ZAKON
ZAKON
O RADU U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
1. Ovim zakonom uređuju se prava, obaveze, odgovornost, plaće i druge naknade, xxx x xxxxx pitanja iz ugovora o radu.
2. Ovim zakonom regulira se radni odnos:
a) zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine i njenim organima koji nisu državni službenici;
b) zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine koji su izričito izuzeti iz Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/02 i 35/03);
c) zaposlenika koji su zaposleni u javnim preduzećima Bosne i Hercegovine, udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine, međuentitetskim korporacijama i drugim institucijama za obavljanje dodatnih nadležnosti u Bosni i Hercegovini, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.
3. Ovaj zakon primjenjuje se i na državne službenike, ukoliko nije u suprotnosti sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.
Član 2.
Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
a) poslodavac - institucije Bosne i Hercegovine i njeni organi i druga pravna xxxx x xxxxx institucije navedene u članu 1. stavu 2. ovog zakona, koje zapošljavaju određeno lice na osnovu ugovora o radu;
b) zaposlenik - fizičko lice, koje je zaposleno kod poslodavca na osnovu ugovora o radu;
c) ugovor o radu - pismeni ugovor između poslodavca i zaposlenika u kojem se navode uslovi zaposlenja, prava, obaveze i ostala pitanja koja proizilaze iz radnog odnosa, u skladu s odredbama ovog zakona i općeg akta poslodavca;
d) pripravnik - lice zaposleno prvi put u profesiji za xxxx xx obrazovano, u cilju stručne obuke ili samostalnog rada.
Član 3.
1. Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, u njega se učlaniti, tj. udruživati u složenije oblike, birati svoje reprezentativne organe, saglasno zakonu, statutu, ili pravilima toga sindikata.
2. Sindikat se može osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.
3. Zaposlenik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu.
Član 4.
1. Poslodavcima, koji djeluju u svoje ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjuje se:
a) miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom;
b) zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu s ciljem njegove kontrole.
Član 5.
Zakonita djelatnost sindikata ne može se trajno ili privremeno zabranjivati.
Član 6.
Lice koje traži zaposlenje kod poslodavca, kao i zaposlenik, ne može biti diskriminiran zbog rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja ili opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, imovnog stanja, rođenja ili kakve druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, tjelesnih poteškoća ili na osnovu kojeg drugog razloga suprotnog osnovnim ljudskim pravima i slobodama utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom.
Član 7.
Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće ministara), aktom poslodavca ili ugovorom o radu, ne mogu se propisati manja prava i nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova propisanih ovim zakonom.
II - PRIJEM U RADNI ODNOS
Član 8.
1. Odluku o potrebi prijema u radni odnos zaposlenika donosi poslodavac.
2. Na osnovu odluke iz stava 1. ovoga člana, raspisuje se javni oglas koji se objavljuje najmanje u jednom visokotiražnom dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
3. Javni oglas sadrži: naziv i sjedište poslodavca, naziv radnog mjesta, opće, posebne i poželjne uslove za prijem u radni odnos, odnosno za to radno mjesto, kratak opis poslova i zadataka radnog mjesta, da li se radni odnos zasniva na određeno ili neodređeno vrijeme, da xx xx utvrđen probni rad kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa i trajanje probnog xxxx xx rok za podnošenje prijava na raspisani javni oglas.
4. Rok za podnošenje prijava ne može biti kraći od xxxx xxxx.
5. Poslodavac imenuje komisiju za izbor kandidata koja razmatra prijave i ocjenjuje kandidate i utvrđuje da li ispunjavaju uslove date u oglasu.
6. Poslodavac donosi odluku o prijemu kandidata u radni odnos.
7. Kad god postoji upražnjeno radno mjesto, poslodavac će pokušati da ga popuni vanjskim premještajem zaposlenika koji xx xxxxx, a xxxx xxxx na sličnoj poziciji kod drugog poslodavca.
8. Postupak prijema zaposlenika u radni odnos detaljnije se uređuje Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji poslodavca (u daljem tekstu: Pravilnik) ili drugim aktom poslodavca.
9. Struktura zaposlenika kod poslodavca okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.
Član 9.
1. Javni oglas ne raspisuje se za:
a) zaposlenika koji se raspoređuje na slobodno radno mjesto kod istog poslodavca;
b) zaposlenika koji se raspoređuje na rad od jednog poslodavca na rad kod drugog poslodavca, na osnovu sporazuma poslodavca i uz saglasnost zaposlenika;
c) prijem u radni odnos zaposlenika na određeno vrijeme do tri mjeseca, kada zbog hitnosti obavljanja poslova nije moguće blagovremeno provesti javni oglas;
d) zaposlenika koji je proglašen xxx xxxxx kod poslodavca gdje je zaposlen zbog prestanka rada poslodavca, smanjenja obima poslova, ukidanja radnog mjesta i slično;
e) druge slučajeve određene Zakonom.
2. Interni premještaj i raspoređivanje iz stava 1. ovoga člana vrši se u skladu s Pravilnikom, kojim će se detaljnije regulirati ova materija.
Član 10.
1. U radni odnos kod poslodavca može se primiti lice koje ispunjava sljedeće opće uslove:
a) da ima navršenih 18 xxxxxx xxxxxx;
b) da je državljanin Bosne i Hercegovine, što se dokazuje uvjerenjem, ne starijim od šest mjeseci;
c) da protiv njega nije pokrenut krivični postupak za krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora tri i više xxxxxx ili da mu nije izrečena zatvorska kazna za krivično djelo učinjeno s umišljajem u skladu s krivičnim zakonima u Bosni i Hercegovini;
d) da nije obuhvaćeno odredbom člana IX. stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine;
e) da xx xxxxxxx i psihički sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavilo kod poslodavca.
2. Osim uslova iz stava 1. ovog člana, zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom, mogu se propisati posebni uslovi za prijem u radni odnos zaposlenika na pojedino radno mjesto (stručna sprema, radno iskustvo, posebna psihofizička sposobnost, stručni ispit, rad na računaru, poznavanje stranog jezika i dr.).
Član 11.
1. Ne može se primiti u radni odnos niti biti u radnom odnosu lice koje u mjestu življenja obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu firmu.
2. O okolnostima iz stava 1. ovog člana lice koja se prima u radni odnos daje pismenu izjavu prilikom prijema u radni odnos.
3. Kad se okolnosti iz stava 1. ovog člana steknu tokom zaposlenja kod poslodavca, zaposlenik xx xxxxx, u roku petnaest xxxx od xxxx nastanka tih okolnosti, izjasniti se o tome hoće li otkloniti razloge smetnje ili napustiti radni odnos kod poslodavca.
4. Ako je zaposlenik prilikom prijema u radni odnos prešutio činjenicu iz stava 1. ovog člana, ili nije otklonio smetnju u roku iz stava 3. ovog člana, poslodavac donosi odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenika, bez prava na otkazni rok.
5. Zaposlenik može van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pismenom odobrenju poslodavca raditi kod drugog pravnog ili fizičkog lica, samo ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom.
III - PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA
1. Zaključivanje ugovora o radu
a) Sadržaj ugovora o radu
Član 12.
1. Na osnovu odluke poslodavca iz stava 6. člana 8. ovog zakona, između zaposlenika i poslodavca zaključuje se ugovor o radu.
2. Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi.
3. Ugovor o radu sadrži, naročito, podatke o:
a) nazivu i sjedištu poslodavaca;
b) imenu, prezimenu, prebivalištu, odnosno boravištu zaposlenika;
c) trajanju ugovora o radu;
d) danu početka rada;
e) mjestu rada;
f) radnom mjestu na kojem se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova;
g) dužini i rasporedu radnog vremena;
h) odmoru u toku radnog xxxx;
i) plaći, dodacima na platu, drugim naknadama, te periodima isplate;
j) xxxxxxxx godišnjeg odmora;
k) otkaznim rokovima kojih se moraju pridržavati zaposlenik i poslodavac;
l) druge podatke, prava i obaveze u vezi s radom i uslovima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom.
4. Umjesto podataka, prava i obaveza iz stava 2. tač. od g) do k) ovog člana, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući zakon, odluka Vijeća ministara, kolektivni ugovor, pravilnik ili akt kojim su uređena ta pitanja.
5. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa nastaju na xxx xxxx zaposlenik počne raditi na osnovu zaključenog ugovora o radu.
Član 13.
Ako se zaposlenik upućuje na rad u inozemstvo, prije njegovog odlaska u inozemstvo, sa zaposlenikom xx xxxx postići pismena saglasnost u pogledu sljedećih uslova ugovora:
a) trajanja rada u inozemstvu;
b) valute u kojoj će se isplaćivati plaća i druga primanja u novcu i naturi na koja zaposlenik ima pravo za vrijeme boravka u inozemstvu;
c) uslova vraćanja u zemlju, odnosno na rad kod poslodavca.
b) Xxxxxx koji se od zaposlenika ne mogu tražiti
Član 14.
1. Prilikom zaključivanja ugovora o radu, poslodavac ne može tražiti od zaposlenika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s prirodom radnih aktivnosti koje zaposlenik obavlja.
2. Od žene, koja se prijavila na raspisani javni oglas poslodavca ili xxxx xx već zaposlena kod poslodavca, zabranjeno je tražiti da uradi test za utvrđivanje trudnoće.
Član 15.
Lični podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim licima, osim ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.
c) Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme
Član 16.
1. Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti na neodređeno ili na određeno vrijeme.
2. Osim ako Zakonom nije drugačije regulirano, ugovor o radu zaključuje se na neodređeno vrijeme.
3. Za obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova xxxx se obim privremeno i nepredviđeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnog zaposlenika, može se zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenika, a najduže dvije godine.
4. Ako zaposlenik izričito ili prešutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme s istim poslodavcem, odnosno izričito ili prešutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
Član 17.
Prekidima ugovora o radu ne smatraju se prekidi xxxx xxxxxxx zbog:
a) godišnjeg odmora;
b) bolovanja;
c) porodiljskog dopusta;
d) odsustva s rada saglasno zakonu ili ugovoru o radu;
e) perioda između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke Suda Bosne i Hercegovine ili drugog organa, saglasno ugovoru o radu i zakonu;
f) plaćenog odsustva s posla uz saglasnost poslodavca;
g) vremenskog perioda do pet xxxx između ugovora o radu s istim ili drugim poslodavcem.
d) Probni rad
Član 18.
1. Prilikom zaključivanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.
2. Probni rad iz stava 1. ovog člana ne može trajati duže od šest mjeseci.
3. Ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu, poslodavac otkazuje zaposleniku ugovor o radu i prije isteka probnog roka na način utvrđen ovim zakonom, a otkazni rok je 15 xxxx.
4. Xxx xx na probnom radu, zaposlenik ima prava iz radnog odnosa, koja se odnose na poslove koje zaposlenik obavlja tokom probnog rada.
2. Radno vrijeme
Član 19.
Prosječno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati sedmično.
Član 20.
1. Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom.
2. Zaposlenik, koji je zaključio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora i na xxx xxxxx ostvariti puno radno vrijeme, ukoliko to ne šteti interesima poslodavca i ukoliko ne stvara sukob interesa, o čemu će poslodavac i zaposlenik zaključiti pismeni sporazum.
3. Zaposlenik, xxxx xxxx s nepunim radnim vremenom, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao zaposlenik s punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plaća, naknada i sl.), saglasno zakonu ili ugovoru o radu u kojem slučaju se takva prava zasnivaju na proporcionalnoj osnovi.
Član 21.
1. U slučaju više sile (požar, potres, poplava i sl.), iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan je raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično.
2. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac pismeno obavještava Upravni inspektorat Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Upravni inspektorat).
3. Zaposlenik može dobrovoljno raditi prekovremeno i to u trajanju od xxx najviše 10 sati sedmično.
4. Trudnica ne može raditi prekovremeno, a xxxxx s djetetom do tri godine života i samohrani roditelj do šest xxxxxx xxxxxx djeteta može raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
5. Upravni inspektorat zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno st. 1., 2., 3. i 4. ovog
člana.
Član 22.
1. Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s xxx da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati sedmično.
2. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ne može biti duže od 40 sati sedmično.
3. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
4. Rad u vremenu između 22,00 sata navečer i 6,00 sati sljedećeg xxxx smatra se noćnim radom.
3. Odmori i odsustva
a) Odmori
Član 23.
1. Zaposlenik, xxxx xxxx puno radno vrijeme, ima pravo na odmor u toku radnog xxxx u trajanju od najmanje 30 minuta.
2. Odmor u toku radnog xxxx xxxxxx će se u ugovoru o radu, koji ne može biti na početku ni na kraju radnog xxxx.
3. Dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx iznosi najmanje 12 sati.
Član 24.
Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na xxx svog sedmičnog odmora, osigurava mu se xxxxx xxxxxxxx xxx u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.
Član 25.
1. U svakoj kalendarskoj godini zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih xxxx, a najduže 30 radnih xxxx.
2. Aktom ili odlukom poslodavca utvrdit će se kriteriji trajanja godišnjeg odmora dužeg od 18 radnih xxxx.
Član 26.
1. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od pet xxxx, xxxxx pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
2. Ako zaposlenik nije stekao pravo iz stava 1. ovog člana, ima pravo na najmanje xxxxx xxx godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec xxxx xxxx, saglasno ovom zakonu i ugovoru o radu.
3. Odsustvo s rada zbog privremene nesposobnosti za rad, porodiljskog dopusta, vojne vježbe i drugog odsustva koje nije uslovljeno voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog člana.
Član 27.
1. U godišnji odmor ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje se zaposleniku priznaje u staž osiguranja.
2. Ako je rad organizovan u manje od šest radnih xxxx u sedmici, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih xxxx, ako zakonom ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno.
Član 28.
1. Godišnji odmor može se koristiti u jednom ili dva dijela.
2. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih xxxx x xxxx kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. xxxx naredne godine.
3. Zaposlenik pismeno obavještava poslodavca o vremenu kada želi koristiti godišnji odmor, najmanje 30 xxxx prije korištenja godišnjeg odmora.
4. Poslodavac odobrava korištenje odmora, izdavanjem rješenja o godišnjem odmoru.
5. Vremenske periode korištenja godišnjeg odmora odobrava poslodavac.
6. Zaposlenik ima pravo koristiti xxxxx xxx godišnjeg odmora kada god on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri xxxx prije njegovog korištenja.
Član 29.
Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se može uskratiti pravo na godišnji odmor, a ne može mu se izvršiti ni isplata naknade umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora.
b) Odsustva s rada
Član 30.
1. Zaposlenik ima pravo na odsustvo xx xxxx uz naknadu plaće do pet radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini - plaćeno odsustvo u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge i teže bolesti ili smrti člana užeg domaćinstva.
2. Članom užeg domaćinstva, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se: bračni i vanbračni supružnik, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, xxxxx, očuh, xxxxxx, usvojilac, djed i baka (po ocu i majci), brat i sestra.
3. Zaposlenik može imati pravo na plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima i za vrijeme utvrđeno aktom poslodavca, a posebni slučajevi moraju biti definisani.
4. Izuzetno, poslodavac xx xxxxx omogućiti zaposleniku odsustvo do šest radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih ili drugih potreba, s xxx da se odsustvo od dva xxxx koristi uz naknadu plate - plaćeno odsustvo.
5. Ako zaposlenik ne iskoristi odsustvo iz stava 4. ovog člana, nema pravo da u zamjenu iskoristi xxxx xxxxx xxxx xxx i da traži novčanu naknadu za one dane koje nije iskoristio.
Član 31.
1. Poslodavac može zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo xx xxxx bez naknade plate - neplaćeno odsustvo, u slučajevima i u trajanju utvrđenom u aktu poslodavca.
2. Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana, prava i obaveze zaposlenika, koja se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.
4. Zaštita zaposlenika
Član 32.
1. Poslodavac xx xxxxx omogućiti zaposleniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 xxxx od xxxx stupanja zaposlenika na rad.
2. Poslodavac xx xxxxx osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprječava nastanak nesreće.
3. Poslodavac xx xxxxx osigurati potrebne uslove za zaštitu na xxxx xxxxxx se osigurava zaštita života i zdravlje zaposlenika, kao i svakog drugog lica s kojim dođe u dodir u toku trajanja ugovora, saglasno zakonu.
Član 33.
Zaposlenik ima pravo da odbije da radi na svom radnom mjestu ili obavlja svoje uobičajene dužnosti ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome xx xxxxx odmah obavijestiti Upravni inspektorat i poslodavca. U xxx slučaju poslodavac može zaposlenika rasporediti na druge poslove, dok se ne potvrdi da su mjere zaštite na radu na zadovoljavajućem standardu.
a) Zaštita žene i materinstva
Član 34.
Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog toga stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u slučajevima iz člana 36. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove.
Član 35.
1. Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, može biti raspoređena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni ljekar.
2. Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene, u smislu stava 1. ovog
člana, žena ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plaće.
3. Privremeni raspored iz stava 1. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.
4. Ženu iz stava 1. ovog člana poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak.
Član 36.
1. Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo od šest mjeseci neprekidno.
2. Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara, xxxx xxxx da otpočne porođajno odsustvo 28 xxxx prije porođaja.
3. Xxxx xxxx koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 xxxx poslije porođaja.
Član 37.
Otac djeteta može da koristi neiskorišteno pravo žene iz člana 36. stav 1. ovog zakona u slučaju: smrti majke djeteta, ako xxxxx napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga spriječena da koristi to pravo.
Član 38.
1. Nakon isteka porođajnog odsustva, žena s djetetom do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena ukoliko dijete, prema nalazima ovlaštene zdravstvene institucije, zahtijeva intenzivnu njegu.
2. Pravo iz stava 1. ovog člana može koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u xxxxx radnom vremenu ili lice koje se brine o djetetu u slučaju smrti oba roditelja, ukoliko roditelji napuste dijete ili ako nisu u stanju da se brinu o djetetu.
Član 39.
1. Žena, koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla jednom dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara.
2. Pravo iz stava 1. ovog člana xxxx xxxx koristiti do navršene jedne godine života djeteta. 3. Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana računa se u puno radno vrijeme.
Član 40.
Ako xxxx xxxx mrtvo dijete ili ako dijete xxxx prije isteka porođajnog odsustva, ima pravo da produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog ljekara, potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 xxxx od porođaja, odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porođajnog odsustva.
Član 41.
1. Po isteku porođajnog dopusta iz člana 36. stava 1. ovoga zakona, jedan od roditelja može da odsustvuje s rada do tri godine života djeteta, ako je to predviđeno aktom poslodavca.
2. Za vrijeme odsustvovanja s rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika miruju.
Član 42.
1. Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva, zaposlenik ima pravo na naknadu na ime porodiljskog odsustva, u skladu sa važećim zakonom.
2. Za vrijeme rada s polovinom punog radnog vremena iz člana 38. ovog zakona, zaposlenik ima pravo primiti naknadu plate za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, saglasno zakonu.
Član 43.
1. Jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta), ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju ako se radi o samohranom roditelju, pod uslovom da dijete nije smješteno u instituciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene institucije.
2. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, pripada pravo na naknadu plaće, saglasno zakonu.
3. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni pristanak.
b) Zaštita zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad
Član 44.
Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu bez obzira da li ima zaključen ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
Član 45.
1. Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa.
2. Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena institucija ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da xx xxxxx na poslove na xxxxxx xx radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajuće poslove.
3. Zaposlenik xx xxxxx, u roku od tri xxxx od xxxx nastupanja nesposobnosti za rad, pismeno obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, u skladu s ugovorom o radu.
Član 46.
1. Ako nadležna zdravstvena institucija ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu xx xxxxx u pismenoj formi ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban.
2. Dodatno i sveobuhvatno će se razmotriti mogućnosti zaposlenika, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, u pogledu odgovorajućih oblika obrazovanja, obuke i programa usavršavanja, koji bi mu omogućili reintegraciju njegove radne sposobnosti.
Član 47.
Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost Upravnog inspektorata, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost zbog povrede na radu, invalidnosti ili profesionalne bolesti ili koji je izložen neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti ili profesionalne bolesti.
6. Plaće i naknade
a) Plaće
Član 48.
1. Zaposlenik ima pravo na plaću radnog mjesta na koje je raspoređen u skladu s ugovorom o radu, koja zavisi od složenosti poslova koje obavlja, stepena stručne spreme, odgovornosti za izvršenje poslova i drugih kriterija utvrđenih odlukom Vijeća ministara ili aktom poslodavca.
2. Plaće se određuju tako što se osnov za obračun plaće množi s koeficijentom, te se ukupan iznos uvećava za 0,5% za svaku godinu započetog radnog staža, a najviše 20%.
3. Plaće zaposlenika, koji su budžetski korisnici, određuje Vijeće ministara, a plaće ostalih zaposlenika određuju se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugačije određeno.
4. Zaposlenici imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću za:
a) prekovremeni i noćni rad;
b) rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
5. Visinu dodatka na osnovnu plaću iz stava 4. ovoga člana za zaposlenike koji su budžetski korisnici određuje Vijeće ministara, a za ostale zaposlenike određuje se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 49.
1. Zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu određuju se periodi isplate plaće koji ne mogu biti duži od 30 xxxx.
2. Prilikom isplate plaće, poslodavac xx xxxxx zaposleniku uručiti pismeni obračun plaće.
3. Pojedinačne isplate plaće nisu javne.
b) Naknade
Član 50.
1. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za period u kojem ne radi zbog opravdanih slučajeva predviđenih zakonom i aktom poslodavca (godišnji odmor, privremena nesposobnost za rad zbog bolesti do 30 xxxx, porođajno odsustvo, plaćeno odsustvo i slično).
2. Visina naknade i period iz stava 1. ovog člana, za koji se naknada isplaćuje na teret poslodavca, utvrđuje se aktom Vijeća ministara, zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu.
3. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg xx xxxxx zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv.
4. Zaposlenik ima pravo na naknadu za:
a) troškove prijevoza na posao i s posla;
b) prehranu za vrijeme rada;
c) regres za godišnji odmor;
d) slučaj smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice;
e) troškove obrazovanja;
f) jubilarne nagrade;
g) otpremninu pri odlasku u penziju.
5. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim putovanjem, kao što su: dnevnice, troškovi prijevoza, i slično.
6. Visina naknade iz st. 3., 4. i 5. ovoga člana utvrđuje se aktom Vijeća ministara, aktom poslodavca ili ugovorom o radu.
Član 51.
Poslodavac ne može, bez saglasnosti zaposlenika ili konačne odluke nadležnog suda, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plate ili nekog njenog dijela, uskraćivanjem isplate naknade plate ili dijela naknade plate zaposlenika.
Član 52.
Najviše xxxxxxxx plaće ili naknade plaće zaposlenika može se prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveze sudski naređenog izdržavanja, a za ostale obaveze može se prisilno obustaviti najviše jedna trećina plaće zaposlenika.
6. Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad
Član 53.
1. Poslodavac može, saglasno potrebama rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
2. Zaposlenik je obavezan, saglasno svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad, na način kako to poslodavac smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajućem standardu.
3. Poslodavac je obavezan, prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad koje smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajućem standardu.
4. Način stručnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad zaposlenika, vrijeme trajanja, naknada, obaveze zaposlenika kao i ostala pitanja, utvrđuju se aktom poslodavca.
7. Pripravnici
Član 54.
1. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na prijem zaposlenika u radni odnos, primjenjuju se i na prijem pripravnika.
2. Nakon provedene procedure prijema pripravnika, poslodavac zaključuje ugovor o radu s pripravnikom.
3. Ugovor o radu s pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu xxxx osim ako zakonom nije drugačije regulirano.
4. Prava, obaveze i odgovornosti pripravnika utvrdit će se aktom poslodavca ili ugovorom o radu između poslodavca i pripravnika.
8. Volonterski rad
Član 55.
1. Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili Pravilnikom o radnim odnosima, ili drugim pravilnikom, uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
2. Period volonterskog rada iz stava 1. ovog člana računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo kao uslov za rad na određenim poslovima.
3. Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu xxxx.
4. Ugovor o volonterskom radu zaključuje se u pismenoj formi.
5. Način i trajanje volonterskog rada uređuje se Pravilnikom.
6. Licu, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava se odmor tokom rada pod istim uslovima kao i za zaposlenika u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
9. Stručni ispit
Član 56.
1. Zaposlenik, koji ima visoku, višu ili srednju stručnu spremu i kojem je poslodavac xxxxx ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, u skladu s članom 101. stav 2. ovog zakona, a koji nema položen stručni upravni ispit, xxxxx ga je položiti u roku od šest mjeseci od xxxx zaključenja ugovora o radu.
2. Zaposleniku, koji ne položi stručni upravni ispit u roku iz prethodnog stava, prestaje ugovor o radu.
3. Način polaganja stručnog upravnog ispita utvrđuje se odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
10. Izumi i tehnička unapređenja zaposlenika
Član 57.
1. Zaposlenik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o izumu, odnosno tehničkom unapređenju ili drugom otkriću, koje je ostvario na radu ili u vezi xx xxxxx, i ponuditi mu da to otkupi u skladu s pravom prečeg otkupa, osim ako ugovorom o radu nije drugačije određeno.
2. Ako poslodavac ne ponudi otkup izuma u roku od 60 xxxx ili ako ne da izjavu da nema interesa za izum, zaposlenik može slobodno raspolagati sa izumom uz uslov da izum xxxx xxx poslovnu tajnu u xxx periodu i tokom pregovora s poslodavcem.
11. Zabrana takmičenja zaposlenika s poslodavcem
Član 58.
1. Poslodavac i zaposlenik mogu zaključiti ugovor kojim se zaposlenik obavezuje da ne može, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.
2. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od xxxx prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koje je u tržišnoj utakmici s poslodavcem i da ne može, za svoj ili za račun trećeg lica, sklapati poslove kojima se takmiči sa poslodavcem.
3. Ugovor iz stava 1. ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu.
Član 59.
1. Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
2. Naknadu iz stava 1. ovog člana poslodavac xx xxxxx isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.
3. Visina naknade iz stava 1. ovog člana usklađuje se na način i pod uslovima utvrđenim zakonom ili ugovorom o radu.
12. Disciplinska odgovornost
d) Povrede službene dužnosti
Član 60.
1. Zaposlenik će disciplinski odgovarati za povredu jedne ili više službenih dužnosti propisanih ovim zakonom, xxxx xx povreda rezultat njegove vlastite krivice.
2. Povrede službenih dužnosti mogu biti teže i lakše.
3. Teže povrede službenih dužnosti su:
a) vršenje radnje xxxx xx definirana kao krivično djelo protiv službene dužnosti, ili drugo krivično djelo, odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu poslodavca, što čini zaposlenika nepodobnim za rad kod poslodavca;
b) odavanje državne, vojne i službene xxxxx, odnosno povreda propisa o čuvanju tih tajni;
c) zloupotreba ili prekoračenje službenih ovlaštenja;
d) neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje povjerenih poslova;
e) bavljenje djelatnostima kojima se onemogućava ili otežava građanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava kod poslodavca;
f) bavljenje djelatnostima ili radom koji je direktno ili indirektno u suprotnosti s interesima poslodavca;
g) prouzrokovanje poslodavcu xxxx materijalne štete na imovini ili aktivi namjerno ili iz krajnje nepažnje,
h) neopravdan izostanak s posla više od dva xxxx u mjesecu;
i) kršenje pravila radne discipline;
j) neblagovremeno i neuredno izvršavanje povjerenih poslova;
k) neprimjereno ponašanje prema građanima, saradnicima i drugim licima u vršenju službene dužnosti.
l) svaka druga povreda koja se posebnim zakonom utvrdi xxx xxxx povreda.
4. Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika (u daljem tekstu: Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti) utvrđuju se lakše povrede službene dužnosti.
5. Odgovornost za izvršenje krivičnog djela, odnosno prekršaja, ne isključuje disciplinsku i materijalnu odgovornost zaposlenika, pod uslovom da takvo djelo istovremeno predstavlja i povredu službene dužnosti;
6. Pravilnik iz stava 4. ovog člana donosi Vijeće ministara za budžetske korisnike, a poslodavac za ostale zaposlenike.
e) Disciplinski postupak
Član 61.
1. Svaki zaposlenik može poslodavcu podnijeti disciplinsku prijavu, protiv bilo kojeg zaposlenika, kako bi inicirao disciplinski postupak. Prijava xxxx biti potpisna, obrazložena i, po mogućnosti, potkrijepljena dokazima.
2. Na osnovu podnesene prijave, poslodavac ili lice koje on odredi odlučuje o pokretanju disciplinskog postupka protiv zaposlenika.
3. Pokretanje disciplinskog postupka za lakšu povredu službene dužnosti zastarijeva za šest mjeseci od xxxx činjenja, odnosno saznanja za povredu i učinioca, a za težu povredu službene dužnosti za 12 mjeseci od xxxx činjenja, odnosno saznanja za povredu, odnosno učinioca.
4. Prvostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, na određeni period, koji ne može biti duži od četiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva člana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne može biti u disciplinskoj komisiji.
5. Provostepena disciplinska komisija provodi disciplinski postupak na način i u skladu sa postupkom regulisanim Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti iz stava 4. člana 59. ovoga zakona. Komisija izriče disciplinske kazne propisane Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.
6. Svi disciplinski postupci moraju biti pravični i transparentni. U toku cijelog disciplinskog postupka, zaposlenik ima prava koja su mu zagarantirana podzakonskim aktom iz stava 6. člana 59. ovog zakona i stava 6. ovog člana, a naročito pravo:
a) da bude blagovremeno obaviješten o navodima o povredi službene dužnosti, te dokazima koji to potkrepljuju kao i pravo na pismeni odgovor ili usmenu izjavu xxxx xx se onda pismeno evidentirati;
b) na pravično i javno saslušanje u razumnom roku pred tijelima koja se uspostavljaju ovim zakonom. Javnost može biti isključena iz cijelog ili dijela saslušanja u interesu morala, javnog xxxx ili nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada su u pitanju interesi maloljetnika ili ako to zahtijeva zaštita privatnog života stranaka, ili javnost može biti isključena do neophodne mjere u posebnim okolnostima kada bi javno saslušanje smetalo interesima pravde prema mišljenju tijela utvrđenih ovim zakonom;
c) na privilegiju protiv samoinkriminiranja i pojavljivanja na svakom saslušanju i pravo odbrane protiv optužbi preko pravnog zastupnika po svom izboru;
d) na javno izricanje odluke;
e) na žalbu protiv svake štetne odluke disciplinske komisije ustanovljene prema ovom zakonu.
f) Disciplinske kazne
Član 62.
1. Zbog povrede službene dužnosti, zaposleniku se mogu izreći sljedeće disciplinske kazne:
a) pismena opomena;
b) pismeni ukor;
c) kaznena suspenzija s radnog mjesta i plaće u periodu od dva xxxx do trideset xxxx;
d) degradiranje na niže radno mjesto;
e) prestanak radnog odnosa.
2. Za lakšu povredu službene dužnosti zaposleniku se može izreći disciplinska kazna pismena opomena ili pismeni ukor, a za težu povredu službene dužnosti iz člana 59. stav 3. ovog zakona i Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti zaposleniku se može izreći disciplinska kazna: suspenzija s radnog mjesta i plaće u trajanju od dva xxxx do trideset xxxx, degradiranje na niže radno mjesto ili prestanak radnog odnosa.
Član 63.
1. Zaposlenik, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, može se suspendirati do konačnosti disciplinskog postupka., što u svakom konkretnom slučaju cijeni poslodavac.
2. Odluku o suspenziji donosi poslodavac.
3. Za vrijeme suspenzije zaposlenik ima pravo na 70% plaće xxxx xx ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji.
4. Ako zaposleniku bude izrečena disciplinska kazna za lakšu povredu službene dužnosti, ili bude oslobođen, ima pravo na razliku do punog iznosa plaće iz stava 3. ovog člana.
5. Protiv odluke o suspenziji zaposlenik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od 8 xxxx od xxxx prijema odluke.
6. Žalba uložena na odluku o suspenziji ne odgađa izvršenje odluke o suspenziji.
Član 64.
1. Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije zaposlenik i poslodavac imaju pravo uložiti žalbu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od xxxx xxxx od xxxx prijema odluke.
2. Drugostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, a sastoji se od predsjednika i četiri člana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne može biti u drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
3. Mandat komisije iz prethodnog stava ne može biti duži od četiri godine.
4. Drugostepena disciplinska komisija provodi postupak i donosi odluku u skladu s Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.
5. Poslodavac izvršava konačne odluke disciplinske komisije.
Član 65.
1. Svi pokrenuti disciplinski postupci obustavljaju se u slučaju ako je protiv zaposlenika pokrenut krivični postupak zbog istih razloga.
2. U slučaju da zaposlenik bude oslobođen optužbi, bit će vraćen na svoje radno mjesto i njegov lični dosje ne smije sadržavati nikakvu informaciju o krivičnom postupku ili relevantnoj preventivnoj suspenziji.
3. U slučaju da optužbe budu odbačene protiv zaposlenika, poslodavac može pokrenuti disciplinski postupak zbog istih činjenica, u skladu s članom 61. ovog zakona.
Član 66.
1. Kad se pokrene postupak iz člana 65. ovog zakona, poslodavac zaposlenika odmah suspendira s dužnosti u slučaju ako je:
a) pokrenut krivični postupak protiv zaposlenika za djelo učinjeno na dužnosti;
b) zaposlenik u pritvoru.
2. Kada se pokrene postupak iz člana 65. ovog zakona, poslodavac može suspendirati zaposlenika s dužnosti u slučaju, ako je:
a) krivični postupak pokrenut protiv zaposlenika za djelo za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet xxxxxx; ili
b) zaposlenik uhvaćen u činjenju krivičnog djela za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet xxxxxx.
3. U slučaju suspenzije, zaposlenik prima 60% plaće, xxxx xx ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji.
13. Naknada štete
Član 67.
1. Zaposlenik, koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnom nepažnjom prouzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx tu štetu nadoknaditi.
2. Ako štetu prouzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete xxxx xx prouzrokovao.
3. Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio štete xxxx xx on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
4. Ako xx xxxx zaposlenika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
Član 68.
1. Ako se naknada štete ne može utvrditi u tačnom iznosu ili bi utvrđivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti može se predvidjeti da xx xxxxxx naknade štete utvrđuje u paušalnom iznosu, xxx x xxxxx utvrđivanja paušalnog iznosa i organ koji tu visinu utvrđuje i druga pitanja u vezi s ovom naknadom.
2. Ako je prouzrokovana šteta mnogo veća od utvrđenog paušalnog iznosa naknadne štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.
Član 69.
Zaposlenik, koji na radu ili vezano za rad, namjerno ili iz krajnje nepažnje, nanese štetu trećem licu i ako xx xxxxx naknadio poslodavac, obavezan je naknaditi poslodavcu iznos naknade koji je isplaćen trećem licu.
Član 70.
1. Visinu pričinjene štete, okolnosti pod xxxxx xx xxx xxxxxxx, namjeru ili krajnju nepažnju zaposlenika koji je pričinio štetu, kao i ostale okolnosti, utvrđuje prvostepena komisija za štete.
2. Prvostepenu komisiju za štete imenuje poslodavac na mandatni period ne duži od četiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva člana i isto toliko zamjenika.
3. Protiv odluke prvostepene komisije za štete, zaposlenik i poslodavac imaju pravo uložiti žalbu drugostepenoj komisiji za štete.
4. Drugostepenu komisiju za štete imenuje poslodavac na mandatni period koji ne može biti duži od četiri godine, a sastoji se od predsjednika i četiri člana i isto toliko zamjenika.
5. Način i xxxxxxxx xxxx prvostepene i drugostepene komisije za štete, donošenje odluke, izvršenje odluke, uslovi smanjenja ili oslobađanja zaposlenika od obaveze naknade prouzrokovane štete i ostalo, regulirat će se Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.
6. Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u vezi xx xxxxx, poslodavac xx xxxxx zaposleniku naknaditi štetu po općim propisima obligacionog prava.
14. Prestanak ugovora o radu
a) Način prestanka ugovora o radu
Član 71.
1. Ugovor o radu prestaje:
a) pismenim sporazumom između poslodavca i zaposlenika;
b) kad zaposlenik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 20 xxxxxx xxxxx osiguranja ili 40 xxxxxx xxxxx osiguranja, nezavisno xx xxxxxx života;
c) danom dostavljanja pravosnažnog rješenja xx xxxxxx nadležnog organa o utvrđivanju gubitka potpune nesposobnosti za rad;
d) otkazom poslodavca, odnosno zaposlenika;
e) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme;
f) ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne zatvora;
g) ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca - početkom primjene te mjere;
h) konačnom odlukom disciplinske komisije, kojom je izrečena mjera prestanak radnog odnosa;
i) odlukom Suda Bosne i Hercegovine koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa;
j) u slučaju viška radne snage;
k) u slučaju neopravdanog izostanka s posla dužeg od pet radnih xxxx;
l) ako zaposlenik ne položi stručni ispit u utvrđenom roku;
m) ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu;
n) ako se utvrdi da je zaposlenik, prilikom zasnivanja radnog odnosa, dostavio krivotvorene dokumente.
2. Zaposlenik prekida radni odnos:
a) od trenutka xxxx xx potvrđen kao kandidat za javnu dužnost za koju se izbor vrši direktno ili indirektno u bilo kojem zakonodavnom organu vlasti i na bilo kojem nivou vlasti,
b) od trenutka xxxx xx imenovan na dužnost u bilo kojem izvršnom organu vlasti na bilo kojem nivou vlasti.
b) Otkaz ugovora o radu
Član 72.
1. Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku uz propisani otkazni rok, u slučaju:
a) prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga; ili
b) kada zaposlenik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz ugovora o radu.
2. Otkaz zbog nastanka okolnosti iz stava 1. ovog člana moguć xx xxxx ako poslodavac, imajući u vidu veličinu, kapacitet i ekonomsku situaciju poslodavca i radne sposobnosti zaposlenika, ne može zaposlenika rasporediti na drugo radno mjesto ili ga ne može obrazovati, odnosno osposobiti za rad na drugim poslovima.
Član 73.
1. Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju xxxx xx zaposlenik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu službene dužnosti, odnosno ako su ispunjeni uslovi iz člana 95. stav 4. ovoga zakona, ili povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, koje su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos.
2. Ugovor o radu ne može se otkazati zaposleniku bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku.
3. Pismeno upozorenje zaposleniku sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se zaposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkazanog roka za slučaj da se takav prijestup ili povreda radne obaveze iz ugovora o radu ponovi.
4. Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog člana.
Član 74.
1. Zaposlenik može otkazati ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka u slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos kod poslodavca.
2. U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana zaposlenik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan xx xxxxxx poslodavca.
Član 75.
Ugovor o radu, u slučaju iz člana 72. i člana 73. ovog zakona, može se otkazati u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, odnosno od xxxx prijema prethodnog pismenog upozorenja.
Član 76.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada zaposlenika, obavezan je omogućiti zaposleniku da iznese svoju odbranu.
Član 77.
U slučaju otkazivanja ugovora o radu u smislu člana 72. st. 1. i 2. ovog zakona, poslodavac xx xxxxx, u slučaju spora pred Sudom Bosne i Hercegovine, dokazati postojanje razloga za otkaz.
c) Forma i trajanje otkaznog roka
Član 78.
1. Otkaz se daje u pisanoj formi, a može ga dati poslodavac i zaposlenik.
2. Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazložiti otkaz zaposleniku.
3. Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.
Član 79.
1. Otkazni rok ne može biti kraći od 15 xxxx u slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 30 xxxx u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.
2. Otkazni rok počinje da teče od xxxx uručenja otkaza zaposleniku, odnosno poslodavcu.
3. Aktom poslodavca može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka.
4. U slučaju da je zaposlenik zatečen u vršenju krivičnog djela, poslodavac mu može odmah otkazati ugovor o radu.
Član 80.
1. Ako zaposlenik, na zahtjev poslodavca, prestane s radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan isplatiti mu naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
2. Ako Sud Bosne i Hercegovine utvrdi da je otkaz nezakonit, može poslodavca obavezati da:
a) vrati zaposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na xxxxxx xx radio ili druge odgovarajuće poslove i isplati mu naknadu plate u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio i nadoknadi mu štetu; ili
b) isplati zaposleniku:
naknadu plaće u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio; naknadu na ime pretrpljene štete;
otpremninu na koju zaposlenik ima pravo u skladu s aktom poslodavca ili ugovorom o
xxxx;
druge naknade na koje zaposlenik ima pravo u skladu s aktom poslodavca, ili
ugovorom o radu.
3. Zaposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o xxxx xxxx tražiti da Sud Bosne i Hercegovine xxxxxx privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora.
d) Xxxxx s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
Član 81.
1. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi zaposleniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima.
2. Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog člana, zadržava pravo da pred Sudom Bosne i Hercegovine osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.
15. Prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika
a) Odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa
Član 82.
1. Zaposlenik ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa utvrđene ovim zakonom, odlukom Vijeća ministara, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili drugim aktom poslodavca ili kolektivnom ugovoru, u skladu sa zakonom.
2. O pravima i obavezama zaposlenika iz prethodnog stava odlučuje poslodavac ili drugo ovlašteno lice, odnosno organ, u skladu sa zakonom i aktima poslodavca.
b) Zaštita prava iz radnog odnosa
Član 83.
1. Zaposlenik, koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.
2. Poslodavac je obavezan riješiti zahtjev pismeno, u roku od 30 xxxx od xxxx xxxx je zahtjev podnesen.
3. Podnošenje zahtjeva iz stava 1. ovog člana ne sprečava zaposlenika da traži zaštitu povrijeđenog prava pred Sudom Bosne i Hercegovine.
4. Zaposlenik može podnijeti tužbu pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog povrede prava iz radnog odnosa, kao i u slučaju da poslodavac nije riješio zahtjev u roku iz stava 2. ovog člana.
5. Zastarjelost nastupa u roku od jedne godine od xxxx dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava iz radnog odnosa.
Član 84.
1. Rješavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži.
2. Zakonom, aktom poslodavca, odnosno sporazumom uređuje se sastav, postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže.
Član 85.
1. U slučaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja, ugovori o radu prenose se na novog poslodavca, uz saglasnost zaposlenika.
2. Novi poslodavac i zaposlenik mogu otkazati ugovor na način i u rokovima utvrđenim ovim zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu zaključenom s prethodnim poslodavcem.
Član 86.
Apsolutna zastara potraživanja iz radnog odnosa je tri godine od xxxx nastanka potraživanja.
16. Stavljanje zaposlenika na raspolaganje
Član 87.
1. Zaposlenik može biti stavljen na raspolaganje u slučaju ukidanja poslodavca ili u slučaju kada se Pravilnikom poslodavca, iz bilo kojih razloga, ukine radno mjesto, i u drugim slučajevima određenim zakonom.
2. Ako drugi poslodavac preuzima poslove ukinutog poslodavca, preuzima zaposlenike od ukinutog poslodavca s danom donošenja odluke o ukidanju i raspoređuje ih na radna mjesta koja odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.
3. Ako je Pravilnikom poslodavca ukinuto radno mjesto, zaposlenik, koji je radio na xxx radnom mjestu, bez javnog oglasa postavlja se na drugo upražnjeno radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi kod drugog poslodavca na istom nivou.
Član 88.
1. Zaposlenik, koji ne bude postavljen na drugo radno mjesto u skladu sa članom 87. st. 2. i 3. ovoga zakona, stavlja se na raspolaganje na vrijeme od:
a) dva mjeseca, do navršenih 15 xxxxxx radnog staža;
b) četiri mjeseca, do navršenih od 15 do 25 xxxxxx radnog staža;
c) šest mjeseci, preko navršenih 25 xxxxxx radnog staža.
2. Odluku o stavljanju zaposlenika na raspolaganje donosi poslodavac.
3. Za vrijeme trajanja raspolaganja, zaposlenik ima pravo na plaću u visini koju bi ostvario xxx xx xxxx kod poslodavca.
4. Ako zaposlenik na raspolaganju ne bude preuzet od drugog poslodavca, u smislu člana 87. stav 1., ili ako ne bude postavljen na upražnjeno radno mjesto kod drugog poslodavca, u smislu člana 87. stav 2. ovog zakona, prestaje mu radni odnos, uz otkazni rok od 15 xxxx.
5. Vrijeme provedeno na raspolaganju i otkaznom roku smatra xx xxx vrijeme provedeno u radnom odnosu.
17. Pravilnik o radu
Član 89.
1. Poslodavac donosi Pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija xxxx x xxxxx pitanja značajna za zaposlenika i poslodavca, u skladu sa zakonom.
2. O donošenju Pravilnika o radu poslodavac se konsultira sa sindikatom.
3. Pravilnik iz stava 1. ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca.
18. Kolektivni ugovor
Član 90.
1. Kolektivni ugovor može se zaključiti za određenu djelatnost jednog ili više poslodavaca ili udruženje poslodavaca.
2. Na strani zaposlenika kod zaključivanja kolektivnog ugovora može biti sindikat, ili više sindikata, a na strani poslodavca može biti jedan ili više poslodavaca ili udruženje poslodavaca.
3. Ako je u pregovaranju i zaključivanju kolektivnog ugovora zastupljeno više sindikata, odnosno više poslodavaca ili udruženje poslodavaca, o zaključivanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati, odnosno poslodavci, koji imaju punomoć od svakog pojedinačnog sindikata, odnosno poslodavca, u skladu s njihovim statutom.
4. Kolektivni ugovor zaključuje se u pisanoj formi.
Član 91.
1. Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze strana koje su ga zaključile, te prava i obaveze iz radnog odnosa, ili u vezi s radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.
2. Kolektivnim ugovorom uređuju se pravila o postupku kolektivnog pregovaranja.
3. Kolektivni ugovor obavezan je za strane koje su ga zaključile ili koje su mu naknadno pristupile.
4. Izmjene i dopune kolektivnog ugovora vrše se na način i po postupku utvrđenom za njegovo donošenje.
5. Kolektivni ugovor dostavlja se Vijeću ministara i Upravnom inspektoratu.
19. Reprezentativni sindikat
Član 92.
1. "Reprezentativni sindikat" označava sindikat registriran na nivou Bosne i Hercegovine, ili dva i više sindikata koji zajednički nastupaju, čije članstvo čini većina zaposlenika jednog poslodavca u sjedištu poslodavca.
2. Reprezentativni sindikat može zastupati zaposlenike jednog ili više poslodavaca.
Član 93.
1. Vijeće ministara potvrđuje reprezentativni sindikat na prijedlog Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.
2. Protiv potvrde ili odbijanja potvrde reprezentativnog sindikata može se uložiti žalba Sudu Bosne i Hercegovine.
Član 94.
1. Reprezentativni sindikat zaposlenika, u skladu sa zakonom, ima pravo da:
a) bude konsultiran prije donošenja općeg akta koji xx xxxx radnog statusa i plaća njegovih
članova;
b) prati da li poslodavac postupa u skladu s ovim zakonom i drugim propisom koji xx xxxx radnih odnosa;
c) prijavi svaku povredu propisa iz prethodne xxxxx Upravnom inspektoratu;
d) pomaže i zastupa zaposlenika na njegov zahtjev u slučajevima povrede njegovih prava ili disciplinskog postupka ili postupka za naknadu štete.
2. Prava i obaveze, predlaganje, izbor, mandat i smjenjivanje predstavnika sindikata i ostalo, uređuju se podzakonskim aktima.
20. Štrajk
Član 95.
Svaki reprezentativni sindikat ima pravo, u skladu sa zakonom o štrajku i drugim propisima koji su na snazi, pozvati na štrajk i provesti ga s ciljem zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa zaposlenika ako:
a) je sporno pitanje upućeno poslodavcu;
b) je istekao rok od 15 xxxx od xxxx xxxx je sporno pitanje upućeno poslodavcu;
c) do toga xxxx nije došlo do rješavanja spornog pitanja;
d) je poslodavcu data pismeno obavještenje o početku štrajka, najkasnije 48 sati unaprijed.
Član 96.
1. Izuzetno od člana 95. ovog zakona, zaposlenik ne može učestvovati u štrajku ako:
a) se radi o zaposleniku s xxxxx xx postignut sporazum da se sporno pitanje riješi arbitražom;
b) se radi o zaposleniku koji je zaposlen u osnovnim službama ili službi održavanja.
2. Poslodavac određuje svoje osnovne službe i službe održavanja nakon konsultacije s reprezentativnim sindikatima.
Član 97.
1. Učešćem u štrajku, u smislu člana 95. ovog zakona, zaposlenik ne vrši povredu službene dužnosti.
2. Zaposlenik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenika zbog organiziranja ili učešća u štrajku, u smislu člana 95. ovog zakona.
3. Zaposlenik ne može biti ni na xxxx xxxxx prisiljavan da učestvuje u štrajku.
4. Ako se zaposlenik ponaša suprotno članu 96 stav 1. ovog zakona ili ako za vrijeme štrajka, organiziranog u skladu s članom 95. ovog zakona, namjerno ili krajnom nepažnjom nanese štetu poslodavcu, čini težu povredu službene dužnosti i na osnovu toga mu se može dati otkaz ugovora o radu, bez poštivanja otkaznog roka u skladu s ovim zakonom, a poslodavcu xx xxxxx namiriti prouzrokovanu štetu u cjelokupnom iznosu.
IV - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU
Član 98.
1. Upravni nadzor i inspekciju nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa i akata vrši Upravni inspektorat.
2. Odluke Upravnog inspektorata donose se samostalno.
Član 99.
Zaposlenik, poslodavac ili reprezentativni sindikat mogu zahtijevati upravni nadzor i inspekciju xx xxxxxx Upravnog inspektorata.
Član 100.
1. Upravni inspektorat može:
a) vršiti pregled općih i pojedinačnih akata, evidenciju i drugu dokumentaciju;
b) saslušati i uzeti izjave zaposlenika, poslodavca ili predstavnika reprezentativnog sindikata;
c) izvršiti kontrolu radnog mjesta i drugih prostorija poslodavca;
d) uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize, ekspertize i slično;
e) preduzeti i druge mjere i radnje predviđene zakonom.
2. O izvršenom pregledu Upravni inspektorat sačinjava zapisnik, i na osnovu njega donosi rješenje.
3. Protiv rješenja Upravnog inspektorata poslodavac i zaposlenik mogu uložiti žalbu Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine u roku od 15 xxxx od prijema rješenja.
4. Odluka Ministarstva iz prethodnog xxxxx xx konačna i obavezujuća, ali protiv nje se može podnijeti tužba Upravnom odjelu Suda Bosne i Hercegovine.
Član 101.
1. Upravni inspektorat obavijestit će poslodavca i zaposlenika o svakoj povredi propisa donesenih na osnovu ovog zakona.
2. Upravni inspektorat može dati poslodavcu i zaposleniku preporuke za ispravljanje povrede iz stava 1. ovog zakona.
3. Ako poslodavac ili zaposlenik ne ispravi povredu, Upravni inspektorat ima pravo pokrenuti sudski postupak kod Upravnog odjela Suda Bosne i Hercegovine, ili nadležne institucije ili organa.
V - KAZNENE ODREDBE
Član 102.
1. Ako zakonom nije drugačije propisano, novčanom kaznom u iznosu od 600 KM do 1500 KM kaznit će se poslodavac za prekršaj, ako:
a) stavlja u nepovoljniji položaj lice koje traži zaposlenje kod poslodavca, od zaposlenika (član 6.);
b) primi u radni odnos lice, suprotno utvrđenoj proceduri ili općim i posebnim uslovima i ograničenjima (čl. 8., 10. i 11.);
c) zaključi ugovor o radu, koji ne sadrži podatke propisane u članu 12. ovoga zakona;
d) uputi zaposlenika na rad u inozemstvo bez propisanih uslova (član 13.);
e) od zaposlenika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom (član 14.);
f) postupa suprotno članu 15. ovoga zakona;
g) sklopi ugovor o radu sa zaposlenikom u kojem xx xxxx radno vrijeme ugovoreno u trajanju dužem od 40 sati sedmično (član 19.);
h) uvede prekovremeni rad kada to nije dozvoljeno, ili ne obavijesti nadležni organ o uvođenju prekovremenog rada (član 21.);
i) zaposleniku ne omogući pravo korištenja godišnjeg odmora, ili mu plati naknadu na ime neiskorištenog godišnjeg odmora (član 29.);
j) ne poštuje utvrđena prava žene za vrijeme trudnoće i porodiljskog dopusta (član od 34. do 43.);
k) otkaže zaposleniku ugovor o radu suprotno članu 44. ovog zakona;
l) ne vrati zaposlenika na poslove na xxxxxx xx radio prije nastupanja nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajuće poslove (član 45. stav 2.);
m) zaposleniku ne ponudi druge poslove (član 46. stav 1.);
n) otkaže ugovor o radu zaposleniku suprotno članu 47. ovog zakona;
o) postupi suprotno članu 52. ovog zakona;
p) zaključi ugovor o radu s pripravnikom na period duži od jedne godine (član 54.);
r) ugovor o volonterskom radu ne zaključi u pisanoj formi (član 55.);
s) xxxxxx odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenika suprotno članu 71. i 88.; š) ne omogući zaposleniku da iznese svoju odbranu (član 76.);
t) ne uruči otkaz zaposleniku u pisanoj formi (član 78.);
u) zaposleniku otkaže ugovor o radu bez propisanog otkaznog roka (član 79.);
v) ne ispuni obaveze prema zaposleniku iz člana 80. stav 1. ovog zakona;
z) zaposleniku onemogući pravo na štrajk (član 95.);
ž) zaposlenika stavi u nepovoljniji položaj zbog organiziranja ili učešća u štrajku (član 97. stav 2.).
2. Ako zakonom nije drukčije propisano, novčanom kaznom u iznosu od 300 KM do 800 KM kaznit će se odgovorno lice kod poslodavca ako učini prekršaj iz stava 1. ovog člana.
VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 103.
1. U roku od 30 xxxx od xxxx stupanja na snagu ovog zakona:
a) svi poslodavci dužni su osigurati da se njihovim pravilnicima ne utvrđuju nepovoljniji uslovi pod kojima se zasniva radni odnos od uslova predviđenih ovim zakonom;
b) svi poslodavci, koji nisu nabrojani u članu 4. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, u svojim pravilnicima dužni su utvrditi radna mjesta na xxxxxx xx zaposliti zaposlenike.
2. U roku od 90 od xxxx stupanja na snagu ovog zakona:
a) svaki poslodavac xxxxx xx ponuditi zaposleniku zaključivanje ugovora o radu pod uslovima koji ne mogu biti nepovoljniji od uslova pod xxxxxx xx radni odnos zasnovan, osim ako odredbama ovog zakona neka pitanja nisu drugačije uređena;
b) svi poslodavci koji nisu nabrojani u članu 4. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine će, naročito, ponuditi ugovor:
1) na neodređeno vrijeme zaposleniku koji se nalazi na radnom mjestu utvrđenom u stavu 1. xxxxx b) ovog člana,
2) na određeno vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleniku koji se nalazi na radnom mjestu iz stava 1. xxxxx b) ovog člana, a trenutno je zaposlen po ugovoru o radu na određeno vrijeme, a ako je takav zaposlenik u neprekidnom radnom odnosu po ugovoru o radu na određeno vrijeme koji traje duže od dvije godine kod poslodavca, poslodavac će mu ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme,
3) na određeno vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleniku koji se nalazi na radnom mjestu iz stava 1. xxxxx b) ovog zakona, a trenutno obavlja poslove po ugovoru o obavljanju povremenih i privremenih poslova u neprekidnom trajanju duže od dvije godine kod poslodavca, poslodavac će mu ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
3. Na radnike koji obavljaju poslove prema ugovoru o pružanju usluga ovaj zakon neće imati utjecaja.
4. Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da zaključi ugovor o radu, prestaje mu radni odnos u roku od 30 xxxx od xxxx dostave ugovora o radu na zaključivanje.
5. Zaposlenicima koji se pojavljuju xxx xxxxx, otkazuje se ugovor o radu u skladu s odredbama ovog zakona.
6. Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije u skladu sa stavom 2. ovog člana, može pred Sudom Bosne i Hercegovine osporiti valjanost ponude poslodavca u roku od trideset xxxx od xxxx prihvaćanja ponude.
Član 104.
1. Dok se zdravstvena zaštita zaposlenika ne uredi zakonima Bosne i Hercegovine, zakoni i drugi propisi Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, xxxxxx xx propisana socijalna zaštita zaposlenika, primjenjuju se i na zaposlenike kod poslodavca na koje se odnosi ovaj zakon, prema mjestu prebivališta zaposlenika.
2. Druga pitanja koja su vezana za radni odnos i ugovor o radu (radna knjižica i ostalo), a koja nisu regulirana ovim zakonom, Ministarstvo će urediti podzakonskim aktom.
Član 105.
1. Ovaj zakon stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
2. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakon o radnim odnosima ("Službeni list SRBiH", broj 20/90), te svi podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih zkona.