SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU

između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane

PREAMBULA

KRALJEVINA BELGIJA, REPUBLIKA BUGARSKA, ČEŠKA REPUBLIKA, KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA, REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA, KRALJEVINA ŠPANJOLSKA, FRANCUSKA REPUBLIKA, REPUBLIKA HRVATSKA, TALIJANSKA REPUBLIKA, REPUBLIKA CIPAR, REPUBLIKA LATVIJA, REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG, MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA, KRALJEVINA NIZOZEMSKA, REPUBLIKA AUSTRIJA, REPUBLIKA POLJSKA, PORTUGALSKA REPUBLIKA, RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA, SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA, KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „države članice”,

EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija” ili „EU” i

EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU, dalje u tekstu „Euratom” s jedne strane, i

REPUBLIKA MOLDOVA,

s druge strane,

dalje u tekstu zajednički nazvani „stranke”,

RAZMATRAJUĆI zajedničke vrijednosti i snažne veze između stranaka koje su uspostavljene u prošlosti Sporazumom o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane, i koje se razvijaju u okviru Europske politike susjedstva i Istočnog partnerstva te prepoznajući zajedničku želju stranaka za daljnjim razvojem, jačanjem i proširivanjem njihovih odnosa;

POTVRĐUJUĆI europske težnje i europsko opredjeljenje Republike Moldove;

PREPOZNAJUĆI da su zajedničke vrijednosti na kojima je izgrađena Europska unija – odnosno demokracija, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavina prava – ključni elementi političkog pridruživanja i gospodarske integracije predviđenih ovim Sporazumom;

UZIMAJUĆI u obzir da se ovim Sporazumom neće unaprijed odrediti put budućega postupnog razvoja odnosa između EU-a i Republike Moldove te da se njime taj put ostavlja otvorenim;

POTVRĐUJUĆI da Republika Moldova kao europska zemlja dijeli zajedničku povijest i zajedničke vrijednosti s državama članicama te da je predana provedbi i promicanju tih vrijednosti, kojima je u slučaju Republike Moldove nadahnuto njezino europsko opredjeljenje;

PREPOZNAJUĆI važnost Akcijskog plana europske politike susjedstva između EU-a i Republike Moldove iz veljače 2005. za jačanje odnosa između EU-a i Republike Moldove te za unapređenje postupka reformi i približavanja u Republici Moldovi, doprinoseći tako postupnoj gospodarskoj integraciji i dubljem političkom pridruživanju;

OPREDIJELJENE za jačanje poštovanja temeljnih sloboda, ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, demokrat skih načela, vladavine prava i dobrog upravljanja;

PODSJEĆAJUĆI posebno na svoju želju za promicanjem ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, uključujući surad njom u tu svrhu u okviru Vijeća Europe;

SPREMNE doprinijeti političkom i društveno-gospodarskom razvoju Republike Moldove širokom suradnjom u brojnim područjima od zajedničkog interesa, uključujući u području dobrog upravljanja, slobode, sigurnosti i pravde, trgovinske integracije i pojačane gospodarske suradnje, zapošljavanja i socijalne politike, financijskog upravljanja, reforme javne i državne uprave, sudjelovanja civilnog društva, izgradnje institucija, smanjenja siromaštva i održivog razvoja;

OPREDIJELJENE za provedbu svih načela i odredaba Povelje Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), posebno Helsinškog završnog akta Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. i zaključnih dokumenata Madridske i Bečke konferencije iz 1991., odnosno 1992. te Pariške povelje za novu Europu iz 1990., kao i Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima iz 1948. i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950.;

PODSJEĆAJUĆI na svoju spremnost za promicanje međunarodnog mira i sigurnosti, kao i za sudjelovanje u djelo tvornom multilateralizmu i mirnom rješavanju sporova, posebno surađujući u tu svrhu u okviru Ujedinjenih naroda (UN) i OESS-a;

PREPOZNAJUĆI važnost aktivnog sudjelovanja Republike Moldove u regionalnim oblicima suradnje;

U ŽELJI za daljnjim razvojem redovitog političkog dijaloga o bilateralnim i međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući regionalne aspekte, uzimajući u obzir zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) EU-a, uključu jući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP);

UZIMAJUĆI U OBZIR spremnost EU-a da podrži međunarodne napore za jačanje suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Moldove i da doprinese reintegraciji zemlje;

PREPOZNAJUĆI važnost predanosti Republike Moldove održivom rješenju sukoba u Pridnjestrovlju te predanosti EU-a da podrži rehabilitaciju nakon rješavanja sukoba;

OPREDIJELJENE za sprečavanje i borbu protiv svih oblika organiziranog kriminala, trgovine ljudima i korupcije te za jačanje suradnje u borbi protiv terorizma;

OPREDIJELJENE za produbljivanje dijaloga i suradnje u područjima mobilnosti, migracija, azila i upravljanja granicama u duhu okvira vanjske migracijske politike EU-a u cilju suradnje u području zakonitih migracija, uključujući cirkularne migracije i suzbijanje nezakonitih migracija, te osiguranja djelotvorne provedbe Sporazuma između Europske zajednice i Republike Moldove o ponovnom prihvatu osoba bez zakonitog boravka;

PREPOZNAJUĆI postupne korake pravodobno poduzete prema bezviznom režimu za građane Republike Moldove pod uvjetom ispunjavanja uvjeta za dobro upravljanje mobilnošću i sigurnu mobilnost;

POTVRĐUJUĆI da odredbe ovog Sporazuma obuhvaćene glavom V. dijela III. Ugovora o funkcioniranju Europske unije obvezuju Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku kao posebne ugovorne stranke, a ne kao dio EU-a, osim ako EU zajedno s Ujedi njenom Kraljevinom i/ili Irskom obavijesti Republiku Moldovu o tome da je Ujedinjena Kraljevina ili Irska preuzela obvezu kao dio EU-a u skladu s Protokolom br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde priloženim Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Ako Ujedinjena Kraljevina i/ili Irska prestanu(-e) biti obvezane(-a) kao dio EU-a u skladu s člankom 4.a tog Protokola, EU zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom odmah obavješćuje Republiku Moldovu o svakoj promjeni svog položaja i u tom slučaju ostaju obvezane odredbama ovog Sporazuma kao samostalne ugovorne stranke. Isto vrijedi za Dansku, u skladu s Protokolom br. 22 o stajalištu Danske priloženom tim ugovorima;

OPREDIJELJENE za načela slobodnog tržišnog gospodarstva i potvrđujući spremnost EU-a da doprinese gospodarskim reformama u Republici Moldovi;

OPREDIJELJENE za poštovanje potreba okoliša, uključujući prekograničnu suradnju u pogledu multilateralnih međuna rodnih sporazuma i njihove provedbe, te za poštovanje načelâ održivog razvoja;

U ŽELJI da ostvare postupnu gospodarsku integraciju u unutarnje tržište EU-a kako je utvrđeno u ovom Sporazumu, između ostalog, putem područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine (DCFTA) kao sastavnog dijela ovog Sporazuma;

SPREMNE na stvaranje područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine kojim će se osigurati dalekosežno regula torno približavanje i liberalizacija pristupa tržištu u skladu s pravima i obvezama koja proizlaze iz članstva stranaka u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i transparentna primjena tih prava i obveza;

VJERUJUĆI da će se ovim Sporazumom stvoriti nova klima za gospodarske odnose između stranaka, a prije svega za razvoj trgovine i ulaganja te poticati konkurencija, što su ključni čimbenici za gospodarsko restrukturiranje i moderniza ciju;

OPREDIJELJENE za jačanje sigurnosti opskrbe energijom, olakšavanje razvoja odgovarajuće infrastrukture, jačanje tržišne integracije i regulatornog približavanja prema ključnim elementima pravne stečevine EU-a te promicanje energetske učin kovitosti i upotrebe obnovljivih izvora energije;

POTVRĐUJUĆI potrebu za pojačanom suradnjom u području energije i predanost stranaka provedbi Ugovora o osnivanju energetske zajednice („Ugovor o energetskoj zajednici”);

SPREMNE podignuti razinu sigurnosti javnog zdravlja i zaštite zdravlja ljudi kao preduvjeta održivog razvoja i gospodar skog rasta;

OPREDIJELJENE za poboljšanje međuljudskih kontakata, uključujući suradnjom i razmjenom u područjima istraživanja i razvoja, obrazovanja i kulture;

OPREDIJELJENE za promicanje prekogranične i međuregionalne suradnje u duhu dobrosusjedskih odnosa;

PREPOZNAJUĆI predanost Republike Moldove postupnom približavanju njezina zakonodavstva u relevantnim sektorima zakonodavstvu EU-a i njegovoj djelotvornoj provedbi;

PREPOZNAJUĆI predanost Republike Moldove razvoju njezine administrativne i institucionalne infrastrukture do mjere potrebne za provedbu ovog Sporazuma;

POŠTUJUĆI spremnost EU-a da pruži potporu provedbi reformi te da u tom nastojanju upotrijebi sve raspoložive instru mente suradnje, kao i tehničku, financijsku i gospodarsku pomoć,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Ciljevi

1. Uspostavlja se pridruživanje između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane.

2. Ciljevi su ovog pridruživanja:

(a) promicati političko pridruživanje i gospodarsku integraciju između stranaka na temelju zajedničkih vrijednosti i bliskih veza, uključujući povećavanjem sudjelovanja Republike Moldove u politikama, programima i agencijama EU-a;

(b) jačati okvir za pojačani politički dijalog u svim područjima od zajedničkog interesa, čime se osigurava razvoj bliskih političkih odnosa između stranaka;

(d) promicati, očuvati i jačati mir i stabilnost u regionalnim i međunarodnim razmjerima, uključujući putem zajedničkih napora za uklanjanje izvora napetosti, jačanjem granične sigurnosti, promicanjem prekogranične suradnje i dobrosu sjedskih odnosa;

(e) podržavati suradnju u području slobode, sigurnosti i pravde i pojačati tu suradnju u cilju jačanja vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i u području mobilnosti i međuljudskih kontakata;

(f) podržavati napore Republike Moldove u razvoju njezina gospodarskog potencijala kroz međunarodnu suradnju, također putem približavanja njezina zakonodavstva zakonodavstvu EU-a;

(g) stvoriti uvjete za pojačane gospodarske i trgovinske odnose koji doprinose postupnoj integraciji Republike Moldove u unutarnje tržište EU-a kako je utvrđeno ovim Sporazumom, uključujući uspostavom područja produbljene i sveo buhvatne slobodne trgovine, kojim će se osigurati dalekosežno regulatorno približavanje i liberalizacija pristupa tržištu u skladu s pravima i obvezama koji proizlaze iz članstva u WTO-u i transparentne primjene tih prava i obveza; te

(h) stvoriti uvjete za sve bližu suradnju u ostalim područjima od zajedničkog interesa.

GLAVA I.

OPĆA NAČELA

Članak 2.

1. Poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih Općom deklaracijom o ljudski pravima i definiranih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Helsinškim završnim aktom Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. te Pariškom poveljom za novu Europu iz 1990. čini osnovu unutarnjih i vanjskih politika stranaka i predstavlja ključan element ovog Sporazuma. Suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje, povezanih materijala i sredstava za njihovu upotrebu također je ključan element ovog Sporazuma.

2. Stranke potvrđuju svoju predanost načelima slobodnoga tržišnog gospodarstva, održivom razvoju i djelotvornom multilateralizmu.

3. Stranke ponovno potvrđuju svoje poštovanje načelâ vladavine prava i dobrog upravljanja, kao i svoje međunarodne obveze, osobito u okviru UN-a, Vijeća Europe i OESS-a.

4. Stranke se obvezuju razvijati suradnju i dobrosusjedske odnose, uključujući suradnju na razvoju projekata od zajed ničkog interesa, osobito projekata povezanih sa sprečavanjem i borbom protiv korupcije, kriminalnih aktivnosti, organi ziranih ili ostalih, uključujući aktivnosti transnacionalnog karaktera i terorizma. Ta obveza predstavlja ključan čimbenik u razvoju odnosa i suradnje između stranaka te doprinosi regionalnom miru i stabilnosti.

GLAVA II.

POLITIČKI DIJALOG I REFORMA, SURADNJA U PODRUČJU VANJSKE I SIGURNOSNE POLITIKE

Članak 3.

Ciljevi političkog dijaloga

1. Stranke nastavljaju razvijati i jačati politički dijalog u svim područjima od zajedničkog interesa, uključujući vanjska i sigurnosna pitanja, kao i unutarnje reforme. Toće povećati djelotvornost političke suradnje i promicati konvergenciju u vanjskim i sigurnosnim pitanjima.

2. Ciljevi su političkog dijaloga:

(a) produbiti političko pridruživanje i pojačati političku i sigurnosno-političku konvergenciju i djelotvornost;

(b) promicati međunarodnu stabilnost i sigurnost na temelju djelotvornog multilateralizma;

(c) jačati suradnju i dijalog među strankama u području međunarodne sigurnosti i upravljanja krizama, posebno u svrhu suočavanja s globalnim i regionalnim izazovima i ključnim prijetnjama;

(d) poticati praktičnu i na rezultate usmjerenu suradnju među strankama radi postizanja mira, sigurnosti i stabilnosti na europskom kontinentu;

(e) jačati poštovanje demokratskih načela, vladavine prava i dobrog upravljanja, ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući prava pripadnika manjina te doprinijeti učvršćivanju unutarnjopolitičkih reformi;

(f) razvijati dijalog i produbljivati suradnju između stranaka u području sigurnosti i obrane; te

(g) poštovati i promicati načela suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti granica i neovisnosti.

Članak 4.

Unutarnje reforme

Stranke surađuju u sljedećim područjima:

(a) razvoj, učvršćivanje i povećanje stabilnosti i djelotvornosti demokratskih institucija i vladavine prava;

(b) osiguravanje poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda;

(c) unapređivanje reforme pravosuđa i sudstva kako bi se osigurala neovisnosti pravosuđa, ojačao njegov administrativni kapacitet i zajamčili nepristranost i djelotvornost tijela kaznenog progona;

(d) nastavak provedbe reforme javne uprave i izgradnji odgovorne, učinkovite, transparentne i stručne državne službe; te

(e) osiguranje djelotvornosti u borbi protiv korupcije, posebno u cilju jačanja međunarodne suradnje u suzbijanju korupcije te osiguravanja djelotvorne provedbe relevantnih međunarodnih pravnih instrumenata poput Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije iz 2003.

Članak 5.

Vanjska i sigurnosna politika

1. Stranke jačaju dijalog i suradnju te promiču postupno približavanje u području vanjske i sigurnosne politike, uklju čujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP) te posebno razmatraju pitanja sprečavanja sukoba i uprav ljanja krizama, regionalne stabilnosti, razoružavanja, neširenja oružja, nadzora oružja i nadzora izvoza oružja. Suradnja se temelji na zajedničkim vrijednostima i obostranim interesima u cilju jačanja konvergencije i djelotvornosti politike uz korištenje bilateralnih, međunarodnih i regionalnih foruma.

2. Stranke ponovno potvrđuju svoju opredijeljenost za načela poštovanja suverenosti, teritorijalne cjelovitosti, nepo vredivosti granica i neovisnosti, kako je utvrđeno Poveljom Ujedinjenih naroda i Helsinškim završnim aktom Konferen cije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. te svoju predanost promicanju tih načela u svojim bilateralnim i multilate ralnim odnosima.

Članak 6.

Međunarodni kazneni sud

1. Stranke ponovno potvrđuju da najteža kaznena dijela koja se odnose na međunarodnu zajednicu kao cjelinu ne smiju ostati nekažnjena te da je potrebno osigurati njihov djelotvoran progon poduzimanjem mjera na nacionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući Međunarodni kazneni sud (MKS).

2. Stranke smatraju da osnivanje i djelotvorno funkcioniranje MKS-a predstavljaju važno postignuće za međunarodni mir i pravdu. Stranke su suglasne pružati potporu MKS-u provedbom Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i s njim povezanih instrumenata, vodeći na odgovarajući način računa o očuvanju njegove cjelovitosti.

Članak 7.

Sprečavanje sukoba i upravljanje krizama

Stranke jačaju praktičnu suradnju u sprečavanju sukoba i upravljanju krizama, posebno radi mogućeg sudjelovanja Repu blike Moldove u civilnim i vojnim operacijama upravljanja krizama pod vodstvom EU-a, kao i u odgovarajućim vjež bama i obuci, od jednog slučaja do drugog, i slijedom mogućeg poziva EU-a.

Članak 8.

Regionalna stabilnost

1. Stranke jačaju zajedničke napore za promicanje stabilnosti, sigurnosti i demokratskog razvoja u regiji, a posebno zajednički rade na mirnom rješavanju regionalnih sukoba.

2. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost održivom rješenju pitanja Pridnjestrovlja, u potpunosti poštujući suve renost i teritorijalnu cjelovitost Republike Moldove, kao i olakšavanju rehabilitacije nakon završetka sukoba. Do rješenja sukoba i ne dovodeći u pitanje uspostavljeni pregovarački oblik, pitanje Pridnjestrovlja predstavljat će jednu od središnjih tema na dnevnom redu političkog dijaloga i suradnje između stranaka, kao i u dijalogu i suradnji s ostalim zainteresi ranim međunarodnim subjektima.

3. Ti se napori oslanjaju na zajednička načela za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti kako je utvrđeno Pove ljom Ujedinjenih naroda, Helsinškim završnim aktom Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. i ostalim mjerodavnim multilateralnim dokumentima.

Članak 9.

Oružje za masovno uništenje

1. Stranke smatraju da širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke državnim i nedržavnim subjektima predstavlja jednu od najvećih prijetnji međunarodnom miru i stabilnosti. Stranke su stoga suglasne surađivati i doprinositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke putem potpunog poštovanja svojih postojećih obveza iz međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružavanju i neširenju oružja, kao i ostalih rele vantnih međunarodnih obveza te te putem provedbe istih na nacionalnoj razini. Stranke su suglasne da je ova odredba ključan element ovog Sporazuma.

2. Stranke su nadalje suglasne surađivati i doprinositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke:

(a) poduzimanjem mjera za ratifikaciju ili pristupanje, prema potrebi, kao i potpunu provedbu svih ostalih mjerodavnih međunarodnih instrumenata; te

(b) uspostavom djelotvornog sustava nacionalnog nadzora izvoza, kojima se nadziru izvoz i provoz robe povezane s oružjem za masovno uništenje, uključujući kontrolu krajnjeg korištenja tehnologija dvojne namjene, te koje sadrže djelotvorne sankcije za kršenje nadzora izvoza.

3. Stranke su suglasne uspostaviti redovan politički dijalog za praćenje i učvršćivanje tih elemenata.

Članak 10.

Nadzor izvoza malog i lakog oružja te konvencionalnog oružja

1. Stranke prepoznaju da nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja, uključujući streljivo za to oružje kao i njihovo pretjerano gomilanje, loše upravljanje, zalihe osigurane na neodgovarajući način i nekontrolirano širenje i dalje predstavljaju znatnu prijetnju miru i međunarodnoj sigurnosti.

2. Stranke su suglasne poštovati i u cijelosti provoditi svoje obveze u pogledu postupanja u odnosu na nezakonitu trgovinu malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za to oružje, u okviru postojećih međunarodnih sporazuma i xxxxx xxxxxx Vijeća sigurnosti UN-a, kao i svoje obveze u okviru ostalih međunarodnih instrumenata koji se primjenjuju u tom području, poput UN-ova Akcijskog programa za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje protupravne trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima.

3. Stranke se obvezuju surađivati i osigurati koordinaciju, komplementarnost i sinergiju svojih napora za suzbijanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za to oružje, kao i uništavanje prekomjernih zaliha na globalnoj, regionalnoj, razini nižnoj od regionalne razine i nacionalnoj razini.

4. Osim toga, stranke su suglasne nastaviti suradnju u području nadzora izvoza konvencionalnog oružja u smislu Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje nadzor izvoza vojne tehnologije i opreme.

5. Stranke su suglasne uspostaviti redovan politički dijalog za praćenje i učvršćivanje tih nastojanja.

Članak 11.

Međunarodna suradnja u borbi protiv terorizma

1. Stranke su suglasne surađivati na bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini u svrhu sprečavanja terorizma i borbe protiv njega u skladu s međunarodnim pravom, relevantnim rezolucijama UN-a, međunarodnim standardima ljud skih prava te pravom o izbjeglicama i humanitarnim pravom.

2. U tom cilju posebno surađuju na produbljivanju međunarodnog konsenzusa o borbi protiv terorizma, uključujući pravnu definiciju terorističkih djela te na postizanju sporazuma o Sveobuhvatnoj konvenciji o međunarodnom tero rizmu.

3. Stranke, u okviru cjelovite provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1373(2001) i ostalih relevantnih instrume nata UN-a te primjenjivih međunarodnih konvencija i instrumenata, razmjenjuju informacije o terorističkim organizaci jama i skupinama i njihovim aktivnostima i mrežama podrške u skladu s međunarodnim pravom i zakonodavstvom stra naka.

GLAVA III.

SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA

Članak 12.

Vladavina prava

1. U okviru suradnje u području slobode, sigurnosti i pravde stranke posebnu važnost pridaju promicanju vladavine prava, uključujući neovisnost sudstva, pristup pravosuđu i pravo na pravično suđenje.

2. Stranke će u cijelosti surađivati na djelotvornom funkcioniranju institucija u područjima kaznenog progona i funk cioniranja pravosuđa.

3. Cjelokupna suradnja u području slobode, sigurnosti i pravde odvijat će se uz poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Članak 13.

Zaštita osobnih podataka

1. Stranke su suglasne surađivati kako bi osigurale visoku razinu zaštite osobnih podataka u skladu s pravnim instru mentima i normama EU-a i Vijeća Europe te međunarodnim pravnim instrumentima i normama.

2. Svaka obrada osobnih podataka podliježe pravnim odredbama iz Priloga I. ovom Sporazumu. Prijenos osobnih podataka između stranaka odvija se samo ako je takav prijenos potreban radi provedbe ovog Sporazuma ili ostalih sporazuma sklopljenih između stranaka, od strane nadležnih tijela stranaka.

Članak 14.

Suradnja u području migracija, azila i upravljanja granicama

1. Stranke ponovno potvrđuju važnost zajedničkog upravljanja migracijskim tokovima između svojih područja te jačaju postojeći sveobuhvatni dijalog o svim pitanjima povezanima s migracijama, uključujući zakonite migracije, među narodnu zaštitu, nezakonite migracije, krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima.

2. Suradnja će se temeljiti na posebnoj procjeni potreba obavljenoj u međusobnom savjetovanju između stranaka i provedenoj u skladu s njihovim relevantnim važećim zakonodavstvom. Ona će posebno biti usmjerena na:

(a) temeljne uzroke i posljedice migracija;

(b) razvoj i provedbu nacionalnog zakonodavstva i prakse u pogledu međunarodne zaštite u cilju ispunjavanja odredaba Ženevske konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokola o statusu izbjeglica iz 1967. i ostalih relevantnih među narodnih instrumenata te osiguravanje poštovanja načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja;

(c) pravila o prihvatu, prava i status prihvaćenih osoba, pravedno postupanje sa strancima čiji je boravak zakonit i njihovu integraciju, obrazovanje i osposobljavanje te mjere protiv rasizma i ksenofobije;

(d) uspostavu djelotvorne i preventivne politike protiv nezakonitih migracija, krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, uključujući pitanje kako se boriti protiv mreža krijumčara i trgovaca te kako zaštititi žrtave takve trgovine;

(e) promicanje i olakšavanje povratka nezakonitih migranata; te

(f) u području upravljanja granicama i sigurnosti dokumenata, na organizacijska pitanja, obuku, najbolju praksu i ostale operativne mjere, kao i jačanje suradnje između Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanj skim granicama država članica Europske unije (Frontex) i Službe za nadzor granice Republike Moldove.

3. Suradnjom je također moguće olakšati cirkularne migracije u korist razvoja.

Članak 15.

Kretanje osoba

1. Stranke će osigurati cjelovitu provedbu:

(a) Sporazuma između Europske zajednice i Republike Moldove o ponovnom prihvatu osoba bez dozvole boravka koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008.; te

(b) Sporazuma između Europske zajednice i Republike Moldove o pojednostavnjenju izdavanja viza koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. kako je izmijenjen 27. lipnja 2012.

2. Stranke nastoje poboljšati mobilnost građana te pravodobno poduzimaju postupne korake prema zajedničkom cilju bezviznog režima pod uvjetom ispunjavanja uvjeta za dobro upravljanje mobilnošću i sigurnu mobilnost uodređenih u Akcijskom planu za liberalizaciju viznog režima.

Članak 16.

Sprečavanje i suzbijanje organiziranog kriminala, korupcije i ostalih nezakonitih aktivnosti

1. Stranke surađuju na sprečavanju i suzbijanju svih oblika kriminalnih i nezakonitih aktivnosti, organiziranih ili ostalih, uključujući aktivnosti transnacionalnog karaktera poput:

(a) krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima;

(b) krijumčarenja robe i trgovine robom, uključujući malo oružje i nedopuštene droge;

(c) nezakonitih gospodarskih i financijskih aktivnosti, poput krivotvorenja, poreznih prijevara i prijevara u javnoj nabavi;

(d) prijevara kako je navedeno u glavi VI. (Financijska pomoć, odredbe o sprečavanju prijevara i nadzoru) ovog Spora zuma u projektima koje financiraju međunarodni donatori;

(e) aktivne i pasivne korupcije kako u privatnom tako i u javnom sektoru, uključujući zloupotrebu položaja i trgovanje utjecajem;

(f) krivotvorenja dokumenata i davanja lažnih izjava; te

(g) kibernetičkog kriminala.

2. Stranke jačaju bilateralnu, regionalnu i međunarodnu suradnju tijela kaznenog progona, uključujući jačanje suradnje između Europskoga policijskog ureda (Europol) i relevantnih tijela Republike Moldove. Stranke su predane djelotvornoj provedbi relevantnih međunarodnih normi, a posebno onih sadržanih u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta (UNTOC) iz 2000. i njezina tri protokola, Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije iz 2003. te relevantnim instrumentima Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju korupcije.

Članak 17.

Rješavanje pitanja nedopuštenih droga

1. Stranke surađuju u granicama svojih ovlasti i nadležnosti kako bi osigurale uravnotežen i integriran pristup pita njima droga. Politike i djelovanja u području droga usmjerene su na učvršćivanje struktura za rješavanje pitanja nedopu štenih droga, smanjenje opskrbe i prometa nedopuštenim drogama te potražnje za njima, na rješavanje zdravstvenih i društvenih posljedica zloupotrebe droga, kao i na djelotvornije sprečavanje zloupotrebe kemijskih prekursora koji se upotrebljavaju za nezakonitu proizvodnju opojnih droga i psihotropnih tvari.

2. Stranke se dogovaraju o potrebnim metodama suradnje za postizanje tih ciljeva. Djelovanja se temelje na zajednički utvrđenim načelima u skladu s relevantnim međunarodnim konvencijama, Strategijom EU-a o drogama za razdoblje 2013. - 2020. i političkom deklaracijom o vodećim načelima za smanjenje potražnje za drogama koja je odobrena na dvadesetom posebnom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o drogama održanom u lipnju 1998.

Članak 18.

Pranje novca i financiranje terorizma

1. Stranke surađuju kako bi spriječile upotrebu svojih financijskih i odgovarajućih nefinancijskih sustava za pranje prihoda ostvarenih kriminalnim aktivnostima, kao i za potrebe financiranja terorizma. Ta se suradnja proširuje na povrat imovine ili sredstava koji potječu od prihoda ostvarenih kriminalom.

2. Suradnjom u ovom području omogućavaju se razmjene relevantnih informacija u okviru odnosnih zakonodavstava i donošenje odgovarajućih normi za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, koje su jednake onima koje donose relevantna međunarodna tijela koja djeluju u ovom području, poput Radne skupine za financijske aktivnosti u području pranja novca (FATF).

Članak 19.

Borba protiv terorizma

Stranke su suglasne surađivati u sprečavanju i suzbijanju terorističkih djela uz potpuno poštovanje vladavine prava, međunarodnih ljudskih prava, prava o izbjeglicama i humanitarnog prava te u skladu s Globalnom antiterorističkom strategijom UN-a iz 2006., kao i svojim zakonima i propisima. To čine posebno u okviru cjelovite provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1267 (1999), 1373 (2001), 1540 (2004) i 1904 (2009) i ostalih relevantnih instrumenata UN-a i primjenjivih međunarodnih konvencija i instrumenata:

(a) razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama podrške u skladu s međunarodnim i nacio nalnim pravom;

(b) razmjenom stajališta o trendovima u terorizmu te o sredstvima i metodama za borbu protiv terorizma, uključujući u području tehnike i obuke, te razmjenom iskustava u pogledu sprečavanja terorizma; te

Članak 20.

Pravna suradnja

1. Stranke su suglasne razvijati pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima u pogledu pregovora o multilateralnim konvencijama o pravosudnoj suradnji u građanskim stvarima, a posebno o konvencijama Haške konfe rencije o međunarodnom privatnom pravu u području međunarodne pravne suradnje i parničnih sporova te zaštite djece, kao i u pogledu ratifikacije i provedbe tih konvencija.

2. U pogledu pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, stranke će nastojati unaprijediti suradnju u području uzajamne pravne pomoći. To bi, prema potrebi, uključivalo pristupanje relevantnim međunarodnim instrumentima UN-a i Vijeća Europe i njihovu provedbu te bližu suradnju s Eurojustom.

GLAVA IV.

GOSPODARSKA SURADNJA I SURADNJA U OSTALIM SEKTORIMA

POGLAVLJE 1.

Reforma javne uprave

Članak 21.

Suradnja je usmjerena na razvoj učinkovite i odgovorne javne uprave u Republici Moldovi u cilju pružanja potpore ostvarivanju vladavine prava, kako bi se osiguralo da državne institucije rade na dobrobit cjelokupnog stanovništva Republike Moldove i kako bi se promicao neometani razvoj odnosa između Republike Moldove i njezinih partnera. Posebna pažnja posvetit će se modernizaciji i razvoju izvršnih funkcija u cilju pružanja kvalitetnih usluga građanima Republike Moldove.

Članak 22.

Suradnja uključuje sljedeća područja:

(a) institucionalni i funkcionalni razvoj tijela javne vlasti radi povećanja učinkovitosti njihova djelovanja i osiguravanja učinkovitog, sudioničkog i transparentnog postupka odlučivanja i strateškog planiranja;

(b) modernizaciju javnih usluga, uključujući uvođenje i provedbu e-uprave, u cilju povećanja učinkovitosti pružanja usluga građanima i smanjenja troškova poslovanja;

(c) stvaranje profesionalne državne uprave koja se temelji na načelu upravljačke odgovornosti i djelotvornog delegiranja ovlasti, kao i poštenog zapošljavanja, osposobljavanja, procjene i naknade za rad;

(d) djelotvorno i stručno upravljanje ljudskim resursima i karijerni razvoj; te

(e) promicanje etičkih vrijednosti u državnoj upravi.

Članak 23.

Suradnja obuhvaća sve razine javne uprave, uključujući lokalnu upravu.

POGLAVLJE 2.

Gospodarski dijalog

Članak 24.

1. EU i Republika Moldova olakšavaju postupak gospodarskih reformi poboljšavajući razumijevanje temelja svojih gospodarstava. Cilj je suradnje između stranaka promicanje gospodarskih politika relevantnih za funkcioniranje tržišnih gospodarstava, kao i oblikovanje i provedba tih gospodarskih politika.

2. Republika Moldova nastoji uspostaviti funkcionalno tržišno gospodarstvo i postupno približiti svoje politike politi kama EU-a, u skladu s vodećim načelima dobrih makroekonomskih i fiskalnih politika, uključujući neovisnost središnje banke i stabilnost cijena, zdrave javne financije i održive platne bilance.

Članak 25.

1. U tom cilju stranke surađuju u sljedećim područjima:

(a) razmjeni informacija o makroekonomskim politikama i strukturnim reformama, kao i o makroekonomskim rezulta tima i izgledima te o strategijama gospodarskog razvoja;

(b) zajedničkoj analizi gospodarskih pitanja od zajedničkog interesa, uključujući mjere gospodarske politike i instru mente za njihovu provedbu poput metoda ekonomskih predviđanja i izrade strateških dokumenata politike, u cilju jačanja oblikovanja politike Republike Moldove u skladu s načelima i praksom EU-a; te

(c) razmjeni stručnih znanja u makroekonomskoj i makrofinancijskoj sferi, uključujući javne financije, kretanja u finan cijskom sektoru i njegovu regulaciju, monetarne i tečajne politike i okvire, vanjsku financijsku pomoć i ekonomsku statistiku.

2. Suradnja će uključivati i razmjenu informacija o načelima i funkcioniranju Europske ekonomske i monetarne unije.

Članak 26.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 3.

Pravo društava, računovodstvo i revizija te korporativno upravljanje

Članak 27.

1. Prepoznajući važnost djelotvornog skupa propisa i prakse u područjima prava društava i korporativnog upravljanja te računovodstva i revizije za stvaranje potpuno funkcionalnog tržišnog gospodarstva i unapređenje trgovine, stranke su suglasne surađivati:

(a) na zaštiti dioničara, vjerovnika i drugih dionika u skladu s propisima EU-a u tom području;

(b) na uvođenju relevantnih međunarodnih normi na nacionalnoj razini i postupnom približavanju propisa Republike Moldove propisima EU-a u području računovodstva i revizije; te

(c) na daljnjem razvoju politike korporativnog upravljanja u skladu s međunarodnim normama i postupnom približa vanju propisa Republike Moldove propisima i preporukama EU-a u tom području.

2. Relevantni propisi i preporuke EU-a navedeni su u Prilogu II. ovom Sporazumu.

Članak 28.

Stranke će nastojati razmjenjivati informacije i stručno znanje kako o postojećim sustavima tako i o relevantnim novim kretanjima u tim područjima. Stranke će osim toga nastojati unaprijediti razmjenu informacija između poslovnih regi stara država članica i nacionalnog registra trgovačkih društava Republike Moldove.

Članak 29.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 30.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga II. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 4.

Zapošljavanje, socijalna politika i jednake mogućnosti

Članak 31.

Stranke jačaju svoj dijalog i svoju suradnju na promicanju Agende za dostojanstveni rad Međunarodne organizacije rada (MOR), politike zapošljavanja, zdravlja i sigurnosti na radu, socijalnog dijaloga, socijalne zaštite, socijalne uključenosti, ravnopravnosti spolova i borbe protiv diskriminacije te socijalnih prava, čime doprinose promicanju brojnijih i boljih radnih mjesta, smanjenju siromaštva, pojačanoj socijalnoj koheziji, održivom razvoju i poboljšanoj kvaliteti života.

Članak 32.

Suradnja na temelju razmjene informacija i najbolje prakse može obuhvaćati određeni broj pitanja koja treba utvrditi između sljedećih područja:

(a) smanjenje siromaštva i jačanje socijalne kohezije;

(b) politika zapošljavanja usmjerena na brojnija i bolja radna mjesta s dostojanstvenim uvjetima rada, uključujući u cilju smanjenja sive ekonomije i neslužbenog zapošljavanja;

(c) promicanje aktivnih mjera tržišta rada i učinkovitih službi za zapošljavanje radi modernizacije tržišta rada i prila godbe potrebama tržišta rada;

(d) poticanje sustava tržišta rada koji su inkluzivniji i sustava socijalne sigurnosti koji uključuju osobe u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s invaliditetom i pripadnike manjinskih skupina;

(e) učinkovito upravljanje radnim migracijama u cilju jačanja njihova pozitivnog utjecaja na razvoj;

(f) jednake mogućnosti usmjerene na jačanje ravnopravnosti spolova i osiguravanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene, kao i borbu protiv diskriminacije u svim područjima;

(g) socijalna politika usmjerena na podizanje razine socijalne zaštite, uključujući socijalnu pomoć i socijalno osiguranje, te na modernizaciju sustava socijalne zaštite u smislu kvalitete, dostupnosti i financijske održivosti;

(h) junapređenje sudjelovanja socijalnih partnera i promicanje socijalnog dijaloga, uključujući putem jačanja kapaciteta svih relevantnih dionika; te

i. promicanje zdravlja i sigurnosti na radu.

Članak 33.

Stranke potiču uključivanje svih relevantnih dionika, uključujući organizacije civilnog društva, a posebno socijalne part nere u oblikovanje politike i reforme u Republici Moldovi te u suradnju između stranaka u okviru ovog Sporazuma.

Članak 34.

Stranke nastoje ojačati suradnju u pitanjima zapošljavanja i socijalne politike u svim relevantnim regionalnim, multilate ralnim i međunarodnim forumima i organizacijama.

Članak 35.

Stranke promiču društvenu odgovornost poduzeća i njihovu obvezu snošenja odgovornosti te potiču odgovorne poslovne prakse poput onih koje promiče inicijativa UN-a „Global Compact” i Trostrana deklaracija o načelima za multi nacionalna poduzeća i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada.

Članak 36.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 37.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga III. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 5.

Zaštita potrošača

Članak 38.

Stranke surađuju kako bi osigurale visoku razinu zaštite potrošača i uskladile svoje sustave zaštite potrošača.

Članak 39.

Radi ostvarivanja tih ciljeva suradnja, prema potrebi, može uključivati:

(a) usmjerenost na približavanje zakonodavstva u području zaštite potrošača na temelju prioriteta iz Priloga IV. ovom Sporazumu, uz izbjegavanje prepreka trgovini kako bi se potrošačima osigurala mogućnost stvarnog izbora;

(b) promicanje razmjene informacija o sustavima zaštite potrošača, uključujući zakonodavstvo u području zaštite potro šača i njegovu provedbu, sigurnosti proizvoda za široku potrošnju, uključujući nadzor tržišta, sustave i alate za infor miranje potrošača, obrazovanje potrošača, jačanje uloge potrošača i naknadu štete potrošačima te ugovore o prodaji i pružanju usluga između trgovaca i potrošača;

(d) poticanje razvoja neovisnih udruženja potrošača, uključujući nevladine organizacije potrošača, i kontakata predstav nika potrošača, kao i suradnje između tijela vlasti i nevladinih organizacija u području zaštite potrošača.

Članak 40.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga IV. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 6.

Statistički podaci

Članak 41.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u statističkim pitanjima, doprinoseći tako dugoročnom cilju pružanja pravodobnih, međunarodno usporedivih i pouzdanih statističkih podataka. Očekuje se da održiv, učinkovit i stručno neovisan nacio nalni statistički sustav pruža građanima, poduzećima i donositeljima odluka u EU-u i Republici Moldovi relevantne infor macije, omogućujući im donošenje informiranih odluka na toj osnovi. Nacionalni statistički sustav trebao bi poštovati temeljna načela službene statistike UN-a uzimajući u obzir pravnu stečevinu EU-a u području statistike, uključujući Kodeks prakse europske statistike, radi usklađivanja nacionalnog statističkog sustava s europskim normama i standar dima.

Članak 42.

Suradnja je usmjerena na:

(a) daljnje jačanje kapaciteta nacionalnog statističkog sustava usmjeravanjem na stabilnu pravnu osnovu, proizvodnju odgovarajućih podataka i metapodataka, širenje politike i pristupačnost korisnicima, uzimajući u obzir različite skupine korisnika, uključujući javni i privatni sektor, akademsku zajednicu i druge korisnike;

(b) postupno usklađivanje statističkog sustava Republike Moldove s europskim statističkim sustavom;

(c) preciznu prilagodbu pružanja podataka EU-u, uzimajući u obzir primjenu mjerodavnih međunarodnih i europskih metodologija, uključujući klasifikacije;

(d) povećanje stručnog i upravljačkog kapaciteta nacionalnog statističkog osoblja kako bi se olakšala primjena stati stičkih normi EU-a i doprinijelo razvoju statističkog sustava Republike Moldove;

(e) razmjenu iskustava između stranaka o razvoju znanja u području statistike; te

(f) promicanje cjelovitog upravljanja kvalitetom svih postupaka proizvodnje i širenja u području statistike.

Članak 43.

Stranke surađuju u okviru europskog statističkog sustava u kojem je Eurostat europsko statističko tijelo. Ta suradnja uključuje usmjerenost na:

(a) demografsku statistiku, uključujući popise stanovništva i socijalnu statistiku;

(b) poljoprivrednu statistiku, uključujući poljoprivredne popise, i statistiku o okolišu;

(d) makroekonomsku statistiku, uključujući nacionalne račune, vanjskotrgovinsku statistiku i statistiku o izravnim stranim ulaganjima;

(e) energetsku statistiku, uključujući bilance;

(f) regionalnu statistiku; te

(g) horizontalne aktivnosti, uključujući statističke klasifikacije, upravljanje kvalitetom, osposobljavanje, širenje i upotrebu modernih informacijskih tehnologija.

Članak 44.

Stranke, između ostalog, razmjenjuju informacije i stručna znanja te razvijaju suradnju uzimajući u obzir već stečeno iskustvo u reformi statističkog sustava pokrenutoj u okviru različitih programa pomoći. Napori su usmjereni prema dalj njem usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a u području statistike, na temelju nacionalne strategije razvoja statističkog sustava Republike Moldove i uzimajući u obzir razvoj europskog statističkog sustava. U postupku izrade statističkih podataka naglasak je na daljnjem razvoju anketa na uzorku i upotrebi administrativnih evidencija, uzimajući pritom u obzir potrebu za smanjenjem opterećenja povezanog s odgovaranjem na anketu. Podatci moraju biti relevantni za obli kovanje i praćenje politika u ključnim područjima društvenog i gospodarskog života.

Članak 45.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvija se redoviti dijalog. Republika Moldova bi trebala, u mjeri u kojoj je to moguće, imati pristup aktivnostima koje se poduzimaju u okviru europskoga statističkog sustava.

Članak 46.

1. Stranke se obvezuju uspostaviti i redovito revidirati program postupnog približavanja zakonodavstva Republike Moldove pravnoj stečevini Europske unije u području statistike.

2. Pravna stečevina EU-a u području statistike određena je u Zbirci statističkih zahtjeva (Statistical Requirements Compendium) koja se ažurira svake godinejednom godišnje, a koju stranke smatraju priloženom ovom Sporazumu (Prilog V.).

POGLAVLJE 7.

Upravljanje javnim financijama: proračunska politika, unutarnja kontrola, financijski nadzor i vanjska revizija

Članak 47.

Suradnja u području obuhvaćenom ovim poglavljem bit će usmjerena na provedbu međunarodnih normi, kao i dobre prakse EU-a u ovom području, čime će se doprinijeti razvoju modernog sustava upravljanja javnim financijama u Repu blici Moldovi, koji je sukladan temeljnim načelima EU-a i međunarodnim načelima transparentnosti, odgovornosti, ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Članak 48.

Proračun i računovodstveni sustavi

Stranke surađuju u vezi s:

(a) poboljšavanjem i sistematizacijom regulatornih dokumenata o sustavima proračuna, riznice, računovodstva i izvješći vanja i njihovim usklađivanjem na temelju međunarodnih normi, poštujući pritom i dobru praksu u javnom sektoru EU-a;

(b) stalnim razvojem višegodišnjega proračunskog planiranja i usklađivanjem s dobrom praksom EU-a;

(c) proučavanjem prakse europskih zemalja u međuproračunskim odnosima, kako bi se ovo područje poboljšalo u Republici Moldovi;

(d) potporom približavanju postupaka nabave postojećim praksama u EU-u; te

(e) razmjenom informacija, iskustava i dobre prakse, uključujući putem razmjene osoblja i zajedničkog osposobljavanja u ovom području.

Članak 49.

Unutarnja kontrola, financijski nadzor i vanjska revizija

Stranke surađuju i u vezi s:

(a) daljnjim unapređivanjem sustava unutarnje kontrole (uključujući funkcionalno neovisnu funkciju unutarnje revizije) u državnim i lokalnim tijelima usklađivanjem s općeprihvaćenim međunarodnim normama i metodologijama te dobrom praksom EU-a;

(b) razvojem odgovarajućeg sustava financijskog nadzora koji će nadopuniti, ali neće udvostručiti funkciju unutarnje revizije te će osigurati odgovarajuću kontrolu vladinih prihoda i rashoda tijekom prijelaznog razdoblja i nakon njega;

(c) djelotvornom suradnjom između subjekata uključenih u financijsko upravljanje i kontrolu, reviziju i nadzor sa subjektima u područjima proračuna, riznice i računovodstva radi poticanja razvoja upravljanja;

(d) jačanjem nadležnosti Središnje harmonizacijske jedinice za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru (PIFC);

(e) provedbom međunarodno prihvaćenih normi unutarnje revizije Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih insti tucija (INTOSAI); te

(f) razmjenom informacija, iskustava i dobre prakse putem, između ostalog, razmjene osoblja i zajedničkog osposoblja vanja u ovom području.

Članak 50.

Borba protiv prijevara i korupcije

Stranke surađuju i u vezi s:

(a) razmjenom informacija, iskustava i dobre prakse;

(b) poboljšavanjem metoda za suzbijanje i sprečavanje prijevara i korupcije u područjima obuhvaćenima ovim poglav ljem, uključujući suradnju između relevantnih administrativnih tijela; te

(c) osiguravanjem djelotvorne suradnje s relevantnim institucijama i tijelima EU-a u slučaju provjera na licu mjesta, nadzora i revizija povezanih s upravljanjem i kontrolom sredstava EU-a, u skladu s relevantnim pravilima i postup cima.

Članak 51.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 8.

Oporezivanje

Članak 52.

Stranke surađuju radi promicanja dobrog upravljanja u području poreza radi daljnjeg poboljšavanja gospodarskih odnosa, trgovine, ulaganja i poštenog tržišnog natjecanja.

Članak 53.

Upućujući na članak 52. ovog Sporazuma, stranke priznaju i obvezuju se provoditi načela dobrog upravljanja u području poreza, odnosno načela transparentnosti, razmjene informacija i poštenog tržišnog natjecanja u području poreza, koja su države članice prihvatile na razini EU-a. U tu svrhu, ne dovodeći u pitanje nadležnosti EU-a i država članica, stranke će poboljšati međunarodnu suradnju u području poreza, olakšati naplatu zakonitih poreznih prihoda i razviti mjere za djelotvornu provedbu prethodno navedenih načela.

Članak 54.

Stranke unapređuju i jačaju suradnju usmjerenu na poboljšanje i razvoj poreznog sustava i porezne uprave Republike Moldove, uključujući unapređenje kapaciteta za naplatu i kontrolu, s posebnim naglaskom na postupak povrata poreza na dodanu vrijednost (PDV) radi izbjegavanja kumuliranja dugovanja, osiguravanja djelotvorne naplate poreza i jačanja borbe protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza. Stranke nastoje unaprijediti suradnju i razmjenu iskustava u suzbijanju poreznih prijevara, a posebno kružnih prijevara.

Članak 55.

Stranke razvijaju suradnju i usklađuju politike u sprečavanju prijevara i krijumčarenja proizvoda koji podliježu trošari nama i borbi protiv tih pojava. Tom će se suradnjom, između ostalog, obuhvatiti postupno približavanje stopa trošarina na duhanske proizvode uzimajući u obzir, koliko god je to moguće, ograničenja koja proizlaze iz regionalnog konteksta, uključujući dijalog na regionalnoj razini i usklađenost s Okvirnom konvencijom Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom iz 2003. (WHO FCTC). Stranke u tu svrhu nastoje ojačati svoju suradnju u regionalnom kontekstu.

Članak 56.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 57.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga VI. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 9.

Financijske usluge

Članak 58.

Prepoznajući važnost djelotvornog skupa pravila i praksi u područjima financijskih usluga za uspostavu potpuno funk cionalnog tržišnog gospodarstva te kako bi ojačale trgovinsku razmjene među strankama, stranke su suglasne surađivati u području financijskih usluga u skladu sa sljedećim ciljevima:

(a) pružanje potpore postupku prilagodbe propisa o financijskim uslugama potrebama otvorenog tržišnog gospodar stva;

(b) osiguravanje djelotvorne i odgovarajuće zaštite ulagača i drugih korisnika financijskih usluga;

(d) promicanje suradnje između različitih subjekata financijskog sustava, uključujući regulatore i nadzornike; te

(e) osiguravanje neovisnog i djelotvornog nadzora.

Članak 59.

1. Stranke potiču suradnju između mjerodavnih regulatornih i nadzornih tijela, uključujući razmjenu informacija, dije ljenje stručnog znanja o financijskim tržištima te druge slične mjere.

2. Posebna pozornost posvećuje se razvoju administrativnog kapaciteta tih tijela, uključujući putem razmjene osoblja i zajedničkog osposobljavanja.

Članak 60.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 61.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXVIII.A ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 10.

Industrijska i poduzetnička politika

Članak 62.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području industrijske i poduzetničke politike, poboljšavajući na taj način poslovno okruženje za sve gospodarske subjekte, ali s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća (MSP-ove). Pojačanom suradnjom koja bi se trebala temeljiti na politikama EU-a u području MSP-ova i industrije, uzimajući pritom u obzir međunarodno priznata načela i praksu u tom području trebao bi se poboljšati administrativni i regulatorni okvir za poduzeća iz EU-a i iz Republike Moldove koja posluju u EU-u i Republici Moldovi.

Članak 63.

U tu svrhu, stranke surađuju kako bi:

(a) provele strategije za razvoj MSP-ova utemeljene na načelima Akta i kako putem redovitog izvješćivanja i dijaloga pratile postupak provedbe. Ta će suradnja također obuhvatiti usmjeravanje na mikropoduzeća koja su iznimno važna za gospodarstva EU-a i Republike Moldove;

(b) razmjenom informacija i dobre prakse stvorile bolje okvirne uvjete te tako doprinijele povećanju konkurentnosti. Ta će suradnja uključivati upravljanje strukturnim promjenama (restrukturiranje), razvoj javno-privatnih partnerstava te pitanja iz područja okoliša i energetike, poput energetske učinkovitosti i čišće proizvodnje;

(c) pojednostavnile i racionalizirale propise i regulatornu praksu, s posebnim naglaskom na razmjenu dobre prakse o regulatornim tehnikama, uključujući načela EU-a;

(d) razmjenom informacija i dobre prakse u području komercijalnog korištenja istraživanja i razvoja (uključujući instru mente podrške za novoosnovana tehnološka poduzeća), razvojem klastera i pristupom financiranju potaknule razvoj politike inovacija;

(e) potaknule veće kontakte između poduzeća iz EU-a i poduzeća iz Republike Moldove te između tih poduzeća i tijela EU-a i Republike Moldove;

(f) podržale pokretanje aktivnosti promicanja izvoza u Republici Moldovi; te

(g) olakšale modernizaciju i restrukturiranje industrije Republike Moldove u određenim sektorima.

Članak 64.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog. U njemu će sudjelovati i predstavnici poduzeća iz EU-a te predstavnici poduzeća iz Republike Moldove.

POGLAVLJE 11.

Rudarstvo i sirovine

Članak 65.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju koja obuhvaća rudarske industrije i trgovinu sirovinama u cilju promicanja među sobnog razumijevanja, poboljšanja poslovnog okruženja, razmjene informacija i suradnje u pitanjima koja nisu ener getska pitanja, a kojasu posebno povezana s rudarenjem metalnih ruda i industrijskih minerala.

Članak 66.

U tu svrhu, stranke surađuju u sljedećim područjima:

(a) razmjena informacija između stranaka o kretanjima u njihovim sektorima rudarstva i sirovina;

(b) razmjena informacija o pitanjima povezanima s trgovinom sirovinama, u cilju promicanja bilateralnih razmjena;

(d) razmjena informacija i najbolje prakse vezi s osposobljavanjem, vještinama i sigurnošću u rudarskim industrijama.

POGLAVLJE 12.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Članak 67.

Stranke surađuju radi promicanja poljoprivrednog i ruralnog razvoja, posebno putem postupne konvergencije politika i zakonodavstva.

Članak 68.

Suradnja između stranaka u području poljoprivrede i ruralnog razvoja obuhvaća, između ostalog, sljedeća područja:

(a) olakšavanje međusobnog razumijevanja poljoprivrednih politika i politika ruralnog razvoja;

(b) jačanje administrativnih kapaciteta na središnjoj i lokalnoj razini za planiranje, vrednovanje i provedbu politika u skladu s propisima i najboljom praksom EU-a;

(d) dijeljenje znanja i najbolje prakse u politikama ruralnog razvoja radi promicanja gospodarske dobrobiti ruralnih zajednica;

(e) poboljšavanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora te učinkovitosti i transparentnosti tržišta;

(f) promicanje kvalitetnih politika i njihovih kontrolnih mehanizama, posebno oznaka zemljopisnog podrijetla i ekolo škog uzgoja;

(g) širenje znanja i promicanje proširenih usluga za poljoprivredne proizvođače; te

(h) jačanje usklađivanja kada je riječ o pitanjima koja se rješavaju u okviru međunarodnih organizacija kojih su stranke članice.

Članak 69.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 70.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga VII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 13.

Ribarstvena i pomorska politika

Odjeljak 1.

Ribarstvena politika

Članak 71.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u pitanjima koja su obuhvaćena upravljanjem ribarstvom i pomorstvom, čime razvi jaju bliskiju bilateralnu i multilateralnu suradnju u sektoru ribarstva. Stranke potiču i integrirani pristup ribarstvenim pitanjima te promiču održivi razvoj ribarstva.

Članak 72.

Stranke poduzimaju zajednička djelovanja, razmjenjuju informacije i jedna drugoj pružaju podršku kako bi promicale:

(a) dobro upravljanje i najbolju praksu upravljanju u ribarstvu u cilju osiguranja očuvanja ribljeg fonda i održivog uprav ljanja njime i na temelju modela ekosustava;

(b) odgovoran ribolov i upravljanja u ribarstvu koje je u skladu s načelima održivog razvoja radi očuvanja zdravog ribljeg fonda i ekosustava; te

(c) suradnju u okviru odgovarajućih regionalnih organizacija odgovornih za upravljanje živim vodenim resursima i njihovo očuvanje.

Članak 73.

Stranke će poduprijeti inicijative, poput uzajamne razmjene iskustava i pružanja podrške, kako bi osigurale provedbu održive ribarstvene politike, uključujući:

(a) upravljanje ribarstvenim i vodenim resursima;

(b) nadzor i kontrolu ribolovnih aktivnosti, kao i razvoj odgovarajućih administrativnih i pravosudnih struktura sposobnih za primjenu odgovarajućih mjera;

(d) poboljšanje djelotvornosti tržišta, posebno promicanjem organizacija proizvođača, pružanjem informacija potroša čima i putem standarda oglašavanja i sljedivosti; te

(e) razvoj strukturne politike za sektor ribarstva, s posebnom pažnjom na održivom razvoju ribolovnih područja koja su određena kao područje s obalom jezera ili koje uključuje ribnjake ili ušće rijeke te ima značajnu razinu zapošlja vanja u sektoru ribarstva.

Odjeljak 2.

Pomorska politika

Članak 74.

Uzimajući u obzir suradnju u područjima ribarstva, transporta, okoliša i drugih politika povezanih s morem, stranke jačaju i suradnju i uzajamnu podršku, prema potrebi, u pomorskim pitanjima, a posebno, aktivno podržavajući integri rani pristup pomorskim pitanjima i dobrom upravljanju na Crnom moru u relevantnim međunarodnim pomorskim forumima.

Članak 75.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 14.

Suradnja u području energetike

Članak 76.

Stranke su suglasne nastaviti postojeću suradnju u energetskim pitanjima na temelju načela partnerstva, uzajamnog inte resa, transparentnosti i predvidljivosti. Suradnju treba usmjeriti na energetsku učinkovitost, tržišnu integraciju i regula tornu konvergenciju u energetskom sektoru uzimajući u obzir potrebu za osiguranjem konkurentnosti i pristupa sigurnoj, okolišno održivoj i cjenovno dostupnoj energiji, uključujući putem odredaba Ugovora o energetskoj zajednici.

Članak 77.

Suradnjom su, između ostalog, obuhvaćeni sljedeća područja i ciljevi:

(a) energetske strategije i politike;

(b) razvoj konkurentnih, transparentnih i nediskriminirajućih energetskih tržišta u skladu s normama EU-a, uključujući obveze na temelju Ugovora o energetskoj zajednici, putem regulatornih reformi i sudjelovanja u regionalnoj energet skoj suradnji;

(d) energetska infrastruktura, uključujući projekte od zajedničkog interesa, radi diversifikacije energetskih izvora, dobav ljača i prijevoznih putova na gospodarski učinkovit i okolišno prihvatljiv način, između ostalog, putem olakšavanja ulaganja koja se financiraju kreditima i bespovratnim sredstvima;

(e) poboljšanje i jačanje dugoročne stabilnosti i sigurnosti opskrbe i trgovine energijom, provoza i transport na uzajamno korisnoj i nediskriminirajućoj osnovi u skladu s pravilima EU-a i međunarodnim pravilima;

(f) promicanje energetske učinkovitosti i uštede energije, između ostalog, u pogledu energetskog učinka zgrada te razvoj i poticanje obnovljivih energija na gospodarski i okolišno prihvatljiv način;

(g) smanjenje emisija stakleničkih plinova, uključujući putem energetske učinkovitosti i projekata u području obnovljive energije;

(h) znanstvena i tehnička suradnja i razmjena informacija radi razvoja i unapređenja tehnologija u proizvodnji energije, transportu, opskrbi i krajnjoj upotrebi, uz obraćanje posebne pozornosti na energetski učinkovite i ekološki prihvat ljive tehnologije; te

i. suradnja koju je moguće ostvariti u područjima nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja u skladu s načelima i normama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i relevantnim međunarodnim ugovorima i konvenci jama sklopljenima u okviru IAEA-a, kao i u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, ako je to primjenjivo.

Članak 78.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 79.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga VIII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 15.

Promet

Članak 80.

Stranke:

(a) proširuju i jačaju suradnju u području prometa kako bi doprinijele razvoju održivih prometnih sustava;

(b) promiču učinkovit i sigurno odvijanje prometa, kao i intermodalnost i interoperabilnost prometnih sustava;

Članak 81.

Ta suradnja, između ostaliog, obuhvaća sljedeća područja:

(a) razvoj održive nacionalne prometne politike kojom su obuhvaćene sve vrste prometa, posebno u cilju osiguravanja učinkovitih i sigurnih sustava prometa i promicanja integracije razmatranja u području prometa u ostala područja politike;

(b) razvoj sektorskih strategija s obzirom na nacionalnu prometnu politiku (uključujući pravne zahtjeve za moderniza ciju tehničke opreme i voznog parka radi sukladnosti s najvišim međunarodnim normama) cestovnog prometa, željezničkog prometa, prometa unutarnjim plovnim putovima, zračnog prometa i intermodalnosti, uključujući vremenske rasporede provedbe i etape provedbe, administrativne odgovornosti, kao i planove financiranja;

(c) poboljšanje infrastrukturne politike kako bi se bolje odredili i vrednovali infrastrukturni projekti u različitim vrstama prometa;

(d) razvoj strategija financiranja usmjerenih na održavanje, ograničenja kapaciteta i infrastrukture za povezivanje koja nedostaje, kao i aktiviranje i promicanje sudjelovanja privatnog sektora u projektima u području prometa;

(e) pristup relevantnim međunarodnim organizacijama i sporazumima u području prometa, uključujući postupke za osiguranje stroge provedbe i djelotvornog izvršavanja međunarodnih sporazuma i konvencija u području prometa;

(f) znanstvena i tehnička suradnju i razmjena informacija za razvoj i poboljšanje tehnologija u području prometa, poput inteligentnih prometnih sustava; te

(g) promicanje upotrebe inteligentnih prometnih sustava i informacijske tehnologije u upravljanju svima vrstama prometa i njihovu odvijanju, kao i pružanje podrške intermodalnosti i suradnji u korištenju svemirskih sustava i komercijalnih aplikacija kojima se olakšava promet.

Članak 82.

1. Suradnja je usmjerena i na poboljšanje kretanja putnika i roba, povećanje protočnosti prometnih tokova između Republike Moldove, EU-a i trećih zemalja u regiji uklanjanjem administrativnih, tehničkih i drugih prepreka, poboljšanje prometnih mreža i modernizaciju infrastrukture, posebno na glavnim prometnim pravncima koji povezuju stranke. Tom su suradnjom obuhvaćena djelovanja za pojednostavnjenje prelazaka granice.

2. Suradnjom su obuhvaćni razmjena informacija i zajednička djelovanja:

(a) na regionalnoj razini, posebno uzimajući u obzir i uključujući napredak ostvaren na temelju različitih sporazuma o suradnji u području prometa poput Prometnog koridora Europa-Kavkaz-Azija (TRACECA), suradnju u području prometa u okviru Istočnog partnerstva i drugih inicijativa u području prometa; te

(b) na međunarodnoj razini, uključujući u pogledu međunarodnih organizacija u području prometa i međunarodnih sporazuma i konvencija koje su stranke ratificirale, te u okviru različitih agencija EU-a koja se bave pitanjima prometa.

Članak 83.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 84.

Stranke će surađivati na poboljšanju prometnih veza u skladu s odredbama iz Priloga IX. ovom Sporazumu.

Članak 85.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga X. i Priloga XXVIII.D ovom Sporazumu u skladu s odredbama tih priloga.

POGLAVLJE 16.

Okoliš

Članak 86.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u pitanjima okoliša, čime doprinose dugoročnom cilju održivog razvoja i zelenog gospodarstva. Očekuje se da će pojačana zaštita okoliša donijeti koristi za građane i poduzeća u EU-u i u Republici Moldovi, uključujući putem poboljšanja javnog zdravlja, očuvannja prirodnih resursa, povećane gospodarske i okolišne učinkovitosti, uključivanja okoliša u područja drugih politike, kao i upotrebom modernih, čišćih tehnologija koje dopri nose održivijim uzorcima proizvodnje. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju ravnopravnosti i uzajamne koristi, kao i uzimajući u obzir međuovisnost koja postoji između stranaka u području zaštite okoliša te multilateralne sporazume u tom području.

Članak 87.

Suradnja je usmjerena na očuvanje, zaštitu, poboljšanje i obnovu kvalitete okoliša, zaštitu zdravlja ljudi, održivo kori štenje prirodnih resursa i promicanje mjera za rješavanje regionalnih ili globalnih okolišnih problema na međunarodnoj razini, uključujući u područjima:

(a) upravljanja okolišem i horizontalnih pitanja, uključujući procjenu utjecaja na okoliš i stratešku procjenu okoliša, obrazovanje i osposobljavanje, odgovornost za okoliš, suzbijanje kaznenih djela protiv okoliša, prekograničnu suradnju, pristup informacijama o okolišu, postupke donošenja odluka i djelotvorne upravne i pravosudne postupke preispitivanja;

(b) kvalitete zraka;

(d) gospodarenja otpadom i upravljanja resursima te otpreme otpada;

(e) zaštite prirode, uključujući očuvanje i zaštitu biološke raznolikosti i raznolikosti krajobraza;

(f) industrijskog zagađenja i industrijskih opasnosti;

(g) kemikalija;

(h) zagađenja bukom;

i. zaštite tla;

(j) urbanog i ruralnog okoliša;

(k) okolišnih naknada i poreza;

(l) praćenja i informacijskih sustava o okolišu;

(m) nadzora i provedbe; te

(n) ekoloških inovacija, uključujući najbolje dostupne tehnologije.

Članak 88.

Stranke, između ostalog:

(a) razmjenjuju informacije i stručna znanja;

(b) provode zajedničke istraživačke aktivnosti i razmjenjuju informacije o čišćim tehnologijama;

(d) provode zajedničke aktivnosti na regionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući aktivnosti u pogledu multilateralnih sporazuma o okolišu koje su stranke ratificirale te zajedničke aktivnosti u okviru relevantnih agencija, ovisno o slučaju.

Stranke posvećuju posebnu pozornost prekograničnim pitanjima i regionalnoj suradnji.

Članak 89.

Suradnjom su, između ostalog, obuhvaćeni sljedeći ciljevi:

(a) razvoj cjelovite strategije o okolišu koja obuhvaća planirane institucionalne reforme (uključujući vremenske raspo rede) radi osiguravanja provedbe i primjene zakonodavstva u području okoliša; podjelu nadležnosti za upravljanje okolišem na nacionalnoj, regionalnoj i komunalnoj razini; postupke za odlučivanje i provedbu odluka; postupke za promicanje uključivanja okoliša područja drugih politika; promicanje mjera za zeleno gospodarstvo i ekološke inova cije, utvrđivanje potrebnih kadrovskih i financijskih resursa i mehanizma preispitivanja; te

(b) razvoj sektorskih strategija u području kvalitete zraka; kvalitete vode i upravljanja resursima; gospodarenja otpadom i upravljanja resursima; bioraznolikosti i zaštite prirode; industrijskog onečišćenja i industrijskih opasnosti i kemika lija, zagađenja bukom, zaštite tla, urbanog i ruralnog okoliša, ekoloških inovacija, uključujući jasno određene vremenske rasporede i etape provedbe, administrativne odgovornosti, kao i strategije financiranja za ulaganja u infra strukturu i tehnologiju.

Članak 90.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 91.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XI. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 17.

Djelovanje povezano s klimom

Članak 92.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju radi borbe protiv klimatskih promjena. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju ravnopravnosti i uzajamne koristi te uzimajući u obzir međuovisnost koja postoji između postojećih bilateralnih i multilateralnih obveza u tom području.

Članak 93.

Suradnjom se promiču mjere na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući u područjima:

(a) ublažavanja klimatskih promjena;

(b) prilagodbe klimatskim promjenama;

(d) istraživanja, razvoja, primjene i širenja sigurne i održive tehnologije s niskom razinom emisije ugljika i tehnologije prilagodbe te demonstracijskih aktivnosti povezanih s tim tehnologijama;

(e) uvrštavanja razmatranja o klimi u sektorske politike; te

(f) podizanja svijesti, obrazovanja i osposobljavanja.

Članak 94.

Stranke, između ostalog:

(a) razmjenjuju informacije i stručna znanja;

(b) provode zajedničke istraživačke aktivnosti i razmjenjuju informacije o čišćim tehnologijama;

(c) provode zajedničke aktivnosti na regionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući aktivnosti u pogledu multilateralnih sporazuma o okolišu koje su stranke ratificirale te zajedničke aktivnosti u okviru relevantnih agencija, ovisno o slučaju.

Stranke posvećuju posebnu pozornost prekograničnim pitanjima i regionalnoj suradnji.

Članak 95.

Suradnja obuhvaća, između ostalog, razvoj i provedbu:

(a) cjelovite klimatske strategije i akcijskog plana za dugoročno ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimat skim promjenama;

(b) procjena ranjivosti i prilagodbi;

(d) strategije razvoja kojim se emitira niska razina ugljika;

(e) dugoročnih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova;

(f) pripremnih mjera za trgovanje ugljikom;

(g) mjera za promicanje prijenosa tehnologije na temelju procjene tehnoloških potreba;

(h) mjera za uvrštavanje razmatranja o klimi u sektorske politike; te

(i) mjera povezanih s tvarima koje oštećuju ozonski omotač.

Članak 96.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 97.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 18.

Informacijsko društvo

Članak 98.

Stranke jačaju suradnju na razvoju informacijskog društva kako bi građani i poduzeća imali koristi od široke dostupnosti informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te bolje kvalitete usluga po pristupačnim cijenama. Ta suradnja za cilj treba imati olakšavanje pristupa tržištima elektroničkih komunikacija, čime se potiču tržišno natjecanje i ulaganja u sektor, te promiče razvoj elektroničkih javnih usluga.

Članak 99.

Suradnja može obuhvaćati sljedeće:

(a) razmjenu informacija i najbolje prakse u provedbi strategija nacionalnog informacijskog društva, uključujući, između ostalog, inicijative usmjerene na promicanje širokopojasnog pristupa, povećanje mrežne sigurnosti i razvoj elektro ničkih javnih usluga;

(b) razmjenu informacija, najbolje prakse i iskustava radi promicanja razvoja sveobuhvatnoga regulatornog okvira za elektroničke komunikacije, a posebno radi jačanja administrativnog kapaciteta nacionalne administracije u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kao i neovisnog regulatora radi poticanja boljeg korištenja spektarskih resursa i promicanja interoperabilnosti mreža u Republici Moldovi i s EU-om;

(c) poticanje i promicanje provedbe instrumenata IKT-a u svrhu boljeg upravljanja, e-učenja i istraživanja, javne zdrav stvene zaštite, digitalizacije kulturne baštine, razvoja e – sadržaja i elektroničke trgovine; te

(d) podizanje razine sigurnosti osobnih podataka i zaštite privatnosti u elektroničkoj komunikaciji.

Članak 100.

Stranke promiču suradnju između regulatora iz EU-a i nacionalnih regulatornih tijela Republike Moldove u području elektroničkih komunikacija. Stranke razmatraju i suradnju u drugim relevantnim područjima, uključujući putem regio nalnih inicijativa.

Članak 101.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 102.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXVIII.B ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 19.

Turizam

Članak 103.

Stranke surađuju u području turizma u cilju jačanja razvoja konkurentne i održive turističke industrije kao pokretača gospodarskog rasta, osnaživanja, zapošljavanja i deviznog poslovanja.

Članak 104.

Suradnja na bilateralnoj, regionalnoj i europskoj razini temeljila bi se na sljedećim načelima:

(a) poštovanju cjelovitosti i interesa lokalnih zajednica, posebno u ruralnim područjima;

(b) važnosti kulturne baštine; te

Članak 105.

Suradnja je usmjerena na sljedeće aspekte:

(a) razmjenu informacija, najbolje prakse, iskustva i prijenos praktičnog znanja, uključujući o inovativnim tehnologi jama;

(b) uspostavu strateškog partnerstva između javnih i privatnih interesa i interesa zajednice kako bi se osigurao održivi razvoja turizma;

(c) promicanje i razvoj turističkih proizvoda i tržišta, infrastrukture, ljudskih resursa i institucionalnih struktura, kao i utvrđivanje i uklanjanje prepreka turističkim uslugama;

(d) razvoj i provedbu učinkovitih politika i strategija, uključujući odgovarajuće pravne, administrativne i financijske aspekte;

(e) osposobljavanje u području turizma i izgradnju kapaciteta kako bi se poboljšao standarda usluga; te

(f) razvoj i promicanje turizma čiji su nositelji lokalne zajednice.

Članak 106.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 20.

Regionalni razvoj, suradnja na prekograničnoj i regionalnoj razini

Članak 107.

1. Stranke promiču međusobno razumijevanje i bilateralnu suradnju u području regionalne politike, uključujući metode oblikovanja i provedbe regionalnih politika, upravljanja i partnerstva na više razina, uz poseban naglasak na razvoj područja u nepovoljnom položaju i teritorijalnu suradnju, u cilju uspostave komunikacijskih kanala i poboljša vanja razmjene informacija i iskustava između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, društveno-gospodarskih subje kata i civilnog društva.

2. Stranke posebno surađuju u cilju usklađivanja prakse Republike Moldove sa sljedećim načelima:

(a) decentralizacija postupka donošenja odluka sa središnje razine na razinu regionalnih zajednica;

(b) učvršćivanje partnerstva između svih stranaka koje sudjeluju u regionalnom razvoju; te

(c) sufinanciranje putem financijskog doprinosa stranaka koje sudjeluju u provedbi programa i projekata regionalnog razvoja.

Članak 108.

1. Stranke podržavaju i jačaju uključivanje tijela na lokalnoj i regionalnoj razini u prekograničnu i regionalnu suradnju i povezane upravljačke strukture, jačaju suradnju putem uspostave povoljnog zakonodavnog okvira, održavaju i razvijaju mjere za izgradnju kapaciteta te promiču jačanje prekograničnih i regionalnih gospodarskih i poslovnih mreža.

2. Stranke će surađivati radi učvršćivanja institucionalnih i operativnih kapaciteta nacionalnih i regionalnih institucija u područjima regionalnog razvoja i prostornog planiranja, između ostalog:

(a) unapređenjem mehanizma vertikalne i horizontalne interakcije središnje javne uprave s lokalnom javnom upravom u postupku razvoja i provedbe regionalnih politika;

(b) razvojem kapaciteta lokalnih tijela javne vlasti radi promicanja prekogranične suradnje u skladu s propisima i praksom EU-a; te

(c) dijeljenjem znanja, informacija i najbolje prakse u području politika regionalnog razvoja radi promicanja gospo darske dobrobiti lokalnih zajednica i ujednačenog razvoja regija.

Članak 109.

1. Stranke jačaju i potiču razvoj prekograničnih i regionalnih elemenata, između ostalog, prometa, energetike, komu nikacijskih mreža, kulture, obrazovanja, turizma, zdravlja i drugih područja obuhvaćenih ovim Sporazumom koja utječu na prekograničnu i regionalnu suradnju.

2. Stranke jačaju suradnju između svojih regija u obliku transnacionalnih i prekograničnih programa, čime potiču sudjelovanje regija Republike Moldove u europskim regionalnim strukturama i organizacijama te promiču svoj gospo darski i institucionalni razvoj provedbom projekata od zajedničkog interesa.

Te će se aktivnosti odvijati u kontekstu:

(a) nastavljanja teritorijalne suradnje s europskim regijama, uključujući suradnju u okviru transnacionalnih i prekogra ničnih programa suradnje;

(b) suradnje u okviru Istočnog partnerstva s tijelima EU-a, uključujući Odbor regija, i sudjelovanja u različitim europ skim regionalnim projektima i inicijativama; te

(c) suradnje, između ostalog, s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, Europskim udruženjem razvojnih agen cija (EURADA) te Europskom mrežom za praćenje prostornog planiranja (ESPON).

Članak 110.

1. Stranke jačaju i osiguravaju bolju koordinaciju i suradnju između zemalja i regija u okviru Strategije EU-a za podu navsku regiju, uz naglasak, između ostalog, na poboljšavanju prometnih i energetskih veza, okoliša, gospodarskog i soci jalnog razvoja i sigurnosti, što će doprinijeti bržem cestovnom i željezničkom prometu, jeftinijoj i sigurnijoj energiji, boljem okolišu s čišćom vodom, zaštićenoj bioraznolikosti i učinkovitijoj prekograničnoj zaštiti od poplava.

2. Stranke jačaju prekograničnu suradnju u cilju obnove plovidbe po rijeci Prut što će dovesti do sprečavanja poplava duž riječnog sliva, veće kvalitete vode i poljoprivrednog navodnjavanja, intenziviranja gospodarskih aktivnosti, promi canja turizma i kulturnih aktivnosti i doprinosa izgradnji kapaciteta.

Članak 111.

Stranke olakšavaju kretanje građana EU-a i Republike Moldove koji imaju potrebu prelaziti granicu često i na kratke udaljenosti.

Članak 112.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 21.

Javno zdravlje

Članak 113.

Stranke su suglasne razvijati suradnju u području javnog zdravlja u cilju podizanja razine sigurnosti javnog zdravlja i zaštite zdravlja ljudi kao preduvjeta održivog razvoja i gospodarskog rasta.

Članak 114.

Suradnja posebno obuhvaća sljedeća područja:

(a) jačanje sustava javnog zdravlja Republike Moldove, posebno putem provedbe reforme zdravstvenog sektora, čime se osigurava visokokvalitetna primarna zdravstvena zaštita i poboljšava upravljanje zdravstvom i financiranje zdrav stvene zaštite;

(b) epidemiološki nadzor i kontrolu zaraznih bolesti poput HIV-a/AIDS-a, virusnog hepatitisa i tuberkuloze, kao i bolju pripremljenost za prijetnje javnom zdravlju i izvanredne situacije u području javnog zdravlja;

(c) sprečavanje i kontrolu nezaraznih bolesti, uglavnom putem razmjene informacija i najbolje prakse, čime se promiču zdravi načini života i vodi računa o glavnim odrednicama zdravlja, poput prehrane i ovisnosti o alkoholu, drogama i duhanu;

(d) kvalitetu i sigurnost tvari ljudskog podrijetla;

(e) informacije i znanje u području zdravlja; te

(f) cjelovitu i pravovremenu provedbu međunarodnih sporazuma u području zdravlja, osobito Međunarodnih zdrav stvenih propisa i Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana iz 2003.

Članak 115.

Suradnjom se omogućuje:

(a) postupna integracija Republike Moldove u zdravstvene mreže EU-a; te

(b) postupno povećanje interakcije između Republike Moldove i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti.

Članak 116.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XIII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 22.

Civilna zaštita

Članak 117.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem. Suradnja se odvija uz uvažavanje interesa stranaka na temelju ravnopravnosti i uzajamne koristi, kao i uzimajući u obzir međuo visnost koja postoji između stranaka te multilateralne aktivnosti u području civilne zaštite.

Članak 118.

Suradnja je usmjerena na poboljšavanje sprečavanja prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pripreme za njih i reakcije na njih.

Članak 119.

Stranke, između ostalog, razmjenjuju informacije i stručno znanje te provode zajedničke aktivnosti na nacionalnoj, regio nalnoj i međunarodnoj razini. Suradnja uključuje provedbu posebnih sporazuma i administrativnih aranžmana u tom području, sklopljenih između stranaka u skladu s odgovarajućim ovlastima i nadležnostima EU-a i njezinih država članica te u skladu s pravnim postupcima stranaka.

Članak 120.

Suradnjom su, između ostalog, obuhvaćeni sljedeći ciljevi:

(a) olakšavanje uzajamne pomoći u slučaju izvanrednih situacija;

(b) neprestano razmjenjivanje ranih upozorenja i ažuriranih informacija o ozbiljnim izvanrednim situacijama koje utječu na EU i Republiku Moldovu, uključujući zahtjeve i ponude za pomoć;

(d) pozivanje stručnjaka na posebne tehničke radionice i simpozije o pitanjima civilne zaštite;

(e) pozivanje, za svaki slučaj zasebno, promatrača na posebne vježbe i osposobljavanja koje organizira EU i/ili Republika Moldova; te

(f) jačanje suradnje u pogledu najdjelotvornijeg korištenja dostupnih kapaciteta civilne zaštite.

Članak 121.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 23.

Suradnja u područjima obrazovanja, osposobljavanja, višejezičnosti, mladih i sporta

Članak 122.

Stranke surađuju radi promicanja cjeloživotnog učenja i potiču suradnju i transparentnost na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, uz poseban naglasak na visokom obrazovanju.

Članak 123.

Suradnja je, između ostalog, usmjerena na sljedeća područja:

(a) promicanje cjeloživotnog učenja koje je ključno za rast i zapošljavanje i koje građanima može omogućiti potpuno sudjelovanje u društvu;

(b) modernizacija sustava obrazovanja i osposobljavanja, podizanje kvalitete, relevantnosti i pristupa;

(c) promicanje konvergencije u visokom obrazovanju koja proizlazi iz Bolonjskog procesa i plana EU-a za modernizaciju visokog obrazovanja;

(d) jačanje međunarodne akademske suradnje i sudjelovanja u programima suradnje EU-a, čime se povećava mobilnost studenata i profesora;

(e) uspostava nacionalnog kvalifikacijskog okvira za povećanje transparentnosti i priznavanje kvalifikacija i kompeten cija; te

(f) promicanje ciljeva određenih u Kopenhaškom procesu u pogledu pojačane europske suradnje u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Članak 124.

Stranke promiču suradnju i razmjene u područjima od zajedničkog interesa, poput jezične raznolikosti i cjeloživotnog učenja jezika, putem razmjene informacija i najbolje prakse.

Članak 125.

Stranke su suglasne surađivati u području mladih u cilju:

(a) jačanja suradnje i razmjena u području politike mladih i neformalnog obrazovanja mladih osoba i mladih radnika;

(b) olakšavanja aktivnog sudjelovanja svih mladih osoba u društvu;

(c) pružanja podrške mobilnosti mladih osoba i mladih radnika kao sredstva za promicanje međukulturnog dijaloga i stjecanja znanja, vještina i kompetencija izvan formalnih obrazovnih sustava, uključujući putem volontiranja; te

(d) promicanja suradnje između organizacija mladih radi pružanja potpore civilnom društvu.

Članak 126.

Stranke promiču suradnju u području sporta i fizičke aktivnosti putem razmjene informacija i dobre prakse radi promi canja zdravog načina života, društvenih i obrazovnih vrijednosti sporta i dobrog upravljanja u sportu u društvima EU-a i Republike Moldove.

POGLAVLJE 24.

Suradnja u područjima istraživanja, tehnološkog razvoja i demonstracijskih aktivnosti

Članak 127.

Stranke promiču suradnju u svim područjima civilnih znanstvenih istraživanja i tehnološkog razvoja i demonstracijskih aktivnosti (RTD) na temelju uzajamne koristi i podložno odgovarajućoj i djelotvornoj zaštiti prava intelektualnog vlasni štva.

Članak 128.

Suradnja u području RTD-a obuhvaća:

(a) politički dijalog i razmjenu znanstvenih i tehnoloških informacija;

(b) olakšavanje odgovarajućeg pristupa odgovarajućim programima stranaka;

(c) povećanje istraživačkog kapaciteta i sudjelovanja istraživačkih subjekata Republike Moldove u istraživačkim okvirnim programima EU-a;

(d) promicanje zajedničkih istraživačkih projekata u svim područjima RTD-a;

(e) aktivnosti u području osposobljavanja i programe mobilnosti za znanstvenike, istraživače i drugo istraživačko osoblje koje sudjeluje u aktivnostima RTD-a na objema stranama;

(f) olakšavanje, u okviru primjenjivog zakonodavstva, slobodnog kretanja istraživačkih djelatnika koji sudjeluju u aktiv nostima obuhvaćenima ovim Sporazumom i prekograničnog kretanja robe namijenjene za upotrebu u takvim aktiv nostima; te

(g) ostale oblike suradnje u području RTD-a (uključujući suradnju putem regionalnih pristupa i inicijativa) na temelju međusobnog sporazuma stranaka.

Članak 129.

Pri provedbi aktivnosti suradnje u području RTD-a treba tražiti sinergije s aktivnostima koje financira Znanstveni i tehnološki centar (STCU) i drugim aktivnostima koje se provode u okviru financijske suradnje između EU-a i Republike Moldove.

POGLAVLJE 25.

Suradnja u područjima kulture, audiovizualne politike i medija

Članak 130.

Stranke će promicati kulturnu suradnju u skladu s načelima sadržanima u Konvenciji Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (Unesco) o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. Stranke će održa vati redoviti dijalog o politikama u područjima od zajedničkog interesa, uključujući razvoj kulturnih industrija u EU-u i Republici Moldovi. Suradnjom između stranaka ojačat će se međukulturni dijalog, uključujući putem sudjelovanja kulturnog sektora i civilnog društva EU-a i Republike Moldove.

Članak 131.

1. Stranke razvijaju redoviti dijalog i surađuju na promicanju audiovizualne industrije u Europi te poticanju koproduk cija u području kinematografije i televizije.

2. Suradnja bi, između ostalog, mogla uključivati pitanje osposobljavanja novinara i drugih profesionalaca iz područja medija, kao i podršku medijima, radi jačanja njihove neovisnosti, profesionalnosti i veza s medijima iz EU-a u skladu s europskim normama, uključujući norme Vijeća Europe i Konvencije Unesco-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005.

Članak 132.

Stranke suradnju koncentriraju na nekoliko područja:

(a) kulturna suradnja i kulturne razmjene, kao i mobilnost umjetnosti i umjetnika;

(b) međukulturni dijalog;

(d) suradnja u međunarodnim forumima poput Unesco-a i Vijeća Europe, između ostalog, kako bi se razvila kulturna raznolikosti i očuvala te vrednovala kulturna i povijesna baština; te

(e) suradnju u području medija.

Članak 133.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XIV. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 26.

Suradnja u području civilnog društva

Članak 134.

Stranke uspostavljaju dijalog o suradnji u području civilnog društva, sa sljedećim ciljevima:

(a) jačanje kontakata i razmjene informacija i iskustava između svih sektora civilnog društva u EU-u i u Republici Moldovi;

(b) osiguravanje boljih saznanja o Republici Moldovi i boljeg razumijevanja Republike Moldove, uključujući njezinu povijest i kulturu, u EU-u, a posebno među organizacijama civilnog društva iz država članica, čime se omogućava bolje razumijevanje prilika i izazova u budućim odnosima; te

(c) recipročno, osiguravanje boljih saznanja o EU-u i boljeg razumijevanja EU-a, njegovih politika i njegovog funkcioni ranja u Republici Moldovi, a posebno među organizacijama civilnog društva iz Republike Moldove, bez isključivog naglaska na vrijednostima na kojima je EU osnovan.

Članak 135.

Stranke promiču dijalog i suradnju među dionicima civilnog društva na objema stranama kao sastavni dio odnosa između EU-a i Republike Moldove. Ciljevi su tog dijaloga i te suradnje:

(a) osigurati uključivanja civilnog društva u odnose između EU-a i Republike Moldove, posebno u provedbu ovog Spora zuma;

(b) ojačati sudjelovanja civilnog društva u postupku javnog donošenja odluka, posebno uspostavom otvorenog, transpa rentnog i redovitog dijaloga između javnih institucija, predstavničkih udruženja i civilnog društva;

(c) olakšati postupak izgradnje institucija i konsolidaciju organizacija civilnog društva na različite načine, uključujući zagovaračku podršku, neformalno i formalno umrežavanje, uzajamne posjete i radionice, posebno u cilju poboljšanja pravnog okvira za civilno društvo; te

(d) omogućiti predstavnicima civilnog društva obiju strana stjecanje saznanja o postupcima savjetovanja i dijaloga između civilnih i socijalnih partnera one druge strane, posebno u cilju daljnje integracije civilnog društva u postupak javnog donošenja odluka u Republici Moldovi.

Članak 136.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog između stranaka.

POGLAVLJE 27.

Suradnja u zaštiti i promicanju prava djeteta

Članak 137.

Stranke su suglasne surađivati na osiguravanju promicanja prava djeteta u skladu s međunarodnim zakonima i normama, a osobito Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989., uzimajući u obzir prioritete utvrđene u posebnom kontekstu Republike Moldove, posebno za ranjive skupine.

Članak 138.

Takva suradnja posebno uključuje:

(a) sprečavanje i suzbijanje svih oblika iskorištavanja (uključujući rad djece), zlostavljanja, zanemarivanja i nasilja nad djecom, uključujući razvijanjem i jačanjem pravnog i institucionalnog okvira, kao i kampanjama za podizanje svijesti u tom području;

(b) poboljšavanje sustava prepoznavanja djece i pomoći djeci u ranjivim situacijama, uključujući veće sudjelovanje djece u postupcima odlučivanja te provedbu djelotvornih mehanizama za rješavanje pojedinačnih pritužbi koje iznose djeca;

(c) razmjenu informacija i najbolje prakse o ublažavanju siromaštva među djecom, uključujući o mjerama za usmjera vanje socijalnih politika na dobrobit djece te za promicanje i olakšanje pristupa djece obrazovanju;

(d) provedbu mjera usmjerenih na promicanja prava djece unutar obitelji i institucija te jačanje kapaciteta roditelja i skrbnika radi osiguranja razvoja djeteta; te

(e) pristupanje relevantnim međunarodnim dokumentima, njihovu ratifikaciju i provedbu, uključujući dokumente izra đene u okviru Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu, u svrhu promicanja i zaštite prava djece u skladu s najvišim standardima u tom području.

Članak 139.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 28.

Sudjelovanje u agencijama i programima Unije

Članak 140.

Republici Moldovi dopušteno je sudjelovanje u svim agencijama Unije koje su otvorene za sudjelovanje Republike Moldove u skladu s odgovarajućim odredbama o osnivanju tih agencija. Republika Moldova sklapa zasebne sporazume s EU-om kojima se omogućava njezino sudjelovanje u svakoj takvoj agenciji, uključujući iznos financijskog doprinosa.

Članak 141.

Republici Moldovi dopušteno je sudjelovanje u svim postojećim i budućim programima Unije koji su, u skladu s odgova rajućim odredbama o donošenju tih programa, otvoreni za sudjelovanje Republike Moldove. Republika Moldova sudje luje u programima Unije u skladu je s odredbama utvrđenima u Protokolu I. uz ovaj Sporazum o Okvirnom sporazumu između Europske unije i Republike Moldove o općim načelima sudjelovanja Republike Moldove u programima Unije.

Članak 142.

Stranke će održavati redoviti dijalog o sudjelovanju Republike Moldove u programima i agencijama Unije. EU posebno obavješćuje Republiku Moldovu o osnivanju novih agencija i donošenju novih programa Unije, kao i o promjenama u pogledu uvjeta sudjelovanja u programima i agencijama Unije iz članaka 140. i 141. ovog Sporazuma.

GLAVA V.

TRGOVINA I PITANJA POVEZANA S TRGOVINOM

POGLAVLJE 1.

Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu

Odjeljak 1.

Zajedničke odredbe

Članak 143.

Cilj

Stranke postupno uspostavljaju područje slobodne trgovine tijekom prijelaznog razdoblja od najviše deset godina počevši od stupanja na snagu ovog Sporazuma, u skladu s odredbama ovog Sporazuma i u skladu s člankom XXIV. Općeg spora zuma o carinama i trgovini iz 1994. (GATT 1994.).

Članak 144.

Područje i opseg primjene

1. Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na trgovinu robom (1) između stranaka.

2. Za potrebe ovog poglavlja izraz „s podrijetlom” znači ispunjavanje uvjeta prema pravilima o podrijetlu koja su određena u Protokolu II. uz ovaj Sporazum.

Odjeljak 2.

Ukidanje carina, naknada i dr ugih davanja

Članak 145.

Definicija carina

Za potrebe ovog poglavlja „carina” uključuje sve carine ili davanja bilo koje vrste koja su uvedena na uvoz ili izvoz robe ili u vezi s uvozom ili izvozom robe, uključujući bilo kakav oblik dodatnog poreza ili dodatnog davanja uvedenog na taj uvoz ili izvoz ili u vezi s njima. „Carina” ne uključuje bilo što od sljedećeg:

(a) davanje istovjetno unutarnjem porezu uvedeno u skladu s člankom 152. ovog Sporazuma;

(b) carine uvedene u skladu s glavom V. (Trgovina i trgovinska pitanja) poglavljem 2. (Sredstva zaštite trgovine) ovog Sporazuma; ili

Članak 146.

Razvrstavanje robe

Razvrstavanje robe u trgovini između stranaka bit će razvrstavanje koje je određenou skladu s Harmoniziranim sustavom nazivlja i brojčanog označavanja robe iz 1983 (HS) u tarifnoj nomenklaturi Republike Moldove koja se temelji na HS 2007. i tarifnoj nomenklaturi Unije koja se temelji na HS 2012. te naknadnim izmjenama tih nomenklatura.

Članak 147.

Ukidanje carina na uvoz

1. Svaka stranka snižava ili ukida carine na robu s podrijetlom iz druge stranke u skladu s Prilogom XV. ovom Spora zumu.

2. Za svaku robu osnovna stopa carine na koju se trebaju primijeniti postupna sniženja i ukidanja na temelju stavka

1. ovog članka je ona stopa carine koja je navedena u Prilogu XV. ovom Sporazumu.

3. Ako u bilo kojem trenutku nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma stranka snizi svoju stopu carine koju primje njuje na najpovlaštenije nacije (MFN), ta se stopa carine primjenjuje kao osnovna stopa ako je i sve dok je niža od stope carine izračunate u skladu s Prilogom XV. ovom Sporazumu.

4. Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke se mogu usuglasiti o razmatranju ubrzanja ukidanja carina na međusobnu trgovinu i širenju područja primjene ukidanja. Odluka Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, o ubrzavanju ukidanja ili ukidanju carine na odre đenu robu zamjenjuje svaku stopu carine ili kategoriju postupnog ukidanja carine koja je utvrđena na temelju Priloga XV. ovom Sporazumu.

5. Tijekom treće godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke procjenjuju stanje, uzimajući u obzir struk turu trgovine poljoprivrednim proizvodima između stranaka, posebne osjetljivosti takvih proizvoda i razvoj poljopri vredne politike na objema stranama.

6. Stranke u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu ispituju, na odgovarajućoj recipročnoj osnovi, mogućnosti uzajamnog odobravanja daljnjih koncesija u cilju unapređenja liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima, a posebno onima koji podliježu tarifnim kvotama (TRQ).

(1) Za potrebe ovog Sporazuma „roba” znači proizvodi u smislu GATT-a 1994., osim ako je ovim Sporazumom određeno drukčije.

Članak 148.

Mehanizam za sprečavanje izbjegavanja mjera za poljoprivredne proizvode i prerađene poljoprivredne proiz vode

1. Proizvodi navedeni u Prilogu XV.C ovom Sporazumu podliježu mehanizmu za sprečavanje izbjegavanja mjera. Prosječan godišnji obujam uvoza iz Republike Moldove u Uniju za svaku kategoriju tih proizvoda naveden je u Prilogu XV.C ovom Sporazumu.

2. Kada obujam uvoza jedne kategorije proizvoda ili više njih iz stavka 1. ovog članka dosegne 70 % obujma nave denog u Prilogu XV.C u bilo kojoj godini koja počinje 1. siječnja, Unija obavješćuje Republiku Moldovu o obujmu uvoza predmetnih proizvoda. Nakon te obavijesti i u roku od 14 kalendarskih dana od dana kada obujam jedne kategorije proizvoda ili više njih iz stavka 1. ovog članka dosegne 80 % obujma navedenog u Prilogu XV.C ovom Sporazumu, Republika Moldova dostavlja Uniji utemeljeno obrazloženje povećanja uvoza. Ako taj uvoz dosegne 100 % obujma nave denog u Prilogu XV.C ovom Sporazumu, te u izostanku utemeljenog obrazloženja Republike Moldove, Unija može privremeno suspendirati povlašteni tretman za predmetne proizvode.

Suspenzija se primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci i proizvodi učinke na dan objave odluke o suspenziji povlaštenog tretmana u Službenom listu Europske unije.

3. O svim privremenim suspenzijama donesenima na temelju stavka 2. Unija obavješćuje Republiku Moldovu bez neopravdanog odgađanja.

4. Unija može ukinuti privremenu suspenziju prije isteka šest mjeseci od njezina stupanja na snagu ako Republika Moldova u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu pruži dokaze, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, da je obujam odgovarajuće kategorije uvezenih proizvoda premašio obujam iz Priloga XV.C ovom Sporazumu kao posljedica promjene u razini proizvodnje i izvoznog kapaciteta Republike Moldove kada je riječ o predmetnom(-im) proizvodu(-ima).

5. Prilog XV.C i obujam moguće je izmijeniti zajedničkom suglasnošću Unije i Republike Moldove u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu na zahtjev Republike Moldove, kako bi se uzele u obzir promjene u razini proizvodnje i izvoznog kapaciteta Republike Moldove kada je riječ o predmetnom(-im) proizvodu(-ima).

Članak 149.

Mirovanje

Nijedna od stranaka ne smije povećati postojeće carine ili donijeti novu carinu na robu s podrijetlom iz druge stranke. To nijednu stranku ne sprečava da:

(a) nakon jednostranog sniženja poveća carinu na razinu utvrđenu Prilogom XV., ili

(b) zadrži ili povisi carinu u skladu s odobrenjem Tijela za rješavanje sporova (DSB) WTO-a.

Članak 150.

Carine na izvoz

Nijedna stranka ne smije donijeti ili zadržati bilo kakvu carinu ili porez, osim unutarnjih davanja koja se primjenjuju u skladu s člankom 152. ovog Sporazuma, na izvoz robe na područje druge stranke ili u vezi s njim.

Članak 151.

Naknade i druga davanja

Svaka stranka osigurava, u skladu s člankom VIII. GATT-a 1994. i njegovim napomenama za tumačenje, da se sve naknade i davanja bilo koje naravi, osim carina ili drugih mjera iz članka 147. ovog Sporazuma, koji se uvode na uvoz ili izvoz ili u vezi s uvozom ili izvozom robe, što se njihovog iznosa tiče ograniče na približni trošak pruženih usluga i da te naknade i davanja ne predstavljaju ni posrednu zaštitu domaće robe ni oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe.

Odjeljak 3.

Necarinske mjere

Članak 152.

Nacionalni tretman

Svaka stranka odobrava za robu druge stranke nacionalni tretman u skladu s člankom III. GATT-a 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje. U tu su svrhu članak III. GATT-a 1994. i njegove napomene za tumačenje obuhvaćeni ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio.

Članak 153.

Uvozna i izvozna ograničenja

Nijedna stranka ne donosi niti zadržava zabrane ili ograničenja na uvoz robe druge stranke ili na izvoz ili prodaju za izvoz robe s odredištem na području druge stranke, osim ako je ovim Sporazumom ili u skladu s člankom XI. GATT-a 1994. i njegovim napomenama za tumačenje drukčije određeno. U tu su svrhu članak XI. GATT-a 1994. i njegove napo mene za tumačenje obuhvaćeni ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio.

Odjeljak 4.

Posebne odredbe u vezi s robom

Članak 154.

Opće iznimke

1. Ništa u ovom poglavlju ne tumači se kao da sprečava bilo koju stranku u donošenju ili provedbi mjera u skladu s člancima XX. i XXI. GATT-a 1994. i bilo kakvim relevantnim napomenama za tumačenje tih članaka na temelju GATT-a 1994., koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio.

2. Stranke razumiju da prije poduzimanja bilo kakvih mjera čije je obrazloženje moguće tražiti u članku XX. podstav cima i. i (j) GATT-a 1994., stranka koja namjerava poduzeti mjere dostavlja drugoj stranci sve relevantne informacije i traži rješenje prihvatljivo objema strankama. Ako se dogovor ne postigne u roku od 30 dana od dostave takvih informa cija, stranka može na predmetnu robu primijeniti mjere na temelju ovog stavka. Ako iznimne i kritične okolnosti zahtije vaju hitno djelovanje te zbog tih okolnosti nisu mogući prethodno obavješćivanje i ispitivanje, stranka koja namjerava poduzeti mjere može odmah primijeniti mjere opreza koje su potrebne za rješavanje situacije i o tome odmah obavješ žuje drugu stranku.

Odjeljak 5.

Administrativna suradnja i koordinacija s dr ugim zemljama

Članak 155.

Posebne odredbe o administrativnoj suradnji

1. Stranke su suglasne da su administrativna suradnja i pomoć ključne za provedbu i nadzor povlaštenog tretmana odobrenog na temelju ovog poglavlja i naglašavaju svoju predanost borbi protiv nepravilnosti i prijevara u carinskim i povezanim stvarima.

2. Ako stranka, na temelju objektivnih informacija, utvrdi da joj je druga stranka uskratila administrativnu suradnju ili pomoć i/ili na temelju ovog poglavlja utvrdi postojanje nepravilnosti ili prijevare, ta stranka može, u skladu s ovim člankom, a osobito postupkom predviđenim stavkom 5., privremeno suspendirati odgovarajući povlašteni tretman pred metnog ili predmetnih proizvoda.

3. Za potrebe ovog članka uskraćivanje administrativne suradnje ili pomoći, između ostalog, znači:

(a) višekratno nepoštovanje obveza provjere statusa podrijetla predmetne robe ili predmetnih roba;

(b) višekratno odbijanje ili bezrazložno odgađanje provedbe naknadne provjere dokaza o podrijetlu i/ili dostave rezultata te provjere;

(c) višekratno odbijanje ili bezrazložno odgađanje odobravanja provedbe posjeta radi ispitivanja u cilju utvrđivanja vjerodostojnosti dokumenata ili točnosti informacija relevantnih za dodjelu povlaštenog tretmana o kojem je riječ.

4. Za potrebe ovog članka nepravilnosti ili prijevaru moguće je, između ostalog, utvrditi ako je bez zadovoljavajućeg objašnjenja došlo do naglog povećanja obujma uvoza robe koji premašuje uobičajenu razinu proizvodnih i izvoznih kapaciteta druge stranke što je povezano s objektivnim informacijama o nepravilnostima ili prijevari.

5. Primjena privremene suspenzije podliježe sljedećim uvjetima:

(a) stranka koja je na temelju objektivnih informacija utvrdila uskraćivanje administrativne suradnje ili pomoći i/ili nepravilnosti ili prijevaru, bez nepotrebnog odgađanja dostavlja Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, svoj nalaz zajedno s objektivnim informaci jama i započinje savjetovanja s tim Odborom na temelju svih relevantnih informacija i objektivnih nalaza u cilju postizanja rješenja prihvatljivog za obje stranke;

(b) ako se stranke koje su započele savjetovanja u okviru prethodno navedenog Odbora u roku od tri mjeseca od obavi jesti ne usuglase o prihvatljivom rješenju, predmetna stranka može privremeno suspendirati odgovarajući povlašteni tretman predmetne robe ili predmetnih roba. O privremenoj suspenziji se bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu;

(c) privremene suspenzije na temelju ovog članka ograničene su na mjeru potrebnu za zaštitu financijskih interesa pred metne stranke. One ne smiju trajati dulje od šest mjeseci i moguće ih je obnoviti ako se na dan isteka ništa nije promijenilo u pogledu uvjeta koji su bili povod za početnu suspenziju. One su predmet redovitih savjetovanja u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, posebno u cilju njihova ukidanja čim uvjeti za njihovu primjenu prestanu postojati.

6. Svaka stranka objavljuje sve obavijesti uvoznicima o svim obavijestima iz stavka 5. točke (a), svim odlukama iz stavka 5. točke (b) i svim produljenjima ili ukidanjima iz stavka 5. točke (c) u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

Članak 156.

Upravljanje administrativnim pogreškama

U slučaju pogreške nadležnih tijela pri pravilnom upravljanju povlaštenim sustavom izvoza, a posebno pri primjeni odre daba Protokola II. uz ovaj Sporazum o definiciji proizvoda s podrijetlom i načinima administrativne suradnje, i ako zbog te pogreške nastanu posljedice u pogledu uvoznih carina, stranka koja je suočena s takvim posljedicama može zatražiti od Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Spora zuma, da ispita mogućnost donošenja svih odgovarajućih mjera radi rješavanja te situacije.

Članak 157.

Sporazumi s drugim zemljama

1. Ovim se Sporazumom ne sprečava održavanje ili uspostava carinskih unija, drugih područja slobodne trgovine ili aranžmana o pograničnom prometu, osim u mjeri u kojoj su oni u sukobu s trgovinskim aranžmanima predviđenima u ovom Sporazumu.

2. U okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4., održavaju se savjetovanja među strankama u vezi sa sporazumima o uspostavi carinskih unija, drugih područja slobodne trgovine ili aranžmana za pogranični promet i, u se to zahtijeva, u vezi s ostalim važnim pitanjima povezanima s njihovim trgovinskim politikama prema trećim zemljama. Ta se savjetovanja posebno održavaju u slučaju pristupanja treće zemlje EU-u kako bi se osiguralo uzimanje u obzir zajedničkih interesa Unije i Republike Moldove kako je nave deno u ovom Sporazumu.

POGLAVLJE 2.

Sredstva zaštite trgovine

Odjeljak 1.

Globalne zaštitne mjere

Članak 158.

Opće odredbe

1. Stranke potvrđuju svoja prava i obveze prema članku XIX. GATT-a 1994. i Sporazuma o zaštitnim mjerama sadr žanog u Prilogu 1.A Sporazumu o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije („Sporazum o WTO-u”) („Sporazum o zaštitnim mjerama”) i članka 5. Sporazuma o poljoprivredi, sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o poljoprivredi”).

2. Povlaštena pravila o podrijetlu utvrđena u poglavlju 1. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu) glave V. (Trgo vina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma ne primjenjuju se na ovaj odjeljak.

3. Odredbe ovog odjeljka ne podliježu poglavlju 14. (Rješavanje sporova) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma.

Članak 159.

Transparentnost

1. Stranka koja pokreće istragu u vezi sa zaštitnim mjerama obavješćuje drugu stranku o tome, pod uvjetom da potonja ima znatan gospodarski interes.

2. Neovisno o članku 158. ovog Sporazuma, na zahtjev druge stranke, stranka koja pokreće istragu u vezi sa zaštitnim mjerama i namjerava primijeniti zaštitne mjere odmah dostavlja ad hoc pisanu obavijest sa svim relevantnim informacijama koje su dovele do pokretanja istrage u vezi sa zaštitnim mjerama i do uvođenja zaštitnih mjera, uključu jući, kada je to relevantno, i informacije o pokretanju istrage u vezi sa zaštitnim mjerama, o privremenim i konačnim nalazima istrage te nudi drugoj stranci mogućnost savjetovanja.

3. Za potrebe ovog članka smatra se da stranka ima znatan gospodarski interes ako je tijekom posljednjega trogodiš njeg razdoblja, mjereno u smislu apsolutnog obujma ili vrijednosti, bila jedan od pet najvećih dobavljača uvezenog proiz voda.

Članak 160.

Primjena mjera

1. Kada uvode zaštitne mjere, stranke ih nastoje uvesti na način koji u najmanjoj mjeri utječe na njihovu bilateralnu trgovinu.

2. Ako stranka, za potrebe stavka 1., smatra da su ispunjene pravne pretpostavke za uvođenje konačnih zaštitnih mjera, stranka koja namjerava primijeniti te mjere obavješćuje o tome drugu stranku i daje joj mogućnost održavanja bilateralnih savjetovanja. Ako u roku od 30 dana od obavijesti ne bude postignuto zadovoljavajuće rješenje, stranka uvoznica može poduzeti odgovarajuće mjere radi rješavanja problema.

Odjeljak 2.

Antidampinške i kompenzacijske mjere

Članak 161.

Opće odredbe

1. Stranke potvrđuju svoja prava i obveze u skladu s člankom VI. GATT-a 1994., Sporazumom o provedbi članka VI. GATT-a 1994. sadržanim u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o antidampingu”) i Sporazumom o subvenci jama i kompenzacijskim mjerama sadržanim u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o subvencijama i kompen zacijskim mjerama”).

3. Odredbe ovog odjeljka ne podliježu poglavlju 14. (Rješavanje sporova) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma.

Članak 162.

Transparentnost

1. Stranke su suglasne da bi se antidampinške i kompenzacijske mjere trebale primjenjivati u potpunosti u skladu sa zahtjevima u okviru Sporazuma o antidampingu i Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te da bi trebale biti utemeljene na poštenom i transparentnom sustavu.

2. Stranke neposredno nakon uvođenja privremenih mjera i prije konačnog utvrđenja osiguravaju cjelovitu i smislenu objavu svih bitnih činjenica i razmatranja na kojima se temelji odluka o primjeni mjera, ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 5. Sporazuma o antidampingu i članak 12. stavak 4. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. Objave se sastavljaju u pisanom obliku, a zainteresiranim strankama ostavlja se dovoljno vremena za iznošenje njihovih primjedbi.

3. Pod uvjetom da to nepotrebno ne odgađa provođenje istrage, svakoj zainteresiranoj stranci daje se mogućnost da bude saslušana kako bi izrazila svoja stajališta tijekom istraga u vezi s antidampinškim i antisubvencijskim mjerama.

Članak 163.

Uzimanje u obzir javnog interesa

Stranka ne može primjenjivati antidampinške i kompenzacijske mjere ako se, na temelju informacija stavljenih na raspo laganje tijekom istrage, može jasno zaključiti da primjena tih mjera nije u javnom interesu. Utvrđivanje javnog interesa temelji se na procjeni svih različitih interesa kao cjeline, uključujući interese domaće industrije, korisnika, potrošača i uvoznika u mjeri u kojoj su oni istražnim tijelima dostavili relevantne informacije.

Članak 164.

Pravilo niže carine

Ako stranka odluči uvesti privremenu ili konačnu antidampinšku ili kompenzacijsku carinu, iznos te carine ne smije premašiti stupanj dampinga ili ukupni iznos subvencije protiv koje se može uvesti kompenzacijska mjera, ali bi trebao biti niži od stupnja dampinga ili ukupnog iznosa subvencije protiv koje se može uvesti kompenzacijska mjera ako bi takva niža carina bila dostatna za otklanjanje štete domaćoj industriji.

Odjeljak 3.

Bilateralne zaštitne mjere

Članak 165.

Primjena bilateralne zaštitne mjere

1. Ako se roba podrijetlom iz stranke zbog sniženja ili ukidanja carine na temelju ovog Sporazuma uvozi na područje druge stranke u toliko povećanim količinama, u apsolutnom smislu ili u odnosu na domaću proizvodnju, te pod takvim uvjetima da to prouzrokuje ili bi moglo prouzročiti znatnu štetu domaćoj industriji koja proizvodi sličnu ili izravno konkurentsku robu, stranka uvoznica može donijeti mjere predviđene stavkom 2. u skladu s uvjetima i postupcima utvr đenima u ovom odjeljku.

2. Stranka uvoznica može poduzeti bilateralnu zaštitnu mjeru kojom se:

(a) suspendira daljnje sniženje stope carine na predmetnu robu predviđene ovim Sporazumom; ili

(b) povećava stopa carine na tu robu do razine koja ne premašuje niže od sljedećeg:

i. stope carine utvrđene prema načelu najpovlaštenije nacije koja se na robu primjenjuje u trenutku poduzimanja mjere; ili

ii. osnovne stope carine utvrđene u rasporedima iz Priloga XV. na temelju članka 147. ovog Sporazuma.

Članak 166.

Uvjeti i ograničenja

1. Stranka u pisanom obliku obavješćuje drugu stranku o pokretanju istrage opisane u stavku 2. te se s drugom strankom savjetuje, i to što je ranije moguće prije same primjene bilateralne zaštitne mjere, u cilju preispitivanja informa cija koje proizlaze iz istrage i razmjene stajališta o mjeri,.

2. Stranka primjenjuje bilateralnu zaštitnu mjeru isključivo nakon istrage njezinih nadležnih tijela u skladu s člankom 3. i člankom 4. stavkom 2. točkom (c) Sporazuma o zaštitnim mjerama. U tu svrhu članak 3. i članak 4. stavak 2. točka (c) Sporazuma o zaštitnim mjerama obuhvaćeni su ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio mutatis mutandis.

3. Kod provođenja istrage opisane u stavku 2. ovog članka stranka postupa u skladu sa zahtjevima članka 4. stavka 2. točke (a) Sporazuma o zaštitnim mjerama. U tu je svrhu članak 4. stavak 2. točka (a) Sporazuma o zaštitnim mjerama obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio mutatis mutandis.

4. Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela istrage iz stavka 2. završe u roku od godinu dana od dana njihova pokretanja.

5. Nijedna stranka ne smije primijeniti bilateralnu zaštitnu mjeru:

(a) osim u mjeri i tako dugo koliko je potrebno za sprečavanje ili otklanjanje znatne štete i olakšavanje prilagodbe domaće industrije;

(b) tijekom razdoblja duljeg od dvije godine. Međutim, to je razdoblje moguće produljiti za najviše dvije godine ako nadležna tijela stranke uvoznice utvrde, u skladu s postupcima navedenima u ovom članku, da je mjera i dalje potrebna za sprečavanje ili otklanjanje znatne štete i olakšavanje prilagodbe domaće industrije te ako postoji dokaz da se industrija prilagođava, pod uvjetom da ukupno razdoblje primjene zaštitne mjere, uključujući razdoblje početne primjene i svako njegovo produljenje, ne premašuje četiri godine;

(d) u odnosu na isti proizvod kada se u isto vrijeme primjenjuje mjera na temelju članka XIX. GATT-a 1994. i Spora zuma o zaštitnim mjerama.

6. Ako stranka ukine bilateralnu zaštitnu mjeru, stopa carine je ona stopa koja bi se, prema njezinu rasporedu iz Priloga XV. ovom Sporazumu, primjenjivala da nije bilo te mjere.

Članak 167.

Privremene mjere

U kritičnim okolnostima u kojima bi odgoda prouzročila teško popravljivu štetu, stranka može privremeno primijeniti bilateralnu zaštitnu mjeru na temelju prethodnog utvrđenja da postoji jasan dokaz da se uvoz robe s podrijetlom iz druge stranke povećao zbog sniženja ili ukidanja carine na temelju ovog Sporazuma te da takav uvoz prouzročava ili bi mogao prouzročiti znatnu štetu domaćoj industriji. Trajanje bilo kakve privremene mjere ne smije premašiti 200 dana, a tijekom tog razdoblja stranka postupa u skladu sa zahtjevima članka 166. stavaka 2. i 3. ovog Sporazuma. Stranka bez odgađanja vraća bilo koji iznos carine koji je plaćen iznad carina određenih u Prilogu XV. ovom Sporazumu ako se istragom opisanom u članku 166. stavku 2. ovog Sporazuma ne utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti iz članka 165. ovog Sporazuma. Trajanje bilo kakve privremene mjere računa se kao dio razdoblja propisanog u članku 166. stavku 5. točki (b) ovog Sporazuma.

Članak 168.

Naknada

1. Stranka koja primjenjuje bilateralnu zaštitnu mjeru savjetuje se s drugom strankom kako bi se zajednički usuglasile o odgovarajućoj naknadi za liberalizaciju trgovine u obliku koncesija s bitno jednakim učincima na trgovinu ili koncesija koje su jednake vrijednosti dodatnih carina koje se očekuju kao rezultat zaštitne mjere. Stranka pruža priliku za takva savjetovanja najkasnije 30 dana od početka primjene bilateralne zaštitne mjere.

2. Ako savjetovanja na temelju stavka 1. u roku od 30 dana od njihova početka ne rezultiraju dogovorom o naknadi za liberalizaciju trgovine, stranka čija roba podliježe zaštitnoj mjeri može suspendirati primjenu bitno jednakih koncesija za stranku koja primjenjuje zaštitnu mjeru.

3. Pravo na suspenziju iz stavka 2. ne smije se ostvarivati u prva 24 mjeseca tijekom kojih se bilateralna zaštitna mjera primjenjuje, pod uvjetom da je zaštitna mjera u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

Članak 169.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka:

(a) „znatna šteta” ili „moguće prouzročenje znatne štete” tumači se u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama (a) i (b) Sporazuma o zaštitnim mjerama. U tu je svrhu članak 4. stavak 1. točke (a) i (b) Sporazuma o zaštitnim mjerama obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio mutatis mutandis; te

(b) prijelazno razdoblje znači razdoblje od deset godina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

POGLAVLJE 3.

Tehničke prepreke u trgovini, normizacija, mjeriteljstvo, akreditiranje i ocjena sukladnosti

Članak 170.

Područje primjene i definicije

1. Ovo se poglavlje primjenjuje na pripremu, donošenje i primjenu normi, tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti kako su definirani u Sporazumu o tehničkim preprekama u trgovini sadržanom u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o TBT-u”), koji mogu utjecati na trgovinu robom među stranaka.

2. Ovo se poglavlje, neovisno o stavku 1. ovog članka, ne primjenjuje na sanitarne i fitosanitarne mjere kako su defi nirane u Prilogu A. Sporazumu o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera sadržanom u Prilog 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o SPS-u”) niti na specifikacije za kupnju koje javna tijela sastavljaju za potrebe vlastite proizvodnje ili potrošnje.

3. Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se definicije iz Priloga 1. Sporazumu o TBT-u.

Članak 171.

Potvrda Sporazuma o TBT-u

Stranke potvrđuju svoja postojeća međusobna prava i obveze na temelju Sporazuma o TBT-u, koji je obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio.

Članak 172.

Tehnička suradnja

1. Stranke jačaju suradnju u području normi, tehničkih propisa, mjeriteljstva, nadzora tržišta, akreditiranja i sustava ocjene sukladnosti u cilju poboljšavanja uzajamnog razumijevanja njihovih sustava i olakšavanja pristupa njihovim trži štima. U tu svrhu stranke mogu uspostaviti dijaloge o regulatornim pitanjima kako na horizontalnoj tako i na sektorskoj razini.

2. U okviru suradnje stranke nastoje utvrditi, razviti i promicati inicijative za olakšavanje trgovine koje, između ostalog, mogu uključivati:

(a) učvršćivanje regulatorne suradnje putem razmjene podataka i iskustava te putem znanstvene i tehničke suradnje u cilju podizanja kvalitete njihovih tehničkih propisa, normi, nadzora tržišta, ocjene sukladnosti i akreditiranja te učin kovite upotrebe regulatornih resursa;

(b) promicanje i poticanje suradnje između njihovih javnih ili privatnih organizacija nadležnih za mjeriteljstvo, normiza ciju, nadzor tržišta, ocjenu sukladnosti i akreditiranje;

(c) podupiranje razvoja kvalitetne infrastrukture za normizaciju, mjeriteljstvo, akreditiranje, ocjenu sukladnosti i sustav nadzora tržišta u Republici Moldovi;

(d) promicanje sudjelovanja Republike Moldove u radu povezanih europskih organizacija;

(e) traženje rješenja za tehničke prepreke u trgovini koje se mogu pojaviti; te

(f) usklađivanje njihovih stajališta u međunarodnoj trgovini i regulatornim organizacijama poput WTO-a i Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE).

Članak 173.

Približavanje tehničkih propisa, normi i ocjene sukladnosti

1. Republika Moldova poduzima potrebne mjere kako bi postupno ostvarivla sukladnost s tehničkim propisima, normama, mjeriteljstvom, akreditiranjem, ocjenom sukladnosti, odgovarajućim sustavima i sustavom za nadzor tržišta Unije te se obvezuje poštovati načela i praksu utvrđene u odgovarajućoj pravnoj stečevini Unije.

2. U svrhu postizanja ciljeva navedenih u stavku 1. Republika Moldova:

(a) postupno uključuje odgovarajuću pravnu stečevinu Unije u svoje zakonodavstvo u skladu s odredbama Priloga XVI. ovom Sporazumu; te

(b) provodi administrativne i institucionalne reforme nužne za osiguravanje djelotvornog i transparentnog sustava koji je potreban za provedbu ovog poglavlja.

3. Republika Moldova suzdržava se od izmjene svojeg horizontalnog i sektorskog zakonodavstva, osim radi postupnog usklađivanja tog zakonodavstva s odgovarajućom pravnom stečevinom Unije i održavanja te sukladnosti, te obavješćuje Uniju o promjenama svojeg nacionalnog zakonodavstva.

4. Republika Moldova osigurava sudjelovanje svojih mjerodavnih nacionalnih tijela u europskim i međunarodnim organizacijama za normizaciju, pravno i temeljno mjeriteljstvo te ocjenjivanje sukladnosti, uključujući akreditiranje, u skladu s njihovim područjem djelovanja i članskim statusom koji im je dostupan.

5. U cilju integracije svojeg sustava normizacije Republika Moldova:

(a) postupno prenosi korpus europskih normi (EN) u nacionalne norme, uključujući harmonizirane europske norme, za čiju se dobrovoljnu primjenu pretpostavlja da je u skladu sa zakonodavstvom Unije koje je preneseno u zakonodav stvo Republike Moldove;

(b) istodobno s takvim prenošenjem, povlači protivne nacionalne norme; te

6. Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Republika Moldova dostavlja Uniji jednom godišnje izvješća o mjerama poduzetima u skladu s Prilogom XVI. ovom Sporazumu. Ako djelovanja navedena u Prilogu XVI. ovom Sporazumu nisu provedena u roku utvrđenom tim prilogom, Republika Moldova navodi novi vremenski raspored za provedbu tih djelo vanja. Stranke mogu prilagoditi Prilog XVI. ovom Sporazumu.

Članak 174.

Sporazum o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA)

1. Stranke su u konačnici suglasne dodati Sporazum o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA) kao protokol uz ovaj Sporazum kojim su obuhvaćeni sektori s popisa iz Priloga XVI. ovom Sporazumu koji se smatraju usklađenima nakon što su usuglašeni, nakon provjere od strane Unije da su relevantno sektorsko i horizontalno zakonodavstvo, institucije i norme Republike Moldove u cijelosti usklađeni sa sektorskim i horizontalnim zakonodav stvom, institucijama i normama Unije. Namjera je u konačnici proširiti ACAA na sve sektore navedene u Prilogu XVI. ovom Sporazumu.

2. ACAA-om će se propisati da se trgovima proizvodima među strankama u sektorima koji su njime obuhvaćeni odvija pod uvjetima koji su jednakim onim uvjetima koji se primjenjuju na trgovinu tim proizvodima među državama članicama.

Članak 175.

Označavanje i etiketiranje

1. Ne dovodeći u pitanje članke 173. i 174. ovog Sporazuma, a u vezi s tehničkim propisima koji se odnose na zahtjeve u pogledu etiketiranja ili označavanja, stranke ponovno potvrđuju načela poglavlja 2.2. Sporazuma o TBT-u prema kojima se takvi zahtjevi ne pripremaju, ne donose niti primjenjuju radi stvaranja ili izazivanja nepotrebnih prepreka u međunarodnoj trgovini. U tu svrhu takvi zahtjevi u pogledu etiketiranja ili označavanja ne ograničavaju trgo vinu više nego što je to potrebno za ispunjenje legitimnog cilja, uzimajući u obzir rizike koji bi nastali neispunjenjem tog cilja.

2. Stranke su u pogledu obveznog označavanja ili etiketiranja osobito suglasne:

(a) da će nastojati svesti na najmanju moguću mjeru svoje potrebe za označavanje ili etiketiranje, osim kako se zahtijeva za donošenje pravne stečevine Unije u tom području i za potrebe označavanja i etiketiranja radi zaštite zdravlja, sigurnosti ili okoliša, odnosno zbog drugih opravdanih ciljeva javnog poretka; te

(b) da će zadržati pravo zahtijevati da informacije na etiketi ili oznakama budu na određenom jeziku.

POGLAVLJE 4.

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Članak 176.

Cilj

1. Cilj je ovog poglavlja olakšati trgovinu među strankama robom obuhvaćenom sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (mjere SPS), uz istodobnu zaštitu života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka:

(a) osiguravanjem potpune transparentnosti u pogledu mjera koje se primjenjuju na trgovinu navedenih u Prilogu XVII. ovom Sporazumu;

(b) približavanjem regulatornog sustava Republike Moldove regulatornom sustavu Unije;

(d) uspostavom mehanizma za priznavanje jednakovrijednosti mjera koje stranka primjenjuje i koje su navedene u Prilogu XVII. ovom Sporazumu;

(e) nastavkom primjene Sporazuma o SPS-u;

(f) uspostavom mehanizama i postupaka za olakšavanje trgovine; te

(g) poboljšanjem komunikacije i suradnje između stranaka u području mjera navedenih u Prilogu XVII. ovom Spora zumu.

2. Cilj je ovog poglavlja postizanje zajedničkog stajališta stranaka o normama za dobrobit životinja.

Članak 177.

Multilateralne obveze

Stranke ponovno potvrđuju svoja prava i obveze u okviru sporazuma WTO-a, a posebno Sporazuma o SPS-u.

Članak 178.

Područje primjene

Ovo poglavlje primjenjuje se na sve sanitarne i fitosanitarne mjere stranaka koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na trgovinu među strankama, uključujući sve mjere navedene u Prilogu XVII. ovom Sporazumu.

Članak 179.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „sanitarne i fitosanitarne mjere” (mjere SPS) znači mjere kako su definirane u stavku 1. Priloga A Sporazumu o SPS-u;

2. „životinje” znači životinje kako su definirane Kodeksom o zdravlju kopnenih životinja, odnosno Kodeksom o zdravlju vodenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

3. „životinjski proizvodi” znači proizvodi životinjskog podrijetla, uključujući proizvode od vodenih životinja, kako su definirani Kodeksom o zdravlju vodenih životinja OIE-a;

4. „nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi” znači proizvodi životinjskog podrijetla navedeni u dijelu 2. (II.) Priloga XVII.A ovom Sporazumu;

5. „bilje” znači živo bilje i njegovi određeni živi dijelovi, uključujući sjeme:

(a) voće, u botaničkom smislu, osim voća koje se čuva dubokim zamrzavanjem;

(b) povrće, osim onoga koje se čuva dubokim zamrzavanjem;

(d) xxxxxx xxxxxxx;

(e) grane s lišćem;

(f) rezana stabla s lišćem;

(g) kulture biljnog tkiva;

(h) listovi, lišće;

(i) živi pelud; i

(j) xxxxxx, xxxxxxx, cjepike;

6. „biljni proizvodi” znači proizvodi biljnog podrijetla, neprerađeni ili jednostavno pripremljeni, ako nisu biljke, utvr đeni dijelom 3. Priloga XVII.A ovom Sporazumu;

7. „sjeme” znači sjeme u botaničkom smislu, namijenjeno sadnji;

8. „štetnici” ili „štetni organizmi” znači svaka vrsta, soj ili biotip biljke, životinje ili patogenog uzročnika štetnog za bilje ili biljne proizvode;

9. „zaštićeno područje” za određeni regulirani štetni organizam znači službeno određeno područje u Uniji na kojem taj organizam nije prisutan unatoč povoljnim uvjetima i njegovoj prisutnosti u ostalim dijelovima Unije;

10. „bolest životinja” znači klinička ili patološka manifestacija infekcije u životinja;

11. „bolest akvakulture” znači klinička ili neklinička infekcija etiološkim uzročnikom ili uzročnicima bolesti iz Kodeksa o zdravlju vodenih životinja OIE-a;

12. „infekcija životinja” znači situacija u kojoj su životinje nositelji uzročnika infekcije, bez obzira na to imaju li kliničku ili patološku manifestaciju infekcije ili ne;

13. „norme za dobrobit životinja” znači norme za zaštitu životinja koje su stranke izradile te ih primjenjuju, prema potrebi, u skladu s normama OIE-a;

14. „odgovarajuća razina” sanitarne i fitosanitarne zaštite znači odgovarajuća razina sanitarne i fitosanitarne zaštite kako je definirana u stavku 5. Priloga A Sporazumu o SPS-u;

15. „regija” u pogledu zdravlja životinja znači područje ili regija kako su definirani u Kodeksu o zdravlju kopnenih živo tinja OIE-a, odnosno u pogledu akvakulture, područje kako je definirano u Kodeksu o zdravlju vodenih životinja OIE-a. Kada je riječ o Uniji, pojam „područje” ili „zemlja” znači područje Unije;

16. „nezaraženo područje” (PFA) znači područje na kojem se određeni štetnik ne pojavljuje, što potvrđuju znanstveni dokazi i na kojem se to stanje prema potrebi službeno održava;

17. „regionalizacija” znači pojam regionalizacije kako je opisan u članku 6. Sporazuma o SPS-u;

18. „pošiljka” znači broj živih životinja ili količina životinjskih proizvoda iste vrste obuhvaćena istim certifikatom ili dokumentom, poslana istim prometnim sredstvom, otpremljena od jednog pošiljatelja i s podrijetlom iz iste zemlje izvoznice, odnosno regije ili regija te stranke. Pošiljka životinja može se sastojati od jedne partije ili više njih. Pošiljka proizvoda životinjskog podrijetla može se sastojati od jedne vrste robe ili partije ili više njih;

19. „pošiljka bilja ili biljnih proizvoda” znači količina bilja, biljnih proizvoda i/ili drugih predmeta koja se prenosi iz jedne stranke u drugu i obuhvaćena je, prema potrebi, jedinstvenim fitosanitarnim certifikatom. Pošiljka se može sastojati od jedne vrste robe ili partije ili više njih;

20. „partija” znači broj ili jedinice određene robe koja se može utvrditi na temelju homogenosti sastava i podrijetla i dio je pošiljke;

21. „jednakovrijednost za potrebe trgovine” (jednakovrijednost) znači situacija u kojoj stranka uvoznica prihvaća mjere navedene u Prilogu XVII. ovom Sporazumu stranke izvoznice kao jednakovrijedne, čak i ako se te mjere razlikuju od njezinih, ako stranka izvoznica objektivno dokaže stranci uvoznici da njezine mjere dosežu odgovarajuću razinu sanitarne i fitosanitarne zaštite stranke uvoznice ili prihvatljivu razinu rizika;

22. „sektor” znači proizvodna i trgovinska struktura proizvoda ili kategorije proizvoda stranke;

23. „podsektor” znači jasno određeni i kontrolirani dio sektora;

24. „roba” znači proizvodi ili predmeti koji se prenose za potrebe trgovine, uključujući proizvode ili predmete iz točaka 2. do 7.;

25. „posebno odobrenje za uvoz” znači službeno prethodno odobrenje nadležnih tijela stranke uvoznice upućeno poje dinačnom uvozniku kao uvjet za uvoz pojedinačne pošiljke robe ili više njih iz stranke izvoznice, u okviru područja primjene ovog poglavlja;

26. „radni dani” znači dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana u jednoj od stranaka;

27. „inspekcija” znači ispitivanje svih aspekata povezanih s hranom za životinje, hranom, zdravljem i dobrobiti životinja kako bi se utvrdilo je li takav aspekt/jesu li takvi aspekti usklađen i. sa zahtjevima zakona iz područja hrane za živo tinje i hrane te s pravilima o zdravlju i dobrobiti životinja;

28. „inspekcija zdravlja bilja” znači službeni vizualni pregled bilja, biljnih proizvoda ili drugih reguliranih predmeta radi utvrđivanja prisutnosti štetnika i/ili utvrđivanja sukladnosti s fitosanitarnim propisima;

29. „provjera” znači kontrola na temelju pregleda i razmatranja objektivnih dokaza o tome jesu li ispunjeni utvrđeni zahtjevi.

Članak 180.

Nadležna tijela

Stranke se međusobno obavješćuju o strukturi, organizaciji i podjeli nadležnosti svojih nadležnih tijela na prvom sastanku Sanitarnog i fitosanitarnog pododbora (Pododbor za SPS) iz članka 191. ovog Sporazuma. Stranke se među sobno obavješćuju o svim promjenama u strukturi, organizaciji i podjeli nadležnosti, uključujući kontaktne točke, tih nadležnih tijela.

Članak 181.

Postupno približavanje

1. Republika Moldova postupno približava svoje zakonodavstvo u području sanitarnih i fitosanitarnih mjera te dobro biti životinja zakonodavstvu Unije kako je određeno u Prilogu XXIV. ovom Sporazumu.

2. Stranke surađuju na postupnom približavanju i izgradnji kapaciteta.

3. Pododbor za SPS redovito prati provedbu postupka približavanja koji je određen u Prilogu XXIV. ovom Sporazumu kako bi dao potrebne preporuke o približavanju.

4. Najkasnije tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, Republika Moldova podnosi popis sanitarnih i fitosanitarnih mjera, mjera za dobrobit životinja i ostalih zakonodavnih mjera EU u odnosu na koje će Republika Moldova provesti približavanje. Popis je podijeljen na prioritetna područja koja se odnose na mjere utvrđene u Prilogu XVII. ovom Sporazumu, uz navođenje robe ili skupine roba obuhvaćenih mjerama za provedbu približavanja. Taj popis za provedbu približavanja predstavlja referentni dokument za provedbu ovog poglavlja.

5. Popis za provedbu približavanja i načela za vrednovanje napretka u postupku približavanja dodat će se u Prilog XXIV. ovom Sporazumu te će se temeljiti na tehničkim i financijskim resursima Republike Moldove.

Članak 182.

Priznavanje zdravstvenog statusa životinja, statusa u pogledu štetnika i regionalnih uvjeta za potrebe trgovine

Priznavanje statusa u pogledu bolesti životinja, infekcija među životinjama i štetnika

1. U pogledu bolesti životinja i infekcija među životinjama (uključujući zoonozu) primjenjuje se sljedeće:

(a) stranka uvoznica za potrebe trgovine priznaje zdravstveni status životinja stranke izvoznice ili njezinih regija određen u skladu s postupkom određenim u dijelu A Priloga XIX. ovom Sporazumu u pogledu bolesti životinja nave denih u Prilogu XVIII.A ovom Sporazumu;

(b) ako stranka smatra da njezino područje ili regija unutar njega imaju poseban status u pogledu specifičnih bolesti životinja koje nisu navedene u Prilogu XVIII.A ovom Sporazumu, može zahtijevati priznavanje tog statusa u skladu s postupkom utvrđenim u dijelu C Priloga XIX. ovom Sporazumu. Stranka uvoznica može zahtijevati jamstva u pogledu uvoza živih životinja ili životinjskih proizvoda koja su usklađena s usuglašenim statusom stranaka;

(c) stranke kao temelj za međusobnu trgovinu priznaju status područja ili regija, ili status sektora ili podsektora stranaka u pogledu prisutnosti ili pojavljivanja bolesti životinja koje nisu navedene u Prilogu XVIII.A ovom Sporazumu, ili infekcija među životinjama i/ili s tim možebitno povezanih rizika kao ih je utvrdio OIE. Stranka uvoznica može zahtijevati jamstva u pogledu uvoza živih životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla koja su usklađena sa statusom utvrđenim u skladu s preporukama OIE-a; te

(d) ne dovodeći u pitanje članke 184., 186. i 190. ovog Sporazuma, i osim ako stranka uvoznica uputi izričiti prigovor i zahtijeva popratne ili dodatne informacije, savjetovanje i/ili provjeru, svaka stranka bez nepotrebnog odgađanja poduzima potrebne zakonodavne i upravne mjere kako bi omogućila trgovinu na temelju točaka (a), (b) i (c) ovog stavka.

2. U pogledu štetnika primjenjuje se sljedeće:

(a) stranke za potrebe trgovine priznaju statuse u pogledu štetnika navedenih u Prilogu XVIII.B ovom Sporazumu, kako je određeno u Prilogu XIX.B ovom Sporazumu; te

(b) ne dovodeći u pitanje članke 184., 186. i 190. ovog Sporazuma, i osim ako stranka uvoznica uputi izričiti prigovor i zahtijeva popratne ili dodatne informacije, savjetovanje i/ili provjeru, svaka stranka bez nepotrebnog odgađanja poduzima potrebne zakonodavne i upravne mjere kako bi omogućila trgovinu na temelju točke (a) ovog stavka.

Priznavanje regionalizacije/zoniranja, nezaraženih područja (nezaražena područja) i zaštićenih područja (zaštićena područja)

3. Stranke priznaju pojmove regionalizacije i nezaraženog područja kako su utvrđeni u Međunarodnoj konvenciji o zaštiti bilja (IPPC) iz 1997. i Međunarodnim normama za fitosanitarne mjere (ISPM-ovi) Organizacije za hranu i poljopri vredu Ujedinjenih naroda (FAO) te pojam zaštićenog područja kako je utvrđen u Direktivi Vijeća 2000/29/EZ od

8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihova širenja unutar Zajednice te su suglasne primjenjivati ih u međusobnoj trgovini.

4. Stranke su suglasne da se odluke o regionalizaciji u vezi s bolestima životinja i riba navedenima u Prilogu XVIII.A ovom Sporazumu i u vezi sa štetnicima navedenima u Prilogu XVIII.B ovom Sporazumu donose u skladu s odredbama dijelova A i B Priloga XIX. ovom Sporazumu.

5. U pogledu bolesti životinja u skladu s odredbama članka 184. ovog Sporazuma stranka izvoznica koja traži da stranka uvoznica prizna njezinu odluku o regionalizaciji dostavlja obavijest o svojim mjerama uz cjelovito objašnjenje i popratne podatke na kojima temelji svoja utvrđenja i odluke. Ne dovodeći u pitanje članak 185. ovog Sporazuma, i osim ako stranka uvoznica uputi izričit prigovor i u roku od 15 radnih dana od primitka obavijesti zahtijeva dodatne informa cije, savjetovanja i/ili provjeru, dostavljena odluka o regionalizaciji smatra se prihvaćenom.

Savjetovanja iz prvog podstavka ovog stavka održavaju se u skladu s člankom 185. stavkom 3. ovog Sporazuma. Stranka uvoznica ocjenjuje dodatne informacije u roku od 15 radnih dana od primitka dodatnih informacija. Provjera iz prvog podstavka ovog stavka provodi se u skladu s člankom 188. ovog Sporazuma i u roku od 25 radnih dana od primitka zahtjeva za provjeru.

6. U pogledu štetnika svaka stranka osigurava da se pri trgovini biljem, biljnim proizvodima i drugim predmetima prema potrebi uzima u obzir status u pogledu štetnika na području koje je druga stranka priznala kao zaštićeno ili neza raženo područje. Stranka koja traži da druga stranka prizna njezina nezaražena područja dostavlja obavijest o svojim mjerama i, na zahtjev, cjelovito objašnjenje i popratne podatke u vezi sa svojom uspostavom i održavanjem takvog područja, pri čemu se vodi smjernicama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) ili Međuna rodnom konvencijom o zaštiti bilja (IPPC), uključujući Međunarodne norme za fitosanitarne mjere (ISPM-ovi). Ne dovo deći u pitanje članak 190. ovog Sporazuma, i osim ako stranka uputi izričit prigovor i u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti zahtijeva dodatne informacije, savjetovanja i/ili provjeru, dostavljena odluka o regionalizaciji u vezi s nezara ženim područjem smatra se prihvaćenom.

Savjetovanja iz prvog podstavka ovog stavka održavaju se u skladu s člankom 185. stavkom 3. ovog Sporazuma. Stranka uvoznica ocjenjuje dodatne informacije u roku od tri mjeseca od primitka dodatnih informacija. Provjera iz prvog podstavka ovog stavka provodi se u skladu s člankom 188. ovog Sporazuma i u roku od 12 mjeseci od primitka zahtjeva za provjeru, uzimajući u obzir biologiju štetnika i zaražene kulture.

7. Nakon okončanja postupaka iz stavaka 4. do 6. ovog članka, i ne dovodeći u pitanje članak 190. ovog Sporazuma, svaka stranka bez nepotrebnog odgađanja poduzima potrebne zakonodavne i upravne mjere kako bi omogućila trgovinu na toj osnovi.

Kompartmentalizacija

8. Stranke se obvezuju nastaviti raspravu u cilju primjene načela kompartmentalizacije.

Članak 183.

Priznavanje jednakovrijednosti

1. Jednakovrijednost se može priznati u odnosu na:

(a) pojedinačnu mjeru;

(b) skupinu mjera; ili

2. Kada je riječ o priznavanju jednakovrijednosti, stranke primjenjuju postupak naveden u stavku 3. Taj se postupak sastoji od objektivnog dokazivanja jednakovrijednosti od strane stranke izvoznice i objektivnog ocjenjivanja zahtjeva od strane stranke uvoznice. To ocjenjivanje može uključivati inspekcije ili provjere.

3. Na zahtjev stranke izvoznice u vezi s priznavanjem jednakovrijednosti, kako je određeno u stavku 1. ovog članka, stranke bez odgađanja i najkasnije tri mjeseca od primitka takvog zahtjeva od stranke uvoznice pokreću postupak savje tovanja koji se sastoji od koraka određenih u Prilogu XXI. ovom Sporazumu. Ako stranka izvoznica podnese više zahtjeva, stranke se na zahtjev stranke uvoznice usuglašavaju u okviru Pododbora za SPS iz članka 191. ovog Sporazuma o vremenskom rasporedu za pokretanje i provedbu postupka iz ovog stavka.

4. Republika Moldova obavješćuje Uniju čim ostvari približavanje kao rezultat praćenja predviđenog u članku 181. stavku 3. ovog Sporazuma. Obavijest se smatra zahtjevom Republike Moldove za pokretanje postupka priznavanja jedna kovrijednosti predmetnih mjera, kako je određeno u stavku 3. ovog članka.

5. Osim u slučaju drukčijeg dogovora, stranka uvoznica dovršava postupak priznavanja jednakovrijednosti iz stavka 3. ovog članka u roku od 12 mjeseci od primitka zahtjeva stranke izvoznice, uključujući dokumentaciju kojom se dokazuje jednakovrijednost. Taj se rok može produljiti u pogledu sezonskih kultura kada je odgađanje ocjenjivanja opravdano kako bi se omogućila provjera tijekom odgovarajućeg razdoblja rasta kulture.

6. Stranka uvoznica utvrđuje jednakovrijednost u vezi s biljem, biljnim proizvodima i drugim predmetima u skladu s odgovarajućim ISPM-ovima.

7. Stranka uvoznica može povući ili suspendirati jednakovrijednost ako jedna od stranaka izmijeni mjere koje utječu na jednakovrijednost, pod uvjetom da se primijeni sljedeći postupak:

(a) u skladu s odredbama članka 184. stavka 2. ovog Sporazuma, stranka izvoznica obavješćuje stranku uvoznicu o svim prijedlozima izmjene svojih mjera za koje je priznata jednakovrijednost i o vjerojatnom učinku predloženih mjera na priznatu jednakovrijednost. U roku od mjesec dana od primitka tih informacija stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o tome hoće li ili neće nastaviti priznavati jednakovrijednost na temelju predloženih mjera;

(b) u skladu s odredbama članka 184. stavka 2. ovog Sporazuma, stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o svim prijedlozima izmjene svojih mjera na kojima se temelji priznavanje jednakovrijednosti i o vjerojatnom učinku predlo ženih mjera na priznatu jednakovrijednost. Ako stranka uvoznica prestane priznavati jednakovrijednost, stranke se mogu usuglasiti o uvjetima za ponovno pokretanje postupka iz stavka 3. ovog članka na temelju predloženih mjera.

8. Priznavanje, suspenzija ili povlačenje jednakovrijednosti u isključivoj su nadležnosti stranke uvoznice koja postupa u skladu sa svojim upravnim i zakonodavnim okvirom. Ta stranka dostavlja stranci izvoznici u pisanom obliku cjelovito objašnjenje i popratne podatke na kojima se temelje utvrđenja i odluke obuhvaćeni ovim člankom. U slučaju neprizna vanja, suspenzije ili povlačenja jednakovrijednosti, stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o uvjetima koje treba ispuniti za ponovno pokretanje postupka iz stavka 3.

9. Ne dovodeći u pitanje članak 190. ovog Sporazuma, stranka uvoznica ne smije povući ili ukinuti jednakovrijednost prije nego što predložene nove mjere bilo koje stranke stupe na snagu.

10. Ako stranka uvoznica na temelju postupka savjetovanja, kako je određeno u Prilogu XXI. ovom Sporazumu, služ beno prizna jednakovrijednost, Pododbor za SPS potvrđuje priznavanje jednakovrijednosti u okviru trgovine između stra naka, u skladu s postupkom odrešenim u članku 191. stavku 5. ovog Sporazuma. Tom se odlukom o potvrđivanju prema potrebi predviđa i smanjivanje fizičkih pregleda na granicama, pojednostavnjenje certifikata i postupaka sastav ljanja prethodnih popisa poslovnih jedinica.

Status jednakovrijednosti navodi se u Prilogu XXV. ovom Sporazumu.

Članak 184.

Transparentnost i razmjena informacija

1. Ne dovodeći u pitanje članak 185. ovog Sporazuma, stranke surađuju kako bi povećale međusobno razumijevanje svojih struktura službenog nadzora i mehanizama za primjenu mjera navedenih u Prilogu XVII. ovom Sporazumu i njihove djelotvornosti. To se, između ostalog, može ostvariti putem izvješća o međunarodnim revizijama nakon što ih stranke objave. Stranke, prema potrebi, mogu razmjenjivati informacije o rezultatima tih revizija ili druge informacije.

2. U okviru približavanja zakonodavstva iz članka 181. ovog Sporazuma odnosno priznavanja jednakovrijednosti iz članka 183. ovog Sporazuma, stranke se međusobno redovito obavješćuju o zakonodavnim i postupovnim izmjenama donesenima u predmetnim područjima.

3. U tom smislu Unija unaprijed obavješćuje Republiku Moldovu o izmjenama svojeg zakonodavstva kako bi Repu blici Moldovi omogućila da razmotri odgovarajuće izmjene njezinog zakonodavstva.

Treba postići potrebnu razinu suradnje kako bi se olakšao prijenos zakonodavnih dokumenata na zahtjev jedne od stra naka.

U tu svrhu svaka stranka bez odgađanja obavješćuje drugu stranku o svojim kontaktnim točkama, uključujući i sve izmjene u vezi s njima.

Članak 185.

Obavješćivanje, savjetovanje i olakšavanje komunikacije

1. Svaka stranka u pisanom obliku obavješćuje drugu stranku u roku od dva radna dana o svakom ozbiljnom ili znatnom riziku za zdravlje ljudi, životinja ili bilja, uključujući hitne slučajeve povezane s nadzorom hrane ili situacije u kojima postoji jasno utvrđen rizik od ozbiljnih posljedica za zdravlje povezanih s konzumacijom životinjskih ili biljnih proizvoda, a posebno:

(a) o svim mjerama koje utječu na odluke o regionalizaciji iz članka 182. ovog Sporazuma;

(b) o prisutnosti ili razvoju bolesti životinje navedene u Prilogu XVIII.A ovom Sporazumu ili reguliranih štetnika nave denih u Prilogu XVIII.B ovom Sporazumu;

(c) o epidemiološki značajnim nalazima ili o znatnim rizicima povezanima s bolestima životinja i štetnicima koji nisu navedeni u prilozima XVIII.A i XVIII.B ovom Sporazumu ili o novim bolestima životinja i štetnicima; te

(d) o bilo kojim dodatnim mjerama koje nadilaze osnovne zahtjeve koji se primjenjuju na mjere koje stranke poduzmu radi nadzora ili iskorjenjivanja bolesti životinja ili štetnika, odnosno radi zaštite javnog zdravlja ili zdravlja bilja te o bilo kojim promjenama u preventivnim politikama, uključujući politiku cijepljenja.

2. Obavijesti se u pisanom obliku dostavljaju kontaktnim točkama iz članka 184. stavka 3. ovog Sporazuma.

Obavijest u pisanom obliku znači obavijest upućena poštom, telefaksom ili elektroničkom poštom. Obavijesti se dostav ljaju isključivo izmneđu kontaktnih točaka iz članka 184. stavka 3. ovog Sporazuma.

3. U slučaju ozbiljne zabrinutosti stranke u pogledu rizika za zdravlje ljudi, životinja ili bilja, o toj se situaciji na zahtjev te stranke održava savjetovanje u najkraćem mogućem roku, ali u svakom slučaju u roku od 15 radnih dana od tog zahtjeva. U takvim situacijama svaka stranka nastoji osigurati sve potrebne informacije kako bi se izbjeglo naruša vanje trgovine i kako bi se postiglo rješenje u skladu s ciljem zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja koje je prihvatljivo objema strankama.

4. Savjetovanja u vezi s dobrobiti životinja održavaju se na zahtjev stranke u najkraćem mogućem roku, ali u svakom slučaju u roku od 20 radnih dana od datuma obavijesti. U takvim situacijama svaka stranka nastoji dostaviti sve zatra žene informacije.

5. Na zahtjev stranke savjetovanja iz stavaka 3. i 4. ovog članka održavaju se kao videokonferencije ili audiokonferen cije. Stranka koja je podnijela zahtjev za savjetovanje osigurava sastavljanje zapisnika savjetovanja, koji stranke službeno odobravaju. Za potrebe tog odobravanja primjenjuju se odredbe članka 184. stavka 3. ovog Sporazuma.

6. Republika Moldova razvit će i implementirati nacionalni Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (NRASFF) i Nacionalni sustav ranog upozoravanja (NEWM) koji su usklađeni s takvim sustavima EU-a. Nakon što Repu blika Moldova implementira potrebno zakonodavstvo u ovom području i stvori uvjete za pravilno funkcioniranje NRASFF-a i NEWM-a na licu mjesta i u primjerenom vremenskom razdoblju koje stranke trebaju usuglasiti, NRASFF i NEWM povezat će se s odgovarajućim sustavima EU-a.

Članak 186.

Uvjeti trgovine

1. Opći uvjeti uvoza:

(a) Stranke su suglasne primijeniti opće uvjete uvoza na svu robu obuhvaćenu Prilogom XVII.A i Prilogom XVII.C točkama 2. i 3. ovom Sporazumu. Ne dovodeći u pitanje odluke donesene u skladu s člankom 182. ovog Spora zuma, uvjeti uvoza stranke uvoznice primjenjuju se na cjelokupnom području stranke izvoznice. Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma i u skladu s odredbama članka 184. ovog Sporazuma, stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o svojim sanitarnim i/ili fitosanitarnim zahtjevima uvoza u odnosu na robu iz priloga XVII.A i XVII.C ovom Sporazumu. Te informacije prema potrebi uključuju predloške službenih certifikata ili izjava ili trgovinskih isprava koje propisuje stranka uvoznica.

(b) i. Sve izmjene ili predložene izmjene uvjeta iz stavka 1. točke (a) ovog članka u skladu su s relevantnim postupcima obavješćivanja iz Sporazuma o SPS-u bez obzira na to odnose li se na mjere obuhvaćene Sporazumom o SPS-u ili ne.

ii. ne dovodeći u pitanje odredbe članka 190. ovog Sporazuma, stranka uvoznica pri određivanju datuma stupanja na snagu izmijenjenih uvjeta iz stavka 1. točke (a) ovog članka uzima u obzir vrijeme prijevoza između stranaka; te

iii. ako stranka uvoznica ne ispuni te zahtjeve u pogledu obavješćivanja, dužna je tijekom 30 dana od stupanja na snagu izmijenjenih uvjeta uvoza nastaviti prihvaćati certifikate ili potvrde kojima se jamče prethodno važeći uvjeti.

2. Uvjeti uvoza nakon priznavanja jednakovrijednosti:

(a) U roku od 90 dana od donošenja odluke o priznavanju jednakovrijednosti stranke poduzimaju potrebne zakono davne i upravne mjere za provedbu priznavanja jednakovrijednosti kako bi na toj osnovi omogućile međusobnu trgovinu robom iz Priloga XVII.A i Priloga XVII.C točaka 2. i 3. ovom Sporazumu. Predložak službenog certifikata ili službenog dokumenta koji stranka uvoznica zahtijeva za tu robu moguće je tada zamijeniti certifikatom sastavljenim kako je predviđeno Prilogom XXIII.B ovom Sporazumu.

(b) Za robu u sektorima i podsektorima, u kojima su neke, ali ne i sve mjere priznate kao jednakovrijedne, trgovina se nastavlja na temelju sukladnosti s uvjetima iz stavka 1. točke (a) ovog članka. Na zahtjev stranke izvoznice primje njuju se odredbe stavka 5. ovog članka.

3. Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma roba iz Priloga XVII.A i Priloga XVII.C točke 2. ovom Sporazumu ne podliježe posebnom odobrenju za uvoz.

4. O uvjetima koji utječu na trgovinu robom iz stavka 1. točke (a) ovog članka, na zahtjev stranke izvoznice, stranke pokreću savjetovanja u okviru Pododbora za SPS u skladu s odredbama članka 191. ovog Sporazuma kako bi se usugla sile oko alternativnih ili dodatnih uvjeta uvoza stranke uvoznice. Ti alternativni ili dodatni uvjeti uvoza mogu se, prema potrebi, temeljiti na mjerama stranke izvoznice koje je stranka uvoznica priznala kao jednakovrijedne. Ako se postigne suglasnost, stranka uvoznica u roku od 90 dana poduzima potrebne zakonodavne i/ili upravne mjere kako bi omogućila uvoz na temelju dogovorenih uvjeta uvoza.

5. Popis poslovnih jedinica, uvjetno odobrenje:

(a) za uvoz životinjskih proizvoda iz dijela 2. Priloga XVII.A ovom Sporazumu i na zahtjev stranke izvoznice uz koji su priložena odgovarajuća jamstva, stranka uvoznica bez prethodne inspekcije pojedinačnih poslovnih jedinica privre meno odobrava poslovne jedinice za preradu iz stavka 2. Priloga XX. ovom Sporazumu koje se nalaze na području stranke izvoznice. Takvo je odobrenje u skladu s uvjetima i odredbama određenima u Prilogu XX. ovom Sporazumu. Osim u slučaju zahtjeva za dodatne informacije, stranka uvoznica u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva i odgovarajućih jamstava poduzima potrebne zakonodavne i/ili upravne mjere kako bi omogućila uvoz na toj osnovi.

Početni popis poslovnih jedinica odobrava se u skladu s odredbama Priloga XX. ovom Sporazumu.

(b) za uvoz životinjskih proizvoda iz stavka 2. točke (a) ovog članka stranka izvoznica obavješćuje stranku uvoznicu o popisu poslovnih jedinica koje ispunjavaju uvjete stranke uvoznice.

6. Stranka, na zahtjev druge stranke, dostavlja objašnjenje i popratne podatke za utvrđenja i odluke obuhvaćene ovim člankom.

Članak 187.

Postupak certificiranja

1. Za potrebe postupka certificiranja i izdavanja certifikata i službenih dokumenata stranke su suglasne oko načela određenih u Prilogu XXIII. ovom Sporazumu.

2. Pododbor za SPS iz članka 191. ovog Sporazuma može usuglasiti pravila koja se trebaju primjenjivati u slučaju elektroničkog certificiranja, opoziva ili zamjene certifikata.

3. U okviru zakonodavstva kod kojeg je postignuto približavanje iz članka 181. ovog Sporazuma stranke se, kada je to primjenjivo, usuglašavaju oko zajedničkih predložaka certifikata.

Članak 188.

Provjera

1. Kako bi se održalo povjerenje u djelotvornu provedbu odredaba ovog poglavlja, svaka stranka ima pravo:

(a) obaviti provjeru cjelokupnog ili dijela sustava inspekcije i certificiranja tijelâ druge stranke i/ili ostalih mjera, ako je to primjenjivo, u skladu s relevantnim međunarodnim normama, smjernicama i preporukama Codexa Alimentariusa,

OIE-a i IPPC-a; te

(b) primati informacije od druge stranke o njezinom sustavu kontrole i biti obaviještena o rezultatima kontrola koje su provedene u okviru tog sustava.

2. Svaka stranka može trećim osobama priopćiti rezultate provjera iz stavka 1. točke (a) i objaviti ih ako je to potrebno prema propisima bilo koje od stranaka. Pri priopćavanju i/ili objavi rezultata stranke, prema potrebi, poštuju odredbe o povjerljivosti koje se primjenjuju na bilo koju stranku.

3. Ako stranka uvoznica odluči obaviti posjet radi provjere stranci izvoznici, ona o tom posjetu obavješćuje stranku izvoznicu najmanje tri mjeseca prije nego što posjet radi provjere treba biti obavljen, osim u hitnim slučajevima ili ako se stranke drukčije usuglase. Stranke usuglašavaju sve izmjene u pogledu tog posjeta.

4. Troškove nastale pri obavljanju provjere cjelokupnog ili dijela sustava inspekcije i certifikacije nadležnih tijelâ druge stranke ili ostalih mjera, ako je to primjenjivo, snosi stranka koja obavlja provjeru ili inspekciju.

5. Nacrt pisanog izvješća o provjeri prosljeđuje se stranci izvoznici u roku od tri mjeseca od završetka provjere. Stranka izvoznica ima 45 radnih dana za iznošenje primjedbi na nacrt pisanog izvješća. Primjedbe stranke izvoznice prilažu se završnom ishodu i, prema potrebi, uključuju u njega. Međutim, u slučaju utvrđivanja ozbiljnog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili bilja tijekom provjere, stranka izvoznica dobiva informacije u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku deset radnih dana od završetka provjere.

6. Radi jasnoće rezultati provjere mogu doprinijeti postupcima iz članaka 181., 183. i 189. ovog Sporazuma koje provode stranke ili jedna od stranaka.

Članak 189.

Uvozne kontrole i inspekcijske naknade

1. Stranke su suglasne da se pri uvoznim kontrolama pošiljaka iz stranke izvoznice, koje provodi stranka uvoznica, poštuju načela utvrđena u dijelu A Priloga XXII. ovom Sporazumu. Rezultati tih kontrola mogu doprinijeti postupku provjere iz članka 188. ovog Sporazuma.

2. Učestalosti fizičkih uvoznih kontrola koje provodi svaka stranka utvrđene su u dijelu B Priloga XXII. ovom Spora zumu. Stranka, u okviru svoje nadležnosti i u skladu sa svojim unutarnjim zakonodavstvom, može izmijeniti te učesta losti kao rezultat napretka ostvarenog u skladu s člancima 181., 183. i 186. ovog Sporazuma, odnosno kao rezultat provjera, savjetovanja i ostalih mjera predviđenih ovim Sporazumom. Pododbor za SPS iz članka 191. ovog Sporazuma u skladu s time odlukom mijenja dio B. Priloga XXII. ovom Sporazumu.

3. Inspekcijskim naknadama mogu se obuhvatiti samo troškovi koji nadležnim tijelima nastanu pri provođenju uvoznih kontrola. Naknada se izračunava na istoj osnovi kao i naknade za inspekciju sličnih domaćih proizvoda.

4. Stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu, na njezin zahtjev, o svim izmjenama, uključujući razloge za te izmjene, u pogledu mjera koje utječu na uvozne kontrole i inspekcijske naknade te o svim bitnim promjenama admini strativne prakse za takve kontrole.

5. Stranke se, od datuma koji treba utvrditi Pododbor za SPS iz članka 191. ovog Sporazuma, mogu usuglasiti oko uvjeta za međusobno odobravanje nadzora iz članka 188. stavka 1. točke (b) ovog Sporazuma u cilju prilagodbe i, ako je to primenjivo, recipročnog smanjivanja učestalosti fizičkih uvoznih kontrola robe iz članka 186. stavka 2. točke (a) ovog Sporazuma.

Stranke od tog datuma mogu jedna drugoj recipročno odobravati nadzore za određenu robu i slijedom toga smanjiti ili zamijeniti uvozne kontrole za tu robu.

Članak 190.

Zaštitne mjere

1. Ako stranka izvoznica na svojem području poduzme mjere za nadzor uzroka koji bi mogao predstavljati ozbiljnu opasnost ili rizik za zdravlje ljudi, životinja ili bilja, stranka izvoznica poduzima, ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 2., jednakovrijedne mjere radi sprečavanja unosa opasnosti ili rizika na područje stranke uvoznice.

2. Stranka uvoznica može zbog ozbiljnih razloga povezanih sa zdravljem ljudi, životinja ili bilja poduzeti privremene mjere potrebne za zaštitu zdravlja ljudi, životinja ili bilja. Za pošiljke koje se nalaze u prijevozu između stranaka, stranka uvoznica razmatra najprikladnije i razmjerno rješenje kako bi izbjegla nepotrebna narušavanja trgovine.

3. Stranka koja donosi mjere na temelju stavka 2. ovog članka obavješćuje drugu stranku najkasnije jedan radni dan nakon dana donošenja tih mjera. Na zahtjev bilo koje stranke, i u skladu s odredbama članka 185. stavka 3. ovog Spora zuma, stranke u roku od 15 radnih dana od obavijesti održavaju savjetovanje o situaciji. Stranke na odgovarajući način uzimaju u obzir sve informacije dostavljene u okviru tog savjetovanja i nastoje izbjeći nepotrebno narušavanje trgovine, uzimajući u obzir, kada je to primjenjivo, ishod savjetovanja predviđenog u članku 185. stavku 3. ovog Sporazuma.

Članak 191.

Pododbor za sanitarne i fitosanitarne mjere

1. Uspostavlja se Pododbor za sanitarne i fitosanitarne mjere („Pododbor za SPS”). Pododbor za SPS sastaje se unutar tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Sporazuma na zahtjev bilo koje stranke, odnosno najmanje jedanput godišnje. Ako se stranke usuglase, sastanak Pododbora za SPS može se održati kao videokonferencija ili audiokonferencija. Pododbor za SPS može pitanja rješavati i izvan sjednice, pisanim putem.

2. Pododbor za SPS ima sljedeće funkcije:

(a) razmatrati sva pitanja povezana s ovim poglavljem;

(b) pratiti provedbu ovog poglavlja i ispitivati sva pitanja koja se mogu pojaviti u vezi s njegovom provedbom;

(c) preispitivati priloge XVII. do XXV. ovom Sporazumu, osobito s obzirom na napredak postignutog u okviru savjeto vanja i postupaka predviđenih ovim poglavljem;

(d) izmijeniti priloge XVII. do XXV. ovom Sporazumu s obzirom na preispitivanje predviđeno u točki (c) ovog stavka putem odluke ili na drugi način predviđen u ovom poglavlju; te

(e) davati mišljenja i preporuke drugim tijelima kako je utvrđeno u xxxxx XXX. (Institucionalne, opće i završne odredbe) ovog Sporazuma s obzirom na preispitivanje predviđeno u točki (c) ovog stavka.

3. Stranke su suglasne uspostaviti, prema potrebi, tehničke radne skupine sastavljene od predstavnika stranaka na stručnoj razini, koje utvrđuju i rješavaju tehnička i znanstvena pitanja koja proizlaze iz primjene ovog poglavlja. Kada su potrebna dodatna stručna znanja, stranke mogu uspostaviti ad hoc skupine, uključujući znanstvene i stručne skupine. Članstvo u takvim ad hoc skupinama ne mora biti ograničeno na predstavnike stranaka.

4. Pododbor za SPS putem izvješća redovito obavješćuje Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, o svojim aktivnostima i odlukama koje je donio u okviru svoje nadležnosti.

5. Pododbor za SPS na prvom sastanku donosi svoj pravilnik.

6. Sve odluke, preporuke, izvješća ili druga djelovanja Pododbora za SPS ili bilo koje skupine koju je uspostavio Pododbor za SPS stranke donose konsenzusom.

POGLAVLJE 5.

Carinski režim i olakšavanje trgovine

Članak 192.

Ciljevi

1. Stranke potvrđuju važnost carina i olakšavanja trgovine u bilateralnom trgovinskom okruženju koje se razvija. Stranke su suglasne jačati suradnju u tom području u cilju osiguravanja da mjerodavno zakonodavstvo i postupci te administrativni kapaciteti mjerodavnih upravnih tijela ispunjavaju ciljeve djelotvornog nadzora zakonite trgovine i poti canja načela olakšanja zakonite trgovine.

2. Stranke prepoznaju iznimnu važnost koju imaju zakoniti ciljevi javne politike, uključujući olakšavanje trgovine, sigurnost i sprečavanje prijevara te uravnotežen pristup njima.

Članak 193.

Zakonodavstvo i postupci

1. Stranke su suglasne da je njihovo zakonodavstvo u području trgovine i carina u načelu stabilno i sveobuhvatno, da su odredbe i postupci razmjerni, transparentni, predvidljivi, nediskriminirajući, nepristrani kao i primijenjeni jednoob razno i djelotvorno te su, između ostalog, suglasne:

(a) djelotvornim ostvarivanjem zakonodavnih zahtjeva i poštovanjem istih štititi i olakšavati zakonitu trgovinu;

(b) izbjegavati nepotrebna ili diskriminirajuća opterećenja gospodarskih subjekata, sprečavati prijevare i osigurati daljnje olakšice gospodarskim subjektima koji postignu visoku razinu usklađenosti s propisima;

(d) poduzimati mjere koje vode k povećanju učinkovitosti, transparentnosti i pojednostavnjivanju carinskih postupaka i prakse na granici;

(e) primjenjivati suvremene carinske tehnike, uključujući procjenu rizika, kontrolu nakon carinjenja i metode poslovne revizije kako bi se pojednostavnili i olakšali unos i puštanje robe u promet;

(f) težiti smanjenju troškova i povećanju predvidljivosti za gospodarske subjekte, uključujući mala i srednja poduzeća;

(g) ne dovodeći u pitanje primjenu kriterija objektivne procjene rizika, osigurati nediskriminirajuću primjenu zahtjeva i postupaka koji se odnose na uvoz, izvoz i provoz robe;

(h) primjenjivati međunarodne instrumente koji vrijede u području carina i trgovine, uključujući instrumente koje su razvili Svjetska carinska organizacija (WCO) (Okvir normi za osiguravanje i olakšavanje globalne trgovine), WTO (Sporazum o određivanju carinske vrijednosti), Istambulska konvencija o privremenom uvozu iz 1990., Međuna rodna konvencija o harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe iz 1983., UN (Konvencija TIR iz 1975., Konvencija o usklađivanju graničnih kontrola robe iz 1982.) te smjernice Europske komisije kao što su prak tične carinske sheme (Customs Blueprints);

(i) poduzeti potrebne mjere radi odražavanja i provedbe odredaba Revidirane konvencije iz Kyota o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka iz 1973.;

(j) osigurati prethodne obvezujuće odluke o razvrstavanju u carinsku tarifu i pravilima o podrijetlu. Stranke osiguravaju da se odluke mogu opozvati ili poništiti tek nakon što se obavijesti subjekt na kojega se to odnosi i bez retroak tivnog učinka, osim ako je odluka donesena na temelju netočnih ili nepotpunih informacija;

(k) uvesti i primjenjivati pojednostavnjene postupke za ovlaštene trgovce u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima;

(l) odrediti pravila kojima se osiguravaju razmjerne i nediskriminirajuće kazne u slučaju povreda carinskih propisa ili postupovnih zahtjeva čija primjena neće izazvati neosnovana i neopravdana kašnjenja; te

(m) primjenjivati transparentna, nediskriminirajuća i razmjerna pravila u odnosu na izdavanje dozvola carinskim posred nicima.

2. Radi poboljšanja radnih metoda i osiguravanja nediskriminacije, transparentnosti, učinkovitosti, integriteta opera cija te odgovornosti za njih, stranke:

(a) poduzimaju daljnje mjere za smanjivanje, pojednostavnjivanje i standardizaciju podataka i dokumentacije koji su potrebni carinskim i drugim tijelima;

(b) pojednostavnjuju zahtjeve i formalnosti, kad god je to moguće, s obzirom na brzo puštanje robe u promet i cari njenje robe;

(c) osiguravaju djelotvorne, brze i nediskriminirajuće postupke u kojima se jamči pravo na žalbu protiv upravnih akata, rješenja i odluka carinskih i drugih tijela koji se odnose na robu predanu carinskoj službi. Ti su žalbeni postupci lako dostupni, što se odnosi i na mala i srednja poduzeća, a troškovi postupka primjereni su i odgovaraju troškovima koji tijelima nastaju zbog osiguravanja prava na žalbu;

(d) u slučaju osporavanja upravnog akta, rješenja ili odluke poduzimaju mjere kako bi osigurale normalno puštanje robe u promet bez obzira na to što su carinske pristojbe ostale nepodmirene, pri čemu mogu primijeniti sve zaštitne mjere koje smatraju potrebnima. Puštanje robe u promet trebalo bi, kada se to zahtijeva, podlijegati obvezi pružanja garancije, poput jamstva ili pologa; te

(e) osiguravaju održavanje najviših standarda u pogledu integriteta, posebno na granici, primjenjujući mjere koje su odraz načela iz relevantnih međunarodnih konvencija i instrumenata u tom području, posebno Revidirane deklaracije WCO-a iz Arushe iz 2003. i Sheme Europske komisije iz 2007.

3. Stranke ne primjenjuju:

(a) nikakve zahtjeve za obvezan angažman carinskih posrednika; te

(b) nikakve zahtjeve za obveznu provedbu inspekcijskih pregleda prije otpreme ili inspekcija na odredištu.

4. Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se pravila o provozu i definicije iz odredaba WTO-a, posebno članak V. GATT-a 1994., i povezane odredbe, uključujući sva objašnjenja i izmjene na temelju kruga pregovora iz Dohe o olakša vanju trgovine. Te se odredbe primjenjuju i kada provoz robe počinje ili završava na području stranke (unutarnji provoz).

Stranke provode postupno međusobno povezivanje sustava carinskog provoza u cilju pristupanja Republike Moldove Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku iz 1987.

Stranke osiguravaju suradnju i koordinaciju između svih dotičnih tijela na svojim područjima radi olakšavanja prometa u provozu. Stranke promiču i suradnju između tijela i privatnog sektora u vezi s provozom.

Članak 194.

Odnosi s poslovnim subjektima

Stranke su suglasne:

(a) osigurati transparentnost i javnu dostupnost, po mogućnosti u elektroničkom obliku, svojih zakonodavstava i postu paka te osigrati da isti sadrže obrazloženje za njihovo donošenje. Treba osigurati primjereno vremensko razdoblje između objave novih ili izmijenjenih odredaba i njihova stupanja na snagu;

(b) da su potrebna pravodobna i redovita savjetovanja s predstavnicima trgovine o zakonodavnim prijedlozima i postup cima povezanima s carinskim i trgovinskim pitanjima. U tu svrhu svaka stranka uspostavlja odgovarajuće i redovite mehanizme za savjetovanje između upravnih tijela i poslovnih subjekata;

(c) objavljivati, po mogućnosti u elektroničkom obliku, relevantne obavijesti administrativne naravi, uključujući zahtjeve službi i postupke za ulazak ili izlazak, radno vrijeme i operativne postupke carinskih ureda u lukama i na graničnim prijelazima te kontaktne točke za informiranje;

(d) poticati suradnju između subjekata i mjerodavnih upravnih tijela primjenom nearbitrarnih i javno dostupnih postu paka, poput memoranduma o razumijevanju koji se posebno oslanjaju na one koje je objavio WCO; te

(e) osigurati da njihovi carinski i povezani zahtjevi i postupci nastave ispunjavati zakonite potrebe trgovinske zajednice, poštovati najbolju praksu i u najmanjoj mogućoj mjeri ograničavaju trgovinu.

Članak 195.

Naknade i davanja

1. Od 1. siječnja godine koja slijedi nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke zabranjuju administrativne naknade s učinkom koji je istovrstan uvoznim ili izvoznim carinama i davanjima.

2. U pogledu svih naknada i davanja za uvoz ili izvoz ili u vezi s uvozom ili izvozom, bez obzira na njihovu narav, koje uvode carinska tijela stranaka, uključujući naknade i davanja za poslove koje u ime navedenih tijela obavlja drugo tijelo te ne dovodeći u pitanje odgovarajuće članke iz poglavlja 1. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma, stranke su suglasne da:

(a) se naknade i davanja mogu uvesti samo za usluge pružene, na zahtjev deklaranta, izvan uobičajenih radnih uvjeta, radnog vremena i na mjestima različitima od onih koja su navedena u carinskim propisima, kao i za bilo koje formalnosti povezane s tim uslugama i potrebne za obavljanje tog uvoza ili izvoza;

(b) naknade i davanja ne smiju premašiti trošak pružene usluge;

(d) se informacije o naknadama i davanjima objavljuju putem službeno određenog medija i, u skladu s mogućnostima, na službenoj internetskoj stranici. Te informacije uključuju razlog za naknadu ili davanje za pruženu uslugu, odgo vorno tijelo, naknade i davanja koji će se primijeniti te vrijeme i način izvršenja plaćanje; te

(e) se nove ili izmijenjene naknade i davanja ne uvode prije nego što se informacije o njima objave i stave na raspola ganje.

Članak 196.

Određivanje carinske vrijednosti

1. Određivanje carinske vrijednosti robe kojom se trguje između stranaka uređeno je odredbama Sporazuma o provedbi članka VII. GATT-a 1994. sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u, uključujući sve naknadne izmjene. Te su odredbe obuhvaćene ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio. Najmanje carinske vrijednosti se ne primje njuju.

2. Stranke surađuju u cilju postizanja zajedničkog pristupa pitanjima povezanim s određivanjem carinske vrijednosti.

Članak 197.

Carinska suradnja

Stranke jačaju suradnju u području carina kako bi osigurale provedbu ciljeva ovog poglavlja radi unapređivanja olakša vanja trgovine, uz osiguravanje djelotvornog nadzora, sigurnosti i sprečavanja prijevara. U tu svrhu stranke kao mjerilo, prema potrebi, primjenjuju sheme Europske komisije o carinama (Customs Blueprints) iz 2007.

Kako bi osigurale usklađenost s odredbama ovog poglavlja, stranke, između ostalog:

(a) razmjenjuju informacije o carinskom zakonodavstvu i postupcima;

(b) razvijaju zajedničke inicijative koje se odnose na postupke uvoza, izvoza i provoza te rade na osiguravanju pružanja djelotvorne usluge poslovnim subjektima;

(d) razmjenjuju, prema potrebi, informacije i podatke uz obvezu poštovanja povjerljivosti podataka te normi i propisa u području zaštite osobnih podataka;

(e) surađuju u sprečavanju i suzbijanju nezakonite prekogranične trgovine robom, uključujući duhanske proizvode;

(f) razmjenjuju informacije ili pokreću savjetovanja u cilju uspostavljanja, prema mogućnostima, zajedničkih stajališta u međunarodnim organizacijama u području carina kao što su WTO, WCO, UN, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) te UNECE-a;

(g) surađuju u planiranju i provedbi tehničke pomoći, posebno radi olakšavanja carinskih reformi i reformi za olakša vanje trgovine u skladu s odgovarajućim odredbama ovog Sporazuma;

(h) razmjenjuju najbolju praksu u carinskim operacijama, posebno o ostvarivanju prava intelektualnog vlasništva, a osobito u vezi s krivotvorenim proizvodima;

(i) promiču koordinaciju između svih graničnih službi stranaka radi olakšavanja postupka prelaska granice i jačanja nadzora, uzimajući u obzir zajednički nadzor granica kada je to moguće i primjereno; te

(j) uspostavljaju, kada je to moguće i primjereno, uzajamno priznavanje programa trgovinskog partnerstva i carinskih kontrola, uključujući jednakovrijedne mjere za olakšavanje trgovine.

Članak 198.

Uzajamna administrativna pomoć u carinskim pitanjima

Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje predviđene ovim Sporazumom, a posebno člankom 197. ovog Sporazuma, stranke jedna drugoj pružaju uzajamnu administrativnu pomoć u carinskim pitanjima u skladu s odredbama Proto kola III. o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima uz ovaj Sporazum.

Članak 199.

Tehnička pomoć i izgradnja kapaciteta

Stranke surađuju u cilju pružanja tehničke pomoći i izgradnje kapaciteta za provedbu olakšavanja trgovine i carinskih reformi.

Članak 200.

Carinski pododbor

1. Uspostavlja se Carinski pododbor. On podnosi izvješća Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma.

2. Zadaće Carinskog pododbora uključuju redovita savjetovanja te praćenje provedbe i primjene ovog poglavlja, uklju čujući pitanja carinske suradnje, prekogranične carinske suradnje i upravljanja, tehničke pomoći, pravila o podrijetlu, olakšavanja trgovine te uzajamne administrativne pomoći u carinskim pitanjima.

3. Carinski pododbor, između ostalog:

(a) nadzire pravilno funkcioniranje ovog poglavlja i protokola II. i III. uz ovaj Sporazum;

(b) donosi praktične aranžmane, mjere i odluke za provedbu ovog poglavlja i protokola II. i III. uz ovaj Sporazum, uklju čujući o razmjeni informacija i podataka, uzajamnom priznavanju carinskih provjera i programa trgovinskog part nerstva te uzajamno dogovorenim povlasticama;

(c) razmjenjuje stajališta o svim temama od zajedničkog interesa, uključujući buduće mjere i resurse potrebne za njihovu provedbu i primjenu;

(d) daje preporuke, prema potrebi; te

(e) donosi svoj interni poslovnik.

Članak 201.

Približavanje carinskog zakonodavstva

Postupno približavanje carinskom zakonodavstvu Unije i određenom međunarodnom pravu provodi se kako je određeno u Prilogu XXVI. ovom Sporazumu.

POGLAVLJE 6.

Poslovni nastan, trgovina uslugama i elektronička trgovina

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 202.

Cilj, područje primjene i opseg

1. Stranke, ponovno potvrđujući svoje obveze na temelju Sporazuma o WTO-u, utvrđuju potrebne aranžmane za postupnu recipročnu liberalizaciju poslovnog nastana i trgovine uslugama te za suradnju u području elektroničke trgo vine.

2. Javna nabava obuhvaćena je poglavljem 8. (Javna nabava) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma. Ništa se u ovom poglavlju ne tumači kao uvođenje bilo kakve obveze u odnosu na javnu nabavu.

3. Subvencije su obuhvaćene poglavljem 10. (Tržišno natjecanje) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Spora zuma. Odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se na subvencije koje dodjeljuju stranke.

4. U skladu s odredbama ovog poglavlja, svaka stranka zadržava pravo uređivanja propisima i pravo donošenja novih propisa kako bi ostvarila legitimne ciljeve politike.

5. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe koje traže pristup tržištu rada stranke niti se primjenjuje na mjere koje se odnose na državljanstvo, boravište ili trajno zapošljavanje.

6. Ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da primijeni mjere kako bi uredila ulazak fizičkih osoba na svoje područje, ili njihov privremeni boravak na svojem području, uključujući mjere koje su potrebne za zaštitu nepovredivosti njezinih granica i osiguranje uređenog prelaska fizičkih osoba preko tih granica, pod uvjetom da se te mjere ne primje njuju na način kojim se poništavaju ili umanjuju koristi koje bilo koja stranka ima prema posebnim obvezama u ovom poglavlju i prilozima XXVII. i XXVIII. ovom Sporazumu (1).

Članak 203.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja:

1. „mjera” znači svaka mjera stranke u obliku zakona, propisa, pravila, postupka, odluke, administrativne mjere ili u bilo kojem drugom obliku;

2. „mjere koje stranka donosi ili provodi” znači mjere koje poduzimaju:

(a) središnje, regionalne ili lokalne vlade i tijela; i

(b) nevladina tijela pri izvršavanju ovlasti koje su na njih prenijeli središnje, regionalne ili lokalne vlade ili tijela;

3. „fizička osoba stranke” znači državljanin države članice EU-a ili Republike Moldove u skladu s njihovim zakonodav stvom;

4. „pravna osoba” znači svaki pravni subjekt propisno osnovan ili na nekih drugi način organiziran u skladu s primje njivim pravom, radi stjecanja dobiti ili radi nekog drugog razloga, neovisno o tome je li u privatnom ili državnom vlasništvu, uključujući bilo koje društvo kapitala, zakladu, društvo osoba, zajednički pothvat, trgovca pojedinca ili udruženje;

(1) Sama činjenica da se za fizičke osobe određenih zemalja zahtijeva viza, a za druge ne, ne smatra se poništavanjem ili umanjivanjem koristi na temelju određene obveze.

5. „pravna osoba iz Unije” ili „pravna osoba iz Republike Moldove” znači pravna osoba prema definiciji iz točke 4. osnovana u skladu s pravom države članice, odnosno Republike Moldove, sa sjedištem, središnjom upravom ili glavnim mjestom poslovanja na području na koje se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije (1), odnosno na području Republike Moldove.

Ako ta pravna osoba na području na kojem se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije, odnosno na području Republike Moldove ima samo sjedište ili središnju upravu, ne smatra se pravnom osobom iz Unije, odnosno pravnom osobom iz Republike Moldove, osim ako njezino poslovanje ima jaku i stalnu vezu s gospodar stvom Unije, odnosno Republike Moldove.

Neovisno o prethodnom stavku, na brodarska društva s poslovnim nastanom izvan Unije ili Republike Moldove koja su pod kontrolom državljana države članice odnosno Republike Moldove primjenjuju se odredbe ovog Sporazuma ako su njihova plovila registrirana u skladu sa zakonodavstvom njihove države članice ili Republike Moldove i plove pod zastavom države članice ili Republike Moldove;

6. „društvo kći” pravne osobe stranke znači pravna osoba koja je pod stvarnom kontrolom druge pravne osobe te stranke (2);

7. „podružnica” pravne osobe znači mjesto poslovanja koje nema pravnu osobnost, ima trajni karakter kao produžetak matičnog društva, ima upravljačku strukturu i materijalnu opremu za poslovanje s trećim osobama tako da one, iako znaju da će se, bude li to potrebno, uspostaviti pravna veza s matičnim društvom koje ima sjedište u inozem stvu, ne moraju obraćati izravno tom matičnom društvu, nego mogu poslovati na mjestu poslovanja koje predstavlja njegov produžetak;

8. „poslovni nastan” znači:

(a) za pravne osobe iz Unije ili Republike Moldove, pravo pokretanja i obavljanja gospodarskih djelatnosti osniva njem, uključujući stjecanjem, pravne osobe i/ili otvaranjem podružnice ili predstavništva u Uniji, odnosno u Republici Moldovi;

(b) za fizičke osobe, pravo fizičkih osoba iz Unije ili iz Republike Moldove da pokrenu ili obavljaju gospodarske djelatnosti kao samozaposlene osobe i da osnivaju poduzeća, posebno trgovačka društva, nad kojima imaju stvarnu kontrolu;

9. „gospodarske djelatnosti” uključuju djelatnosti industrijske, trgovinske, stručne i obrtničke naravi, a ne uključuju djelatnosti koje se obavljaju u okviru obnašanja javne vlasti;

10. „poslovi” znači obavljanje gospodarskih djelatnosti;

11. „usluge” uključuju sve usluge u svim sektorima, osim usluga koje se pružaju u okviru obnašanja javne vlasti;

12. „usluge i druge djelatnosti koje se obavljaju u okviru obnašanja javne vlasti” znači usluge ili djelatnosti koje se ne obavljaju na komercijalnoj osnovi niti u tržišnom natjecanju s jednim gospodarskim subjektom ili više njih;

13. „prekogranično pružanje usluga” znači pružanje usluga:

(a) iz područja jedne stranke na područje druge stranke (1. način); ili

(b) na području jedne stranke korisniku usluge druge stranke (2. način);

14. „pružatelj usluge” stranke znači fizička ili pravna osoba stranke koja želi pružati ili pruža uslugu;

15. „poduzetnik” znači bilo koja fizička ili pravna osoba stranke koja želi obavljati ili obavlja gospodarsku djelatnost osnivanjem poslovne jedinice.

(1) Radi veće jasnoće, to područje uključuje isključivi gospodarski pojas i epikontinentalni pojas, kako je predviđeno Konvencijom Ujedi njenih naroda o pravu mora (UNCLOS).

(2) Pravna osoba kontrolira drugu pravnu osobu ako ima ovlast imenovati većinu njezinih direktora ili na drugi način zakonito upravljati

njezinim djelovanjem.

Odjeljak 2.

Poslovni nastan

Članak 204.

Područje primjene

Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere koje stranke donesu ili provode u odnosu na poslovni nastan povezan sa svim gospodarskim djelatnostima, osim:

(a) rudarstva, proizvodnje i prerade (1) nuklearnih materijala;

(b) proizvodnje oružja, streljiva i ratnog materijala ili trgovine njima;

(d) nacionalne pomorske kabotaže (2); i

(e) domaćih i međunarodnih usluga zračnog prometa (3), neovisno o tome radi li se o linijskom ili izvanlinijskom prometu te usluga koje su neposredno povezane s ostvarivanjem prometnih prava, osim:

i. usluga popravaka i održavanja zrakoplova tijekom kojih je zrakoplov izvan pogona;

ii. usluga prodaje i stavljanja na tržište usluga zračnog prometa;

iii. usluga računalnog sustava rezervacija (CRS);

iv. zemaljskih usluga;

v. usluga poslovanja zračne luke.

Članak 205.

Nacionalni tretman i tretman prema načelu najpovlaštenije nacije

1. Podložno rezervama navedenima u Prilogu XXVII.E ovom Sporazumu, Republika Moldova nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma odobrava:

(a) u pogledu poslovnog nastana društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Unije, tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je Republika Moldova predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i pred stavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji;

(b) u pogledu poslovanja društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Unije u Republici Moldovi nakon uspostave poslovnog nastana, tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je Republika Moldova predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji. (4)

2. Podložno rezervama navedenima u Prilogu XXVII.A ovom Sporazumu, Unija nakon stupanja na snagu ovog Spora zuma odobrava:

(a) u pogledu poslovnog nastana društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Republike Moldove tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je Unija predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji;

(1) Radi veće jasnoće, prerada nuklearnih materijala obuhvaća sve djelatnosti iz UN ISIC-a Rev.3.1, šifra 2330.

(2) Ne dovodeći u pitanje opseg djelatnosti koje se u skladu s mjerodavnim nacionalnim zakonodavstvom mogu smatrati kabotažom, nacio nalna pomorska kabotaža u okviru ovog poglavlja obuhvaća prijevoz putnika ili robe između luke ili mjesta u državi članici ili u Republici Moldovi i druge luke ili mjesta u državi članici ili u Republici Moldovi, uključujući njihove epikontinentalne pojaseve, kako je predviđeno UNCLOS-om, te promet koji započinje i završava u istoj luci ili mjestu u državi članici ili u Republici Moldovi.

(3) Uvjeti uzajamnog pristupa tržištu u zračnom prometu uređuju se Sporazumom između EU-a i njegovih država članica i Republike

Moldove o uspostavi zajedničkog zračnog prostora.

(4) Ova obveza ne vrijedi u odnosu na odredbe o zaštiti ulaganja koje nisu obuhvaćene ovim poglavljem, uključujući odredbe koje se odnose na postupak za rješavanje sporova između ulagača i države, koje se nalaze u drugim sporazumima.

(b) u pogledu poslovanja društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Republike Moldove u Uniji, nakon uspostave poslovnog nastana, tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je Unija predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji. (1)

3. Podložno rezervama navedenima u prilozima XXVII.A i XXVII.E ovom Sporazumu, stranke ne donose nove propise niti mjere kojima se, u usporedbi s njihovim vlastitim pravnim osobama, na njihovu području uvodi diskrimina cija u pogledu poslovnog nastana pravnih osoba iz Unije ili iz Republike Moldove u vezi s njihovim poslovanjem nakon što su te osobe uspostavile poslovni nastan.

Članak 206.

Preispitivanje

1. U cilju postupne liberalizacije uvjeta poslovnog nastana, stranke redovito, u skladu sa svojim obvezama u okviru međunarodnih sporazuma, preispituju pravni okvir (2) i druge okolnosti u pogledu poslovnog nastana.

2. U kontekstu preispitivanja iz stavka 1. stranke procjenjuju sve prepreke osnivanju poslovnog nastana do kojih je došlo. U cilju proširenja odredaba ovog poglavlja stranke nalaze odgovarajuće načine za otklanjanje takvih prepreka, što može uključivati daljnje pregovore, uključujući u pogledu zaštite ulaganja i postupaka rješavanja sporova između ulagača i države.

Članak 207.

Drugi sporazumi

Ništa u ovom poglavlju ne tumači se kao ograničenje prava poduzetnika stranaka da iskoriste povoljniji tretman pred viđen bilo kojim postojećim ili budućim međunarodnim sporazumom o ulaganjima čije su stranke države članice i Repu blika Moldova.

Članak 208.

Standard tretmana podružnica i predstavništava

1. Odredbama članka 205. ovog Sporazuma ne isključuje se mogućnost da stranka primijeni posebne propise o poslovnom nastanu i poslovanju na njezinu području onih podružnica i predstavništava pravnih osoba druge stranke koji nisu osnovani na području prve stranke, a što je opravdano zbog pravnih ili tehničkih razlika između takvih podružnica i predstavništava u odnosu na podružnice i predstavništva pravnih osoba koji su osnovani na njezinu području ili, u slučaju financijskih usluga, zbog razloga bonitetnog nadzora.

2. Razlika u tretmanu ne nadilazi ono što je nužno potrebno zbog takvih pravnih ili tehničkih razlika ili, u slučaju financijskih usluga, zbog razloga bonitetnog nadzora.

Odjeljak 3.

Prekogranično pr užanje usluga

Članak 209.

Područje primjene

Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranaka koje utječu na prekogranično pružanje usluga u svim sektorima, osim:

(a) audiovizualnih usluga;

(1) Ova obveza ne vrijedi u odnosu na odredbe o zaštiti ulaganja koje nisu obuhvaćene ovim poglavljem, uključujući odredbe koje se odnose na postupak rješavanja sporova između ulagača i države, koje se nalaze u drugim sporazumima.

(2) To uključuje ovo poglavlje i priloge XXVII.A i XXVII.E ovom Sporazumu.

(b) nacionalne pomorske kabotaže (1); te

(c) domaćih i međunarodnih usluga zračnog prometa (2), neovisno o tome radi li se o linijskom ili izvanlinijskom prometu, te usluga koje su neposredno povezane s ostvarivanjem prometnih prava, osim:

i. usluga popravaka i održavanja zrakoplova tijekom kojih je zrakoplov izvan pogona;

ii. usluga prodaje i stavljanja na tržište usluga zračnog prometa;

iii. usluga računalnog sustava rezervacija (CRS);

iv. zemaljskih usluga;

v. usluga poslovanja zračne luke.

Članak 210.

Pristup tržištu

1. U pogledu pristupa tržištu prekograničnim pružanjem usluga, svaka stranka odobrava uslugama i pružateljima usluga druge stranke tretman koji nije nepovoljniji od tretmana predviđenog posebnim obvezama iz priloga XXVII.B i

XXVII.F ovom Sporazumu.

2. Osim ako je u prilozima XXVII.B i XXVII.F navedeno drukčije, stranke u sektorima u kojima su preuzete obveze u pogledu pristupa tržištu ne smiju, za određenu regiju ili cjelokupno područje, održavati niti donositi sljedeće mjere:

(a) ograničenja broja pružatelja usluga, u obliku brojčanih kvota, monopola, isključivih pružatelja usluga ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

(b) ograničenja ukupne vrijednosti uslužnih transakcija ili imovine u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

(c) ograničenja ukupnog broja usluga ili ukupne količine pruženih usluga utvrđivanjem određenih brojčanih jedinica u obliku kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba.

Članak 211.

Nacionalni tretman

1. U sektorima u kojima su obveze povezane s pristupom tržištu upisane u priloge XXVII.B i XXVII.F ovom Spora zumu te podložno svim u njemu utvrđenim uvjetima i kvalifikacijama, svaka stranka odobrava uslugama i pružateljima usluga druge stranke, u odnosu na sve mjere koje utječu na prekogranično pružanje usluga, tretman koji nije nepovoljniji od onog koji odobrava vlastitim istovrsnim uslugama i pružateljima usluga.

2. Stranka može ispuniti zahtjev iz stavka 1. tako da uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobri formalno jednak tretman ili formalno različit tretman od onoga koji odobrava vlastitim istovrsnim uslugama i pružateljima usluga.

3. Formalno jednak tretman ili formalno različit tretman smatraju se manje povoljnim ako mijenjaju uvjete tržišnog natjecanja u korist usluga ili pružatelja usluga stranke u usporedbi s istovrsnim uslugama ili pružateljima usluga druge stranke.

4. Posebne obveze preuzete na temelju ovog članka ne tumače se na način da se od stranke zahtijeva naknada za inherentno podređeni tržišni položaj koji proizlazi iz činjenice da su predmetne usluge ili pružatelji usluga stranog podrijetla.

(1) Ne dovodeći u pitanje opseg djelatnosti koje se u skladu s mjerodavnim nacionalnim zakonodavstvom mogu smatrati kabotažom, nacio nalna pomorska kabotaža u okviru ovog poglavlja obuhvaća prijevoz putnika ili robe između luke ili mjesta u državi članici ili u Republici Moldovi i druge luke ili mjesta u državi članici ili u Republici Moldovi, uključujući njihove epikontinentalne pojaseve, kako je predviđeno UNCLOS-om, te promet koji započinje i završava u istoj luci ili mjestu u državi članici ili u Republici Moldovi.

(2) Uvjeti uzajamnog pristupa tržištu u zračnom prometu uređuju se Sporazumom između EU-a i njegovih država članica i Republike

Moldove o uspostavi zajedničkog zračnog prostora.

Članak 212.

Popisi obveza

1. Sektori koje svaka stranka liberalizira na temelju ovog odjeljka i ograničenja pristupa tržištu te ograničenja nacio nalnog tretmana koja se primjenjuju na usluge i pružatelje usluga druge stranke u tim sektorima i koja su formulirana u obliku rezervi navedeni su u popisima obveza iz priloga XXVII.B i XXVII.F ovom Sporazumu.

2. Ne dovodeći u pitanje prava i obveze koje stranke imaju ili mogu imati na temelju Europske konvencije o prekogra ničnoj televiziji i Europske konvencije o filmskoj koprodukciji, popisima obveza iz priloga XXVII.B i XXVII.F ovom Sporazumu nisu obuhvaćene obveze povezane s audiovizualnim uslugama.

Članak 213.

Preispitivanje

U cilju postupne liberalizacije prekograničnog pružanja usluga između stranaka, Odbor za pridruživanje u sastavu zadu ženom za trgovinu kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, redovito preispituje popis obveza iz članka 212. ovog Sporazuma. Pri tom preispitivanju uzima se u obzir, između ostaliog, postupak postupnog približa vanja iz članaka 230., 240., 249. i 253. ovog Sporazuma te njegov utjecaj na otklanjanje preostalih prepreka za preko granično pružanje usluga između stranaka.

Odjeljak 4.

Privremena prisutnost f izičkih osoba iz poslovnih razloga

Članak 214.

Područje primjene i definicije

1. Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranaka koje se odnose na ulazak na njihova područja i privremeni boravak na njima ključnog osoblja, diplomiranih vježbenika i prodavatelja roba i usluga, ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka, ne dovodeći u pitanje članak 202. stavak 5. ovog Sporazuma.

2. Za potrebe ovog odjeljka:

(a) „ključno osoblje” znači fizičke osobe zaposlene u pravnoj osobi stranke koja nije neprofitna organizacija (1), koje su odgovorne za osnivanje ili propisnu kontrolu, poslovanje poslovne jedinice i upravljanje njome. „Ključno osoblje” uključuje „poslovne posjetitelje” za potrebe poslovne jedinice i „osobe premještene unutar društva”:

i. „poslovni posjetitelji” znači fizičke osobe koje rade na vodećem položaju i odgovorne su za osnivanje poslovne jedinice. One ne nude i pružaju usluge niti sudjeluju u gospodarskim djelatnostima osim djelatnosti potrebnih za osnivanje poslovne jedinice. One ne primaju naknadu iz izvora koji se nalazi na području stranke domaćina;

ii. „osobe premještene unutar društva” znači fizičke osobe zaposlene u pravnoj osobi stranke ili su barem godinu dana bile partneri u toj pravnoj osobi i koje su privremeno premještene u poslovnu jedinicu koja može biti društvo kći, podružnica ili glavno društvo poduzeća/pravne osobe na području druge stranke. Predmetna fizička osoba pripada jednoj od sljedećih kategorija:

(1.) rukovoditelji: osobe na vodećem položaju u pravnoj osobi koje primarno usmjeravaju upravljanje poslovnom jedinicom, pod općim nadzorom u prvom redu upravnog odbora ili dioničara društva ili drugog jednakovrijednog tijela koje im daje upute, uključujući najmanje:

— vođenje poslovne jedinice ili njezina odjela ili pododjela;

(1) Upućivanje na „pravnu osobu koja nije neprofitna organizacija” primjenjuje se samo za Belgiju, Češku, Dansku, Njemačku, Estoniju, Irsku, Grčku, Španjolsku, Francusku, Italiju, Cipar, Latviju, Litvu, Luksemburg, Maltu, Nizozemsku, Austriju, Poljsku, Sloveniju, Finsku i Ujedinjenu Kraljevinu.

— nadziranje i kontrolu rada drugog nadzornog, stručnog ili rukovodećeg osoblja; te

— ovlasti da osobno zapošljavaju i otpuštaju ili da preporučuju zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske mjere;

(2.) stručnjaci: osobe koje rade u pravnoj osobi i posjeduju neuobičajena znanja bitna za proizvodnju, istraži vačku opremu, tehnike, postupke ili vođenje poslovne jedinice. Pri procjeni tog znanja u obzir se uzimaju ne samo znanje specifično za poslovnu jedinicu nego i to ima li osoba visok stupanj stručne osposobljenosti za određenu vrstu posla ili trgovine koji zahtijevaju specifično tehničko znanje, uključujući članstvo u ovlaštenoj strukovnoj udruzi;

(b) „diplomirani vježbenici” znači fizičke osobe koje su najmanje godinu dana zaposlene u pravnoj osobi stranke ili njezinoj podružnici, imaju sveučilišnu diplomu i privremeno su premještene u poslovnu jedinicu pravne osobe na području druge stranke, za potrebe razvoja karijere ili osposobljavanja za poslovne tehnike ili metode (1);

(c) „prodavatelji roba i usluga” (2) znači fizičke osobe koje su predstavnici pružatelja usluga ili dobavljača robe stranke koji traže ulazak i privremeni boravak na području druge stranke radi pregovora o prodaji usluga ili robe ili skla panja sporazuma o prodaji usluga ili robe za tog pružatelja usluga ili dobavljača robe. Ne sudjeluju u izravnim proda jama široj javnosti niti primaju naknadu iz izvora koji se nalazi na području stranke domaćina, niti djeluju kao posrednici;

(d) „ugovorni pružatelji usluga” znači fizičke osobe koje su zaposlene u pravnoj osobi stranke koja nije agencija za privremeno zapošljavanje i usluge ustupanja radnika niti djeluje kao takva agencija, koja nema poslovni nastan na području druge stranke i koja je s krajnjim potrošačem u drugoj stranci u dobroj vjeri sklopila ugovor o pružanju usluga kojim se zahtijeva privremena prisutnost njezinih zaposlenika u toj stranci radi ispunjavanja ugovora o pružanju usluga (3);

(e) „neovisni stručnjaci” znači fizičke osobe koje sudjeluju u pružanju usluga i imaju poslovni nastan kao samozaposleni na području stranke, a nemaju poslovni nastan na području druge stranke i koje su s krajnjim potrošačem u drugoj stranci u dobroj vjeri sklopile ugovor o pružanju usluga (osim ugovora preko agencije za privremeno zapošljavanje i usluge ustupanja radnika), kojim se zahtijeva njihova privremena prisutnost u toj stranci radi ispunjavanja ugovora o pružanju usluga (4);

(f) „kvalifikacije” znači diplome, svjedodžbe i drugi dokazi (o formalnoj stručnoj osposobljenosti) koje je izdalo tijelo određeno na temelju zakonodavnih, regulatornih ili administrativnih odredaba i kojima se potvrđuje uspješni zavr šetak stručnog osposobljavanja.

Članak 215.

Ključno osoblje i diplomirani vježbenici

1. Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan) ovog poglavlja i podložno bilo kakvim rezervama navedenim u prilozima XXVII.A i XXVII.E ili prilozima XXVII.C i XXVII.G ovom Sporazumu svaka stranka dopušta poduzetnicima druge stranke da u svojim poslovnim jedinicama zapošljavaju fizičke osobe te druge stranke pod uvjetom da su ti zaposlenici ključno osoblje ili diplomirani vježbenici, kako je definirano u članku 214. ovog Sporazuma. Privremeni ulazak i privremeni boravak ključnog osoblja i diplomiranih vježbenika traje najdulje tri godine za osobe premještene unutar društava, 90 dana u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci za poslovne posjetitelje za potrebe poslovne jedinice te godinu dana za diplomirane vježbenike.

2. Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan) ovog poglavlja mjere koje stranka ne zadržava niti donosi bilo na temelju regionalne potpodjele ili na temelju svojeg cjelokupnog područja, osim ako je drukčije utvrđeno u prilozima XXVII.C i XXVII.G ovom Sporazumu, određuju se kao ograničenja ukupnog broja fizičkih osoba koje određeni poduzetnik može zaposliti kao ključno osoblje i diplomirane vježbenike u konkretnom sektoru, u obliku brojčanih kvota ili ispitivanja gospodarskih potreba, i kao diskriminacijska ograničenja.

(1) Od poslovne jedinice primatelja može se zahtijevati da dostavi na prethodno odobrenje program osposobljavanja kojim je obuhvaćeno trajanje boravka kako bi se dokazalo da je svrha boravka osposobljavanje. U slučaju Češke, Njemačke, Španjolske, Francuske, Mađarske i Austrije osposobljavanje mora biti povezano sa stečenom sveučilišnom diplomom.

(2) Ujedinjena Kraljevina: kategorija prodavatelja roba i usluga priznata je isključivo za prodavatelje usluga.

(3) Ugovor o pružanju usluga iz točaka (d) i (e) mora biti u skladu sa zahtjevima zakona, propisima i zahtjevima stranke u kojoj se ugovor izvršava.

(4) Ugovor o pružanju usluga iz točaka (d) i (e) mora biti u skladu sa zahtjevima zakona, propisima i zahtjevima stranke u kojoj se ugovor

izvršava.

Članak 216.

Prodavatelji roba i usluga

Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan) ili odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) ovog poglavlja i koji podliježe bilo kakvim rezervama navedenima u prilozima XXVII.A i XXVII.E te prilozima XXVII.B i XXVII.F ovom Sporazumu, svaka stranka dopušta ulazak i privremeni boravak prodavatelja roba i usluga do najviše 90 dana tijekom razdoblja od 12 mjeseci.

Članak 217.

Ugovorni pružatelji usluga

1. U pogledu ulaska i privremenog boravka ugovornih pružatelja usluga, stranke ponovno potvrđuju svoje obveze koje proizlaze iz Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS).

U skladu s prilozima XXVII.D i XXVII.H ovom Sporazumu, svaka stranka dopušta ugovornim pružateljima usluga druge stranke pružanje usluga na svojem području, podložno uvjetima utvrđenima u stavku 3. ovog članka.

2. Obveze koje su stranke preuzele podliježu sljedećim uvjetima:

(a) fizičke osobe moraju pružati uslugu privremeno kao zaposlenici pravne osobe koja je sklopila ugovor o pružanju usluga za razdoblje koje nije dulje od 12 mjeseci;

(b) fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku trebale bi takve usluge nuditi kao zaposlenici pravne osobe koja te usluge pruža najmanje godinu dana neposredno prije dana podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku. Osim toga, fizičke osobe na dan podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku moraju imati najmanje tri godine radnog isku stva (1) u sektoru djelatnosti koja je predmet ugovora;

i. sveučilišnu diplomu ili dokaz o kvalifikaciji kojim se potvrđuje znanje na jednakovrijednoj razini (2); te

ii. dokaz stručne kvalifikacije ako se to zahtijeva za obavljanje djelatnosti na temelju zakonâ, propisa ili pravnih zahtjeva stranke u kojoj se pruža usluga;

(d) fizička osoba ne prima nikakvu drugu naknadu za pružanje usluga na području druge stranke osim naknade koju joj plaća pravna osoba koja je zapošljava;

(e) ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u dotičnoj stranci ukupno traje najviše šest mjeseci ili, u slučaju Luksem burga, 25 tjedana, u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci, ili odgovara trajanju ugovora, ovisno o tome koje je razdoblje kraće;

(f) pristup odobren prema odredbama ovog članka odnosi se samo na uslužnu djelatnost koja je predmet ugovora i ne daje pravo na korištenje stručnog naziva stranke u kojoj se usluga pruža; te

(g) broj osoba obuhvaćenih ugovorom o pružanju usluga nije veći od broja koji je potreban za ispunjenje ugovora, kao što može biti propisano zakonima, propisima ili drugim pravnim zahtjevima stranke u kojoj se usluga pruža.

Članak 218.

Neovisni stručnjaci

1. U skladu s prilozima XXVII.D i XXVII.H ovom Sporazumu stranke dopuštaju neovisnim stručnjacima druge stranke pružanje usluga na njihovu području, podložno uvjetima utvrđenima u stavku 2. ovog članka.

(1) Stečeno nakon punoljetnosti.

(2) Ako diploma ili dokaz o kvalifikaciji nisu stečeni u stranci u kojoj se pruža usluga, ta stranka može ocijeniti jesu li ta diploma ili dokaz o kvalifikaciji jednakovrijedni sveučilišnoj diplomi koja se zahtijeva na njezinu području.

2. Obveze koje su stranke preuzele podliježu sljedećim uvjetima:

(a) fizičke osobe moraju pružati uslugu privremeno kao samozaposlene osobe s poslovnim nastanom u drugoj stranci i moraju imati sklopljen ugovor o pružanju usluga za razdoblje koji nije dulje od 12 mjeseci;

(b) fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku moraju na dan podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku imati najmanje šest godina radnog iskustva u sektoru djelatnosti koja je predmet ugovora;

i. sveučilišnu diplomu ili dokaz o kvalifikaciji kojim se potvrđuje znanje na jednakovrijednoj razini (1); i

ii. dokaz stručne kvalifikacije ako se to zahtijeva za obavljanje djelatnosti na temelju zakona, propisâ ili drugih pravnih zahtjeva stranke u kojoj se pruža usluga;

(d) ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u dotičnoj stranci ukupno traje najdulje šest mjeseci ili, u slučaju Luksem burga, 25 tjedana, u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci, ili odgovara trajanju ugovora, ovisno o tome koje je razdoblje kraće; te

(e) pristup odobren na temelju odredaba ovog članka odnosi se samo na uslužnu djelatnost koja je predmet ugovora i ne daje pravo na korištenje stručnog naziva stranke u kojoj se usluga pruža.

Odjeljak 5.

Regulatorni okvir

Pododjeljak 1. Domaći propisi Članak 219.

Područje primjene i definicije

1. Na mjere stranaka povezane sa zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola te zahtjevima i postupcim za kvalifi kacije primjenjuju se sljedeća pravila koje utječu na:

(a) prekogranično pružanje usluga;

(b) poslovni nastan fizičkih i pravnih osoba prema definiciji iz članka 203. stavka 8. ovog Sporazuma na njihovu području;

(c) privremeni boravak kategorija fizičkih osoba kako je utvrđeno člankom 214. stavkom 2. točkama (a) do (e) ovog Sporazuma na njihovu području.

2. U slučaju prekograničnog pružanja usluga, ta se pravila primjenjuju samo u sektorima u kojima je stranka preuzela posebne obveze i u mjeri u kojoj se te posebne obveze primjenjuju. U slučaju poslovnog nastana, ta se pravila ne primje njuju u sektorima u mjeri u kojoj je rezerva navedena u skladu s prilozima XXVII.A i XXVII.E ovom Sporazumu. U slučaju privremenog boravka fizičkih osoba, ta se pravila ne primjenjuju u sektorima u mjeri u kojoj je rezerva navedena u skladu s prilozima XXVII.C i XXVII.H ovom Sporazumu.

3. Ta se pravila ne primjenjuju na mjere u mjeri u kojoj predstavljaju ograničenja podložna uvrštavanju u raspored.

4. Za potrebe ovog odjeljka:

(a) „zahtjevi za izdavanje dozvola” znači bitni zahtjevi, osim zahtjeva u odnosu na kvalifikacije, koje fizička ili pravna osoba treba ispuniti kako bi dobila, izmijenila ili obnovila dozvolu za obavljanje djelatnosti kako su određene u stavku 1. točkama od (a) do (c);

(b) „postupci izdavanja dozvola” znači administrativna ili postupovna pravila kojih se fizička ili pravna osoba koja traži dozvolu za obavljanje djelatnosti kako su određene u stavku 1. točkama od (a) do (c), uključujući izmjenu ili obnovu dozvole, treba pridržavati kako bi dokazala ispunjavanje zahtjeva za izdavanje dozvola;

(1) Ako diploma ili dokaz o kvalifikaciji nisu stečeni u stranci u kojoj se pruža usluga, ta stranka može ocijeniti jesu li ta diploma ili dokaz o kvalifikaciji jednakovrijedni sveučilišnoj diplomi koja se zahtijeva na njezinu području.

(c) „zahtjevi u odnosu na kvalifikacije” znači bitni zahtjevi koji se odnose na sposobnost fizičke osobe za pružanje usluge te koje treba dokazati u svrhu dobivanja dozvole za pružanje usluge;

(d) „postupci dokazivanja kvalifikacija” znači administrativna ili postupovna pravila kojih se fizička osoba treba pridrža vati kako bi dokazala ispunjavanje zahtjeva u odnosu na kvalifikacije u svrhu dobivanja dozvole za pružanje usluge; te

(e) „nadležno tijelo” znači svaka središnja, regionalna ili lokalna vlada ili tijelo vlasti ili nevladino tijelo koje izvršava ovlasti koje su na njega prenijeli središnje, regionalne ili lokalne vlade ili tijela vlasti, koje odlučuje o izdavanju dozvole za pružanje usluge, uključujući putem poslovnog nastana, ili o dozvoli za pokretanje poslovne djelatnosti osim usluga.

Članak 220.

Uvjeti za izdavanje dozvola i kvalifikacije

1. Svaka stranka osigurava da se mjere u pogledu zahtjeva za izdavanje dozvola i postupaka izdavanja dozvola te zahtjeva u odnosu na kvalifikacije i postupaka dokazivanja kvalifikacija temelje na kriterijima kojima se isključuje mogućnost nadležnih tijela da ovlast ocjenjivanja izvršavaju na arbitraran način.

2. Kriteriji iz stavka 1. moraju biti:

(a) razmjerni cilju javne politike;

(b) jasni i nedvosmisleni;

(d) prethodno utvrđeni;

(e) unaprijed objavljeni; te

(f) transparentni i pristupačni.

3. Odobrenje ili dozvola izdaje se čim se utvrdi, na temelju primjerenog ispitivanja, da su ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja ili dozvole.

4. Svaka stranka održava ili osniva pravosudna, arbitražna ili upravne tijela ili postupke koji, na zahtjev pogođenog poduzetnika ili pružatelja usluge, omogućuju hitno preispitivanje administrativnih odluka koje utječu na poslovni nastan, prekogranično pružanje usluga ili privremenu prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga te, u slučajevima u kojima je to opravdano, odgovarajuća pravna sredstva protiv tih odluka. Ako takvi postupci ovise o agenciji nadležnoj za donošenje predmetne upravne odluke, svaka stranka osigurava da postupci doista jamče objektivno i nepristrano preispitivanje.

5. Ako je broj dozvola dostupnih za određenu djelatnost ograničen zbog nestašice dostupnih prirodnih resursa ili tehničkog kapaciteta, svaka stranka primjenjuje postupak odabira potencijalnih kandidata kojim se u potpunosti jamče nepristranost i transparentnost, posebno uključujući primjereno obavješćivanje javnosti o pokretanju, provedbi i ishodu postupka.

6. Podložno odredbama ovog članka, svaka stranka pri utvrđivanju pravila za postupak odabira može uzeti u obzir ciljeve javne politike, uključujući pitanja zdravlja, sigurnosti, zaštite okoliša i očuvanja kulturne baštine.

Članak 221.

Postupci izdavanja dozvola i dokazivanja kvalifikacija

1. Postupci izdavanja dozvola i dokazivanja kvalifikacija moraju biti jasni, unaprijed javno objavljeni i uređeni na način da se podnositeljima zahtjeva jamči objektivna i nepristrana obrada njihova zahtjeva.

2. Postupci i formalnosti izdavanja dozvola i dokazivanja kvalifikacija moraju biti što jednostavniji i ne smiju neoprav dano otežavati niti odgađati pružanje usluge. Bilo kakve naknade za izdavanje dozvola (1) koje podnositelji zahtjeva mogu biti dužni platiti u vezi sa svojim zahtjevom trebale bi biti primjerene i razmjerne trošku predmetnih postupaka izdavanja dozvola.

3. Svaka stranka osigurava da su odluke i postupci nadležnih tijela u postupku izdavanja dozvola ili odobrenja nepri strani u odnosu na sve podnositelje zahtjeva. Nadležno bi tijelo svoju odluku trebalo donijeti na nepristran način i ne bi trebalo biti odgovorno pružateljima usluga za koje se traži dozvola ili odobrenje.

4. Ako za podnošenje zahtjeva postoje određeni rokovi, podnositelju zahtjeva osigurava se razuman rok za podno šenje zahtjeva. Nadležno tijelo pokreće obradu zahtjeva bez nepotrebnog odgađanja. Zahtjeve prema mogućnosti treba prihvaćati u elektroničkom obliku pod istim uvjetima u odnosu na vjerodostojnost kao u slučaju podnošenja dokumen tacije u papirnatom obliku.

5. Svaka stranka osigurava dovršetak obrade zahtjeva, uključujući donošenje konačne odluke, u razumnom roku od podnošenja potpunog zahtjeva. Svaka stranka nastoji odrediti uobičajeni rok za obradu zahtjeva.

6. Nadležno tijelo, u razumnom roku od primitka zahtjeva koji smatra nepotpunim, obavješćuje o tome podnositelja zahtjeva te, u mjeri u kojoj je to moguće, utvrđuje dodatne informacije potrebne za dopunu zahtjeva i pruža priliku za ispravljanje nedostataka.

7. Ovjerene preslike treba prihvatiti, ako je to moguće, umjesto originalnih dokumenata.

8. Ako nadležno tijelo odbije zahtjev, podnositelja zahtjeva obavješćuje se u pisanom obliku i bez nepotrebnog odga đanja. Podnositelja zahtjeva u načelu se, na zahtjev, obavješćuje i o razlozima odbijanja zahtjeva te o roku za podnošenje žalbe protiv te odluke.

9. Svaka stranka osigurava da dozvola ili odobrenje nakon dodjele počne proizvoditi učinke bez nepotrebnog odga đanja u skladu s uvjetima koji su u njima određeni.

Pododjeljak 2.

Odredbe opće pr imjene

Članak 222.

Uzajamno priznavanje

1. Ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da od fizičkih osoba zahtijeva potrebni dokaz o kvalifikaciji i/ili radno iskustvo koji su predviđeni za predmetno područje djelatnosti na području na kojem se usluga pruža.

2. Svaka stranka potiče mjerodavna stručna tijela da Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu kako je određeno u članku 438. stavku 4. dostave preporuke o uzajamnom priznavanju, kako bi poduzetnici i pružatelji usluga ispunili, u cijelosti ili djelomično, kriterije stranaka za izdavanje odobrenja i dozvola poduzetnicima i pružateljima usluga, a posebno pružateljima profesionalnih usluga, te za njihov rad i certificiranje.

3. Po primitku preporuke iz stavka 2. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu u razumnom roku preispituje tu preporuku u cilju utvrđivanja je li ona u skladu s ovim Sporazumom te, na temelju informacija iz prepo ruke, procjenjuje posebno:

(a) mjeru u kojoj su norme i kriteriji koje svaka stranka primjenjuje na izdavanje odobrenja i dozvola pružateljima usluga i poduzetnicima te za njihov rad i certificiranje konvergentni; te

(b) moguću gospodarsku vrijednost Sporazuma o uzajamnom priznavanju.

(1) Naknade za izdavanje dozvole ne uključuju plaćanja za dražbu, javni natječaj ili druga nediskriminirajuća sredstva za dodjelu koncesija ili obvezni doprinosi za pružanje univerzalne usluge.

4. Ako su ti zahtjevi ispunjeni Xxxxx za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu utvrđuje nužne korake za pregovaranje. Zatim stranke putem svojih nadležnih tijela započinju pregovore o Sporazumu o uzajamnom priznavanju.

5. Svaki Sporazum o uzajamnom priznavanju iz stavka 4. ovog članka mora biti u skladu s relevantnim odredbama Sporazuma o WTO-u, a posebno s člankom VII. GATS-a.

Članak 223.

Transparentnost i objava povjerljivih informacija

1. Svaka stranka bez odgađanja odgovara na sve zahtjeve druge stranke za određenim informacijama o svim njezinim mjerama opće primjene ili međunarodnim sporazumima koji se odnose na ovaj Sporazum ili na njega utječu. Svaka stranka uspostavlja i najmanje jednu točku za upite preko koje se poduzetnicima i pružateljima usluga druge stranke, na zahtjev, pružaju pojedinačne informacije o svim takvim pitanjima. Stranke obavješćuju jedna drugu o točkama za upite u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Točke za upite ne moraju biti depozitari zakona i propisa.

2. Ničim u ovom Sporazumu ne zahtijeva se od stranaka da pružaju povjerljive informacije čija bi objava ometala provedbu zakona ili bi na drugi način bila suprotna javnom interesu ili bi nanijela štetu zakonitim trgovinskim intere sima određenih poduzeća, bilo javnih ili privatnih.

Pododjeljak 3.

R ačunalne usluge

Članak 224.

Dogovor o računalnim uslugama

1. Stranke postupaju u skladu s odredbama ovog članka u mjeri u kojoj je trgovina računalnim uslugama liberalizi rana u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja.

2. SKP (1) 84, šifra UN-a koja se koristi za opisivanje računalnih i povezanih usluga, obuhvaća osnovne funkcije koje se koriste za pružanje svih računalnih i povezanih usluga:

(a) računalni programi određeni kao nizovi naredbi koji su potrebni kako bi računala radila i komunicirala (uključujući njihov razvoj i provedbu);

(b) obrada i pohrana podataka; te

Razvojem tehnologije došlo je do povećane ponude tih usluga u obliku grupe ili paketa povezanih usluga koji može uključivati neke ili sve navedene osnovne funkcije. Na primjer, kod usluga poput iznajmljivanja diskovnog prostora na poslužitelju internetskih stranica ili domene, usluge potrage za podatcima (data mining) i umreženih računalnih sustava svaka se sastoji od kombinacije osnovnih funkcija računalnih usluga.

3. Računalne i povezane usluge, bez obzira na to pružaju li se preko mreže, uključujući internet, uključuju sve usluge koje pružaju:

(a) savjetovanje, strategiju, analizu, planiranje, specifikaciju, dizajn, razvoj, instalaciju, provedbu, integraciju, ispitivanje, uklanjanje grešaka (bugova), ažuriranje, podršku, tehničku pomoć ili upravljanje računalima ili računalnim progra mima ili za računala ili računalne programe;

(1) SKO znači Središnja klasifikacija proizvoda kako je utvrđena u Statističkom uredu UN-a, Statistički dokumenti, serija M, br. 77, CPC prov, 1991.

(b) računalne programe utvrđene kao nizove naredbi koji su potrebni za rad i komuniciranje računala (njih samih ili u njima), kao i savjetovanje, strategiju, analizu, planiranje, specifikaciju, dizajn, razvoj, instalaciju, provedbu, integraciju, ispitivanje, uklanjanje grešaka (bugova), ažuriranje, prilagodbu, održavanje, podršku, tehničku pomoć, upravljanje računalima ili računalnim programima ili za računala ili računalne programe;

(d) održavanje i popravak uredskih strojeva i opreme, uključujući računala; ili

(e) usluge osposobljavanja osoblja klijenata povezane s računalnim programima, računalima ili računalnim sustavima koje nisu razvrstane u drugu skupinu usluga.

4. Računalne i povezane usluge omogućuju pružanje drugih usluga (npr. bankarskih usluga) kako elektroničkim, tako i drugim sredstavima. Međutim, postoji bitna razlika između usluge omogućivanja (npr. iznajmljivanja diskovnog prostora na poslužitelju internetskih stranica ili aplikacije) i sadržaja ili osnovne usluge koja se pruža elektronički (npr. bankarske usluge). U takvim slučajevima sadržaj ili osnovna usluga nije uključena u CPC 84.

Pododjeljak 4.

Pošt anske i kur irske usluge

Članak 225.

Područje primjene i definicije

1. Ovim se pododjeljkom utvrđuju načela regulatornog okvira za sve poštanske i kurirske usluge liberalizirane u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisut nost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja.

2. Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja:

(a) „dozvola” znači odobrenje koje je pojedinačnom pružatelju dalo regulatorno tijelo, a koje se zahtijeva prije pružanja određene usluge;

(b) „univerzalna usluga” znači trajno pružanje poštanske usluge određene kvalitete na cjelokupnom području stranke po cijenama koje su pristupačne svim korisnicima.

Članak 226.

Sprečavanje prakse protivne tržišnom natjecanju u sektoru poštanskih i kurirskih usluga

Odgovarajuće mjere održavaju se ili uvode kako bi se spriječilo sudjelovanje u praksi protivnoj tržišnom natjecanju ili nastavak takve prakse od strane pružatelja usluga koji, zbog korištenja svojeg položaja na tržištu, imaju sposobnost poje dinačno ili zajednički bitno utjecati na uvjete sudjelovanja (s obzirom na cijenu i ponudu) na relevantnom tržištu poštan skih i kurirskih usluga.

Članak 227.

Univerzalna usluga

Svaka stranka ima pravo utvrditi vrstu obveze univerzalne usluge koju želi zadržati. Takve se obveze neće same po sebi smatrati protivnima tržišnom natjecanju, pod uvjetom da se njima upravlja na transparentan, nediskriminirajući i konku rentski neutralan način te da one ne predstavljaju veće opterećenje nego što je potrebno za vrstu univerzalne usluge koju određuje stranka.

Članak 228.

Dozvole

1. Dozvola se može zahtijevati samo za usluge iz područja primjene univerzalne usluge.

2. Ako je dozvola potrebna, javno je dostupno sljedeće:

(a) svi kriteriji za izdavanje dozvole i uobičajeni rok potreban za donošenje odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole; i

(b) načini i uvjeti za izdavanje dozvole.

3. Podnositelja zahtjeva se, na njegov zahtjev, obavješćuje o razlozima za uskraćivanje dozvole. Svaka će stranka uspostaviti žalbeni postupak putem neovisnog tijela. Taj će postupak bit transparentan, nediskriminirajući i utemeljen na objektivnim kriterijima.

Članak 229.

Neovisnost regulatornog tijela

Regulatorno tijelo pravno je odvojeno od svih pružatelja poštanskih i kurirskih usluga i nije im odgovorno. Odluke i postupci regulatornog tijela nepristrani su u odnosu na sve sudionike na tržištu.

Članak 230.

Postupno približavanje

Svaka stranka prepoznaje važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Republike Moldove popisu pravne stečevine Unije određenom u Prilogu XXVIII.C ovom Sporazumu.

Pododjeljak 5.

Elektroničke komunikacijske mreže i usluge

Članak 231.

Područje primjene i definicije

1. Ovim se pododjeljkom utvrđuju načela regulatornog okvira za sve elektroničke komunikacijske usluge liberalizirane na temelju odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja.

(a) „elektroničke komunikacijske usluge” znači sve usluge koje se sastoje, u potpunosti ili uglavnom, od prijenosa signala na elektroničkim komunikacijskim mrežama, uključujući telekomunikacijske usluge i usluge prijenosa u mrežama za emitiranje. Te usluge ne uključuju usluge pružanja ili izvršavanja uredničke kontrole nad prenesenim sadržajem, uz upotrebu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluge;

(b) „javna komunikacijska mreža” znači elektronička komunikacijska mreža koja u potpunosti ili uglavnom služi za pružanje javno dostupnih usluga elektroničke komunikacije;

(c) „elektronička komunikacijska mreža” znači sustavi prijenosa i, kada je to primjenjivo, oprema za komutiranje i usmjeravanje i druga sredstva koja dopuštaju prijenos signala žičanim, radijskim, optičkim ili drugim elektromagnet skim sredstvima, uključujući satelitske mreže, nepokretne (fiksna mreža s komutacijom kanala i paketa, uključujući internet) i pokretne zemaljske mreže te sustavi električnih kabela, u mjeri u kojoj se upotrebljavaju u svrhu prijenosa signala, mreže za radijsko i televizijsko emitiranje te mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu odaslane informa cije;

(d) „regulatorno tijelo” u sektoru elektroničke komunikacije znači tijelo ili tijela zadužena za uređivanje elektroničke komunikacije iz ovog poglavlja;

(e) smatra se da pružatelj usluga ima „znatnu tržišnu snagu” ako, pojedinačno ili zajedno s drugima, zauzima položaj jednakovrijedan vladajućem položaju, odnosno položaj gospodarske snage koji mu omogućuje da se u znatnoj mjeri ponaša neovisno u odnosu na konkurente, klijente i naposljetku potrošače;

(f) „međusobno povezivanje” znači fizičko i/ili logičko povezivanje javnih komunikacijskih mreža kojima se koristi isti ili neki drugi pružatelj usluga kako bi se korisnicima jednog pružatelja usluga omogućila komunikacija s korisnicima tog istog ili drugog pružatelja usluga ili kako bi se ostvario pristup uslugama drugog pružatelja usluga. Usluge mogu pružati uključene stranke ili druge stranke koje imaju pristup mreži. Međusobno povezivanje posebna je vrsta pristupa koja se primjenjuje između operatera javnih mreža;

(g) „univerzalna usluga” znači niz usluga određene kvalitete koje su dostupne svim korisnicima na području stranke, bez obzira na njihov zemljopisni položaj i po pristupačnoj cijeni. O njezinu opsegu i provedbi odlučuje svaka stranka;

(h) „pristup” znači ostvarivanje dostupnosti opreme i/ili usluga drugom pružatelju usluga, pod određenim uvjetima, na isključivoj ili neisključivoj osnovi, radi pružanja usluga elektroničke komunikacije. Time je, između ostalog, obuh vaćen pristup elementima mreže i povezanoj opremi, što može obuhvaćati priključenje opreme s pomoću nepo kretnih ili pokretnih veza (to posebno uključuje pristup lokalnoj petlji, opremi i uslugama potrebnima za pružanje usluga preko lokalne petlje), pristup fizičkoj infrastrukturi, uključujući zgrade, kabelsku kanalizaciju i antenske stupove; pristup odgovarajućim programskim sustavima, uključujući sustave za operativnu potporu; pristup susta vima za pretvaranje brojeva ili sustavima istovjetne funkcionalnosti; pristup nepokretnim i pokretnim mrežama, posebno za roaming; pristup sustavima uvjetovanog pristupa za usluge digitalne televizije; pristup uslugama virtualne mreže;

i. „krajnji korisnik” znači korisnik koji ne stavlja na raspolaganje javne komunikacijske mreže niti pruža javno dostupne usluge elektroničke komunikacije;

(j) „lokalna petlja” znači fizički vod koji povezuje priključnu točku mreže u prostoru pretplatnika s glavnim razdjel nikom ili drugom odgovarajućom opremom u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži.

Članak 232.

Regulatorno tijelo

1. Svaka stranka osigurava pravnu odvojenost regulatornih tijela za usluge elektroničke komunikacije od svih pruža telja usluga elektroničke komunikacije i funkcionalnu neovisnost o njima. Ako stranka zadrži vlasništvo ili nadzor nad pružateljem usluga koji stavlja na raspolaganje elektroničke komunikacijske mreže ili pruža usluge javne komunikacije, ta stranka osigurava djelotvorno strukturno razdvajanje regulatorne funkcije od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili nadzorom.

2. Svaka stranka osigurava da regulatorno tijelo ima dovoljne ovlasti za uređivanje sektora. Zadaće regulatornog tijela objavljuju se javno, u lako dostupnom i jasnom obliku, a posebno ako su te zadaće dodijeljene najmanje dvama tijelima.

3. Svaka stranka osigurava da odluke i postupci regulatornih tijela budu nepristrani u odnosu na sve sudionike na tržištu i transparentni.

4. Regulatorno tijelo ovlašteno je analizirati relevantna tržišta proizvoda i usluga koja podliježu ex xxxx regulaciji. Ako regulatorno tijelo prema članku 234. ovog Sporazuma mora odlučiti o uvođenju, održavanju, izmjeni ili povlačenju obveze, ono to čini na temelju analize tržišta kojom se utvrđuje postoji li na relevantnom tržištu djelotvorno tržišno natjecanje.

5. Ako utvrdi da na relevantnom tržištu ne postoji djelotvorno tržišno natjecanje, regulatorno tijelo utvrđuje i odre đuje pružatelje usluga sa znatnom tržišnom snagom na tom tržištu i prema potrebi uvodi, održava ili mijenja određene regulatorne obveze iz članka 234. ovog Sporazuma. Ako zaključi da na tržištu postoji djelotvorno tržišno natjecanje, regulatorno tijelo ne uvodi niti održava regulatorne obveze iz članka 234. ovog Sporazuma.

6. Svaka stranka osigurava da pružatelj usluga na kojeg se odnosi odluka regulatornog tijela ima pravo žalbe protiv te odluke žalbenom tijelu koje je neovisno od stranaka uključenih u donošenje odluke. Svaka stranka osigurava da se na

odgovarajući način u obzir uzme meritum predmeta. Odluka regulatornog tijela ostaje na snazi do ishoda žalbe, osim ako žalbeno tijelo odluči drukčije. Ako žalbeno tijelo nije tijelo sudbene naravi, njegove se odluke uvijek obrazlažu u pisanom obliku i podliježu preispitivanju od strane nepristranog i neovisnog sudbenog tijela. Odluke koje donesu žalbena tijela djelotvorno se izvršavaju.

7. Ako regulatorna tijela namjeravaju poduzeti mjere u vezi s odredbama ovog pododjeljka koje znatno utječu na određeno tržište, svaka stranka osigurava da regulatorna tijela u razumnom roku omoguće zainteresiranim stranama očitovanje o predloženim mjerama. Regulatorna tijela objavljuju svoje postupke savjetovanja. Rezultati postupka savjeto vanja stavljaju se na raspolaganje javnosti, osim u slučaju povjerljivih informacija.

8. Svaka stranka osigurava da pružatelji usluga koji stavljaju na raspolaganje elektroničke komunikacijske mreže i pružaju elektroničke komunikacijske usluge dostave sve informacije, uključujući financijske informacije, koje su potrebne regulatornim tijelima kako bi osigurala usklađenost s odredbama ovog pododjeljka ili odlukama donesenima na temelju ovog pododjeljka. Ti pružatelji usluga dostavljaju informacije bez odgađanja, na zahtjev i u skladu s rokovima i razinom detaljnosti koju zahtijeva regulatorno tijelo. Informacije koje zahtijeva regulatorno tijelo moraju biti razmjerne izvrša vanju te zadaće. Regulatorno tijelo mora obrazložiti zahtjev za dostavu informacija.

Članak 233.

Odobrenje za pružanje usluga elektroničke komunikacije

1. Svaka stranka osigurava da se pružanje usluga, koliko god je to moguće, odobrava na temelju same obavijesti.

2. Svaka stranka osigurava da se za rješavanje pitanja dodjele brojeva i frekvencija može zahtijevati dozvola. Načini i uvjeti izdavanja tih dozvola se objavljuju.

3. Ako je dozvola potrebna, svaka stranka osigurava:

(a) objavu svih kriterija za izdavanje dozvole i uobičajen rok za donošenje odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole;

(b) da se podnositelja zahtjeva, na njegov zahtjev, u pisanom obliku obavijesti o razlozima uskraćivanja dozvole;

(d) da naknade za izdavanje dozvole (1) koje stranka zahtijeva za izdavanje dozvole ne premašuju administrativne troškove koji obično nastaju pri upravljanju dozvolama koje se već primjenjuju, nadzoru nad njima i njihovoj provedbi. Naknade za izdavanje dozvole za uporabu radijskog spektra i resursa za dodjelu brojeva ne podliježu zahtjevima ovog stavka.

Članak 234.

Pristup i međusobno povezivanje

1. Svaka stranka osigurava da svi pružatelji usluga s odobrenjem za pružanje usluga elektroničke komunikacije imaju pravo i obvezu pregovarati o pristupu i međusobnom povezivanju s pružateljima javno dostupnih elektroničkih komuni kacijskih mreža i usluga. Pristup i međusobno povezivanje u načelu treba dogovoriti na temelju poslovnih pregovora između dotičnih pružatelja usluga.

2. Svaka stranka osigurava da se pružatelji usluga koji tijekom postupka pregovora o aranžmanima međusobnog povezivanja dobiju informacije od drugog pružatelja usluga tim informacijama koriste isključivo u svrhu u koju su im one dostavljene te da u svakom trenutku poštuju povjerljivost prenesenih ili pohranjenih informacija.

3. Ako se u skladu s člankom 232. ovog Sporazuma utvrdi da na relevantnom tržištu ne postoji djelotvorno tržišno natjecanje, svaka stranka osigurava da regulatorno tijelo ima ovlast pružatelju usluga koji je određen kao pružatelj usluga sa znatnom tržišnom snagom odrediti jednu od sljedećih obveza, ili više njih, u odnosu na međusobno povezivanje i/ili pristup:

(a) obvezu nediskriminacije kako bi se osiguralo da operater u istovjetnim okolnostima primijeni istovjetne uvjete na druge pružatelje usluga koji pružaju istovjetne usluge te da drugima pruži usluge i informacije pod jednakim uvje tima i uz jednaku razinu kvalitete koje primjenjuje kada pruža vlastite usluge, odnosno usluge vlastitih društava kćeri ili partnera;

(1) U naknade za izdavanje dozvole nisu uključena plaćanja za dražbu, javni natječaj ili druga nediskriminirajuća sredstva za dodjelu konce sija ili obvezni doprinosi za pružanje univerzalne usluge.

(b) obvezu vertikalno integriranog poduzeća da ima transparentne veleprodajne cijene i interne transferne cijene kada vrijedi obveza nediskriminacije ili preventivna zabrana nepoštenog subvencioniranja između cjenovnih zona. Regula torno tijelo može odrediti format i računovodstvenu metodologiju koje treba primijeniti;

(c) obveze ispunjavanja opravdanih zahtjeva za pristup određenim mrežnim elementima i povezanoj opremi te njihovu upotrebu, uključujući pristup izdvojenoj lokalnoj petlji, između ostalog, u situacijama u kojima regulatorno tijelo smatra da bi uskraćivanje pristupa ili određivanje neopravdanih načina postupanja i uvjeta sa sličnim učinkom sprije čilo razvoj održivog konkurentnog tržišta na maloprodajnoj razini ili da to ne bi bilo u interesu krajnjeg korisnika.

Regulatorna tijela mogu obveze iz ove točke povezati s uvjetima koji uključuju poštenje, opravdanost i pravodob nost;

(d) obvezu osiguranja posebnih usluga na veleprodajnoj osnovi za distribuciju putem trećih osoba; obvezu omogući vanja otvorenog pristupa tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za inte roperabilnost usluga ili usluge virtualne mreže; obvezu osiguravanja zajedničkog korištenja opreme ili drugog oblika zajedničkog korištenja opreme, uključujući kanalizaciju, zgrade ili antenske stupove; obvezu osiguravanja određenih usluga potrebnih da se korisnicima osigura interoperabilnost usluga s kraja na kraj, uključujući opremu za usluge inteligentne mreže; obvezu osiguravanja pristupa sustavima za operativnu potporu ili sličnim programskim susta vima potrebnima da se osigura pošteno tržišno natjecanje u pružanju usluga; te obvezu međusobnog povezivanja mreža ili mrežne opreme.

Regulatorna tijela mogu obveze iz ove točke povezati s uvjetima koji uključuju poštenje, opravdanost i pravodob nost;

(e) obveze koje se odnose na povrat troškova i nadzor cijena, uključujući obveze za troškovnu usmjerenost cijena i obveze koje se odnose na sustave obračuna troškova, za pružanje određenih vrsta međusobnog povezivanja i/ili pristupa, u situacijama u kojima analiza tržišta ukaže na to da nedostatak djelotvornog tržišnog natjecanja znači da bi određeni operater mogao na štetu krajnjih korisnika zadržati pretjerano visoke cijene ili primijeniti rezanje cijena protivno tržišnom natjecanju (price squeeze).

Regulatorna tijela uzimaju u obzir ulaganje operatera i omogućuju mu prihvatljivu stopu povrata uloženog adekvatnog kapitala, uzimajući u obzir postojeće rizike;

(f) obvezu objavljivanja određenih obveza koje je regulatorno tijelo odredilo pružateljima usluga utvrđivanjem odre đenih tržišta proizvoda/usluga i zemljopisnih tržišta. Ažurirane informacije, pod uvjetom da nisu povjerljive i ne ugoržavaju poslovne tajne, objavljuju se na način koji svim zainteresiranim stranama jamči jednostavan pristup tim informacijama;

(g) obveze transparentnosti prema kojima se od operatera zahtijeva da objave određene informacije, a posebno ako operater ima obvezu nediskriminacije, regulatorno tijelo može tražiti od tog operatera da objavi referentnu ponudu koja je dovoljno izdvojena kako bi se osiguralo da pružatelji usluga ne plaćaju za opremu koja nije potrebna za traženu uslugu, navodeći pritom opis relevantnih ponuda raščlanjenih na komponente u skladu s potrebama tržišta te navodeći povezane načine i uvjete, uključujući cijene.

4. Svaka stranka osigurava da se pružatelj usluga koji zahtijeva međusobno povezivanje s pružateljem usluga koji je označen kao pružatelj usluga sa znatnom tržišnom snagom može, u bilo kojem trenutku ili nakon primjerenog razdoblja koje se javno objavljuje, obratiti neovisnom nacionalnom tijelu, koje može biti regulatorno tijelo iz članka 231. stavka 2. točke (d) ovog Sporazuma, radi rješavanja sporova povezanih s načinima i uvjetima međusobnog povezivanja i/ili pristupa.

Članak 235.

Ograničeni resursi

1. Svaka stranka osigurava da se svi postupci za dodjelu ograničenih resursa i njihovu upotrebu, uključujući frekven cije, brojeve i pravo puta, provode na objektivan, razmjeran, pravodoban, transparentan i nediskriminirajući način. Objavljuje se trenutačno stanje dodijeljenih frekvencijskih pojaseva, ali nije potrebno detaljno utvrđivanje frekvencija koje su dodijeljene za posebnu državnu svrhu.

2. Svaka stranka osiguravaju djelotvorno upravljanje radijskim frekvencijama za elektroničke komunikacijske usluge na svojim područjima u cilju osiguravanja djelotvorne i učinkovite upotrebe spektra. Ako potražnja za određenim frek vencijama premaši njihovu dostupnost, odgovarajući i transparentni postupci primjenjuju se pri dodjeli tih frekvencija kako bi se optimizirala njihova upotreba i olakšao razvoj tržišnog natjecanja.

3. Svaka stranka osigurava da se regulatornom tijelu povjeri dodjela nacionalnih resursa za dodjelu brojeva i uprav ljanje nacionalnim planovima za dodjelu brojeva.

4. Ako lokalna tijela zadrže vlasništvo ili kontrolu nad pružateljima usluga koji upravljaju javnim komunikacijskim mrežama i/ili uslugama, potrebno je osigurati djelotvorno strukturno razdvajanje funkcije odgovorne za dodjelu prava puta od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili kontrolom.

Članak 236.

Univerzalna usluga

1. Svaka stranka ima pravo utvrditi vrstu obveza univerzalne usluge koje želi zadržati.

2. Takve se obveze neće same po sebi smatrati protivnima tržišnom natjecanju, pod uvjetom da se s njima postupa na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način. Postupanje s tim obvezama mora biti neutralno i u pogledu tržišnog natjecanja te ne smije predstavljati veće opterećenje nego što je potrebno za vrstu univerzalne usluge koju odre đuje stranka.

3. Svaka stranka osiguravaju da su svi pružatelji usluga prihvatljivi za pružanje univerzalne usluge i da ni jedan pruža telj usluga nije unaprijed isključen. Određivanje se obavlja pomoću učinkovitog, transparentnog, objektivnog i nediskri minirajućeg mehanizma. Svaka stranka prema potrebi procjenjuje predstavlja li pružanje univerzalne usluge nepošteno opterećenje za organizaciju ili organizacije određene za pružanje univerzalne usluge. Ako je na temelju tog izračuna opravdano i uzimajući u obzir tržišnu korist koja bi pripala organizaciji koja nudi univerzalnu uslugu, regulatorno tijelo odlučuje o tome je li potreban mehanizam za naknadu štete dotičnom pružatelju ili dotičnim pružateljima usluga ili za podjelu neto troškova povezanih s obvezom pružanja univerzalne usluge.

4. Svaka stranka osigurava:

(a) dostupnost korisnicima imenika svih pretplatnika u tiskanom ili elektroničkom obliku, ili u oba oblika, i njihovo redovito ažuriranje, najmanje jedanput godišnje; te

(b) primjenu načela nediskriminacije od strane organizacija koje pružaju usluge iz točke (a) pri postupanju s informaci jama koje su im pružile druge organizacije.

Članak 237.

Prekogranično pružanje usluga elektroničke komunikacije

Nijedna stranka ne može od pružatelja usluge druge stranke kao uvjet za prekogranično pružanje usluge zahtijevati osni vanje poslovnog nastana, uspostavu bilo kojeg oblika prisutnosti niti da ima boravište na njezinom području.

Članak 238.

Povjerljivost informacija

Svaka stranka osigurava povjerljivost elektroničkih komunikacija i povezanih podataka o prometu putem javne elektro ničke komunikacijske mreže i pomoću javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, bez ograničavanja trgovine uslugama.

Članak 239.

Sporovi između pružatelja usluga

1. Svaka stranka osigurava da u slučaju spora između pružatelja usluga elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga u vezi s pravima i obvezama iz ovog poglavlja, predmetno regulatorno tijelo, na zahtjev bilo koje od stranaka, donese obvezujuću odluku o rješenju spora u najkraćem mogućem roku, a svakako u roku od četiri mjeseca.

2. Odluka regulatornog tijela se objavljuje uzimajući u obzir zahtjeve za povjerljivost poslovanja. Predmetni pružatelji usluga dobivaju cjelovito obrazloženje na kojemu se odluka temelji.

3. Ako se spor odnosi na prekogranično pružanje usluga, predmetna regulatorna tijela koordiniraju svoje napore kako bi došla do rješenja spora.

Članak 240.

Postupno približavanje

Svaka stranka prepoznaje važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Republike Moldove popisu pravne stečevine Unije određenom u Prilogu XXVIII.B ovom Sporazumu.

Pododjeljak 6.

Fina ncijske usluge

Članak 241.

Područje primjene i definicija

1. U ovom se odjeljku navode načela regulatornog okvira za sve financijske usluge liberalizirane u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba za potrebe poslovanja) ovog poglavlja.

2. Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba za potrebe poslovanja) ovog poglavlja:

(a) „financijska usluga” znači svaka usluga financijske naravi koju nudi pružatelj financijske usluge stranke. Financijskim uslugama obuhvaćene su sljedeće djelatnosti:

i. osiguranje i usluge povezane s osiguranjem:

1. izravno osiguranje (uključujući suosiguranje):

(a) životno;

(b) neživotno;

2. reosiguranje i retrocesija;

3. posredovanje u osiguranju, kao što su brokeri i agencije; i

4. pomoćne usluge povezane s osiguranjem, kao što su usluge savjetovanja, aktuarske usluge, usluge procjene rizika i usluge obrade odštetnih zahtjeva;

ii. bankarske i druge financijske usluge (osim osiguranja):

1. primanje pologa i drugih povratnih sredstava od javnosti;

2. davanje zajmova svih vrsta, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite, faktoring i financiranje komercijalnih transakcija;

3. financijski leasing;

4. sve usluge plaćanja i prijenosa novca, uključujući kreditne kartice, kartice s odgođenom naplatom (charge cards) i debitne kartice, putničke čekove te bankovne mjenice;

5. jamstva i obveznice;

6. trgovanje za vlastiti račun ili za račun klijenta, na burzi, vanburzovnom tržištu ili na neki drugi način:

(a) instrumentima tržišta novca (uključujući čekove, mjenice, certifikate o depozitu);

(b) deviznim sredstvima;

(d) instrumentima tečaja i kamatnim instrumentima, uključujući proizvode kao što su zamjene (swap) i ugovori s terminskim tečajem (forward rate agreements);

(e) prenosivim vrijednosnim papirima; i

(f) drugim prenosivim instrumentima i financijskom imovinom, uključujući monetarno zlato;

7. sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući prvotno izdavanje i plasiranje u svojstvu financijskog posrednika (javnog ili privatnog) te pružanje usluga povezanih s takvim izdavanjima;

8. brokerski novčani poslovi;

9. upravljanje imovinom, na primjer upravljanje gotovinom ili portfeljem, svi oblici zajedničkog upravljanja ulaganjima, upravljanje mirovinskim fondovima, usluge skrbništva, usluge polaganja i fiducijarne usluge;

10. usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, uključujući vrijednosne papire, izvedenice i druge prenosive instrumente;

11. pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa;

12. savjetodavne, posredničke i druge pomoćne financijske usluge za sve djelatnosti navedene u točkama od (1.) do (11.), uključujući procjenu boniteta i analizu, istraživanja i savjetovanje u vezi s ulaganjem i portfeljima, savjetovanje o stjecanju i restrukturiranju te strategiji trgovačkih društava;

(b) „pružatelj financijske usluge” znači bilo koja fizička ili pravna osoba stranke koja želi pružati ili pruža financijske usluge. Izraz „pružatelj financijske usluge” ne uključuje javne subjekte;

i. vlada, središnja banka ili monetarno i financijsko tijelo stranke ili subjekt u vlasništvu ili pod kontrolom stranke, koji se pretežno bavi obavljanjem javnih funkcija ili djelatnosti u javne svrhe, što ne obuhvaća subjekte koji se pretežno bave pružanjem financijskih usluga uz tržišne uvjete; ili

ii. privatni subjekt, koji obavlja funkcije koje inače obavlja središnja banka ili monetarno i financijsko tijelo kada obavlja te funkcije;

(d) „nova financijska usluga” znači usluga financijske naravi, uključujući usluge povezane s postojećim i novim proizvo dima ili načinom dostave proizvoda, koju ne pruža ni jedan pružatelj financijske usluge na području stranke, nego se ona pruža na području druge stranke.

Članak 242.

Bonitetno izuzeće

1. Svaka stranka može donijeti ili održati mjere zbog bonitetnih razloga, kao što su:

(a) zaštita ulagača, deponenata, osiguranika ili osoba prema kojima pružatelj financijskih usluga ima fiducijarnu obvezu; i

(b) osiguravanje integriteta i stabilnosti financijskog sustava stranke.

2. Te mjere ne smiju predstavljati veće opterećenje od onog koje je potrebno radi postizanja njihova cilja te se njima ne smiju diskriminirati pružatelji financijskih usluga druge stranke u odnosu na istovjetne vlastite pružatelje financijskih usluga.

3. Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao zahtjev stranci da otkrije informacije koje se odnose na poslove i račune pojedinačnih klijenata ili bilo kakve povjerljive ili zaštićene informacije koje su u posjedu javnih subjekata.

Članak 243.

Djelotvorno i transparentno uređenje

1. Svaka stranka čini sve što je u njezinoj moći da bi sve zainteresirane osobe unaprijed obavijestila o bilo kakvoj mjeri opće primjene koju namjerava donijeti kako bi tim osobama omogućila da se očituju o mjeri. O toj se mjeri obavješćuje:

(a) službenom objavom; ili

(b) u drugom pisanom ili elektroničkom obliku.

2. Svaka stranka zainteresiranim osobama stavlja na raspolaganje svoje uvjete za ispunjavanje zahtjeva koji se odnose na pružanje financijskih usluga.

Na njegovo traženje, predmetna stranka obavješćuje podnositelja zahtjeva o statusu njegova zahtjeva. Ako predmetna stranka želi da joj podnositelj zahtjeva dostavi dodatne informacije, o tome ga obavješćuje bez nepotrebnog odgađanja.

3. Svaka stranka čini sve što je u njezinoj moći da na svojem području osigura provedbu i primjenu međunarodno usuglašenih normi za uređenje sektora financijskih usluga i nadzor nad njim te za borbu protiv utaje i izbjegavanja poreza. Te međunarodno usuglašene norme su, između ostlog, Osnovna načela učinkovitoga bankarskog nadzora (Core Principle for Effective Banking Supervision) Baselskog odbora, Temeljna načela osiguranja (Insurance Core Principles) Međuna rodnog udruženja osigurateljnih nadzornih tijela, Ciljevi i načela uređenja vrijednosnih papira (Objectives and Principles of Securities Regulation) Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire, Sporazum o razmjeni informacija o poreznim pitanjima (Agreement on exchange of information on tax matters) OECD-a, Izjava o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe (Statement on Transparency and exchange of information for tax purposes) skupine G20 te Četr deset preporuka o pranju novca (Forty Recommendations on Money Laundering) i Devet posebnih preporuka o financiranju terorizma (Nine Special Recommendations on Terrorist Financing) Radne skupine za financijske aktivnosti.

Stranke primaju na znanje i Deset ključnih načela razmjene informacija (Ten Key Principles for Information Exchange) koja su proglasili ministri financija skupine zemalja G7 te će poduzeti sve korake potrebne kako bi pokušale primijeniti ta načela u svojim bilateralnim kontaktima.

Članak 244.

Nove financijske usluge

Svaka stranka pružatelju financijskih usluga druge stranke dopušta pružanje svih novih financijskih usluga koje su slične onoj vrsti usluga čije bi pružanje ta stranka, prema domaćem pravu i u istovjetnim okolnostima, dopustila svojim pruža teljima financijskih usluga. Stranka može odrediti pravni oblik putem kojeg se usluga može pružati i može zahtijevati ishođenje odobrenja za pružanje te usluge. Ako se zahtijeva ishođenje takvog odobrenje, odluka se donosi u razumnom roku, a odobrenje može biti uskraćeno samo zbog bonitetnih razloga.

Članak 245.

Obrada podataka

1. Svaka stranka dopušta pružatelju financijskih usluga druge stranke prijenos informacija u elektroničkom ili drugom obliku, na njezino područje i iz njega, radi obrade podataka, ako je ta obrada potrebna za redovito poslovanje tog pruža telja financijskih usluga.

2. Svaka stranka donosi odgovarajuće zaštitne mjere za zaštitu privatnosti, temeljnih prava i slobode pojedinaca, posebno u pogledu prijenosa osobnih podataka.

Članak 246.

Posebne iznimke

1. Ništa u ovom poglavlju ne tumači se na način da sprečava stranku, uključujući njezine javne subjekte, da na svojem području isključivo ona obavlja djelatnosti ili pruža usluge koje su dio javnih mirovinskih planova ili zakonom ustanov ljenih sustava socijalne sigurnosti, osim ako te djelatnosti mogu obavljati, kako je predviđeno domaćim propisima stranke, pružatelji financijskih usluga u konkurenciji s javnim subjektima ili privatnim institucijama.

2. Ništa u ovom Sporazumu ne primjenjuje se na djelatnosti koje središnja banka ili monetarno tijelo ili bilo koji drugi javni subjekt obavljaju u provođenju monetarne ili tečajne politike.

3. Ništa u ovom poglavlju ne tumači se na način da sprečava stranku, uključujući njezine javne subjekte, da na svojem području isključivo ona obavlja djelatnosti ili pruža usluge za račun stranke ili za račun svojih javnih subjekata, ili uz njihovo jamstvo, ili uz uporabu financijskih sredstava.

Članak 247.

Samoregulatorne organizacije

Ako stranka zahtijeva članstvo ili sudjelovanje u samoregulatornoj organizaciji, burzi ili tržištu vrijednosnih papira ili budućnosnica, klirinškoj agenciji ili bilo kakvoj drugoj organizaciji ili udruženju, ili pristup njima za pružatelje financij skih usluga druge stranke, a da bi oni mogli pružati financijske usluge na jednakoj osnovi kao i pružatelji financijskih usluga te stranke, ili ako stranka tim subjektima izravno ili neizravno pruža povlastice ili pogodnosti u pružanju financij skih usluga, stranka osigurava poštovanje obveza iz članka 205. stavka 1. i članka 211. ovog Sporazuma.

Članak 248.

Klirinški i platni sustavi

Svaka stranka, pod uvjetima prema kojima se odobrava nacionalni tretman, pružateljima financijskih usluga druge stranke s poslovnim nastanom na njezinu području odobrava pristup platnim i klirinškim sustavima kojima upravljaju javni subjekti te službenim sustavima financiranja i refinanciranja koji su dostupni u uobičajenom tijeku redovitog poslo vanja. Namjera ovog članka nije omogućiti pristup sredstvima stranke namijenjenima za financiranje u krajnjoj nuždi.

Članak 249.

Postupno približavanje

Svaka stranka prepoznaje važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Republike Moldove međunarodnim normama najbolje prakse navedenima u članku 243. stavku 3. ovog Sporazuma kao i popisu pravne stečevine Unije određenom u Prilogu XXVIII.A ovom Sporazumu.

Pododjeljak 7.

Prometne usluge

Članak 250.

Područje primjene

U ovom se odjeljku navode načela povezana s liberalizacijom međunarodnih prometnih usluga u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Preko-granično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba za potrebe poslovanja) ovog poglavlja.

Članak 251.

Međunarodni pomorski promet

1. Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba za potrebe poslovanja) ovog poglavlja:

(a) „međunarodni pomorski promet” uključuje operacije prijevoza od vrata do vrata i multimodalne operacije prijevoza, koje znače prijevoz robe uz korištenje više od jednog načina prijevoza i uključuju pomorsku dionicu, koje se obav ljaju na temelju jedinstvene prijevozne isprave i u tu svrhu uključuje pravo na neposredno sklapanje ugovora s pružateljima drugih načina prijevoza;

(b) „usluge pretovara tereta u pomorstvu” znači djelatnosti koje obavljaju trgovačka društva za utovar i istovar plovila, uključujući poduzeća koja upravljaju terminalima, ali isključujući neposrednu djelatnost lučkih radnika, ako je ta radna snaga organizirana neovisno o trgovačkim društvima za utovar i istovar plovila ili trgovačkim društvima za upravljanje terminalima. Obuhvaćene djelatnosti uključuju organizaciju i nadzor:

i. utovara/istovara tereta na brod/s broda;

ii. privezivanja/odvezivanja tereta; i

iii. prijema/isporuke i pohrane tereta prije otpreme ili nakon istovara;

(c) „usluge carinjenja” (ili „usluge carinskog posredovanja”) znači djelatnosti koje se sastoje od obavljanja carinskih formalnosti u vezi s uvozom, izvozom ili provozom tereta za treću osobu, bez obzira na to predstavlja li ta usluga temeljnu djelatnost pružatelja usluga ili uobičajenu nadopunu njegove temeljne djelatnosti;

(d) „usluge stanica za kontejnere i privremenog skladištenja kontejnera” znači djelatnosti koje se sastoje od skladištenja kontejnera, na području luke ili u unutrašnjosti zemlje, radi njihova punjenja/pražnjenja, popravka ili pripreme za otpremu;

(e) „usluge pomorskih agencija” znači djelatnosti koje se sastoje od zastupanja u svojstvu agenta, na određenom zemljo pisnom području, poslovnih interesa jednog ili više brodara ili brodarskih društava radi:

i. stavljanja na tržište i prodaje usluga u pomorskom prometu i povezanih usluga, od izrade ponuda do izdavanja računa i teretnica u ime trgovačkih društava, dobavljanja i preprodaje potrebnih srodnih usluga, pripreme doku mentacije i pružanja poslovnih informacija;

ii. organiziranja, u ime trgovačkih društava, pristajanja brodova ili preuzimanja tereta kada je to potrebno;

(f) „usluge otpreme tereta” znači djelatnosti koje se sastoje od organiziranja i praćenja operacija otpreme u ime krcateljâ, dobavljanjem usluga prijevoza i povezanih usluga, pripremom dokumentacije i pružanjem poslovnih informacija;

(g) „usluge feeder-servisa” znači prethodni i daljnji prijevoz međunarodnog tereta morskim putem, a posebno prijevoz robe u kontejnerima, između luka koje se nalaze u stranci.

2. Kada je riječ o međunarodnom pomorskom prometu, svaka stranka je suglasna osigurati djelotvornu primjenu načela neograničenog pristupa teretu na komercijalnoj osnovi, slobodu pružanja međunarodnih pomorskih usluga, kao i nacionalni tretman u okviru pružanja takvih usluga.

S obzirom na postojeće razine liberalizacije između stranaka u međunarodnom pomorskom prometu:

(a) svaka stranka djelotvorno primjenjuju načelo neograničenog pristupa međunarodnim pomorskim tržištima i trgovini na komercijalnoj i nediskriminirajućoj osnovi;

(b) svaka stranka brodovima koji plove pod zastavom druge stranke ili kojima upravljaju pružatelji usluga druge stranke odobrava tretman koji nije nepovoljniji od onoga koji odobrava svojim brodovima ili brodovima trećih zemalja, ovisno o tome koji je tretman povoljniji, s obzirom na, između ostalog, pristup lukama, korištenje infrastrukture i lučkih usluga te pomoćnih pomorskih usluga kao i s tim povezane naknade i davanja, carinske objekte i određivanje pristaništa i uređaja za utovar i istovar.

3. Stranke pri primjeni tih načela:

(a) ne uključuju dogovore o raspodjeli tereta u buduće sporazume s trećim zemljama o uslugama u pomorskom prometu, uključujući prijevoz suhog i tekućeg rasutog tereta i linijski promet, a ako takvi dogovori o raspodjeli tereta postoje u ranijim sporazumima, otkazuju ih u razumnom roku; i

(b) nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, ukidaju sve i suzdržavaju se od uvođenja bilo kakvih jednostranih mjera i upravnih, tehničkih i drugih prepreka koje bi mogle predstavljati prikriveno ograničenje ili imati diskriminirajuće učinke na slobodno pružanje usluga u međunarodnom pomorskom prometu.

4. Svaka stranka pružateljima usluga u međunarodnom pomorskom prometu druge stranke dopušta da imaju poslovne jedinice na njezinu području pod uvjetima poslovnog nastana i poslovanja koji nisu nepovoljniji od onih koje odobravaju vlastitim pružateljima usluga ili onima iz trećih zemalja, ovisno o tome koji su povoljniji.

5. Svaka stranka pružateljima usluga u pomorskom prometu druge stranke pod razumnim i nediskriminirajućim uvje tima u luci osigurava sljedeće usluge: peljarenje, tegljenje i pomoć pri tegljenju, opskrbu hranom, gorivom i vodom, prikupljanje otpada i zbrinjavanje balastnih voda, usluge lučke kapetanije, pomoć pri navigaciji, operativne obalne usluge nužne za operativnost broda, uključujući komunikacije, opskrbu vodom i električnom energijom, usluge hitnih popra vaka, sidrenje, privez i privezivačke usluge.

6. Svaka stranka dopušta prijevoz opreme poput praznih kontejnera, koji se ne prevoze kao teret uz plaćanje, između luka države članice ili između luka Republike Moldove.

7. Svaka stranka, uz odobrenje nadležnog tijela, dopušta pružateljima usluga u međunarodnom pomorskom prometu druge stranke pružanje usluga feeder-servisa između njihovih nacionalnih luka.

Članak 252.

Zračni promet

Postupna liberalizacija zračnog prometa između stranaka, prilagođena njihovim uzajamnim komercijalnim potrebama i uvjetima uzajamnog pristupa tržištu, uređuje se u skladu sa Sporazumom o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica i Republike Moldove.

Članak 253.

Postupno približavanje

Svaka stranka prepoznaje važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Republike Moldove popisu pravne stečevine Unije određenom u Prilogu XXVIII.D ovom Sporazumu.

Odjeljak 6.

Elektronička trgovina

Pododjeljak 1. Opće odredbe Članak 254.

Cilj i načela

1. Prepoznajući da elektronička trgovina otvara nove poslovne mogućnosti u brojnim sektorima, stranke su suglasne međusobno promicati razvoj elektroničke trgovine, posebno suradnjom u pogledu pitanja koja proizlaze iz elektroničke trgovine na temelju odredaba ovog poglavlja.

2. Stranke su suglasne da razvoj elektroničke trgovine mora u potpunosti biti usklađen s najvišim međunarodnim normama zaštite podataka kako bi se osiguralo povjerenje korisnika elektroničke trgovine.

3. Stranke su suglasne da se elektronički prijenosi smatraju pružanjem usluga, u smislu odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) ovog poglavlja, koje ne može biti podložno carini.

Članak 255.

Suradnja u području elektroničke trgovine

1. Stranke održavaju dijalog o regulatornim pitanjima povezanima s elektroničkom trgovinom, koji će se, između ostalog, baviti sljedećim pitanjima:

(a) priznavanjem certifikata za elektroničke potpise koji su izdani javnosti i olakšavanjem usluga prekograničnog certifi ciranja;

(b) odgovornošću pružatelja usluga posredovanja pri prijenosu ili pohrani informacija;

(d) zaštitom potrošača u području elektroničke trgovine; te

(e) svim drugim pitanjima relevantnima za razvoj elektroničke trgovine.

2. Ta suradnja može biti u obliku razmjene informacija o zakonodavstvu stranaka o tim pitanjima kao i o provedbi tog zakonodavstva.

Pododjeljak 2.

Odgovor nost posrednih pr užatelja usluga

Članak 256.

Korištenje uslugama posrednika

1. Stranke prepoznaju da se treće osobe mogu koristiti uslugama posrednika za djelatnosti kojima se čini povreda prava i osiguravaju mjere određene u ovom pododjeljku u odnosu na posredne pružatelje usluga.

2. Za potrebe članka 257. ovog Sporazuma „pružatelj usluga” znači pružatelj prijenosa, usmjeravanja ili povezivanja za potrebe digitalne internetske komunikacije između točaka koje je naveo korisnik te materijala koji je odabrao korisnik bez izmjene njegova sadržaja. Za potrebe članaka 258. i 259. ovog Sporazuma „pružatelj usluga” znači pružatelj ili operater infrastrukture za internetske usluge ili pristup mreži.

Članak 257.

Odgovornost posrednih pružatelja usluga: „obični prijenos”

1. Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od prijenosa informacija koje je pružio primatelj usluge u komunikacijskoj mreži, ili od osiguravanja pristupa komunikacijskoj mreži, svaka stranka osigurava da pružatelj usluge nije odgovoran za prenesene informacije pod uvjetom da pružatelj:

(a) ne započne prijenos;

(b) ne odabere primatelja prijenosa; i

2. Prijenos i osiguranje pristupa iz stavka 1. ovog članka uključuju automatsku, privremenu i prijelaznu pohranu prenesenih informacija u mjeri u kojoj se takav prijenos odvija isključivo radi izvršavanja prijenosa u komunikacijskoj mreži i pod uvjetom da te informacije nisu pohranjene dulje nego što je to opravdano potrebno za prijenos.

3. Ovaj članak ne utječe na mogućnost da, u skladu s pravnim sustavima stranaka, sud ili upravno tijelo od pružatelja usluge zatraži da prestane s povredom prava ili da je spriječi.

Članak 258.

Odgovornost posrednih pružatelja usluga: „privremena pohrana (caching)”

1. Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od prijenosa informacija koje je pružio primatelj usluge u komunikacijskoj mreži, svaka stranka osigurava da pružatelj usluge nije odgovoran za automatsku, privremenu i prije laznu pohranu tih informacija, obavljenu isključivo radi učinkovitijega daljnjeg prijenosa informacija drugim primate ljima usluge na njihov zahtjev, pod uvjetom da:

(a) pružatelj ne izmijeni informacije;

(b) pružatelj poštuje uvjete pristupa informacijama;

(c) pružatelj poštuje pravila o ažuriranju informacija koja su navedena na način koji je opće priznat i koristi se u indu striji;

(d) pružatelj ne ugrožava dopuštenu upotrebu tehnologije za prikupljanje podataka o korištenju informacija koja je opće priznata i koristi se u industriji; i

(e) pružatelj žurno djeluje kako bi uklonio ili kako bi onemogućio pristup informacijama koje je pohranio i to odmah nakon što sazna da su informacije na početnom izvoru prijenosa uklonjene iz mreže ili je pristup tim informacijama onemogućen ili da je sudsko ili upravno tijelo naložilo takvo uklanjanje ili onemogućivanje.

2. Ovaj članak ne utječe na mogućnost da, u skladu s pravnim sustavima stranaka, sud ili upravno tijelo od pružatelja usluge zatraži da prestane s povredom prava ili da je spriječi.

Članak 259.

Odgovornost posrednih pružatelja usluga: „iznajmljivanje diskovnog prostora (hosting)”

1. Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od pohranjivanja informacija koje je pružio primatelj usluge, svaka stranka osigurava da pružatelj usluge nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev primatelja usluge, pod uvjetom da:

(a) pružatelj nema stvarnih saznanja o nezakonitim radnjama ili informacijama te da mu, u vezi s odštetnim zahtjevima, nisu poznate činjenice ili okolnosti iz kojih je očito da je riječ o nezakonitim radnjama ili informacijama; ili

(b) pružatelj, nakon što dozna za to ili postane svjestan toga, žurno djeluje kako bi uklonio informacije ili onemogućio pristup informacijama.

2. Stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se ako primatelj usluge postupa na temelju ovlasti ili pod nadzorom pruža telja.

3. Ovaj članak ne utječe na mogućnost da, u skladu s pravnim sustavima stranaka, sud ili upravno tijelo od pružatelja usluge zatraži da prestane s povredom prava ili da je spriječi, niti utječe na mogućnost da stranke utvrde postupke kojima se uređuju uklanjanje informacija ili onemogućivanje pristupa informacijama.

Članak 260.

Nepostojanje opće obveze praćenja

1. Stranke pružateljima u vezi s pružanjem usluga obuhvaćenih člancima 257., 258. i 259. ovog Sporazuma ne nameću opću obvezu praćenja informacija koje prenose ili pohranjuju, kao ni opću obvezu aktivnog traženja činjenica ili okolnosti koje ukazuju na nezakonite radnje.

2. Stranke mogu utvrditi obveze pružatelja usluga informacijskog društva da hitno obavijeste nadležna javna tijela o poduzetim navodnim nezakonitim radnjama ili informacijama koje su pružili primatelji njihove usluge, ili obveze da nadležnim tijelima na njihov zahtjev dostave informacije koje omogućuju identifikaciju primatelja njihove usluge s kojima su sklopili sporazume o pohrani.

Odjeljak 7. Iznimke Članak 261. Opće iznimke

1. Ne dovodeći u pitanje opće iznimke određene u članku 466. ovog Sporazuma, odredbe ovog poglavlja i priloga XXVII.A i XXVII.E, XXVII.B i XXVII.F, XXVII.C i XXVII.G, XXVII.D i XXVII.H ovom Sporazumu podliježu iznim- kama predviđenima ovim člankom.

2. Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo proizvoljne ili neoprav- dane diskriminacije između zemalja u kojima prevladavaju slični uvjeti ili prikriveno ograničavanje poslovnog nastana ili prekograničnog pružanja usluga, ništa se u ovom poglavlju ne tumači na način da sprečava bilo koju stranku da donese ili izvrši mjere:

(a) potrebne radi zaštite javne sigurnosti ili javnog morala ili održavanja javnog reda;

(b) potrebne radi zaštite života ili zdravlja ljudi, životinja ili bilja;

(c) koje se odnose na zaštitu neobnovljivih prirodnih resursa ako se te mjere primjenjuju zajedno s ograničenjima za domaće ulagače ili domaće pružanje ili korištenje usluga;

(d) potrebne za zaštitu nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti;

(e) potrebne za osiguravanje usklađenosti sa zakonima ili propisima koji su u skladu s odredbama ovog poglavlja, uklju- čujući one koje se odnose na:

i. sprečavanje obmanjujuće i prijevarne prakse ili rješavanje posljedica neispunjavanja ugovornih obveza;

ii. zaštitu privatnosti osoba u vezi s obradom i širenjem osobnih podataka i zaštitu povjerljivosti osobnih evidencija i računa;

iii. sigurnost;

(f) koje nisu u skladu s člankom 205. stavkom 1. i člankom 211. ovog Sporazuma, pod uvjetom da je razlika u tret- manu namijenjena osiguravanju djelotvornog ili pravičnog uvođenja ili naplate neposrednih poreza u odnosu na gospodarske djelatnosti, ulagače ili pružatelje usluga druge stranke (1).

3. Odredbe ovog poglavlja i priloga XXVII.A i XXVII.E, XXVII.B i XXVII.F, XXVII.C i XXVII.G, XXVII.D i XXVII.H ovom Sporazumu ne primjenjuju se na sustave socijalne sigurnosti stranaka ili djelatnosti na području stranaka koje su, čak i povremeno, povezane s izvršavanjem službenih ovlasti.

Članak 262.

Mjere oporezivanja

Tretman prema načelu najpovlaštenije nacije odobren u skladu s odredbama ovog poglavlja ne primjenjuje se na oporezi- vanje koje stranke provode ili će u budućnosti provoditi na temelju sporazuma između stranaka osmišljenog radi izbjega- vanja dvostrukog oporezivanja.

(1) Mjere namijenjene osiguranju pravičnog ili djelotvornog uvođenja ili naplate neposrednih poreza uključuju mjere koje stranka podu- zima u okviru svojeg poreznog sustava koje:

(a) se primjenjuju na nerezidentne poduzetnike i pružatelje usluga na temelju priznanja činjenice da se porezna obveza nerezidenata određuje prema oporezivim stavkama koje potječu ili se nalaze na području stranke;

(b) se primjenjuju na nerezidente kako bi se osiguralo uvođenje ili naplata poreza na području stranke;

(c) se primjenjuju na nerezidente ili rezidente kako bi se spriječilo izbjegavanje ili utaja poreza, uključujući mjere za postizanje sukladnosti;

(d) se primjenjuju na korisnike usluga koje se pružaju na području ili iz područja druge stranke kako bi se za takve korisnike usluga osiguralo uvođenje ili naplata poreza koji potječu iz izvora na području stranke;

(e) razlikuju poduzetnike i pružatelje usluga koji podliježu porezu na temelju stavaka oporezivih širom svijeta od drugih poduzet- nika i pružatelja usluga, na temelju priznanja razlikovanja naravi porezne osnovice između njih; ili

(f) služe određivanju, dodjeli ili raspoređivanju prihoda, dobiti, zarade, gubitka, odbitka ili knjiženja koji se odnose na rezidentne osobe ili podružnice ili između povezanih osoba ili podružnica iste osobe, kako bi se održala porezna osnovica stranke.

Porezni izrazi ili pojmovi u točki (f) ovog stavka i u ovoj bilješci određeni su prema poreznim definicijama i pojmovima, ili jednakovri- jednim ili sličnim definicijama i pojmovima iz nacionalnog prava stranke koja poduzima mjeru.

Članak 263.

Sigurnosne iznimke

Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači na način da:

(a) se od bilo koje stranke zahtijeva pružanje bilo kakvih informacija za čije otkrivanje ona smatra da je suprotno njezinim bitnim sigurnosnim interesima;

(b) bilo koju stranku sprečava u poduzimanju bilo kakvog djelovanja koje smatra potrebnim za zaštitu svojih bitnih sigurnosnih interesa:

i. povezanih s proizvodnjom oružja, streljiva ili ratnog materijala ili trgovine njima;

ii. povezanih s gospodarskim djelatnostima koje se izravno ili neizravno obavljaju za potrebe opskrbe vojnih obje- kata;

iii. povezanih s materijalima pogodnima za fisiju i fuziju ili materijalima iz kojih se takvi materijali dobivaju; ili

iv. poduzetih u vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja u međunarodnim odnosima; ili

(c) bilo koju stranku sprečava u poduzimanju bilo kakvog djelovanja radi ispunjavanja obveza koje je ona preuzela u svrhu održavanja međunarodnog mira i sigurnosti.

POGLAVLJE 7.

Tekuća plaćanja i kretanje kapitala

Članak 264.

Tekuća plaćanja

Stranke se obvezuju odobravati sva plaćanja i transfere među strankama na tekući račun platne bilance, u slobodno zamjenjivoj valuti i u skladu s odredbama članka VIII. Sporazuma o o međunarodnom monetarnom fondu.

Članak 265.

Kretanje kapitala

1. U vezi s transakcijama na kapitalnom i financijskom računu platne bilance, od stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke osiguravaju slobodno kretanje kapitala povezanog s izravnim ulaganjima, uključujući stjecanje nekretnina, ostva- renima u skladu s pravnim propisima zemlje domaćina, s ulaganjima ostvarenima u skladu s odredbama poglavlja 6. (Poslovni nastan, Trgovina uslugama i elektronička trgovina) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma te s likvidacijom ili povratom tako uloženog kapitala i svake dobiti koja iz njega proizlazi.

2. U vezi s transakcijama na kapitalnom i financijskom računu platne bilance osim transakcija iz stavka 1., od stupanja na snagu ovog Sporazuma i ne dovodeći u pitanje ostale odredbe ovog Sporazuma, svaka stranka osigurava:

(a) slobodno kretanje kapitala u vezi s kreditima povezanima s trgovačkim transakcijama ili pružanjem usluga u kojima sudjeluje rezident jedne od stranaka; i

(b) slobodno kretanje kapitala u vezi s portfeljskim ulaganjima i financijskim zajmovima i kreditima ulagača druge stranke.

Članak 266.

Zaštitne mjere

Ako u izvanrednim okolnostima plaćanja ili kretanje kapitala uzrokuju ili prijete uzrokovati ozbiljne poteškoće u provedbi tečajne ili monetarne politike, uključujući ozbiljne poteškoće u vezi s platnim bilancama, u jednoj ili više država

članica ili u Republici Moldovi, dotične stranke mogu poduzeti zaštitne mjere tijekom razdoblja koje ne premašuje šest mjeseci ako su takve mjere nužno potrebne. Stranka koja donosi zaštitnu mjeru odmah obavješćuje drugu stranku o donošenju te mjere te, što je prije moguće, predstavlja vremenski raspored za njezino ukidanje.

Članak 267.

Odredbe o olakšavanju i razvoju

1. Stranke se međusobno savjetuju u cilju olakšavanja kretanja kapitala između stranaka kako bi se promicali ciljevi ovog Sporazuma.

2. Tijekom prve četiri godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke poduzimaju mjere kojima se omogućuje stvaranje potrebnih pretpostavki za daljnju postupnu primjenu propisa Unije o slobodnom kretanju kapitala.

3. Do kraja pete godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, preispituje poduzete mjere i utvrđuje načine za daljnju liberalizaciju.

POGLAVLJE 8.

Javna nabava Članak 268. Ciljevi

1. Stranke prepoznaju doprinos transparentnog, nediskriminirajućeg, konkurentnog i otvorenog javnog nadmetanja održivom gospodarskom razvoju te kao cilj utvrđuju djelotvorno, recipročno i postupno otvaranje svojih tržišta javne nabave.

2. Ovim je poglavljem za ugovore o javnoj nabavi i koncesije predviđen uzajamni pristup tržištima javne nabave u javnom sektoru i sektoru komunalnih usluga na temelju načela nacionalnog tretmana na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Njime je predviđeno postupno približavanje zakonodavstva u području javne nabave u Republici Moldovi pravnoj stečevini Unije u području javne nabave, koji prate institucionalna reforma i stvaranje učinkovitog sustava javne nabave utemeljenog na načelima kojima je uređena javna nabava u Uniji te na uvjetima i definicijama iz Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama i Direktive 2004/17/EZ Europskog parla- menta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodar- stva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga.

Članak 269.

Područje primjene

1. Ovo poglavlje primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi za radove, robu i usluge, ugovore o radovima, robi i uslu- gama u sektoru komunalnih usluga i na koncesije za radove i usluge.

2. Ovo poglavlje primjenjuje se na sve javne i druge naručitelje (dalje u tekstu „naručitelji”) koji odgovaraju definici- jama iz pravne stečevine Unije u području javne nabave. Njime su obuhvaćene i pravne osobe javnog prava i javna podu- zeća u sektoru komunalnih usluga, kao što se državna poduzeća koja obavljaju odgovarajuće djelatnosti i privatna podu- zeća koja djeluju na temelju posebnih i isključivih prava u sektoru komunalnih usluga.

3. Ovo se poglavlje primjenjuje na ugovore čija vrijednost premašuje pragove određene u Prilogu XXIX.A ovom Sporazumu.

4. Izračun procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi temelji se na ukupnom plativom iznosu bez poreza na dodanu vrijednost. Pri primjeni tih pragova Republika Moldova izračunan će i pretvoriti te vrijednosti u svoju nacionalnu valutu koristeći se deviznim tečajem svoje narodne banke.

5. Vrijednosni pragovi redovito se revidiraju svake dvije godine, počevši od godine stupanja na snagu ovog Spora- zuma, i to na temelju prosječne dnevne vrijednosti eura, izražene u posebnim pravima vučenja, tijekom 24 mjeseca sa završetkom na zadnji dan mjeseca kolovoza prije revizije, s učinkom od 1. siječnja. Xxxxxxxxxx pragova koji se na taj način revidiraju po potrebi se zaokružuje na najbližu tisuću eura. Revizija pragova donosi se odlukom Odbora za pridru- živanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma.

Članak 270.

Institucionalna pozadina

1. Svaka stranka uspostavlja ili održava odgovarajući institucionalni okvir i mehanizme potrebne za pravilno funkcio- niranje sustava javne nabave i provedbu odredaba ovog poglavlja.

2. U okviru institucionalne reforme Republika Moldova posebno određuje:

(a) izvršno tijelo odgovorno za gospodarsku politiku na razini središnje države koje ima zadaću jamčiti dosljednost poli- tike u svim područjima povezanim s javnom nabavom. To tijelo olakšava i usklađuje provedbu ovog poglavlja i vodi postupak postupnog približavanja pravnoj stečevini Unije; i

(b) nepristrano i neovisno tijelo koje ima zadaću preispitivati odluke naručitelja ili subjekata tijekom dodjele ugovora. U tom kontekstu izraz „neovisno” znači da je riječ o javnom tijelu koje je odvojeno od svih naručitelja i gospodarskih subjekata. Mora postojati mogućnost podvrgavanja odluka tog tijela sudskom preispitivanju.

3. Svaka stranka osigurava djelotvorno izvršavanje odluka koje donose tijela nadležna za preispitivanje žalbi gospo- darskih subjekata u vezi s povredama domaćeg prava.

Članak 271.

Osnovne norme kojima se uređuje dodjela ugovora

1. Najkasnije devet mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke se usklađuju s paketom osnovnih normi za dodjelu svih ugovora kako je utvrđeno u stavcima od 2. do 15. Te osnovne norme proizlaze izravno iz pravila i načela javne nabave kako su uređena u pravnoj stečevini Unije u području javne nabave, uključujući načela nediskriminacije, jednakog postupanja, transparentnosti i razmjernosti.

Objava

2. Svaka stranka osigurava objavu svih planiranih nabava u odgovarajućem mediju na način koji u dovoljnoj mjeri:

(a) omogućuje otvorenost tržišta za tržišno natjecanje; i

(b) dopušta zainteresiranim gospodarskim subjektima odgovarajući pristup informacijama o planiranim nabavama prije dodjele ugovora te iskazivanje interesa za dobivanje ugovora.

3. Objava odgovara gospodarskom interesu koji ugovor ima za gospodarskog subjekta.

4. Objava sadržava barem nužne pojedinosti o ugovoru koji se dodjeljuje, kriterije za kvalitativni odabir, metodu dodjele, kriterije za dodjelu ugovora i sve druge dodatne informacije koje su gospodarskim subjektima opravdano potrebne kako bi odlučili hoće li iskazati interes za dobivanje ugovora.

Dodjela ugovora

5. Ugovori se dodjeljuju na temelju transparentnih i nepristranih postupaka dodjele kojima se sprečava koruptivna praksa. Nepristranost se posebno osigurava nediskriminirajućim opisom predmeta ugovora, jednakim pristupom za sve gospodarske subjekte, odgovarajućim rokovima te transparentnim i objektivnim pristupom.

6. Pri opisivanju značajki traženog rada, robe ili usluge, naručitelji se koriste općim opisima izvedbe i funkcija te međunarodnim, europskim i nacionalnim normama.

7. Opis traženih značajki rada, robe ili usluge ne bi trebao upućivati na poseban način izrade ili izvor, ili neki poseban postupak, ili žigove, patente, vrste ili posebno podrijetlo ili poseban proizvod, osim ako je takvo upućivanje opravdano predmetom ugovora i popraćeno riječima „ili jednakovrijedno”. Prednost ima upotreba općih opisa izvedbe ili funkcija.

8. Naručitelji ne nameću uvjete koji dovode do izravne ili neizravne diskriminacije gospodarskih subjekata druge stranke, kao što je na primjer zahtjev da gospodarski subjekt koji je zainteresiran za ugovor mora imati poslovni nastan u istoj zemlji, regiji ili na istom području kao i naručitelj.

Neovisno o gore navedenom, u slučajevima u kojima je to opravdano posebnim okolnostima ugovora, od uspješnog se ponuditelja može zahtijevati da određenu poslovnu infrastrukturu uspostavi na mjestu ispunjenja ugovora.

9. Rokovi za iskazivanje interesa i podnošenje ponuda moraju biti dovoljno dugi da se gospodarskim subjektima druge stranke omogući konstruktivna procjena natječaja i priprema ponude.

10. Svi sudionici moraju biti u mogućnosti unaprijed se upoznati s primjenjivim pravilima, kriterijima za odabir i dodjelu. Ta se pravila moraju jednako primjenjivati na sve sudionike.

11. Naručitelji mogu pozvati ograničen broj ponuditelja da dostave ponude pod uvjetom:

(a) da se to učini na transparentan i nediskriminirajući način; i

(b) da se odabir temelji isključivo na objektivnim čimbenicima, kao što su iskustvo ponuditelja u predmetnom sektoru, veličina njihovih poduzeća i poslovna infrastruktura ili njihove tehničke i stručne sposobnosti.

Pri pozivanju ograničenog broja ponuditelja da dostave ponude trebalo bi uzeti u obzir potrebu osiguravanja primjere- noga tržišnog natjecanja.

12. Naručitelji mogu primijeniti pregovaračke postupke samo u precizno utvrđenim iznimnim slučajevima ako primjena tog postupka ne narušava tržišno natjecanje.

13. Naručitelji mogu primijeniti sustave kvalifikacija samo pod uvjetom da je popis kvalificiranih subjekata sastavljen u okviru dostatno oglašenog, transparentnog i otvorenog postupka. Ugovori unutar područja primjene takvih sustava također se dodjeljuju na nediskriminirajućoj osnovi.

14. Na temelju natječajnih kriterija i postupovnih pravila koja su utvrđena i priopćena unaprijed, svaka stranka osigu- rava transparentan način dodjele ugovora ponuditelju koji je podnio gospodarski najpovoljniju ponudu ili ponudu s najnižom cijenom. Konačna odluka priopćuje se svim ponuditeljima bez nepotrebnog odgađanja. Neuspješnom se ponu- ditelju na njegov zahtjev mora dostaviti obrazloženje koje je dovoljno detaljno da omogućuje preispitivanje odluke.

Sudska zaštita

15. Svaka stranka osigurava da svaka osoba koja ima ili je imala interes za dobivanje određenog ugovora i kojoj je nanesena šteta ili joj prijeti nanošenje štete zbog navodne povrede ima pravo na djelotvornu i nepristranu sudsku zaštitu protiv svih odluka naručitelja koje su povezane s dodjelom tog ugovora. Odluke donesene tijekom i na kraju takvog postupka preispitivanja objavljuju se na način koji je dostatan za obavješćivanje svih zainteresiranih gospodarskih subje- kata.

Članak 272.

Planiranje postupnog približavanja

1. Prije nego što započne postupno približavanje Republika Moldova Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, podnosi sveobuhvatan hodogram provedbe ovog poglavlja u kojem su sadržani vremenski rasporedi i ciljevi prema pojedinim fazama te kojim se obuhvaćeju sve reforme u smislu približavanja pravnoj stečevini Unije i jačanja institucionalnih kapaciteta. Taj hodogram usklađuje se s fazama i vremenskim rasporedima određenima u Prilogu XXIX.B ovom Sporazumu.

2. Hodogramom su obuhvaćeni svi aspekti reforme i opći pravni okvir za provedbu aktivnosti javne nabave, posebno približavanje propisa o ugovorima o javnoj nabavi, ugovorima u sektoru komunalnih usluga, koncesijama za radove i o postupcima preispitivanja te jačanje administrativnog kapaciteta na svim razinama, uključujući tijela za preispitivanje i mehanizme izvršavanja.

3. Nakon što Xxxxx za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu donese pozitivno mišljenje, taj se hodogram smatra referentnim dokumentom za provedbu ovog poglavlja. Unija ulaže najveće napore u pomaganju Republici Moldovi pri provedbi hodograma.

Članak 273.

Postupno približavanje

1. Republika Moldova osigurava postupno usklađivanje njezinog postojećeg i buduće zakonodavstva u području javne nabave s pravnom stečevinom Unije u području javne nabave.

2. Približavanje pravnoj stečevini Unije provodi se u uzastopnim fazama kako je određeno u rasporedu iz Priloga XXIX.B ovom Sporazumu te dalje navedeno u prilozima od XXIX.C do XXIX.F, XXIX.H, XXIX.I, i XXIX.K ovom Sporazumu. Prilozima XXIX.G i XXIX.I ovom Sporazumu utvrđeni su neobvezni elementi u odnosu na koje se mora provesti približavanje, dok su prilozima od XXIX.L do XXIX. O ovom Sporazumu utvrđeni elementi pravne stečevine Unije koji nisu obuhvaćeni približavanjem. Tijekom tog postupka u obzir se uzimaju odgovarajuća sudska praksa Suda Europske unije i provedbene mjere koje je donijela Europska komisija te, u slučaju potrebe, sve izmjene pravne stečevine Unije koje se u međuvremenu dogode. Provedbu svake faze ocjenjuje Xxxxx za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, a ona se nakon pozitivne ocjene odbora povezuje s recipročnim odobravanjem pristupa tržištu kako je određeno u Prilogu XXIX.B ovom Sporazumu. Europska komisija bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje Republiku Moldovu o svim izmjenama pravne stečevine Unije. U svrhu provedbe tih izmjena Komisija pruža odgovarajuće savjete i tehničku pomoć.

3. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu pristupa ocijeni sljedeće faze tek nakon što su poduzete i odobrene mjere za provedbu prethodne faze u skladu s načinima određenim u stavku 2.

4. Svaka stranka osigurava da se oni aspekti i područja javne nabave koji nisu obuhvaćeni ovim člankom usklade s načelima transparentnosti, nediskriminacije i jednakog postupanja kako je određeno u članku 271. ovog Sporazuma.

Članak 274.

Pristup tržištu

1. Stranke su suglasne da se djelotvorno i recipročno otvaranje njihovih tržišta provede postupno i istodobno. Razmjer uzajamno odobrenog pristupa tržištu tijekom postupka približavanja povezan je s napretkom ostvarenim u tom postupku kako je utvrđeno u Prilogu XXIX.B ovom Sporazumu.

2. Odluka o prelasku na sljedeću fazu otvaranja tržišta donosi se na temelju ocjene kvalitete donesenog zakonodav- stva i njegove praktične primjene. Tu ocjenu redovito provodi Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma.

3. U mjeri u kojoj stranka, u skladu s Prilogom XXIX.B ovom Sporazumu, otvori svoje tržište javne nabave drugoj stranci:

(a) Unija odobrava trgovačkim društvima Republike Moldove pristup postupcima dodjele ugovora – neovisno o tome imaju li poslovni nastan u Uniji ili ne – na temelju propisa Unije o javnoj nabavi, uz tretman koji nije nepovoljniji od onoga koji je odobren trgovačkim društvima Unije;

(b) Republika Moldova odobrava trgovačkim društvima Unije pristup postupcima dodjele ugovora – neovisno o tome imaju li poslovni nastan u Republici Moldovi ili ne – na temelju nacionalnih propisa o javnoj nabavi, uz tretman koji nije nepovoljniji od onoga koji je odobren trgovačkim društvima Republike Moldove.

4. Nakon provedbe posljednja faza u postupku približavanja, stranke ispituju mogućnost uzajamnog odobravanja pristupa tržištu javnih nabava i ispod vrijednosnih pragova određenih u Prilogu XXIX.A ovom Sporazumu.

5. Finska zadržava svoje stajalište u pogledu Ålandskih otoka.

Članak 275.

Obavješćivanje

1. Svaka stranka osigurava dobru obaviještenost naručitelja i gospodarskih subjekata o postupcima javne nabave, uključujući i putem objavljivanja svojeg mjerodavnog zakonodavstva i upravnih odluka.

2. Svaka stranka osigurava djelotvorno širenje informacija o mogućnostima nadmetanja.

Članak 276.

Suradnja

1. Stranke jačaju suradnju razmjenom iskustava i informacija u vezi s njihovom najboljom praksom i regulatornim okvirima.

2. Unija olakšava provedbu ovog poglavlja, što prema potrebi uključuje i pružanje tehničke pomoći. U skladu s odred- bama iz glave VI. (Financijska pomoć, uključujući odredbe o sprečavanju prijevara i nadzoru) ovog Sporazuma, pojedi- načne odluke o financijskoj pomoći donose se u okviru odgovarajućih mehanizama i instrumenata za financiranje Unije.

3. Okvirni popis područja za suradnju uvršten je u Prilog XXIX.P ovom Sporazumu.

POGLAVLJE 9.

Prava intelektualnog vlasništva

Odjeljak 1.

Opće odredbe i načela

Članak 277.

Ciljevi

Ciljevi su ovog poglavlja:

(a) olakšati proizvodnju i komercijalizaciju inovativnih i kreativnih proizvoda između stranaka; i

(b) postići odgovarajuću i djelotvornu razinu zaštite i izvršavanja prava intelektualnog vlasništva.

Članak 278.

Narav i područje primjene obveza

1. Stranke osiguravaju odgovarajuću i djelotvornu provedbu međunarodnih ugovora u području intelektualnog vlasni- štva kojih su stranke, uključujući Sporazum WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”). Odredbama ovog poglavlja dopunjuju se i dodatno preciziraju prava i obveze između stranaka u okviru Sporazuma o TRIPS-u i drugih međunarodnih sporazuma u području intelektualnog vlasništva.

2. Za potrebe ovog Sporazuma izraz „intelektualno vlasništvo” odnosi se barem na sve kategorije intelektualnog vlas- ništva koje su obuhvaćene člancima od 280. do 317. ovog Sporazuma.

3. Zaštita intelektualnog vlasništva uključuje zaštitu od nepoštenoga tržišnog natjecanja iz članka 10.a Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva iz 1967. (dalje u tekstu: „Pariška konvencija”).

Članak 279.

Iscrpljenje

Svaka stranka uspostavlja režim za domaće ili regionalno iscrpljenje prava intelektualnog vlasništva.

Odjeljak 2.

Norme koje se odnose na prava intelektualnog vlasništva

Pododjeljak 1.

Autorsko pravo i srodna prava

Članak 280.

Odobrena zaštita

Stranke postupaju u skladu s pravima i obvezama određenima u sljedećim međunarodnim sporazumima:

(a) Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela („Bernska konvencija”);

(b) Međunarodna konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju iz 1961.;

(d) Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO); te

(e) Ugovor o izvedbama i fonogramima WIPO-a.

Članak 281.

Autori

Svaka stranka autorima osigurava isključivo pravo odobravanja ili zabrane:

(a) izravnog ili neizravnog, privremenog ili trajnog reproduciranja njihovih djela bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(b) svakog oblika javne distribucije izvornika njihovih djela ili njegovih umnoženih primjeraka, prodajom ili na drugi način; i

(c) svakog priopćavanja njihovih djela javnosti, žično ili bežično, uključujući stavljanje njihovih djela na raspolaganje javnosti na takav način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere.

Članak 282.

Izvođači

Svaka stranka izvođačima osigurava isključivo pravo:

(a) odobravanja ili zabrane snimanja (1) njihovih izvedbi;

(b) odobravanja ili zabrane izravnog ili neizravnog, privremenog ili trajnog reproduciranja njihovih izvedbi bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(d) odobravanja ili zabrane stavljanja snimki njihovih izvedbi na raspolaganje javnosti, žično ili bežično, na način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere;

(e) odobravanja ili zabrane bežičnoga radiodifuzijskog emitiranja i priopćavanja javnosti njihovih izvedbi, osim ako već sama izvedba predstavlja radiodifuzijsko emitiranje ili se izvedba reproducira sa snimke.

Članak 283.

Proizvođači fonograma

Svaka stranka osigurava proizvođačima fonograma isključivo pravo:

(a) odobravanja ili zabrane izravnog ili neizravnog, privremenog ili trajnog reproduciranja njihovih fonograma bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(b) stavljanja njihovih fonograma na raspolaganje javnosti, prodajom ili na drugi način, uključujući njihove umnožene primjerke; i

(d) odobravanja ili zabrane stavljanja njihovih fonograma na raspolaganje javnosti, žično ili bežično, na način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere.

Članak 284.

Organizacije za radiodifuziju

Svaka stranka organizacijama za radiodifuziju osigurava isključivo pravo odobravanja ili zabrane:

(a) snimanja vlastitih programa;

(b) reproduciranja snimki vlastitih programa;

(d) ponovnoga bežičnog radiodifuzijskog emitiranja svojih programa i priopćavanja njihovih programa javnosti ako se to priopćavanje odvija na javno dostupnim mjestima uz plaćanje ulaznice.

Članak 285.

Radiodifuzijsko emitiranje i priopćavanje javnosti

1. Svaka stranka propisuje pravo kako bi se osiguralo da korisnik plaća jedinstvenu primjerenu naknadu ako se fono- gram, objavljen u komercijalne svrhe ili umnoženi primjerak takva fonograma, koristi za bežično radiodifuzijsko emiti- ranje ili za bilo kakvo priopćavanje javnosti, te kako bi se osigurala raspodjela takve naknade između relevantnih izvo- đača i proizvođača fonograma.

2. U nedostatku sporazuma između izvođača i proizvođača fonograma, svaka stranka može utvrditi uvjete pod kojima oni dijele tu naknadu.

(1) Za potrebe ovog poglavlja „snimanje” znači bilježenje zvukova ili slika ili njihovih prikaza, koje omogućuje njihovo doživljavanje, repro- duciranje ili priopćavanje pomoću uređaja.

Članak 286.

Rok trajanja zaštite

1. Prava autora književnog ili umjetničkog djela u smislu članka 2. Bernske konvencije traju za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na datum na koji je djelo zakonito stavljeno na raspolaganje javnosti.

2. Trajanje zaštite glazbene kompozicije s riječima istječe 70 godina nakon smrti posljednje, dole navedene, živuće osobe, bez obzira na to jesu li te osobe određene kao suautori ili nisu: autora stihova i skladatelja glazbene kompozicije pod uvjetom da su oba doprinosa stvorena posebno za predmetnu glazbenu kompoziciju s riječima.

3. Prava izvođača istječu najranije 50 godina nakon datuma izvedbe. Međutim:

(a) ako je snimka izvedbe, osim fonograma, zakonito objavljena ili zakonito priopćena javnosti unutar tog razdoblja, prava istječu najranije 50 godina nakon datuma prve takve objave ili prvog takvog priopćavanja javnosti, ovisno o tome što je bilo ranije;

(b) ako je snimka izvedbe u fonogramu zakonito objavljena ili zakonito priopćena javnosti unutar tog razdoblja, prava istječu 70 godina nakon datuma prve takve objave ili prvog takvog priopćavanja javnosti, ovisno o tome što je bilo ranije.

4. Prava proizvođača fonograma istječu najranije 50 godina nakon izrade snimke fonograma. Međutim:

(a) ako je fonogram zakonito objavljen unutar tog razdoblja, ta prava istječu najranije 70 godina nakon datuma prve zakonite objave. Ako fonogram nije zakonito objavljen unutar razdoblja navedenog u prvoj rečenici i ako je unutar tog razdoblja on zakonito priopćen javnosti, navedena prava istječu najranije 70 godina nakon datuma prvog zako- nitog priopćavanja javnosti;

(b) ako 50 godina nakon zakonite objave ili priopćavanja javnosti fonograma proizvođač fonograma ne ponudi umno- žene primjerke fonograma na prodaju u dovoljnoj količini ili ga ne stavi na raspolaganje javnosti, izvođač može raskinuti ugovor kojim je prenio ili dodijelio svoja prava na snimke svoje izvedbe proizvođaču fonograma.

5. Prava organizacija za radiodifuziju istječu najranije 50 godina nakon prvog emitiranja programa, neovisno o tome emitira li se taj program žično ili bežično, uključujući i putem kabela ili satelita.

6. Rokovi utvrđeni u ovom članku računaju se od prvog dana siječnja one godine koja slijedi nakon godine u kojoj se dogodio događaj koji je doveo do njihova nastanka.

Članak 287.

Zaštita tehnoloških mjera

1. Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv izbjegavanja bilo kakvih djelotvornih tehnoloških mjera poduzetih od strane osobe koja izbjegavanje mjera provodi svjesno ili uz postojanje opravdanih razloga za svijest o tome da ona nastoji ostvariti taj cilj.

2. Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv proizvodnje, uvoza, distribucije, prodaje, iznajmlji- vanja, oglašavanja u svrhu prodaje ili iznajmljivanja, ili posjedovanja uređaja, proizvoda ili komponenata u komercijalne svrhe, ili pružanja usluga koje:

(a) se promiču, oglašavaju ili stavljaju na tržište u svrhu izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera;

(b) osim izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera imaju samo ograničenu komercijalnu svrhu ili upotrebu; ili

(c) su ponajprije osmišljene, proizvedene, prilagođene ili se izvode u svrhu omogućavanja ili olakšavanja izbjegavanja bilo kakvih djelotvornih tehnoloških mjera.

3. Za potrebe ovog Sporazuma izraz „tehnološke mjere” znači svaka tehnologija, uređaj ili komponenta koja je, u uobičajenom okviru njezina rada, osmišljena za sprečavanje ili ograničavanje radnji, u vezi s djelima ili drugim sadr- žajem, koje nije odobrio nositelj autorskog prava ili autorskom pravu srodnog prava kako je predviđeno domaćim pravom. Tehnološke mjere smatraju se „djelotvornima” ako nositelji prava upotrebu djela ili drugog zaštićenog sadržaja kontroliraju putem primjene postupka nadzora pristupa ili postupka zaštite, poput kodiranja, premetanja ili druge trans- formacije djela ili drugog sadržaja ili primjenom mehanizma nadzora umnožavanja kojim se ostvaruje cilj zaštite.

Članak 288.

Zaštita informacija o upravljanju pravima

1. Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv svake osobe koja svjesno i neovlašteno obavlja jednu od sljedećih radnji:

(a) uklanjanje ili izmjena bilo kakvih elektroničkih informacija o upravljanju pravima;

(b) distribucija, uvoz za distribuciju, radiodifuzijsko emitiranje, priopćavanje javnosti i stavljanje na raspolaganje javnosti djela ili drugog sadržaja zaštićenog prema ovom Sporazumu s kojeg su neovlašteno uklonjene ili izmijenjene elektro- ničke informacije o upravljanju pravima,

ako je ta osoba svjesna ili ima opravdane razloge biti svjesna da takvim djelovanjem potiče, omogućava, olakšava ili prikriva povredu autorskog prava ili autorskom pravu srodnog prava propisanog domaćim pravom.

2. Za potrebe ovog poglavlja izraz „informacije o upravljanju pravima” znači sve informacije koje je pružio nositelj prava i koje pobliže označavaju djelo ili drugi sadržaj koji je predmet zaštite u okviru ovog poglavlja, autora ili bilo kojeg drugog nositelja prava, ili informacije o uvjetima korištenja djela ili drugog sadržaja te svi brojevi ili kodovi koji predstav- ljaju takve informacije. Stavak 1. primjenjuje se ako je bilo koja od navedenih informacija povezana s umnoženim primjerkom djela ili se pojavljuje u vezi s priopćavanjem djela javnosti ili drugog sadržaja koji je predmet zaštite u okviru ovog poglavlja.

Članak 289.

Iznimke i ograničenja

1. U skladu s konvencijama i međunarodnim sporazumima kojih su stranke, svaka stranka može propisati iznimke od ili ograničenja prava određenih u člancima od 281. do 286. ovog Sporazuma samo u određenim posebnim slučaje- vima u kojima se ne ometa uobičajeno korištenje zaštićenog sadržaja i u kojima se neopravdano ne nanosi šteta legiti- mnim interesima nositelja prava.

2. Svaka stranka osigurava da privremene radnje reproduciranja iz članaka od 282. do 285. ovog Sporazuma, koje su prolazne ili popratne i koje čine sastavni i bitan dio tehnološkog postupka i čija je jedina svrha omogućiti:

(a) prijenos u mreži između trećih osoba putem posrednika; ili

(b) zakonitu upotrebu djela ili drugog zaštićenog sadržaja, a koje nemaju samostalan gospodarski značaj, budu izuzete iz prava reproduciranja predviđenog u člancima od 282. do 285. ovog Sporazuma.

Članak 290.

Pravo slijeđenja umjetnika u pogledu umjetničkih djela

1. Svaka stranka u korist autora izvornog umjetničkog djela predviđa pravo slijeđenja, koje se definira kao neotuđivo pravo, kojeg se nije moguće odreći, čak ni unaprijed, na udio u prodajnoj cijeni ostvarenoj svakom preprodajom tog djela koja uslijedi nakon što ga autor proda prvi put.

2. Pravo iz stavka 1. primjenjuje se na sve radnje preprodaje u koje su kao prodavatelji, kupci ili posrednici uključene osobe koje se profesionalno bave trgovinom umjetninama, kao što su javne dražbe, umjetničke galerije i, općenito, svi trgovci umjetninama.

3. Svaka stranka može predvidjeti da se pravo iz stavka 1. ne primjenjuje na radnje preprodaje ako je prodavatelj stekao djelo izravno od autora u razdoblju kraćem od tri godine prije te preprodaje i ako prodajna cijena nije veća od određenog najnižeg iznosa.

4. Autorov udio u prodajnoj cijeni plaća prodavatelj. Stranke mogu propisati da je fizička ili pravna osoba iz stavka 2., koja nije prodavatelj, samostalno ili solidarno s prodavateljem odgovorna za plaćanje autorova udjela u prodajnoj cijeni.

5. Osigurana zaštita može se zahtijevati u mjeri koju dopušta stranka u kojoj se zahtijeva zaštita. Postupak naplate i iznosi utvrđuju se u skladu s domaćim pravom.

Članak 291.

Suradnja u području kolektivnog ostvarivanja prava

Stranke nastoje promicati dijalog i suradnju između svojih društava za kolektivno ostvarivanje u svrhu promicanja dostupnosti djela i drugih zaštićenih sadržaja i prijenos autorova udjela za korištenje takvih djela ili drugih zaštićenih sadržaja.

Pododjeljak 2.

Žigovi

Članak 292.

Međunarodni sporazumi

Stranke:

(a) postupaju u skladu s Protokolom koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova, Ugovorom o pravu žiga WIPO-a i Sporazumom iz Nice o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registra- ciju žigova; i

(b) ulažu sve razumne napore kako bi pristupile Singapurskom ugovoru o pravu žiga.

Članak 293.

Postupak registracije

1. Svaka stranka osigurava sustav registracije žigova u kojem se svaka konačna negativna odluka koju donese upravno tijelo nadležno za žigove priopćuje podnositelju zahtjeva u pisanom obliku te je se obrazlaže na odgovarajući način.

2. Svaka stranka osigurava mogućnost ulaganja prigovora protiv zahtjeva za registraciju žiga. Postupci povodom prigovora su kontradiktorni.

3. Stranke osiguravaju javno dostupne elektroničke baze podataka o zahtjevima i registracijama žigova.

Članak 294.

Dobro poznati žigovi

Za potrebe provedbe članka 6.a Pariške konvencije i članka 16. stavaka 2. i 3. Sporazuma o TRIPS-u o zaštiti dobro poznatih žigova, stranke primjenjuju Zajedničku preporuku glede odredaba o zaštiti dobro poznatih žigova koju je doni- jela Skupština Pariške unije za zaštitu industrijskog vlasništva i Opća skupština WIPO-a na 34. seriji zasjedanja skupština država članica WIPO-a (rujan 1999.).

Članak 295.

Iznimke od prava koja proizlaze iz žiga

Svaka stranka osigurava ograničene iznimke od prava koja proizlaze iz žiga, poput pravednog korištenja opisnih izraza, zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla kako je predviđeno u članku 303. ovog Sporazuma, ili druge ograničene iznimke kojima se u obzir uzimaju legitimni interesi vlasnika žiga i trećih osoba.

Pododjeljak 3.

Oznake zemljopisnog podr ijetla

Članak 296.

Područje primjene

1. Ovaj se pododjeljak primjenjuje na priznavanje i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla koje potječu iz područja stranaka.

2. Da bi oznaka zemljopisnog podrijetla stranke bila pod zaštitom druge stranke, ista obuhvaća proizvode unutar područja primjene zakonodavstva te stranke iz članka 297. ovog Sporazuma.

3. „Oznaka zemljopisnog podrijetla” znači oznaka prema definiciji iz članka 22. stavka 1. Sporazuma o TRIPS-u, koja uključuje i „oznake izvornosti”.

Članak 297.

Utvrđene oznake zemljopisnog podrijetla

1. Nakon što je proučila zakonodavstvo Republike Moldove u vezi sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla nave- deno u dijelu A Priloga XXX.A ovom Sporazumu, Unija zaključuje da ono ispunjava elemente utvrđene u dijelu C Priloga XXX.A ovom Sporazumu.

2. Nakon što je proučila zakonodavstvo Unije u vezi sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla navedeno u dijelu B Priloga XXX.A ovom Sporazumu, Republika Moldova zaključuje da ono ispunjava elemente utvrđene u dijelu C Priloga XXX.A ovom Sporazumu.

3. Vlada Republike Moldove, nakon što je završila postupak prigovora u skladu s kriterijima određenima u Prilogu XXX.B ovom Sporazumu i nakon što je proučila oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Unije koje su navedene u Prilogu XXX.C ovom Sporazumu te oznake zemljopisnog podrijetla vina, aromatizi- ranih vina i jakih alkoholnih pića Unije koje su navedene u Prilogu XXX.D ovom Sporazumu, a koje je Unija registrirala u skladu sa zakonodavstvom iz stavka 2. ovog članka, zaštićuje te oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s razinom zaštite utvrđene ovim pododjeljkom.

4. Unija, nakon što je završila postupak prigovora u skladu s kriterijima određenima u Prilogu XXX.B ovom Spora- zumu i nakon što je proučila oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Republike Moldove koje su navedene u Prilogu XXX.C ovom Sporazumu te oznake zemljopisnog podrijetla vina, aromatiziranih vina i jakih alkoholnih pića Republike Moldove koje su navedene u Prilogu XXX.D ovom Sporazumu, a koje je Republika Moldova registrirala u skladu sa zakonodavstvom iz stavka 1. ovog članka, zaštićuje te oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s razinom zaštite utvrđene ovim pododjeljkom.

5. Odluke Zajedničkog odbora uspostavljenog člankom 11. Sporazuma između Europske unije i Republike Moldove o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda o izmjeni priloga III. i IV. tom Spora- zumu, koje su donesene prije stupanja na snagu ovog Sporazuma, smatraju se odlukama Pododbora za oznake zemljo- pisnog podrijetla, a oznake zemljopisnog podrijetla dodane u priloge III. i IV. tom Sporazumu smatraju se dijelom priloga XXX. C i XXX. D ovom Sporazumu. Stranke u skladu s time zaštićuju te oznake zemljopisnog podrijetla kao utvrđene oznake zemljopisnog podrijetla u okviru ovog Sporazuma.

Članak 298.

Dodavanje novih oznaka zemljopisnog podrijetla

1. Stranke su suglasne oko mogućnosti da se u skladu s postupkom utvrđenim člankom 306. stavkom 3. ovog Spora- zuma, nakon završetka postupka prigovora i proučavanja oznaka zemljopisnog podrijetla kako je propisano člankom 297. stavcima 3. i 4. ovog Sporazuma, u priloge XXX.C i XXX.D ovom Sporazumu, na zadovoljstvo obiju stra- naka, dodaju nove oznake zemljopisnog podrijetla koje treba zaštititi.

2. Stranka nije dužna kao oznaku zemljopisnog podrijetla zaštititi ime koje je u koliziji s nazivom neke biljne sorte, uključujući sortu vinove loze, ili životinjske pasmine te je stoga pogodno za dovođenje potrošača u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.

Članak 299.

Područje primjene zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla

1. Oznake zemljopisnog podrijetla koje su navedene u prilozima XXX.C i XXX.D ovom Sporazumu, uključujući one dodane na temelju članka 298. ovog Sporazuma, zaštićuju se od:

(a) svake izravne ili neizravne upotrebe zaštićenog imena:

i. za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićenog imena; ili

ii. u mjeri u kojoj se takvom upotrebom iskorištava ugled oznake zemljopisnog podrijetla;

(b) svake zloupotrebe, oponašanja ili podsjećanja (1), čak i ako je naznačeno pravo podrijetlo proizvoda, ili ako je naziv proizvoda preveden, transkribiran ili transliteriran, ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično;

(c) svake druge lažne oznake ili oznaka koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili bitnih svojstava proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima, dokumentima koji se odnose na pred- metni proizvod ili pakiranja proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu; i

(d) svake druge prakse koja može potrošača dovesti u zabludu u pogledu pravog podrijetla proizvoda.

2. Ako su oznake zemljopisnog podrijetla u cijelosti ili djelomično homonimi, zaštita se odobrava svakoj oznaci, pod uvjetom da se rabi u dobroj vjeri i uz odgovarajuće uzimanje u obzir lokalne i tradicionalne uporabe te stvarnog rizika od stvaranja zabune. Ne dovodeći u pitanje članak 23. Sporazuma o TRIPS-u, stranke zajedno utvrđuju praktične uvjete upotrebe u okviru kojih će razlikovati homonimne oznake zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir potrebu da se osigura ravnopravan tretman predmetnih proizvođača te da se potrošači ne dovode u zabludu. Neće se registrirati homo- nimi koji potrošača dovode u zabludu o tome da proizvodi dolaze s nekog drugog područja, čak i ako je to ime točno s obzirom na stvarno područje, regiju ili mjesto podrijetla predmetnog proizvoda.

3. Kada stranka, u kontekstu pregovora s trećom zemljom, predloži zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla treće zemlje, a to je ime homonim oznake zemljopisnog podrijetla druge stranke, potonja se o tome obavješćuje i daje joj se mogućnost očitovanja prije nego što se ime zaštiti.

4. Ništa u ovom pododjeljku ne obvezuje stranku da zaštiti oznaku zemljopisnog podrijetla druge stranke koja nije zaštićena ili je prestala biti zaštićena u svojoj zemlji podrijetla. Stranke se međusobno obavješćuju o prestanku zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u njezinoj zemlji podrijetla.

5. Ništa u ovom pododjeljku ne dovodi u pitanje pravo bilo koje osobe da u trgovačkom prometu rabi svoje ime ili ime svojeg prethodnika u poslovanju, osim ako se to ime rabi na način da se potrošači dovode u zabludu.

Članak 300.

Pravo uporabe oznakâ zemljopisnog podrijetla

1. Naziv koji je zaštićen prema ovom pododjeljku može koristiti bilo koji gospodarski subjekt koji stavlja na tržište, proizvodi, obrađuje ili priprema poljoprivredne proizvode, prehrambene proizvode, vina, aromatizirana vina ili jaka alkoholna pića koja su u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda.

2. Čim se oznaka zemljopisnog podrijetla zaštiti prema ovom pododjeljku, upotreba tog zaštićenog imena ne podli- ježe ni registraciji korisnikâ ni dodatnim troškovima.

(1) Izraz „podsjećanje” posebno znači upotreba, na bilo koji način za proizvode pod tarifnim brojem 20.09 Harmoniziranog sustava (HS), iako samo u onoj mjeri u kojoj su ti proizvodi navedeni kao vina pod tarifnim brojem 22.04, aromatizirana vina pod tarifnim brojem

22.05 i jaka alkoholna pića pod tarifnim brojem 22.08 tog sustava.

Članak 301.

Izvršavanje zaštite

Stranke izvršavaju zaštitu predviđenu u člancima od 297. do 300. ovog Sporazuma odgovarajućim administrativnim djelovanjima ili pravnim postupcima, prema potrebi, uključujući na carinskoj granici (izvoz i uvoz), kako bi se spriječila i zaustavila nezakonita upotreba zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Stranke izvršavaju takvu zaštitu i na zahtjev zainteresirane stranke.

Članak 302.

Provedba dopunskih djelovanja

Ne dovodeći u pitanje prethodne obveze Republike Moldove u vezi s odobravanjem zaštite oznaka zemljopisnog podri- jetla Unije koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i njihovo izvršavanje, uključujući obveze preuzete Lisabonskim ugovorom za zaštitu oznaka podrijetla i njihovu međunarodnu registraciju, i u skladu s člankom 301. ovog Sporazuma, Republika Moldova ostvaruje korist od prijelaznog razdoblja od pet godina koje počinje od 1. travnja 2013. radi uvođenja svih dopunskih djelovanja potrebnih za zaustavljanje nezakonite upotrebe zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a posebno mjera na carinskoj granici.

Članak 303.

Odnos sa žigovima

1. Stranke odbijaju registraciju žiga ili proglašavaju žig ništavim, po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane stranke u skladu sa zakonodavstvom svake stranke, u situaciji koja odgovara bilo kojoj situaciji iz članka 299. stavka 1. ovog Sporazuma u vezi sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla za istovrsne proizvode, pod uvjetom da je prijava za registraciju žiga podnesena nakon datuma zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla na dotičnom području.

2. Za oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 297. ovog Sporazuma kao datum zahtjeva za zaštitu uzima se

1. travnja 2013.

3. Za oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 298. ovog Sporazuma kao datum zahtjeva za zaštitu uzima se datum na koji je drugoj stranci proslijeđen zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.

4. Za oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 298. ovog Sporazuma stranke nemaju obvezu zaštiti oznaku zemljo- pisnog podrijetla ako zaštita, zbog ugleda ili dobre poznatosti žiga, može potrošače dovesti u zabludu u pogledu stvarnog identiteta proizvoda.

5. Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, stranke zaštićuju oznake zemljopisnog podrijetla i u slučaju posto- janja ranijeg žiga. Raniji žig znači žig čija upotreba odgovara nekoj od situacija iz članka 299. stavka 1. ovog Sporazuma i koji je, ako je ta mogućnost predviđena predmetnim zakonodavstvom, bio prijavljen za registraciju, registriran ili utvrđen upotrebom na području jedne od stranaka prije datuma kada je druga stranka podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla prema ovom pododjeljku. Takav žig može se nastaviti rabiti i produljivati neovisno o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da u zakonodavstvu stranaka u području žigova ne postoje osnove za proglašavanje žiga ništavim ili njegov opoziv.

Članak 304.

Opća pravila

1. Ovaj pododjeljak primjenjuje se ne dovodeći u pitanje prava i obveze stranaka prema Sporazumu o WTO-u.

2. Neovisno o članku 302. ovog Sporazuma, uvoz, izvoz i stavljanje na tržište proizvoda iz članaka 297. i 298. ovog Sporazuma provodi se u skladu sa zakonima i propisima koji se primjenjuju na području stranke uvoznice.

Document Metadata

Table of Contents

SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU

Document Metadata

SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU

SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU

između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane

Ciljevi

OPĆA NAČELA

POLITIČKI DIJALOG I REFORMA, SURADNJA U PODRUČJU VANJSKE I SIGURNOSNE POLITIKE

Ciljevi političkog dijaloga

Unutarnje reforme

Vanjska i sigurnosna politika

Međunarodni kazneni sud

Sprečavanje sukoba i upravljanje krizama

Regionalna stabilnost

Oružje za masovno uništenje

Nadzor izvoza malog i lakog oružja te konvencionalnog oružja

Međunarodna suradnja u borbi protiv terorizma

SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA

Vladavina prava

Zaštita osobnih podataka

Suradnja u području migracija, azila i upravljanja granicama

Kretanje osoba

Sprečavanje i suzbijanje organiziranog kriminala, korupcije i ostalih nezakonitih aktivnosti

Rješavanje pitanja nedopuštenih droga

Pranje novca i financiranje terorizma

Borba protiv terorizma

Pravna suradnja

GOSPODARSKA SURADNJA I SURADNJA U OSTALIM SEKTORIMA

Proračun i računovodstveni sustavi

Unutarnja kontrola, financijski nadzor i vanjska revizija

Borba protiv prijevara i korupcije

Ribarstvena politika

Pomorska politika

TRGOVINA I PITANJA POVEZANA S TRGOVINOM

Zajedničke odredbe

Cilj

Područje i opseg primjene

Ukidanje carina, naknada i dr ugih davanja

Definicija carina

Razvrstavanje robe

Ukidanje carina na uvoz

Mehanizam za sprečavanje izbjegavanja mjera za poljoprivredne proizvode i prerađene poljoprivredne proiz­ vode

Mirovanje

Carine na izvoz

Naknade i druga davanja

Necarinske mjere

Nacionalni tretman

Uvozna i izvozna ograničenja

Posebne odredbe u vezi s robom

Opće iznimke

Administrativna suradnja i koordinacija s dr ugim zemljama

Posebne odredbe o administrativnoj suradnji

Upravljanje administrativnim pogreškama

Sporazumi s drugim zemljama

Globalne zaštitne mjere

Opće odredbe

Transparentnost

Primjena mjera

Antidampinške i kompenzacijske mjere

Opće odredbe

Transparentnost

Uzimanje u obzir javnog interesa

Pravilo niže carine

Bilateralne zaštitne mjere

Primjena bilateralne zaštitne mjere

Uvjeti i ograničenja

Privremene mjere

Naknada

Definicije

Područje primjene i definicije

Potvrda Sporazuma o TBT-u

Tehnička suradnja

Približavanje tehničkih propisa, normi i ocjene sukladnosti

Sporazum o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA)

Označavanje i etiketiranje

Cilj

Multilateralne obveze

Područje primjene

Definicije

Nadležna tijela

Postupno približavanje

Priznavanje zdravstvenog statusa životinja, statusa u pogledu štetnika i regionalnih uvjeta za potrebe trgovine

Mehanizam za sprečavanje izbjegavanja mjera za poljoprivredne proizvode i prerađene poljoprivredne proiz vode