Contract

Gradonačelnik Grada Zagreba, prema ovlasti Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba, javne ustanove, osnivač i vlasnik koje je Grad Zagreb (u daljnjem tekstu: poslodavac)

i

Sindikat vatrogasaca grada Zagreba, Zagreb, Savska cesta l, koji zastupa predsjednik sindikata Xxxx Xxxxx,

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Xxxxx Xxxxxxxxx XX. broj 2, koji zastupaju predsjednik sindikata Xxxxx Xxxxx i sindikalni povjerenik Podružnice profesionalnih vatrogasaca JVP Grada Zagreba Xxxxxx Xxxxxx (u nastavku teksta: sindikati)

zaključili su 1. srpnja 2014.

KOLEKTIVNI UGOVOR

za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se kolektivnim ugovorom (u nastavku teksta: Ugovor) utvrđuju međusobna

prava i obveze potpisnika ovoga ugovora.

Ovim se ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i na osnovi rada za zaposlene u

Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba.

Članak 2.

Pod pojmom radnik u smislu ovoga ugovora podrazumijevaju se zaposleni kod poslodavca na neodređeno ili na određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom i pripravnici.

Pod pojmom poslodavac podrazumijeva se Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.

Članak 3.

Ovaj ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se na radnike neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena.

Na pitanja koja nisu uređena ovim· ugovorom, primjenjuju se drugi propisi i opći akti.

2. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 4.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad od 2 do 6 mjeseci

ovisno o stručnoj spremi.

Članak 5.

Za vrijeme trajanja probnog rada radnik treba pokazati svoje stručne i radne

sposobnosti za poslove za koje je sklopio ugovor o radu.

radu.

Neodgovarajuće sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka su razlog za otkaz ugovora o

Ako radnik ne zadovolji na probnom radu, otkazuje mu se ugovor o radu.

Članak 6.

Radniku koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan zbog opravdanih razloga (bolest, mobilizacija i dr.), probni se rad produžuje za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan.

Članak 7.

Ugovor o radu može se zaključiti s osobom koja se prvi put zapošljava u zanimanju za

koje se školovala u svojstvu pripravnika.

S pripravnikom se zaključuje ugovor o radu, u pravilu, na određeno vrijeme.

S pripravnikom se može zaključiti ugovor o radu i na neodređeno vrijeme, ako za to

postoje uvjeti.

Članak 8.

Pripravnički staž radnika traje:

- 6 (šest) mjeseci za radna mjesta za koja se traži srednja stručna sprema,

- 8 (osam) mjeseci za radna mjesta za koja se traži viša stručna sprema,

- 12 (dvanaest) mjeseci za radna mjesta za koja se traži visoka stručna sprema.

Članak 9.

Za vrijeme pripravničkog staža pripravniku pripada plaća u visini od 85% od najniže osnovne plaće za radno mjesto za koje je sklopio ugovor o radu.

Članak 10.

Pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.

3. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 11.

Puno radno vrijeme je 40 sati tjedno.

Članak 12.

Prekovremeni rad može se uvesti u skladu s odredbama Zakona o radu.

Radi izbjegavanja prekovremenog rada, poslodavac može provesti određene

kadrovsko-organizacijske mjere, odgovarajuću preraspodjelu radnog vremena i druge mjere.

Ako se unatoč poduzetim mjerama u poslovnoj godini ostvari veći broj sati od punoga radnog vremena, poslodavac ga je dužan nadoknaditi, sukladno važećim propisima o prekovremenom radu.

Članak 13.

Radno vrijeme radnika raspoređeno je u 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.

O rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom uz obavezu da se

savjetuje s radničkim vijećem.

Članak 14.

Poslodavac može, ako to narav posla zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunoga radnog vremena.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, prosječno radno vrijeme tijekom jednog

mjeseca ne smije biti duže od punoga radnog vremena.

Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.

Prilikom donošenja odluke o preraspodjeli radnog vremena poslodavac je dužan

savjetovati se s radničkim vijećem.

Članak 15.

O nazočnosti na radu vodi se evidencija.

Evidencija podrazumijeva vrijeme dolaska i odlaska s rada, izlazak iz kruga poslovnih

prostorija te druge evidencije iz područja rada (bolovanje, godišnji odmor i drugo).

Članak 16.

Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta.

Vrijeme odmora iz stavka l. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena.

Članak 17.

Tijekom svakoga vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na

dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Članak 18.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Xxxx tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se

korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna a najkasnije u iduća dva tjedna.

Članak 19.

Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor, u trajanju od četiri tjedna, odnosno dvadeset radnih dana.

Članak 20.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini

kao da je radio u redovnome radnom vremenu.

Radniku koji radi noću, subotom, nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danima, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Članak 21.

Ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 22.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani određeni zakonom i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 23.

Radnik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugoga zakonom

određenoga opravdanog razloga, ne ubraja se u rok određen u stavku 1. ovoga članka.

Članak 24.

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec dana rada:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije stekao pravo na godišnji odmor jer nije proteklo šest mjeseci neprekidnog rada;

- ako mu radni odnos prestaje prije nego što navrši šest mjeseci neprekidnog rada;

- ako mu radni odnos prestane prije l. srpnja;

- ako je tijekom kalendarske godine bio u radnom odnosu kod više poslodavaca.

Iznimno od stavka l. ovoga članka, radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 25.

Godišnji odmor u trajanju od četiri tjedna, odnosno 20 radnih dana, uvećava se prema

pojedinačno određenim mjerilima:

l. s obzirom na složenost poslova:

- poslovi VSS 3 dana

- poslovi VŠS 2 dana

- poslovi SSS 1 dan

2. s obzirom na dužinu radnog staža:

- od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana

- od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana

- od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana

- od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana

- od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana

- od 30 i više godina radnog staža 7 dana

3. s obzirom na uvjete rada:

- rad na poslovima s otežanim psihičkim i fizičkim

napregnutostima ili posebnima uvjetima rada 3 dana

- rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom,

blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 2 dana

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- samohranom roditelju malodobnog djeteta 3 dana

- roditelju, posvojitelju ili staratelju s jednim malodobnim

djetetom 2 dana

- roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje

malodobno dijete još po 1 dan

- roditelju, posvojitelju ili staratelju hendikepiranog djeteta,

bez obzira na ostalu djecu 3 dana

- osobi s invaliditetom 3 dana

5. s obzirom na ocjenu rada:

- radnik ocijenjen ocjenom uspješan 1 dan

- radnik ocijenjen ocjenom naročito uspješan 2 dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se tako da se 20 radnih dana uveća za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama od 1. do 5. stavka 1. ovoga članka.

Članak 26.

Slijepi radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem ima pravo na, najmanje, 30 radnih dana godišnjeg odmora, ako to pravo ne ostvaruje primjenom mjerila iz članka 25. ovog ugovora.

Članak 27.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora, što ga donosi poslodavac.

Članak 28.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora, poslodavac, za svakog radnika posebno,

donosi pisanu odluku kojom u tvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka

25. ovoga ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 (petnaest) dana prije početka

korištenja godišnjeg odmora.

Članak 29.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako se s poslodavcem

drugačije ne dogovori.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna neprekidno, pod uvjetom da je ostvario godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti i mora iskoristiti najkasnije

do 30. lipnja sljedeće godine.

Članak 30.

Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta, odnosno zbog vojne vježbe ili drugoga opravdanog razloga, službenici i namještenici imaju pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine.

Članak 31.

U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio

godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se sukladno odredbama članka Zakona o

radu.

Članak 32.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan pisano obavijestiti neposredno nadređenog radnika najmanje jedan dan ili smjenu prije.

Članak 33.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi obavljanja važnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka l. ovoga

članka donosi poslodavac.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se

omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 34.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koji su nastali za radnika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 35.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše l0 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

- zaključivanje braka 5 radnih dana

- rođenje djeteta 5 radnih dana

- smrt supružnika, djeteta, roditelja i unuka 5 radnih dana

- smrt brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 2 xxxxx xxxx

- selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana

- selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana

- dobrovoljni davatelj krvi, za svako dobrovoljno davanje

krvi 2 radna dana

- teška bolest djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

- nastup na kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima,

obrazovanju za sindikalne aktivnosti i potrebe RV i dr 2 radna dana

- elementarne nepogode 5 radnih dana.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga

članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno nakon davanja krvi, a u nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru s poslodavcem.

Članak 36.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za polaganje stručnog ispita, prvi put u trajanju od sedam radnih dana, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

Članak 37.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, radniku se za pripremanje i polaganje ispita može odobriti godišnje do sedam radnih dana plaćenog dopusta.

Članak 38.

Radnik koji je upućen na školovanje stručno osposobljavanje ili usavršavanje za

pripremanje i polaganje ispita ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana godišnje.

Za pripremanje i polaganje završnog ili diplomskog ispita radnik, osim plaćenog

dopusta iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na još pet radnih dana plaćenog dopusta.

Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se može odobriti plaćeni dopust za školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 60 radnih dana u jednoj godini.

Članak 39.

Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi

kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnost iz članaka 35. i 36. ovoga ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju, osim u slučaju smrtnog slučaja.

Članak 40.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja

plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Članak 41.

Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova poslodavca, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije, i to:

- za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi .. - najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ili na fakultetu .. - najmanje 10 dana

- za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima .. - najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita zbog stjecanja. posebnih

znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko

obrazovanje i dr.) .. - najmanje 2 dana

Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se neplaćeni dopust iz stavka l. ovoga članka

može odobriti i u trajanju dužem od 30 dana.

Članak 42.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

U slučaju da za vrijeme neplaćenog dopusta do 30 dana radnik ostvari pravo na produženo osiguranje, poslodavac će mu nadoknaditi troškove toga osiguranja.

Članak 43.

Radnicima koji rade na poslovima za koje je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem, može se odobriti plaćeni medicinski odmor ako su, obavljajući takve poslove, stekli:

- od 5 do 10 godina staža osiguranja .. - 5 radnih dana svake 4 godine

- od 10 do 15 godina staža osiguranja .. - 5 radnih dana svake 3 godine

- od 15 do 20 godina staža osiguranja .. - 5 radnih dana svake 2 godine

- od 20 do 30 godina staža osiguranja .. - 7 radnih dana svake 2 godine

- od 30 godina staža osiguranja do mirovine .. - 7 radnih dana svake godine.

4. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 44.

Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za siguran rad u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

Poslodavac će poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu i pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad osoba s invaliditetom, u skladu s posebnim propisima.

Članak 45.

Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i zdravlju drugih radnika te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac.

8. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE

Članak 46.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovna je plaća je zbroj umnoška osnovice i koeficijenta složenosti poslova za koje

je radnik sklopio ugovor o radu, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga

uvećanja plaće.

Članak 47.

Osnovica za izračun plaće utvrđuje se u visini od 3.589,00 kuna bruto počevši od 1. srpnja 2014. godine.

Članak 48.

Xxxxxxxx za izračun plaće ugovorne strane utvrđuju tako da se osnovica utvrđena u članku 47. ovog ugovora za svaku sljedeću proračunsku godinu uveća za postotak porasta xxxxx plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz tekuće godine u kojoj se donosi proračun za sljedeću godinu, u odnosu na prosječnu bruto plaću djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ako troškovi života u razdoblju u kojem se utvrđuje osnovica za izračun plaće iz stavka l. ovog članka budu rasli brže od utvrđenog postotka rasta osnovice, primijenit će se postotak rasta troškova života.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da se u 2014. odredbe stavaka 1. i 2. ovog

članka neće primijeniti.

Članak 49.

Radniku pripada dodatak za radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini

od 0,5% od prvog dana sljedećeg mjeseca, u odnosu na stjecanje prava.

Dodatak za radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta iz članka 46. stavka 2. ovog ugovora pomnoži sa 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Članak 50.

Plaća se isplaćuje za razdoblje koje čini kalendarski mjesec. Plaća i naknada plaće se isplaćuju u novcu.

Plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u

idućem mjesecu.

Članak 51.

Radnik ima pravo odabrati banku preko koje će primati plaću i druga primanja.

Banku iz stavka l. ovog članka radnik može promijeniti jednom godišnje.

Prije promjene banke iz stavka l. ovog članka radnik je dužan pribaviti i predati suglasnost banke u kojoj je imao otvoren tekući račun.

Članak 52.

Ugovorne su strane sporazumne da su poslovi i zadaće radnih mjesta razvrstani i

vrednovani općim aktima poslodavca.

Članak 53.

Poslodavac je dužan na zahtjev radnika obaviti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje, osiguranje i dr).

Članak 54.

Osnovna plaća radnika uvećat će se:

- za rad noću 40%;

- za prekovremeni rad 50%;

- za rad subotom i nedjeljom 35%;

- za rad u smjenskom radu (za rad u drugoj smjeni) 10%;

- za dvokratni rad s prekidom dužim od l sata 10%.

Dodaci iz stavka l. ovog članka međusobno se ne isključuju.

Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad) utvrđeno na temelju službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, radniku će se isplatiti 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

Ako radnik radi na blagdan, neradan dan utvrđen zakonom i na Uskrs ima pravo na

plaću uvećanu za 150%.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti jedan iliviše slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada), te mu se u tom slučaju izdaje odluka u kojoj se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

Članak 55.

Za otežane uvjete rada radnicima koji rade na određenim radnim mjestima isplaćuje se dodatak na osnovnu plaću u visini:

- za 10% osnovice iz članka 47. stavka l. ovog ugovora na radnim mjestima:

- zapovjednika postrojbe;

- zamjenika zapovjednika postrojbe;

- pomoćnika zapovjednika za tehniku i taktiku;

- pomoćnika zapovjednika za dobrovoljno vatrogastvo;

- zapovjednika smjene;

- zapovjednika postaje;

- vatrogasnog instruktora;

- rukovoditelja servisa izolacijskih aparata;

- rukovoditelja automehaničarske radionice;

- automehaničara;

- servisera izolacijskih aparata i

- autoelektričara;

- za 20% osnovice iz članka 47. stavka 1. ovog ugovora na radnim mjestima:

- vatrogasca;

- vatrogasca vozača;

- vatrogasca voditelja vatrogasne grupe;

- vatrogasca voditelja vatrogasnog odjeljenja;

- operativnoga dežurnog vatrogasne smjene i

- voditelja smjene vatrogasne postaje.

Članak 56.

Radnici imaju pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta iz članka 46. stavka 2. ovoga ugovora za neprekinuti staž ostvaren kod poslodavca, i to za navršenih:

- od 20 do 29 godina 4%

- od 30 do 34 godine 8%

- od 35 i više godina 10%

Neprekinutim radom kod poslodavca smatra se ukupni neprekinuti rad u

Postrojbi i rad u Vatrogasnoj postrojbi - postaji i ispostavi Ministarstva unutarnjih poslova - Policijskoj upravi zagrebačkoj, do dana preuzimanja u Postrojbu.

Članak 57.

Prigodom odlaska u mirovinu radnicima koji ispunjavaju uvjete za ostvarenje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena starosna dob i/ili ostvaren određen mirovinski staž.

Poslodavac može, radi tehničkih i organizacijskih razloga, posebnom odlukom utvrditi uvjete i iznos stimulativne otpremnine.

Članak 58.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, za invalide rada prvih sedam dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolesti 43 dana i duže, za invalide rada 8 dana i duže, pripada mu razlika između naknade za bolovanje koje prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovog članka.

Ako je radnik na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu pripada mu naknada u visini od 100% osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječan iznos zaposlenikove plaće isplaćene u zadnjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

6. DRUGA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 59.

Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u neto iznosu u visini 85% jedne osnovice iz članaka 47. i 48. ovoga ugovora utvrđene za obračun plaće.

Regres iz stavka 1. ovog članka isplatit će se u cijelosti, jednokratno, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Radnici koji na temelju ovog ugovora ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruju pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovog članka razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Regres za korištenje godišnjeg odmora za 2014. godinu iznosi 1.000,00 kuna.

Članak 60.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu od tri prosječne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Članak 61.

Obitelj radnika ima pravo na pomoć u slučaju:

- smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili u povodu obavljanja rada - 5

prosječnih mjesečnih neto plaća i troškove pogreba,

- smrti radnika - 3 prosječne mjesečne neto plaće i troškove pogreba.

Pod troškovima pogreba iz stavka 1. alineja 1. i 2. ovoga članka podrazumijevaju se stvarni troškovi pogreba, koje je obitelj stvarno platila u vezi s prijevozom do mjesta ukopa i ukop umrloga.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da u 2014. godini obitelj radnika ima pravo na pomoć u visini neoporezivog iznosa i troškove pogreba u visini stvarnih troškova pogreba, ali najviše do visine dviju prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta, posvojenika, roditelja, očuha ili maćehe, u visini jedne prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da u 2014. godini radniku, u slučaju smrti supružnika, djeteta ili roditelja, očuha ili maćehe radnika pripada pravo na pomoć u visini neoporezivog iznosa.

Članak 62.

Ugovorne strane su sporazumne da će se djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece radnika, koji je izgubio život u obavljanju rada mjesečno isplatiti pomoć:

- za dijete ili posvojenika predškolskog uzrasta 50% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine;

- za dijete ili posvojenika do završenog osmog razreda 70% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine;

- za dijete ili posvojenika do redovno završene srednje škole, odnosno za redovnog

studenta 90% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada

Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Članak 63.

Radnik ima pravo na pomoć jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:

- nastanka teške invalidnosti na radu radnika 2 prosječne mjesečne neto plaće

- bolovanja dužeg od 90 dana 1 prosječna mjesečna neto plaća

- nastanka teške inv. radnika izvan rada, djece ili

posvojenika i supružnika radnika 1 prosječna mjesečna neto plaća

- za rođenje djeteta 1 prosječna mjesečna neto plaća

- za otklanjanje posljedice elementarne nepogode u visini stvarnih troškova nastale štete, a najviše do visine jedne prosječne mjesečne neto plaće.

Prosječna mjesečna neto plaća iz prethodnog stavka je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ugovorne strane su sporazumne da se u 2014. neće primjenjivati odredbe kojima se uređuje pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnosti radnika na radu; nastanka teške invalidnosti radnika izvan rada, djece ili posvojenika i supružnika radnika; za rođenje djeteta te za uklanjanje posljedica elementarne nepogode.

Članak 64.

Radnik ozlijeđen na radu ima pravo, jedanput godišnje, na pomoć za operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala, uz mišljenje nadležnog liječnika, u visini stvarnih troškova, a do visine dviju prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ugovorne strane su sporazumne da se 2014. neće primjenjivati odredbe kojima se uređuje pravo na pomoć za operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala.

Članak 65.

Ako je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja u visini stvarnog troška i dnevnica na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Radniku koji je upućen na službeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na način i pod uvjetima u tvrđenim a propisima o izdacima za službena putovanja u inozemstvo za korisnike državnog proračuna, a do visine iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Članak 66.

Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno je najmanje iznos na koji se prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Terenski dodatak se radniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za sljedeći mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.

Članak 67.

Radniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca.

Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanji iznos na koji se, prema

propisima, ne plaća porez.

Naknada za odvojen život od obitelji i terenski dodatak se međusobno isključuju.

Članak 68.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim, odnosno gradskim prijevozom.

Radnici koji stanuju izvan mjesta rada, a prijevozna društva ne izdaju mjesečne pokazne karte, imaju pravo na naknadu troškova prijevoza u visini karte za drugi razred vlaka ili cijene autobusne karte uvećane za cijenu pokazne karte u gradskom prometu u mjestu rada. Naknada troškova prijevoza radnicima osigurava se kupnjom mjesečnih, odnosno godišnjih karata javnog prijevoza, a na pisani zahtjev radnika isplatom protuvrijednosti novčanog iznosa mjesečne, odnosno godišnje karte za mjesni ­ međumjesni prijevoz, a najviše

do visine 600 kuna mjesečno.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i s posla ne ostvaruje se za dane godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada radnik više od dva radna dana, odnosno dvije smjene, uzastopce nije u obvezi dolaziti na posao.

Članak 69.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknadit

će mu se troškovi u visini na kqju se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Članak 70.

Poslodavac će isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse, najmanje u

iznosu na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Ugovorne strane su suglasne da se u 2014. neće primjenjivati odredbe kojima se

uređuje - pravo na nagradu učenicima i studentima za vrijeme provedeno na praksi.

Članak 71.

Radnici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja tijekom 24 sata. Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dio ovoga ugovora.

Članak 72.

Ugovorne su strane sporazumne da će, u okviru svojih prava i obveza, razraditi

mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba radnika.

Članak 73.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad kod poslodavca, i to za navršenih:

- 10 godina 1,0 prosječna mjesečne neto plaće

- 15 godina 1,5 prosječna mjesečne neto plaće

- 20 godina 2,0 prosječne mjesečne neto plaće

- 25 godina 2,5 prosječne mjesečne neto plaće

- 30 godina 3,0 prosječne mjesečne neto plaće

- 35 godina 3,5 prosječne mjesečne neto plaće

- 40 godina 4,0 prosječne mjesečne neto plaće

isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba, za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Neprekinutim radom kod poslodavca smatra se ukupni neprekinuti rad u Postrojbi i rad u Vatrogasnoj postrojbi - postaji i ispostavi Ministarstva unutarnjih poslova - Policijskoj upravi zagrebačkoj do dana preuzimanja u Postrojbu.

Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka l. ovoga članka tijekom godine u

kojoj je stekao pravo na isplatu.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da se radnicima u 2014. jubilarna nagrada za neprekidni rad kod Poslodavca za navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina isplaćuje u visini neoporezivih iznosa.

Članak 74.

Ugovorne su strane sporazumne da će poslodavac radnicima za svako dijete koje do

31. prosinca tekuće godine navršava 15 godina starosti, u prigodi Dana svetog Xxxxxx isplatiti,

najmanje, iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

U slučaju da su oba roditelja zaposlena kod poslodavca, sredstva iz stavka 1. ovoga

članka isplaćuju se radniku po kojem je dijete zdravstveno osigurano.

Članak 75.

Radnicima pripada pravo na jednokratni dodatak - božićnicu u neto iznosu u visini

85% osnovice iz članaka 46. i 47. ovog ugovora utvrđene za obračun plaće.

Božićnica iz stavka l. ovog članka isplatit će se do 20. prosinca tekuće godine.

Jednokratni dodatak - božićnica za 2014. godinu iznosi 500,00 kuna.

Članak 76.

Radnicima će se za Uskrs dati dar u naravi vrijednost kojega ne prelazi iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Prigodom odabira ponuda sudjeluje i sindikalni povjerenik.

Članak 77.

Radniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.

Posebnim ugovorom zaključenim između radnika i poslodavca uredit će se

ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

7. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 78.

Sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti radnika obvezatno se, u pisanom obliku i s obrazloženjem, dostavljaju radniku, s poukom o pravnom lijeku.

Protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka radnik ima pravo uložiti zahtjev za zaštitu

prava, osobno ili preko sindikalnog povjerenika.

Članak 79.

Odlučujući o izjavljenom zahtjevu za zaštitu prava radnika na odluku iz članka 78. ovoga ugovora, poslodavac je dužan prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe sindikata, ako to radnik zahtijeva.

Članak 80.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine;

- mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno jednu godinu;

- dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godine;

- tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina;

- četiri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno

deset godina;

- pet mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno petnaest godina;

- šest mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno preko dvadeset godina.

U slučaju redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika utvrđuju se

otkazni rokovi u dužini polovice otkaznih rokova iz stavka 1. ovog članka.

U slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on ima za to osobito važan razlog.

Članak 81.

Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, ima pravo na otpremninu, osim ako se ugovor otkazuje iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika.

Ugovorne strane su sporazumne da visina otpremnine iznosi jednu prosječnu mjesečnu neto isplaćenu plaću, koju je radnik ostvario u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Neprekinutim radom kod poslodavca smatra se ukupni neprekinuti rad u Postrojbi i rad u Vatrogasnoj postrojbi - postaji i ispostavi Ministarstva unutarnjih poslova - Policijskoj upravi zagrebačkoj do dana preuzimanja u Postrojbu.

Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se radniku najkasnije posljednjeg

xxxx xxxx.

Članak 82.

Naknada plaće koja radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene smanjene sposobnosti zbog nastanka invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do sklapanja novog ugovora o radu za drugo odgovarajuće radno mjesto, ne može biti manja od iznosa osnovne plaće za radno mjesto za koje je sklopio ugovor o radu.

Radnik kojem je pravomoćnim rješenjem nadležne ustanove utvrđena profesionalna nesposobnosti za rad i zbog toga je sklopio ugovor o radu za slabije vrednovane radno mjesto, ostvaruje pravo na plaću u visini prosječne plaće radnika koji radi na radnom mjestu na kojem je radnik radio do utvrđivanja profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno do sklapanja novog ugovora, umanjenu za visinu invalidske mirovine koju prima zbog profesionalne nesposobnosti.

8. INFORMIRANJE

Članak 83.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za ekonomski i socijalni položaj radnika, a posebno:

- o prijedlozima odluka koje utječu na gospodarski i socijalni položaj radnika, a koje nisu službena tajna;

- o rezultatima rada radnika;

- o prijedlozima odluka i općih akata kojima se, u skladu s ovim ugovorom, uređuju

osnovna prava i obveze iz službe, odnosno rada;

- o mjesečnim obračunima plaća radnika, uz njihov pisani pristanak.

Informacije o rezultatima rada, ovisno o dogovoru, poslodavac osigurava sindikalnom povjereniku nakon isteka određenog razdoblja, a informacije o planovima i prijedlozima akata daju se i na znanje radnicima prije njihova usvajanja.

9. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 84.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.

Članak 85.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pritisak čelnika upravnog tijela ili druge ovlaštene osobe na radnike članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 86.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom ugovoru.

Članak 87.

Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika koji su se dužni poslodavcu predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

Članak 88.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika kod poslodavca ne smije biti sprečavana ili ometana ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom.

Članak 89.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti, i to tri sata po članu sindikata godišnje.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovoga članka, omogućiti i izostanak s rada, uz naknadu plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija u zemlji i u inozemstvu.

Sindikalni povjerenik dužan je poslodavcu dostaviti okvirni plan aktivnosti i izostanaka s radnog mjesta, 8 (osam) dana ranije, zbog specifičnosti djelatnosti i pravodobnog organiziranja osnovne djelatnosti.

Članak 90.

Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između sindikata i poslodavca.

Članak 91.

Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike.

Članak 92.

Za vrijeme obnašanja dužnosti i šest mjeseci nakon isteka obnašanja sindikalne dužnosti, sindikalnom povjereniku, bez suglasnosti sindikata, ne može se otkazati ugovor o radu, rasporediti ga na drugo radno mjesto ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Članak 93.

Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, prije donošenja odluke važne za

položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim

ovlaštenim predstavnikom sindikata o namjeravanoj odluci i mora im, pravodobno, dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj radnika.

Važnim odlukama iz stavka l. ovoga članka smatraju se osobito odluke:

- o donošenju Pravilnika o radu;

- o planu zapošljavanja, premještaju i otkazu;

- o mjerama zapošljavanja, premještaju i otkazu;

- o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu;

- o rasporedu radnog vremena;

- o uvođenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i načinu rada;

- o naknadama za izume i tehničko unapređivanje.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik sindikata može, najduže u roku od osam dana od dostave odluka iz stavka 2. ovoga članka, poslodavcu dati primjedbe, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od tri dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavca.

Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Kad sindikat zamjenjuje radničko vijeće preuzima sva njegova prava u skladu sa Zakonom o radu.

Članak 94.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve sindikalnog povjerenika ili sindikalnog predstavnika u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i na osnovi rada. O zauzetim stajalištima poslodavac je dužan izvijestiti sindikat u roku od osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva.

Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku radnika.

Članak 95.

Poslodavac je dužan, bez naknade, za rad sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete:

- pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih raspoloživih tehničkih pomagala;

- slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska;

- obračun i ubiranje sindikalne članarine a, prema potrebi, i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun sindikata, a na temelju pisane izjave članova sindikata (pristupnica i sl.).

Članak 96.

Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje radni odnos kod poslodavca, ima se pravo, nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u radni odnos, na isto ili slično radno mjesto koje je imao prije odlaska na sindikalnu funkciju.

Prestanak radnog odnosa i povratak na rad uređuju se pisanim sporazumom zaključenim između sindikata i poslodavca.

10. XXXXX RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 97.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga ugovora, koje nije

bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

Članak 98.

Postupak mirenja provodi mirovno vijeće. Mirovno vijeće ima tri člana.

Svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana, a trećeg sporazumno obje strane.

Ako se oko trećeg člana obje strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje

Gospodarsko-socijalno vijeće.

Članak 99.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana dostave prijedloga za pokretanje postupka mirenja.

Članak 100.

Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvoga idućeg radnoga dana nakon primitka prijedloga.

Ako se jedna strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz stavka l. ovoga članka, smatra se da ga nije prihvatila.

Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog

ugovora.

11. ŠTRAJK

Članak 101.

Ako postupak mirenja ne uspije, sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga da bi zaštitili i promicali ekonomske i socijalne interese svojih članova.

Za organizaciju i provedbu štrajka sindikati primjenjuju sindikalna pravila o štrajku.

Članak 102.

štrajka.

Štrajk se drugoj ugovornoj strani mora najaviti najkasnije tri dana prije početka

U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan

i vrijeme početka štrajka.

Članak 103.

Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 104.

Najkasnije na dan najave štrajka, sindikati moraju objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad ne smije prekidati.

Članak 105.

Na prijedlog poslodavca, sindikati i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka l. ovoga članka sadrže osobito odredbe o radnim mjestima i broju radnika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka sa ciljem da se ne umanji intervencijska spremnost Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba za gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, za pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te za obavljanje drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama.

Članak 106.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od osam dana od dana dostave prijedloga poslodavca sindikatima, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 98. ovoga ugovora.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od osam dana od

dana dostave prijedloga arbitraži.

Članak 107.

Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje pravila iz članka 105. ovoga ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Članak 108.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan, na pogodan način, očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori i spor riješio mirnim putem.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 109.

Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću, mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Članak 110.

Sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga ugovora i pravilima sindikata organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku nije povreda obveza iz radnog odnosa.

Članak 111.

Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama zakona, odred bama ovoga ugovora i pravilima sindikata, ali, jednako tako, ne smije biti na bilo koji način prisiljen sudjelovati u štrajku ako to ne želi.

Članak 112.

Ugovorne su strane suglasne da poslodavac može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama zakona, odredbama ovoga ugovora i pravilima sindikata.

12. SOCIJALNI MIR

Članak 113.

Ugovorne se strane za vrijeme primjene ovog ugovora obvezuju na socijalni mir. Iznimno, dopušten je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga ugovora,

ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj

drugoj djelatnosti.

13. TUMAČENJE l PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA

Članak 114.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora ugovorne strane imenuju

zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisa ovoga ugovora.

Komisija ima šest članova, od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri.

Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova

odlučuje glas predsjednika komisije.

Predsjednika biraju ugovorne strane, naizmjenično, svakih šest mjeseci. Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog tumačenja.

14. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 115.

Smatra se da je ovaj ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici

ugovornih strana.

Članak 116.

Ovaj se ugovor sklapa na četiri godine.

Članak 117.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog ugovora.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U

protivnom, stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga ugovora o postupku mirenja.

Članak 118.

Svaka strana može otkazati ovaj ugovor.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

Članak 119.

Pregovore o obnovi ovoga ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka

roka na koji je sklopljen.

Članak 120.

Svaka strana snosi svoje troškove koji nastanu u vezi s izradom ovog ugovora.

Članak 121.

Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja ugovornih strana.

Ovaj će ugovor objaviti poslodavac na način propisan za objavu Pravilnika o radu.

KLASA: 112-01/14- 03/3 URBROJ: 251-02-01-14-1

Za poslodavca gradonačelnik Grada Zagreba Xxxxx Xxxxxx, dipl. politolog, v.r.	Za Sindikat vatrogasaca Grada Zagreba predsjednik sindikata Xxxx Xxxxx, v.r.
	Za Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske predsjednik sindikata Xxxxx Xxxxx, v.r.
	Za podružnicu SDLSN profesionalnih vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba povjerenik podružnice Xxxxxx Xxxxxx, v.r.