S A D R Ž A J

S A D R Ž A J

ĉlanci

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika o radu 1-3

II. TEMELJNA PRAVA I OBVEZE IZ RADNOG ODNOSA 4-8

III. PRIJAM U RADNI ODNOS

Opće odredbe 9-16

Zapreka za prijam u radni odnos 17

Odluĉivanje o potrebi prijama u radni odnos 18

Probni rad 19-21

Zasnivanje radnog odnosa 22-25

Oblik i obvezni sadržaj ugovora o radu 26-28

Rad na izdvojenim mjestima rada 29-31

IV. ZAŠTITA ŽIVOTA ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI ZAPOSLENIKA Obveze poslodavca i zaposlenika 32-33

Osobni podaci zaposlenika 34-36

V. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD, PRIPRAVNICI

Opće odredbe 37-39

Obrazovanje 40-44

Struĉno usavršavanje 45-56

Obveze zaposlenika 57-62

Planiranje obrazovanja i usavršavanja 63-65

Pripravnik 66-67

VI. RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme 68-69

Nepuno radno vrijeme 70-71

Preraspodjela radnog vremena 72-73

Skraćeno radno vrijeme 74

Prekovremeni rad 75

Noćni rad 76

Smjenski radnik 77

Evidencija o zaposlenicima i radnom vremenu 78

VII. ODMORI I DOPUSTI

Stanka 79

Dnevni odmor 80

Tjedni odmor 81

Godišnji odmor 82-90

Plaćeni dopust 91

Neplaćeni dopust 92

Dopust za školovanje 93

VIII. SIGURNOST NA RADU

Temeljne obveze 94-98

IX. PLAĆA I NAKNADE PLAĆE

Opće odredbe 99-102

Uvećanje plaće 103-104

Plaća pripravnika 105

Naknada plaće 106

Dodatak za znanstveni stupanj 108

Stimulacija 109

Mjerila za ocjenjivanje zaposlenika na radnom mjestu I. vrste 110-113

Mjerila za ocjenjivanje zaposlenika na radnom mjestu

II., III. i IV vrste 114-116

Ocjenjivanje zaposlenika 117-122

X. OSTALA MATERIJALNA PRAVA

Primjena kolektivnih ugovora 123

Staž kod istog poslodavca 124

XI. NAKNADA ŠTETE

Odgovornost zaposlenika za štetu 125-126

Povjerenstvo za štete 127-128

XII. PRESTANAK UGOVORA O RADU, OTKAZNI ROKOVI I OTPREMNINA

Naĉini prestanka ugovora o radu 129

Sporazum o prestanku ugovora o radu 130

Sporazum o produžetku ugovora o radu 131

Otkazni razlozi 132

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora 133-134

Savjetovanje o otkazu 135

Izvanredni otkaz ugovora o radu 136

Povrede radnih obveza 137-139

Postupak prije otkazivanja 140-143

Postupak otkazivanja 144-149

Vrste kazni 150-151

Otkaz ugovora o radu 152-154

Privremeno udaljenje 155-156

Otpremnina 157

Zbrinjavanje viška zaposlenika 158

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava 159

XIII. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA ZAPOSLENIKA

Opće odredbe 160-161

Uznemiravanje 162-166

Povjerenici 167-168

Privremene mjere zaštite zaposlenika 169-170

Odluka o pritužbi 171-176

XIV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Odluĉivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa 177-178

XV. DOSTAVLJANJE ODLUKA ZAPOSLENIKU

Odredbe o dostavi 179-181

XVI. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNOG POVJERENIKA 182-183

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 184-186

Na temelju ĉlanka 125. stavak 1. Zakona o radu (NN br. 149/2009. – u daljnjem tektu: Zakon) i ĉlanka 13. stavak 1. toĉka 5. Statuta Sveuĉilišta u Zagrebu, donesenog 25. veljaĉe 2005., Rektor Sveuĉilišta u Zagrebu, nakon provedenog savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom, sukladno ĉlanku 152. stavak 3. Zakona, dana 25. svibnja 2010. godine donio je ovaj

P R A V I L N I K O R A D U

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika o radu

Ĉlanak 1.

(1) Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu : Pravilnik) ureĊuju se meĊusobna prava, obveze i odgovornosti zaposlenika Rektorata Sveuĉilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: zaposlenici ) i Rektorata Sveuĉilišta kao poslodavca (u daljnjem tekstu: poslodavac).

(2) Pod pojmom zaposlenik smatraju se svi zaposlenici Rektorata Sveuĉilišta u Zagrebu. Na rektora i prorektore Pravilnik se odnosi u dijelu u kojem njihov radno-pravni status, odnosno prava i obveze nije reguliran odredbama zakona i drugih propisa iz podruĉja znanosti i visokog obrazovanja odnosno Statutom Sveuĉilišta.

(3) Pravilnik se ne odnosi na zaposlenike u sastavnicama Sveuĉilišta u Zagrebu, kao niti na zaposlenike u ustanovama, institutima i trgovaĉkim društvima u kojima Sveuĉilište u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Sveuĉilište) ili sastavnice imaju osnivaĉka ili upravljaĉka prava.

Ĉlanak 2.

Rektorat Sveuĉilišta je jedinstvena poslovna i ekonomska cjelina ĉiji su unutarnji ustroj s navoĊenjem poslovnih funkcija ustrojstvenih jedinica Sveuĉilišta, popis radnih mjesta, opći i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, zapreke za zasnivanje radnog odnosa i broj izvršitelja za svako pojedino radno mjesto odreĊeni Pravilnikom o unutarnjem ustroju radnih mjesta Rektorata Sveuĉilišta u Zagrebu (dalje u tekstu: Pravilnik o unutarnjem ustroju radnih mjesta).

Ĉlanak 3.

(1) Pravilnikom se ureĊuju meĊusobna prava i obveze zaposlenika i poslodavca na radu i u svezi s radom, kao što su:

- zasnivanje i prestanak radnog odnosa,

- zaštita života, zdravlja i privatnosti zaposlenika,

- probni rad,

- obrazovanje i osposobljavanje za rad,

- radno vrijeme,

- odmori i dopusti,

- plaće i naknade plaće,

- postupak i mjere za zaštitu dostojanstva zaposlenika,

- prestanak ugovora o radu,

- povrede radnih obveza,

- postupak donošenja pravilnika o radu,

- osobe ovlaštene za odluĉivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa.

(2) Pravilnik se neposredno primjenjuje uvijek, osim ako je neko pravo iz radnog odnosa ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili drugim zakonom za zaposlenika povoljnije riješeno, kada se na zaposlenika primjenjuje najpovoljnije pravo.

(3) Zaposlenik ima pravo i dužnost upoznati se sa odredbama ovoga Pravilnika što će mu poslodavac omogućiti na naĉin da Pravilnik uĉini dostupnim u Odsjeku za personalne i opće poslove Rektorata.

II. TEMELJNA PRAVA I OBVEZE IZ RADNOG ODNOSA

Ĉlanak 4.

(1) Poslodavac je obvezan rasporediti zaposlenika na poslove za koje je primljen u radni odnos, te mu za obavljeni rad isplatiti plaću.

(2) Zaposleniku moraju biti osigurani potrebni organizacijski i tehniĉki uvjeti u kojima će moći obavljati zadatke u skladu s naĉelima i standardima rada koji se zahtijevaju u službi.

(3) Zaposleniku moraju biti osigurani zdravi uvjeti rada i ne smije biti izložen okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovo zdravlje i sigurnost.

Xxxxxx 0.

(1) Zaposlenik mora povjerene poslove obavljati osobno, na vrijeme, savjesno, struĉno, pridržavajući se propisa i pravila struke, ne koristeći ih radi osobnih probitaka, u skladu s naĉelom javnosti.

(2) Zaposlenik mora u radu koristiti nova saznanja i raditi na usvajanju i primjeni najnovijih struĉnih dostignuća u okviru svoje struke, te se u tu svrhu treba trajno struĉno usavršavati u skladu s mogućnostima i potrebama rada.

Ĉlanak 6.

(1) NadreĊeni službenik dužan je organizirati proces rada u ustrojstvenom dijelu kojim rukovodi, u skladu sa propisima i općim aktima Rektorata Sveuĉilišta, te uputama rektora i ovlaštenih zaposlenika, u skladu s prirodom i vrstom rada.

(2) NadreĊeni službenik iz stavka 1. ovoga ĉlanka odgovoran je, u granicama svojih ovlaštenja, za kvalitetno izvršenje poslova u svojoj ustrojstvenoj jedinci.

(3) NadreĊeni službenik iz stavka 1. ovoga ĉlanka dužan je podnijeti prijavu radi utvrĊivanja povrede radne obveze, za koju postoji osnovana sumnja da ju je poĉinio zaposlenik njegove ustrojstvene jedinice.

Ĉlanak 7.

(1) Zaposlenik je dužan izvršavati naloge nadreĊenog službenika.

(2) Zaposlenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako

smatra da je nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može uzrokovati veću štetu. Ponovljeni nalog u pisanom obliku zaposlenik je dužan izvršiti, te je u tom sluĉaju osloboĊen od odgovornosti za posljedice njegova izvršenja.

Ĉlanak 8.

(1) U sluĉaju nastupanja izvanrednih okolnosti zaposlenik je obvezan privremeno, dok te okolnosti traju, obavljati i druge poslove, za koje zaposlenik nije sklopio ugovor o radu.

(2) Izvanrednim okolnostima iz prethodnoga stavka smatraju se osobito: viša sila, zamjena odsutnog zaposlenika ili zaposlenika koji privremeno obavlja druge poslove, obavljanje poslova nepopunjenog radnog mjesta, privremeno povećanje odnosno smanjenje opsega rada, zastoj u obavljanju odreĊenih poslova, kvar na sredstvu rada i sliĉno.

(3) Za obavljanje drugih poslova iz stavka 1. ovoga ĉlanka koji traju duže od tri mjeseca potreban je pristanak zaposlenika.

(4) Za vrijeme privremenog obavljanja drugih poslova zaposlenik ima pravo na plaću utvrĊenu za poslove koje privremeno obavlja, ako je ona za njega povoljnija.

III. PRIJAM U RADNI ODNOS

Opće odredbe

Xxxxxx 0.

Osim općih uvjeta za prijam zaposlenika u radni odnos, Pravilnikom o unutarnjem ustroju radnih mjesta propisuju se posebni uvjeti za prijam u radni odnos zaposlenika na pojedino radno mjesto (odreĊeni stupanj obrazovanja odnosno struĉna sprema i struka, radni staž u struci, posebne struĉne vještine i znanja, posebna zdravstvena sposobnost i dr.).

Ĉlanak 10.

(1) Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o unutarnjem ustroju radnih mjesta odreĊeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može se sklopiti samo sa zaposlenikom koji zadovoljava tražene uvjete.

(2) Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanim zakonom kojim se ureĊuje zapošljavanje tih osoba.

Ĉlanak 11.

Prilikom sklapanja ugovora o radu zaposlenik je dužan obavijestiti poslodavca

o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršavanju obveza iz ugovora

o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršavanju ugovora o radu zaposlenik dolazi u dodir.

Ĉlanak 12.

(1) Za zasnivanje radnog odnosa na Rektoratu Sveuĉilišta raspisuje se javni natjeĉaj.

(2) Javni natjeĉaj objavljuje se u općeinformativnom tisku koji izlazi na podruĉju ili

objavljuje kroniku podruĉja na kojem se nalazi Rektorat Sveuĉilišta, na oglasnoj ploĉi Rektorata i na oglasnoj ploĉi podruĉne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

(3) O izboru općeinformativnog tiska odluĉuje rektor Sveuĉilišta odnosno osoba koju on pismeno ovlasti.

(4) Kandidat koji ima pravo prednosti kod zapošljavanja prema posebnom zakonu, dužan je u prijavi na natjeĉaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Xxxxxx 00.

Javni natjeĉaj iz prethodnog ĉlanka ne mora se raspisati:

-u sluĉaju sklapanja ugovora o radu na odreĊeno vrijeme sa zaposlenikom koji zamjenjuje privemeno nenazoĉnog zaposlenika,

-u sluĉaju ako se radno mjesto može popuniti putem internog oglasa ili premještaja zaposlenika Rektorata.

Ĉlanak 14.

(1) Po raspisanom natjeĉaju ne mora se izvršiti izbor, ali se u tom sluĉaju donosi odluka o poništenju natjeĉaja.

(2) Odluka o poništenju natjeĉaja donosi se i u sluĉaju kada se na natjeĉaj nije

prijavio niti jedan natjecatelj, odnosno, ako su se prijavili natjecatelji koji ne ispunjavaju propisane uvjete za zasnivanje radnog odnosa.

Ĉlanak 15.

(1) Prije donošenja odluke o izboru, može se izvršiti provjera struĉnih i radnih sposobnosti kandidata na naĉin kako je to objavljeno u javnom natjeĉaju za izbor na radno mjesto.

(2) Provjeru sposobnosti kandidata obavlja ovlaštena osoba ili povjerenstvo za izbor, koje imenuje rektor odnosno osoba koju on pismeno ovlasti.

(3) Provjera se može izvršiti putem intervjua, izrade pisanog uratka, testiranja ili na drugi odgovarajući naĉin.

Ĉlanak 16.

Poslodavac je u obvezi u pisanom obliku obavijestiti sve natjecatelje o rezultatima natjeĉaja, u roku od trideset dana od donošenja odluke.

Zapreka za prijam u radni odnos

Ĉlanak 17.

(1) Zapreka za prijam u radni odnos postoji za osobu koja je pravomoćno osuĊena:

a/ za kazneno djelo protiv :

- slobode i prava ĉovjeka i graĊanina,

- Republike Hrvatske,

- vrijednosti zaštićenih meĊunarodnim pravom,

- života i tijela,

- spolne slobode i spolnog ćudoreĊa,

- braka, obitelji i xxxxxxx,

- opće sigurnosti ljudi i imovine,

- imovine,

- sigurnosti platnog prometa i poslovanja,

- pravosuĊa,

- vjerodostojnosti isprava,

- službene dužnosti,

b/ na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje 3 godine.

(2) Odredba prethodnog stavka ne odnosi se na osobu kod koje je sukladno odredbama Kaznenog zakona nastupila rehabilitacija po sili zakona.

Odlučivanje o potrebi prijama u radni odnos

Ĉlanak 18.

O potrebi prijama u radni odnos odluĉuje rektor u okviru slobodnih radnih mjesta predviĊenih Pravilnikom o unutarnjem ustroju radnih mjesta i raspoloživih financijskih sredstava.

Probni rad

Ĉlanak 19.

(1) Ukoliko je kao poseban uvjet prijama u radni odnos predviĊen obvezni probni rad isti može trajati najviše:

- mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža struĉna sprema ili osnovna škola,

- dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednje strukovno obrazovanje ili gimnazija ( srednja struĉna sprema),

- tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet preddiplomski studij (viša struĉna sprema) i

- šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet diplomski (dodiplomski VSS sprema) sveuĉilišni studij.

(2) Ako je zaposlenik bio odsutan najmanje deset dana, probni se rad može iznimno produžiti zbog objektivnih razloga za onoliko vremena koliko je zaposlenik bio odsutan.

Ĉlanak 20.

Osobe koje se zapošljavaju na odreĊeno vrijeme primaju se uz obvezni probni rad u trajanju od mjesec dana samo u sluĉaju predvidivog trajanja radnog odnosa od najmanje ĉetiri mjeseca.

Ĉlanak 21.

(1) Zaposleniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji

mora biti u pisanom obliku i obrazložen.

(2) Ako poslodavac zaposleniku otkaz iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne dostavi

najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

(3) Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je sedam dana.

Zasnivanje radnog odnosa

Ĉlanak 22.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ĉlanak 23.

(1) Ugovor o radu sklapa se na neodreĊeno vrijeme, osim ako zakonom ili ovim Pravilnikom nije drukĉije odreĊeno.

(2) Ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme obvezuje poslodavca i zaposlenika dok

ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi naĉin odreĊen zakonom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom.

(3) Ako ugovorom o radu nije odreĊeno vrijeme njegova trajanja, smatra se da je sklopljen na neodreĊeno vrijeme.

Ĉlanak 24.

(1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na odreĊeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa ĉiji je prestanak unaprijed utvrĊen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem odreĊenog posla, projekta ili nastupanjem odreĊenog dogaĊaja.

(2) Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na

odreĊeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos sa istim zaposlenikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u sluĉaju zamjene privremeno nenazoĉnog zaposlenika ili ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje.

(3) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 2. ovoga ĉlanka.

(4) Ako zaposlenik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor o radu sklopljen, smatra se da je ugovor o radu sklopljen na neodreĊeno vrijeme.

Ĉlanak 25.

(1) Kod sklapanja ugovora o radu na odreĊeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova ĉiji se opseg privremeno povećao, osoba se rasporeĊuje na poslove radnog mjesta u okviru kojeg su se pojavili privremeni poslovi odnosno privremeno povećao opseg poslova.

(2) Za raspored na poslove odreĊenog radnog mjesta osoba mora ispunjavati

struĉne i druge uvjete propisane Pravilnikom o unutarnjem ustroju radnih mjesta za to radno mjesto.

Oblik i obvezni sadržaj ugovora o radu

Ĉlanak 26.

(1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

(2) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan zaposleniku prije poĉetka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

(3) Poslodavac je dužan zaposleniku dostaviti primjerak prijave na obvezno

mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili dostave potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno poĉetka rada.

Ĉlanak 27.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku mora sadržavati sve bitne uglavke sukladno Zakonu o radu.

Ĉlanak 28.

Zaposlenici se rasporeĊuju na radna mjesta sukladno Pravilniku o unutarnjem ustroju

radnih mjesta s pripadajućim koeficijentima složenosti poslova u skladu s Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

Rad na izdvojenim mjestima rada

Ĉlanak 29.

(1) Ugovorom o radu na izdvojenim mjestima rada može se odrediti obavljanje poslova kod kuće zaposlenika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.

(2) Ugovor o radu na izdvojenim mjestima rada , osim uglavaka iz ĉlanka

13. stavka 2. podstavka 1. do 9. Zakona o radu, mora sadržavati dodatne uglavke o :

1) dnevnom, tjednom ili mjeseĉnom vremenu obvezne nazoĉnosti radnika na mjestu rada,

2) rokovima, vremenu i naĉinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova zaposlenika,

3) opremi i drugim sredstvima rada koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati,

4) uporabi vlastite opreme i sredstava i naknadi troškova u svezi s time,

5) naknadi drugih troškova zaposlenika vezanih uz obavljanje poslova,

6) naĉinu osposobljavanja i struĉnog usavršavanja zaposlenika.

Ĉlanak 30.

Plaća zaposlenika s kojim poslodavac sklopi ugovor o radu na izdvojenim mjestima rada ne smije biti utvrĊena u manjem iznosu od plaće zaposlenika koji u prostorijama poslodavca radi na istim ili sliĉnim poslovima.

Ĉlanak 31.

(1) O svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenim mjestima rada poslodavac je dužan obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.

(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka primjenjuju se odredbe ovoga Pravilnika

o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, ako to nije drukĉije ureĊeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.

(3) Koliĉina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora iz

stavka 1. ovoga ĉlanka ne smije onemogućiti zaposleniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

IV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI ZAPOSLENIKA

Temeljne obveze poslodavca i zaposlenika

Ĉlanak 32.

Poslodavac je dužan:

xxxx;

1) primjenjivati propise s podruĉja zaštite na radu i raditi na unapreĊivanju zaštite na

2) pribaviti i održavati postrojenja, ureĊaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu

rada, te organizirati rad na naĉin koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja;

3) upoznati zaposlenika s opasnostima posla koji obavlja;

4) osposobiti zaposlenika za rad na naĉin koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika te sprijeĉava nastanak nesreća.

Ĉlanak 33.

Zaposlenik je obvezan:

1) raditi s pozornošću i na naĉin kojim ne ugrožava svoj život i zdravlje, kao i zdravlje drugih zaposlenika,

2) na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti od rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvoĊaĉa sredstava rada,

3) održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne ureĊaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

4) upozoriti nadreĊenog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na ureĊajima, opremi, sigurnosnim ureĊajima, osobnim i zaštitnim sredstvima, kao i na postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti odreĊenu opremu ili ugroziti život i zdravlje zaposlenika,

5) upoznati poslodavca pri zasnivanju radnog odnosa i u tijeku rada na tjelesne nedostatke, invalidnost ili bolesti koje mogu kod obavljanja odreĊenih poslova uzrokovati posljedice opasne po život ili zdravlje zaposlenika ili njegov okoliš,

6) ovladati znanjima iz podruĉja zaštite na radu u mjeri potrebnoj za siguran rad,

7)) podvrći se provjeri je li pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili bolesti,

te

8) pristupiti zdravstvenim, psihofiziĉkim i drugim pregledima na koje je upućen.

Osobni podaci zaposlenika

Ĉlanak 34.

(1) Zaposlenik je obvezan poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrĊene

propisima o evidencijama u podruĉju rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa kao i podatke za obraĉun poreza na dohodak i odreĊivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i odreĊenim specijalistiĉkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem i drugo.

(2) Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi poslodavca zaduženoj za voĊenje zbirke osobnih podataka.

(3) Podaci o zaposlenicima prikupljaju se i nalaze u Odsjeku za personalne i opće poslove, koji se koristi prikupljenim podacima, obraĊuje ih i dostavlja trećim osobama, ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa odnosno u vezi s radnim odnosom, sukladno pozitivnim propisima.

Ĉlanak 35.

(1) U postupku odabira kandidata za radno mjesto, prilikom sklapanja ugovora o radu odnosno za vrijeme trajanja radnog odnosa poslodavac ne smije od kandidata ili od zaposlenika tražiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

(2) Prikupljaju se i vode slijedeći podaci:

- ime i prezime zaposlenika,

- matiĉni broj graĊana (MBG) odnosno osobni identifikacijski broj (OIB),

- spol,

- dan, mjesec i godina roĊenja, mjesto roĊenja, općina i županija,

- prebivalište i adresa,

- upisano boravište odnosno drugo prijavljeno mjesto na kojem zaposlenik boravi,

- potvrda o nekažnjavanju,

- mjesto rada,

- zvanje i stupanj obrazovanja (struĉna sprema),

- struĉno osposobljavanje,

- zanimanje,

- poslovi (radno mjesto) na kojem zaposlenik radi,

- radno vrijeme u satima,

- radni staž do zaposlenja kod ovog poslodavca,

- da li je ugovor o radu sklopljen na odreĊeno ili neodreĊeno vrijeme,

- da li je zaposlenik invalid, invalid rada ili HRVI,

- zaposlenje kod drugog poslodavca,

- datum zasnivanja radnog odnosa,

- razlog i datum prestanka radnog odnosa.

Ĉlanak 36.

Ako zaposlenik ne dostavi podatke iz ĉlanka 34. stavka 1. i 2. i ĉlanka 35. stavka 2. ovoga Pravilnika, poslodavac se oslobaĊa od odgovornosti za štetne posljedice koje bi mogle nastupiti u vezi s tim propustom zaposlenika.

V. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD, PRIPRAVNICI

Opće odredbe

Ĉlanak 37.

(1) Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

(2) Zaposlenik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.

(3) Prilikom promjene ili uvoĊenja novog naĉina rada ili organizacije rada, poslodavac je dužan, u skladu s potrebama i mogućnostima, omogućiti zaposleniku osposobljavanje i usavršavanje za rad.

Ĉlanak 38.

(1) Ovim Pravilnikom ureĊuju se uvjeti i naĉin kojim se zaposlenicima omogućava

struĉno obrazovanje ( u daljnjem tekstu obrazovanje) i struĉno usavršavanje ( u daljnjem tekstu usavršavanje) u skladu s mogućnostima i potrebama rada.

(2) Odredbe ove glave Pravilnika odnose se na sve zaposlenike s kojima je sklopljen Ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme.

Ĉlanak 39.

(1) Obrazovanje zaposlenika podrazumijeva stjecanje odreĊenog naziva i/ili višeg stupnja obrazovanja (struĉne spreme) odnosno kvalifikacije od one koju zaposlenik ima.

(2) Struĉno usavršavanje zaposlenika podrazumijeva usavršavanje radnih

sposobnosti u okviru istog stupnja struĉnog obrazovanja (struĉne spreme), odnosno kvalifikacije koju zaposlenik ima.

Obrazovanje

Ĉlanak 40.

(1) U skladu sa svojim potrebama poslodavac omogućava zaposlenicima stjecanje višeg stupnja obrazovanja u odgovarajućim školama, fakultetima, ustanovama i institucijama.

(2) Obrazovanje zaposlenika može se obavljati u zemlji i inozemstvu.

(3) Zaposlenik može biti upućen na obrazovanje u inozemstvo pod uvjetom da posjeduje znanje jezika na kojem se obavlja obrazovanje.

(4) Znanje stranog jezika dokazuje se odgovarajućom diplomom ili položenim ispitom što ga priznaje ustanova odnosno organizator obrazovanja na koje se zaposlenik upućuje.

Ĉlanak 41.

(1) Zaposleniku se može odobriti obrazovanje pod slijedećim uvjetima:

- ako viši stupanj obrazovanja odreĊenog smjera doprinosi stjecanju i razvijanju novih znanja, vještina i sposobnosti zaposlenika potrebnih za pravilno i djelotvorno obavljanje trenutnih i planiranih poslova i zadataka poslodavca,

- ako se potrebno obrazovanje može steći izvanrednim školovanjem,

- ako su za odreĊeni profil obrazovanja planirana i osigurana odgovarajuća financijska sredstva.

Ĉlanak 42.

(1) Vrste obrazovanja zaposlenika predviĊena ovim Pravilnikom su:

- preddiplomski sveuĉilišni studij,

- diplomski sveuĉilišni studij,

- poslijediplomski sveuĉilišni studij odnosno poslijediplomski specijalistiĉki studij.

(2) Za navedene vrste obrazovanja zaposleniku se može odobriti i kredit.

Ĉlanak 43.

Odobrenje o upućivanju zaposlenika na obrazovanje daje rektor na prijedlog neposrednog rukovoditelja zaposlenika, a u okviru godišnjeg plana obrazovanja zaposlenika Rektorata.

Ĉlanak 44.

(1) Zahtjev za odobrenjem obrazovanja zaposlenici podnose neposrednom rukovoditelju zaposlenika.

(2) Zaposlenici su dužni uz zahtjev dostaviti program obrazovanja, uz navoĊenje iznosa predvidivih troškova.

(3) Ukoliko je navedeno obrazovanje neophodno za daljnje obavljanje poslova, odnosno ima utjecaj na kvalitetu rada zaposlenika, neposredni rukovoditelj proslijeĊuje zahtjev rektoru na odobrenje, uz pismeno obrazloženje.

(4) Ukoliko se zaposleniku ne odobri upućivanje na obrazovanje o tome će biti pismeno obaviješten.

Stručno usavršavanje

Ĉlanak 45.

Vrste usavršavanja zaposlenika predviĊene ovim Pravilnikom su :

- seminari, teĉajevi, treninzi, savjetovanja, predavanja, konzultacije, struĉni posjeti, studijska putovanja, forumi, kongresi, konferencije i sl. što ih organiziraju druge organizacije i institucije u zemlji ili inozemstvu,

- osposobljavanje i usavršavanje za rad na osobnom raĉunalu,

- uĉenje stranih jezika.

Ĉlanak 46.

Zaposlenici se mogu uputiti na usavršavanje ako program usavršavanja obuhvaća materiju iz podruĉja djelatnosti koje obavlja poslodavac, a koje je od interesa za poslodavca, jer bi takvim usavršavanjem zaposlenik mogao uspješnije i struĉnije obavljati poslove, odnosno ako je cilj usavršavanja upoznavanje novih metoda rada što će koristiti zaposleniku pri obavljanju njegovih poslova i zadataka.

Ĉlanak 47.

(1) Zaposlenik može biti upućen na usavršavanje u inozemstvo pod uvjetom da posjeduje znanje stranog jezika na kojem se obavlja usavršavanje.

(2) Znanje stranog jezika odreĊuje se u skladu sa stavkom 4. ĉlanka 40. ovoga Pravilnika.

Ĉlanak 48.

(1) Zaposlenik upućen na usavršavanje u inozemstvo obvezan je redovito kontaktirati sa poslodavcem, na završetku usavršavanja podnijeti pismeno izvješće o postignutim rezultatima, te na zahtjev nadreĊenog rukovoditelja usmeno izvijestiti druge zaposlenike, koji nisu prisustvovali tom obliku usavršavanja.

(2) Poslodavac može, ako je to u interesu posla, donijeti odluku o prekidu usavršavanja i prije završetka istog.

Ĉlanak 49.

Zaposlenici upućeni na usavršavanje imaju pravo na naknadu plaće i ostalih troškova sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

Ĉlanak 50.

(1) Odobrenje o upućivanju zaposlenika na usavršavanje, bilo u zemlji ili inozemstvu, donosi rektor.

(2) Sve zahtjeve u svezi usavršavanja zaposlenici podnose i o istima se odluĉuje sukladno ĉlanku 43. i 44. ovoga Pravilnika.

Ĉlanak 51.

(1) Troškovi školarine za uĉenje stranih jezika mogu se odobriti samo za uĉenje jednog stranog jezika i to: engleskog, njemaĉkog, francuskog i talijanskog, a u sluĉaju potrebe posla i nekog drugog stranog jezika.

(2) Rukovodećem kadru mogu se odobriti individualni konverzacijski satovi stranog

jezika.

Ĉlanak 52.

Plaćanje školarine odobrava se zaposleniku kojemu je strani jezik potreban za obavljanje poslova, a s izborom stranog jezika mora se suglasiti nadreĊeni rukovoditelj.

Ĉlanak 53.

Zaposlenik može pohaĊati teĉaj stranog jezika u školama koje su registrirane za obavljanje te djelatnosti.

Ĉlanak 54.

Zahtjevi za plaćanje školarine za uĉenje stranog jezika podnose se Uredu rukovoditelja zaposlenika, a zahtjev mora sadržavati suglasnost i obrazloženje nadreĊenog rukovoditelja za pohaĊanje navedenog teĉaja.

Ĉlanak 55.

Obveze zaposlenika – polaznika teĉaja stranih jezika su :

- u kontinuitetu pohaĊati i s uspjehom završiti najmanje 4 stupnja stranog jezika,

- po položenom svakom stupnju dostaviti kopiju svjedodžbe/uvjerenja u Odsjek za personalne i opće poslove,

- ostati na radu kod poslodavca godinu dana nakon završenog ĉetvrtog ili višeg stupnja stranog jezika za koji je plaćena školarina.

sluĉaju: stupnja,

Ĉlanak 56.

U cijelosti uplaćenu školarinu za uĉenje stranih jezika zaposlenik je dužan vratiti u

- odustanka, odnosno prekida pohaĊanja teĉaja stranog jezika prije završenog ĉetvrtog

- nepoloženog semestralnog ispita,

- otkaza ugovora o radu u tijeku pohaĊanja teĉaja stranog jezika, odnosno otkaza ugovora

o radu prije isteka godine dana od dana završenog ĉetvrtog ili višeg stupnja za koji je plaćena školarina.

Obveze zaposlenika

Ĉlanak 57.

(1) Temeljna je obveza zaposlenika uspješan završetak obrazovanja ili usavršavanja.

(2) Ukoliko zaposlenik uopće ne završi obrazovanje ili usavršavanje, ili ih ne završi u ugovorenom roku, obvezan je vratiti cjelokupan iznos troškova obrazovanja ili usavršavanja.

(3) Zaposlenik je dužan Odsjeku za personalne i opće poslove dostaviti dokaz o upisu u slijedeći semestar, odnosno potvrdu o položenim ispitima i ispunjenim uvjetima za upis u slijedeću godinu studija, dokaz o završetku obrazovanja (diploma), potvrdu o završetku usavršavanja, potvrdu o položenom teĉaju u školi stranih jezika ili drugom teĉaju, odnosno seminaru.

Ĉlanak 58.

Zaposlenik kojem je odobreno obrazovanje ili usavršavanje sklapa sa poslodavcem ugovor kojim se reguliraju meĊusobna prava i obveze.

Ĉlanak 59.

(1) Nakon završetka obrazovanja ili usavršavanja zaposlenik je dužan ostati na

radu kod poslodavca odreĊeno vrijeme sukladno ugovoru koji se sklapa izmeĊu zaposlenika i poslodavca, a razmjerno troškovima obrazovanja odnosno usavršavanja.

(2) Troškovi iz stavka 1. ovoga ĉlanka temeljem kojih se odreĊuje dužina ugovorene obveze ostanka na radu kod poslodavca obuhvaćaju :

- stvarne troškove obrazovanja odnosno usavršavanja (školarinu, upisninu, i dr.),

- troškove obvezne literature,

- eventualne putne troškove, te troškove nužnog smještaja.

Ĉlanak 60.

(1) Obveza ostanka na radu kod poslodavca nakon završetka obrazovanja ili usavršavanja utvrĊuje se na naĉin kako slijedi:

Troškovi obrazovanja i usavršavanja u zemlji Obveza ostati na radu ili inozemstvu

od 1000 do 2000 EUR-a 2 godine

od 2000 do 4000 EUR-a 3 godine

od 4000 do 6000 EUR-a 4 godine

od 6000 do 7000 EUR-a 5 godina

od 7000 do 9000 EUR-a 6 godina

od 9000 do 12000 EUR-a 7 godina

od 12000 do 14000 EUR-a 8 godina

od 14000 do 17000 EUR-a 9 godina

od 17000 do 19000 EUR-a 10 godina

iznad 20000 EUR-a 11 godina.

(2) Troškovi obrazovanja i usavršavanja u zemlji iz stavka 1. ovoga ĉlanka obraĉunavati će se u protuvrijednosti EUR po srednjem teĉaju Hrvatske narodne banke EUR/kn na dan plaćanja.

Ĉlanak 61.

Zaposlenik koji je slijedom odredbe ĉlanka 58. i 59. ovoga Pravilnika zakljuĉio ugovor s poslodavcem, a kojemu radni odnos prestaje otkazom zaposlenika ili poslodavca, odnosno sporazumom o prestanku ugovora o radu, a prije isteka ugovorom preuzete obveze ostanka na radu, obvezuje se poslodavcu vratiti u cijelosti iznos sredstava uloženih u njegovo obrazovanje ili usavršavanje.

Ĉlanak 62.

Ukoliko do raskida radnog odnosa doĊe od strane poslodavca, osim uslijed skrivljenog ponašanja zaposlenika, a prije isteka ugovorene obveze ostanka na radu, zaposlenik nema obvezu vraćanja sredstava uloženih u njegovo obrazovanje ili usavršavanje.

Planiranje obrazovanja i usavršavanja

Ĉlanak 63.

(1) Obrazovanje i usavršavanje zaposlenika provodi se na temelju godišnjeg ili višegodišnjeg Plana obrazovanja i usavršavanju zaposlenika Rektorata ( u daljnjem tekstu Plan obrazovanja) kojeg donosi rektor.

(2) U procesu izrade Plana obrazovanja sudjeluju svi koji mu mogu pridonijeti :

- zaposlenici koji poznaju svoju struku i posao, pa mogu procijeniti koje kompetencije trebaju razvijati,

- nadreĊeni rukovoditelji zaposlenika koji prate uspješnost svakog zaposlenika i bitno utjeĉu na razvoj njegove karijere, te mogu najbolje procijeniti prioritete vodeći raĉuna o strategijama i ciljevima razvoja poslodavca,

- Ured koji je odgovoran za razvoj uĉinkovitosti sustava upravljanja ljudskim potencijalima.

Ĉlanak 64.

(1) Plan obrazovanja rektor donosi na osnovu iskazanih potreba koje predlažu i obrazlažu rukovoditelji ureda.

(2) Po zaprimljenim prijedlozima Plan obrazovanja izraĊuje Odsjek za personalne i opće poslove u suradnji sa Uredom za ljudske resurse, te predlaže rektoru donošenje Plana obrazovanja.

Ĉlanak 65.

Plan obrazovanja mora biti utemeljen na Pravilniku o unutarnjem ustroju radnih mjesta shodno mogućnostima i potrebama poslodavca, te obuhvaća slijedeće:

- broj zaposlenika i struĉni profil za koji se osposobljavaju,

- ustanove (škole, fakultete) gdje se osposobljavaju,

- vrijeme trajanja obrazovanja odnosno usavršavanja,

- plan troškova koje snosi poslodavac.

Pripravnik

Ĉlanak 66.

(1) Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, zaposlit

će se kao pripravnik.

(2) Pripravnik iz stavka 1. osposobljava se za samostalni rad u zanimanju za koji se školovao.

(3) Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na odreĊeno vrijeme.

(4) Naĉin osposobljavanja pripravnika za samostalan rad uredit će se ugovorom o radu odnosno aktom njemu neposredno nadreĊenog zaposlenika koji je sastavni dio ugovora o radu.

rad.

Ĉlanak 67.

(1) Pripravniĉki staž može trajati najviše:

- 3 mjeseca za obavljanje poslova radnog mjesta III. vrste,

- 6 mjeseci za obavljanje poslova radnog mjesta II. vrste i

- 12 mjeseci za obavljanje poslova radnog mjesta I. vrste.

(2) Neposredno nadreĊeni zaposlenik (mentor) prati rad pripravnika i ocjenjuje njegov

VI. RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme

Ĉlanak 68.

(1) Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je zaposlenik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je zaposlenik pripravan

odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže potreba, pri ĉemu se zaposlenik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac (pripravnost).

(3) Vrijeme koje zaposlenik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca

smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao zaposlenik.

Ĉlanak 69.

(1) Puno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati tjedno.

(2) Tjedno radno vrijeme je rasporeĊeno na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.

(3) Na nekim poslovima tjedno radno vrijeme može biti rasporeĊeno na 6 radnih

dana odnosno od ponedjeljka do subote.

(4) O dnevnom rasporedu radnog vremena odluĉuje poslodavac pisanom odlukom.

(5) Poslodavac mora obavijestiti zaposlenike o rasporedu ili promjeni rasporeda

radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluĉaju hitnog prekovremenog rada.

Nepuno radno vrijeme

Ĉlanak 70.

(1) Ugovor o radu može se sklopiti za nepuno radno vrijeme.

(2) Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

(3) Ako je za stjecanje odreĊenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa

s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.

Ĉlanak 71.

Ugovor o radu za nepuno radno vrijeme zasniva se u sluĉaju da:

-opseg posla ne zahtijeva rad s punim radnim vremenom,

-se radi o radu na radnim mjestima na kojima opseg rada zahtijeva rad s punim radnim vremenom, a na njima radi zaposlenik skraćeno radno vrijeme, te poslodavac svoje potrebe za radom do punog radnog vremena zadovoljava radom radnika s nepunim radnim vremenom ili

-se radi o povećanju opsega posla koji se ne može obaviti s postojećim brojem zaposlenika, a obujam povećanja posla nije takav da iziskuje potrebu zaposlenja novog zaposlenika s punim radnim vremenom.

Preraspodjela radnog vremena

Ĉlanak 72.

(1) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na naĉin da prosjeĉno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

(2) Ako preraspodjela radnog vrijemena nije predviĊena kolektivnim ugovorom ili

sporazumom sklopljenim izmeĊu sindikalnog povjerenika i poslodavca, poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljnog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika ukljuĉenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.

Ĉlanak 73.

(1) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

(2) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, ukljuĉujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od ĉetrdeset osam sati tjedno.

(3) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže ĉetiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukĉije odreĊeno, u kojem sluĉaju ne može trajati duže od šest mjeseci.

(4) Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi rektor na prijedlog nadreĊenih

rukovoditelja zaposlenika obuhvaćenih planom preraspodijeljenog radnog vremena.

Skraćeno radno vrijeme

Ĉlanak 74.

(1) Poslovi na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, kao i trajanje radnog vremena na tim poslovima, koje je kraće od punog radnog vremena, utvrĊuju se posebnim propisom.

(2) Pri utvrĊivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga ĉlanka izjednaĉuje se s punim radnim vremenom.

Prekovremeni rad

Ĉlanak 75.

(1) U sluĉaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega poslova i u drugim sluĉajevima prijeke potrebe, zaposlenik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do osam sati tjedno.

(2) Prekovremeni rad pojedinog zaposlenika ne može trajati duže od trideset dva sata mjeseĉno niti duže od sto osamdeset sati godišnje.

(3) Prekovremeni rad odreĊenog zaposlenika ne smije trajati duže od ĉetiri tjedna

neprekidno ili više od dvanaest tjedana u tijeku kalendarske godine, odnosno prekovremeni rad svih zaposlenika kod poslodavca ne smije prijeći deset posto ukupnog radnog vremena u odreĊenom mjesecu.

(4) Odluku o prekovremenom radu zaposlenika donosi rektor, na prijedlog

nadreĊenog rukovoditelja zaposlenika, a sukladno osiguranim financijskim sredstvima za isplatu u tekućoj godini.

Noćni rad

Ĉlanak 76.

(1) Xxxxx rad je rad zaposlenika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu izmeĊu dvadesetdva sata uveĉer i šest sati ujutro idućega dana.

(2) Noćni radnik je zaposlenik, koji prema rasporedu radnog vremena redovito

tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.

(3) Pri utvrĊivanju dnevnog rasporeda radnog vremena noćnog radnika, mora se voditi raĉuna da rad takvog zaposlenika ne smije trajati duže od osam sati.

Smjenski radnik

Ĉlanak 77.

(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene zaposlenika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu sa rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, ukljuĉujući izmjenu smjena.

(2) Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad na odreĊenim

radnim mjestima organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca, na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u razliĉitim smjenama.

(3) Ako je dnevno radno vrijeme organizirano u smjenama, ono se odvija u

periodiĉnim izmjenama u dvije smjene ( ujutro i popodne, tj. u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni), odnosno u tri smjene (prijepodnevnoj, poslijepodnevnoj i noćnoj smjeni).

Evidencija o zaposlenicima i radnom vremenu

Ĉlanak 78.

(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o zaposlenicima koji su kod njega zaposleni.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga ĉlanka mora sadržavati podatke o zaposlenicima i o radnom vremenu sukladno pravilniku o sadržaju i naĉinu voĊenja evidencije koji donosi nadležni ministar.

(3) Evidencija iz stavka 1. ovoga ĉlanka vodi se u Odsjeku za personalne i opće poslove.

VII. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Ĉlanak 79.

(1) Zaposlenik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.

(2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka ubraja se u radno vrijeme.

(3) Odmor iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne može se odrediti u prva tri sata nakon poĉetka radnoga vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

(4) Ako priroda posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka, poslodavac će zaposleniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.

Dnevni odmor

Ĉlanak 80.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset ĉetiri sata, zaposlenik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Tjedni odmor

Ĉlanak 81.

(1) Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od ĉetrdeset osam sati neprekidno.

(2) Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

(3) Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, osigurava

mu se korištenje neiskorištenog tjednog odmora tijekom slijedećeg radnog tjedna.

(4) Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na naĉin iz stavka 3. ovoga ĉlanka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.

(5) Zaposleniku se u svakom sluĉaju mora za svaki radni tjedan osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora u razdoblju koje ne može biti duže od dva tjedna.

Godišnji odmor

Ĉlanak 82.

(1) Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje ĉetiri tjedna.

(2) Maloljetni zaposlenik i zaposlenik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu

mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštiti zaposlenika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Xxxxxx 00.

(1) Dani tjednog odmora, blagdani i neradni dani odreĊeni zakonom ne uraĉunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

(2) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni lijeĉnik, ne uraĉunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ĉlanak 84.

(1) Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog odredbom ĉlanka 82. ovoga Pravilnika utvrĊuje se prema slijedećim kriterijima utvrĊenim Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje:

1) prema složenosti poslova:

-poslovi za koje se traži xx.xx. 5 dana

poslovi mag. xxxxxx (ili VSS) 4 dana

-poslovi prvostupnika (ili VŠS) 3 dana

-poslovi SSS (gimnazija, srednje strukovno

obrazovanje 2 dana

-ostali poslovi 1 dan

2) prema dužini radnog staža:

od 6 do 12 godina 3 dana

od 12 do 18 godina 4 dana

od 18 do 24 godine 5 dana

od 24 do 30 godina 6 dana

od 30 do 36 godina 7 dana

preko 36 godina 8 dana

3) prema posebnim socijalnim uvjetima :

-roditelju, posvojitelju, staratelju za svako dijete do 15 godina starosti 2 dana

-roditelju, posvojitelju, staratelju djeteta s težim smetnjama u razvoju 3 dana

-invalidu 3 dana

4) prema uvjetima rada:

-rad na poslovima s posebnim uvjetima rada navedeni u prilogu Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje 1 do 3 dana.

Ĉlanak 85.

(1) Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĊu dva radna

odnosa duži od osam dana, stjeĉe pravo na godišnji odmor odreĊen na naĉin propisan odredbom ĉlanka 82. i ĉlanka 84. ovoga Pravilnika nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Prekidom rada u smislu odredbe stavka 1. ovoga ĉlanka ne smatra se

privremena nesposobnost za rad ili drugi zakonom odreĊeni sluĉaj opravdanog izostanka s rada.

Ĉlanak 86.

(1) Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukĉije ne dogovori.

(2) Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po

želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana ranije.

(3) Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske

godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

(4) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora zaposlenik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

(5) Zaposlenik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora koji nije koristio, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.

(6) Iznimno od odredbe prethodnog stavka, godišnji odmor odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je steĉen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, zaposlenik ima pravo iskoristiti do

30. lipnja iduće godine.

Ĉlanak 87.

(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrĊuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obaviještava zaposlenike.

(2) Pri utvrĊivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor raspoložive zaposlenicima.

(3) Zaposlenika se mora najkasnije petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

Ĉlanak 88.

(1) Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora

samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, temeljem odluke poslodavca.

(2) Zaposleniku kojem je odgoĊeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

(3) U sluĉaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja

privremene nesposobnosti za rad, zaposlenik je dužan vratiti se na rad onoga dana kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godišnjeg odmora koristiti će naknadno, prema sporazumu s poslodavcem.

(4) Ako sam plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi trebao završiti godišnji odmor, zaposlenik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta odnosno razdoblja privremene nesposobnosti za rad.

godinu.

Ĉlanak 89.

Zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu

Ĉlanak 90.

(1) U sluĉaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan zaposleniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

(2) Ako zaposlenik zbog potrebe posla nije bio u mogućnosti iskoristiti u cijelosti

ili djelomice godišnji odmor do 30. lipnja slijedeće godine, poslodavac mu može, na temelju njegovog obrazloženog pisanog zahtjeva, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

(3) Visina naknade iz stavka 1. i 2. ovog ĉlanka utvrĊuje se u visini prosjeĉne

mjeseĉne plaće zaposlenika u prethodna tri mjeseca, razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Plaćeni dopust

Ĉlanak 91.

(1) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše deset radnih dana u slijedećim sluĉajevima:

1) sklapanja braka 5 radnih dana,

2) roĊenja djeteta 5 radnih dana,

3) smrti supružnika, osobe koja sa zaposlenikom živi u izvanbraĉnoj zajednici, djeteta, roditelja, oĉuha, maćehe, posvojenika, posvojitelja i unuka, brata i sestre

5 radnih dana,

4) smrti xxxxx , xxxx, te roditelja supružnika 2 xxxxx xxxx,

5) selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana,

6) selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana,

7) teške bolesti roditelja ili djeteta izvan

mjesta stanovanja 2 radna dana,

8) nastupanja na kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan,

9) sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana,

10) elementarne nepogode 5 radnih dana,

11) zaposlenici-dobrovoljni darivatelji krvi,

za svako davanje 2 radna dana.

(2) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni sluĉaj naveden u stavku 1. ovoga ĉlanka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine koristio po drugim osnovama.

(3) Ako sluĉaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka nastane za vrijeme dok je zaposlenik na godišnjem odmoru, na zahtjev zaposlenika godišnji odmor se prekida te zaposlenik koristi plaćeni dopust.

(4) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Ĉlanak 92.

(1) Poslodavac može zaposleniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

(2) Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukĉije odreĊeno.

Dopust za školovanje

Ĉlanak 93.

(1) Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i struĉnog usavršavanja i to:

1) 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi,

2) 10 dana za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu, odnosno za polaganje pravosudnog ispita,

3) 5 dana za prisustvovanje struĉnim seminarima i savjetovanjima i

4) 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih zvanja i vještina (informatiĉko školovanje, uĉenje stranih jezika i sl.).

(2) Školovanje i struĉno usavršavanje iz stavka 1. ovoga ĉlanka treba biti u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili s djelatnošću poslodavca.

(3) Za školovanja na koje ga je uputio poslodavac, zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust pod uvjetima iz st. 1. i 2. ovoga ĉlanka.

VIII. SIGURNOST NA RADU Temeljne obveze

Ĉlanak 94.

(1) Poslodavac je dužan primjenjivati propise s podruĉja zaštite na radu i raditi na unapreĊivanju zaštite na radu.

(2) Radi sprjeĉavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u vezi s radom, zaštite života zaposlenika, zaštite radnog okoliša i sprjeĉavanja nastanka materijalne štete,

poslodavac je dužan provoditi edukativne programe u svrhu poduĉavanja zaposlenika o propisima iz podruĉja: zaštite na radu, zaštite od požara, evakuacije i spašavanja u sluĉaju izvanrednih prilika, sukladno propisima iz podruĉja zaštite na radu.

(3) Poslodavac se obvezuje:

- osigurati izradu Procjene opasnosti od strane ovlaštenih ustanova odnosno trgovaĉkih društava,

- obavljati revizije Procjene opasnosti u propisanim rokovima, a i izvan rokova kada je to propisano,

- osigurati sredstva da se otklone nedostaci utvrĊeni Procjenom,

- normativno urediti zaštitu na radu i zaštitu od požara, te donijeti plan evakuacije i spašavanja,

- osigurati uporabu osobnih zaštitnih sredstava na naĉin kako je to propisano,

planirati i osigurati materijalna sredstva radi provoĊenja navedenih mjera i postupaka, sukladno odredbama zakona.

Ĉlanak 95.

(1) Na temelju Procjene opasnosti poslodavac je dužan izraditi popis radnih mjesta s

posebnim uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada, te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima, a koji popis obvezno mora sadržavati vrijeme izloženosti opasnostima.

(2) Popis iz stavka 1. ovoga ĉlanka izraditi će zajedniĉki poslodavac ili ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu i sindikalni povjerenik.

(3) Popis iz stavka 1. ovoga ĉlanka poslodavac je obvezan dostaviti nadležnom ministarstvu u roku od 15 dana od izrade zajedno s dokazom da je na ustanovi izraĊena Procjena opasnosti. Jednom godišnje saĉiniti će se reažuriranje podataka iz popisa.

Ĉlanak 96.

(1) Poslodavac je dužan, prije zasnivanja radnog odnosa sa zaposlenikom, koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada, izložen je izvorima opasnosti i štetnim utjecajima, uputiti zaposlenika na zdravstveni pregled radi utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada sukladno propisima iz podruĉja zaštite na radu.

(2) Prilikom utvrĊivanja popisa radnih mjesta s posebnim uvjetima rada poslodavac će

takoĊer utvrditi vrstu pregleda i rokove u kojima se zaposlenici moraju periodiĉki upućivati na preglede dok rade na ovim poslovima.

(3) Ako se zaposlenik iz neopravdanih razloga dva puta ne odazove na pregled iz

stavka 2. ovoga ĉlanka, pokrenut će se postupak redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem zaposlenika.

Ĉlanak 97.

Zaposlenicima za koje se, temeljem Procjene opasnosti iz stavka 3. ĉlanka 94. ovoga Pravilnika i popisa radnih mjesta iz stavka 1. ĉlanka 95. ovoga Pravilnika, utvrdi da rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, izloženi izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada, pripada dodatak na plaću u postotku od osnovice za izraĉun plaće u javnim službama odreĊenoj Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje.

Ĉlanak 98.

(1) Svi zaposlenici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled po

cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa lijeĉniĉkim standardima, a prema popisu sadržaja sistematskog pregleda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

(2) Za žene obvezan sistematski pregled ukljuĉuje i ginekološki pregled, Papa test i pregled dojki, a za muškarce i pregled prostate.

IX. PLAĆA I NAKNADE PLAĆE

Ĉlanak 99.

(1) Plaću zaposlenika ĉini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

(2) Osnovnu plaću zaposlenika ĉini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog

mjesta na koje je rasporeĊen i osnovice za izraĉun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

(3) Osnovica plaće u javnim službama se utvrĊuje na naĉin odreĊen zakonom odnosno kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje.

(4) Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada i uvećanja

plaća.

Ĉlanak 100.

(1) Plaća i naknada plaće isplaćuje se jednom mjeseĉno za prethodni mjesec najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

(2) Pod plaćom i naknadom plaće smatra se plaća i naknada plaće u bruto iznosu.

(3) Razmak izmeĊu dviju isplata plaća ne smije biti duži od 30 dana.

(4) Zaposlenici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća.

(5) Poslodavac je dužan na zahtjev zaposlenika uplatiti obustavu iz plaće.(kredita, uzdržavanja, sindikalne ĉlanarine, osiguranja i sl.).

Ĉlanak 101.

(1) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, zaposleniku dostaviti obraĉun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrĊeni.

(2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknade plaće ili otpremnine zaposleniku uruĉiti obraĉun iznosa koji je dužan isplatiti.

(3) Obraĉuni iz stavka 2. ovršne su isprave.

Ĉlanak 102.

(1) Poslodavac ne smije bez suglasnosti zaposlenika svoje potraživanje prema zaposleniku naplatiti uskratom isplate plaće ili njezinog dijela ili uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

(2) Plaća zaposlenika može se prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu.

Uvećanje plaće

Ĉlanak 103.

(1) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se:
1) za rad noću	40 %,
2) za prekovremeni rad	50 %,
3) za rad subotom	25 %,
4) za rad nedjeljom	35 %,
5) za smjenski rad	10 %,
6) za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta i duže	10 %.

(2) Naknada za rad u smjenama isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni odnosno trećoj smjeni.

Ĉlanak 104.

(1) Za rad u dane blagdana odnosno neradnih dana utvrĊenih zakonom zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150 %.

(2) Dodaci iz ĉlanka 103. ovoga Pravilnika meĊusobno se ne iskljuĉuju.

Plaća pripravnika

Ĉlanak 105.

Za vrijeme pripravniĉkog odnosno vježbeniĉkog staža pripravnik, odnosno

vježbenik ima pravo na 85 % plaće poslova radnog mjesta najniže složenosti njegove vrste.

Naknada plaće

Ĉlanak 106.

(1) Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

- godišnjeg odmora,

- plaćenog dopusta,

- državnih blagdana i neradnih dana utvrĊenih zakonom,

- obrazovanja, prekvalifikacije i struĉnog obrazovanja na koje je upućen od strane poslodavca,

- obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti,

- zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje,

- drugih sluĉajeva utvrĊenih zakonom ili kolektivnim ugovorom.

(2) Naknada plaće iz stavka 1. ovoga ĉlanka iznosi najmanje u visini prosjeĉne plaće isplaćene zaposleniku u prethodna tri mjeseca.

(3) U sluĉaju odsutnosti s rada zbog privremene sprijeĉenosti za rad (bolovanje) zaposleniku pripada naknada plaće sukladno propisima.

Dodatak za znanstveni stupanj

Ĉlanak 107.

(1) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za:

- 8 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti,

- 15 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti.

(2) Dodaci iz stavka 1. ovog ĉlanka meĊusobno se iskljuĉuju.

(3) Dodaci iz stavka 1. ovog ĉlanka obraĉunavaju se dodavanjem na osnovnu bruto plaću.

Uvećanje vrijednosti koeficijenata složenosti poslova

Ĉlanak 108.

(1) Pravo na postotno povećanje vrijednosti koeficijenata složenosti poslova radnog

mjesta imaju zaposlenici ovisno o ukupnom broju godina radnog staža ostvarenog u ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja, te sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja i to:

-.od 20 do 29 godina radnog staža za 4 %,

- od 30 do 34 godina radnog staža za 8 %,

- od 35 i više godina radnog staža za 10 %.

(2) Prava iz stavka 1. ovog ĉlanka neće se meĊusobno kumulirati.

Stimulacija

Ĉlanak 109.

(1) Iz prihoda poslodavca ostvarenih od rada za tržište, plaća zaposlenika može

se uvećati za dodatak za ostvareni radni uĉinak ovisno o stupnju ostvarenog radnog uĉinka koji se oĉekuje od zaposlenika.

(2) Povećanje plaće može iznositi do 30 % na osnovnu plaću (bez dodatka) uvećanu za dodatak na radni staž.

Mjerila za ocjenjivanje zaposlenika na

radnom mjestu I. vrste složenosti poslova

Ĉlanak 110.

Ostvarenje radnog uĉinka službenika utvrĊuje se na osnovu slijedećih mjerila za ocjenjivanje :

1) struĉnosti, kreativnosti i samoinicijativnosti u obavljanju poslova,

2) kvalitete i opsega obavljenih poslova i pridržavanja zadanih rokova u obavljanju poslova,

3) poštivanja radnog vremena.

Ĉlanak 111.

Službenik je u obavljanju poslova pokazao struĉnost, kreativnost i samoinici- jativnost, kako slijedi:

1.1. struĉnost

a) naroĉitu struĉnost – naroĉito dobro poznaje zakone i druge propise, pravila struke i službe, stalno se struĉno usavršava,

b) struĉnost – dobro poznaje zakone i druge propise, pravila struke i službe, redovno se struĉno usavršava,

c) zadovoljavajuću struĉnost – zadovoljavajuće poznaje zakone i druge propise, pravila struke i službe, i dalje se struĉno usavršava,

d) nedovoljno struĉno znanje – nedovoljno poznaje zakone i druge propise, pravila struke i službe, nedovoljno se struĉno usavršava,

1.2. kreativnost

a) naroĉita kreativnost – samostalno pronalazi najbolja rješenja sukladno propisima i pravilima struke , predlaže rješenja za poboljšanje rada na svom radnom mjestu odnosno u odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici Rektorata,

b) kreativnost – ĉesto samostalno pronalazi najbolja rješenja sukladno propisima i pravilima struke, predlaže rješenja za poboljšanje rada na svom radnom mjestu,

c) nedovoljna kreativnost – u obavljanju poslova nije samostalan i vrlo rijetko pronalazi najbolja rješenja sukladno propisima i pravilima struke,

1.3. samoinicijativnost

a) naroĉita samoinicijativnost – u obavljanju poslova potpuno je samostalan i samoinicijativan, nije ga potrebno upućivati u rad, pomoć i savjet traži samo u sluĉaju

kompleksnosti problema zbog ĉega smatra da treba zauzeti zajedniĉki stav više zaposlenika,

b) samoinicijativnost – u obavljanju poslova uglavnom je samostalan i samoinicijativan, uglavnom ga nije potrebno upućivati u rad, pomoć i savjet traži samo u sluĉaju kompleksnosti problema zbog ĉega smatra da treba zauzeti zajedniĉki stav više zaposlenika,

c) nedovoljna samoinicijativnost – u obavljanju poslova rijetko je samostalan i samoinicijativan, ĉesto ga treba upućivati u rad, objašnjavati obveze i pomagati u radu, pomoć i savjet traži ĉesto.

Ĉlanak 112.

Službenik je poslove radnog mjesta obavio u kvaliteti i opsegu, a u obavljanju poslova pridržavao se zadanih rokova, kako slijedi:

2.1.

a) naroĉito kvalitetno – u aktima i ostalim materijalima koje je pripremao nije trebalo ništa mijenjati, ispravljati niti dodavati, na kvalitetu njegova rada s osnova struĉnosti, pravila struke i službe nije bilo prigovora,

b) kvalitetno – u aktima i ostalim materijalima koje je pripremao rijetko je trebalo izvršiti manje izmjene, ispravke ili dopune, na kvalitetu njegova rada s osnova struĉnosti, pravila struke i službe uglavnom nije bilo prigovora,

c) zadovoljavajuće kvalitetno – u aktima i ostalim materijalima koje je pripremao ponekad je trebalo izvršiti manje izmjene, ispravke ili dopune, na kvalitetu njegova rada s osnova struĉnosti, pravila struke i službe rijetko je bilo prigovora,

d) nedovoljno kvalitetno – u aktima i ostalim materijalima koje je pripremao ĉesto je trebalo vršiti izmjene, ispravke ili dopune, na kvalitetu njegova rada s osnova struĉnosti, pravila struke i službe ĉesto je bilo prigovora.

2.2.

a) obavio je u cijelosti poslove radnog mjesta,

b) obavio je pretežni dio poslova radnog mjesta,

c) obavio je veći dio poslova radnog mjesta,

d) obavio je manji dio poslova radnog mjesta.

2.3.

a) pored obavljenih poslova svoga radnog mjesta, izravno po nalogu nadreĊenog

službenika obavio je znatan dio poslova radnog mjesta odsutnog službenika ili nepopunjenog radnog mjesta,

b) pored obavljenih poslova svoga radnog mjesta, izravno po nalogu nadreĊenog službenika obavio je manji dio poslova radnog mjesta odsutnog službenika ili nepopunjenog radnog mjesta,

c) pored obavljenih poslova svoga radnog mjesta nije obavljao druge poslove,

2.4.

a) poslove je obavio u zadanim rokovima,

b) poslove je obavio u manjem dijelu izvan zadanih rokova,

c) poslove je obavio u većem dijelu izvan zadanih rokova.

Ĉlanak 113. Službenik je u poštivanju radnog vremena bio:

3.1.

a) naroĉito odgovoran – na vrijeme dolazi na posao, ne izlazi ranije s posla, ne udaljava se

nepotrebno iz radnih prostorija,

b) odgovoran – uglavnom na vrijeme dolazi na posao, uglavnom ne izlazi ranije s posla, ne udaljava se nepotrebno iz radnih prostorija,

c) zadovoljavajuće odgovoran – ponekad kasni na posao i izlazi ranije s posla te se ponekad nepotrebno udaljava iz radnih prostorija,

d) nedovoljno odgovoran – ĉesto kasni na posao i izlazi ranije s posla te se nepoteb- no udaljava iz radnih prosorija.

Mjerila za ocjenjivanje zaposlenika

na radnom mjestu II., III. i IV. vrste složenosti poslova

Ĉlanak 114.

Struĉno znanje, uĉinkovitost i poštivanje radne dužnosti namještenika ocjenjuje se prema slijedećim mjerilima:

1) struĉnost u obavljanju posla,

2) kvaliteta i opseg obavljenih poslova i pridržavanje zadanih rokova u obavljanju poslova,

3) poštivanje radnog vremena.

Ĉlanak 115.

Namještenik je u obavljanju poslova pokazao struĉnost, kako slijedi:

1.1.

a) naroĉitu struĉnost - naroĉito dobro poznaje pravila rada na svom radnom mjestu u

okviru svoje struke,

b) zadovoljavajuću struĉnost – zadovoljavajuće poznaje pravila rada na svom radnom mjestu u okviru svoje struke,

c) nedovoljnu struĉnost – nedovoljno poznaje pravila rada na svom radnom mjestu u okviru svoje struke.

Ĉlanak 116.

(1) Kvaliteta obavljenih poslova namještenika ocjenjuje se, kako slijedi:

2.1.

a) naroĉito kvalitetno – na kvalitetu njegova rada s osnova pravila rada i struke nije bilo

prigovora,

b) kvalitetno – na kvalitetu njegova rada s osnova pravila rada i struke uglavnom nije bilo prigovora,

c) zadovoljavajuće kvalitetno – na kvalitetu njegova rada s osnova pravila rada i struke rijetko je bilo prigovora,

d) nedovoljno kvalitetno – na kvalitetu njegova rada s osnova pravila rada i struke ĉesto je bilo prigovora.

(2) Na ocjenjivanje opsega obavljenih poslova i pridržavanja zadanih rokova u obavljanju poslova namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ĉlanka 112. toĉke 2.2., 2.3. i 2.4. ovoga Pravilnika koje važe za službenike.

(3) Na ocjenjivanje poštivanja radnog vremena odgovarajuće se primjenjuju odredbe ĉlanka 113. toĉke 3.1. ovoga Pravilnika koje važe za službenike.

Ocjenjivanje zaposlenika

Ĉlanak 117.

Rad službenika i namještenika ocjenjuje neposredno nadreĊeni službenik

zaposlenika prema svim mjerilima iz ĉlanaka 111., 112. i 113. odnosno ĉlanaka 115. i 116. ovoga Pravilnika.

Ĉlanak 118.

Ocjena službenika i namještenika može biti, kako slijedi:

- „naroĉito uspješan“,

- „uspješan“,

- „zadovoljava“ ili

- „ne zadovoljava“.

Ĉlanak 119.

(1) Rukovoditelj (nadreĊeni službenik) ocjenjuje zaposlenika kojem je neposredno nadreĊen kvartalno, do osmog dana po isteku svaka ĉetiri mjeseca za prethodni kvartal.

(2) Ocjenjivanje zaposlenika vrši se za slijedeća kalendarska razdoblja u godini:

- od 01. sijeĉnja do 30. travnja dostavlja se do 08. svibnja,

- od 01. svibnja do 31. kolovoza dostavlja se do 08. rujna,

- od 01. rujna do 31. prosinca dostavlja se do 08. sijeĉnja.

(3) NadreĊeni službenik dostavlja ocjenu svakog službenika odnosno namještenika

rasporeĊenog u ustrojstvenoj jedinici kojom upravlja službi obraĉuna plaće putem Odsjeka za personalne i opće poslove .

(4) Ocjena rada zaposlenika popunjava se na obrascu O-1 (za zaposlenike-

službenike na radnom mjestu I. vrste složenosti poslova) i na obrascu O-1/1 za zaposlenike- namještenike na radnom mjestu II., III. i IV. vrste ) koji se nalaze u prilogu ovoga Pravilnika.

Ĉlanak 120.

Zaposlenik koji je ocijenjen ocjenom „ne zadovoljava“ ne sudjeluje u raspodjeli sredstava za stimulaciju.

Ĉlanak 121.

(1) Postotno povećanje plaće iznosi:

-.za zaposlenika ĉiji je rad ocijenjen ocjenom „zadovoljava“ do 10 %;

- za zaposlenika ĉiji je rad ocijenjen ocjenom „uspješan“ do 20 %;

- za zaposlenika ĉiji je rad ocijenjen ocjenom „naroĉito uspješan“ do 30 %.

(2) O postotnom povećanju plaće zaposlenika iz stavka 1. ovoga ĉlanka odluĉuje rektor Sveuĉilišta odnosno prorektor kojega je on pisanom odlukom ovlastio da o tome odluĉuje, a prema raspoloživim financijskim sredstvima Rektorata.

Ĉlanak 122.

(1) Zaposleniku ĉiji je radni uĉinak dva puta uzastopno ocijenjen sa „ne zadovoljava“ može se izreći upozorenje o povredi obveza iz radnog odnosa.

(2) Ukoliko zaposlenik i nakon izreĉenog upozorenja i treći puta bude ocijenjen sa „ne zadovoljava“ može mu se otkazati ugovor o radu.

X. OSTALA MATERIJALNA PRAVA

Primjena kolektivnih ugovora

Ĉlanak 123.

Ostala materijalna prava zaposlenika kao što su regres za godišnji odmor, otpremnina pri odlasku u mirovinu , pomoći, dnevnica i naknada troškova putovanja, naknada za trošak

prijevoza, naknada za korištenje privatnog automobila, jubilarna nagrada, dar prigodom Xxxx Xx. Xxxxxx x Xxxxxxxxx, zaposlenici ostvaruju sukladno odredbama kolektivnog ugovora.

Staž kod istog poslodavca

Ĉlanak 124.

Kao staž kod istog poslodavca u smislu ovog Pravilnika raĉuna se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca.

XI. NAKNADA ŠTETE

Odgovornost zaposlenika za štetu

Ĉlanak 125.

(1) Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.

(2) Ako štetu uzrokuje više zaposlenika, svaki od njih odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

(3) Ako se za svakoga zaposlenika ne može utvrditi dio štete koji je on

uzrokovao, smatra se da su podjednako odgovorni za štetu i štetu naknaĊuju u jednakim dijelovima.

Ĉlanak 126.

(1) U postupku zbog povrede obveze iz radnog odnosa može se odluĉivati i o naknadi štete nastale poslodavcu tom povredom.

(2) Ako se do okonĉanja postupka ne može utvrditi visina štete, odluĉivat će se

samo o odgovornosti zbog povrede obveze iz radnog odnosa, te će se o naknadi štete odluĉivati u postupku za naknadu štete.

Povjerenstvo za štete

Ĉlanak 127.

(1) Radi utvrĊivanja postojanja štete i visine štete, okolnosti pod kojima je šteta nastala i odgovornosti zaposlenika za uzrokovanu štetu, osniva se Povjerenstvo za štete.

(2) Povjerenstvo za štete dostavlja rektoru pisani obrazloženi prijedlog odluke o

naknadi štete, a isti sadrži mišljenje o odgovornosti zaposlenika za uzrokovanu štetu i o visini te štete.

(3) Povjerenstvo za štete sastoji se od predsjednika i dva ĉlana i njihovih zamjenika.

(4) Povjerenstvo za štete imenuje rektor na vrijeme od ĉetiri godine.

Ĉlanak 128.

(1) Zaposlenika se može osloboditi od dužnosti naknade štete u cijelosti ili djelomiĉno, ako šteta nije uĉinjena namjerno, pod uvjetom:

- da se šteta može u cijelosti ili djelomice otkloniti radom zaposlenika, ili

- da je zaposlenik u teškoj materijalnoj situaciji, a naknade štete bi ga osobno teško pogodila, ili

- da se radi o invalidu rada, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili

- da se radi o manjoj šteti.

(2) Za naknadu štete na stvari može se, po zahtjevu zaposlenika, dopustiti

uspostava prijašnjeg stanja o njegovom trošku u primjerenom roku. O tome se zakljuĉuje pisani sporazum.

XII. PRESTANAK UGOVORA O RADU, OTKAZNI ROKOVI I OTPREMNINA Načini prestanka ugovora o radu

Ĉlanak 129.

Ugovor o radu prestaje sukladno odredbama Zakona o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Ĉlanak 130.

(1) Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu mogu dati

zaposlenik i poslodavac.

(2) Sporazum o prestanku ugovora o radu zakljuĉuje se u pisanom obliku i

sadrži:

1) podatke o poslodavcu i zaposleniku,

2) datum prestanka ugovora o radu,

3) otkazni rok koji se sporazumno može iskljuĉiti ili se može ugovoriti kraći

otkazni rok od roka odreĊenog zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Sporazum o produžetku ugovora o radu

Ĉlanak 131.

(1) Ako je za obavljanje poslova odreĊenog radnog mjesta, zbog nesmetanog i

uĉinkovitog vršenja djelatnosti poslodavca, neophodno potreban rad odreĊenog zaposlenika koji ispunjava uvjete za prestanak ugovora o radu temeljem navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, poslodavac može punuditi tom zaposleniku zakljuĉenje sporazuma o produžetku ugovora o radu.

(2) Na sporazum iz stavka 1. ovoga ĉlanka na odgovarajući naĉin se primjenjuje ĉlanak 130. ovoga Pravilnika.

Otkazni razlozi

Ĉlanak 132.

(1) Poslodavac i zaposlenik mogu otkazati ugovor o radu.

(2) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u sluĉaju:

1) ako prestane potreba za obavljanjem odreĊenog posla zbog gospodarskih, tehniĉkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

2) ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreĊenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),

ili

3) ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika).

(3) Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti zaposlenika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da omogući obrazovanje ili osposobi zaposlenika za rad na nekim drugim poslovima.

(4) Ukoliko poslodavac zbog gospodarskih, tehniĉkih ili organizacijskih razloga otkazuje zaposleniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugoga zaposlenika.

(5) Ako u roku iz stavka 4. ovoga ĉlanka nastane potreba zapošljavanja za

obavljanje istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu zaposleniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

(6) Pri odluĉivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora

voditi raĉuna o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete zaposlenika.

(7) Zaposlenik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Ĉlanak 133.

(1) Poslodavac može, u sluĉaju ako prestane potreba za obavljanjem odreĊenog

posla zbog gospodarskih, tehniĉkih ili organizacijskih razloga, otkazati ugovor o radu i istovremeno predložiti zaposleniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

(2) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima zaposlenik se mora izjasniti u roku od osam dana.

(3) U roku za prihvat ponude iz stavka 2. ovoga ĉlanka, zaposlenik je obvezan privremeno obavljati poslove po nalogu poslodavca.

(4) Do isteka roka za prihvat ponude iz stavka 2. ovoga ĉlanka, zaposlenik ima pravo na plaću u visini plaće radnog mjesta za koje mu je otkazan ugovor o radu.

Ĉlanak 134.

(1) Zaposleniku na položajnom radnom mjestu I. vrste koje podliježe reizboru koji nije ponovno izabran po isteku mandata ili je razriješen dužnosti obavljanja navedenih poslova, a sklopio je ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme, poslodavac je obvezan u roku od tri dana od dana razrješenja dužnosti odnosno isteka mandata ponuditi obavljanje drugih poslova koji odgovaraju njegovom stupnju obrazovanja, znanju i sposobnostima, osim ako su ispunjeni uvjeti za otkaz ugovora o radu zbog razloga uvjetovanih ponašanjem zaposlenika.

(2) O ponudi za sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih poslova, zaposlenik se mora izjasniti u roku od osam dana.

(3) U roku za prihvat ponude iz stavka 2. ovoga ĉlanka, zaposlenik je obvezan privremeno obavljati poslove po nalogu poslodavca.

(4) Od dana isteka mandata odnosno razrješenja dužnosti do isteka roka za prihvat ponude iz stavka 2. ovoga ĉlanka odnosno rasporeda na druge odgovarajuće poslove, zaposlenik ima pravo na plaću u visini plaće poslova radnog mjesta s kojega je razriješen.

(5) Ako drugih odgovarajućih poslova nema, ili ako zaposlenik odbije ponudu za zaposlenje na drugim odgovarajućim poslovima, otkazat će mu se ugovor o radu.

Savjetovanje o otkazu

Ĉlanak 135.

(1) Namjeravanu odluku o otkazu ugovora o radu poslodavac je dužan priopćiti sindikalnom povjereniku, te je dužan o toj odluci savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom u sluĉaju, na naĉin i pod uvjetima propisanim Zakonom.

(2) Ako sporazumom poslodavca sa sindikalnim povjerenikom nije drukĉije odreĊeno, sindikalni povjerenik dužan je u roku od osam dana, a u sluĉaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, dostaviti svoje oĉitovanje o namjeravanoj odluci poslodavca. Sindikalni povjerenik mora obrazložiti svoje protivljenje odluci poslodavca.

(3) Ako se sindikalni povjerenik ne oĉituje o namjeravanoj odluci smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Ĉlanak 136.

(1) Poslodavac i zaposlenik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu

sklopljenog na neodreĊeno ili odreĊeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz) ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne ĉinjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

(2) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za ĉinjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

(3) Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu, a za valjanost otkaza se traži postojanje valjanog razloga, teret dokaza je na poslodavcu.

(4) Zaposlenik je dužan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz, samo ako ugovor o radu otkazuje izvanrednim otkazom.

Povrede radnih obveza

Ĉlanak 137. Povrede radnih obveza mogu biti lake i teške.

razloga,

Ĉlanak 138.

Lake povrede radne obveze su primjerice:

1) uĉestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla,

2) napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremene bez odobrenja ili iz neopravdanih

3) neuredno ĉuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije,

4) neopravdan izostanak s posla jedan dan,

5) neobavješćivanje nadreĊenog službenika o sprijeĉenosti dolaska na posao u roku od 24

sata bez opravdanih razloga,

6) neuredna, nepravilna odnosno neovlaštena uporaba odnosno održavanje sredstava i materijala za rad, bez štetnih posljedica,

7) nepravodobno izvršavanje naloga rukovoditelja, ako nisu nastupile štetne posljedice,

8) jednokratno odbijanje izvršavanja naloga rukovoditelja, ako nisu nastupile štetne posljedice,

9) ometanje rada ostalih zaposlenika razgovorima, galamom, svaĊama i sliĉnim nedozvoljenim ponašanjima za vrijeme rada, ako nisu nastupile štetne posljedice,

10) nagovaranje i poticanje drugih zaposlenika na nerad i druga nedopuštena djela,

11) nepodnošenje putnog naloga na obraĉun odnosno nevraćanje novĉanih predujmova primljenih za službena putovanja, u razumnom roku raĉunajući od dana završetka putovanja.

Ĉlanak 139.

Teškom povredom radne obveze smatra se osobito:

1) neizvršavanje, nesavjesno, nemarno ili nepravodobno izvršavanje poslova radnog

mjesta, zbog ĉega se znatnije ometa proces rada ili zbog ĉega nastane ili može nastati veća šteta za poslodavca,

2) nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera i radnji na koje je zaposlenik ovlašten radi sprjeĉavanja nezakonitosti,

3) izazivanje poremećaja u radu odnosno službi koji znatno utjeĉu na obavljanje djelatnosti poslodavca,

4) povreda službene ili poslovne tajne u svezi s obnašanjem službene dužnosti odnosno obavljanja rada (povreda propisa o zaštiti tajnosti podataka),

5) povreda propisa o zaštiti od požara, eksplozije ili drugih elementarnih nepogoda,

6) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera zaštite na radu, zbog ĉega je nastupila smrt ili oštećenje zdravlja jedne ili više osoba, ili bi takva posljedica mogla nastupiti,

7) povreda propisa o materijalno-financijskom poslovanja s težim posljedicama,

8) onemogućavanje graĊana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi, prigovora, predstavki ili drugih zakonskih prava ili neopravdano odugovlaĉenje u rješavanju zahtjeva pravnih i fiziĉkih osoba,

9) zloupotreba položaja ili prekoraĉenje ovlaštenja u službi odnosno na radu,

10) neovlaštena posluga odnosno raspolaganje sredstvima odnosno imovinom poslodavca protivno zakonu, drugom propisu odnosno općem aktu,

11) krivotvorenje odluka i druge dokumentacije,

12) odobrenje korištenja sredstava rada koje nije u ispravnom stanju, zbog ĉega je nastupila ili može nastupiti smrt ili oštećenje zdravlja jedne ili više osoba, ili je nastala ili mogla nastati veća šteta,

13) izrazito i stalno ometanje drugih zaposlenika u procesu rada,

14) neopravdan izostanak s posla ĉetiri dana uzastopno,

15) uporaba nevjerodostojne isprave radi ostvarivanja prava u službi odnosno na radu,

16) dolazak na posao u pijanom stanju ili pod utjecajem droga ili konzumiranje alkohola i droga za vrijeme rada,

17) grubo kršenje odredaba Etiĉkog kodeksa Sveuĉilišta u Zagrebu koje nanosi štetu ugledu poslodavca.

18) ukoliko zaposlenik, i nakon izreĉenog pisanog upozorenja, i treći puta bude ocijenjen ocjenom „ne zadovoljava“.

Postupak prije otkazivanja

Ĉlanak 140.

(1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem zaposlenika, poslodavac

je dužan zaposlenika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u sluĉaju nastavka povrede obveza iz radnog odnosa, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.

(2) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem zaposlenika, poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.

Ĉlanak 141.

Inicijativu za pokretanje postupka radi utvrĊivanja odgovornosti za povredu radne obveze mogu podnijeti:

1) rektor,

2) prorektori,

3) pomoćnici rektora,

4) neposredni rukovoditelj osobe za koju se osnovano sumnja da je poĉinila povredu radne obveze,

5) rukovoditelj unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za unutarnji nadzor odnosno kontrolu obavljanja poslova unutar te jedinice.

Ĉlanak 142.

(1) Postupak protiv zaposlenika radi utvrĊivanja povrede radne obveze pokreće

se na temelju pisane prijave koju podnosi rukovoditelj Xxxxx zaposlenika Rektorata, na vlastiti poticaj ili na temelju pisanog prijedloga osobe iz ĉlanka 141. ovoga Pravilnika.

(2) Ovlašteni podnositelj iz stavka 1. ovoga ĉlanka može izmijeniti ili dopuniti

pisanu prijavu. Ako podnositelj izvan rasprave izmijeni ili dopuni pisanu prijavu, Povjerenstvo iz ĉlanka 144. ovoga Pravilnika će ĉim prije, a najkasnije u roku od sedam dana zakazati novu raspravu.

Ĉlanak 143.

Prijava protiv zaposlenika radi utvrĊivanja povrede radne obveze podnosi se u pisanom obliku i mora sadržavati:

1) ime i prezime zaposlenika protiv kojeg se prijava podnosi i naziv radnog

mjesta za koje je zaposlenik sklopio ugovor o radu, odnosno radnog mjesta ĉije poslove privremeno obavlja,

2) ĉinjeniĉni opis povrede radne obveze (naznaka vremena i mjesta izvršenja povrede, te opis radnje ili propuštanja zaposlenika),

3) oznaku odredbe općeg akta, zakona ili drugog propisa, upute, naloga, radnih postupaka ili drugog akta, ĉijim je nepridržavanjem zaposlenik uĉinio povredu radne obveze,

4) dokazi kojima se mogu utvrditi ĉinjenice opisane u prijavi,

5) obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovanost sumnje,

6) prijedlog za izricanje odreĊene mjere zbog povrede radne obveze.

Postupak otkazivanja

Ĉlanak 144.

(1) Kao savjetodavno i pomoćno tijelo iz podruĉja povreda radnih obveza, osniva

se Povjerenstvo za provedbu postupka zbog povrede obveze iz radnog odnosa (dalje u tekstu: Povjerenstvo).

(2) Povjerenstvo imenuje rektor, na rok od ĉetiri godine.

(3) Povjerenstvo ima tri ĉlana. Za svakog ĉlana imenuje se najmanje jedan zamjenik.

(4) Povjerenstvo ima predsjednika odnosno zamjenika predsjednika kojeg imenuje rektor izmeĊu ĉlanova Povjerenstva.

(5) Povjerenstvo može donijeti poslovnik o radu kao i dopunska pravila o radu.

Ĉlanak 145.

(1) Odmah po primitku pisane prijave rukovoditelja Xxxxx zaposlenika Rektorata, Povjerenstvo ga dostavlja zaposleniku uz poziv na iznošenje obrane, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od Povjerenstva da to uĉini.

(2) U odgovoru na prijedlog za pokretanje postupka zaposlenik, njegov branitelj ili sindikat ĉiji je ĉlan, ukoliko ga zaposlenik ovlasti za zastupanje, ima pravo predložiti izvoĊenje dokaza važnih za donošenje odluke.

Ĉlanak 146.

(1) U postupku zbog teške povrede službene dužnosti odnosno radne obveze mora se provesti usmena rasprava, a zaposlenik protiv kojeg je pokrenut postupak mora biti saslušan, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.

(2) Na raspravu se poziva ovlašteni podnositelj prijave, zaposlenik i njegov branitelj, a po potrebi i druge osobe (svjedoci, vještaci i dr.).

(3) Iznimno, rasprava se može održati bez nazoĉnosti zaposlenika protiv kojeg se

vodi postupak, ako je zaposlenik uredno pozvan i oĉitovao se o zahtjevu, a postoje opravdani razlozi da se rasprava održi.

(4) Rasprava se može održati bez nazoĉnosti zaposlenika protiv kojeg se vodi

postupak i u sluĉaju kada se zaposlenik nije oĉitovao o zahtjevu, ako je uredno pozvan, a pozivu se nije odazvao niti je opravdao nedolazak.

(5) O usmenoj raspravi sastavlja se zapisnik.

Ĉlanak 147.

(1) Povjerenstvo provodi postupak zbog povrede obveze iz radnog odnosa, utvrĊuje ĉinjenice i saĉinjava, te dostavlja rektoru pisani obrazloženi prijedlog odluke o postojanju ili nepostojanju odgovornosti zaposlenika za povredu obveze iz radnog odnosa.

(2) Tijekom postupka iz stavka 1. ovoga ĉlanka Povjerenstvo može odrediti da odreĊene izvide obavi ĉlan Povjerenstva kojeg ono ovlasti.

Ĉlanak 148.

(1) Odluku o odgovornosti zaposlenika zbog povrede obveze iz radnog odnosa donosi

rektor odnosno osoba na koju on pisanom punomoći prenese to ovlaštenje, pri ĉemu nije vezan uz prijedlog Povjerenstva.

(2) Ako se postupak vodi protiv ĉlana Povjerenstva, taj je ĉlan izuzet od odluĉivanja u tom postupku.

Ĉlanak 149.

Postupak zbog povrede obveze iz radnog odnosa provodi se odgovarajućom

primjenom odredaba Zakona o kaznenom postupku, ako ovim Pravilnikom nije drukĉije odreĊeno.

Vrste kazni

Ĉlanak 150.

Za lake povrede radne obveze mogu se izreći slijedeće mjere:

a) pismena opomena,

b) javna opomena.

Ĉlanak 151.

Za teže povrede radne obveze mogu se izreći slijedeće mjere:

a) otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora,

b) redoviti otkaz ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika),

c) izvanredni otkaz ugovora o radu.

Otkaz

Ĉlanak 152.

(1) Otkaz mora imati pisani oblik.

(2) Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

(3) Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

(4) Otkazni rok poĉinje teći od dana dostave otkaza.

(5) Otkazni rok ne teĉe za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog dopusta, dopusta

za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe te u drugim sluĉajevima opravdane nenazoĉnosti zaposlenika na radu odreĊene zakonom.

Ĉlanak 153.

(1) Trajanje otkaznog roka odreĊuje se sukladno odredbama Zakona o radu o najmanjem trajanju otkaznog roka.

(2) Ako zaposlenik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on ima za to osobito važan razlog.

Ĉlanak 154.

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu, kada su ostvareni uvjeti iz ovoga

Pravilnika i Zakona koji se odnose na otkaz, i istovremeno predložiti zaposleniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

(2) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima zaposlenik se mora izjasniti u roku od osam dana.

(3) U sluĉaju otkaza iz stavka 1. ovoga ĉlanka zaposlenik ima pravo na zaštitu

svojih prava iz radnog odnosa, koji rok teĉe od dana kada je zaposlenik priopćio poslodavcu svoje odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu po izmijenjenim uvjetima odnosno ako se zaposlenik nije oĉitovao o primljenoj ponudi ili se oĉitovao nakon isteka ostavljenog roka, onda od dana isteka roka od osam dana iz stavka 2. ovoga ĉlanka.

Privremeno udaljenje

Ĉlanak 155.

(1) U sluĉaju kad je zaposleniku izreĉena, unatoĉ protivljenju sindikalnog

povjerenika, mjera izvanrednog otkaza ugovora o radu zbog teške povrede radne obveze, a zaposlenik u pokrenutom sudskom sporu osporava dopuštenost otkaza i traži od poslodavca da ga zadrži na radu do okonĉanja sudskog spora, poslodavac može, ukoliko odbije zahtjev zaposlenika za povratkom na posao:

1) privremeno udaljiti zaposlenika s posla do okonĉanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza („privremena suspenzija“),

2) privremeno zabraniti zaposleniku obavljanje pojedinih poslova njegovog

radnog mjesta do okonĉanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza, pod uvjetom da se poslovi, ĉije mu obavljanje nije zabranjeno, mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada („djelomiĉna suspenzija“).

(2) Za vrijeme udaljenja iz stavka 1. ovoga ĉlanka zaposlenik ima pravo na isplatu

mjeseĉne naknade plaće u visini polovice prosjeĉne plaće isplaćene tom zaposleniku u prethodna tri mjeseca.

Ĉlanak 156.

(1) Zaposlenik može biti udaljen s rada:

1) ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog osnovane sumnje da je

poĉinio kazneno djelo koje je u izravnoj ili neizravnoj vezi s obavljanjem javne službe odnosno poslova njegovog radnog mjesta (kaznena djela protiv života i tijela, kaznena djela protiv slobode i prava ĉovjeka i graĊanina, kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoreĊa, kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži, kaznena djela protiv službene dužnosti) kao i kazneni postupak za kaznena djela koja su takve prirode da bi ostanak na radu, dok traje postupak štetio interesima struke odnosno poslodavca,

2) ako se protiv njega vodi postupak zbog osnovane sumnje da je poĉinio tešku povredu obveze iz radnog odnosa.

(2) Za vrijeme privremenog udaljenja s rada zaposlenik ima pravo na isplatu

mjeseĉne naknade plaće u visini polovine prosjeĉne plaće isplaćene tom zaposleniku u prethodna tri mjeseca.

(3) U sluĉaju oslobaĊajuće odluke u postupku zbog poĉinjene teške povrede

obveze iz radnog odnosa, odluka o privremenom udaljenju prestaje danom pravomoćnosti te odluke. U tom sluĉaju zaposlenik ima pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za vrijeme trajanja posljedica odluke o udaljenju s rada.

Otpremnina

Ĉlanak 157.

(1) Zaposlenik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada,

osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreĊuje s obziroma na dužinu prethodnoga neprekidnog trajanja radnog odnosa sa poslodavcem.

(2) Visina otpremnine ne smije se ugovoriti odnosno odrediti u iznosu manjem od iznosa odreĊenog Zakonom o radu odnosno kolektivnim ugovorom.

Zbrinjavanje viška zaposlenika

Ĉlanak 158.

U sluĉaju nastupanja okolnosti zbrinjavanja viška zaposlenika primjenjuju se odredbe Zakona o radu.

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava

Ĉlanak 159.

(1) Poslodavac je dužan u roku od osam dana na zahtjev zaposlenika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.

(2) Poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa

zaposleniku vratiti radnu knjižicu kao i sve njegove isprave, te primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

(3) Poslodavac u potvrdi ne smije naznaĉiti ništa što bi zaposleniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

XIII. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA ZAPOSLENIKA Opće odredbe

Ĉlanak 160.

(1) Poslodavac je dužan štititi dostojanstvo zaposlenika za vrijeme obavljanja

posla tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita ukljuĉuje i poduzimanje preventivnih mjera.

(2) U cilju zaštite dostojanstva zaposlenika, poslodavac će naroĉito voditi raĉuna pri donošenju odluka o ureĊenju radnih i sanitarnih prostorija, izboru obvezne radne

odjeće, naĉinu kontrole radnika i imovine, te pri odluĉivanju o svim drugim pitanjima uvjeta rada koji, izravno ili neizravno, mogu uzrokovati izloženost zaposlenika razliĉitim oblicima uznemiravanja.

Ĉlanak 161.

Dostojanstvo zaposlenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja

nadreĊenih, suradnika i drugih osoba s kojima zaposlenik redovito dolazi u doticaj pri obavljanju poslova svog radnog mjesta.

Uznemiravanje

Ĉlanak 162.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema zaposleniku na osnovi

rase, boje kože, spola, spolnog odreĊenja, braĉnog stanja, obiteljskih veza, dobi, jezika, vjere, politiĉkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rodnog identiteta, društvenog položaja, ĉlanstva u sindikatu, tjelesnih ili duševnih poteš-koća , trudnoće, tjelesnog izgleda i drugih osobina, a ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika, koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ĉlanak 163.

Uznemiravanjem se osobito smatra svaki ĉin, pojedinaĉan ili ponavljan,verbalni, neverbalni ili fiziĉki koji stvara ili pridonosi stvaranju neugodnih i neprijateljskih radnih okolnosti ili koji drugu osobu zastrašuje, vrijeĊa ili ponižava, primjerice:

uznemirujući telefonski pozivi, upotreba nepriliĉnih izraza i neprimjerenog tona u ophoĊenju, zahtjevi za obavljanjem poslova koji nisu poslovi za obavljanjem kojih je sklopljen ugovor o radu, a kojima se zaposlenik stavlja u ponižavajući položaj.

Ĉlanak 164.

(1) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziĉki neželjeno

ponašanje spolne naravi, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(2) Spolno uznemiravanje karakterizira izostanak pristanka ili odbijanje druge

strane, a ukljuĉuje ponavljano neželjeno upućivanje verbalnih i fiziĉkih prijedloga spolne naravi drugoj osobi, fiziĉko napastovanje, ponavljano neželjeno iznošenje šala i opaski koje su spolno obojene, ukljuĉujući referiranje na spol i spolnu orijentaciju, ruganje i ismijavanje koje je spolno obojeno, izlaganje spolno uvredljivoga i uznemirujućeg materijala, te zahtijevanje spolnih usluga u zamjenu za odreĊeno djelovanje ili propuštanje s pozicije autoriteta.

Ĉlanak 165.

Težim oblikom uznemiravanja i spolnog uznemiravanja smatrat će se uznemiravanje poĉinjeno prema odreĊenom zaposleniku po više osnova iz ĉlanka 162., 163. i 164. ovoga Pravilnika (višestruko uznemiravanje), uznemiravanje poĉinjeno više puta (ponovljeno

uznemiravanje), koje je poĉinjeno kroz dulje vrijeme (produljeno uznemiravanje) ili koje posljedicama posebno teško pogaĊa žrtvu uznemiravanja.

Ĉlanak 166.

Svi zaposlenici dužni su pri obavljanju poslova svojeg radnog mjesta ponašati se i postupati na naĉin kojim ne uznemiravaju i spolno ne uznemiravaju druge zaposlenike.

Povjerenici

Ĉlanak 167.

(1) Poslodavac će imenovati dvije osobe, jednu žensku i jednu mušku osobu

(povjerenike), te po jednog njihovog zamjenika, koji su u njegovo ime ovlašteni primati i provoditi postupak povodom pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva zaposlenika.

(2) Zaposlenik podnosi pritužbu jednom od povjerenika prema vlastitom izboru, pismeno ili usmeno.

(3) O usmenoj pritužbi povjerenik sastavlja bilješku koju potpisuje zaposlenik koji podnosi pritužbu.

Ĉlanak 168.

(1) Povjerenik je dužan što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od

dostave pritužbe, ispitati navode zaposlenika koji je podnio pritužbu, pozvati zaposlenika protiv kojeg je pritužba podnesena, odnosno osobu s kojom zaposlenik redovito dolazi u

doticaj pri obavljanju poslova svojega radnog mjesta, a protiv koje je pritužba podne-sena, da se oĉituje o pritužbi.

(2) Zaposlenik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik.

(3) O oĉitovanju zaposlenika ili osobe iz stavka 1. ovog ĉlanka povjerenik sastavlja bilješku koju taj zaposlenik odnosno osoba potpisuje.

Privremene mjere zaštite zaposlenika

Ĉlanak 169.

(1) Povjerenik može, ukoliko ocijeni da je zaposlenika potrebno zaštititi prije

donošenja odluke o pritužbi, predložiti rektoru odreĊivanje privremene mjere za zaštitu zaposlenika.

(2) Pretpostavke za odreĊivanje privremene mjere jesu:

1) da je podnositelj zahtjeva uĉinio vjerojatnim da je uznemiravan i/ili spolno uznemiravan,

2) da je odreĊivanje privremene mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti od nenadoknadive štete, osobito od težih oblika uznemiravanja odnosno spolnog uznemiravanja, ili sprjeĉavanja nasilja.

(3) Odluku o odreĊivanju privremene mjere, uz prethodnu obavijest nadreĊenom rukovoditelju zaposlenika, donosi povjerenik i odmah je dostavlja na potvrdu rektoru ili osobi koja ga zamjenjuje.

Ĉlanak 170.

(1) Privremene mjere su:

1) privremeno oslobaĊanje zaposlenika koji je podnio pritužbu od obveze rada,

2) privremeno udaljenje s rada zaposlenika protiv kojeg je podnesena pritužba,

3) oslobaĊanje zaposlenika od obveze obavljanja poslova kod kojih dolazi u doticaj s osobom protiv koje je podnio pritužbu.

(2) U sluĉaju iz stavka 1. alineja 1. ovoga ĉlanka zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

(3) U sluĉaju iz stavka 1. alineja 2. ovoga ĉlanka, ako se utvrdi da je pritužba bila osnovana, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini polovine prosjeĉne isplaćene mu plaće u prethodna tri mjeseca.

Odluka o pritužbi

Ĉlanak 171.

Povjerenik mora najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe donijeti odluku o pritužbi.

Ĉlanak 172.

Ponašanje zaposlenika, za koje je utvrĊeno da predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje, predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Ĉlanak 173.

Uzimajući u obzir sve okolnosti sluĉaja, zaposlenika, za kojeg se utvrdi da je izvršio uznemiravanje ili spolno uznemiravanje, poslodavac može:

1) usmeno upozoriti,

2) izreći pisano upozorenje,

3) izvršiti drugaĉiji raspored rada zaposlenika, ako priroda posla to omogućuje,

4) izvršiti razmještaj zaposlenika u poslovnim prostorijama,

5) otkazati ugovor o radu u sluĉaju težih oblika uznemiravanja i spolnog uznemiravanja iz ĉlanka 165. ovoga Pravilnika.

Ĉlanak 174.

(1) U odnosu na prikupljene podatke i ĉinjenice, te u odnosu na poduzete i

predložene mjere zaštite dostojanstva zaposlenika, povjerenik je dužan štititi privatnost i dostojanstvo svih sudionika i pridonositi ozraĉju meĊusobnog uvažavanja i poštovanja zaposlenika, neovisno o njihovom hijerarhijskom položaju u radnoj sredini.

(2) Svi prikupljeni podaci predstavljaju poslovnu tajnu.

(3) Povreda odredbi o tajnosti podataka od strane bilo kojeg ĉlana Povjerenstva predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Ĉlanak 175.

(1) Odluku o postojanju uznemiravanja povjerenik dostavlja zaposleniku koji je podnio pritužbu, zaposleniku protiv kojeg je podnijeta pritužba, nadreĊenim rukovoditeljima oba zaposlenika, te nadležnoj osobi zaduženoj za voĊenje zbirke osobnih podataka radi pohranjivanja odluke u dosije zaposlenika.

Ĉlanak 176.

(1) Ako poslodavac u roku od osam dana ne poduzme mjere za spreĉavanje

uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ili ako su mjere koje je poduzeo oĉito neprimjerene, zaposlenik koji je uznemiravan ili sporno uznemiravan ima pravo prekinuti rad, dok mu se ne osigura zaštita dostojanstva, uz uvjet da u daljnjem roku od osam dana zatraži zaštitu pred nadležnim sudom.

(2) Za vrijeme prekida rada iz stavka 1. ovoga ĉlanka, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini koju bi ostvario da je radio.

XIV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Ĉlanak 177.

(1) Osoba ovlaštena za odluĉivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa je Rektor Sveuĉilišta.

(2) Rektor može svoja ovlaštenja odlukom u pisanom obliku prenijeti na jednog od svojih pomoćnika – prorektora.

Ĉlanak 178.

(1) Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog

odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeĊeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

(2) Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva zaposlenika iz

stavka 1. ovoga ĉlanka ne udovolji tom zahtjevu, zaposlenik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom.

(3) Zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom ne može tražiti zaposlenik

koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga ĉlanka, osim u sluĉaju zahtjeva zaposlenika za naknadu štete ili drugih novĉanih potraživanja iz radnog odnosa.

(4) Odredbe ovoga ĉlanka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva zaposlenika.

XV. DOSTAVLJANJE ODLUKA ZAPOSLENIKU Odredbe o dostavi

Ĉlanak 179.

(1) Sve odluke poslodavca koje se tiĉu prava i obveza iz radnog odnosa, dostavit će se zaposleniku osobno.

(2) Dostava se obavlja radnim danom na radnom mjestu zaposlenika kojem se dostava ima obaviti.

(3) Na dostavnici zaposlenik pored vlastoruĉnog potpisa naznaĉuje i datum primitka.

(4) Dostava se može obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku zaposlenika kojem se dostava ima obaviti, koji se zatekne na tom mjestu.

Ĉlanak 180.

(1) Kad zaposlenik kojem se dostava ima obaviti na radnom mjestu bez razloga

odbije primiti pismeno, dostavljaĉ će to naznaĉiti na pismenu i vratiti osobi koja pismeno dostavlja, a u prostoriji gdje ta osoba radi, ostaviti obavijest o pokušanoj dostavi s upozorenjem da će se dostava obaviti putem oglasne ploĉe Rektorata Sveuĉilišta.

(2) Smatrat će se da je dostava obavljena istekom trećeg dana od stavljanja pismena na oglasnu ploĉu Rektorata Sveuĉilišta.

Ĉlanak 181.

(1) Ako se odluka zaposleniku ne može obaviti na radnom mjestu, zbog njegove odsutnosti s rada, dostavljanje će se obaviti putem pošte odnosno pravne osobe registrirane za obavljanje dostave ili preko javnog bilježnika, i to na adresi njegova prebivališta ili na adresi njegova upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu stanovanja koji se vodi u kadrovskoj evidenciji.

(2) Dostava će se izvršiti preporuĉenom pošiljkom s povratnicom.

(3)Ako se dostava ne uspije obaviti prema odredbama prethodnog stavka, ista će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploĉu Rektorata Sveuĉilišta.

(4) Smatrat će se da je dostava obavljena istekom trećeg dana od objave na oglasnoj ploĉi Rektorata Sveuĉilišta.

XVI. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNOG POVJERENIKA

Ĉlanak 182.

Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost sindikalnog povjerenika ili sindikata donijeti odluku o :

1) otkazu sindikalnom povjereniku,

2) otkazu kandidatu za sindikalnog povjerenika koji nije izabran, te ĉlanu izbornog odbora, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrĊenja izbornih rezultata,

3) otkazu zaposleniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, otkazu zaposleniku osobi s invaliditetom,

4) otkazu zaposleniku starijem od šezdeset godina,

5) u drugim sluĉajevima predviĊenim zakonom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom.

Ĉlanak 183.

Na prava sindikalnih predstavnika i povjerenika , odnosno predstavnika zaposlenika u upravnim ili nadzornim tijelima poslodavca, povjerenika zaštite na radu, nadalje, na pitanja sindikalne aktivnosti, uvjeta za rad sindikata, zaštite sindikalnog povjerenika, štrajka i druga pitanja primjenjuju se odredbe zakona i drugih propisa odnosno kolektivnog ugovora.

50