Contract
потписаног 29. априла 1986. године, остају на снази у односу између Босне и Херцеговине и Румуније до датума када овај споразум ступа на снагу.
Члан 28.
ПРЕСТАНАК ВАЖЕЊА
Овај споразум остаје на снази неодређено вријеме. Свака држава уговорница може раскинути овај споразум након пет година од датума ступања на снагу, достављањем писменог обавјештења другој држави уговорници, путем дипломатских канала. Споразум се
раскида шест мјесеци након пријема писменог
б) за друге порезе на доходак добијене на или након првог дана јануара у календарској години када се споразум раскида.
У ПОТВРДУ НАВЕДЕНОГ, они који су за то прописно овлашћени, потписали су овај споразум.
Сачињено у два примјерка у Сарајеву, дана 06. децембра 2016. године, на босанском / хрватском / српском, румунском и енглеском језику, с тиме да су сви текстови једнако вјеродостојни. У случају разлика у тумачењу, мјеродаван је текст на енглеском језику.
ЗА
обавјештења. Међутим, наставља важити:
а) за порезе задржане на извору на доходак добијене на или након првог дана јануара у календарској години када се споразум раскида, и
Члан 3.
ЗА
БОСНУ И ХЕРЦЕГОВИНУ
Xxxxxxxxx Xxxxxxx
РУМУНИЈУ
Xxxx-Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx
Ова одлука ће бити објављена у "Службеном гласнику БиХ - Међународни уговори" на српском, босанском и хрватском језику и ступа на снагу даном објављивања.
Број 01-50-1-2297-37/17
27. јуна 2017. године Сарајево
Предсједавајући
Xx Xxxxxx Xxxxxx, с. р.
Na osnovu člana V 3. d) Ustava Bosne i Hercegovine i saglasnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (Odluka broj 01,02-05-2-833/17 od 04. maja 2017. godine), Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na 36. redovnoj sjednici, održanoj 27. juna 2017. godine, donijelo
ODLUKU
O RATIFIKACIJI SPORAZUMA IZMEĐU BOSNE I HERCEGOVINE I RUMUNIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU UTAJE POREZA U ODNOSU NA POREZE NA DOHODAK
Član 1.
Ratifikuje se Sporazum između Bosne i Hercegovine i Rumunije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanju utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak, potpisan u Sarajevu 06. decembra 2016. godine na bosanskom, hrvatskom, srpskom, rumunskom i engleskom jeziku.
Tekst Sporazuma glasi:
SPORAZUM
IZMEĐU BOSNE I HERCEGOVINE I RUMUNIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU UTAJE POREZA U ODNOSU NA POREZE NA DOHODAK
Bosna i Hercegovina i Rumunija,
u želji da zaključe Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak,
sporazumjele su se o sljedećem:
Član 1.
OSOBE NA KOJE SE PRIMJENJUJE SPORAZUM
Ovaj sporazum se primjenjuje na osobe koje su rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.
Član 2.
POREZI NA KOJE SE PRIMJENJUJE SPORAZUM
1. Ovaj sporazum se primjenjuje na poreze na dohodak nametnute u ime države ugovornice ili njenih administrativno- teritorijalnih jedinica, političkih jedinica ili lokalnih vlasti, bez obzira na način naplate.
2. Porezima na dohodak smatraju se svi porezi koji su nametnuti na ukupan dohodak ili na dijelove dohotka, uključujući poreze na dobit od otuđenja pokretne ili nepokretne imovine, kao i poreze na prirast kapitala.
3. Postojeći porezi na koje se primjenjuje ovaj sporazum su posebno:
Član 2.
a) u Rumuniji:
(i) porez na dohodak;
(ii) porez na dobit
(u daljnjem tekstu "rumunski porez");
b) u Bosni i Hercegovini:
(i) porez na dohodak pojedinaca;
(ii) porez na dobit poduzeća;
(u daljnjem tekstu "bosanskohercegovački porez").
4. Sporazum se također primjenjuje i na iste ili bitno slične poreze koji su nakon potpisivanja ovog sporazuma nametnuti pored ili umjesto postojećih poreza. Nadležni organi država ugovornica obavijestit će jedni druge o značajnim promjenama u njihovim poreznim zakonima.
Član 3.
OPĆE DEFINICIJE
1. Za potrebe ovog sporazuma, ukoliko kontekst ne zahtijeva drugačije:
a) izrazi "država ugovornica" i "druga država ugovornica" označavaju Bosnu i Hercegovinu ili Rumuniju, zavisno od konteksta;
b) izraz "Rumunija" označava državnu teritoriju Rumunije, uključujući teritorijalno more i zračni prostor nad njim, nad kojima Rumunija ima suverenost, kao i vanjski pojas, epikontinentalni pojas i ekskluzivnu ekonomsku zonu nad kojima Rumunija vrši suverena prava i jurisdikciju, u skladu sa svojim zakonodavstvom i pravilima i načelima međunarodnog prava;
c) izraz "Bosna i Hercegovina" označava teritoriju Bosne i Hercegovine nad kojom se, prema zakonima Bosne i Hercegovine i u skladu s međunarodnim pravom, izvršavaju suverena prava Bosne i Hercegovine;
d) pojam "politička jedinica" u slučaju Bosne i Hercegovine označava entitete: Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku i Distrikt Brčko Bosne i Hercegovine.
e) izraz "osoba" obuhvaća fizičku osobu, društvo i bilo koji drugi organ osoba;
f) izraz "društvo" označava pravnu osobu ili bilo koji subjekt koji se u porezne svrhe smatra pravnom osobom;
g) izrazi "poduzeće države ugovornice" i "poduzeće druge države ugovornice" označavaju poduzeće kojim upravlja rezident države ugovornice, odnosno rezident druge države ugovornice;
h) izraz "državljanin" označava:
(i) bilo koju fizičku osobu koja posjeduje državljanstvo države ugovornice,
i
(ii) bilo koju pravnu osobu, partnerstvo ili udruženje koji takav status stiču prema zakonu koji je na snazi u državi ugovornici;
i) izraz "međunarodni saobraćaj" označava prijevoz brodom ili avionom koji obavlja poduzeće jedne države ugovornice čije se mjesto stvarne uprave nalazi u jednoj od država ugovornica, osim u slučaju kada se saobraćaj brodom ili avionom obavlja samo između dva mjesta u drugoj državi ugovornici;
j) izraz "nadležni organ" označava:
(i) u slučaju Rumunije, Ministarstvo za javne finansije,
(ii) u slučaju Bosne i Hercegovine, Ministarstvo finansija i trezora;
k) izraz "poslovanje" uključuje obavljanje profesionalnih usluga i drugih aktivnosti nezavisnog karaktera.
2. U vezi s primjenom ovog sporazuma u bilo kojem trenutku od strane jedne od država ugovornica, svaki izraz koji u njemu nije definiran, osim ako kontekst drugačije zahtijeva, ima značenje koje ima u to vrijeme u skladu sa zakonima te države u odnosu na poreze na koje se primjenjuje ovaj sporazum. Svako značenje prema važećim poreznim zakonima te države ima prednost u odnosu na značenje koje tom izrazu daju drugi zakoni te države.
Član 4. REZIDENT
1. Za potrebe ovog sporazuma, izraz "rezident države ugovornice" označava osobu koja, u skladu sa zakonima te države, podliježe oporezivanju u toj državi zbog njenog prebivališta, mjesta boravka, mjesta uprave ili zbog bilo kojeg drugog kriterija slične prirode, te također uključuje tu državu i sve njene administrativno-teritorijalne jedinice, političke jedinice ili lokalne vlasti. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja podliježe oporezivanju u toj državi samo na temelju dohotka iz izvora u toj državi.
2. Ako je prema odredbama stava 1. fizička osoba rezident obiju država ugovornica, tada se njezin status određuje na sljedeći način:
a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište; ako ima stalno mjesto stanovanja u obje države, smatra se rezidentom samo one države ugovornice s kojom su njezini lični i privredni odnosi bliži ("središte životnih interesa");
b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ugovornici se nalazi njeno središte životnih interesa, ili ako ni u jednoj državi ugovornici nema prebivalište, smatra se da je rezident
one države ugovornice u kojoj ima uobičajeno mjesto boravka;
c) ukoliko u obje države ugovornice ima uobičajeno mjesto boravka ili ni u jednoj od njih, smatra se rezidentom države ugovornice čiji je državljanin;
d) ako je državljanin obiju država ugovornica ili niti jedne, nadležne vlasti država ugovornica pitanje rješavaju zajedničkim dogovorom.
3. Kada je prema odredbama stava 1. osoba, koja nije fizička osoba, rezident obiju država ugovornica, smatra se rezidentom samo one države u kojoj se nalazi njeno mjesto stvarne uprave.
Član 5.
STALNA POSLOVNA JEDINICA
1. Za potrebe ovog sporazuma, pojam "stalna poslovna jedinica" označava stalno mjesto poslovanja preko kojeg se poslovanje nekog poduzeća odvija u potpunosti ili djelimično.
2. Izraz "stalna poslovna jedinica" uključuje posebno:
a) mjesto uprave;
b) filijalu;
c) poslovnicu;
d) fabriku;
e) radionicu;
f) rudnik, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto vađenja prirodnih bogatstava.
3. Gradilište, građevinski, montažni ili instalacioni projekat, ili s time povezane nadzorne aktivnosti, predstavljaju stalnu poslovnu jedinicu ali samo kada takvo gradilište, projekat ili aktivnost traju duže od dvanaest mjeseci.
4. Nezavisno od prethodnih odredbi ovog člana, izraz "stalna poslovna jedinica" ne uključuje:
a) korištenje objekata isključivo u svrhu skladištenja, izlaganja ili dostavljanja dobara ili robe koja pripada poduzeću,
b) održavanje zalihe dobara i robe koji pripadaju poduzeću isključivo u svrhu skladištenja, izlaganja ili isporuke,
c) održavanje zalihe dobara i robe koji pripadaju poduzeću isključivo u svrhu prerade od strane drugog poduzeća,
d) održavanje zalihe dobara i robe koja pripadaju poduzeću, koja su izložena na sajmu ili izložbi, a koja poduzeće prodaje na kraju takvog sajma ili izložbe,
e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu kupovine dobara ili robe ili prikupljanja informacija za poduzeće,
f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu obavljanja bilo koje druge pripremne ili pomoćne djelatnosti za poduzeće,
g) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu kombinacije aktivnosti koje su spomenute u tačkama a) do f), pod uslovom da je ukupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja koja je rezultat ove kombinacije pripremnog ili pomoćnog karaktera.
5. Bez obzira na odredbe stavova 1. i 2., kada osoba - koja nije zastupnik samostalnog statusa na kojeg se primjenjuje stav 6. - djeluje u ime poduzeća i posjeduje i uobičajeno koristi u državi ugovornici ovlaštenje da zaključuje ugovore u ime tog poduzeća, smatra se da to poduzeće ima stalnu jedinicu u toj državi u odnosu na bilo koje djelatnosti koje to lice poduzima za poduzeće, osim ako su djelatnosti te osobe ograničene na one spomenute u stavu 4., koje, ako se izvode preko stalnog mjesta poslovanja ne bi to stalno mjesto poslovanja činile stalnom poslovnom jedinicom prema odredbama tog stava.
6. Ne smatra se da poduzeće ima stalnu poslovnu jedinicu u državi ugovornici samo zato što u toj državi obavlja svoje poslove preko posrednika, generalnog komisijskog zastupnika ili drugog posrednika sa samostalnim statusom, ukoliko te osobe djeluju u okviru svojih uobičajenih poslovnih djelatnosti.
7. Činjenica da društvo koje je rezident države ugovornice kontrolira ili je pod kontrolom društva koje je rezident druge države ugovornice, ili koje posluje u toj državi (bilo preko stalne poslovne jedinice ili na drugi način) sama po sebi nije dovoljna da se jedno društvo smatra stalnom poslovnom jedinicom drugog.
Član 6.
DOHODAK OD NEPOKRETNE IMOVINE
1. Dohodak koji ostvari rezident države ugovornice od nepokretne imovine (uključujući dohodak od poljoprivrede i šumarstva), koja se nalazi u drugoj državi ugovornici može se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Pojam "nepokretna imovina" ima značenje u skladu sa zakonom države ugovornice u kojoj se nalazi odnosna imovina. Ovaj izraz u svakom slučaju uključuje imovinu koja pripada nepokretnoj imovini, stočni fond i opremu koja se koristi u poljoprivredi i šumarstvu, prava na koja se primjenjuju odredbe općeg zakona o zemljišnoj svojini, plodouživanje nepokretne imovine i prava na promjenjiva ili stalna plaćanja kao naknade za iskorištavanje ili prava na iskorištavanje mineralnih nalazišta, izvorišta i drugih prirodnih bogatstava. Brodovi i avioni ne smatraju se nepokretnom imovinom.
3. Odredbe stava 1. primjenjuju se na dohodak koji se ostvari neposrednim korištenjem, iznajmljivanjem ili drugim načinom korištenja nepokretne imovine.
4. Odredbe stavova 1. i 3. primjenjuju se i na dohodak od nepokretne imovine poduzeća.
Član 7.
DOBIT OD POSLOVANJA
1. Dobit poduzeća države ugovornice oporezuje se samo u toj državi, osim ako poduzeće posluje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi. Ako poduzeće posluje na spomenuti način, dobit poduzeća može se oporezivati u drugoj državi ugovornici, ali samo do iznosa koji se pripisuje toj stalnoj poslovnoj jedinci.
2. Zavisno od odredbi stava 3., ako poduzeće jedne države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, tada se u svakoj državi ugovornici toj stalnoj jedinici pripisuje dobit koju bi mogla ostvariti da je odvojeno i posebno poduzeće koje se bavi istim ili sličnim djelatnostima, pod istim ili sličnim uslovima, te da je poslovala potpuno samostalno s poduzećem čija je stalna poslovna jedinica.
3. Pri određivanju dobiti stalne poslovne jedinice, kao odbici se priznaju troškovi koji su nastali za potrebe stalne poslovne jedinice, uključujući troškove upravljanja i opće administrativne troškove, bilo u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili negdje drugdje.
4. Ukoliko je uobičajeno da se u državi ugovornici dobit koja se pripisuje stalnoj poslovnoj jedinici određuje na temelju raspodjele ukupne dobiti poduzeća njegovim dijelovima, stav
2. ne sprječava tu državu ugovornicu da tokom uobičajene raspodjele odredi dobit koja se oporezuje. Usvojena metoda raspodjele međutim treba biti takva da rezultat bude u skladu s načelima sadržanim u ovom članu.
5. Stalnoj poslovnoj jedinici ne pripisuje se dobit ako ta stalna poslovna jedinica samo kupuje dobra ili robu za poduzeće.
6. Za potrebe prethodnih stavova, dobit koja se pripisuje stalnoj poslovnoj jedinici određuje se istom metodom iz godine u godinu, osim ako ne postoji opravdan i dovoljan razlog da se postupi drugačije.
7. Ako dobit obuhvaća pojedine prihode koji su posebno regulirani u drugim članovima ovog sporazuma, tada odredbe ovog člana ne utječu na odredbe tih članova.
Član 8.
POMORSKI I ZRAČNI SAOBRAĆAJ
1. Dobit od korištenja brodova ili aviona u međunarodnom saobraćaju je oporeziva samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave poduzeća.
2. Ako se mjesto stvarne uprave poduzeća koje se bavi plovidbom nalazi na brodu, tada se smatra da se nalazi u državi ugovornici u kojoj se nalazi matična xxxx xxxxx, ili, ako takva matična luka ne postoji, u državi ugovornici čiji je korisnik broda rezident.
3. Odredbe stava 1. ovog člana također se primjenjuju na dobit od učešća u udruženju, zajedničkom poslovanju ili međunarodnoj poslovnoj agenciji.
.
Član 9.
POVEZANA PODUZEĆA
1. Ako:
a) poduzeće države ugovornice direktno ili indirektno učestvuje u upravljanju, kontroli ili imovini poduzeća druge države ugovornice; ili
b) iste osobe direktno ili indirektno učestvuju u upravljanju, kontroli ili imovini poduzeća države ugovornice i poduzeća druge države ugovornice,
i ako se u oba slučaja između ta dva poduzeća u njihovim trgovinskim ili finansijskim odnosima, dogovoreni ili nametnuti uslovi razlikuju od uslova koji bi bili dogovoreni između nezavisnih poduzeća, tada, dobit koju bi da nema tih uslova ostvarilo jedno od poduzeća, ali je zbog tih uslova nije ostvarilo, može se uključiti u dobit tog poduzeća i shodno tome oporezivati.
2. Ako država ugovornica u dobit poduzeća te države uključuje dobit za koju je poduzeće druge države ugovornice oporezivano u toj drugoj državi, i shodno tome je oporezuje, i ako je tako uključena dobit, dobit koju bi poduzeće prvospomenute države ostvarilo da su uslovi dogovoreni između ta dva poduzeća bili oni uslovi koja bi dogovorila nezavisna poduzeća, tada ta druga država vrši odgovarajuće korekcije iznosa poreza koji je u njoj naplativ na tu dobit. Prilikom određivanja takve korekcije, vodi se računa o ostalim odredbama ovog sporazuma, i ako je potrebno, nadležni organi država ugovornica će se međusobno savjetovati.
Član 10. DIVIDENDE
1. Dividende koje isplaćuje društvo koje je rezident jedne države ugovornice rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Međutim, takve dividende se mogu oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende, i u skladu sa zakonima te države, ali ako je stvarni vlasnik dividendi rezident druge države ugovornice, tako naplaćeni porez ne može biti veći od:
a) 5 posto bruto iznosa dividendi ako je stvarni vlasnik društvo (osim partnerstva), koje direktno posjeduje najmanje 25 posto imovine društva koje isplaćuje dividende,
b) 10 posto bruto iznosa dividendi u svim ostalim slučajevima.
Ovaj stav ne utječe na oporezivanje društva s obzirom na dobit iz koje se isplaćuju dividende.
3. Izraz "dividende" kako je korišten u ovom članu, označava dohodak od dionica, rudarskih dionica, osnivačkog udjela ili drugih prava koja nisu potraživanja duga, učešće u dobiti, kao i dohodak od drugih korporativnih prava koji je porezno izjednačen sa dohotkom od dionica prema zakonima države ugovornice čiji je rezident društvo koje vrši raspodjelu.
4. Odredbe stavova 1. i 2. se ne primjenjuju ako stvarni vlasnik dividendi, rezident jedne države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi i imovina u vezi s kojom se isplaćuju dividende stvarno pripada toj stalnoj poslovnoj jedinici. U tom slučaju se primjenjuju odredbe člana 7.
5. Ako društvo koje je rezident države ugovornice ostvaruje dobit ili dohodak iz druge države ugovornice, ta druga država ugovornica ne može nametnuti porez na dividende koje isplaćuje društvo, osim ako se takve dividende isplaćuju rezidentu te druge države ili ako imovina na osnovu koje se dividende isplaćuju stvarno pripada stalnoj poslovnoj jedinici koja se nalazi u toj drugoj državi, niti može neraspodijeljenu dobit društva oporezivati porezom na neraspodijeljenu dobit društva, iako se isplaćene dividende ili neraspodijeljena dobit u potpunosti ili djelimično sastoje od dobiti ili dohotka koji su nastali u toj drugoj državi.
Član 11. KAMATA
1. Kamata koja nastaje u državi ugovornici a isplaćuje se rezidentu druge države ugovornice može se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Međutim, kamata se može oporezivati i u državi ugovornici u kojoj nastaje, sukladno zakonima te države, ali ako je stvarni vlasnik kamata rezident druge države ugovornice, tako naplaćivani porez ne može biti veći od 7 posto bruto iznosa kamate.
3. Iznimno od odredbi stava 2., kamata koja nastaje u jednoj državi ugovornici oslobađa se poreza u toj državi ako proizilazi od i ako je stvarni vlasnik Vlada druge države ugovornice ili njena administrativno-teritorijalna jedinica, politička jedinica ili lokalna vlast, ili neka agencija ili banka ili ustanova te Vlade ili administrativno-teritorijalne jedinice, političke jedinice ili lokalne vlasti, ili ako je potraživanje duga rezidenta druge države ugovornice garantirano, obezbijeđeno ili finansirano od strane finansijske ustanove koja je u potpunosti u vlasništvu Vlada druge države ugovornice.
4. Izraz "kamata" kako je korišten u ovom članu označava dohodak od potraživanja duga svake vrste, nezavisno od toga jesu li obezbijeđena zalogom i stiče li se na osnovu njega pravo na učešće u dobiti dužnika, a posebno dohodak od državnih vrijednosnih papira i dohodak od obveznica ili zadužnica, uključujući premije i nagrade na takve vrijednosne papire, obveznice ili zadužnice. Zatezne kamate se u svrhu ovog člana ne smatraju kamatama.
5. Odredbe stavova 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni vlasnik kamate, rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj kamata nastaje preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi, a potraživanje duga na koji se plaća kamata je stvarno povezano s tom stalnom poslovnom jedinicom. U tom slučaju primjenjuju se odredbe člana 7.
6. Smatra se da kamata nastaje u državi ugovornici kada je isplatilac rezident te države. Međutim, ako osoba koja plaća
kamatu, bez obzira na to je li ona rezident države ugovornice, u državi ugovornici ima stalnu poslovnu jedinicu s kojom je povezan dug na koji se plaća kamata, a tu kamatu snosi ta stalna poslovna jedinica, smatra se da kamata nastaje u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica.
7. Ako iznos kamate, zbog posebnog odnosa između isplatioca i stvarnog vlasnika ili između njih i treće osobe, imajući u vidu potraživanje duga za koje se kamata plaća, prelazi iznos koji bi bio ugovoren između isplatioca i stvarnog vlasnika u odsustvu takvog odnosa, odredbe ovog člana primjenjuju se samo na iznos koji bi bio ugovoren da takvog odnosa nema. U tom slučaju preplaćeni iznos oporezuje se u skladu sa zakonima svake države ugovornice, imajući u vidu ostale odredbe ovog sporazuma.
Član 12.
AUTORSKE NAKNADE
1. Autorske naknade koje nastaju u jednoj državi ugovornici, a isplaćuju se rezidentu druge države ugovornice, oporezuju se u toj drugoj državi.
2. Međutim, autorske naknade se mogu oporezivati i u državi ugovornici u kojoj nastaju, u skladu sa zakonima te države, ali ako je stvarni vlasnik autorskih naknada rezident druge države ugovornice, tako naplaćeni porez ne može biti veći od 5 posto bruto iznosa autorskih naknada.
3. Izraz "autorske naknade", kao što je korišten u ovom članu, označava plaćanja bilo koje vrste koja su primljena kao naknada za korištenje ili za pravo korištenja autorskih prava na književno, umjetničko ili naučno djelo, uključujući softver, kinematografske filmove i filmove ili trake koji se koriste za radijsko ili televizijsko emitiranje, transmisiju svake vrste javnosti, svaki patent, zaštitni znak, nacrt ili model, plan, tajnu formulu ili postupak, ili za korištenje, ili pravo na korištenje, industrijske, trgovinske ili naučne opreme, ili za obavijesti koje se tiču industrijskog, komercijalnog ili naučnog iskustva.
4. Odredbe stavova 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni vlasnik autorskih naknada, koji je rezident jedne države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj autorske naknade nastaju preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj drugoj ugovornoj državi, a pravo ili imovina s obzirom na koje se autorske naknade plaćaju stvarno pripadaju toj stalnoj poslovnoj jedinici. U tom slučaju primjenjuju se odredbe člana 7.
5. Smatra se da autorske naknade nastaju u državi ugovornici kada je isplatilac rezident te države. Ako osoba koja plaća autorske naknade, bez obzira na to je li rezident države ugovornice, u državi ugovornici ima stalnu poslovnu jedinicu u vezi sa kojom je nastala obaveza plaćanja autorskih naknada, a te autorske naknade padaju na teret te stalne poslovne jedinice, tada se smatra da autorske naknade nastaju u državi ugovornici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica.
6. Ako iznos autorskih naknada, zbog posebnog odnosa između isplatioca i stvarnog vlasnika ili između njih i treće osobe, imajući u vidu korištenje, pravo ili informaciju za koje se one plaćaju, prelazi iznos koji bi bio ugovoren između isplatioca i stvarnog vlasnika da takav odnos ne postoji, odredbe ovog člana primjenjuju se samo na iznos koji bi tada bio dogovoren. U tom slučaju, preplaćeni iznos oporezuje se u skladu sa zakonima svake države ugovornice, imajući u vidu ostale odredbe ovog sporazuma.
Član 13.
PRIHOD OD IMOVINE
1. Prihod koji ostvari rezident jedne države ugovornice od otuđenja nepokretne imovine navedene u članu 6., a koja se
nalazi u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Prihod od otuđenja pokretne imovine koja predstavlja dio imovine namijenjene za poslovanje stalne poslovne jedinice koju poduzeće jedne države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici, uključujući prihode od otuđenja te stalne poslovne jedinice (same ili sa cijelim poduzećem), može se oporezivati u toj drugoj državi.
3. Prihod od otuđenja brodova ili aviona u međunarodnom saobraćaju ili pokretne imovine koja služi za korištenje takvih brodova ili aviona oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave poduzeća.
4. Prihod koji ostvari rezident jedne države ugovornice od otuđenja dionica koje više od 50 posto svoje vrijednosti dobijaju direktno ili indirektno od nepokretne imovine koja se nalazi u drugoj državi ugovornici moguće je oporezivati u toj drugoj državi.
5. Prihod od otuđenja bilo koje imovine osim one navedene u stavovima 1., 2., 3. i 4. oporezuje se samo u državi ugovornici čiji je rezident osoba koja je otuđila imovinu.
Član 14.
PRIHOD OD RADNOG ODNOSA
1. Zavisno od odredbi članova 15. 17. i 18. plaće, nadnice i druga slična primanja koja ostvari rezident države ugovornice iz radnog odnosa oporezuje se samo u toj državi, osim ako se takav rad obavlja u drugoj državi ugovornici. Ako se rad obavlja u drugoj državi ugovornici, tada se takva primanja mogu oporezivati u toj drugoj državi.
2. Nezavisno od odredbi stava 1. primanja koja ostvari rezident jedne države ugovornice iz radnog odnosa u drugoj državi ugovornici oporezuje se samo u prvospomenutoj državi, ako:
a) primalac boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne prelaze 183 dana u bilo kojem razdoblju od dvanaest mjeseci koje počinje ili završava u odnosnoj fiskalnoj godini, i
b) primanja se isplaćuju od strane, ili u ime, poslodavca koji nije rezident druge države, i
c) primanja ne padaju na teret stalne poslovne jedinice koju poslodavac ima u drugoj državi.
3. Nezavisno od prethodnih odredbi ovog člana, primanja nastala na temelju radnog odnosa na brodu ili avionu kojima se upravlja u međunarodnom saobraćaju se oporezuju u državi ugovornici u kojoj se nalazi stvarno mjesto uprave poduzeća.
Član 15.
NAKNADE DIREKTORA
Naknade direktora i druga slična primanja koja ostvari rezident jedne države ugovornice u svojstvu člana odbora direktora društva koje je rezident druge države ugovornice oporezuju se u toj drugoj državi.
Član 16.
UMJETNICI I SPORTAŠI
1. Bez obzira na odredbe članova 7. i 14., dohodak koji ostvari rezident jedne države ugovornice ličnim obavljanjem djelatnosti izvođača kao što je pozorišni, filmski, radijski ili televizijski umjetnik ili muzičar, ili sportaš u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.
2. Ako dohodak od lično obavljenih djelatnosti izvođača ili sportaša, u tom svojstvu, ne pripada lično izvođaču ili sportašu nego drugoj osobi, taj dohodak se može, bez obzira
na odredbe članova 7. i 14. oporezivati u državi ugovornici u kojoj su obavljene djelatnosti izvođača ili sportaša.
3. Bez obzira na odredbe stavova 1. i 2. dohodak koji nastaje iz aktivnosti navedenih u stavu 1. u okviru kulturnih ili sportskih razmjena koje su dogovorene između Vlada država ugovornica i koje se ne održavaju u svrhe sticanja prihoda, oslobađaju se od plaćanja poreza u državi ugovornici u kojoj se te aktivnosti održavaju.
Član 17. PENZIJE
1. U skladu s odredbama stava 1. ovog člana, penzije i druga slična primanja koja se isplaćuju rezidentu jedne države ugovornice na temelju prijašnjeg radnog odnosa oporeziva su samo u toj državi.
2. Bez obzira na odredbe stava 1. ovog člana, plaćanja izvršena prema zakonima socijalnog osiguranja države ugovornice oporezive su samo u toj državi ugovornici.
Član 18.
USLUGE ZA POTREBE VLADE
1.a) Plaće, nadnice i druga slična primanja koje država ugovornica ili administrativno-teritorijalna jedinica, politička jedinica ili lokalna vlast plaća fizičkoj osobi za usluge pružene toj državi, jedinici ili vlasti, oporezuju se samo u toj državi.
b) Međutim, takve plaće, nadnice i druga slična primanja oporeziva su samo u drugoj državi ugovornici ako su usluge pružene u toj državi a fizička osoba je rezident te države i:
(i) državljanin je te države, ili
(ii) nije postala rezident te države samo zbog pružanja tih usluga.
2.a) Bez obzira na odredbe stava 1. penzije i druga slična primanja koje država ugovornica isplaćuje direktno ili iz fondova koje je osnovala ta država ugovornica, ili administrativno-teritorijalna jedinica, politička jedinica ili lokalna vlast fizičkoj osobi za usluge pružene toj državi ili jedinici ili vlasti, oporezuje se samo u toj državi.
b) Međutim, ta penzija se oporezuje samo u drugoj državi ugovornici ako je fizička osoba rezident i državljanin te države.
3. Odredbe članova 14. 15. 16. i 17. primjenjuju se na plaće, nadnice, penzije i druga slična primanja za usluge pružene u vezi s poslovanjem koje obavlja država ugovornica, njena administrativno - teritorijalna jedinica, politička jedinica ili lokalna vlast.
Član 19.
STUDENTI I PRIPRAVNICI
Primanja koja student ili pripravnik, koji je ili je neposredno prije odlaska u državu ugovornicu bio rezident druge države ugovornice, a boravi u prvospomenutoj državi ugovornici isključivo radi svog obrazovanja ili obučavanja, primi u svrhu svog izdržavanja, obrazovanja ili obučavanja, nisu oporeziva u toj državi ako ta sredstva potiču iz izvora izvan te države.
Član 20.
OSTALI DOHODAK
1. Dijelovi dohotka rezidenta države ugovornice, bez obzira na to gdje nastaju, a koji nisu regulirani u prethodnim članovima ovog sporazuma oporezuju se samo u toj državi.
2. Odredbe stava 1. neće se primjenjivati na dohodak, osim na dohodak od nepokretne imovine kao što je navedeno u stavu 2. člana 6. ako primalac takvog dohotka, kao rezident jedne države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja je smještena u njoj, a pravo ili imovina po pitanju kojih se plaća dohodak stvarno
pripada toj stalnoj poslovnoj jedinici. U takvom slučaju se primjenjuju odredbe člana 7.
Član 21.
OTKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
Ako rezident jedne države ugovornice stiče dohodak koji se u skladu s odredbama ovog sporazuma oporezuje u drugoj državi ugovornici, tada će prvospomenuta država kao odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta priznati iznos jednak porezu plaćenom u drugoj državi ugovornici. Međutim, takav odbitak ne smije prijeći onaj dio poreza kako je obračunat prije davanja odbitaka, a koji se pripisuje dohotku koji se može oporezivati u toj drugoj državi.
Član 22.
JEDNAK TRETMAN
1. Državljani jedne države ugovornice u drugoj državi ugovornici ne podliježu oporezivanju ili s time povezanim zahtjevima koje je drugačije ili teže od oporezivanja i povezanih zahtjeva kojima državljani druge države podliježu ili mogu podlijegati u istim uslovima, posebno što se tiče prebivališta, odnosno mjesta boravka. Bez obzira na odredbe člana 1., ova odredba se odnosi i na osobe koje nisu rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.
2. Oporezivanje stalne poslovne jedinice koju poduzeće jedne države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ne može biti nepovoljnije u toj drugoj državi od oporezivanja poduzeća te druge države koja obavlja iste djelatnosti. Ova odredba ne može se tumačiti na način da obavezuje državu ugovornicu da rezidentima druge države ugovornice odobrava lične naknade, olakšice i umanjenja za svrhe oporezivanja zbog društvenog statusa ili porodičnih obaveza, a koje odobrava svojim rezidentima.
3. Osim ako se primjenjuju stav 1. člana 9. stav 7. člana
11. ili stav 6. člana 12., kamate, autorske naknade i druge isplate koje poduzeće jedne države ugovornice vrši rezidentu druge države ugovornice, radi određivanja oporezive dobiti tog poduzeća, odbijaju se pod istim uslovima kao da su isplaćene rezidentu prvospomenute države.
4. Poduzeća države ugovornice čiju imovinu potpuno ili djelimično posjeduju ili kontroliraju, direktno ili indirektno, jedan ili više rezidenata druge države ugovornice, u prvospomenutoj državi ne podliježu oporezivanju i zahtjevima u vezi s oporezivanjem koje je drugačije ili teže od oporezivanja ili zahtjeva kojima druga slična poduzeća prvospomenute države podliježu ili mogu podlijegati.
5. Odredbe ovog člana primjenjuju se samo na poreze koje pokriva ovaj sporazum.
Član 23.
POSTUPAK ZAJEDNIČKOG SPORAZUMIJEVANJA
1. Ako osoba smatra da mjere jedne ili obiju država ugovornica dovode ili će dovesti do toga ne bude oporezivano u skladu s odredbama ovog sporazuma, ona može, bez obzira na pravna sredstva predviđena domaćim zakonima tih država, izložiti svoj slučaj nadležnom organu države ugovornice čiji je ona rezident, ili, ako njegov slučaj spada pod odredbe stava 1. člana 24., nadležnom organu države ugovornice čiji je državljanin. Slučaj se mora iznijeti u roku od tri godine od kada je prvi put primljeno obavještenje o radnji koja je rezultirala oporezivanjem koje nije u skladu s odredbama ovog sporazuma.
2. Nadležni organ će nastojati, ako smatra da je prigovor opravdan i ako nije u mogućnosti da samo dođe do odgovarajućeg rješenja, riješiti slučaj međusobnim dogovorom s nadležnim organom druge države ugovornice u cilju izbjegavanja oporezivanja koje nije u skladu s odredbama
ovog sporazuma. Svaki postignuti dogovor se provodi bez obzira na vremenska ograničenja u domaćim zakonima država ugovornica.
3. Nadležni organi država ugovornica nastojat će međusobnim dogovorom otkloniti teškoće ili nejasnoće koje nastaju pri tumačenju ili primjeni ovog sporazuma. Oni se mogu i savjetovati radi otklanjanja dvostrukog oporezivanja u slučajevima koji nisu predviđeni ovim sporazumom.
4. Nadležni organi država ugovornica mogu međusobno direktno komunicirati, uključujući i komunikaciju preko zajedničke komisije koja se sastoji od njih samih ili njihovih predstavnika, u svrhu postizanja dogovora u smislu prethodnih stavova.
Član 24.
RAZMJENA OBAVJEŠTENJA
1. Nadležni organi država ugovornica razmjenjuju obavještenja potrebna za primjenu odredbi ovog sporazuma ili za administraciju ili provođenje domaćeg zakona u vezi poreza svih vrsta i opisa koji se nameću u ime država ugovornica, ili njihovih administrativno-teritorijalnih jedinica, političkih jedinica ili lokalne vlasti, ako oporezivanje u skladu s njima nije u suprotnosti s ovim sporazumom. Razmjena obavještenja nije ograničena članovima 1. i 2.
2. Svako obavještenje primljeno prema stavu 1. od strane države ugovornice smatra se tajnom na isti način kao i obavještenje primljeno u skladu s domaćim zakonom te države i ono se otkriva samo osobama ili vlastima (uključujući sudove i upravne organe), koji su nadležni za procjenu ili naplatu, provođenje ili kazneno gonjenje, ili utvrđivanje žalbi u odnosu na poreze obuhvaćene stavom 1. ili za nadzor gore navedenog. Takve osobe ili organi koristit će obavještenja samo u te svrhe. Oni mogu otkrivati ta obavještenja tokom postupaka u javnom sudskom postupku ili u sudskim odlukama. Bez obzira na navedeno, obavještenja koja država ugovornica primi moguće je koristiti u druge svrhe kada se takva obavještenja mogu koristiti za takve druge svrhe prema zakonima obiju država i kada nadležne vlasti države koja dostavlja obavještenje odobri takvo korištenje.
3. Odredbe stavova 1. i 2. se ni u kojem slučaju ne tumače kao obaveza države ugovornice da:
a) provodi upravne mjere suprotne zakonima i upravnoj praksi te ili druge države ugovornice;
b) daje informacije koje se ne mogu dobiti u skladu sa zakonima ili u uobičajenom upravnom postupku te ili druge države ugovornice;
c) daje obavještenja koja otkrivaju bilo koju trgovinsku, poslovnu, industrijsku, komercijalnu ili profesionalnu tajnu ili trgovinski postupak ili informaciju, čije bi otkrivanje bilo suprotno javnom poretku (ordre public).
4. Ako jedna država ugovornica traži informaciju u skladu s ovim članom, druga država ugovornica koristi svoje mjere prikupljanja informacija da bi pribavila zatraženu informaciju, iako toj drugoj državi možda nije potrebna ta informacija u vlastite porezne svrhe. Obaveza koja je sadržana u prethodnoj rečenici podliježe ograničenjima stava 3. ovog člana, ali ni u kojem slučaju se takvo ograničenje ne može tumačiti na način da dozvoljava državi ugovornici da odbije dati informacije isključivo zbog toga što nema vlastiti interes u takvoj informaciji.
5. Ni u kojem slučaju se odredbe stava 3. ne mogu tumačiti na način da dozvoljavaju državi ugovornici da odbije dati informacije isključivo zbog toga što tu informaciju posjeduje banka, druga finansijska ustanova, kandidat ili osoba koja djeluje u svojstvu posrednika ili u fiducijarnom
svojstvu ili zbog toga što se odnosi na vlasničke udjele jedne osobe.
Član 25.
POMOĆ PRI NAPLATI POREZA
1. Države ugovornice jedna drugoj pružaju pomoć pri naplati potraživanja poreznih obveza. Ova pomoć je ograničena članovima 1. i 2.
2. Izraz "potraživanje poreznih obveza" kao što se koristi u ovom članu označava iznos koji se duguje s obzirom na poreze svake vrste i opisa koji se nameće u ime države ugovornice ili njenih administrativno-teritorijalnih jedinica, političkih jedinica ili lokalnih vlasti, ukoliko takvo oporezivanje nije u suprotnosti s ovim sporazumom ili bilo kojim drugim dokumentom čije su države ugovornice strane potpisnice, kao i kamate, administrativne kazne i troškovi naplate ili čuvanja koji se odnose na takav iznos.
3. Kada je potraživanje poreznih obveza države ugovornice provedivo prema zakonima te države a duguje ga osoba koja, u tom trenutku, prema zakonima te države, ne može spriječiti naplatu, to potraživanje poreznih obveza se na zahtjev nadležnog organa te države prihvaća u svrhe naplate od strane nadležnog organa druge države ugovornice. To potraživanje poreznih obveza naplaćuje ta druga država u skladu s odredbama svojih zakona koji su primjenjivi na izvršenje i naplatu vlastitih poreza kao da to potraživanje poreznih obveza pripada drugoj državi.
4. Kada je potraživanje poreznih obveza države ugovornice potraživanje u odnosu na koje ta država može, prema svojim zakonima, poduzimati mjere čuvanja s ciljem obezbjeđivanja naplate, tada se to potraživanje poreznih obveza, na zahtjev nadležnog organa te države, prihvaća u svrhe poduzimanja mjera čuvanja u odnosu na to potraživanje poreznih obveza u skladu s odredbama svojih zakona kao da to potraživanje poreznih obveza pripada drugoj državi, iako, u trenutku kada se takve mjere primjenjuju, potraživanje poreznih obveza nije provedivo u prvospomenutoj državi ili ga duguje osoba koja ima pravo da spriječi naplatu.
5. Bez obzira na odredbe stavova 3. i 4. potraživanje poreznih obveza koje država ugovornica prihvati u svrhe stava
3. ili 4. u toj državi ne podliježe vremenskim ograničenjima i ne odobrava mu se prioritet primjenjiv na potraživanje poreznih obveza prema zakonima te države zbog takve njegove prirode. Nadalje, potraživanje poreznih obveza koje država ugovornica prihvati u svrhe stavova 3. ili 4. u toj državi nema prioritet koji je primjenjiv na to potraživanje poreznih obveza prema zakonima druge države ugovornice.
6. Postupci u odnosu na postojanje, valjanost ili iznos potraživanja poreznih obveza jedne države ugovornice ne iznose se pred sudove ili administrativne organe druge države ugovornice.
7. Kada u bilo kojem trenutku nakon što je država ugovornica prema stavu 3. ili 4. podnijela zahtjev i prije nego što je druga država ugovornica naplatila i vratila relevantno potraživanje poreznih obveza prvospomenutoj državi, relevantno potraživanje poreznih obveza prestaje biti:
a) u slučaju zahtjeva prema stavu 3. potraživanje poreznih obveza prvospomenute države koje je provedivo prema zakonima te države a duguje ga osoba koja u tom trenutku prema zakonima te države ne može spriječiti naplatu, ili
nadležni organ prvospomenute države odmah obavještava nadležni organ druge države o toj činjenici, te, po izboru druge države, prvospomenuta država ili obustavlja ili povlači svoj zahtjev.
8. Ni u kojem slučaju se odredbe ovog člana ne mogu tumačiti na način da državu ugovornicu obavezuju:
a) da poduzima administrativne mjere u suprotnosti sa zakonima i upravnom praksom te ili druge države ugovornice,
b) da poduzima mjere koje bi bile suprotne javnom poretku (ordre public),
c) da pruži pomoć ako druga država ugovornica nije provela sve razumne mjere naplate ili čuvanja, zavisno od slučaja, u skladu sa svojim zakonima ili upravnom praksom,
d) da pruža pomoć u onim slučajevima u kojima je administrativni teret za tu državu očito nerazmjeran u odnosu na korist koju će ostvariti druga država ugovornica.
Član 26.
ČLANOVI DIPLOMATSKIH I KONZULARNIH PREDSTAVNIŠTAVA
Odredbe ovog sporazuma ne utječu na porezne povlastice članova diplomatskih misija ili konzularnih predstavništava po općim pravilima međunarodnog prava ili odredbama posebnih sporazuma.
Član 27.
STUPANJE NA SNAGU
1. Ovaj sporazum stupa na snagu tridesetog dana od razmjene diplomatskih nota u kojima se države ugovornice međusobno obavještavaju da su interni pravni uslovi za stupanje na snagu ovog sporazuma ispunjeni.
2. Odredbe ovog sporazuma se primjenjuju:
a) za poreze zadržane na izvoru na dohodak plaćene na ili nakon prvog dana januara u kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj ovaj sporazum stupa na snagu, i
b) za druge poreze na dohodak plaćene na ili nakon prvog dana januara u kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj ovaj sporazum stupa na snagu.
3. Odredbe sporazuma između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Socijalističke Republike Rumunije za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i imovinu, potpisan 29. aprila 1986. godine, ostaje na snazi u odnosu između Rumunije i Bosne i Hercegovine do datuma kada ovaj sporazum stupa na snagu.
Član 28.
PRESTANAK VAŽENJA
Ovaj sporazum ostaje na snazi neodređeno vrijeme. Svaka država ugovornica može raskinuti ovaj sporazum nakon pet godina od datuma stupanja na snagu, dostavljanjem pismene obavijesti drugoj državi ugovornici, putem diplomatskih kanala. Sporazum se raskida šest mjeseci nakon primitka pismene obavijesti. Međutim, nastavlja važiti:
a) za poreze zadržane na izvoru na dohodak dobijene na ili nakon prvog dana januara u kalendarskoj godini kada se sporazum raskida, i
b) za druge poreze na dohodak dobijene na ili nakon prvog dana januara u kalendarskoj godini kada se sporazum raskida.
U POTVRDU NAVEDENOG, oni koji su za to propisno ovlašteni, su potpisali ovaj sporazum.
b) u slučaju zahtjeva prema stavu 4. potraživanje
poreznih obveza prvospomenute države u odnosu na koje ta država, prema svojim zakonima, može poduzimati mjere čuvanja s ciljem obezbjeđivanja naplate,
Sastavljeno u dva primjerka u Sarajevu, dana 06. decembra 2016. godine, na bosanskom/hrvatskom/srpskom, rumunskom i engleskom jeziku, s time da su svi tekstovi jednako vjerodostojni. U slučaju razlika u tumačenju, mjerodavan je tekst na engleskom jeziku.
Član 3.
ZA
BOSNU I HERCEGOVINU
Xxxxxxxxx Xxxxxxx
ZA RUMUNIJU
Dana-Xxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxx
Ova odluka će biti objavljena u "Službenom glasniku BiH - Međunarodni ugovori" na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku i stupa na snagu danom objavljivanja.
Broj 01-50-1-2297-37/17
27. juna 2017. godine Sarajevo
Predsjedavajući
Dr. Xxxxxx Xxxxxx, s. r.
92
Temeljem članka V. 3. d) Ustava Bosne i Hercegovine i suglasnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (Odluka broj:
01,02-50-2-885/17 od 4. svibnja 2017. godine), Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na 36. redovitoj sjednici, održanoj 27. lipnja 2017. godine, donijelo
ODLUKU
O RATIFIKACIJI KONVENCIJE O ZAŠTITI MIGRATORNIH VRSTA DIVLJIH ŽIVOTINJA BONN, 23. LIPNJA 1979. GODINE
Članak 1.
Ratificira se Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja, Bonn, 23. lipnja 1979. godine.
Članak 2.
Tekst Konvencije u prijevodu glasi:
KONVENCIJA
O ZAŠTITI MIGRATORNIH VRSTA DIVLJIH ŽIVOTINJA
Bonn, 23. lipnja 1979. godine
Stranke,
UVIĐAJUĆI da su divlje životinje u svojim bezbrojnim oblicima nezamjenjivi dio zemljinoga prirodnog sustava koji mora biti sačuvan na dobrobit čovječanstva;
SVJESNE da svaki ljudski naraštaj čuva zemljine izvore za buduće naraštaje, te je obvezan očuvati to naslijeđe, a kada ga koristi treba ga koristiti razumno;
SVJESNE stalnorastuće vrijednosti divljih životinja u zaštiti okoliša, te s ekološkoga, genetičkoga, znanstvenoga, estetskoga, rekreacijskog, kulturnoga, obrazovnoga, društvenoga i gospodarskoga stajališta;
ZABRINUTE posebno za one vrste divljih životinja koje migriraju preko ili izvan nacionalnih jurisdiktičkih granica;
UVIĐAJUĆI da države jesu i moraju biti zaštitnice migratornih vrsta divljih životinja koje žive u ili prolaze kroz teritorije njihovih nacionalnih jurisdiktičkih granica;
UVJERENE da zaštita i djelatno gospodarenje migratornim vrstama divljih životinja zahtijeva zajedničke napore svih zemalja u čijim nacionalnim jurisdiktičkim granicama takve vrste provode bilo koji dio svoga životnog ciklusa;
POZIVAJUĆI SE na 32. Preporuku Akcijskoga plana kojega je donijela Konferencija Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu (Stockholm, 1972.) i koja je sa zadovoljstvom potvrđena na dvadeset sedmoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda,
SPORAZUMJELE SU SE kako slijedi:
Članak I. TUMAČENJE
1. Za potrebe ove Konvencije:
a) "migratorna vrsta" znači cijelu populaciju ili bilo koji zemljopisno odvojeni dio populacije bilo koje vrste ili niže svojte divljih životinja, čiji značajni dio ciklički i predvidivo prelazi jednu ili više nacionalnih jurisdiktičkih granica;
b) "status zaštite migratornih vrsta" znači sveukupnost utjecaja na migratorne vrste, koji mogu imati dugoročne posljedice na njihovu rasprostranjenost i brojnost;
c) "status zaštite" bit će "povoljan":
1) kad podaci o dinamici populacije pokazuju da će se migratorna vrsta dugoročno održati kao životno sposobna sastavnica u svom ekološkom sustavu;
2) kad se područje rasprostranjenja migratorne vrste trenutačno ne smanjuje niti postoji vjerojatnost da će se dugoročno smanjiti;
3) kad postoji, i u predvidivoj budućnosti će i dalje postojati dostatno stanište za dugoročno osiguranje migratorne vrste;
4) kad se rasprostranjenost i brojnost migratorne vrste približe povijesnoj razini u odnosu na postojeće potencijalno pogodne ekološke sustave i na razumno gospodarenje divljim vrstama;
d) "status zaštite" bit će "nepovoljan" ukoliko nije zadovoljen bilo koji od uvjeta iz podstavka c) ovoga stavka;
e) "ugrožena" migratorna vrsta znači migratornu vrstu koja je u opasnosti od izumiranja u cijelom ili u većem dijelu područja svojega rasprostranjenja;
f) "područje rasprostranjenja" znači sva mjesta na kopnu ili u vodi koja migratorna vrsta nastanjuje, povremeno u njima boravi, prelazi ih ili prelijeće u bilo koje vrijeme svojega uobičajenog selidbenoga puta;
g) "stanište" znači bilo koji dio područja rasprostranjenja migratorne vrste koji sadrži odgovarajuće životne uvjete za tu vrstu;
h) "država područja rasprostranjenja" neke određene migratorne vrste znači bilo koju državu (i kad je prikladno, svaku drugu stranku u smislu podstavka (k) ovoga stavka) koja ima jurisdikciju nad bilo kojim dijelom područja rasprostranjenja migratorne vrste, ili državu pod čijom je zastavom angažiran brod izvan jurisdiktičkih granica u hvatanju te migratorne vrste;
i) "hvatanje" znači vađenje, lov, ribolov, hvatanje, uznemiravanje, namjerno ubijanje ili pokušaj izvođenja bilo koje od navedenih radnji;