radnik ima pravo da podnese tužbu nadležnom sudu, u rokovima iz člana 113. ovog zakona koji teku od ▇▇▇▇ okončanja postupka mirenja.

Prenošenje ugovora o radu u slučaju promjene poslodavca Član 116.

(1)U slučaju statusne promjene poslodavca, odnosno promjene poslodavca u skladu sa zakonom (spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika društva i dr.) ili u slučaju promjene vlasništva nad kapitalom poslodavca, svi ugovori o radu ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ na ▇▇▇ promjene poslodavca, uz pisanu saglasnost radnika, prenose se na novog poslodavca (poslodavac pravni sljednik).

(2)▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se ugovor o radu prenese na način iz stava 1. ovog člana zadržava sva prava iz radnog odnosa ▇▇▇▇ ▇▇ stekao do ▇▇▇▇ prenosa ugovora o radu.

(3)Poslodavac- pravni prethodnik ▇▇▇▇▇ ▇▇ o prenošenju ugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanim putem obavjestiti radnike ▇▇▇▇ se ugovori o radu prenose.

XIII - PRAVILNIK O RADU

Obaveza donošenja pravilnika o radu Član 117.

(1)Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja značajna za radnika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(2)O donošenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa vijećem zaposlenika odnosno sindikatom.

(3)Pravilnik iz stava 1. ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ objavljivanja.

(4)Vijeće zaposlenika odnosno sindikat može od nadležnog suda zatražiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažećim.

XIV - SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU - VIJEĆE ZAPOSLENIKA

Član 118.

(1)Radnici kod poslodavca koji zapošljava najmanje 15 radnika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa.

(2)Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja vijeća zaposlenika, u skladu sa zakonom.

Član 119.

Vijeće zaposlenika formira se na prijedlog sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca.

Član 120.

Način i postupak formiranja vijeća zaposlenika, ▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇ pitanja vezana za rad i djelovanje vijeća zaposlenika, uređuju se zakonom.

XV - REPREZENTATIVNOST SINDIKATA I UDRUŽENJA POSLODAVACA

Uvjeti reprezentativnosti sindikata Član 121.

(1)Sindikat se smatra reprezentativnim:

a. ako je registrovan kod nadležnog organa, u skladu sa zakonom;

b. ako se finansira pretežno iz članarina i drugih vlastitih izvora;

c. ako ima potreban procenat učlanjenosti zaposlenih, u skladu sa ovim zakonom.

Reprezentativnost sindikata kod poslodavca Član 122.

Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se sindikat u koji je učlanjeno najmanje 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca.

Reprezentativnost sindikata za područje djelatnosti Član 123.

Reprezentativnim sindikatom za jedno ili više područja djelatnosti smatra se sindikat koji, pored uvjeta iz člana 121. ovog zakona ispunjava i uvjet da ima najmanje 30% članova od ukupnog broja zaposlenih u području djelatnosti (grani) na teritoriji Federacije , odnosno području kantona.

Reprezentativnost sindikata za teritoriju Federacije

Član 124.

Reprezentativnim sindikatom za teritoriju Federacije smatra se onaj sindikat koji, pored uvjeta iz člana 121.ovog zakona, ima najmanje 30% članova, u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Federaciji, prema podacima Federalnog ▇▇▇▇▇▇ za statistiku.

Uvjeti za reprezentativnost sindikata kantona

Član 125.

Ukoliko je sindikat kantona organizacioni dio sindikata iz čl. 123. i 124. ovog zakona smatra se da ispunjava uvjete iz člana 121. stav 1. tač. a i b.

Reprezentativni sindikat Član 126.

(1)Ako sindikat iz čl. 122., 123. i 124. ovog zakona ne ispunjava uvjet u pogledu procenta broja članova u odnosu na ukupan broj zaposlenih, reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat sa najvećim brojem učlanjenih od ukupnog broja zaposlenih.

Uvjeti za reprezentativnost udruženja poslodavaca Član 127.

(1)Udruženje poslodavaca smatra se reprezentativnim:

a. ako je upisano u registar u skladu sa zakonom;

b. ako ima potreban broj članova;

c. ako se finansira iz članarina i drugih vlastitih izvora.

(2)Reprezentativnim udruženjem poslodavaca u smislu stava 1. ovog člana smatra se udruženje poslodavaca u koje je učlanjeno najmanje 20% poslodavaca od ukupnog broja poslodavaca koji djeluju na teritoriju FBiH, odnosno području kantona, pod uvjetom da ti poslodavci zapošljavaju najmanje 20% od ukupnog broja zaposlenih na teritoriji Federacije, odnosno području kantona.

(3)Ako ni jedno udruženje poslodavaca ne ispunjava uvjet iz stava 2. ovog člana, reprezentativnim udruženjem poslodavaca smatra se udruženje u koje je učlanjen najveći broj poslodavaca od ukupnog broja poslodavaca na teritoriji Federacije, odnosno području kantona.

Postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca Član 128.

(1)Reprezentativnost sindikata kod poslodavca utvrđuje poslodavac na zahtjev sindikata koji djeluje kod poslodavca u prisustvu predstavnika zainteresiranih sindikata, u skladu sa ovim zakonom.

(2)Uz zahtjev se podnose dokazi o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti utvrđenih u članu 121. ovog zakona i izjava lica ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje sindikata.

(3)Ukoliko je sindikat kod poslodavca dio sindikata registrovanog kod nadležnog organa u skladu sa zakonom, uz zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti podnosi rješenje o upisu tog sindikata u registar udruženja i potvrdu tog sindikata da je njegov sastavni dio.

(4)O zahtjevu iz stava 1. ovog člana poslodavac odlučuje rješenjem na osnovu podnesenih dokaza o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti, u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ podnošenja zahtjeva.

(5)Ako poslodavac u roku iz stava 4. ovog člana ne utvrdi reprezentativnost sindikata ili ukoliko sindikat smatra da mu reprezentativnost nije utvrđena u skladu sa ovim zakonom, o reprezentativnosti sindikata kod poslodavca može, na zahtjev sindikata, da odlučuje federalno odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rad.

Postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca na teritoriji Federacije odnosno području kantona

Član 129.

(1)Reprezentativnost sindikata odnosno udruženja poslodavaca na teritoriji Federacije, odnosno području kantona, na zahtjev zainteresiranih strana utvrđuje federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rad.

(2)Ukupan broj radnika i poslodavaca na teritoriji Federacije, odnosno području kantona utvrđuje se na osnovu podataka Federalnog ▇▇▇▇▇▇ za statistiku.

(3)Ukupan broj zaposlenih kod poslodavca utvrđuje se na osnovu potvrde poslodavca.

(4)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da na zahtjev sindikata izda potvrdu o broju zaposlenih. (5)Federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rad, u roku od 15

▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ podnošenja zahtjeva iz stava 1. ovog člana, donosi rješenje o utvrđivanju reprezentativnosti sindikata, odnosno udruženja poslodavaca ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni ovim zakonom.

(6)Protiv rješenja iz stava 5. ovog člana može se pokrenuti upravni spor.

Ovlaštenja reprezentativnog sindikata i udruženja poslodavaca Član 130.

(1)Sindikat odnosno udruženje poslodavaca ▇▇▇▇ ▇▇ utvrđena reprezentativnost u skladu sa ovim zakonom ima pravo:

a. zastupati svoje članove pred poslodavcem, organima vlasti, udruženjima poslodavaca, drugim institucijama odnosno pravnim licima;

b. kolektivno pregovarati i zaključivati kolektivne ugovore;

c. učestvovati u bipartitnim i tripartitnim tijelima sastavljenim od predstavnika organa vlasti, udruženja poslodavaca i sindikata i

d. ▇▇ ▇▇▇▇▇ prava u skladu sa zakonom.

(2)Pravo zastupanja svojih članova pred poslodavcem imaju svi sindikati u skladu sa pravilima o organiziranju i djelovanju sindikata.

Preispitivanje utvrđene reprezentativnosti Član 131.

Sindikat i poslodavci, odnosno njihova udruženja mogu podnijeti zahtjev za preispitivanje utvrđene reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promijenjene činjenice na osnovu kojih je utvrđena reprezentativnost po isteku roka od jedne godine od dostave rješenja o utvrđivanju reprezentativnosti.

Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca Član 132.

(1)Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata osnovanog kod poslodavca, podnosi se poslodavcu kod kojeg je osnovan sindikat.

(2)U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o registraciji, razlozi zbog kojih se zahtijeva preispitivanje reprezentativnosti i dokazi koji na to ukazuju.

(3)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da u roku od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prijema zahtjeva isti dostavi sindikatu čija reprezentativnost se preispituje.

(4)Sindikat ▇▇ ▇▇▇▇▇ da u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prijema zahtjeva iz stava 3. ovog člana dostavi poslodavcu dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.

(5)Na odluku poslodavca o utvrđenoj reprezentativnosti može se uputiti žalba federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu nadležnom za rad u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prijema odluke.

Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca za teritoriju Federacije odnosno kantona

Član 133.

(1)Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata odnosno udruženja poslodavaca za teritoriju Federacije odnosno područje kantona, podnosi se federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu nadležnom za rad i sadrži broj akta o registraciji, razloge zbog kojih se zahtjeva preispitivanje reprezentativnosti i dokaze koji na to ukazuju.

(2)Nadležno ministarstvo iz stava 1. ovog člana je dužno u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prijema zahtjeva isti dostaviti sindikatu odnosno udruženju poslodavaca čija se reprezentativnost preispituje, radi dokazivanja postojeće reprezentativnosti, u skladu sa ovim zakonom.

(3)Sindikat odnosno udruženje poslodavaca dužni su da u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prijema zahtjeva iz stava 2. ovog člana dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.

Primjena Zakona o upravnom postupku Član 134.

▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ u vezi sa utvrđivanjem reprezentativnosti sindikata odnosno udruženja poslodavaca koji nije uređen ovim zakonom shodno se primjenjuje Zakon o upravnom postupku .

Objavljivanje rješenja o reprezentativnosti odnosno gubitku reprezentativnosti Član 135.

Rješenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca za teritoriju Federacije, objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

XVI - KOLEKTIVNI UGOVORI

Vrste kolektivnih ugovora Član 136.

(1)Kolektivni ugovor može se zaključiti kao opći, granski i pojedinačni (kod poslodavca).

(2)Opći kolektivni ugovor zaključuje se za teritoriju Federacije, a granski kolektivni ugovori za teritoriju Federacije ili područje jednog ili više kantona.

Strane u kolektivnom pregovaranju Član 137.

(1)Opći kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriji Federacije.

(2)Granski kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ili više područja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacije odnosno područje jednog ili više kantona.

(3)Granske kolektivne ugovore za zaposlene u organima državne službe, sudske vlasti, javnih ustanova i privrednih društava sa većinskim državnim kapitalom, kao i budžetskih korisnika, zaključuju nadležna ministarstva, odnosno Vlada Federacije BiH i nadležna ministarstva i vlade kantona s jedne strane i reprezentativni sindikati državnih službenika i namještenika i javnih ustanova, privrednih društava i drugih budžetskih korisnika s druge strane.

(4)Pojedinačni kolektivni ugovor zaključuje reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac.

(5)U postupku pregovaranja radi zaključivanja kolektivnih ugovora iz st. 1., 2. i 3. ovog člana, reprezentativni sindikat ▇▇▇▇▇ ▇▇ da sarađuje sa drugim sindikatima sa manjim brojem članova, radi izražavanja interesa i zaposlenih koji su učlanjeni u taj sindikat.

Postupak kolektivnog pregovaranja Član 138.

(1)Sve strane u kolektivnom pregovaranju vodit će pregovore u dobroj vjeri i preduzet će razumne napore da se zaključi kolektivni ugovor.

(2)Postupak kolektivnog pregovaranja i zaključivanja kolektivnih ugovora pokreće se na osnovu pisane inicijative jedne od ugovornih strana.

(3)Ako se u toku pregovora u roku od 45 ▇▇▇▇ ne postigne saglasnost za zaključivanje kolektivnog ugovora, učesnici mogu da obrazuju arbitražu za rješavanje spornih pitanja.

Forma i trajanje kolektivnih ugovora Član 139.

(1)Kolektivni ugovor zaključuje se u pisanoj formi

(2)Kolektivni ugovor može se zaključiti na određeno vrijeme, koje ne može biti duže od tri godine.

(3)Kolektivni ugovor iz stava 2. ovog člana može se produžiti sporazumom strana koje su ga zaključile najkasnije 30 ▇▇▇▇ prije isteka važenja tog ugovora.

Sadržaj kolektivnog ugovora Član 140.

(1)Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze strana koje su ga zaključile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

(2)Kolektivnim ugovorom uređuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, postupak otkazivanja kolektivnog ugovora i razlozi i rokovi za njegovo otkazivanje, sastav i način postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Obaveznost kolektivnog ugovora Član 141.

Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zaključile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.

Proširenje primjene kolektivnog ugovora Član 142.

(1)Ako postoji interes Federacije, Federalni ministar može proširiti primjenu općeg i ▇▇▇▇▇▇▇▇ kolektivnog ugovora i na druge poslodavce koji nisu članovi udruženja poslodavaca –strane kolektivnog ugovora, za koje se ocijeni da postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Federaciji u cilju obezbjeđenja jednakih uvjeta rada.

(2)Prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog ugovora, Federalni ministar je obavezan zatražiti mišljenje Ekonomsko–socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine.

(3)Odluka o proširenju važnosti kolektivnog ugovora može se opozvati na način utvrđen za njezino donošenje.

(4)Odluka o proširenju važnosti kolektivnog ugovora objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Izmjene i dopune kolektivnih ugovora Član 143.

Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se odredbe ovog zakona koje ▇▇▇▇ i za njihovo donošenje.

Dostavljanje kolektivnih ugovora Član 144.

(1)Zaključeni kolektivni ugovor, te njegove izmjene i dopune, za teritoriju Federacije ili područje dva ili više kantona dostavljaju se federalnom ministarstvu nadležnom za rad, a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se nadležnom organu kantona.

(2)Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stava 1. ovog člana pravilnikom će propisati Federalni ministar, odnosno nadležni kantonalni ministar.

Objavljivanje kolektivnih ugovora Član 145.

Kolektivni ugovor, zaključen za teritoriju Federacije ili područje više kantona, objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH", a za područje jednog kantona u službenom glasilu kantona.

Otkazivanje kolektivnih ugovora Član 146.

(1)Kolektivni ugovor može se otkazati iz razloga, po postupku i u rokovima utvrđenim ▇▇▇ kolektivnim ugovorom.

(2)Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlja svim ugovornim stranama.

Primjena kolektivnog ugovora u slučaju promjene poslodavca odnosno djelatnosti

Član 147.

(1)U slučaju promjene poslodavca iz člana 116. ovog zakona, na radnike se, do zaključivanja novog kolektivnog ugovora, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca.

(2)U slučaju promjene djelatnosti poslodavca, na radnike se primjenjuje kolektivni ugovor novog područja djelatnosti i to od ▇▇▇▇ promjene djelatnosti.

Zaštita prava iz kolektivnog ugovora Član 148.

Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji ostvaruju prava iz tog kolektivnog ugovora mogu pred nadležnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz kolektivnog ugovora.

XVII - MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Mirenje Član 149.

(1)U slučaju spora o zaključivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile način mirnog rješavanja spora, provodi ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ mirenja, u skladu sa zakonom.

(2)Mirenje iz stava 1. ovog člana provodi mirovno vijeće.

Mirovno vijeće Član 150.

(1)Mirovno vijeće može biti formirano za teritoriju Federacije, odnosno za područje kantona.

(2)Mirovno vijeće za teritoriju Federacije sastoji se od tri člana, i to: predstavnika poslodavca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje Federalni ministar.

(3)Lista iz stava 2.ovog člana utvrđuje se za period od četiri godine.

(4)Mirovno vijeće iz stava 2. ovog člana donosi pravila o postupku pred ▇▇▇ vijećem.

(5)Administrativne poslove za mirovno vijeće formirano za teritoriju Federacije, vrši federalno ministarstvo nadležno za rad.

(6)Troškove za člana mirovnog vijeća sa liste koju utvrđuje Federalni ministar, snosi federalno ministarstvo nadležno za rad.

Mirovno vijeće za područje kantona Član 151.

Formiranje mirovnog vijeća za područje kantona, njegov sastav, način ▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇ pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijeća, uređuju se propisom kantona.

Dejstvo prijedloga mirovnog vijeća Član 152.

(1)Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

(2)O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavještavaju u roku od tri ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ završetka mirenja federalno ministarstvo, odnosno nadležni organ kantona u skladu sa propisom kantona.

Arbitraža Član 153.

(1)Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

(2)Imenovanje arbitara i arbitražnog vijeća i druga pitanja u vezi sa arbitražnim postupkom uređuju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana.

Arbitražna odluka Član 154.

(1)Arbitraža temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravičnosti.

(2)Arbitražna odluka ▇▇▇▇ biti obrazložena, osim ako strane u sporu ne odluče drugačije.

(3)Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena.

(4)Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

XVIII - ŠTRAJK

Organiziranje štrajka Član 155.

(1)Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova.

(2)Štrajk se može organizirati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom.

(3)Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ovim zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ sporazumjele.

Zaštita radnika učesnika u štrajku Član 156.

(1)Radnik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, u smislu člana 155. stav 2. ovog zakona.

(2)Radnik ne može biti ni na ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ prisiljavan da sudjeluje u štrajku.

(3)Ako se radnik ponaša suprotno članu 155. stav 2. ovog zakona ili ako za vrijeme štrajka namjerno nanese štetu poslodavcu, može mu se dati otkaz, u skladu sa zakonom.

XIX - EKONOMSKO - SOCIJALNO VIJEĆE

Osnivanje Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH Član 157.

(1)U cilju promicanja i usklađivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa radnika i poslodavaca, te podsticanja zaključivanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog usklađivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike, osniva se ekonomsko - socijalno vijeće.

(2)Ekonomsko - socijalno vijeće osniva se za teritoriju Federacije, a može se osnovati i za područje kantona.

(3)Ekonomsko - socijalno vijeće temelji se na trostranoj saradnji Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno vlade kantona, sindikata i udruženja poslodavaca.

(4)Ekonomsko - socijalno vijeće iz stava 2. ovog člana osniva se sporazumom socijalnih partnera, a posebnim zakonom uređuje se sastav, nadležnost, ovlaštenja i druga pitanja od značaja za rad ovog vijeća.

XX - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Dužnosti inspekcije rada Član 158.

(1)Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa, obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada.

(2)Pored poslova inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog člana inspektor rada ▇▇ ▇▇▇▇▇ da :

a. daje upute poslodavcima i radnicima o najefikasnijem načinu primjene zakonskih propisa;

b. obavještava nadležne organe uprave o nedostacima koji nisu posebno definirani postojećim zakonskim propisima;

c. ostvaruje saradnju sa drugim organima uprave, poslodavcima i udruženjima poslodavaca i radnika.

Nadležnosti federalnog inspektora rada Član 159.

(1)Federalni inspektor rada obavlja neposredni inspekcijski nadzor u privrednim društvima, preduzećima i ustanovama od interesa za Federaciju, kao i kod drugih poslodavaca na teritoriji Federacije kada ocijeni da je neophodno poduzeti mjere u cilju osiguranja izvršavanja propisa iz člana 158. stav 1. ovog zakona i u drugim slučajevima utvrđenim ovim i drugim zakonima.

Nadležnost kantonalnog inspektora rada Član 160.

(1)Kantonalni inspektor rada obavlja poslove neposrednog inspekcijskog nadzora iz člana 158. ovog zakona kod poslodavca, osim poslova nadzora za koje je ovim ili drugim zakonom utvrđeno da ih obavljaju federalni inspektori rada.

(2)Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove može, uz saglasnost kantonalnog rukovodioca inspekcije, u slučaju potrebe, izdati ovlaštenje-nalog kantonalnom inspektoru rada da obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalne inspekcije rada na teritoriji Federacije.

Provođenje inspekcijskog nadzora Član 161.

(1)U provođenju nadzora inspektor ▇▇▇▇ ▇▇▇ ovlaštenja utvrđena zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.

(2)Radnik, sindikat, poslodavac i vijeće zaposlenika mogu podnijeti zahtjev inspektoru rada za provođenje inspekcijskog nadzora.

Privremena zabrana obavljanja djelatnosti poslodavca Član 162.

(1)U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ izuzetno, pored upravnih i drugih mjera, rješenjem, do otklanjanja nedostataka, odnosno do donošenja pravosnažnog rješenja, odnosno pravosnažne presude nadležnog suda, na osnovu podnesenog zahtjeva za pokretanje prekršajnog ili krivičnog postupka, privremeno zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti ako :

a. onemogući inspektora rada u provođenju nadzora;

b. kod poslodavca radi radnik sa kojim poslodavac nije zaključio ugovor o radu, u skladu sa zakonom;

c. kod poslodavca radi stranac bez radne dozvole, a ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ imati radnu dozvolu u smislu propisa o kretanju i boravku stranaca i azilu;

d. radnika ne prijavi na obavezno osiguranje;

.

(2)Žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stava 1.ovog člana.

(3)Rješenje iz stava 1.ovog člana izvršava se privremenim pečaćenjem radnih i pomoćnih prostorija, odnosno onemogućavanjem korištenja radnih i pomoćnih prostorija, uređaja i drugih sredstava rada.

(4)Poslodavac je odgovoran za čuvanje i osiguravanje radnih i pomoćnih prostorija, uređaja i drugih sredstava u slučaju iz stava 3. ovog člana.

Odlaganje donošenja rješenja Član 163.

U slučajevima iz člana 162. stav 1. tač. b., c. i d. inspektor rada odložit će donošenje rješenja u roku od 15 ▇▇▇▇ pod uvjetom da poslodavac u ostavljenom roku predoči inspektoru dokaze o:

a. zaključenom ugovoru o radu sa radnikom;

b. pribavljenoj radnoj dozvoli i zaključenom ugovoru o radu sa strancem;

c. izvršenoj prijavi na obavezno osiguranje.

XXI - POSEBNE ODREDBE

Radna knjižica Član 164.

(1)Radnik ima radnu knjižicu. (2)Radna knjižica ▇▇ ▇▇▇▇▇ isprava.

(3)Radnu knjižicu izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove rada.

Postupanje sa radnom knjižicom Član 165.

(1)Na ▇▇▇ ▇▇▇▇ počne da radi, radnik predaje radnu knjižicu poslodavcu, o čemu poslodavac izdaje radniku pisanu potvrdu.

(2)Na ▇▇▇ prestanka ugovora o radu, poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ vratiti radniku uredno popunjenu radnu knjižicu.

(3)Vraćanje radne knjižice iz stava 2. ovog člana ne može se uvjetovati potraživanjem koje poslodavac eventualno ima prema radniku.

Povrat dokumenata radnika i izdavanje potvrde Član 166.

(1)Pored radne knjižice iz člana 165. stav 2. ovog zakona, poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku vratiti i druge dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

(2)U potvrdi iz stava 1. ovoga člana ne mogu se unositi podaci koji bi radniku otežavali zaključivanje novog ugovora o radu.

Privremeni i povremeni poslovi Član 167.

(1)Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima:

a. da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,

b. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od 60 ▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇ kalendarske godine.

(2)Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Forma i sadržaj ugovora o privremenim i povremenim poslovima Član 168.

(1)Za obavljanje poslova iz člana 167. ovog zakona zaključuje se ugovor u pisanoj formi.

(2)Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži: vrstu, način, rok izvršenja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

Prava zastupnika - poslanika i funkcionera Član 169.

(1)Radniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dužnosti, u organe Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, organe kantona, grada i općine i radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najduže četiri godine od ▇▇▇▇ izbora odnosno imenovanja.

(2)▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ završetka izbornog mandata iz stava 1.ovog člana želi da nastavi rad kod istog poslodavca, ▇▇▇▇▇ ga ▇▇ ▇ ▇▇▇▇ obavijestiti u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prestanka mandata, a poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ primiti radnika na rad u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ obavijesti radnika.

(3)▇▇▇▇▇▇▇, koji je obavijestio poslodavca u smislu stava 2. ovog člana, poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ rasporediti na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ radio prije stupanja na javnu dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u smislu člana 95. ovog zakona.

(4)Ako poslodavac ne može vratiti radnika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanje poslova u smislu stava 3. ovog člana, ▇▇▇▇▇ mu je isplatiti otpremninu utvrđenu u članu 110. ovog zakona, s ▇▇▇ da se prosječna plaća dovede na nivo plaće koju bi radnik ostvario da je radio.

XXII - KAZNENE ODREDBE

Član 170.

(1)Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac- pravno lice, ako :

- ▇▇ ▇▇▇▇ od tri lica ne zaključi ugovor o radu i ne izvrši prijavu na obavezno osiguranje ili ako ovaj prekršaj počini u ponovljenom slučaju u periodu od jedne godine od ▇▇▇▇ počinjenja prethodnog prekršaja, bez obzira na broj lica ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ nije zaključio ugovor o radu.

(2)Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će poslodavac-fizičko lice novčanom kaznom od 1.000.00 KM do 1.500,00 KM.

(3)Za prekršaj iz stava 1.ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM.

(4)Za prekršaj iz stava 1.ovog člana kaznit će se i lice koje je zatečeno na radu bez zaključenog ugovora o radu, a koje istovremeno ostvaruje naknadu kao nezaposleno lice odnosno po drugom osnovu, novčanom kaznom od 100,00 KM do 300,00 KM.

Član 171.

(1)Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac - pravno lice, ako:

- sa radnikom ne zaključi ugovor o radu i ne izvrši prijavu na obavezno osiguranje (član 4.),

(2)Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se poslodavac - fizičko lice novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.

(3)Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM.

Član 172.

(1)Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 7.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac - pravno lice, ako:

1. onemogući organiziranje sindikata ili radnika stavi u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu (član 14. stav 1. i član 15. stav 2.),

2. ne omogući pristup kod poslodavca sindikalnim predstavnicima, odnosno ne osigura uvjete za djelovanje sindikata, u skladu sa kolektivnim ugovorom ( član 18.),

3. zaključi ugovor o radu, odnosno zaposli na bilo koju vrstu poslova maloljetnika suprotno članu 20.ovog zakona,

4. ne zaključi ugovor o radu u pisanoj formi odnosno ako zaključi ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ne sadrži podatke propisane ovim zakonom (čl. 24. i 26. stav 2.),

5. uputi radnika na rad u inozemstvo suprotno članu 25.,

6. ne obavijesti nadležnu kantonalnu inspekciju rada o svakom zaključenom ugovoru o radu izvan prostorija poslodavca u skladu sa članom 26. stav 3. ovog zakona,

7. zaključi ugovor koji je opasan ili štetan po zdravlje radnika ili drugih lica ili koji ugrožavaju radnu okolinu ( član 26. stav 4.),

8. regulira poslovodnu funkciju direktora pravnog lica suprotno članu 27.ovog zakona,

9. ne dostavi radniku fotokopiju prijave na obavezno osiguranje u skladu sa članom 28. ovog zakona,

10. od radnika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom (član 29.),

11. prikuplja, obrađuje, koristi ili dostavlja trećim licima lične podatke o radniku (član 30.),

12. zaključi ugovor o radu s pripravnikom ili utvrdi pripravniku plaću, suprotno članu 32. ovog zakona,

13. ugovor o stručnom osposobljavanju ne zaključi u pisanoj formi ili ne dostavi u određenom roku kopiju ugovora nadležnoj službi za zapošljavanje (član 34.),

14. zaključi ugovor o radu u kojem ▇▇ ▇▇▇▇ ili nepuno radno vrijeme ugovoreno suprotno članu 36. ovog zakona,

15. od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja, radi duže od skraćenog radnog vremena (član 37.),

16. od radnika zahtijeva da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad) suprotno članu 38. stav 1.ovog zakona,

17. ne dostavi pisanu odluku o uvođenju prekovremenog rada radniku (član 38. stav 2. )

18. ne obavijesti nadležanu inspekciju rada o prekovremenom radu o kojem ga ▇▇ ▇▇▇▇▇ obavijestiti (član 38. stav 3.),

19. maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojiocu djeteta do tri godine ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇ i samohranom roditelju, samohranom usvojiocu i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ djeteta, bez njihovog pisanog pristanka, ▇▇▇▇▇▇ prekovremeni rad (član 38. st. 4. i 5.),

20. ne postupi po zabrani inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad (član

38. stav 6.),

21. izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno članu 39. st. 1., 2. i 3. ovog zakona,

22. maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojiocu djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojiocu i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ djeteta, bez njihovog pisanog pristanka, ▇▇▇▇▇▇ rad u preraspodjeli radnog vremena (član 39. stav 5.)

23. ne osigura izmjenu smjena tokom rada u smjenama koje uključuju noćni rad (član

40. stav 2.)

24.noćnim radnicima ne osigura periodične ljekarske preglede najmanje jednom u dvije godine (član 41.stav 3),

25. trudnici počev od šestog mjeseca trudnoće, majci i usvojitelju kao i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj i to do navršene dvije godine života djeteta, ▇▇▇▇▇▇ noćni rad (član 41. stav 5.),

26.maloljetnom radniku ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇ noću suprotno članu 42. ovog zakona,

▇▇.▇▇ vodi evidencije o radnicima koji su kod njega zaposleni ili evidencije vodi suprotno propisanom načinu i sadržaju ili inspektoru rada na njegov zahtjev ne predoči podatke iz evidencije (član 43.)

28. radniku ne omogući korištenje odmora u toku radnog ▇▇▇▇ (član 44.),

29. radniku ne omogući korištenje dnevnog i sedmičnog odmora (čl. 45. i 46.),

30. radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u najkraćem trajanju određenom ovim zakonom (član 47. i 48. stav 2.),

31. radniku uskrati pravo na godišnji odmor, odnosno isplati naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora osim u slučaju iz člana 52. stav. 4. ovog zakona (član 51.),

32.uskrati pravo radniku na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora odnosno naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora (član 52. st. 3. i 4.),

33. radniku ne omogući korištenje plaćenog odsustva (član 53.),

▇▇.▇▇ omogući radniku da se prilikom stupanja na rad upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu ili radnika ne upozna sa organizacijom rada (član 55. stav 1.),

35.uskrati pravo radniku na naknadu plaće u slučaju iz člana 55 stava 4. ovog zakona,

36. rasporedi maloljetnika da radi na poslovima suprotno članu 56. stav 1. ovog zakona,

37. ne ne osigura ljekarski pregleda maloljetnika najmanje jedanput u dvije godine (član 57.)

38. zaposli ženu na poslovima pod zemljom (u rudnicima) suprotno članu 58. ovog zakona,

39. odbije zaposliti ženu zbog trudnoće ili za vrijeme trudnoće, korištenja porođajnog odsustva te za vrijeme korištenja prava iz čl. 62., 63.i 64. otkaže ženi ili radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava ugovor o radu (član 59. stav 1.),

40.zatraži bilo kakve podatke o trudnoći osim ako radnica zahtjeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica (član 59. stav 3.),

41. za vrijeme trudnoće odnosno dojenja djeteta rasporedi ženu na druge poslove ili drugo mjesto rada suprotno zakonu, odnosno uskrati joj odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu plaće (član 60.)

42. ne omogući ženi, radniku- ocu djeteta ili usvojiocu odnosno licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, da koristi porođajno odsustvo (član 61.),

43. ženi, ocu djeteta ili usvojiocu odnosno licu kojem je dijete na osnovu rješenja nadležnog organa povjereno na čuvanje i odgoj, ne omogući da radi polovinu punog radnog vremena (član 62. i 63.),

44. onemogući ženi da odsustvuje sa posla radi dojenja djeteta (član 64.),

45. jednom od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ili usvojiocu odnosno licu kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, onemogući da koristi prava iz člana 68. ovog zakona,

46. otkaže ugovor o radu radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti u periodu privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka (član 70.),

▇▇.▇▇ vrati radnika na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ prije radio ili druge odgovarajuće poslove (član 71. stav 2.)

48. ne ponudi radniku druge poslove u skladu sa članom 72. stav 1. ovog zakona,

49. ne da prednost radniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju (član 72. stav 2.),

50. otkaže ugovor o radu radniku kod kojeg postoji promjenjena radna sposobnost suprotno članu 73. ovog zakona,

51. uskrati radniku uvećanu otpremninu iz člana 73. stav 3.

52. isplati plaću manju od utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (član 77. stav 4.),

53. ne isplati plaću u roku utvrđenom u članu 78. stav 1. ovog zakona,

54. ne uruči radniku obračun plaće ▇▇▇▇ ▇▇ bio ▇▇▇▇▇ isplatiti ( član 79. stav 1.),

55. uskrati radniku pravo na povećanu plaću u slučajevima iz člana 75. ovog zakona,

56. ne isplati radniku naknadu plaće za vrijeme odsustvovanja ▇▇ ▇▇▇▇ u slučajevima i pod uvjetima iz člana 80.ovog zakona,

57. svoje potraživanje prema radniku naplati suprotno članu 81. ovog zakona,

58. radniku ne naknadi štetu u skladu sa članom 92. ovog zakona,

59.zaključi ugovor o radu sa drugim radnikom suprotno članu 95.stav 3. ovog zakona

60. ne omogući radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret (član 100.),

61. ne uruči otkaz radniku u pisanoj formi i ne obrazloži ga (član 103.),

62. ne ispuni obaveze prema radniku iz člana 105. stav 1. ovog zakona,

63. u hitnim slučajevima rasporedi radnika na drugo radno mjesto u trajanju dužem od 60 ▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇ jedne kalendarske godine (član 107. stav 1.)

64. obračuna radniku plaću i druge naknade suprotno. članu 107. stav 2. ovog zakona,

65. ne konsultira se sa vijećem zaposlenika i sindikatom u skladu sa članom 108. ovog zakona,

66. postupi suprotno odredbama člana 109. ovog zakona,

67. uskrati radniku otpremninu u skladu sa članom 110.ovog zakona,

68. ne ▇▇▇▇▇▇ i objavi pravilnik o radu u skladu sa članom 117. ovog zakona,

69. stavi u nepovoljniji položaj radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku (član 156.stav 1)

70. onemogući ili ▇▇▇▇▇▇ onemogućiti federalnog odnosno kantonalnog inspektora rada u provođenju nadzora (član 162.stav 1 ▇▇▇▇▇ a.),

71. odbije radniku vratiti radnu knjižicu (čl. 165. stav 2. i 176. stav 2.),

72. postupi suprotno odredbama čl. 167. i 168. ovog zakona,

73. u roku od šest mjeseci od ▇▇▇▇ stupanja na snagu ovog zakona ne uskladi pravilnik o radu (član 177.),

74. u roku od tri mjeseca od ▇▇▇▇ stupanja na snagu ovog zakona, ne ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu usklađenog sa ovim zakonom (član 178.),

(2)Ako je prekršaj iz stava 1. ovog člana učinjen prema maloljetnom radniku najniži i najviši iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

(3)Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se poslodavac -fizičko lice novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM.

(4)Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice, novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM.

XXIII – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 173.

Postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika, započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, završit će se prema odredbama Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br: 43/99, 32/00 i 29/03).

Član 174.

(1)Federalna odnosno kantonalna komisija za implementaciju člana 143. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br: 43/99, 32/00 i 29/03) nastaviće ▇▇ ▇▇▇▇▇ do okončanja započetih postupaka za ostvarivanje prava po ovom članu.

(2)Pravosnažna rješenja federalne odnosno kantonalne komisije iz stava 1. ovog člana imaju snagu izvršnog naslova.

Član 175.

Odredbe čl. 149. – 154. ovog zakona prestaće ▇▇ ▇▇▇▇ donošenjem posebnog propisa o mirnom rješavanju radnih sporova.

Član 176.

(1)Odredbe čl. 164.-166. ovog zakona i Pravilnik o radnoj knjižici (“Službene novine Federacije BiH”, br: 42/00 i 53/00) prestaju ▇▇ ▇▇▇▇ 01.01.2016. godine.

(2)Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku vratiti radnu knjižicu, najkasnije u roku od dva mjeseca od prestanka važenja odredaba Zakona i Pravilnika iz stava 1. ovog člana.

(3)Vraćanje radne knjižice iz stava 2. ovog člana ne može se uvjetovati potraživanjem koje poslodavac eventualno ima prema radniku.

(4)Radne knjižice koje su prestale važiti u skladu sa stavom 1.ovog člana i dalje zadržavaju svojstvo javne isprave.

Član 177.

Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog zakona, u roku od šest mjeseci od ▇▇▇▇ njegovog stupanja na snagu.

Član 178.

(1)Poslodavci su dužni u roku od tri mjeseca od ▇▇▇▇ stupanja na snagu ovog zakona ponuditi radniku zaključivanje ugovora o radu, ukoliko isti nije u skladu sa odredbama ovog zakona, a za poslodavce iz člana 177. ovog zakona rok za usklađivanje ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇ tri mjeseca od ▇▇▇▇ usklađivanja pravilnika o radu.

(2)Radnik, kojem poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz stava 1. ovog člana, ostaje u radnom odnosu na neodređeno odnosno određeno vrijeme.

(3)Ugovor iz stava 1. ovog člana ne može biti nepovoljniji u pogledu uvjeta pod ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili uređeni radni odnosi

radnika i poslodavca do ▇▇▇▇ zaključivanja ugovora iz stava 1. ovog člana, ako odredbama ovog zakona ta pitanja nisu drugačije uređena.

(4)Ako radnik ne prihvati ponudu poslodavca da zaključi ugovor o radu u skladu sa stavom 1. ovog člana, prestaje mu radni odnos u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostave ugovora o radu na zaključivanje.

(5)Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije u skladu sa stavom 3. ovog člana, može pred nadležnim sudom da ospori valjanost ponude poslodavca u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prihvatanja ponude.

Član 179.

Sindikati odnosno udruženja poslodavaca koji djeluju u skladu sa postojećim propisima dužni su zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti iz člana 128. i 129. podnijeti u roku od šest mjeseci od ▇▇▇▇ stupanja na snagu ovog zakona.

Član 180.

(1)Propisi, koji su predviđeni za provođenje ovog zakona, donijet će se u roku od jedne godine od ▇▇▇▇ stupanja na snagu ovog zakona.

(2)Do donošenja propisa iz stava 1.ovog člana, primjenjivat će se propisi koji su se primjenjivali do ▇▇▇▇ stupanja na snagu ovog zakona.

Član 181.

Nadležni organi kantona donijet će odnosno uskladiti propise sa ovim zakonom, u roku od tri mjeseca od ▇▇▇▇ njegovog stupanja na snagu.

Član 182.

(1)Važeći kolektivni ugovori moraju se uskladiti sa ovim zakonom u roku od 90 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ njegovog stupanja na snagu.

(2)Ukoliko kolektivni ugovori ne budu usklađeni u roku iz stava 1. ovog člana, prestaje njihova primjena.

Član 183.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ objavljivanja u ”Službenim novinama Federacije BiH”.