Contract
Na temelju članka 26. i 27. Zakona o radu (“Narodne novine” br. 93/2014) i članka 24. i 43. Statuta Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda - Pula (u daljnjem tekstu Centar), nakon savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom, Upravno vijeće Centra (u daljnjem tekstu: Poslodavac), xxxx 20.11.2015. godine, donijelo je
P R A V I L N I K O R A D U
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se:
- uvjeti i način sklapanja ugovora o radu
- radno vrijeme
- odmori i dopusti
- zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja
- zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad
- plaće, naknade plaća i drugi primici radnika
- prestanak ugovora o radu
- ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa
- naknada štete
- zaštita dostojanstva radnika i zaštita od diskriminacije
- mjere kontrole
- obavještavanje radnika
- i druga pitanja važna za radnike, ako ta pitanja nisu uređena Kolektivnim ugovorom.
Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike kod Poslodavca.
Organizacija rada, radna mjesta, popis i opis poslova i zadaća radnog mjesta, posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu (stručna sprema, radno iskustvo, posebna znanja i sposobnosti) i potreban broj izvršitelja pobliže se uređuju posebnim općim aktom - Pravilnikom o unutarnjem ustroju i sistematizaciji poslova u Centru.
Članak 2.
Ako neko pravo iz radnog odnosa nije regulirano ovim Pravilnikom ili je različito uređeno ovim Pravilnikom, ugovorom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Članak 3.
Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati savjesno i stručno, prema uputama Poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba Poslodavca, primjereno naravi i vrsti posla.
O privremenoj nesposobnosti za rad radnik xx xxxxx odmah, odnosno čim mu to zdravstveno stanje dopušta, obavijestiti Poslodavca odnosno nadređenog radnika i/ili voditelja, a najkasnije u roku od tri xxxx xxxxx mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju. Radnik koji tu obvezu nije u mogućnosti izvršiti u roku iz prethodnog stavka ovog članka, xxxxx xx to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku tri xxxx od xxxx prestanka razloga koji ga xx x xxxx onemogućavao.
Radnik koji ne izvršava svoje radne obveze sukladno stavku 1. ovog članka ili u slučaju privremene nesposobnosti za rad ne postupi sukladno stavku 2. ovog članka krši radne obveze te mu Poslodavac ima pravo otkazati ugovor o radu.
Poslodavac uz puno poštivanje prava i dostojanstva svakog radnika, jamči mogućnost izvršavanja svojih ugovornih obveza sve dok ponašanje radnika ne šteti poslovanju i ugledu poslodavca.
Članak 4.
Poslodavac xx xxxxx zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako xx xxxx postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.
Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
Radnik xx xxxxx, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.
Prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, poslodavac xx xxxxx, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
1. Zasnivanje radnog odnosa
Članak 5.
Radni odnos se zasniva ugovorom o radu.
Prije stupanja radnika na rad Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima, te ga xx xxxxx upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.
Članak 6.
Zasnivanje radnog odnosa za sva radna mjesta u ustanovi provodi se na način propisan Zakonom o radu, važećim Kolektivnim ugovorima za rad radnika u ustanovama socijalne skrbi i ovim Pravilnikom.
Odluku o potrebi za novim zapošljavanjem donosi ravnatelj Centra u skladu s potrebama organizacije i xxxxxxx xxxx sukladno Pravilniku o sistematizaciji poslova.
Ravnatelj Centra odlučuje o izboru osobe s kojom će zasnovati radni odnos na način propisan Zakonom o radu, važećim Kolektivnim ugovorima za rad radnika u ustanovama socijalne skrbi i ovim Pravilnikom.
Članak 7.
Prije zasnivanja radnog odnosa može se provjeriti sposobnost radnika za obavljanje određenih poslova.
Prethodna provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti pristupnika vrši se razgovorom, testiranjem, izradom pismenog rada i sl. Kod osoba koje će obavljati poslove na način da dolaze u kontakt s korisnicima procijenit će se osobine ličnosti, stavovi i ponašanje. Provjeru sposobnosti iz stavka 2. ovog članka provodi tročlana komisija koju imenuje ravnatelj Centra.
O rezultatima provjere stručnih i ostalih radnih sposobnosti radnika sastavlja se zapisnik.
Na osnovi rezultata provjere ravnatelj donosi Odluku o izboru.
Članak 8.
Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu xxxx xxxx biti u pisanom obliku.
Ugovor o radu odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu moraju sadržavati sve podatke propisane Zakonom o radu.
Članak 9.
Radnik xx xxxxx stupiti na rad na xxx određen ugovorom o radu.
Ako radnik bez opravdanih razloga ne počne raditi na xxx određen ugovorom o xxxx, xxx će se ugovor raskinuti.
Članak 10.
Prilikom stupanja na rad radnik se pobliže upoznaje s poslovima i radnim zadacima određenog radnog mjesta, uvjetima rada, neposrednim suradnicima, pravima i obvezama iz radnog odnosa, zaštitom na radu, radom na siguran način, te protupožarnom zaštitom.
Članak 11.
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava I obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati samo Poslodavac ili osoba koju za to Poslodavac posebno opunomoći.
Članak 12.
Poslodavac xx xxxxx imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.
2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu
Članak 13.
Ako su zakonom, drugim propisom, Kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx se sklopiti samo sa radnikom koji zadovoljava te uvjete.
Članak 14.
Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršavanju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršavanju ugovora o radu dolazi u dodir.
Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, ravnatelj može uputiti radnika na liječnički pregled.
Prije izbora radnika mogu se provjeriti radnikove stručne i radne sposobnosti.
Prethodno provjeravanje radnikovih radnih sposobnosti provodi se testiranjem, određivanje kandidatima da obave neki posao, razgovor s kandidatom i slično.
Troškove liječničkog pregleda snosi poslodavac.
Radni odnos ne može se zasnovati s osobom koja boluje od zaraznih, duševnih ili drugih bolesti koje mogu imati negativne posljedice za život ili zdravlje osoba, posebno korisnika usluga Centra .
Članak 15.
Ne može se primiti u radni odnos osoba protiv koje se vodi sudski postupak ili xxxx xx pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili za prekršaj, koja su propisana posebnim zakonom - Zakonom o socijalnoj skrbi.
3. Probni rad
Članak 16.
Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.
Probni rad može trajati najviše:
- mjesec xxxx za radna mjesta IV vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema, PKV;
- dva mjeseca za radna mjesta III vrste za koje je opći uvjet srednja stručna sprema;
- tri mjeseca za radna mjesta II vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema
- šest mjeseci za radna mjesta I vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 xxxx, računajući od xxxx isteka probnog rada.
Članak 17.
Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom xxxx xxxx biti u pisanom obliku i obrazložen.
Ako poslodavac radniku koji nije zadovoljio na probnom radu ne dostavi odluku o otkazu najkasnije posljednjeg xxxx probnog rada, smatrat će se da xx xxxxxx zadovoljio na probnom radu.
Ako radnik zadovolji na probnom radu, ugovor o radu ostaje u potpunosti na snazi.
4. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Članak 18.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom o radu.
Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
5. Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 19.
Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja odnosno u slučaju:
- zamjene privremeno nenazočnog radnika,
- potrebe obavljanja privremenih poslova za čije obavljanje poslodavac ima iznimnu potrebu,
- ostvarivanja određenog poslovnog pothvata,
- u drugim slučajevima kada za to postoji objektivni razlog, u skladu sa Zakonom o radu.
Članak 20.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, prestaje istekom roka utvrđenog xxx ugovorom.
Svaka izmjena ili dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se svakim slijedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.
6. Pripravnici
Članak 21.
Status pripravnika xxx xxxxx koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se je školovala.
Kao pripravnici zapošljavaju se i osobe koje nakon završenog školovanja imaju u svojem zanimanju radno iskustvo kraće od radnog iskustva propisanog posebnim zakonom ili općim aktom Poslodavca.
Članak 22.
Pripravnik zasniva radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, ovisno o potrebi poslodavca za radnicima.
Ugovorom o radu utvrditi će se trajanje pripravničkog staža, način i sadržaj njegova provođenja i osposobljavanja pripravnika za samostalan rad, xx xxxxx pitanja radnog odnosa pripravnika.
Poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za zanimanje za koje je zakonom ili drugim propisom utvrđena obveza polaganja stručnog ispita ili radno iskustvo u određenom trajanju, primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, najduže koliko traje pripravnički staž, o čemu se sklapa ugovor u pisanom obliku.
Članak 23.
Pripravniku se imenuje mentor koji xx xxxxx donijeti program stručnog osposobljavanja i osigurati njegovu provedbu.
Za vrijeme programa stručnog osposobljavanja pripravnika, pripravnika se može privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog poslodavca.
Članak 24.
Nakon završetka pripravničkog staža, pripravnik polaže ispit prema sadržaju koji je sastavni dio programa osposobljavanja.
Provjeru znanja i sposobnosti pripravnika, koji po zakonu ne polaže stručni ispit, obavlja komisija od tri člana koju imenuje ravnatelj Centra.
Članovi komisije moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i pripravnik.
Pripravnik koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati.
7. Pripravnički staž stručnih radnika
Članak 25.
Stručne poslove u Centru obavljaju: socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog, edukacijski rehabilitator, logoped, medicinska sestra, fizioterapeut, radni terapeut, kineziterapeut i odgajatelj.
Stručni radnici iz st. 1. ovog članka obvezni su nakon završenog obrazovanja obaviti pripravnički staž pod nadzorom stručnog voditelja (mentora).
Svi stručni radnici iz st. 1. ovog članka moraju imati položen stručni
ispit.
Članak 26.
Trajanje pripravničkog staža te sadržaj i način provođenja pripravničkog staža stručnih radnika u Centra utvrđuju se Pravilnikom ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi, u skladu sa posebnim Zakonom.
Pripravnički staž može se iz zdravstvenih ili drugih posebno opravdanih razloga produljiti i nakon proteka roka iz st. 1. ovog članka.
Članak 27.
Nakon isteka propisanog vremena za obavljanje pripravničkog staža stručni radnici stječu pravo polaganja stručnog ispita pred ispitnim povjerenstvom nadležnog Ministarstva.
III. RADNO VRIJEME
1. Puno i nepuno radno vrijeme
Članak 28.
Ugovor o xxxx xxxx se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet radnih xxxx od ponedjeljka do xxxxx.
Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu, odnosno poslove koji zahtjevaju drugačiji raspored radnog vremena, ustanova u dogovoru sa sindikalnim povjerenikom može odrediti drugačiji dnevni ili tjedni raspored radnog vremena, ali isključivo u petodnevnom radnom tjednu.
Dnevno radno vrijeme obavlja se isključivo u jednoj smjeni, a iznimno, ako je to nužno zbog poslova, može se odrediti dvokratni rad, o čemu poslodavac xxxx dobiti suglasnost sindikalnog povjerenika.
Početak i završetak radnog vremena, kao i vrijeme odmora tijekom rada (xxxxxx) određuje ravnatelj posebnom odlukom.
Radnik xx xxxxx poštivati utvrđeni raspored radnog vremena i ne smije za trajanja radnog vremena napustiti xxxxx xxxxxxx, osim ukoliko za to ima
opravdan razlog, ali i tada uz dozvolu ravnatelja ili po njemu ovlaštene osobe.
Poslodavac xxxx obavijestiti radnika o njegovom rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najkasnije tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.
Ako je rad organiziran u smjenama, raspored radnog vremena xxxx u potpunosti poštivati ograničenja u pogledu rada u smjenama, propisana Zakonom o radu.
Članak 29.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtjeva rad u xxxxx radnom vremenu.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na xxxxxx xxxx radnici s pravom na skraćeno radno vrijeme.
Ukoliko to priroda i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva ili više izvršitelja s nepunim radnim vremenom.
Prilikom sklapanja ugovora o radu s nepunim radnim vremenom radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o svim sklopljenim ugovorima o radu s nepunim radnim vremenom kod drugog poslodavca.
Radnici xxxx xxxx s nepunim radnim vremenom plaću, naknadu plaće i druga materijalna prava (jubilarna nagrada, regres i sl.) ostvaruju razmjerno ugovorenom radnom vremenu.
2. Skraćeno radno vrijeme
Članak 30.
Na poslovima na kojima ni uz primjene mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se sukladno Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru.
Radnici xxxx xxxx sa skraćenim radnim vremenom ostvaruju sva prava kao radnici s punim radnim vremenom.
3. Prekovremeni rad
Članak 31.
Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim slučajevima prijeke potrebe.
U slučajevima iz st. 1. ovog članka xxxxxx xx obvezan raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od 50 sati tjedno odnosno 180 sati godišnje, osim ako je drugačije uređeno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od 250 sati godišnje.
Članak 32.
O potrebi prekovremenog rada radnika je obvezan izvijestiti ravnatelj ili od njega ovlaštena osoba dostavom pismenog zahtjeva.
Iznimno od odredbe st. 1. ovog članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog xxxx xxxxx radniku xxxxxx zahtjev (npr. nastup elementarne nepogode, dovršenje xxxxxxx xxxx čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a xxxx bi prekid nanio znatne materijalnu štetu, zamjena odsutnog radnika u procesu rada u neprekidnom trajanju i dr.), radnik xx xxxxx postupiti po usmenom nalogu, a poslodavac xx xxxxx usmeni zahtjev xxxxxx potvrditi u roku od xxxxx xxxx od xxxx xxxx je prekovremeni rad naložen.
Članak 33.
Prekovremeni rad ne može se naložiti zaštićenim kategorijama radnika propisanim Zakonom o radu, odnosno, uz uvjete propisane istim Zakonom takvi radnici mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
4. Preraspodjela radnog vremena
Članak 34.
U djelatnosti socijalne skrbi nema preraspodjele radnog vremena.
5. Pripravnost i rad po pozivu
Članak 35.
Rad po pozivu izvan radnog vremena može se odrediti u slučajevima kada se radi o sprječavanju nastanka xxxx štete, ugrožavanju života radnika ili korisnika, teškog poremećaja u radu ustanove i drugim naročito opravdanim i neodgodivim slučajevima xxxx xx potrebno pozvati određenog radnika jer prisutni radnici takvu situaciju ne mogu riješiti.
Xxxxxxx provedeno u radu po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaća.
U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme je uključeno i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.
Članak 36.
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili mjestu koje je odabrao radnik.
Naknada za rad po pozivu uređuje se Ugovorom o radu ili Kolektivnim ugovorom.
IV. ODMORI I DOPUSTI
1. Stanka
Članak 37.
Radnik xxxx xxxx najmanje 6 sati dnevno, a maloljetni radnik xxxx xxxx najmanje 4 i pol sata dnevno, ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme, a koristi se prema rasporedu koji odredi ravnatelj .
Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac će radniku omogućiti korištenje prava na stanku na način utvrđen Kolektivnim ugovorom ili će vrijeme i način korištenje ovoga odmora urediti ugovorom o radu.
2. Dnevni odmor
Članak 38.
Dnevni odmor iznosi najmanje 12 sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata.
3. Tjedni odmor
Članak 39.
Xxxx tjednog odmora određuju se u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi.
Na poslovima na kojima xx xxxxxx zbog prirode posla obvezan raditi subotom i nedjeljom, dani tjednog odmora osiguravaju mu se tijekom slijedećeg tjedna.
4. Godišnji odmor
Članak 40.
Pravo na plaćeni godišnji odmor određuje se u trajanju od najmanje
četiri tjedna.
Radnik koji je prvi put zasnovao radni odnos, odnosno koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 xxxx, stječe pravo na korištenje godišnjeg odmora nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni Zakonom o radu, kao ni razdoblje privremene nesposobnosti za rad.
Članak 41.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 4 tjedna godišnjeg odmora (zakonski minimum) dodaju dani godišnjeg odmora prema slijedećim kriterijima:
A) prema dužini radnog staža:
- od 1 do 5 xxxxxx 1 xxx
- xx 5 do 10 xxxxxx 2 xxxx
- xx 10 do 15 xxxxxx 3 xxxx
- xx 15 do 20 xxxxxx 4 xxxx
- xx 20 do 25 xxxxxx 5 xxxx
- xx 25 do 30 xxxxxx 6 xxxx
- xx 30 do 35 xxxxxx 7 xxxx
- više od 35 xxxxxx 8 xxxx
B) prema složenosti poslova:
- poslovi VSS 5 xxxx
- poslovi VŠS 4 xxxx
- poslovi SSS, VKV i KV 3 xxxx
- ostali poslovi 2 xxxx
C) prema posebnim socijalnim uvjetima:
- roditelji, posvojitelji ili staratelji za jedno malodobno dijete 2 xxxx
- za dvoje i više malodobne djece 3 xxxx
- roditelji, posvojitelji ili staratelji djeteta s posebnim
potrebama 3 xxxx
- radnici s najmanje 70% tjelesnog oštećenja 2 xxxx
- samohranom roditelju djeteta mlađeg od 10 xxxxxx 2 xxxx
- radniku koji ima priznati status branitelja 1 xxx
- radniku prema postotku povećanja plaće s osnova uvjeta rada:
- 10% ili 12,5% 2 xxxx
- 15% 3 xxxx
- 17% ili 20% 4 xxxx
- 25% 5 xxxx
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 xxxxx xxxx, niti manje od 4 tjedna neovisno o broju xxxx godišnjeg odmora koji proizlazi iz obračuna.
Iznimno od stavka 2. ovog članka, slijepi radnik i radnik xxxx xxxx na poslovima temeljem kojih s osnova uvijeta rada ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće za 25%, ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najjmanje 32 xxxxx xxxx, a ovisno o kriterijima iz stavka
1. članka 41. najviše 35 radnih xxxx.
Radnik kojem nedostaje do 5 xxxxxx xxxxxx za ostvarivanje prava za starosnu mirovinu ima pravo na godišnji odmor za svaku kalenarsku godinu od najmanje 32 xxxxx xxxx, a uz primjenu kriterija iz stavka 1. članka 41. najviše 35 radnih xxxx.
Članak 42.
Radnik ima pravo na korištenje razmjernog dijela godišnjeg odmora u slučajevima i na način propisan Zakonom o radu.
Članak 43.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, polazeći od potrebe organizacije rada i vodeći računa o potrebama i željama radnika, te je u xxx smislu xxxxx prikupiti prijedloge svih radnika.
Članak 44.
Radniku se može odgoditi ili prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih poslova, temeljem odluke poslodavca.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, xxxx xx omogućiti naknadno korištenje ili nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Članak 45.
Xxxxx xxx godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri xxxx prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno, xxxx koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a poslodavac mu xx xxxxx to osigurati, osim ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore.
Radnik ima pravo prenijeti i iskoristiti neiskorišteni dio godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu, u slučajevima i na način propisan Zakonom o radu.
Članak 46.
U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac xx xxxxx radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se razmjerno broju xxxx neiskorištenog godišnjeg odmor.
5. Plaćeni dopust
Članak 47.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih xxxx u sljedećim slučajevima:
− zaključenje braka ............................................................ 5 xxxx
− rođenje djeteta ................................................................. 5 xxxx
− smrt supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja,
xxxxx, maćehe i unuka ...................................................... 5 xxxx
− smrt brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika … 3 xxxx
− xxxxx bolest djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja…… 2 xxxx
− elementarne nepogode....................................................... 5 xxxx
− selidba u istom mjestu stanovanja ..................................... 1 xxxx
− selidba u drugo mjesto stanovanja...................................... 2 xxxx
− sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima,
obrazovanju za sindikalne aktivnosti i sl. ........................... 2 xxxx
− nastupanje u kulturnim i sportskim priredbama .................. 1 xxx
− dobrovoljno davanje krvi ( za svako darivanje).................... 2 xxxx
Xxxxxx ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Članak 48.
Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, stručnog osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ako je vezano za obavljanje poslova radnog mjesta odnosno djelatnosti, radniku će se odobriti u jednoj kalendarskoj godini plaćeni dopust do 10 xxxx godišnje, a za polaganje završnog ispita xxx 5 xxxx.
Članak 49.
Radnik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust do 15 xxxx u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita, a za polaganje završnog ispita xxx 5 xxxx.
Za polaganje stručnog ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust i to:
- 5 radnih xxxx za radna mjesta sa SSS
- 7 radnih xxxx za radna mjesta s VŠS
- 10 radnih xxxx za radna mjesta s VSS
Članak 50.
Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na temelju kojih ima pravo na plaćeni dopust.
Članak 51.
Odluku o plaćenom dopustu donosi ravnatelj temeljem pisanog zahtjeva radnika.
Odluku o plaćenom dopustu ravnatelja donosi Upravno vijeće Centra.
6. Neplaćeni dopust
Članak 52.
Radnik ima pravo u jednoj kalendarskoj godini na neplaćeni dopust za potrebe općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, i to:
- za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi 5 xxxx
- za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu 10 xxxx
- za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima … 5 xxxx
- za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja
i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.).. 2 xxxx
Ako to okolnosti zahtjevaju poslodavac može radniku dati neplaćeni dopust i u duljem trajanju, ako je školovanje u vezi s poslovima koje radnik obavlja u ustanovi ili njegovom profesijom, odnosno djelatnošću ustanove.
Članak 53.
Zahtjev za neplaćeni dopust može se odbiti ako je korištenje istog u suprotnosti s potrebama rada.
Članak 54.
Neplaćeni dopust može se odobriti u trajanju i dužem od 30 xxxx xxxx okolnosti to omogućuju.
Za vrijeme neplaćenog dopusta dužeg od 30 xxxx radnikova prava i obveze iz radnog odnosa miruju.
Neplaćeni dopust duži od 30 xxxx odobrava ravnatelj na temelju prethodne pisane suglasnosti Upravnog vijeća Centra.
V. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA
Članak 55.
U pogledu zaštite trudnica, roditelja i posvojitelja, načina ostvarivanja njihovih prava i izvršenja obveza poslodavca neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o radu.
VI. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD
Članak 56.
U pogledu zaštite radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad za ostvarivanje njihovih prava i izvršenja obveza poslodavca neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o radu.
VII.PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGI PRIMICI RADNIKA
1. Plaća
Članak 57.
Za obavljeni rad kod poslodavca, radnik ima pravo na plaću. Radnik ima pravo birati banku preko koje će dobivati plaću.
Plaća se isplaćuje u novcu.
Plaća radnika sastoji se od osnovne plaće i dodataka.
2. Osnovna plaća
Članak 58.
Osnovna plaća pripada radniku za puno radno vrijeme i redoviti radni učinak.
Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće.
Osnovna plaća utvrđuje se temeljem složenosti poslova i uvjeta rada na određenom radnom mjestu, a predstavlja najniži iznos koji je poslodavac xxxxx isplatiti.
Upravno vijeće Centra utvrđuje posebnim pravilnikom koeficijente složenosti poslova pojedinačnog radnog mjesta u Centru. Složenost poslova (uključujući i uvjete rada) svakog pojedinog radnog mjesta kvantificirana je koeficijentom u odnosu na radno mjesto najnižeg stupnja složenosti poslova.
Članak 59.
Plaća se isplaćuje unatrag, jedanput mjesečno za protekli mjesec, u pravilu najkasnije desetog radnog xxxx po prispjeću namjenske dotacije za prethodni mjesec. Prilikom isplate plaće radniku xx xxxx dostaviti i njen obračun.
Članak 60.
Ukoliko ugovorom o radu nije uređeno neko pitanje u vezi s plaćom, naknadom plaće ili ostalim primanjima radnika, na ta se pitanja primjenjuju odredbe ovog Pravilnika.
Članak 61.
Osnovna plaća radnika uvećava se za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Pod radnim stažom razumijeva se staž osiguranja izračunat prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Pravo na uvećanje plaće pripada radniku od prvog xxxx sljedećeg mjeseca u odnosu na mjesec u kojem je navršio godine radnog staža.
3. Dodaci na plaću
Članak 62.
Osnovna plaća radnika uvećava se za:
* rad nedjeljom 35 %
* prekovremeni rad 50 %
* dvokratni rad ........................................ 10%
* rad noću 40 %.
* rad subotom 25%
* rad na dane blagdana i neradne dane … 150%
Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca xxxx xxxxxx obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), posljepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu xxxx (noćna smjena) tijekom radnog tjedna.
Rad u smjenama je rad radnika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
Članak 63.
Radniku se može isplatiti jednokratno povećanje plaće za godišnji odmor (regres), u pravilu u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem većina radnika koristi godišnji odmor u visini do neoporezivih iznosa utvrđenih Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak.
Radnik ostvaruje svoje pravo iz prethodnog stavka razmjerno broju radnih xxxx godišnjeg odmora koji mu pripada za tu godinu u odnosu na najviši dopušteni xxxx xxxx godišnjeg odmora (30 xxxx).
04. Naknade plaće
Članak 64.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u slučajevima:
* korištenja godišnjeg odmora,
* korištenja plaćenog dopusta,
* državnih blagdana i neradnih xxxx utvrđenih zakonom,
* obavljanja funkcije vijećnika, odnosno zastupnika,
* školovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje ga je uputio Centar,
* bolovanja,
* izobrazbe za potrebe sindikalne aktivnosti,
* dobrovoljnog davanja krvi,
* zastoja u poslu do kojeg xx xxxxx bez krivnje radnika,
* drugih opravdanih razloga predviđenih zakonom, ovim pravilnikom i drugim propisima.
Članak 65.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini xxx xx xxxx.
Članak 66.
Za vrijeme bolovanja, radniku se isplaćuje naknada plaće u visini propisanoj posebnim propisima.
Naknada u 100% iznosu njegove plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, pripada radniku xxxx xx na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
Članak 67.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja sindikalnih aktivnosti pripada naknada plaće kao da je radio na svom radnom mjestu uz normalan učinak.
5. Ostali primici radnika (novčani i nenovčani)
Članak 68.
Radnici imaju pravo na novčane i nenovčane primitke (otpremnine, jubilarne nagrade, darove za djecu radnika, božićnice, darove u naravi, regrese, pomoći i dr.) pod uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom.
Pod pojmom “prosječna mjesečna plaća” podrazumijeva se prosječna plaća xxxx xx radniku isplaćena u posljednja 3 mjeseca koji prethode donošenju odluke o novčanom ili nenovčanom primitku.
Članak 69.
Radnik ima pravo na otpremninu u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu.
Članak 70.
Prilikom odlaska u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini 3 prosječne mjesečne plaće.
Članak 71.
Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekinuti staž na poslovima iste struke u javnim službama, bez obzira na promjene poslodavca
za godine koje su po poreznim propisima određene kao jubilarne i to u iznosima koji se po xxx poreznim propisima mogu kao neoporezivi isplatiti radniku.
Članak 72.
U povodu blagdana Sv. Xxxxxx radniku se za poklon svakom djetetu radnika mlađem od 15 xxxxxx starosti može isplatiti iznos na način i do visine neoporezivih iznosa određenih Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak, ali ne manjem od 400,00 kuna.
Naknada iz stavka 1. ovog članka može se dati roditelju u obliku novčanog bona za kupnju.
Članak 73.
Za Božićne blagdane radnicima se može isplatiti naknada u visini do jedne prosječne plaće ukoliko postoje za to dostatna sredstva.
Članak 74.
Radniku se može tijekom godine dati prigodan dar u naravi u obliku novčanog bona za kupnju, a do visine neoporezivih iznosa utvrđenih Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak.
Članak 75.
Radnik ima pravo na pomoć u slučaju:
- nastanka xxxxx invalidnosti 2 prosječne mjesečne plaće
ustanove ostvarene u protekloj godini
- nastanka xxxxx invalidnosti djece ili ……..
supružnika radnika
1 prosječna mjesečna plaća ustanove ostvarena u protekloj godini
- potpora za slučaj smrti člana obitelji do porezno dopustivih iznosa
- potpora zbog bolovanja dužeg od 90……. xxxx
do porezno dopustivih iznosa
Članak 76.
Obitelj umrlog djelatnika ima pravo na naknadu troškova sahrane u visini do 1,5 prosječne mjesečne plaće ustanove iz prethodne godine.
D n e v n i c e i t r o š k o v i s l u ž b e n i h p u t o v a n j a
Članak 77.
Kada xx xxxxxx upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske.
Iznos dnevnice utvrđuje se sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
Radnik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati.
Ako radnik ima plaćen smještaj, tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30% od dnevnice.
Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na xxxxx xxx što to pripada zaposlenima u državnoj upravi.
Ako xx xxxxxx upućen na službeno putovanje s korisnicima koje traje najmanje 8 sati, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice.
Ukoliko to radnik zatraži, ustanova je dužna isplatiti predujam prije polaska na službeno putovanje.
Članak 78.
Iznos dnevnice za službena putovanja u inozemstvo utvrđuju se prema propisima koji uređuju visinu dnevnice u tijelima državne uprave.
Dnevnica se isplaćuje i obračunava u valuti zemlje u koju se putuje.
Članak 79.
Vremenom provedenim na službenom putovanju u inozemstvu smatra se vrijeme od sata prelaska državne granice pri odlasku do sata prelaska državne granice pri povratku, osim kod korištenja zrakoplova kada se uzima vrijeme polijetanja i slijetanja zrakoplova.
Članak 80.
Radniku kojem je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, pripada naknada u iznosu koji poslodavac po poreznim propisima može isplatiti radniku kao neoporeziv.
Odobrenje iz prethodnog stavka daje ravnatelj.
N a k n a d a t r o š k o v a p r i j e v o z a n a p o s a o i s p o s l a
Članak 81.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza sredstvima najjeftinijeg javnog prijevoza.
P l a ć a p r i p r a v n i k a
Članak 82.
Pripravnik ima pravo na osnovnu plaću u visini osnovne plaće radnog mjesta na koji je raspoređen propisanoj posebnim propisima.
Pripravnik ima pravo na isplatu troškova prijevoza, stalnog mjesečnog dodatka te jednokratno povećanje plaće za korištenje godišnjeg odmora.
Pripravnik ima pravo na potporu zbog invalidnosti, potporu za slučaj smrti, potporu u slučaju smrti člana uže obitelji i potporu zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 xxxx u iznosima koje poslodavac po poreznim propisima može kao neoporezive isplatiti radniku.
VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU
1. Načini prestanka ugovora o radu
Članak 83.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću radnika,
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
3. kada radnik navrši šezdeset pet xxxxxx xxxxxx i petnaest xxxxxx mirovinskog staža osiguranja, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore,
4. sporazumom radnika i poslodavca,
5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti,
6. otkazom,
7. odlukom nadležnog suda.
Članak 84.
Radnik kojemu se tijekom radnog staža u Centru naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njegovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.
Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi ravnatelj.
Ako se stručnim nalazom ovlaštenog tijela, sukladno posebnom propisu, utvrdi da kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnost, ravnatelj ima obvezu poduzeti mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove, u protivnom može otkazati ugovor o radu, na način i po postupku propisanom odredbama važećeg Zakona o xxxx xxxxx se uređuje zaštita radnika koji su trajno nesposobni za rad.
2. Sporazum o prestanku ugovora o radu
Članak 85.
Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pismenom
obliku.
3. Otkaz ugovora o radu
Članak 86.
Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik.
3.1. Redoviti otkaz ugovora o radu
Članak 87.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani odnosno ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
- ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Članak 88.
Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti radnika i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Poslodavac koji je iz poslovno uvjetovanih razloga otkazao radniku ne smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u roku od 6 mjeseci nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
Članak 89.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac xx xxxxx provesti postupak upozorenja radnika na obveze iz radnog odnosa te mogućnost otkazivanja ugovora o radu i omogućiti radniku iznošenje obrane, u skladu sa odredbama važećeg Zakona o radu.
Članak 90.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći razlog.
3.2. Izvanredni otkaz ugovora o radu
Članak 91.
Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveza iz radnog odnosa ili zbog xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovorenih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Članak 92.
Osobito teškim povredama radne obveze smatraju se:
- davanje netočnih podataka koji su bitno utjecali na donošenje odluke o zasnivanju radnog odnosa,
- odbijanje izvršenja poslova radnog mjesta, odnosno drugih poslova u hitnim i neodloživim slučajevima iz neopravdanih razloga,
- dolazak na posao u pijanom ili narko stanju ili uporaba alkohola i narkotika na radnom mjestu,
- izazivanje nereda ili tuče u Centru,
- falsificiranje isprava, zapisnika i odluka,
- iznošenje i prenošenje netočnih podataka u namjeri da se umanji ugled Centra ili radnika Centra,
- nepridržavanje propisa u svezi sa poslovnom tajnom Centra,
- sprječavanje tijela Centra da obavljaju svoju funkciju,
- prikrivanje i otuđenje sredstava za rad,
- svaka radnja ili propuštanje radnje u namjeri da se nanese šteta Centru i njegovim radnicima,
- neopravdani izostanak sa posla do tri xxxx,
- prikrivanje izvršene povrede radne obveze,
- grubo i neprimjereno ponašanje u tijeku xxxxxxx xxxx prema ravnatelju, ostalim radnicima Centra te korisnicima,
- svaka protupravna uporaba službenih vozila Centra,
- zlouporaba bolovanja, propuštanje obavješćivanja poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, nedostavljanje ili nepravodobno dostavljanje potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad,
- odlazak ili udaljenje s posla za vrijeme rada ili prije završetka rada bez odobrenja odgovorne osobe,
- posuđivanje i uzimanje novca i drugih dragocjenosti od korisnika, te krađa novčanih i drugih materijalnih sredstava ustanove, korisnika ili radnika,
- kada radnik Centra zloupotrijebi svoje saznanje o obiteljskom ili imovinskom stanju korisnika na način da bez posebnog ovlaštenja ravnatelja doma ili nadležnog centra za socijalnu skrb, sklapa pravne poslove s korisnikom, obavlja razne poslove u ime i za račun korisnika ili na drugi način iskoristi imovinsko stanje,
- uznemiravanje i spolno uznemiravanje radnika ili korisnika,
- primanje i davanje mita u svezi s radom,
- druge povrede radne obveze koje su posebnim propisima određene kao teže povrede.
Članak 93.
Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Članak 94.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
Poslodavac je o svojoj odluci xxxxx savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom Centra na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
3.3. Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme
Članak 95.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.
Članak 96.
Otkaz xxxx biti u pisanom obliku.
Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok počinje teći od xxxx dostave otkaza Xxxxxxx o radu.
Otkazni rok ne teče za vrijeme koje je određeno Zakonom o radu, za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Otkazni rok teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada.
4. Otkazni rok
Članak 97.
U slučaju redovitog otkaza radnika i poslodavca primjenjuju se neposredno odredbe važećeg Zakona o radu o najmanjem trajanju otkaznog roka.
Članak 98.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Članak 99.
Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog i ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
5. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Članak 100.
U slučaju kada poslodavac otkaže ugovor o radu i istodobno ponudi radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora) neposredno se primjenjuju odrebe važećeg Zakona o radu.
6. Xxxxxxxx xxxx prethodi prestanku ugovora o radu
Članak 101.
Xxxxxxxx xxxx prethodi prestanku ugovora o radu provodi, i odluke koje imaju za posljedicu prestanak ugovora o radu donosi, u ime poslodavca, ravnatelj.
U svezi sa stavkom 1. ovog članka ravnatelj:
- sklapa sa radnikom xxxxxx sporazum o prestanku ugovora o radu,
- izvješćuje radnika o isteku vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
- donosi odluku o prestanku ugovora o xxxx xxxx radnik stekne uvjete za odlazak u mirovinu,
- donosi odluku o prestanku ugovora o xxxx xxxx prestane potreba za radom radnika zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga,
- donosi odluku o prestanku ugovora o xxxx xxxx radnik ugovorene poslove ne može izvršavati zbog trajnih osobina ili sposobnosti,
- izdaje xxxxxx upozorenje radniku kada uoči da radnik krši obveze iz radnog odnosa,
- donosi odluku o prestanku ugovora o radu u slučaju xxxxxxxxxx ponovljenog kršenja obveza iz radnog odnosa,
- donosi odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu,
- osigurava dokaze o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu,
- prati izvršenje donesenih odluka u svezi se prestankom ugovora o radu i trajanju otkaznih rokova,
- izdaje radniku na njegov zahtjev, nakon prestanka radnog odnosa, potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao u trajanju radnog odnosa.
Članak 102.
Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s poslodavcem.
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.
Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
IX. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 103.
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 xxxx od xxxx dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, dostaviti prigovor Upravnom vijeću.
Ako Upravno vijeće u roku od 15 xxxx od dostave zahtjeva radnika iz prethodnog stavka ovog članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.
Iznimno od stavka 3. ovog članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku do 15 xxxx od xxxx dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.
Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se xx xxxxxxxx zaštite dostojanstva radnika.
Ako je kolektivnim ugovorom ili drugim propisom predviđen postupak mirnog rješenja nastalog spora, rok od 15 xxxx za podnošenje zahtjeva sudu teče od xxxx okončanja tog postupka.
Članak 104.
Rokovi iz 103. ovog Pravilnika ne odnose se na potraživanja naknade štete ili druga potraživanja iz radnog odnosa.
Članak 105.
Zahtjev za zaštitu prava zadržava izvršenje odluke do njezine konačnosti.
Članak 106.
U postupku odlučivanja o pravima i obvezama radnika poslodavac xx xxxxx xx xxxxx i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu, prethodno se savjetovati, odnosno zatražiti prethodnu suglasnost sindikata.
Članak 107.
Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika obavlja se, u pravilu, neposrednom predajom radniku.
Potvrda o izvršenom dostavljanju (dostavnica) potpisuju primatelj i dostavljač. Primatelj će na dostavnici xxx naznačiti datum primitka.
Radniku se odluka može dostaviti i putem pošte, na adresu xxxx xx prijavio poslodavcu. U slučaju odbijanja prijema ili nemogućnosti uručenja odluke na adresu prijavljenu poslodavcu, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči poslodavca.
Istekom roka od 8 xxxx od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostavljanje izvršeno.
Članak 108.
Ako radnik ima punomoćnika, dostavljanje se vrši osobi xxxx xx određena za punomoćnika.
X. NAKNADE ŠTETE
1. Odgovornost radnika
Članak 109.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx štetu nadoknaditi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete xxxx xx uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.
Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.
2. Odgovornost poslodavca
Članak 110.
Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako ovih nema, procjenom.
Procjena visine štete može se povjeriti ovlaštenom sudskom vještaku.
Članak 111.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx nadoknadio poslodavac, xxxxx xx poslodavcu nadoknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Članak 112.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu xxxx xx poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
3. Zastara potraživanja za naknadu štete
Članak 113.
Na zastaru prava na potraživanje naknade štete na radu ili u vezi xx xxxxx primjenjuju se zastarni rokovi propisani općim propisima obveznog prava.
XI. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE
1. Zaštita i sigurnosti na radu
Članak 114.
Poslodavac ima obvezu stvoriti uvjete rada na xxxxxx xx štititi zdravlje i omogućiti siguran rad radnika.
U svezi sa stavkom 1. ovog članka poslodavac će održavati prostorije, uređaje, opremu, sredstva i pomagala, mjesto rada i pristup mjestu xxxx xx primjenjivati mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i izvještavati radnika o opasnostima na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način.
Članak 115.
radu.
Xxxxxx xx obvezan pridržavati se pravila o zaštiti zdravlja i sigurnosti na
Radnik xx xxxxx brinuti se za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i za
sigurnosti i zdravlje drugih radnika s xxxxxx xx neposredno vezan u procesu rada.
2. Zaštita dostojanstva radnika i zaštita od diskriminacije
Članak 116.
Poslodavac xx xxxxx zaštiti radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.
Poslodavac xx xxxxx zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno I u suprotnosti s posebnim zakonima.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova: rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.
Članak 117.
Poslodavac xx xxxxx imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Poslodavac ili osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu I poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako tvrdi da ono postoji.
Članak 118.
Osoba xxxx xx osim poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika (dalje: ovlaštena osoba) dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupka radi potpunog ili istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja.
Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe
uznemirivala ili spolno uznemirivala, obaviti suočenje, obaviti očevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.
Članak 119.
O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja ovlaštena xxxxx xx sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.
Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemirivala ili spolno uznemirivala, te u slučaju njihovog suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.
U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorila na posljedice odavanja xx xxxxx.
Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba I zapisničar koji je bilješku sastavio.
Članak 120.
Nakon provedenog postupka ovlaštena xx xxxxx u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:
1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili
2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.
Članak 121.
U slučaju iz podstavka 1. prethodnog članka, ovlaštena će osobe u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.
U odluci iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena xx xxxxx predložiti nadležnom tijelu Poslodavca da osobi xxxx xx podnositelja pritužbe uznemirivala ili spolno uznemirivala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze (xxxxxx upozorenje na obveze iz radnog odnosa, redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu), te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja.
U slučaju iz podstavka 2. prethodnog članka, ovlaštena xxxxx xx odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva.
Članak 122.
Nadležno tijelo poslodavca će na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, te osobi xxxx xx radnika uznemirivala ili spolno uznemirivala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.
Članak 123.
Ako Poslodavac u roku od xxxx xxxx ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Članak 124.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Xxxxxxxxxx zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije xxxxx dostaviti pritužbu Poslodavcu, ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od xxxx xxxx od xxxx prekida rada.
Za vrijeme prekida rada iz prethodnog članka, kao i u slučaju iz stavka
1. ovog članka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.
3. Zaštita starijih radnika
Članak 125.
Zaštita starijih radnika ostvaruje se sukladno važećim odredbama Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.
XII. MJERE KONTROLE
Članak 126.
Poslodavac može, kada to njegovi interesi zahtijevaju dati nalog za obavljanje pregleda, odnosno utvrditi način kontrole ljudi i opreme pri ulazu i izlazu iz poslovnih prostora radi sprečavanja otuđivanja imovine Poslodavca.
Izbjegavanje kontrole može biti razlog za otkaz ugovora o radu.
XIII. OBAVJEŠTAVANJE RADNIKA
Članak 127.
Obavještavanje radnika provodi se objavljivanjem izvješća te općih, pojedinačnih i drugih akata na oglasnim pločama u poslovnim prostorijama poslodavca u njegovom sjedištu i izvan sjedišta ili na drugi njima dostupan način. Akti objavljeni na način utvrđen ovim člankom smatraju se uredno dostavljenim svim radnicima pa se prigovori na toj osnovi neće uvažavati.
Pojedinačni akt xxxxx xx odlučeno o kakvom pravu ili obvezi radnika, dostavlja se odnosnom radniku xxxx xx to propisano odredbom članka 107. ovog Pravilnika.
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 128.
Riječi i pojmovi korišteni u ovom Pravilniku i aktima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira u kojem su rodu korištene, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 129.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu od 18.07.2011. godine i Izmjene i dopune Pravilnika o radu od 15.06.2015. godine.
Članak 130.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu za njegovo donošenje.
Članak 131.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu xxxx xxxx od xxxx objave na oglasnoj ploči Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda-Pula.
PREDSJEDNICA UPRAVNOG VIJEĆA:
Xxxxxx Xxxxx-Xxxxxxxx
Utvrđuje se da je ovaj Pravilnik objavljen na oglasnoj ploči Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda - Pula od 27.11.2015 do 07.12.2015. te da je stupio na snagu xxxx 07.12.2015.
Ravnateljica: Xxxxxxx Xxxxxxx
Ur.broj: 000-00-00/15 Pula, 20.11.2015.