S A D R Ž A J

MEĐIMURSKE VODE d.o.o. ČAKOVEC

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA MEĐIMURSKE VODE d.o.o. ČAKOVEC

- 2018. godina -

S A D R Ž A J

I. OPĆE ODREDBE 4

II. ORGANIZACIJA RADA KOD POSLODAVCA 5

III. SKLAPANJE UGOVORA O RADU 5

1. Donošenje odluke o potrebi zapošljavanja 5

2. Zasnivanje radnog odnosa 5

3. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme 6

4. Ugovor o radu na određeno vrijeme 6

5. Probni rad 6

IV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA 6

1. Sigurnost i zaštita na radu 6

2. Zaštita života i zdravlja 7

3. Zaštita privatnosti radnika 8

V. POSTUPAK I MJERE ZAŠTITE DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZAŠTITE OD 8

DISKRIMINACIJE 8

VI. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA 9

1. Obrazovanje i osposobljavanje 9

2. Pripravnici 10

VII. RADNO VRIJEME 10

1. Raspored radnog vremena 10

2. Puno i nepuno radno vrijeme 11

3. Prekovremeni rad 11

4. Preraspodjela radnog vremena 12

5. Pripravnost radnika kod kuće 12

VIII. ODMORI I DOPUSTI 12

1. Stanka 12

2. Dnevni odmor 13

3. Tjedni odmor 13

4. Godišnji odmor 13

5. Plaćeni dopust 14

6. Neplaćeni dopust 15

IX. PLAĆE I DRUGI MATERIJALNI PRIMICI RADNIKA 15

1. Plaće 15

1.1. Osnovna plaća 15

2. Dodaci na plaću 17

2.1 Stalni mjesečni dodatak 17

2.2. Dodatak za radni staž 17

2.3. Dodatak za otežane uvjete rada 17

2.4. Prekovremeni rad 17

2.5. Noćni rad 17

2.6. Rad nedjeljom i blagdanom 18

2.7. Smjenski rad 18

3. Naknade plaće 18

4. Dnevnice i troškovi prijevoza 18

5. Xxxxxxxx prijevoza na posao 19

6. Upotreba privatnog automobila u službene svrhe 19

7. Nagrada učenicima i studentima 19

8. Otpremnina za umirovljenje 19

9. Potpore i pomoći 19

10. Jubilarne nagrade 20

11. Prigodne nagrade i darovi 20

X. PRESTANAK UGOVORA O RADU 20

1. Načini prestanka ugovora o radu 20

2. Xxxxxxxx otkaz ugovora o radu 21

3. Izvanredni otkaz ugovora o radu 21

XI NAKNADA ŠTETE 22

1. Odgovornost radnika za štetu 20

2. Paušalna naknada štete 22

3. Odgovornost poslodavca 23

XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA 23

1. Donošenje odluka 23

2. Zaštita prava 23

3. Dostava odluka 23

XIII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA 24

XIV. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA 24

SPOROVA 24

1. Ponašanje ugovornih stranaka 24

2. Socijalni mir 25

3. Zaključivanje, izmjene i dopune ugovora 25

4. Rješavanje kolektivnih sporova 25

5. Organ za tumačenje ugovora 26

6. Otkaz ugovora 26

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 27

Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske, SINDIKALNA PODRUŽNICA Međimurskih voda d.o.o., Čakovec, zastupana po glavnom povjereniku Xxxxxxxxx Xxxxxxxx / u daljnjem tekstu: sindikat/

i

MEĐIMURSKE VODE d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju,

Čakovec, Matice hrvatske 10, zastupane po Upravi društva, Xxxxxxxxx Xxxxxxxxxx, xxxx.xxx.

/ u daljnjem tekstu: Društvo /

sklopili su dana 31.03. 2018. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA MEĐIMURSKE VODE d.o.o. ČAKOVEC

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom ( u daljnjem tekstu: Ugovor ) uređuju se prava i obveze radnika zaposlenih u Međimurskim vodama d.o.o. ( u daljnjem tekstu : poslodavac ) plaće, naknade plaća i druga materijalna primanja radnika, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika, kao i druga pitanja važna za poslodavca i radnike zaposlene kod poslodavca.

Članak 2.

Prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora poslodavac su Međimurske vode d.o.o. za koje

radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora radnik-ca ( zaposlenik – ca ) je fizička osoba koja obavlja određene poslove za poslodavca na temelju ugovora o radu.

Članak 3.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno na sve radnike zaposlene kod poslodavca, neovisno o tome jesu li ugovorom o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.

Članak 4.

Odredbe ovog Ugovora ne primjenjuju se na radnike s posebnim ovlastima čija se prava i obveze uređuju posebnim ugovorom.

Radnici s posebnim ovlastima iz prethodnog članka su radnici koji su kao rukovodeće osoblje Društvenim ugovorom ovlašteni voditi poslove poslodavca i koji samostalno donose odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca (Uprava Društva).

II ORGANIZACIJA RADA KOD POSLODAVCA

Članak 5.

Poslodavac obavlja svoju djelatnost putem organizacijskih i radnih dijelova koji su u funkciji

ekonomičnog i racionalnog gospodarenja i razvoja društva.

Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj radnika i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova ako to zakonom ili drugim propisom nije propisano.

Kad smatra da je za sklapanje ugovora o radu na pojedinim poslovima potrebno da radnik ispunjava posebne uvjete, te će uvjete poslodavac utvrditi Pravilnikom o ustroju i popisu poslova radnih mjesta ( katalog ) u zavisnosti od vrste posla koje pojedini radnici trebaju obavljati za poslodavca.

Članak 6.

Radnik je dužan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu s poslodavcem, sukladno pravilima struke i uputama poslodavca, usavršavati svoje znanje i vještinu, štititi poslove i interese poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koje proizlaze iz organizacije rada kod poslodavca, a poslodavac će radniku za obavljeni rad isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih ovim ugovorom.

III SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Donošenje odluke o potrebi zapošljavanja

Članak 7.

Odluku o potrebi zapošljavanja donosi Uprava poslodavca.

Poslodavac Pravilnikom o ustroju i popisu poslova i radnih mjesta samostalno utvrđuje posebne uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako ti uvjeti nisu propisani zakonom ili drugim propisom.

Poslodavac može kao posebne uvjete za obavljanje pojedinih poslova odrediti : stručnu spremu, radno iskustvo na poslovima za koje se sklapa ugovor o radu, te posebna znanja potrebna za uspješno obavljanje poslova.

Poslodavac može odrediti provedbu postupka provjere sposobnosti potrebnih za obavljanje

poslova radnog mjesta za koje se sklapa ugovor o radu.

2. Zasnivanje radnog odnosa

Članak 8.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu, koji se sklapa u pisanom obliku.

Ugovor o radu mora sadržavati sve uglavke propisane zakonom.

Prilikom sklapanja ugovora o radu ili postupka odabira kandidata za radno mjesto ( razgovor, testiranje, anketiranje i sl. ) zabranjeno je od radnika tražiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

3. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 9.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje radnika i poslodavca dok ga jedna od ugovornih strana ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen ovim Ugovorom ili zakonom.

4. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 10.

Ugovor o radu može se sklopiti s radnikom i na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Poslodavac može s radnikom sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako

postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru mora navesti.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili ovim Kolektivnim ugovorom.

Ograničenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovog članka.

Članak 11.

Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici kod poslodavca mogli sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

5. Probni rad

Članak 12.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad ne može se ugovorom o radu utvrditi u trajanju dužim od 6 mjeseci. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je 7 dana.

IV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

1. Sigurnost i zaštita na radu

Članak 13.

Poslodavac je dužan organizirati rad, te osigurati i održavati postrojenja, uređaje i opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada na način koji osigurava zaštitu zdravlja i sigurnosti rada radnika.

Poslodavac je dužan osigurati osposobljavanje radnika za rad na siguran način.

Članak 14.

Poslodavac osigurava provedbu propisanih mjera zaštite na radu.

Organizaciju i mjere zaštite na radu kod poslodavca osiguravaju i provode : Uprava, stručnjak zaštite na radu, ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu, služba zaštite na radu, svi radnici poslodavca, te ovlašteno trgovačko društvo za obavljanje poslova zaštite na radu ako je s takvim društvom sklopljen ugovor.

Obveza svakog radnika je da sudjeluje u provedbi sustava zaštite na radu te da u svakodnevnom radu primjenjuje interna pravila, zakone i druge propise o zaštiti na radu.

Radno mjesto i sredstva za rad radnik je obvezan urediti svakog dana poslije završetka rada.

2. Zaštita života i zdravlja

Članak 15.

Poslodavac na vlastiti trošak osigurava liječnički pregled radnika sukladno odredbama Pravilnika o zaštiti na radu, zakona i drugih propisa.

Članak 16.

U obavljanu svojih svakodnevnih poslova, radnik je obvezan raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje, kao i zdravlje i život drugih radnika, te sigurnost opreme i strojeva.

Članak 17.

Radnik je dužan prije početka rada na radnom mjestu provjeriti uvjete sigurnosti rada na radnom mjestu, te o eventualnim opasnostima na mjestu rada i pristupu mjestu rada, kvarovima i nedostacima na strojevima, uređajima, opremi i alatima, odmah, bez odgađanja upozoriti neposredno nadređenog ili drugog radnika poslodavca, te službu zaštite na radu.

Na način iz prethodnog stavka, radnik je dužan postupiti i u slučaju takvih postupaka drugih radnika ili osoba koje se privremeno nalaze u prostorima poslodavca, kojima može doći do ugrožavanja zdravlja i života radnika ili drugih osoba te oštećenja ili uništenja strojeva, uređaja, opreme i alata poslodavca.

Članak 18.

Prilikom sklapanja ugovora o radu i za vrijeme radnog odnosa, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveze preuzete ugovorom o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima radnik dolazi u dodir.

O privremenoj nesposobnosti za rad radnik je dužan što je prije moguće obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

Radnik koji tu obvezu nije u mogućnosti učiniti u roku iz prethodnog stavka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Članak 19.

Zabranjen je rad pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava.

Zabranjeno je unošenje alkohola i drugih opojnih sredstava na radno mjesto i u druge prostore

poslodavca.

3. Zaštita privatnosti radnika

Članak 20.

Radnici su obvezni dostaviti poslodavcu sve podatke i izmjene dostavljenih podataka, potrebne

za vođenje evidencije rada i drugih evidencija određenih zakonom ili drugim propisom.

Podaci iz st. 1. ovog članka su tajni.

Poslodavac imenuje posebnu ovlaštenu osobu za prikupljanje, korištenje i dostavu podataka iz st. 1. ovog članka trećim osobama kada je to određeno zakonom ili drugim propisima.

V. POSTUPAK I MJERE ZAŠTITE DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZAŠTITE OD

DISKRIMINACIJE

Članak 21.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla, tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi bilo kojem obliku diskriminacije, uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju ( u nastavku teksta : uznemiravanje ) te poduzimanjem preventivnih mjera.

Uznemiravanja iz st. 1. ovog članka predstavljaju povredu obveze iz ugovora o radu.

Članak 22.

Svaki radnik ima pravo na podnošenje pritužbe poslodavcu radi zaštite svog dostojanstva i protiv bilo kojeg oblika uznemiravanja na radu.

Pritužba se podnosi u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.

Članak 23.

Osoba ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi je voditelj Pravnih i općih poslova.

U slučaju da se pritužba podnosi protiv osobe iz prethodnog stavka, ovlaštenu osobu za pojedini takav slučaj imenuje Uprava Društva.

Kada osoba iz stavka 1. i 2. ovog članka primi pritužbu vezanu uz uznemiravanje radnika, dužna je u roku tri dana od dostave pritužbe ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.

U postupku ispitivanja i rješavanja pritužbe, osoba iz prethodnog stavka ispitati će radnika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se tvrdi da je uznemiravala radnika, utvrditi način i okolnosti uznemiravanja te izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđenja relevantnih činjenica te o svemu tome sastaviti zapisnik koji potpisuje osoba iz prethodnog stavka za poslodavca, osoba protiv koje je pritužba podnesena i radnik koji je podnio pritužbu, a mogu ga potpisati i druge osobe koje su sudjelovale u postupku ( punomoćnik radnika, sindikalni povjerenik ili predstavnik i dr. ).

Članak 24.

Ako utvrdi da je radnik koji je podnio pritužbu uznemiravan, osoba koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu uznemiravanja radnika, upozoriti će odmah Upravu društva na potrebu hitnog poduzimanja mjera kojima se sprječava nastavak uznemiravanja radnika.

U tu svrhu, osobi koja uznemirava radnika treba predložiti sklapanje aneksa ugovora o radu za druge poslove ako je uznemiravanje moguće samo na dotičnim poslovima, odnosno dati joj otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu.

Ako radnik koji uznemirava odbije potpisati predloženu izmjenu ugovora o radu, dat će mu se

izvanredni otkaz ugovora o radu.

Članak 25.

Ako se radi o težem obliku uznemiravanja radnika ili o ponovljenom lakšem obliku

uznemiravanja, poslodavac će osobi koja uznemirava dati izvanredan otkaz ugovora o radu.

Članak 26.

Ako se pritužba radnika odnosi na osobu – radnika drugog poslodavca, osoba koja je ovlaštena u ime poslodavca primati i rješavati pritužbe radnika, bez odgode će obavijestiti o tome njegova poslodavca i zabraniti daljnji doticaj te osobe s uznemiravanim radnikom.

Članak 27.

Podaci i isprave prikupljeni u postupku zaštite uznemiravanja radnika su tajni i za njihovu je tajnost odgovorna osoba ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi radnika koja je rješavala konkretnu pritužbu vezanu uz zaštitu uznemiravanja radnika, kao i druge osobe koje su sudjelovale u postupku rješavanja konkretne pritužbe, na što moraju biti upozorene prije početka postupka rješavanja pritužbe.

Članak 28.

Ako se radi o jednokratnom blažem obliku uznemiravanja radnika i ako postoje izgledi da se

uznemiravanje više neće ponoviti, osobi koja uznemirava dat će se strogo upozorenje.

VI. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA

1. Obrazovanje i osposobljavanje

Članak 29.

Poslodavac će omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnici su dužni sudjelovati u programima obrazovanja i osposobljavanja na koje su upućeni

od strane poslodavca i na njegov teret.

Tijekom obrazovanja za potrebe poslodavca radniku pripadaju sva prava kao da je radio.

Prije upućivanje na obrazovanje i osposobljavanje poslodavac i radnik sklapaju poseban ugovor o međusobnim pravima i obvezama.

Radnik je po okončanju obrazovanja i osposobljavanja dužan raditi kod poslodavca najmanje u

vremenskom razdoblju koje odgovara trajanju obrazovanja i osposobljavanja.

2. Pripravnici

Članak 30.

Poslodavac može osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zaposliti

kao pripravnika.

Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.

Radnik iz stavka 1. ovog članka osposobljava se za samostalan rad prema programu koji obuhvaća : upoznavanje s djelatnošću, organizacijom i općim aktima poslodavca, upoznavanje s mjerama zaštite na radu i zaštite od požara te upoznavanje s poslovima zanimanja za koje se pripravnik osposobljava.

Visina plaće pripravnika iznosi 80 % od plaće utvrđene za radno mjesto za koje se pripravnik osposobljava.

Pripravnički staž traje:

- za stečenu stručnu spremu III. i IV. stupnja ( SSS ) – 3 mjeseca

- za stečenu stručnu spremu VI/1 stupnja ( VŠS ) – 6 mjeseci

- za stečenu stručnu spremu VII/1 stupnja (VSS ) – 12 mjeseci

Članak 31.

Trajanje pripravničkog staža produžuje se na vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesti i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.

Članak 32.

Nakon što završi pripravnički staž, pripravnik polaže stručni ispit.

Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje poslodavac.

Ispitna komisija pred kojom pripravnik polaže stručni ispit sastoji se od predsjednika i dva

člana.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati.

Članak 33

Pripravnici u strukama i zanimanjima za koje je zakonom ili drugim propisom utvrđeno trajanje pripravničkog staža i način polaganja stručnog ispita, polažu stručni ispit sukladno tim propisima.

VII. RADNO VRIJEME

1. Raspored radnog vremena

Članak 34.

Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po

danima, tjednima, odnosno mjesecima.

Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog odnosno nepunog radnog vremena.

O rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac svojom odlukom.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine, te tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do 60 sati, uključujući prekovremeni rad.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od 4 uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno 48 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.

Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovom rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

2. Puno i nepuno radno vrijeme

Članak 35.

Ugovor o radu može se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme.

Puno radno vrijeme kod poslodavca iznosi 40 sati tjedno.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena. Rad u nepunom radnom vremenu ugovara se sukladno potrebama organizacije rada poslodavca.

Kod sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan upoznati poslodavca o

svim sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcima.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju od osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

3. Prekovremeni rad

Članak 36.

Radnik je na pisani zahtjev odnosno nalog poslodavca dužan raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena ( prekovremeni rad ) u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

Iznimno, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka

prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev odnosno nalog za prekovremeni rad, poslodavac može radniku usmeno naložiti prekovremeni rad, s tim što je poslodavac u tom slučaju dužan u roku od 7 dana od dana kada je prekovremeni rad usmeno naložen, pisano potvrditi zahtjev odnosno nalog za prekovremeni rad.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od 50 sati

tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 250 sati godišnje.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, te radnici u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na prekovremeni rad, osim u slučaju više sile.

4. Preraspodjela radnog vremena

Članak 37.

Ako narav posla to zahtjeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se raspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od 12 neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodjelom se mora odrediti početak radnog vremena, trajanje dnevnog i tjednog radnog vremena u pojedinim vremenskim razdobljima i dane u koje se zbog izvršene preraspodjele neće raditi.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog

radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.

Iznimno, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, pod uvjetom da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog radnog vremena može trajati najduže šest mjeseci.

5. Pripravnost radnika kod kuće

Članak 38.

Radi hitnog otklanjanja većih kvarova na vodoopskrbnom odnosno kanalizacijskom sustavu i drugih hitnih intervencija poslodavac može uvesti dežurstvo odnosno pripravnost radnika kod kuće.

Detaljnije odredbe u svezi pripravnosti radnika kod kuće ( organizacija rada, radna mjesta,

naknada za dežurstvo ) uređuju se posebnim aktom poslodavca.

VIII. ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 39.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta. Vrijeme odmora tijekom rada ubraja se u radno vrijeme.

Odluku o rasporedu korištenja stanke donosi poslodavac.

Ugovorom o radu uredit će se način ostvarivanja prava na odmor tijekom rada ( stanku ), radnika koji radi na poslovima čija posebna narav ne omogućuje prekid rada radi korištenja tog odmora.

Ugovorom o radu može se urediti da se stanka iz stavka 3. ovog članka koristi na kraju dnevnog radnog vremena ili da se trajanje dnevnog radnog vremena posljednjeg radnog dana u tjednu skrati za vrijeme neiskorištenih stanki tijekom radnog tjedna

2. Dnevni odmor

Članak 40.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

3. Tjedni odmor

Članak 41.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni

odmor iz prethodnog članka ovog Ugovora.

Tjedni odmor radnik će koristiti nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi, a kad radnik ne može koristiti tjedni odmor na taj način, dan neiskorištenog tjednog odmora mora mu se omogućiti u razdoblju koje ne može biti duže od dva tjedna.

Iznimno,radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor iz prethodnog stavka zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor iz prethodnog članka.

4. Godišnji odmor

Članak 42.

Radnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna odnosno 20 dana, a najviše šest tjedana odnosno 30 dana.

Maloljetni radnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu na godišnji odmor u trajanju od

najmanje pet tjedana odnosno 25 dana.

Subota, blagdani i neradni dani određeni zakonom, te razdoblja privremene nesposobnosti za

rad koje utvrdi ovlašteni liječnik, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđenog stavkom 1. i 2. ovog članka povećava se za:

– s obzirom na dužinu radnog staža :

- od 1 do 5 godina radnog staža 1 dan

- od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana

- od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana

- od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana

- od 20 do 25 godina radnog staža 6 dana

- od 25 do 30 godina radnog staža 8 dana

- od 30 i više godina radnog staža 10 dana

– radniku invalidu rada i invalidu domovinskog rata s preko 50% invaliditeta za 5 radnih dana,

– radniku roditelju s jednim djetetom do 12 godina života za 1 radni dan te za svako

slijedeće dijete do 12 godina života za 1 radni dan.

Članak 43.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine,sukladno potrebama organizacije rada te, koliko je moguće , prema potrebama i željama radnika, te o rasporedu obavještava radnike.

Do toga roka poslodavac će, kad to organizacija rada dopušta, odobravati godišnje odmore na pojedinačni zahtjev radnika.

Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

5. Plaćeni dopust

Članak 44.

Radnik tijekom kalendarske godine ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana, za važne osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji, u vrijeme nastupanja ili neposredno nakon tih događaja, prema slijedećim kriterijima :

– sklapanje braka 3 radna dana

– porod supruge 3 xxxxx xxxx

– smrt bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta, roditelja,

posvojitelja, pastorka ili posvojčeta 4 radna dana

– smrt roditelja bračnog druga, braće i sestara 2 radna dana

-- smrt djedova i baka 1 radni dan

- uklanjanje štetnih posljedica elementarnih nesreća

na stambenim i gospodarskim objektima 4 radna dana

– teška bolest člana uže obitelji (roditelji, bračni supružnik, djeca) 2 radna dana

Radnik po osnovi darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodan dan, koji koristi na

dan darivanja krvi.

Ukoliko navedene okolnosti nastupe kada se radnik nalazi izvan procesa rada ili zbog korištenja godišnjeg odmora, bolovanja, neplaćenog dopusta ili drugih opravdanih razloga zbog kojih je radnik izvan procesa rada, prava iz stavka 1. i 2. ne mogu se prenositi, osim u smrtnim slučajevima iz stavka 1., alineja 3. i 4., ovog članka.

Odluku o plaćenom dopustu donosi poslodavac, temeljem pisanog, obrazloženog i

dokumentiranog zahtjeva radnika.

Članak 45.

Uz plaćeni dopust iz prethodnog članka, radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te općeg školovanja uz rad, na koje je radnik upućen od poslodavca, te za vrijeme obrazovanja za potrebe radničkog vijeća i to :

- radi pripremanja i polaganja ispita u srednjoj školi u trajanju do 5 radnih dana za svaki razred,

– radi pripremanja i polaganja ispita na višoj, visokoj školi i fakultetu u trajanju do 7 radnih dana za svaku godinu studija,

– do 3 radna dana za obrazovanje za potrebe radničkog vijeća prema programu osposobljavanja usvojenom na radničkom vijeću za svaku kalendarsku godinu.

Broj dana plaćenog dopusta iz prethodnog stavka utvrđuje se ugovorom o obrazovanju odnosno školovanju.

Pored slučajeva plaćenog dopusta iz članka 44. Poslodavac može posebnom odlukom odobriti plaćeni dopust radnicima najviše do 2 dana za sudjelovanje na sportskim igrama u organizaciji Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije.

6. Neplaćeni dopust

Članak 46.

Temeljem pisanog, obrazloženog i dokumentiranog zahtjeva radnika, poslodavac može pisanom odlukom odobriti neplaćeni dopust radniku za njegove važne osobne potrebe, kao što su njega bolesnog člana uže obitelji, gradnje ili popravka kuće ili stana, liječenja na vlastiti trošak,obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak, te iz drugih opravdanih razloga, ako to priroda posla dopušta.

Ako zakonom nije drukčije određeno, prava i obveze radnika iz radnog odnosa miruju za vrijeme neplaćenog dopusta.

IX. PLAĆE I DRUGI MATERIJALNI PRIMICI RADNIKA

1. Plaće

Članak 47.

Poslodavac je dužan radniku za njegov rad isplatiti plaću, koja se sastoji od:

– osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik

raspoređen i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu,

– dodataka na plaću po osnovi radnog staža,

– dodatka za otežane uvjete rada,

– stalnog mjesečnog dodatka na plaću koji je jednak za sve radnike.

Članak 48.

Plaća se isplaćuje za razdoblje od mjesec dana.

Plaću je poslodavac dužan isplatiti najkasnije 15 dana nakon obavljenog rada za razdoblje za koje se plaća isplaćuje.

1.1. Osnovna plaća

Članak 49.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak, utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Ugovora, predstavlja najniži iznos kojega je poslodavac dužan isplatiti radniku.

Normalnim učinkom smatra se ostvareni planirani doprinos u radu utvrđen aktom poslodavca ili

uobičajenim za obavljanje pojedinih poslova.

Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog Ugovora sadrži : značaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo, zahtijevani stupanj kreativnosti i inicijativnosti, kao i ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

Članak 50.

Najniža osnovna bruto plaća za najjednostavnije poslove odnosno za poslove sa koeficijentom 1,00, uključujući i stalni dodatak na plaću iz čl. 52. ovog Ugovora, ne može iznositi manje od iznosa minimalne plaće propisane Zakonom o minimalnoj plaći.

Satnica za obračun plaće iznosi 14,06 kn.

Mjesečna bruto plaća radnog mjesta na kojem radnik radi je umnožak satnice iz prethodnog stavka i koeficijenta za radno mjesto na kojem radnik radi, te broja ostvarenih sati rada radnika u pojedinom mjesecu, uvećana za dodatak na radni staž u skladu sa člankom 53. ovog Ugovora, te stalni dodatak iz čl. 52. ovog Ugovora, na koji se ne obračunava dodatak na radni staž.

Mjesečna bruto plaća radnika povećava se i za druge dodatke na plaću u skladu sa člancima

54. do 58. ovog Ugovora.

Mjesečna bruto plaća radnika iz stavka 3. ovog članka ne može iznositi manje od najniže osnovne bruto plaće iz stavka 1. ovog Ugovora.

Svaka ugovorna strana može podnijeti prijedlog za promjenu satnice za obračun plaće iz st. 3. ovog Ugovora, u slučaju porasta troškova života ili inflacije veće od 5 % i u drugim opravdanim razlozima, koji je druga ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti njegovu opravdanost, a uzimajući u obzir i isplaćene plaće u Društvu, te poslovanje Društva u prethodnoj godini i tekuće poslovanje Društva.

Postupak pregovaranja mora biti okončan u roku 30 dana od dana podnijetog prijedloga.

Radnik kojemu do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje 5 godina staža ili godina života, a zbog organizacijskih ili drugih razloga, bez krivnje radnika, bude premješten trajno na drugo radno mjesto, zadržava koeficijent za obračun plaće radnog mjesta na kojem je do premještaja radio, ako je on povoljniji za radnika.

Članak 51.

U tarifnom dijelu ovog Ugovora izvršeno je razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova odnosno radnih mjesta na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima, a svi poslovi odnosno radna mjesta razvrstana su u 10 grupa složenosti, sa rasponom koeficijenata složenosti po pojedinim grupama ( prilog 1. Ugovora ).

Koeficijente za pojedina radna mjesta unutar grupe složenosti poslova utvrđuje Uprava Društva.

Voditelji razvrstani u X grupu poslova radnih mjesta postavljaju se na ta mjesta posebnom Odlukom Uprave. U slučaju da voditelji ne izvršavaju kvalitetno i na vrijeme postavljene zadatke, mogu biti odlukom Uprave razriješeni s tog radnog mjesta i raspoređeni na drugo radno mjesto koje odgovara njihovoj stručnoj spremi i sposobnostima.

Za sve poslove i radna mjesta koja nisu obuhvaćena tarifnim grupama iz priloga 1. ovog Ugovora ( nova radna mjesta ), kao i u slučaju povećanja složenosti poslova, poslodavac će, u dogovoru sa sindikatom, utvrditi tarifnu grupu poslova u koju se svrstavaju, poštujući pri tome utvrđene odnose složenosti poslova.

2. Dodaci na plaću

2.1 Stalni mjesečni dodatak

Članak 52.

Visina stalnog mjesečnog dodatka na osnovnu plaću iznosi 500,00 kn bruto.

Stalni mjesečni dodatak na osnovnu plaću iz prethodnog stavka, ne obračunava se za vrijeme odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja, za koje vrijeme mu se isplaćuje naknada plaće u skladu s čl. 61. ovog Ugovora, a ako je radniku prestao radni odnos ili je zasnovao radni odnos u tijeku mjeseca, stalni mjesečni dodatak obračunati će se adekvatno vremenu provedenom na radu u tijeku tog mjeseca.

2.2. Dodatak za radni staž

Članak 53.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža 0,5 posto.

Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za radni staž

koji je upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž kod poslodavca.

2.3. Dodatak za otežane uvjete rada

Članak 54.

Osnovna plaća radnika povećat će se za sate rada kada radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na koje je stalno raspoređen i za koje mu je utvrđena osnovna plaća i to za 10 % za rad na temperaturi ispod - 5° C ili iznad 30° C.

2.4. Prekovremeni rad

Članak 55.

Za prekovremeni rad cijena sata rada radnika povećava se za 50 posto.

2.5. Noćni rad

Članak 56.

Noćnim radom smatra se rad između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.

Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.

Za noćni rad cijena sata rada radnika povećava se za 30 posto.

2.6. Rad nedjeljom i blagdanom

Članak 57.

Rad nedjeljom ili blagdanom je onaj rad koji je u te dane obavljen između 0 i 24 sata.

Za rad nedjeljom cijena sata rada radnika povećava se za 35 posto, a za dan Uskrsa za 50

posto.

Za rad na dane blagdana i u neradne dane utvrđene zakonom cijena sata rada radnika povećava se za 50 posto i nadoknađuje za taj dan.

2.7. Smjenski rad

Članak 58.

Smjenskim radom se smatra rad u najmanje dvije smjene s punim dnevnim radnim vremenom.

Za rad u drugoj smjeni cijena sata rada radnika povećava se za 10 posto.

3. Naknade plaće

Članak 59.

Radnik ima pravo na naknadu plaće, kao da je radio, za vrijeme kad ne radi zbog:

-- korištenja godišnjeg odmora,

– korištenja plaćenog dopusta,

– državnih blagdana i neradnih dana,

– školovanja, prekvalifikacije, te stručnog obrazovanja na kojega ga je uputilo Društvo,

– drugih slučajeva utvrđenih zakonom, sporazumom s radničkim vijećem i ovim

Ugovorom, izbrisano ostalo

– prekida rada bez odgovornosti radnika.

Članak 60.

Za rad u radničkom vijeću predstavnik radnika, te sindikalni povjerenik i član određenih tijela

sindikata, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Članak 61.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 42 dana, radniku pripada naknada plaće u visini 85 % prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u proteklih šest mjeseci prije početka bolovanja.

Naknada u sto postotnom iznosu od osnovice iz stavka 1. ovog članka radniku pripada za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu i drugih slučajeva određenih zakonom.

4. Dnevnice i troškovi prijevoza

Članak 62.

Radnik koji je upućen na službeno putovanje u zemlji ima pravo na dnevnicu ( za udaljenost najmanje 30 km ) i na naknadu putnih troškova.

Puni iznos dnevnice je 170,00 kuna.

Radniku na službenom putovanju u zemlji pripada dnevnica u punom iznosu za putovanje duže

od 12 sati, a za putovanje od 8-12 sati ½ pune dnevnice.

Radniku se priznaju putni troškovi u iznosu ostvarenog prijevoza sredstvima javnog prometa od mjesta stanovanja odnosno sjedišta poslodavca do mjesta u koje je upućen na službeno putovanje.

Radnik na službenom putovanju ima pravo i na naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje do visine cijene noćenja u hotelu s tri zvjezdice (***kategorije) u istom mjestu. Poslodavac svojom odlukom može odobriti smještaj i u hotelu više kategorije.

Troškovi i dnevnice za službena putovanja u inozemstvu obračunavaju se na način kako je to

regulirano za korisnike državnog proračuna.

5. Troškovi prijevoza na posao

Članak 63.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla prema cjeniku usluga prijevoza putnika u cestovnom linijskom prometu – autobusnog prijevoza, prema udaljenosti od mjesta stanovanja radnika do mjesta rada.

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se zajedno sa plaćom za protekli

mjesec. Naknada se umanjuje za iznos dana, koji radnik ne provede na poslu.

6. Upotreba privatnog automobila u službene svrhe

Članak 64.

Ukoliko radnik ima pravo na korištenje privatnog automobila u službene svrhe nadoknadit će mu se troškovi u visini neoporezivog iznosa za ovu namjenu po prijeđenom km.

7. Nagrada učenicima i studentima

Članak 65.

Učenicima i studentima na obveznoj praksi poslodavac može za vrijeme prakse isplatiti

nagradu u visini do 1.600,00 kuna mjesečno, razmjerno vremenu provedenom na praksi.

8. Otpremnina za umirovljenje

Članak 66.

Kad radnik stekne uvjete i ostvari pravo na mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u visini maksimalnog neoporezivog godišnjeg iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak važećem u trenutku isplate, koji u trenutku pisanja ovog ugovora iznosi 8.000,00 kuna neto, te na oporezivi dio u iznosu od 500,00 kn neto, za svaku godinu radnog staža u Društvu.

9. Potpore i pomoći

Članak 67.

Radniku ili njegovoj obitelji će se na ime pomoći isplatiti potpore u sljedećim slučajevima:

1. smrti radnika u visini od 7.500,00 kn

2. smrti člana uže obitelji ( bračni supružnik, djeca, roditelji ) u visini od 3.000,00 kn

3. bolovanja dužeg od 90 dana ( godišnje ) 2.500,00 kn

4. rođenje djeteta 2.000,00 kn

10. Jubilarne nagrade

Članak 68.

Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekidni radni staž kod istog poslodavca za navršenih:

– 10 godina radnog staža, u iznosu od 1.500,00 kn

– 15 godina radnog staža, u iznosu od 2.000,00 kn

– 20 godina radnog staža, u iznosu od 2.500,00 kn

– 25 godina radnog staža, u iznosu od 3.000,00 kn

– 30 godina radnog staža, u iznosu od 3.500,00 kn

– 35 godina radnog staža, u iznosu od 4.000,00 kn

– 40 godina radnog staža, u iznosu od 5.000,00 kn

Jubilarna nagrada isplaćuje se radniku zajedno sa plaćom za mjesec u kojem radnik navršava određeni neprekidni radni staž na temelju kojeg stječe pravo na isplatu jubilarne nagrade.

11. Prigodne nagrade i darovi

Članak 69.

Radnik ima pravo na prigodnu nagradu u iznosu od 2.500,00 kn godišnje, a koja se isplaćuje u visini od 50% tog iznosa kao dodatak za godišnji odmor te u visini od preostalih 50% kao godišnja nagrada povodom božićnih blagdana. Dodatak za godišnji odmor isplaćuje se u srpnju tekuće godine, a nagrada povodom božićnih blagdana u prosincu tekuće godine, svim radnicima koji rade u Društvu na dan isplate.

Radnici imaju pravo na prigodnu nagradu u naravi u iznosu od 600,00 kn godišnje, a koja se isplaćuje do blagdana Uskrsa tekuće godine, radnicima koji rade u Društvu na dan isplate.

Radniku će poslodavac isplatiti prigodni dar djeci u iznosu od 600,00 kuna godišnje, tijekom prosinca tekuće godine, za svako dijete do 15 godina starosti (navršenih do kraja kalendarske godine), svim radnicima koji rade u Društvu na dan isplate. Za ostvarenje tog prava, radnik mora poslodavcu donijeti rodni list djeteta.

X. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Načini prestanka ugovora o radu

Članak 70.

Ugovor o radu prestaje :

1. smrću radnika

2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme

3. kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, osim ako se radnik i

poslodavac drukčije dogovore

4. pisanim sporazumom radnika i poslodavca

5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće

nesposobnosti za rad

6. otkazom

7. odlukom nadležnog suda

2. Redoviti otkaz ugovora o radu

Članak 71.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako zato ima opravdani razlog, u slučaju :

- ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog, gospodarskih, tehničkih ili

organizacijskih razloga ( poslovno uvjetovani otkaz )

- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti ( osobno uvjetovani otkaz )

- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa ( otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem

radnika )

Radi raspoređivanja radnika na druge poslove ili drugo radno mjesto, poslodavac može radniku redovito otkazati ugovor o radu uz istovremeni prijedlog za sklapanje novog ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to

razlog.

3. Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 72.

Ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme može se otkazati i bez obveze poštivanja otkaznog roka ( izvanredni otkaz ) ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa smatraju se naročito :

- odavanje poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili internim aktom Društva

- zloupotreba bolovanja

- zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlasti

- poduzimanje nezakonitih radnji u obavljanju posla

- propuštanje poduzimanje mjera ili radnji koje je radnik ovlašten i dužan poduzimati ( nesavjestan rad ) radi sprječavanja nezakonitosti poslovanja, sprječavanja nastanka štete Društvu

- neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje posla

- neovlašteno prisvajanje imovinske koristi

- odbijanje izvršenja naloga ako za to ne postoje opravdani razlozi

- konzumiranje alkohola ili opojnih droga za vrijeme radnog vremena ili rad pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, s tim da se prisustvo alkohola ili droga utvrđuje posebnim uređajima propisanim propisima o zaštiti na radu

- uništavanje imovine poslodavca

- nedoličan odnos ili iskazivanje netrpeljivosti prema kolegama ili poslovnim partnerima, osobito neprimjereno, nepoželjno i grubo ponašanje ( tučnjava, uznemiravanje, spolno uznemiravanje i sl. )

- davanje netočnih podataka kojima se bitno utječe na donošenje odluka Društva ili kojima nastaju druge štetne posljedice

- obavljanje djelatnosti nespojivih s poslovima radnog mjesta ( povreda odredbi o zabrani zakonske ili ugovorne utakmice ) bez suglasnosti ili znanja Društva

- uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava iz radnog odnosa

- neopravdani izostanak s posla tri dana uzastopno

XI NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost radnika za štetu

Članak 73.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Društvu, dužan je štetu naknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki je odgovoran za dio štete koju je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu koju je trećoj osobi nadoknadilo Društvo, dužan je Društvu nadoknaditi iznos isplaćen trećoj osobi.

Radnika koji nije namjerno uzrokovao štetu može se djelomično ili u potpunosti osloboditi plaćanja naknade štete, ako je slabog imovnog stanja, a potpunu naknadu štete ne bi mogao isplatiti bez štete za zadovoljavanje svojih osnovnih životnih potreba ili za uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

Odluku o odgovornosti radnika, naknadi štete i oslobođenju od plaćanja naknade štete donosi Uprava Društva.

2. Paušalna naknada štete

Članak 74.

Naknada štete poslodavcu prouzrokovane skrivljenim ponašanjem radnika određuje se u

paušalnom iznosu i to za svaku povredu obveze ili dužnosti iz radnog odnosa, kako slijedi :

- tučnjava na poslu 1.000,00 kn

- učestalo kašnjenje na posao ili odlaženje s posla tijekom radnog vremena ili prije kraja radnog vremena bez odobrenja 200,00 kn

- neopravdani izostanak s rada 500,00 kn

- nemarno obavljanje poslova i radnih zadataka 500,00 kn

- nepoštivanja otkaznog roka, u slučaju otkaza radnika 2.000,00 kn

Pored iznosa iz prethodnog stavka, poslodavac ima pravo tražiti razliku do potpune naknade štete, ako se šteta može utvrditi, prema odredbama Zakona o radu i općim pravilima o odgovornosti za štetu.

3. Odgovornost poslodavca

Članak 75.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan nadoknaditi štetu po općim pravilima obveznog prava.

XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

1. Donošenje odluka

Članak 76.

Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s njim, donosi

Uprava Društva ili od nje ovlaštena osoba.

U postupku odlučivanja o pravima i obvezama radnika, Uprava Društva će, kada je tako određeno zakonom, zatražiti prethodno mišljenje ili suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika.

2. Zaštita prava

Članak 77.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

Ako poslodavac u roku 15 dana od primitka zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik

može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

3. Dostava odluka

Članak 78.

Pisane odluke o otkazu ugovora o radu i ostvarivanju drugih prava i obveza radnika neposredno se uručuju radniku u prostorijama poslodavca uz naznaku datuma uručenja i potpis radnika kojim potvrđuje da je primio pisanu odliku ili se dostavljaju preporučenom poštom ( s povratnicom ) na posljednju adresu koju je radnik prijavio poslodavcu.

Ako radnik odbije primiti pisanu odluku, osoba koja je dostavlja o tome će sastaviti zabilješku s naznakom datuma pokušaja dostave, razlozima odbijanja primitka te eventualnim svjedocima, a predmetnu će odluku istog dana staviti na oglasnu ploču Društva, pa će se osmi dan od isticanja odluke na oglasnoj ploči Društva smatrati danom uručenja odluke radniku.

Ako se preporučeno pismo vrati neuručeno zbog netočne ili nepotpune adrese ( ili s naznakom

„odselio“ i sl. ) odluka će se staviti na oglasnu ploču Društva, te će se smatrati da je istekom

osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostavljena radniku.

XIII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 79.

Sindikat kod poslodavca djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.

Sindikat je dužan odluku o izboru odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti

poslodavcu.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove funkcije i 6 mjeseci nakon prestanka

njenog obavljanja ne može se bez prethodne suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu, rasporediti na drugo radno mjesto, niti ga na bilo koji način dovesti u manje povoljan ili podređen položaj.

Poslodavac će omogućiti jednom sindikalnom povjereniku izostanak s rada uz naknadu plaće kao da radi, radi prisustvovanja sindikalnim sastancima, tečajevima osposobljavanja, seminarima, kongresima, skupštinama ili konferencijama, sjednicama radničkog vijeća te za ostale potrebe sindikalnog rada.

Članak 80.

Poslodavac će primiti i saslušati sindikalnog povjerenika odnosno predstavnika sindikata kada on to traži ili po dogovoru.

Poslodavac će sindikalnom povjereniku omogućiti rad radi ostvarivanja prava na zaštitu i promicanje prava i interesa članova sindikata.

Stavove i prijedloge sindikata poslodavac će razmotriti i o njima se izjasniti.

Članak 81.

Poslodavac će za potrebe sindikata osigurati:

– odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata,

– stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri u kojoj je to nužno za

ostvarivanje sindikalne funkcije,

– obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatnih lista, uz prethodnu suglasnost radnika člana sindikata, koju isti daje vlastoručnim potpisivanjem pristupnice sindikata.

XIV. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA

SPOROVA

1. Ponašanje ugovornih stranaka

Članak 82.

Ugovorne strane dužne su zalagati se za poštivanje odredaba ovog Ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.

Ugovorne strane dužne su se suzdržati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s

odredbama Xxxxxxx, sprječavalo ili otežavalo njegovu provedbu.

2. Socijalni mir

Članak 83.

Za vrijeme važenja ovog Ugovora stranke će se suzdržati od industrijskih akcija (štrajka,

lockouta i dr.).

Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenut zahtjev za početak kolektivnih pregovora radi njihovog uređenja niti na postupanje stranaka Ugovora u slučaju neuspjelog pokušaja mirnog rješavanja kolektivnih sporova iz ovog Ugovora.

3. Zaključivanje, izmjene i dopune ugovora

Članak 84.

Postupak za zaključivanje novog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane. Ugovorne strane mogu bilo u koje vrijeme predložiti izmjene odnosno dopune ovog Ugovora.

Članak 85.

Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu Xxxxxxx predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

Druga strana dužna se o prijedlogu opredijeljeno izjasniti u roku od 15 dana od prijema zahtjeva iz prethodnog stavka.

U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu Ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 15 dana, strana predlagateljica može pokrenuti postupak mirenja.

Odredbe stavaka 1. do 3. ovog članka primjenjuju se i na postupak zaključivanja novog

ugovora.

4. Rješavanje kolektivnih sporova

Članak 86.

Za rješavanje sporova među stranama Ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, a posebno u slučaju spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, može se provesti postupak mirenja, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način mirnog rješavanja spora.

Smatra se da je među stranama došlo do spora ako se one ne sporazume o sklapanju, izmjeni ili obnovi ugovora, odnosno o drugim prijedlozima za rješavanje spornih situacija.

Članak 87.

Mirenje provodi osoba ( miritelj ) koju stranke u sporu izaberu s liste miritelja koju utvrđuje

Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede.

Članak 88.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane, a mora se završiti u roku pet dana od pokrenutog postupka, ako se stranke u sporu drugačije ne sporazumiju.

Članak 89.

Stranke mogu prihvatiti ( sporazumom ) ili odbiti prijedlog miritelja.

Svaki sporazum, koji strane postignu mora biti u pisanom obliku. Sporazum je sastavni dio Xxxxxxx i dopunjuje ga, odnosno mijenja ( ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora ).

Članak 90.

Ako je mirenje neuspješno stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Arbitraža ima pet članova. Svaka strana imenuje dva člana. Predsjednika arbitraže obje strane

određuju sporazumno.

U slučaju da se strane ne sporazume o imenovanju predsjednika, njegovo imenovanje povjerava se Gospodarsko-socijalnom vijeću.

Postupak pred arbitražom stranke mogu urediti posebnim pravilnikom.

Ako stranke postupak pred arbitražom ne urede posebnim pravilnikom, postupak će se urediti sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu stranke će odrediti pitanja koja iznose pred arbitražu.

Arbitraža može odlučiti samo o pitanjima koja su pred nju iznijele stranke spora.

Članak 91.

Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni zakona, drugoga propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru.

Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na pravičnosti.

Ako stranke spora u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drugačije, arbitražna odluka mora biti obrazložena.

Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.

Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

5. Organ za tumačenje ugovora

Članak 92.

Ugovorne strane imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovog ugovora i praćenje

njegove primjene.

Zajednički organ ima šest članova od kojih svaka strana imenuje trojicu.

6. Otkaz ugovora

Članak 93.

U slučaju da jedna od strana krši obveze koje je preuzela ovim ugovorom, druga strana može

ugovor otkazati.

Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u roku koji ne može biti kraći od 3 mjeseca. Po otkazivanju ugovora, svaka strana može tražiti zaključivanje novog ugovora.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 94.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije

potrebna odgovarajuća razrada u nekom drugom općem aktu poslodavca.

Ako bi aktom poslodavca neko pravo bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog ugovora primjenjuju se odredbe ovog ugovora.

Članak 95.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog ugovora snose potpisnici, svaki u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada miritelja, arbitraže i komisije za tumačenje, potpisnici dijele na principu da poslodavac snosi jednu polovinu, a sindikat, potpisnik ugovora, drugu polovinu.

Članak 96.

Ovaj Xxxxxx sklapa se na vrijeme od četiri godine, računajući od dana njegove primjene.

Za svaku poslovnu godinu provest će se njegova novacija i prilagođavanje uvjetima

gospodarenja u toj poslovnoj godini.

Članak 97.

Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici potpisnika, a primjenjuje se od 01. travnja 2018. godine, osim odredbi članka 42. stavka 4. ovog ugovora koje se primjenjuju od 01.01.2019.

Kolektivni ugovor dostavit će se Uredu državne uprave Međimurske županije, nadležne za

poslove rada.

Ugovor će se javno objaviti na način propisan Pravilnikom o vođenju evidencije i objavi

kolektivnih ugovora.

Članak 98.

Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor od 31.03.2014. godine.

Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske

MEĐIMURSKE VODE d.o.o.

Sindikalna podružnica UPRAVA :

Međimurskih voda d.o.o. Xxxxxxxx Xxxxxxxxx, xxxx.xxx. Glavni povjerenik:

Xxxxxxxx Xxxxxxxx