SADR@AJ:
K O L E K T I V N I U G O V O R ZA RADNIKE
HP-HRVATSKE POŠTE d.d.
SADR@AJ:
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA RADNIKE HP-HRVATSKE POŠTE d.d.
I. OPĆE ODREDBE 7
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU 7
III. IZMJENE UGOVORA O RADU 10
IV. RADNO VRIJEME I RASPORED
RADNOG VREMENA 11
V. ODMORI I DOPUSTI 17
VI. ZAŠTITA NA RADU 25
VII. POSEBNA ZAŠTITA OSOBA S INVALIDITETOM I RADNIKA PRED
MIROVINOM 28
VIII. PLAĆE 29
IX. NAKNADE PLAĆA 32
X. ROKOVI I RAZDOBLJE ISPLATE PLAĆE
I NAKNADA PLAĆE 34
XI. OSTALA MATERIJALNA PRAVA
RADNIKA 34
XII. IZUMI I TEHNIČKIH UNAPRJE\ENJA 47
XIII. OTKAZ UGOVORA O RADU 48
XIV. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA 48
XV. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA 49
XVI. ODGOVORNOST RADNIKA 49
XVII. IZOBRAZBA RADNIKA 50
XVIII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA 50
XIX. PRAVO RADNIKA NA ŠTRAJK 54
XX. SOCIJALNI MIR 54
XXI. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH
RADNIH SPOROVA 55
XXII. RJEŠAVANJE INDIVIDUALNIH
RADNIH SPOROVA 56
XXIII. ZAVRŠNE ODREDBE 56
XXIV. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE UGOVORA 58
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA RADNIKE HP-HRVATSKE POŠTE d.d.
sklopljen između
HP-Hrvatske pošte d.d., i
Hrvatskog sindikata pošte,
Republičkog sindikata radnika Hrvatske
Zagreb, 31. prosinca 2013.g.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugo- vor) uređuju se prava i obveze njegovih potpisnika te prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom rad- nika zaposlenih kod Poslodavca.
Članak 2.
(1) Prema odredbama ovog Ugovora Poslodavac je HP-Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.
(2) Prema odredbama ovog Ugovora radnik je fi- zička osoba koja obavlja određene poslove za Poslo- davca na temelju ugovora o radu.
(3) Pravna pravila sadržana u ovom Ugovoru pri- mjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, sukladno odredbama Zakona o radu, primje- njuje kolektivni ugovor.
(4) Ovaj Ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklo- pile te sve osobe koje su u vrijeme njegova sklapanja bile ili su naknadno postale članovi udruge koja ga je sklopila.
(5) Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se na po- dručju Republike Hrvatske.
(6) Izrazi koji se u ovom Ugovoru rabe za osobe u muškom rodu neutralni su i odnose se na muške i žen- ske osobe.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Članak 3.
(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku mora sadržavati uglavke:
1. o strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu;
2. o mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glav- no mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima;
3. o nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se radnik zapošljava, ili kratak popis ili opis poslova;
4. o danu početka rada;
5. o očekivanom trajanju ugovora i razlozima njegova sklapanja, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme;
6. o trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u trenutku sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora;
7. o otkaznim rokovima kojih se mora pridrža- vati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u trenutku sklapanja ugovora, odnosno izdavanja po- tvrde, načinu određivanja otkaznih rokova;
8. o osnovnoj plaći, dodacima na plaću te raz- dobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo;
9. o trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
(2) Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. stavka 1. ovog članka u ugovoru o radu se može uputiti na od- govarajuće zakone, druge propise, ovaj Ugovor ili Pra- vilnik o radu koji uređuju ta pitanja.
Članak 4.
(1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu koji se sklapa u pravilu na neodređeno vrijeme.
(2) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti i na od- ređeno vrijeme u skladu sa odredbama Zakona o radu.
(3) Poslodavac će nastojati imati najniži mogući broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme, o čemu će kvartalno obavještavati reprezentativne sindikate, potpisnike ovog Ugovora.
Članak 5.
Poslodavac može zasnovati radni odnos na odre- đeno vrijeme i s osobom koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala radi njezina osposob- ljavanja za samostalan rad (dalje u tekstu: pripravnik).
Članak 6.
(1) U slučaju potrebe za zapošljavanjem na slo- bodnom ili novom radnom mjestu na neodređeno vri- jeme Poslodavac će raspisati interni natječaj.
(2) Iznimno, interni natječaj neće se raspisivati u slučaju zapošljavanja na radnom mjestu s posebnim ovlastima, kao i u slučaju zapošljavanja na radnom mjestu za koje kod Poslodavca ne postoji radnik koji posjeduje potrebne kvalifikacije i kompetencije.
(3) Na internom natječaju prednost ima radnik koji svojim kvalifikacijama i kompetencijama najbolje udo- voljava zahtjevima radnog mjesta za koje se natječe.
Članak 7.
(1) Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ugovaranje i trajanje probnog rada,
pripravničkog staža i stručnog osposobljavanja za rad te izobrazbe, kao i sadržaj programa probnog rada ili pripravničkog staža te način polaganja stručnog ispita uređuju se Pravilnikom o radu.
(2) Ako radnik ne zadovolji na probnom radu, ot- kaz ugovora o radu mora biti obrazložen.
Članak 8.
(1) Poslodavac može ponuditi radniku da određe- ne poslove obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor Poslodavca, u skladu sa Zakonom o radu.
(2) Odredbe ovog Ugovora o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu, prekovreme- nom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, kada je riječ o radniku iz prethodnog stavka, ugovorom o radu mogu se ugovoriti i drukčije nego je to uređeno Zakonom o radu.
Članak 9.
Poslodavac se obvezuje da bez suglasnosti repre- zentativnih sindikata, potpisnika ovog ugovora, neće ustupati poslove iz djelatnosti prijma, usmjeravanja, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka drugim prav- nim i fizičkim osobama ako bi se time prouzročio višak broja zaposlenih u Društvu.
III. IZMJENE UGOVORA O RADU
Članak 10.
(1) Ugovor o radu može se izmijeniti bez prethod- nog otkaza ugovora o radu, a osobito u slučajevima:
– potrebe procesa i organizacije rada, uz su- glasnost radnika;
– na zahtjev radnika zbog obiteljskih ili drugih opravdanih razloga;
– kad se tijekom radnog vijeka radnika sma- njuje njegova radna sposobnost zbog godina starosti, povrede na radu, profesionalnih bo- lesti, radne invalidnosti ili ratne invalidnosti.
(2) O promjenama iz stavka 1.ovog članka Poslo- davac će obavijestiti radničko vijeće.
Članak 11.
(1) Prije stupanja na rad organizacijska jedinica Poslodavca u kojoj radnik zasniva radni odnos mora radniku omogućiti upoznavanje s općim aktima Poslo- davca kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa, kao i s ovim Ugovorom.
(2) Način upoznavanja radnika s propisima u vezi s radnim odnosom, organizacijom rada i zaštitom zdrav- lja i sigurnosti na radu uređuje se Pravilnikom o radu.
IV. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA
Članak 12.
(1) Puno radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od 40 (četrdeset) sati tjedno.
(2) Radno vrijeme raspoređeno je u pravilu na 5 (pet) dana u tjednu.
(3) Zbog potrebe posla i organizacije rada, Poslo- davac može pisanom odlukom radno vrijeme u pojedi-
nim organizacijskim jedinicama rasporediti na 3 (tri), 4 (četiri) ili 6 (šest) dana u tjednu.
(4) Odluku o rasporedu radnog vremena na 6 (šest) dana u tjednu donosi Uprava Društva uz pret- hodni dogovor sa reprezentativnim sindikatima.
(5) Početak i završetak radnog vremena radnika, vrijeme korištenja stanke, način izmjena smjena, duži- nu trajanja smjena te poslove koji zbog svoje naravi zahtijevaju različit raspored radnog vremena tijekom godine određuje Poslodavac uz prethodno savjetova- nje s radničkim vijećem.
Članak 13.
(1) Radnik koji radi na radnom mjestu s nepunim radnim vremenom ima prava i obveze radnika koji radi puno radno vrijeme, a ostvaruje ih u opsegu koji ovisi o dužini radnog vremena, doprinosu u radu i rezultati- ma rada, sukladno Zakonu i ovom Ugovoru.
(2) Ako je za stjecanje određenih prava važno pret- hodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.
Članak 14.
(1) Rad radnika u vremenu između 22 (dvadeset dva) sata i 6 (šest) sati idućeg dana, neovisno o njegovu trajanju, smatra se noćnim radom.
(2) Sporazumom sklopljenim između Poslodavca i radničkog vijeća može se, zbog posebnosti poslova koji se obavljaju u pojedinim organizacijskim jedinica- ma, za određene slučajeve drukčije utvrditi razdoblje koje se smatra noćnim radom.
(3) Poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.
(4) Kada je noćni rad maloljetnika dopušten suk- ladno Zakonu, a punoljetni radnici nisu dostupni, taj rad ne može, u razdoblju od dvadeset četiri sata, trajati duže od 8 (osam) sati niti maloljetnik smije raditi u raz- doblju od ponoći do četiri sata ujutro.
(5) Xxxxx rad smatra se otežanim uvjetom rada pri utvrđivanju prava radnika iz radnog odnosa.
(6) Rad noćnog radnika, uz savjetovanje s radnič- kim vijećem, može trajati duže od osam sati, ali ne duže od najviše dopuštenog trajanja rada noćnog radnika sukladno Zakonu o radu.
Članak 15.
(1) Smjenski radnik je radnik koji kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jed- nog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.
(2) Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da pojedini radnik radi noću uzastopno najviše jedan tjedan.
(3) Radom radnika u popodnevnom radnom vreme- nu smatra se rad radnika u vremenu od 12 (dvanaest) sati do 22 (dvadeset i dva) sata.
Članak 16
(1) Dvokratnim radnim vremenom smatra se radno vrijeme radnika prema rasporedu radnog vremena gdje dolazi do prekida rada od najmanje 60 (šezdeset) minuta.
(2) Uvođenje dvokratnog rada moguće je samo uz suglasnost radničkog vijeća.
Članak 17.
(1) Ako to zahtijeva narav posla, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekid- nih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vreme- na, na način da prosječno radno vrijeme prilikom traja- nja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepu- nog radnog vremena (preraspodjela radnog vremena).
(2) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
(3) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tije- kom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepu- nog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 (četrdeset osam) sati tjedno.
(4) Iznimno, u razdobljima preraspodjele u kojima se radi duže od punog ili nepunog radnog vremena, rad- no vrijeme može trajati najduže 56 (pedeset šest) sati tjedno, odnosno 60 (šezdeset sati) tjedno ako Poslo- davac posluje sezonski, samo ako radnik dostavi Po- slodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
(5) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vreme- na može trajati najduže 6 (šest) mjeseci.
(6) Trudnica, roditelj s djetetom do 3 (tri) godine sta- rosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu mogu raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom
radnom vremenu iz stavka 3. ovoga članka samo ako Poslodavcu dostave pisanu izjavu o dobrovoljnom pris- tanku na takav rad.
(7) Poslodavac ne smije maloljetniku odrediti rad u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od 8 (osam) sati dnevno.
Članak 18.
(1) Odluku o preraspodjeli radnog vremena, suk- ladno Zakonu o radu i ovom Ugovoru, donosi Posloda- vac uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem, a odluka se dostavlja radniku na kojeg se odnosi najka- snije 8 (osam) dana prije početka preraspodjele rad- nog vremena.
(2) Radniku na kojeg se odnosi preraspodjela rad- nog vremena pripadaju sva prava utvrđena Zakonom o radu, a plaća i dodatak za prehranu u razdoblju u kojem će radnik raditi ili neće raditi isplaćivat će se sukladno ovom Ugovoru i općim aktima Poslodavca.
(3) U odluci o preraspodjeli radnog vremena Po- slodavac je dužan navesti u kojem će razdoblju radnik raditi duže, a u kojem kraće od punog ili nepunog rad- nog vremena.
Članak 19.
(1) O prekovremenom radu odlučuje Poslodavac u slučajevima određenim zakonom, na način i u postup- ku propisanim Pravilnikom o radu.
(2) Prekovremeni rad Poslodavac ne smije naložiti maloljetnim radnicima.
(3) Pisana potvrda o broju sati obavljenog preko- vremenog rada mora biti dostavljena radniku najkasnije
drugi radni dan u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je prekovremeni rad obavljen.
(4) Trudnica, roditelj s djetetom do 3 (tri) godine sta- rosti, samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu može raditi prekovremeno samo ako dostavi Poslo- davcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
(5) Odluku o pozivanju radnika na hitni prekovre- meni rad (izvanredni rad) u vrijeme dnevnog odmora, dane tjednog odmora, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, državnih blagdana i praznika donosi ovlašte- na osoba Poslodavca (s popisa ovlaštenika) samo u slučajevima kad se s raspoloživim radnicima ne može osigurati nesmetano odvijanje tehnološkog procesa, odnosno u slučaju kad bi zbog izostanka hitnog preko- vremenog rada (izvanrednog rada) nastala šteta za Poslodavca.
Članak 20.
Ako posebnim propisom ili ovom Ugovorom nije drukčije određeno, odredbe glave IV. ovog Ugovora primjenjuju se na sve radnike zaposlene kod Poslo- davca.
Članak 21.
Poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i rad- nika koji je sklopio ugovor o radu za nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoje mogućnosti za takvu vrstu rada.
V. ODMORI I DOPUSTI
Članak 22.
(1) Radnik koji radi najmanje 6 (šest) sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 (trideset) minuta neprekidno.
(2) Radnik koji prema rasporedu radnog vremena radi duže od 10 (deset) sati dnevno ima pravo na od- mor (stanku) u dvostrukom trajanju koja se može kori- stiti u najviše dva navrata.
(3) Stanka se ubraja u radno vrijeme radnika.
(4) Radnici koji rade s računalom na radnom mje- stu na kojem nema mogućnosti spontanih prekida rada imaju pravo na stanku u skladu s posebnim propisom.
(5) Vrijeme odmora ne može se koristiti u prva dva sata nakon početka radnog vremena ni zadnja 2 (dva) sata radnog vremena.
(6) Iznimno, Uprava Društva ili od Uprave Društva ovlaštena osoba može posebnom odlukom odrediti da se odmor (stanka) može koristiti u prva dva sata nakon početka radnog vremena ili zadnja dva sata radnog vremena, uz suglasnost radničkog vijeća.
(7) Vrijeme i raspored korištenja odmora (stanke) iz stavka 1. i 2. ovog članka određuje Poslodavac.
Članak 23.
(1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 (dvadeset četiri) sata radnik ima pravo na dnevni od- mor od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.
(2) Zbog razloga utvrđenih u Zakonu o radu, Poslo- davac može punoljetnom radniku odrediti dnevni odmor
u neprekidnom trajanju kraćem od 12 (dvanaest) xxxx, ali ne kraćem od 8 (osam) sati dnevno, uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka radniku će se osigurati korištenje dnevnog zamjenskog odmora suk- ladno Zakonu o radu.
Članak 24.
(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u nepreki- nutom trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 23. ovog Ugovora.
(2) Radnik ima pravo iskoristiti tjedni odmor nedje- ljom, odnosno na dan koji prethodi nedjelji ili slijedi nakon nje ako mu se zbog organizacije rada ne može omogućiti korištenje tjednog odmora nedjeljom.
(3) Ako radnik ne može iskoristiti odmor na način naveden u stavcima 1. i 2. ovog članka, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdo- blju koje ne može biti duže od 2 (dva) tjedna.
(4) Radnici koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu iskoristiti tjedni odmor iz stavka 1. ovog članka zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada imaju pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 (dvadeset četi- ri) sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor iz članka
23. ovog Ugovora.
Članak 25.
(1) Radnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 (dvadeset) dana.
(2) Godišnji odmor iz stavka 1. ovog članka pove- ćava se primjenom sljedećih kriterija:
– složenosti poslova,
– radnog staža,
– otežanih uvjeta rada,
– socijalnih uvjeta.
1. Na temelju složenosti poslova:
– operativni menadžment (pomoćnici direktora, eksperti, voditelji odjela/područja,
savjetnici, koordinatori) 4 dana
– „Front office“ i podrška
(stručni suradnici i voditelji timova, referenti, poštonoše, operateri i
ostali) 3 dana
– profesionalna potpora
(pomoćni radnici, NSS radnici) 2 dana
2. Na temelju radnog staža:
– do 5 godina radnog staža 1 dan
– od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana
– od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana
– od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana
– od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana
– od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana
– više od 30 godina radnog staža 7 dana
3. Na temelju otežanih uvjeta rada:
– rad sa strankama 1dan
– rad na otvorenom (dostavljači
i radnici na peronu) 1 dan
– rad na motociklu 2 dana
– svakodnevni rad s teretom pri dugotrajnom opterećenju
većim od 40 bodova 1 dan
4. Na temelju posebnih socijalnih uvjeta:
– roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili
utvrđenom invalidnošću 2 dana
– samohranom roditelju 2 dana
– radniku za svako dijete do
12 (dvanaest) godina starosti 1 dan
– radniku invalidu u skladu sa
Zakonom 2 dana
(3) U smislu odredaba ovog Ugovora samohranim roditeljem smatra se roditelj:
– izvanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen;
– izvanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a majka ostvaruje pravo na dječji doplatak;
– djeteta razvedenih roditelja, a roditelj kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ostva- ruje pravo na dječji doplatak;
– kojem je bračni drug umro ili je proglašen nestalim.
(4) Kriteriji se primjenjuju kumulativno.
(5) U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se blag- dani, neradni dani, subote i nedjelje.
(6) Godišnji odmor može ukupno iznositi najviše 28 (dvadeset osam) dana.
Članak 26.
(1) Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u 2 (dva) dijela, osim ako se s Poslodavcem drukčije ne dogovori.
(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje 2 (dva) tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je os- tvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 2 (dva) tjedna.
(3) Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koris- titi najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
(4) Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, a još jedan dan ako za to postoji mogućnost, uz obvezu da o tome obavijesti neposred- nog rukovoditelja najmanje 2 (dva) dana prije njego- vog korištenja.
Članak 27.
(1) Poslodavac do kraja kalendarske godine, uz sa- vjetovanje s radničkim vijećem, donosi plan korištenja godišnjih odmora za iduću kalendarsku godinu, uzi- majući u obzir potrebe organizacije rada i osobne po- trebe radnika.
(2) Planom korištenja godišnjih odmora iz stavka
1. ovog članka utvrđuje se trajanje godišnjeg odmora za svakog radnika te planirani dan početka i završetka godišnjeg odmora ili njegovih dijelova.
Članak 28.
(1) Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmo- ra mora sadržavati sve kriterije prema kojima je radni- ku utvrđeno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme u ko- jem će radnik koristiti godišnji odmor.
(2) Prigodom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora pojedinom radniku uzimaju se u obzir svi kriteriji koje
on ispunjava 30 (trideset) dana prije nastupa korištenja godišnjeg odmora ili prije nastupa prvog dijela godiš- njeg odmora za one radnike koji ga koriste u dijelovima.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, kod kriterija radnog straža uzimaju se u obzir pune godine radnog staža koje će radnik ispuniti na kraju kalendarske godi- ne za koju se godišnji odmor utvrđuje.
(4) Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmo- ra mora se uručiti radniku najkasnije 15 (petnaest) dana prije početka korištenja godišnjeg odmora
Članak 29.
Protiv odluke o rasporedu i trajanju godišnjeg odmo- ra radnik ima pravo podnijeti Poslodavcu zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 (petnaest) dana od uručenja odluke.
Članak 30.
(1) Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmo- ra koji je prekinut ili nije iskorišten u kalendarskoj godi- ni u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.
(2) Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora koje je nastalo po nalogu Poslodavca.
(3) Troškovima iz stavka 2. ovog članka smatraju se stvarni putni i drugi troškovi koje je radnik imao u polasku i povratku u mjesto boravišta ili prebivališta do mjesta u kojem se koristio godišnjim odmorom u trenut- ku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta boravišta ili prebivališta prema Pravilniku o naknadama troškova na službenom putovanju.
(4) U slučaju prestanka ugovora o radu Posloda- vac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti isplatiti naknadu sukladno Zakonu o radu.
Članak 31.
(1) Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno 7 (sedam) radnih dana godišnje, s tim da u pojedinač- nim slučajevima ostvaruje sljedeća prava:
– sklapanje braka 4 dana
– sklapanje braka djeteta 1 dan
– rođenje ili posvojenje djeteta 4 dana
– smrt roditelja, bračnog druga
ili djeteta 5 dana
– smrt roditelja bračnog druga 2 dana
– smrt brata ili sestre 3 dana
– smrt djeda ili bake 2 dan
– smrt unuka ili unuke 3 dana
– smrt snahe ili zeta 1 dan
– teška bolest člana uže obitelji 4 dana
(2) Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovis- no o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
(3) Za svaki poziv upućen od strane sudskih, uprav- nih ili drugih tijela radnik ima pravo na opravdani izos- tanak bez naknade plaće.
(4) Pravo korištenja plaćenog dopusta iz stavka 1. ovog članka strogo je namjensko radi oslobađanja od obveze rada i može se koristiti isključivo u vrijeme nas- tupa okolnosti na temelju kojih se ostvaruje pravo na plaćeni dopust.
Članak 32
(1) Dobrovoljni davatelj krvi za svako davanje krvi ostvaruje pravo na dva slobodna dana koja može isko- ristiti u roku od 30 dana od dana darivanja.
(2) Iznimno, ako se radi osiguranja nesmetanog procesa rada ne mogu odobriti slobodni dani u roku iz stavka 1. ovog članka, na pisano obrazloženje nepo- srednog rukovoditelja može se odobriti korištenje slo- bodnih dana i nakon proteka roka iz stavka 1. ovog članka, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana da- rivanja.
Članak 33.
(1) Radniku se može, na njegov zahtjev, odobriti ne- plaćeni dopust u trajanju do 30 (trideset) dana tijekom kalendarske godine za opravdane osobne potrebe:
– njegu bolesnog ili hendikepiranog člana uže obitelji;
– gradnju ili popravak kuće i popravak stana radi otklanjanja posljedica više sile;
– liječenje na vlastiti trošak;
– izobrazbu, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju na vlastiti trošak;
– posjet članovima uže obitelji koji žive u ino- zemstvu.
(2) Kada to okolnosti dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobri- ti radniku i u trajanju dužem od 30 (trideset) dana.
(3) Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze radnika iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
VI. ZAŠTITA NA RADU
Članak 34.
(1) Poslodavac je obvezan stalno raditi na unaprje- đenju zaštite na radu, primjenjivati je, a radnik je dužan pridržavati se propisa iz područja zaštite na radu.
(2) Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nuž- ne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprječavanje rizika na radu, pružanje informacija i os- posobljavanje radnika za rad na siguran način te brigu za potrebnu organizaciju rada i sredstva rada.
(3) Radi prilagodbe tehničkom napretku Posloda- vac je obvezan planirati tehnološki razvitak proizvod- nog ili radnog procesa, zamjenjujući ih neopasnim ili manje opasnim.
(4) Poslodavac je obvezan prigodom uvođenja no- vih tehnologija informirati radnike, odnosno njihove po- vjerenike za zaštitu na radu o tehnološkim karakteristi- kama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.
Članak 35.
(1) Poslodavac preuzima obvezu da, radi osigura- nja zaštite radnika tijekom njihova rada, osigura proved- bu sljedećih mjera:
– osiguranje potrebnih uvjeta za nesmetano obavljanje poslova na radnim mjestima;
– osiguranje uvjeta da se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima može nesmetano odvijati;
– osiguranje mjera zdravstvene zaštite obvez- nim zdravstvenim pregledima radnika u poseb- nim zdravstvenim institucijama, i to za radni-
ke koji rade na radnim mjestima s posebno otežanim i posebnim uvjetima rada;
– osiguranje mjera zdravstvene zaštite najma- nje jednom godišnje za radnike koji rade puno radno vrijeme s korisnicima usluga;
– osiguranje zaštitne opreme i osobnih zaštit- nih sredstava;
– osiguranje uvjeta, odnosno mjera za ostvari- vanje boljih uvjeta rada radnika kod kojih po- stoji povećana opasnost od profesionalnih bolesti ili nastupa invalidnosti;
– osiguravanje ispravnosti sredstava za rad su- kladno propisima o zaštiti na radu i kontrolu mikroklimatskih čimbenika u određenim vre- menskim razdobljima;
– obavještavanje i osposobljavanje radnika za rad na siguran način;
– osiguravanje radnicima, koji zbog svojega zdravstvenog stanja ne mogu obavljati posao za koji su zasnovali radni odnos, mogućnosti da se prema preostaloj radnoj sposobnosti mogu premjestiti na drugo radno mjesto.
(2) Poslodavac će povjereniku zaštite na radu ili sindikalnom povjereniku osigurati pravo uvida u pro- vedbu mjera iz prethodnog stavka ovog članka.
Članak 36.
U vezi s provedbom mjera zaštite na radu povjere- nik radnika zaštite na radu ima prava i obveze:
– sudjelovati u planiranju i unaprjeđivanju uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja no- vih supstanci u radni i proizvodni proces;
– biti obaviješten o svim promjenama koje utje- ču na sigurnost i zdravlje radnika;
– primati primjedbe radnika na primjenu propi- sa i provođenje mjera zaštite na radu;
– biti na inspekcijskim pregledima i informirati inspektora rada u području zaštite na radu o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik;
– pozivati inspektora rada u području zaštite na radu kad ocijeni da su ugroženi životi i zdrav- lje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti;
– školovati se za obavljanje ovih poslova, stal- no proširivati i unaprjeđivati znanje, pratiti i pri- kupljati informacije od značenja za svoj rad;
– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje;
– svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način;
– pristupati mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada;
– druga prava i obveze sukladno posebnom sporazumu sklopljenom između Poslodavca i sindikata.
Članak 37.
Otežani uvjeti rada, koji se ne mogu otkloniti pri- mjenom propisa i mjera zaštite na radu, utvrđuju se pre- ma sljedećim kriterijima:
– utjecaju okoline – mikroklimatski uvjeti, zra- čenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti;
– opterećenju – fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma (rad u smjenama);
– povećanom riziku od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, kao i ugrožava- nju zdravlja, života i drugih bolesti u svezi s radom, kao i tehnoloških akcidenata;
– xxxx s opasnim radnim tvarima.
Članak 38.
Poslodavac ne može kao nadomjestak za propu- štenu primjenu propisa zaštite na radu ugovoriti i ispla- titi novčanu naknadu radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima.
VII. POSEBNA ZAŠTITA OSOBA S INVALIDITETOM I RADNIKA PRED XXXXXXXXX
Članak 39.
(1) Plaća radnika kojemu je utvrđena ratna invalid- nost ili profesionalna nesposobnost za rad ili nepo- sredna opasnost od nastanka invalidnosti te radnika nakon završene profesionalne rehabilitacije, a koje su posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pri- godom ponude izmijenjenog ugovora o radu ne može biti manja od plaće koju je ostvarivao prema prethod- no sklopljenom ugovoru o radu.
Članak 40.
(1) U slučaju promjene ugovora o radu radniku ko- jem do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje
najviše 5 (pet) godina života poslodavac će ponuditi bodove osnovne plaće koje je ostvarivao na temelju ugovora o radu koji je važio u trenutku stjecanja zašti- te, ako je to za radnika povoljnije.
(2) Bodovi iz stavka 1. ovog članka ne mogu biti veći od maksimalnih bodova predviđenih za radno mjesto za koje radnik sklapa ugovor o radu.
VIII. PLAĆE
Članak 41.
Za obavljeni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na plaću koja se utvrđuje u bruto-iznosu, a sastoji se od:
– osnovne plaće,
– dodatka osnovnoj plaći po osnovi radnog staža,
– dodatka za prehranu,
– dodatka osnovnoj plaći po osnovi uvjeta rada težih od normalnih uvjeta koji nisu vrednovani u osnovnoj plaći.
Članak 42.
(1) Osnovna plaća radnika je sastavni dio ugovora o radu koji se sklapa između radnika i Poslodavca za obavljanje posla određenog radnog mjesta.
(2) Osnovnu plaću radnika čini umnožak broja bo- dova vrednovanog radnog mjesta utvrđenog Pravilni- kom o plaćama i bruto-vrijednosti boda.
(3) Bruto-vrijednost boda za vrijeme trajanja ovog Ugovora iznosi 8,00 kuna.
(4) Najniža osnovna plaća kod Poslodavca ugova- ra se u visini plaće koja odgovara visini bodova prvog
platnog razreda za najniže rangirano radno mjesto su- kladno Pravilniku o plaćama, ako ovim Ugovorom nije drugačije određeno.
(5) U slučaju promjene sistematizacije radnih mje- sta, biti će usvojen novi Cjenik radnih mjesta u Pravilni- ku o plaćama, a nakon usvajanja Cjenik radnih mjesta bit će sastavni dio ovog Ugovora.
Članak 43.
(1) Dodatkom osnovnoj plaći po osnovi radnog staža osnovna plaća radnika povećava se za svaku na- vršenu godinu radnog staža za 0,4% i to od prvog dana nakon isteka mjeseca u kojem je radnik navršio punu godinu radnog staža.
(2) Kao broj navršenih godina radnog staža smatra se ukupan broj godina radnog staža koje radnik navr- šava do kraja tekuće kalendarske godine.
Članak 44.
(1) Poslodavac participira u troškovima prehrane radnika u visini od 450,00 kuna bruto na mjesec i to samo za dane nazočnosti na radu.
(2) Iznimno, za vrijeme korištenja slobodnog dana s osnova rada (preraspodjela radnog vremena), radni- ku se isplaćuju troškovi prehrane kao da je na radu.
(3) Radniku koji ostvaruje pravo na dnevnicu ili te- renski dodatak, neovisno o njihovoj visini, ne isplaćuju se troškovi prehrane za one dane u kojima ostvaruje pravo na dnevnicu ili terenski dodatak.
Članak 45.
(1) Dodatkom osnovnoj plaći po osnovi uvjeta rada težih od normalnih uvjeta koji nisu vrednovani u osnovnoj
plaći radniku se uvećava osnovna plaća prema efektiv- nim satima provedenim u:
– xxxx xx dan Božića 100%
– radu na dan Uskrsa 100%
– u hitnom prekovremenom radu (kada dolazi do prekida dnevnog,
tjednog ili godišnjeg odmora) 100%
– prekovremenom radu 50%
– noćnom radu 40%
– xxxx xxxxxxxxx, na dane blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom 35%
– dvokratnom radu 25%
– xxxx xxxxxxx 25%
– izloženosti zračenju 15%
– smjenski rad (samo za rad u
popodnevnoj smjeni) 10%
– popodnevni rad (samo za radnike koji stalno rade u popodnevnoj smjeni) 10%
(2) U slučaju ostvarivanja prava po više temelja iz stavka 1. ovog članka, osim na temelju prekovremenog rada i rada noću, primjenjivat će se postotak koji je po- voljniji za radnika.
Članak 46.
(1) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u ko- jem je radnik pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se javi takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac (pripravnost).
(2) U slučaju zadane pripravnosti radniku se ispla- ćuje mjesečni iznos od 500,00 kuna neto.
(3) Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslo- ve za vrijeme pripravnosti računa se u radno vrijeme.
(4) Vrijeme i trajanje pripravnosti određuje se za svakog radnika posebnom odlukom Uprave Poslodav- ca ili od Uprave ovlaštene osobe.
(5) Pripravnost ni po jednoj osnovi ne može utjeca- ti na broj prekovremenih sati.
Članak 47.
(1) Osnovna plaća pripravnika primljenog radi os- posobljavanja za samostalni rad obračunava se u visini od 70% bodova iz Pravilnika o plaćama koji odgovara- ju najnižem platnom razredu onog radnog mjesta za koje je sklopljen ugovor o radu.
(2) Plaća pripravnika uvećava se za dodatak za prehranu i za rad u posebnim uvjetima.
Članak 48.
Za vrijeme privremenog premještaja na drugo rad- no mjesto zbog poslovnih razloga, u skladu sa Pravilni- kom o radu, radnik ima pravo na plaću radnog mjesta s kojeg je premješten, odnosno na najnižu plaću rad- nog mjesta na koje je premješten, ovisno o tome što je za njega povoljnije.
IX. NAKNADE PLAĆA
Članak 49.
Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da radi i onda kada ne radi zbog:
– plaćenog dopusta
– blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom
– vojnih vježbi, vježbi jedinica ministarstva nad- ležnog za unutarnje poslove, osposobljava- nja i sudjelovanja u obrani i civilnoj zaštiti
– stručnog osposobljavanja, izobrazbe, usavr- šavanja te obrazovanja sukladno pravilniku o radu
– prekida rada do kojega je došlo krivnjom Društva ili zbog drugih okolnosti za koje rad- nik nije odgovoran
– odbijanja rada jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu
– te u drugim slučajevima određenim zakonom.
Članak 50.
Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini svoje prosječne mjesečne pla- će isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca.
Članak 51.
(1) Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti do 7 dana na teret Poslodavca, radnik ima pravo na na- knadu plaće u visini od 70% osnovice obračunate pre- ma propisima o zdravstvenom osiguranju.
(2) Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti od 8 do 42 dana na teret Poslodavca, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 85% osnovice obračunate prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
(3) Za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 100% osnovice obračunate prema propisi- ma o zdravstvenom osiguranju.
X. ROKOVI I RAZDOBLJE ISPLATE PLAĆE I NAKNADA PLAĆE
Članak 52.
(1) Plaće i naknade plaća radnika isplaćuju se jed- nom mjesečno do 15. (petnaestog) u mjesecu za pro- tekli mjesec.
(2) Isplate plaća i naknada plaće obavljaju se pre- ko tekućeg računa ili štednih knjižica.
XI. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Članak 53.
(1) Radniku koji ostvaruje pravo na korištenje go- dišnjeg odmora u cijelosti može se isplatiti jednokratni dodatak na plaću (regres) u iznosu od 2.000 kuna neto.
(2) Radniku koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora može se isplatiti regres razmjerno broju dana godišnjeg odmora koji je ostvaren, i to u odnosu na puni regres.
(3) Invalidi rada i radnici koji sukladno Zakonu rade sa skraćenim radnim vremenom imaju pravo na puni regres bez obzira na broj dana godišnjeg odmora koji su ostvarili.
(4) Regres je pravo koje se ostvaruje samo u sluča- ju stvarnog korištenja godišnjeg odmora.
Članak 54.
(1) Poslodavac participira radniku u mjesečnim troškovima prijevoza ako je udaljenost od adrese sta- novanja radnika (mjesto i adresa prebivališta/boravišta
s koje radnik redovito dolazi na posao) do adrese rada (mjesto i adresa poštanskog ureda ili druge organiza- cijske jedinice poslodavca) 2 km ili više (dalje u tekstu: troškovi prijevoza).
(2) Participacija iz stavka 1. ovog članka odnosi se na najkraću izravnu relaciju od adrese stanovanja do adrese rada radnika koja se utvrđuje prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba (HAK) kao najkraća ruta uz korekciju za uređene pješačke staze, pješačke nathodnike i pothodnike. Ako radnik na dijelu puta od adrese stanovanja do adrese rada koristi trajektne ili druge brodske linije taj dio puta ne uračunava se u udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada.
(3) Poslodavac je obvezan participirati u troškovi- ma prijevoza samo onom radniku koji poslodavcu dos- tavi potpisanu izjavu o adresi stanovanja iz koje je raz- vidno da je pješačka udaljenost od adrese stanovanja radnika do adrese rada 2 km ili više. Izjavom o adresi stanovanja radnik pod punom građanskom i materijal- nom odgovornošću dokazuje da su podaci iz izjave u cijelosti točni.
(4) Poslodavac nije obvezan participirati u troško- vima prijevoza ako podaci iz dostavljene izjave o adre- si i mjestu stanovanja nisu točni ili se podaci iz dostav- ljene izjave promijene, a radnik poslodavcu ne dostavi izjavu o promjeni adrese stanovanja čiji sadržaj udovo- ljava uvjetima iz st. 3. ovog članka.
(5) Radnicima iz st. 1. Poslodavac participira u troš- kovima prijevoza:
a) radniku koji stanuje i radi u istom gradu, a koji ima organizirani javni gradski prijevoz tram- vajskim i/ili autobusnim linijama u visini cijene
mjesečne pokazne karte najjeftinijeg javnog gradskog prijevoznika u tom gradu, prve ta- rifne zone ako ih postoji više,
b) radniku koji stanuje u gradu koji ima organi- zirani javni gradski prijevoz tramvajskim i/ili autobusnim linijama, a radi u drugom nase- lju troškovi se participiraju prema priloženoj tablici. Ova participacija ne može biti manja od cijene mjesečne pokazne karte najjeftini- jeg javnog gradskog prijevoznika u tom gra- du, prve tarifne zone ako ih postoji više (mje- stu stanovanja),
c) radniku koji radi u gradu koji ima organizira- ni javni gradski prijevoz tramvajskim i/ili auto- busnim linijama, a stanuje u drugom naselju, troškovi se participiraju prema priloženoj tab- lici. Ova participacija ne može biti manja od cijene mjesečne pokazne karte najjeftinijeg jav- nog gradskog prijevoznika u tom gradu, prve tarifne zone ako ih postoji više (mjestu rada),
d) ako je u gradu u kojem radnik radi i u gradu u kojem radnik stanuje organiziran javni grad- ski prijevoz tramvajskim i/ili autobusnim linija- ma, troškovi prijevoza se participiraju prema priloženoj tablici. Ova participacija ne može biti manja od cijene mjesečne pokazne karte najjeftinijeg javnog gradskog prijevoznika u gradu u kojem radnik radi ili u kojem stanuje, u oba slučaja prve tarifne zone ako ih postoji više, ovisno o tome što je za njega povoljnije.
e) ako u naselju u kojem radnik stanuje i u kojem radi nije organiziran javni gradski prijevoz tram-
vajskim i/ili autobusnim linijama, troškovi pri- jevoza se participiraju prema priloženoj tablici. Tablica: razredi participacije za varijante b),c),d),e):
Udaljenost od adrese stanovanja radnika do adrese rada (km) | Bruto iznos participacije (kn) |
2 – 4,99 | 141,38 |
5 – 9,99 | 282,75 |
10 – 14,99 | 424,13 |
15 – 19,99 | 475,00 |
20 – 24,99 | 512,50 |
25 – 29,99 | 550,00 |
30 – 34,99 | 587,50 |
35 – 39,99 | 625,00 |
40 – 44,99 | 662,50 |
45 i više | 700,00 |
(6) Maksimalni iznos participacije u troškovima pri- jevoza iznosi 700 kuna mjesečno. Iznimno iznos parti- cipacije u troškovima prijevoza može iznositi i više od 700 kuna mjesečno samo u sljedećim slučajevima:
– kad radniku zbog iznimnih okolnosti na pri- jedlog izvršnog direktora Divizije ili izvršnog direktora Ureda podrške Upravi, Uprava Druš- tva posebnom odlukom odobri veći iznos participacije u troškovima prijevoza,
– kad je radnik upućen na područje za koje je potrebno koristiti trajekte ili druge brodske lini- je, Poslodavac je obvezan radniku naknaditi
cijenu prijevozne karte trajektne ili druge brod- ske linije koju je radnik koristio i za koji prije- voz radnik dostavi Poslodavcu original tra- jektne ili druge brodske karte.
(7) Poslodavac je obvezan participirati u troškovima prijevoza samo za dane radnikove nazočnosti na radu.
(8) Poslodavac nije obvezan participirati u troško- vima prijevoza radniku kojem je odobrena uporaba službenog motornog vozila Poslodavca od 0-24 sata.
(9) Radniku kojem je Poslodavac osigurao prijevoz u cijelosti ili djelomično, Poslodavac je obvezan partici- pirati u troškovima prijevoza sukladno odredbama ovog članka samo za dio relacije na kojoj radniku nije osigurao prijevoz.
(10) Participacija u troškovima prijevoza iz ovog članka obračunava se i isplaćuje s plaćom za protekli mjesec.
(11) U smislu ovog članka pojam grad obuhvaća područje prve tarifne zone javnog gradskog prijevoza.
Članak 55.
(1) Radniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada pravo na dnevnicu u iznosu od 150,00 kuna, naknada prijevoznih troškova do mjesta službenog puta i natrag te naknada punog iznosa troškova noće- nja, najviše do iznosa računa hotela s četiri zvjezdice.
(2) Naknada troškova i dnevnica za službeno puto- vanje u inozemstvo obračunavaju se sukladno propisi- ma za korisnike koji se financiraju iz sredstava držav- nog proračuna.
(3) Troškovi se nadoknađuju na temelju vjerodo- stojne dokumentacije (računa, prijevozne karte i dr.).
Članak 56.
(1) Kada je radnik upućen u mjesto rada s kojeg mu nije omogućen svakodnevni povratak u mjesto prebi- vališta/boravišta, neovisno o udaljenosti, radnik ostva- ruje pravo na stvarne troškove prijevoza do mjesta rada i natrag, dodatak u visini od 150,00 kuna bruto za svaki dan proveden na radu te mu je Poslodavac du- žan osigurati smještaj.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka ne primjenju- ju se odredbe članka 54. ovog Ugovora.
(3) Dnevnica i dodatak iz ovog članka međusobno se isključuju.
Članak 57.
Pravo i način uporabe privatnog motornog vozila u službene svrhe utvrđuju se općim aktom Poslodavca.
Članak 58.
Radniku kojeg Xxxxxxxxxx zbog potrebe posla traj- no rasporedi u drugo mjesto rada Poslodavac će na njegov zahtjev jednokratno osigurati selidbu radnikove obitelji te stvari u vezi sa selidbom.
Članak 59.
(1) Poslodavac će sve svoje radnike osigurati (24- satno) od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) i to u iznosima od najviše:
– smrt zbog bolesti: 20 000,00 kuna
– smrt zbog nezgode: 40.000,00 kuna
– trajni invaliditet zbog
nezgode: 80.000,00 kuna
– za liječenje u bolnici od posljedica nezgode
na iznos od 40,00 kuna po danu.
(2) Poslodavac će o sklopljenom ugovoru o osigu- ranju izvijestiti sindikate.
(3) Preslika police osiguranja je sastavni dio ovog Ugovora i objavljuje se u HP glasniku.
Članak 60.
(1) U slučaju pretrpljenog straha, boli, umanjenja ži- votnih aktivnosti i naruženosti nastale zbog neposred- ne izloženosti razbojništvu na radnom mjestu radnik ima pravo na naknadu u iznosu od najmanje 15.000,00 kuna.
(2) U slučaju psećeg ugriza prilikom obavljanja po- slova radnog mjesta radnik ima pravo na naknadu u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna.
(3) Prava radnika iz stavka 1. i 2. ovog članka os- tvaruju se zahtjevom kojem se prilaže odgovarajuća medicinska dokumentacija.
(4) Ako Društvo sklopi policu osiguranja od odgo- vornosti radi naknade štete (stvarna šteta, izmakla ko- rist, povreda prava osobnosti) nastale radnicima na radu, za vrijeme trajanja osiguranja neće se primjenji- vati odredbe stavaka 1. do 3. ovog članka i to od dana potpisivanja police osiguranja, a radnik će pravo na naknadu štete moći ostvariti na temelju pismenog za- htjeva podnesenog osiguratelju, potvrđene prijave o ozljedi na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdrav- stveno osiguranje (tiskanice OR) ako je potrebna, me- dicinske i druge dokumentacije o vrsti i visini štete te eventualno potrebnim drugim dokazima.
Članak 61.
(1) Poslodavac može za Uskrs osigurati radnicima dar u naravi, u obliku poklon-bona u visini neoporezivog iznosa, u skladu s propisima o porezu na dohodak.
(2) Poslodavac može isplatiti radnicima prigodnu is- platu za Božić u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna neto.
(3) Prava iz st. 1. i 2. ovog članka imaju radnici koji su u trenutku isplate u radnom odnosu kod Poslodavca.
Članak 62.
Kada radnik odlazi u mirovinu, pripada mu pravo na isplatu otpremnine u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak.
Članak 63.
(1) Radnik kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada, osim u slu- čajevima kada se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika ili kada je radniku istovremeno ponuđeno sklapanje novog ugovora o radu, ima pravo na otpremninu u iznosu od 5.000,00 kuna neto za sva- ku navršenu godinu rada provedenu kod Poslodavca.
(2) Radnik kojem je pravomoćnim rješenjem Hrvat- skog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđena profe- sionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, kada mu se ugovor o radu ot- kazuje pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka, ima pravo na otpremninu u iznosu od 5.500,00 kuna neto za sva- ku navršenu godinu rada provedenu kod Poslodavca.
(3) Radnik kojem je pravomoćnim rješenjem Hrvat- skog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđena profe- sionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost
od nastanka invalidnosti, kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kada mu se ugovor o radu ot- kazuje pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka, ima pravo na otpremninu u iznosu od 6.400,00 kuna neto za sva- ku navršenu godinu rada provedenu kod Poslodavca.
(4) Radniku koji s Poslodavcem ima sklopljen ugo- vor o radu na nepuno radno vrijeme, otpremnina iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka, umanjuje se razmjerno razlici između punog radnog vremena i nepunog rad- nog vremena za koje je ugovor o radu sklopljen, a za svaku navršenu godinu rada u nepunom radnom vre- menu provedenu kod Poslodavca.
(5) Otpremnina prema uvjetima iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovog članka može iznositi najviše 140.000,00 kuna neto.
(6) Iznimno od st. 5. ovog članka, radniku kojem do ispunjavanja uvjeta za prestanak radnog odnosa po zakonu navršavanjem 65 godina života i 15 godina mi- rovinskog staža nedostaje jedna godina ili manje, ra- čunajući od dana donošenja odluke o otkazu, otprem- nina prema uvjetima iz st. 1., 2., 3. i 4. ovog članka može iznositi najviše 50.000,00 kuna neto.
(7) Pravo na otpremninu iz stavka 1., 2., 3., 4., 5. i
6. ovog članka radnici imaju pod uvjetima kako slijedi:
– radnici koji u trenutku uručenja odluke o ot- kazu ugovora o radu imaju 2 i više, a manje od 5 godina neprekidnog rada kod Poslo- davca i kojima radni odnos prestane unutar roka od 3 mjeseca od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu,
– radnici koji u trenutku uručenja odluke o ot- kazu ugovora o radu imaju 5 i više, a manje od 10 godina neprekidnog rada kod Poslo-
davca i kojima radni odnos prestane unutar roka od 3 mjeseca i 2 tjedna od dana uruče- nja odluke o otkazu ugovora o radu,
– radnici koji u trenutku uručenja odluke o ot- kazu ugovora o radu imaju 10 i više, a manje od 20 godina neprekidnog rada kod Poslo- davca i kojima radni odnos prestane unutar roka od 4 mjeseca od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu,
– radnici koji u trenutku uručenja odluke o otka- zu ugovora o radu imaju 20 i više godina ne- prekidnog rada kod Poslodavca i kojima rad- ni odnos prestane unutar roka od 4 mjeseca i 2 tjedna od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.
(8) Radniku koji je kod Poslodavca neprekidno na radu proveo više od 20 godina i koji je u trenutku donoše- nja odluke o otkazu navršio 50 godina života, rok za pres- tanak radnog odnosa iz prethodnog stavka uvećava se za dva tjedna, a ako je u trenutku donošenja odluke o ot- kazu navršio 55 godina života, rok za prestanak radnog odnosa iz prethodnog stavka uvećava se za mjesec dana.
(9) Radnik kojem radni odnos ne prestane unutar rokova iz stavka 7. i 8. ovog članka ima pravo na otpre- mninu sukladno odredbama Zakona o radu.
(10) Isplata otpremnine dospijeva u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
Članak 64.
(1) Xxxxxxx ili članu njegove uže obitelji isplaćuje se solidarna potpora u visini neoporezivog iznosa su- kladno poreznim propisima u sljedećim slučajevima:
1. smrti radnika;
2. smrti člana uže obitelji (bračnog druga, djece ili roditelja);
3. neprekidnog bolovanja dužeg od 180 dana jednom godišnje;
4. uništenja ili oštećenja imovine zbog prirod- nih nepogoda ili požara, kada troškove snosi sam radnik;
5. zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lije- čenje, rehabilitacija nakon prepada, nabava lijekova i ortopedskih pomagala) radnika i čla- nova uže obitelji (bračnog druga i djece), čije plaćanje nije pokriveno osnovnim, dopun- skim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, kada troškove snosi sam radnik.
(2) Odluku o dodjeli solidarne potpore iz točke 4. i
5. stavka 1. ovog članka donosi Uprava Poslodavca u skladu s mogućnostima, a prema kriterijima utvrđenim posebnim aktom Poslodavca.
Članak 65.
Sredstva za prigodne darove djeci radnika mogu se isplatiti svakom radniku po djetetu u visini neopore- zivog dijela dara (poklon), sukladno propisima o pore- zu na dohodak.
Članak 66.
(1) Pravo na darove imaju djeca umrlih radnika, kao i djeca poginulih i nestalih radnika u Domovinskom ratu, do 12 godina starosti navršenih u tekućoj godini.
(2) Sredstva za prigodne darove djeci iz stavka 1. ovog članka isplaćuju se u visini neoporezivog dijela dara (poklon), sukladno propisima o porezu na dohodak.
Članak 67.
(1) Novčana pomoć za redovito školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se mjesečno do završetka srednje škole prema sljedećim kriterijima:
– za djecu predškolskog uzrasta
(godinu dana prije škole) 10%
– za djecu u osmogodišnjoj školi 18%
– za djecu u srednjoj školi 26% prosječno isplaćene neto-plaće i naknada plaće kod
Poslodavca u prethodnoj godini.
(2) Novčana pomoć djeci, odnosno zakonskim sta- rateljima djece radnika Poslodavca koji su poginuli i nes- tali u Domovinskom ratu i radnika Poslodavca koji su nasilno izgubili život za vrijeme obavljanja poslova kod Poslodavca mjesečno se isplaćuje pomoć, i to:
– za djecu predškolskog uzrasta 50% prosječ- no isplaćene neto-plaće i naknada plaće kod Poslodavca u prethodnoj godini;
– za djecu do završenog osmog razreda osnov- ne škole 70% prosječno isplaćene neto-plaće i naknada plaće kod Poslodavca u prethod- noj godini;
– za djecu do završene srednje škole 90% pro- sječno isplaćene neto-plaće i naknada plaće kod Poslodavca u prethodnoj godini.
(3) Isplata teče od prvog dana u mjesecu kad je školovanje započeto, odnosno od dana nastupanja smrti ili pogibije ili saznanja o nestanku radnika.
Članak 68.
Novčana pomoć za redovito školovanje isplaćuje se djeci samohranih roditelja jednom godišnje, a naj- kasnije do 31. kolovoza u tekućoj godini, i to:
– za djecu predškolskog uzrasta
(godinu dana prije škole) 10%
– za djecu u osmogodišnjoj školi 18%
– za djecu u srednjoj školi 26% prosječno isplaćene neto-plaće i naknada plaće kod
Poslodavca u prethodnoj godini.
Članak 69.
Novčana pomoć iz članaka 67. i 68. ovog Ugovora prestaje se isplaćivati kada nastupe sljedeći slučajevi:
– kada dijete redovito završi srednju školu i time stekne određeno zanimanje;
– kada dijete samovoljno ili uz suglasnost zakon- skog zastupnika ili staratelja napusti školu;
– kada dijete više od jedanput ponavlja razred.
Članak 70.
Radnik s članovima svoje obitelji ima pravo na koriš- tenje radničkih odmarališta uz dogovor sindikata i Pos- lodavca.
Članak 71.
(1) Iz sredstava Poslodavca izdvajaju se sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika za redovite liječničke preglede radnika jednom u dvije godine.
(2) U skladu s mogućnostima, ovisno o rezultatu poslovanja, iz sredstava Poslodavca mogu se izdvajati sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika u sljedećim slučajevima:
– za sportske susrete radnika u organizaciji Poslodavca i sindikata i
– za rekreacijske potrebe.
(3) Program, organizaciju i raspodjelu sredstava za namjene iz stavka 2. Ovoga članka utvrđuje povjeren- stvo ugovornih strana najkasnije do 31. siječnja za te- kuću godinu.
XII. IZUMI I TEHNIČKIH UNAPRJE\ENJA
Članak 72.
(1) Radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o svo- jem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom.
(2) Podaci o izumu predstavljaju poslovnu tajnu.
(3) Izum iz stavka 1. ovoga članka pripada Poslo- davcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrđenu op- ćim aktom Poslodavca.
(4) O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom radnik je dužan obavijestiti Poslodavca ako je izum u vezi s djelatnošću Poslodavca, te mu pisa- no ponuditi ustupanje prava u vezi s tim izumom.
Članak 73.
(1) Ako Poslodavac prihvati primijeniti tehničko una- prjeđenje koje je predložio radnik, dužan mu je isplatiti nadoknadu utvrđenu posebnim ugovorom, u skladu s općim aktom Poslodavca.
(2) U slučaju kada korisnost tehničkog unaprjeđe- nja, odnosno ostvarenu dobit nije moguće utvrditi eg- zaktnom metodom, jer nema mjerljivih pokazatelja (npr. poboljšanje uvjeta i organizacije rada, sigurnost na radu, zaštita okoliša te korisni prijedlozi čiji se učinci ne mogu mjeriti), nadoknada se utvrđuje u jednokratnom iznosu.
(3) Odluku o visini nadoknade iz stavka 2. ovog član- ka donosi Poslodavac.
XIII. OTKAZ UGOVORA O RADU
Članak 74.
(1) Ako ovim Ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije ugovoreno, u slučaju otkaza ugovora o radu primjenjuju se otkazni rokovi utvrđeni Zakonom o radu.
(2) Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće izbivati s rada 8 (xxxx) sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.
(3) Odredbe o otkazu primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predlaže radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
(4) Ako radnik od Poslodavca dobije pisano upozo- renje pred otkaz ugovora o radu, Xxxxxxxxxx je dužan upozorenje brisati iz personalne evidencije nakon iste- ka roka od 2 (dvije) godine od donošenja upozorenja.
Članak 75.
Radniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku.
XIV. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA
Članak 76.
U slučaju nastupanja okolnosti zbrinjavanja viška radnika Poslodavac će izraditi program zbrinjavanja
viška radnika uvažavajući načelo suradnje s radničkim vijećem sukladno odredbama Zakona o radu.
XV. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 77.
(1) U ostvarivanju prava iz radnog odnosa radnik ima pravo zahtijevati zaštitu prema zakonu i Pravilniku o radu.
(2) Zahtjev za zaštitu prava podnosi se Upravi Pos- lodavca u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana uručenja odluke kojom je radniku povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava.
Članak 78.
Postupak i mjere za zaštitu života, zdravlja, dosto- janstva i privatnosti radnika vezano za rad uređuju se općim aktima Poslodavca.
XVI. ODGOVORNOST RADNIKA
Članak 79.
(1) O odgovornosti radnika za izvršavanje radnih obveza te odgovornosti za štetu uzrokovanu Poslodav- cu odlučuje se u skladu sa zakonom i Pravilnikom o radu.
(2) Radnika se može djelomično ili potpuno oslo- boditi plaćanja naknade štete ako je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u osku- dicu, osim u slučaju ako je štetu počinio kaznenim dje- lom s namjerom.
XVII. IZOBRAZBA RADNIKA
Članak 80.
(1) Poslodavac je dužan omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obra- zovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
(2) Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobno- stima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, ospo- sobljavati i usavršavati se za rad.
(3) Prava i obveze radnika u vezi s obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem utvrđuju se općim aktom Poslodavca.
(4) Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika kojeg je Poslodavac uputio na izobrazbu ure- đuju se posebnim ugovorom o međusobnim pravima i obvezama.
(5) Radniku koji se obrazuje za osobne potrebe, odnosno kojeg Poslodavac nije uputio na obrazovanje sukladno općem aktu može se odobriti godišnje do 7 (sedam) radnih dana plaćenog dopusta za pripreme i polaganje ispita, jednom po ispitu, uz suglasnost nad- ležnog rukovoditelja.
(6) Plaćeni dopust za svaki ispit podrazumijeva mo- gućnost korištenja plaćenog dopusta samo jednom za pojedini predmet/kolegij.
XVIII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Članak 81.
(1) Aktivnost sindikalnog povjerenika ne smije biti spriječena ili ometana ako on djeluje u skladu sa statutom sindikata, Zakonom o radu i drugim važećim propisima.
(2) Uvjeti za rad radničkih vijeća i povjerenstava za- štite na radu utvrđeni su posebnim sporazumima koji su sastavni dio ovog Ugovora.
Članak 82.
(1) Pravo na rad u sindikatu za puno radno vrijeme (profesionalni rad) ima po jedan izvršitelj na svakih 700 članova.
(2) Ako u nekoj županiji nema povjerenika iz stavka
1. ovog članka, sindikalni povjerenici u toj županiji ima- ju pravo na sindikalnu aktivnost tijekom radnog vreme- na i to 1 (jedan) sat aktivnosti godišnje po članu iz od- ređene županije. Navedeni broj sati je kumulativan i dijele ga svi povjerenici određene županije.
(3) Osim prava iz stavka 1. ovog Ugovora, Posloda- vac je obvezan sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost ne obavlja puno radno vrijeme omogućiti izo- stanak s rada s naknadom plaće radi sudjelovanja na sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, ospo- sobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozem- stvu najviše do 10 (deset) radnih dana u tijeku godine.
(4) Prava iz ovog članka ostvaruje onaj sindikat koji okuplja najmanje 20% radnika Poslodavca.
Članak 83.
(1) Sindikati samostalno određuju svoje predstav- nike, odnosno povjerenike.
(2) Sindikalni povjerenik za svoj rad u sindikatu od- govara samo članstvu i tijelima sindikata.
(3) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te duž- nosti bez prethodne suglasnosti sindikata nije moguće:
– otkazati mu ugovor o radu;
– staviti ga na neki drugi način u nepovoljniji po- ložaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.
(4) Sindikalnom povjereniku, koji je oslobođen ob- veza na radnom mjestu, pripada plaća kao i sva ostala prava na temelju ugovora o radu ili na temelju posebno sklopljenog ugovora između Poslodavca i sindikata.
(5) Sindikalni povjerenici imaju i sva ostala materi- jalna prava iz ovog Ugovora i Pravilnika o radu.
(6) Ozljeda sindikalnog povjerenika za vrijeme obav- ljanja sindikalnih dužnosti u redovito radno vrijeme, uklju- čujući i vrijeme službenog putovanja vezanog uz obav- ljanje sindikalnih dužnosti, smatra se ozljedom na radu.
Članak 84.
(1) Broj sindikalnih povjerenika koji imaju zaštitu sukladno stavku 3. članka 83. ovog Ugovora određuje se odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o radu kojima se utvrđuje broj članova radničkog vijeća.
(2) Sindikati se obvezuju da će pisano obavijestiti Poslodavca o svakom imenovanju ili izboru, odnosno opozivu sindikalnog povjerenika, odnosno predstavni- ka i to u roku od 10 (deset) dana od imenovanja ili iz- bora, odnosno opoziva.
(3) Obavijest iz stavka 2. ovog članka Sindikati se obvezuju dostavljati u obliku liste sindikalnih povjereni- ka kojom se utvrđuje redoslijed sindikalnih povjerenika u ostvarivanju zaštite iz članka 83. ovog Ugovora.
(4) Sindikat ne može imenovati nove povjerenike koji ostvaruju zaštitu sukladno članku 83. stavku 3. ovog Ugovora od dana uručenja obavijesti o donošenju od-
luke kojom se pokreće savjetovanje s radničkim vije- ćem o kolektivnom višku radnika pa do dana donošenja odluka o otkazu radnicima koji su utvrđeni kao višak.
Članak 85.
(1) Poslodavac sindikatu osigurava sljedeće radne uvjete:
– radne prostorije veličine najmanje 0,05 m2 po članu sindikata, s tim da prostor ne može biti manji od 15 m2;
– potrebna sredstva: namještaj, jedan telefon- ski i internetski priključak na svakih započe- tih 700 članova (uz plaćanje računa), potrošni materijal i sitni inventar;
– slobodu sindikalnog izvješćivanja, podjele ti- ska, besplatno korištenje poštanskih usluga;
– ustezanje članarine i sindikalnih financijskih potpora članovima sindikata.
(2) Prava iz stavka 1. ovog članka ostvaruje onaj sin- dikat koji okuplja najmanje 20% radnika Poslodavca.
Članak 86.
(1) Sindikalni povjerenici imaju pravo kod Poslo- davca štititi i promicati pojedinačna i kolektivna prava i interese članova sindikata.
(2) Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereni- ku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka te pristup podacima potrebnim za ostvarivanje tog prava.
(3) Sindikalni povjerenik mora svoje pravo i obvezu iz stavka 1. ovog članka ostvarivati tako da ne šteti dje- lotvornosti poslovanja Poslodavca.
(4) Na zahtjev Poslodavca svaki sindikalni povjere- nik dužan je identificirati se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.
(5) Obveza Poslodavca iz stavka 2. ovog članka na odgovarajući način se primjenjuje i na povjerenike za- štite na radu.
XIX. PRAVO RADNIKA NA ŠTRAJK
Članak 87.
Radnici imaju pravo na štrajk.
XX. SOCIJALNI MIR
Članak 88.
(1) Sindikati se suzdržavaju od štrajka ako se sve odrednice iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima na koje se Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su uređena Ugovorom.
(2) Za sva pitanja koja Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim propisima ili aktima sindi- kat se ne odriče prava na štrajk.
(3) Obveza socijalnog mira vrijedi do kraja važenja Kolektivnog ugovora.
(4) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka dopuš- ten je štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindi- kalne potpore zahtjevima radnika, uz poštovanje za- konskih odredbi o radnoj obvezi.
Članak 89.
(1) Sindikat organizira i provodi štrajk sukladno va- žećim propisima i sindikalnim pravilima o štrajku.
(2) Štrajkom rukovodi štrajkački odbor.
(3) Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspo- ređeni na rad za vrijeme štrajka.
XXI. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Članak 90.
(1) Za rješavanje kolektivnih sporova između pot- pisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti među- sobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.
(2) Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Xxxxxxx.
Članak 91.
(1) Mirenje provodi Mirovno vijeće.
(2) Mirovno vijeće ima predsjednika i dva člana.
(3) Svaki potpisnik ovog Ugovora imenuje po jed- nog člana Mirovnog vijeća.
(4) Članovi Mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika Vijeća s liste koju utvrđuje Gospodarsko- socijalno vijeće.
Članak 92.
(1) Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane pri- hvate pisani prijedlog nagodbe.
(2) Nagodba iz stavka 1. ovoga članka ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.
Članak 93.
Ako ne uspije pregovaranje ni postupak mirenja, ugovorne strane mogu rješavanje spora sporazumno povjeriti arbitraži.
XXII. RJEŠAVANJE INDIVIDUALNIH RADNIH SPOROVA
Članak 94.
(1) Ugovorne strane suglasne su da će sukladno Zakonu o mirenju poticati korištenje postupka mirenja kao načina rješavanja individualnih radnih sporova iz- među Poslodavca i radnika.
(2) Postupak mirenja u individualnim radnim spo- rovima može se urediti Pravilnikom o mirenju kojeg do- nosi Poslodavac uz suglasnost ugovornih strana.
XXIII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 95.
(1) Odredbe članka 53., članka 61. i članka 65. ovog Ugovora neće se primjenjivati za vrijeme trajanja ovog Ugovora.
(2) Odredbe članka 63. primjenjuju se do 30. 04. 2014. godine.
Članak 96.
Ovaj Xxxxxx sklopljen je kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak 97.
(1) Svaka strana potpisnica ovog Ugovora ima pra- vo predložiti izmjenu ili dopunu ovog Ugovora, i to u pisanom obliku.
(2) Druga strana obvezna je očitovati se na predlo- žene izmjene ili dopune u roku od 15 (petnaest) dana.
Članak 98.
(1) Svaka strana potpisnica ovog Kolektivnog ugo- vora može, bez pisane najave, jednostrano otkazati Kolektivni ugovor u bilo kojem trenutku, a posebice u slučaju ako se bitno promijene gospodarske okolnosti Poslodavca, odnosno ako projekcije novčanih tokova budu pokazale da u narednom razdoblju od šest mje- seci Poslodavac neće moći ispunjavati obveze iz ovog Ugovora.
(2) Otkazni rok iznosi 3 mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani i završava posljednjeg dana u po- sljednjem mjesecu otkaznog roka.
(3) Otkaz Kolektivnog ugovora mora se preporuče- nim putem ili po dostavljaču, dostaviti svim stranama potpisnicama Kolektivnog ugovora.
Članak 99.
(1) Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme do
31. prosinca 2014. godine.
(2) Postupak pregovaranja za sklapanje novog ko- lektivnog ugovora započet će najkasnije 3 (tri) mjeseca prije isteka roka važenja ovog Ugovora, odnosno da- nom dostave otkaza ovog Kolektivnog ugovora drugoj strani.
Članak 100.
Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odred- bama ovog Ugovora najkasnije u roku od 90 (devede- set) dana nakon potpisivanja Ugovora, ako zakonom nije propisan kraći rok.
XXIV. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE
UGOVORA
Članak 101.
(1) Ugovorne strane imenuju zajedničku tijelo za tumačenje odredaba ovog Ugovora i praćenje njegove primjene najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.
(2) Zajedničko tijelo iz stavka 1. ovog članka ima 4 (četiri) člana od kojih svaka ugovorna strana imenuje 2 (dva) člana.
(3) Zajedničku tijelo iz stavka 1. ovog članka dono- si poslovnik o svojem radu.
(4) Sva tumačenja odredaba ovog Ugovora zajed- ničko tijelo iz stavka 1. ovog članka donosi konsenzu- som.
(5) Zajedničko tijelo sastaje se prema potrebi, od- nosno na pisani zahtjev jedne od ugovornih strana.
(6) Zajedničko tijelo dužno je pisanim putem očito- vati se na zahtjev iz stavka 6. ovog članka u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Članak 102.
Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog Ugovora snose ugovorne strane, svaka u svojem dije- lu, a troškove pripremanja i rada arbitraže, Mirovnoga vijeća i zajedničkog tijela za tumačenje Ugovora, ugo- vorne strane dijele proporcionalno.
Članak 103.
Ovaj Ugovor stupa na snagu 01. siječnja 2014. godine.
Članak 104.
(1) Ovaj Ugovor sastavljen je u 9 (devet) istovjetnih primjeraka od kojih 3 (tri) primjerka zadržava Posloda- vac, po 2 (dva) primjerka zadržava svaki od Sindikata potpisnika, a dva (2) primjerka dostavljaju se ministar- stvu nadležnom za poslove rada.
(2) Ovaj se Ugovor objavljuje u HP glasniku, službe- nom glasilu Poslodavca.
U Zagrebu, 31. prosinca 2013.
Za Hrvatski sindikat pošte Po ovlaštenju za
Poslodavca
Predsjednik Uprave Xxxx Xxxxxxxx
Član Uprave Xxxxx Xxxxxxxxx
Član Uprave Xxxxx Xxxxxxxx
Xxxxxxxx Xxxxxxxx
Za Republički sindikat radnika Hrvatske
Xxxxxx Xxxxxxxxx
Bilješke: