IZRADA MODELA ZA HIDROLOŠKA PREDVIÐANJA, PROGNOZIRANJE, DONOŠENJE ODLUKA, PRIPREMA PLANA I SMJERNICA, PROGRAM OBUKE ZA OPTIMALNO UPRAVLJANJE VIŠENAMJENSKIM AKUMULACIJAMA U SLIVOVIMA RIJEKA NERETVE I TREBIŠNJICE

IZRADA MODELA ZA HIDROLOŠKA PREDVIÐANJA, PROGNOZIRANJE, DONOŠENJE ODLUKA, PRIPREMA PLANA I SMJERNICA, PROGRAM OBUKE ZA OPTIMALNO UPRAVLJANJE VIŠENAMJENSKIM AKUMULACIJAMA U SLIVOVIMA RIJEKA NERETVE I TREBIŠNJICE

Ugovor #: BA&CR-NTMP-GEF-QCBS-CS-11-08

KONAČNO IZVJEŠĆE

Studeni 2014

IZRADA MODELA ZA HIDROLOŠKA PREDVIÐANJA, PROGNOZIRANJE, DONOŠENJE ODLUKA I SMJERNICA, PROGRAM OBUKE ZA OPTIMALNO UPRAVLJANJE VIŠENAMJENSKIM AKUMULACIJAMA U SLIVOVIMA RIJEKA NERETVE I TREBIŠNJICE

Ugovor #: BA&CR-NTMP-GEF-QCBS-CS-11-08

Konačno Izvješće Studeni 2014

13/01/2015

KONAČNO IZVJEŠĆE

Naziv projekta: Izrada modela za hidrološka predviđanja, prognoziranje, donošenje odluka i smjernica, program obuke za optimalno upravljanje višenamjenskim akumulacijama u slivovima rijeka Neretve i Trebišnjice.

Broj projekta : BA&CR-NTMP-GEF-QCBS-CS-11-08

Zemlje: Bosna i Hercegovina i Hrvatska

Nadnevak Izvješća: 27 Studeni 2014

Izvještajno razdoblje: 30 Kolovoz 2014 – 27 Studeni 2014

Klijent 1: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (BiH) Kontakt osoba: gđa Xxxxxxx Xxxxxxx (xxx.xxxx@xxxxx.xxx.xx)

Klijent 2: Agencija za vodno područje Jadranskog xxxx Mostar/Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo (Federacija BiH, BiH) Kontakt osoba: gdin Xxxxx Xxxxxxx, (xxxxxxxx@xxxxxx.xx)

Klijent 3: Agencija za vodnu oblast riječnog xxxxx Trebišnjice,Trebinje/ Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (Republika Srpska, BiH)

Kontakt osoba: gdin Xxxxxx Xxxxx (xxxxxx@xxxxxx.xxx)

Klijent 4: Hrvatske vode, Zagreb, Republika Hrvatska

Kontakt osoba: gđa Xxxxxxx Xxxxxx (xxxxxxx.xxxxxx@xxxx.xx)

Konsultant: EPTISA Inženjerske usluge S.L.,Španjolska

Kontakt osoba: gdin Xxxxxx Xxxx Xxxxxxxxxx, direktor – Ured za regiju jugoistočne Europe (xxxxx@xxxxxx.xxx)

Projektni xxx (EPTISA):

Voditelj projekta: Xxxx Xxxxxx Xxxxx, Ključni ekspert 1 (xxxxxx@xxxxxx.xxx) Ključni ekspert: Gdin Xxxx rtas, Ključni ekspert 2 – Hidro-tehnički inženjer

Xxxx Xxxxxx Xxxxxxx, Ključni ekspert 3 - Hidrolog Xxxx Xxxx Xxxxxxxxx, Ključni ekspert 4 – hidrogeolog

Gdin Xxxxxxxx Xxxxxxxxxx, Ključni ekspert 5 – inženjer hidrauličkog/hidrološkog modeliranja

Gđa Xxxxx Xxxx Xxxxxxxxx, Ključni ekspert 6 - IT Ekspert Ostali eksperti: Gdin Xxxx Xxxxxxxx, Hidrolog

Xxx Xxxxxx Xxxxx, Hidro-tehnički inženjer

Gdin Xxxxx lanco,inženjer hidrauličkog/hidrološkog modeliranja Gdin Xxxxxxxxx Xxxxxxxxxx, IT operater/programer (GIS Ekspert)

Ravnatelj projekta: Xxxx Xxxxx Xxxxxx (xxxxxxx@xxxxxx.xxx)

Asistent projekta: Xxxx Xxxxx Xxxxxxxxxx

Pregled sadržetka

1. UVOD 5

2. URAÐENE ZADAĆE 6

2.1. Sadržetak projekta 11

2.2. Pluviometrijska studija 11

2.3. Hidrološka analiza 12

2.4. Xxxxxxxxxxxxx xxxxxxx 00

2.5. Ažurirani hidraulički model 12

2.6. Hidrološki model 12

2.7. Softver za donošenje odluka 12

2.8. Prijedlog poboljšanja sustava praćenja i razmjena podataka 13

2.9. Upravljanje sustavima u uvjetima velikih voda 13

2.10. Upravljanje sustavima u uvjetima xxxxx xxxx 13

2.11. Pregled mogućnosti

za optimizirano upravljanje sustavom u

normalnom stanju

eksploatacije sustava 13

2.12. Upravljanje strukturama sustava u uvjetima izvanrednog događaja / izvanrednih događaja i okolnosti 13

3. ZAKLJUČCI 14

ANEKS: Komentari na konačno Izvješće i na konačnu verziju dokumenta

1. UVOD

Projekat “Izrada modela za hidrološka predviđanja, prognoziranje, donošenje odluka i priprema plana, smjernica, program obuke za optimalno upravljanje višenamjenskim akumulacijama u slivovima rijeka Neretve i Trebišnjice” je započeo 29. siječnja 2013, čije trajanje je planirano 18 mjeseci i očekivani datum završetka je 28. srpanj 2014.

Ali zbog kašnjenja iz raznih razloga, zatraženo je produženje četiri mjeseca, xxxxx ukupno trajanje projekta je 22 mjeseci.

Ovo konačno izvješće ocrtava obavljene aktivnosti od izrade nacrta trećeg Izvješća o napretku i

konačnog nacrta Matematičkog modela i Planova upravljanja (krajem kolovoza 2014).

Pregled sadržaja Izvješća

Ovo izvješće uključuje sljedeće stvari:

Urađene zadaće

Glavne zaključke projekta

2. URAÐENE ZADAĆE

Zadaci koji su obavljeni između kraja kolovoza 2014. i kraja studenog 2014. su sljedeći:

a) Prezentacija Izvješća o napretku 3

Prezentacija Izvješća o napretku 3, “Konačnog nacrta matematičkog modela” i “Konačnog nacrta

plana upravljanja akumulacijama i HE” je održana u Hotelu Ero (Mostar) 11 rujna 2014.

b) Komentari na Izvješće o napretku 3

Komentari na treće Izvješće o listopada (CR PIT).

napretku su primljeni 26 rujna (RS PIT), 01

listopada (FPIT) 03

Analizirali su se i na njih je odgovoreno 06 listopada (na engleskom) i 08 listopada (na dva jezika).

Komentari iz RS PIT koji se odnose na “Upravljanje u normalnim uvjetima” su primljeni 15 listopada i odgovoreno je na njih 14 studenog.

Ispravke modela i dokumenata su urađene uzimajući u obzir komentare, i ugrađene su u konačnu verziju “Matematičkog modela” i “Plana upravljanja za akumulacije i HE”.

Novi komentari iz RS PIT su primljeni 06 studenog (RS PIT – Komentari na odgovore Eptise na komentare na treće Izvješće PIT RS). Na njih je odgovoreno 14 studenog.

c) Komentari na drugi tečaj obuke

Komentari iz RS PIT na drugi tečaj obuke su primljeni 30 listopad. Na njih je odgovoreno 04 studenog.

d) Drugi tečaj obuke. Održan je u “Hotelu Ero” (Mostar), 9 i 10 listopada 2014.

Na tečaju se radilo na aplikaciji Decision Making Software (DMS), hidrauličkom modelu (HEC-RAS), hidrološkom modelu (HEC-HMS) i modelu simulacije slivova (HEC-RES).

Što xx xxxx DMS radilo se na sljedećim točkama:

❖ Pregled procesa instaliranja DMS (prema priručniku za instaliranje)

Proveden je proces pregleda instaliranja DMS na svim dostupnim računalima u Agencijama za vode.

❖ Proveden je kompletan proces intsaliranja na računalima na kojima nije bio instaliran.

Proveden je proces provjere odgovarajuće promjene za ra dostupnih računala.

❖ Provjere funkcioniranja

funkcioniranja svih dostupnih alata u aplikaciji i uradile su se na različitim operativnim sustavima i tehničkim specifikacijama

Na svim računalima je provjereno:

▪ Pristup internetu a s

xxx i čitanje podataka o predviđanju

oborina na adresi:

xxxx://xxxxx.xxx.xx/xxxxxxxx/XXXXXX-XX/.

▪ Pristupnost i čitanje datoteka koje se dnevno preuzimaju na FTP Agencije za vode, koje odgovaraju hidrometeorološkim podacima automatskih postaja i njihovo izravno učitavanje u bazu podataka.

▪ Pristupnost i povezanost sa hidrološkim i hidrauličkim modelom (HMS i HEC-RAS) i pojasnile su se određene promjene na konfiguraciji računala koje je potrebno provesti za dobar rad modela. Sve ovo je napisano u korisničkom priručniku i u priručniku za instaliranje.

▪ Pristupnost i povezanost sa ArcGis 10.1 i generiranje Xxxxxxxx poligona koji su potrebni za izradu rastera podataka oborina. Ove podatke treba čitati i obrađivati u HMS modelu.

▪ Pristupnost i čitanje datoteka koje se dnevno preuzimaju na FTP Agencije za vode, koje odgovaraju hidrometeorološkim podacima automatskih postaja i njihovo izravno učitavanje u bazu podataka.

▪ Pristupnost i povezanost sa hidrološkim i hidrauličkim modelom (HMS i HEC-RAS) i pojasnile su se određene promjene na konfiguraciji računala koje je potrebno provesti za dobar rad modela. Sve ovo je napisano u korisničkom priručniku i u priručniku za instaliranje.

▪ Pristupnost i povezanost sa ArcGis 10.1 i generiranje Xxxxxxxx poligona koji su potrebni za izradu rastera podataka oborina. Ove podatke treba čitati i obrađivati u HMS modelu.

❖ Pregled alata i modula

Pregled svih dostupnih alata proveden je prema priručniku.

❖ Vježba pokretanja modela HMS sa predviđanjem

Provedena je vježba povezivanja sa xxxx://xxxxx.xxx.xx/xxxxxxxx/XXXXXX-XX prognoze oborina.

za čitanje podataka

Pokrenuti su odgovarajući koraci do generiranja DSS (ulazna datoteka u model HEC-HMS) koja preuzima podatke predviđanja i postojeće podatke u bazi podataka sve do kompletiranja pet xxxx prognoze.

Na kraju je urađena procjena i valjanost rezultata kao što se očekivalo.

❖ Vježba: Pokretanje modela za poplavu od 14 Veljače 2010 do 5 Ožujka 2010 (bez predviđanja)

Cilj vježbe je bio dovesti korisnika do primjene alata DMS na stvarnom slučaju i dobiti očekivano rješenje.

Za izvedbu ove vježbe postupilo se xxxx xx navedeno detaljno u nastavku:

Korištenjem alata dostupnih u DMS provjereno je, da su sve postaje koje su potrebne za predloženu simulaciju, za potrebni proces automatske jer je predviđeno da sustav radi sa postajama ovog tipa.

Nakon provjere da nedostaju dvije registrirale su se, sa adekvatnim alatima kako bi xxxxx sudjelovati u simulaciji.

Provjereno xx xx xx sve postaje imaju dovoljno dostupnih podataka za provedbu modeliranja korištenjem, za ovu provjeru, alata pregled praznina i pregled razdoblja.

Nakon provjere da dvije od njih nemaju podataka za vremenski interval koji se koristi u modeliranju, utvrđeno je da raspolažu sa drugim u ovom slučaju većim, zbog čega se koristio alat dezagregacije za dovršetak potrebnog razdoblja podataka.

Korištenjem adekvatnih alata pristupilo se uklanjanju postaja koje nisu razmatrane u modeliranju i budući da su označene kao automatske sustav ih preuzima.

Za ovaj proces dizajnirani su ala i koje modelar može koristiti bez uklanjanja opće tipologije postaja. Pokrenuo se proces generiranja DSS i generiranja Xxxxxxxx.

Nakon što je provjereno generiranje ulazne datoteke u HMS i adekvatnost gridova u simulaciji, ova

provjera se provodi korištenjem korištenjem kalibrirane verzije.

konekcije DMD sa ArcGis, pristupilo se pokretanju modela HMS

Nakon završetka procesa modeliranja pristupilo se provjeri valjanosti generiranih protoka putem opcije grafičkog vizualiziranja protoka sa kojom raspolaže DMS.

Xxxxx xxxxxxx snimljeni su podaci putem adekvatnih alata u bazu podataka

Vježba je nastavljena prelaskom na pokretanje Hec-Ras korištenjem prethodno snimljenih protoka.

U ovom poglavlju utvrđene su izmjene koje se trebaju uraditi na regionalnoj postavci računala zbog zahtjeva matematičkih modela.

Na kraju urađen je pregled tehničkog postupka za dodavanje nove mjerne postaje u DMS.

Što xx xxxx hidrološkog modela HEC-HMS, tečaj je započeo pregledom glavnih komponenti modela:

• Modeli xxxxx;

• Meteorološki modeli;

• Kontrolne specifikacije;

• Podaci vremenskih nizova;

• Upareni podaci;

• Grid podaci.

Za sve njih analizirala se njihova funkcionalnost i sadržaj

U nastavku su se pregledali alati za generiranje “Modela xxxxx”:

• Kreiranje alata podsliva;

• Kreiranje alata dionice;

• Kreiranje alata akumulacie;

• Kreiranje alata “Junction”;

• Kreiranje alata “Diversion”;

• Kreiranje alata “Source”;

• Kreiranje alata “Sink”.

Nakon toga je objašnjeno kako se generiraju različite simulacije: “Simulation runs” navodeći komponente 4 simulacije sa xxxxxx xx kalibriran model.

Pokrenuta je simulacija nazvana “Run GRID_TOTAL_DEC_2010” i analizirali su se rezultati u elementu “Junction-Bileca3” a to je elemenat koji predstavlja ulazne hidrograme u akumulaciju Bileća.

S obzirom na rezultate i s ciljem poboljšanja prilagodbe uzlazne grane simuliranog hidrograma u

odnosu na realne podatke (u stvarnosti to su izračunati podaci od razina akumulacije i izlaza),

navedene su potrebne izmjene

u parametrima elementa “Aquifer Bileca”, s

pojedinostima da je

potrebno prilagoditi parametar “Initial Storage (1000 m³)”, kao i prilagodba “Stor-Dis Function” xxxx xx odnos koji je uspostavljen između zapremine vode u vodonosniku i drenažnog protoka.

Na kraju je navedeno da su provedene izmjene u odnosu na prvi tečaj, uključujući između ostalog nove točke kalibriranja:

• Junction-TRBZ0112

• Junction-BUNA0108

Što xx xxxx hidrauličkog modela HEC-RAS, proveden je cjelovit pregled značajki modela i naznačene su izmjene koje su napravljene u odnosu na prethodnu verziju, koje se sastoje uglavnom od geometrijske modifikacije podrazumijevanih profila između mosta Tresana i ušća rijeke Neretva s rijekom Krupom.

Ova izmjena xx xxxxx xxx učinak smanjenje u simulacijama poplava na desnoj obali od mosta do grada Metkovića, zbog čega se ne pojavljuju izlijevanja za iste ili manje protoke od odgovarajućih razdoblja povrata od 100 xxxxxx

Prikazane su različite geometrije koje su napravljene, kao i različite datoteke protoka za simulacije. Urađena je jedna simulacija sa odgovarajućim protocima za razdoblja povrata od T20, T100 i T500.

Na kraju je objašnjen model HEC-RES, potrebna regionalna postavka Windows, struktura mapa, razni moduli od kojih se sastoje i alati svakog modula. Napravljena je datoteka “dss” ulaznih podataka protoka i radilo se na primjeru xxxxx akumulacije Rama.

2.1. Sadržetak projekta

U nastavku je sažetak strukture u kojoj su prikazani dokumenti koji čine ovaj projekat.

➢ Matematički model

• Pluviometrijska studija

• Hidrogeološka analiza / studija

• Ažurirani hidraulički model Neretve HEC-RAS (od Mostara do Hrvatske)

• Hidrološki model za Neretvu i Trebišnjicu

• Softver za donošenje odluka

• Prijedlog poboljšanja sustava praćenja i razmjena podataka

➢ Plan upravljanja akumulacijama i HE

• Hidrogeološka analiza (Statistička analiza hidroloških vremenskih

nizova u prirodnom

režimu. Sažetak rezultata). Izrada godišnjih hidrograma velikih voda za različita razdoblja povrata. Minimalni protoci i njihovo trajanje.

• Definiranje strategije upravljanja sustavima u uvjetima evakuacije velikih voda (uključuje i Kapacitet svih struktura).

• Upravljanje sustavima u uvjetima xxxxx xxxx.

• Pregled mogućnosti optimiziranog upravljanje sustavom u eksploatacije sustava.

normalnim stanjima

• Upravljanje strukturama sustava u uvjetima izvanrednih događaja / u slučaju izvanrednih događaja i okolnisti.

2.2. Pluviometrijska studija

U dokumentu nema izmjena u napretku.

odnosu na dostavljenu verziju na prezentaciji trećeg Izvješća o

2.3. Hidrološka analiza

U dokumentu nema izmjena u napretku.

2.4. Hidrogeološka analiza

odnosu na dostavljenu verziju na prezentaciji trećeg Izvješća o

Uključen je Aneks 1 - Komentari” u dokument “Hidrogeološke značajke istočne Hercegovine“ koji sadržava odgovor na “Komentare na treće Izvješće o napretku.

2.5. Ažurirani hidraulički model

Ispravljen je hidraulički model uzimajući u obzir preporuke CR PIT i F PIT na komentare na treće Izvješće o napretku.

Tijekom drugog tečaja obuke dostavljena je posljednja verzija dostupnog modela, iako je kasnije ispravljena pogreška koja se odnosi na kotu 0 hidrološke postaje Xxxxxxxx.

Urađene zadaće su uključene u posljednju verziju dokumenta “Ažurirani hidraulički model” u poglavlju Konačni matematički model.

2.6. Hidrološki model

U odnosu na hidrološki model,

tijekom drugog tečaja obuke (9-10 listopad

2014) dostavljena je

posljednja verzija modela, o kome su pojašnjene pojedinosti njegovih elemenata i provedene su razne simulacije pokazujući kako promijeniti razne parametre s ciljem poboljšanja prilagodbi između izmjerenih i simuliranih hidrograma.

2.7. Softver za donošenje odluka

Povezala se posljednja verzija modela hidrauličkog (HEC-RAS) i hidrološkog (HEC-HMS) i u bazu podataka su se učitali slojevi (gr ds) sa poplavljenim područjima za razdoblja povrata od 20, 100 i 500

xxxxxx, rezultat modeliranja sa engleskom ili lokalnom jeziku.

HEC-RAS. Također je dodana mogućnost za

prikaz izbornika na

2.8. Prijedlog poboljšanja sustava praćenja i razmjena podataka

Prijedlog poboljšanja monitoring mreže i razmjene podataka je ispravljen uzimaj na treće Izvješće o napretku.

2.9. Upravljanje sustavima u uvjetima velikih voda

ći u obzir komentare

U odnosu na upravljanje sustavom velikih voda, urađene su zadaće koje su uvrštene u odgovore na

“Komentare na treće Izvješće o napretku“ od Agencije za vode Mostar i Agencije za vode Trebinje.

2.10. Upravljanje sustavima u uvjetima xxxxx xxxx

U dokumentu „Upravljanje sustavima u uvjetima xxxxx xxxx“ uradile su se ispravke zatražene od RS PIT u komentarima na treće Izvješće o napretku“.

2.11. Pregled mogućnosti za optimizirano upravljanje sustavom u normalnom stanju eksploatacije sustava

Pregledan je model HEC-RES uključujući sve promjene navedene u odgovorima na komentare RS PIT (PIT- komentari na „Upravljanje u normalnim uvjetima- Konačni – odgovori dvojezični docx). Dokument je također izmijenjen uzimajući u razmatranje ove preporuke.

2.12. Upravljanje strukturama sustava u uvjetima izvanrednog događaja / izvanrednih događaja i okolnosti

Dokument nema izmjena u odnosu na dostavljenu verziju na prezentaciji trećeg I vješća o napretku.

3. ZAKLJUČCI

U nastavku su navedeni glavni zaključci koji su dobiveni izradom projekta:

Hidrogeološka analiza

1. Sliv Trebišnjice i lijeve obale Neretve

Cijelo ovo područje je hidrogeološki izuzetno dobro istraženo s rezultatima iz kojih daju njegovu dosta jasnu hidrogeološku spoznaju. To se posebno odnosi na vrlo pouzdano definiranje granica slivova svih značajnijih vrela, dinamiku podzemnih voda unutar tih slivova i relativno dobru procjenu bilance podzemnih voda.

Razvodnice slivnih područja svih značajnijih vrela su, osim u ovom radu, do xxxx analizirane u više studija i hidrogeoloških obrada. Obavljena kalibracija slivova pokazuje visoki stupanj njihove pouzdanosti.

Izdvojeni slivovi pokazuju dobru povezanost s strukturno tektonskim odnosima i hidrogeološkom funkcijom dolomitnih i vapnenačko - dolomitičnih stjenovitih masa u sklopu xxxxxx. Izrađene hidrogeološke karte, i fotogeološke obrade ovog područja s rezultatima brojnih trasiranja podzemnih

voda su svakako omogućila dosta dobro definiranje razvodnica i dinamike podzemnih voda.

Maksimalna odstupanja postavljenih razvodnica u svim navedenim analizama su manja od 10 % što jasno potvrđuje da su iste definirane s visokim stupnjem pouzdanosti.

Slivna područja su pokrivana s većim brojem meteoroloških stanica i pijezometara na kojim se

provode redovita mjerenja što pruža mogućnost potpunijeg sagledavanja dinamike podzemnih voda. Rezultati svih dosadašnjih provedenih obrada, kao i obrade u ovom radu pružila su mogućnost definiranja parametara potrebnih za modeliranje slivnih područja.

Preporuke

a. U provedbi kontinuiranih praćenja na meteorološkim i hidrološkim stanicama, mjerenja nivoa podzemnih voda u pijezometrima te mjerenjima nivoa akumulacije Bileća, odnosno izračuna dotoka u akumulaciju, potrebno je uvesti jedinstvenu učestalost mjerenja svih podataka. Svakako bi trebalo češće kontrolirati točnost mjerenja n.p.v. u pijezometrima u razdobljima vrlo malih i vrlo velikih voda, s obzirom da se u xxx razdobljima pojavljuju određene nelogičnosti, najvjerojatnije uzrokovane tehničkim mogućnostima automatskih mjeraća.

b. Izradom ovog modela se otvara prostor za moguću doradu matematičkog modeliranja slivova koji bi značajnije uključivali brojne rezultate provedenih trasiranja podzemnih voda.

c. U izračunu bilance podzemnih voda izdvojenih slivova najveća nepoznanica je koeficijent površinskog otjecanja o kojem postoji vrlo malo ispitivanja (samo neka ispitivanja s površine akumulacija). Zbog nedostatka ovih informacija rezultati dosadašnjih izračuna bilance podzemnih voda znaju značajno odstupati. Ova relativno jeftina i jednostavna ispitivanja bi trebalo provesti na nekoliko znakovitih lokacija i dobivenim rezultatima upotpuniti fond podataka ovog izuzetno dobro istraženog krškog područja.

2. Slivovi desne obale rijeke Neretve

Područje slivova desne obale rijeke Neretve je znatno manje istraženo nego na slivovima Trebišnjice i

lijeve obale Neretve. Obavljen

je značajno manji broj trasiranja podzemnih

voda, a za mnoga

trasiranja više ne postoji dokumentacija. Detaljnije geološke i hidrogeološke karte uglavnom pokrivaju

samo njegove pojedine dijelove. Do xxxx urađene cjelovite karte u relativno starijeg datuma i ne sadrže rezultate novijih istraživanja, poglavito brojnih prevedena u cilju zaštite podzemnih voda i istraživanja boksita.

sitnim mjerilima su istraživanja koja su

U ovom radu su sažeto obrađeni dostupni rezultati provedenih istraživanja i xxx je cjelovit pregled odnosa svih značajnijih slivova i podslivova, pravci tečenja podzemnih voda i bilanca podzemnih voda po pojedinim slivovima.

U cjelini cijelo područje prekrivaju tri generalna xxxxx.

Jedna slivna cjelina pripada vrelima Lištice te vrelima Jasenice i Neretve od ušća Jasenice približno do Čapljine.

Druga slivna cjelina obuhvaća središnji dio i pripada slivu toka Vrljika - Tihaljina - Trebižat.

Treća slivna cjelina pripada vrelima koja se javljaju nizvodno od ušća Trebižata u Neretvu, uključujući i sliv Bačinskih jezera.

Generalno podzemno tečenje u svim slivnim cjelinama je iz pravca sjeverozapada prema jugoistoku s srednjim brzinama podzemnog tečenja manjim od 2 km/xxx.

Preporuke

a. U raščlambi pozicija hidrogeoloških razvodnica dvojbena su dva područja. Dijelovi krajnjeg sjeverozapadnog dijela cijelog slivnog područja izdvojeno xx xxx zajednički sliv vrela Lištice, vrela Klokun i vrela Vrioštice i razvodnica između vrela Studenčice i vrela Vrioštica. Svakako bi trebalo obaviti xxx najmanje dva trasiranja podzemnih voda preko ponora u krajnjem uzvodnom toku

Ugrovače, dijelu toka Ričine kao i najmanje jedno trasiranje na ponoru u Kočerinskom ili Mokrom polju.

b. Na slivnom području nema dovoljan broj meteoroloških stanica s kontinuiranim praćenjem

oborina. Preporuka je us ostava xxx najmanje tri meteorološke postaje sa kontinuiranim

automatskim praćenjem oborina kojim bi se pokrile izdvojene slivne cjeline.

x. Xxx i na slivu Trebišnjice i slivovima vrela na lijevoj obali Neretve nema podataka o ispitivanju površinskog otjecanja. Preporuka je da se na najmanje tri reprezentativna dijela slivnih cjelina uspostave meteorološke postaje i odrede jedinstveni režimi mjerenja, a koji bi bili usklađeni s režimima na slivovima vrela Lijeve obale Neretve i Trebišnjice.

d. Izradom ovog modela se otvara prostor za moguću doradu matematičkog modeliranja slivova koji bi značajnije uključivali rezultate provedenih trasiranja podzemnih voda.

Ažurirani hidraulički model

Polazeći od hidrauličkog modela HEC-Ras koji se podrazumijeva između HE Mostar i grada

Xxxxxxxxx, dodali su se novi profili kako sa ciljem smanjenja udaljenosti između njih tako i proširenja modela do ušća Neretve u Jadransko more.

Zbog uključivanja ovih novih profila, xxxx xx potrebno napraviti novu geometriju, pregledom i

podešavanjem svih parametara svakog poprečnog profila.

Osim toga, dodala se geometrija svih mostova, kako bi se analizirao njen utjecaj na korito.

U početku se mislilo na produženje geometrije do ušća Neretve, ali na kraju je odlučeno da se završi u gradu Opuzenu zbog ograničenja s rubnim uvjetima modela i definicijom digitalnog modela xxxxxx.

Paralelno je napravljen novi digitalni model xxxxxx, uzimajući u obzir sve dostupne topografske informacije, kao i geometriju poprečnih profila. Na xxx digitalnom modelu xxxxxx korištenjem alata Arc-GIS prikazane su poplavne linije.

Nakon završetka modela otkrile su se pogreške na podrazumijevanim profilima između mosta Tresana i ušća rijeke Neretve sa Krupom, što je obvezalo na izmjene geometrije ovih profila, na ponovno generiranje digitalnog modela xxxxxx i na provedbu novih simulacija za kalibriranje modela.

Za kalibiranje modela, koristile su se odgovarajuće vrijednosti na krivuljama kota/protok hidroloških

postaja, kao i reference dostign tih kota vode u poplavi od prosinca 2010 xxxx je protok bio vrlo sličan

onom koji odgovara razdoblju povrata od 100 xxxxxx.

Možemo zaključiti da je generirani hidraulički model HEC-RAS, odgovara onome što je zatraženo, i što je značajno poboljšanje u odnosu na osigurani model na početku ugovora. Provedeno kalibriranje na hidrološkim postajama nam osigurava da su razine vode koje pruža model duž cijele simulirane dionice, razmatranjem različitih protoka, pouzdane.

Konsultant je je imao problema u predstavljanju poplavnih linija na digitalnom modelu xxxxxx zbog njegove niske definicije, analizirajući se detaljno sva područja, a posebno izlijevanja s ciljem da se osigura točnost rezultata.

U budućnosti se preporučuje generiranje jednog digitalnog modela xxxxxx putem LIDAR tehnologije, mogu se koristiti postojeće geometrijske informacije o poprečnim profilima za poboljšanje definicije

korita (osobito u područjima pokrivenim vodom). Ova vrsta digitalnih modela omogućila bi da se

iskoristi puni potencijal bidimenzionalnih hidrauličkih modela, preporučujući generiranje bidimenzionalnog hidrauličkog modela koji omogućuje simuliranje sa najvećom točnošću dvosmjernih tokova i dobivanje xxxx preciznosti na dubinama vode na obalama, na područjima izlijevanja.

Hidrološki model

Posao koji se obavljen za generiranje hidrološkog modela je bio mnogo veći od predviđenog zbog kompleksnosti xxxxx Neretva – Trebišnjica i njegovog proširenja.

Za generiranje modela xxxx xx potrebno obaviti brojna ispitivanja i dodatne poslove. U nastavku su navedeni najvažniji:

• Generiranje linija protoka (drenažna mreža) od dostupnog digitalnog modela xxxxxx.

Konsultant je naišao

na mnoge poteškoće zbog male preciznosti

modela i prisustvo

endoreičnih i krških slivova;

• Generiranje podslivova koji odgovaraju površinskom toku od digitalnog modela xxxxxx i linija protoka;

• Definiranje granica podslivova povezanih sa tokovima podzemne hidrogeoloških studija.

vode razmatranjem

• Analiza najprikladnijih metodologija za izradu modela HEC-HMS uzimajući u obzir dostupnu informaciju, karakteristike xxxxx i očekivane rezultate;

• Generiranje hijetograma oborina u formatu “GridSet” od 5 xxxx trajanja, uzimajući u obzir kako dostupne vrijednosti tako i vrijednosti prognoze padalina.

o Odabir meteoroloških postaja

o Proračun arealne oborine putem Xxxxxxxx poligona;

o Izrada hijetograma oborina u formatu GRID.

• Proračun parametara modela povezanih sa transformacijom bruto padaline u neto padalinu.

o Dobivanje postotka nepropusne površine svakog podsliva.

o Proračun parametra koji odgovaraju: „Broju krivulje” zbog čega xx xxxx potrebno njegovo razmatranje u svakom podlsivu;

▪ Prosječ

▪ Edafolo

i xxxxx xxxxxx;

ke i geološke karakteristike;

▪ Informacija o korištenju tla;

• Dobivanje parametara transformacije neto padalina u hidrogram;

o Proračun vremena koncentracije u svim podslivovima zbog čega xx xxxx potrebno uzeti u razmatranje:

▪ Prosječ n xxxxx xxxxxxx xxxxxx u studiji

▪ Dužinu xxxxxxx xxxxxx u studiji

o Procjena koeficijenata pohranjivanja u svakom podslivu;

• Proračun parametara za simulaciju baznog otjecanja:

o Početno ispuštanje

o Konstanta recesije

o Omjer u odnosu na maksimum

• Proračun parametara za simulaciju translacije hidrograma;

o Dužina dionica translacije

o Xxxxx xxxxxxx tr

o Procjena Xxxxx

nslacije

g koeficijenata dionica translacije

o Procjena xxxxxx xxxxxx i nagiba obala dionica translacije.

• Proračun parametara za simulaciju podzemnih tokova u 55 elemenata tipa “Diversion”.

Nakon ovih proračuna generiran je model xxxxx analizom svih potrebnih podslivova, njihovih

povezanosti kako za simulaciju površinskog toka tako i potpovršinskog, dionice translacije hidrograma, akumulacije, polja i vodonosnike, ušća, izvore i ponore. Sastoji se od sljedećih elemenata:

• 135 Podslivova

• 17 Rezervoara

• 131 Dionica

• 57 Čvorova

• 74 Odvojka

• 7 Ponora

• 3 Izvora

Budući da model HEC-HMS nije model posebno dizajniran za simulaciju podzemnih tokova, postojala

je ideja za simulaciju podzemnih tokova i tunela putem elementa Diversion” u kome se simulira

postotak protoka koji je izveden u druge slivove, razmatranjem rezultata “Hidrogeološke studije”. Osim toga koristili su se elementi “Reservoir” za simulaciju ponašanja polja i vodonosnika.

Prilikom generiranja meteoroloških modela xxxx xx potrebno analizirati one događaje poplava za koje su dostupni sljedeći podaci:

• Reprezentativne vrijednosti dnevnih oborina događaja poplave

• Dnevne vrijednosti xxxxxx xxxx na hidrološkim postajama koje su registrirale poplavu i koje nisu uvjetovane infrastrukturama koje se nalaze uzvodno

• Krivulja kota/protok hidroloških postaja s ciljem da se izračunaju vrijednosti registriranih protoka u poplavi

• U slučaju akumulacija potrebno je raspolagati sa dnevnim razinama akumulacije i dnevnim izlaznim protocima za računanje ulaznih protoka.

Analizirali su se svi dostupni

podaci oborina, razine vode na hidrološkim

postajama i podaci

akumulacija i generirali su se meteorološki modeli koji odgovaraju sljedećim poplavama:

• Prosinac 2008

• Siječanj 2009

• Veljača 2010

• Prosinac 2010

Budući da su ovi meteorološki odeli u formatu GRID, xxxx xx potrebno generirati na neovisan način

jednu bazu GRID da bi model dodijelio točnu oborinu svakom podslivu.

Generirale su se kontrolne dat minuta.

Što xx xxxx vremenskih nizova hidrološkim postajama kalibracij

teke za svaki događaj sa vremenskim intervalom računanja od 15

podataka u model su se uvrstile realne vrijednosti protoka na (u stvarnosti su izračunate vrijednosti kote i krivulje kota-protok), kao

i vrijednosti protoka kroz turbine, kako bi model osigurao rezultate cirkulirajućih protoka nizvodno xx xxxxx, iako se ne simuliraju prelijevanja kroz preljeve.

Osim toga, u model su se uvrstile sljedeće krivulje ili matematičke funkcije:

• Storage-Discharge functions: su krivulje koje odgovaraju izlaznim protocima akumulacija ovisno od njihove zapremine. U slučaju polja i vodonosnika, to je procijenjeni odnos od hidrogeoloških studija;

• Elevation-Storage functions: su krivulje koje odgovaraju koti svake akumulacije (ili polja za koja se raspolaže sa podacima) ovisno od njihovog volumena;

• Elevation-Discharge Functions: u slučaju akumulacije Rama i Popovog polja, su krivulje koje odgovaraju izlaznom protoku akumulacija ovisno od stepena otvorenosti ustava.

• Inflow-Diversion functio “Diversion”.

s: su krivulje koje izražavaju postotak derivacije vode u elemente

Na kraju ono što se odnosi na ulaz podataka, u model su se uključili “Grid Sets” koji odgovaraju događajima oborina koje su se simulirale.

Napravljene su četiri simulacije koje odgovaraju događajima poplava koje su prethodno spomenute kao i peta simulacija od lipnja 2014 zbog prvog tečaja modela.

Model osigurava hidrograme u svakom elementu modela i u slučaju elemenata “Reservoir” ulazni hidrogrami, izlazni hidrogrami i varijacija punjenja akumulacije tijekom simuliranog događaja.

Na dionicama translacije osigurava se ulazni hidrogram i hidrogram rezultat translacije. Na ušćima i ponorima model osigurava zbroj svih povezanih elemenata sa ušćima i ponorima i na elementima

“Diversion” izvedeni protok kao i neizvedeni i sve u vremenskom intervalu od 15 min za trajanje

simuliranog događaja. Modelar ima mogućnost da unese protoke u simulaciju putem elemenata

“Source” ili putem hidrograma xxx xxxxxxxxx.

Urađen je proces kalibracije odabirom onih elemenata na xxxxxx xx bio moguć. To su sljedeći:

• Junction-Konjic Hagenuk, koji odgovara hidrološkoj postaji rijeke Neretve u Konjicu;

• Junction-Bileca3, koji odgovara ulazu protoka u akumulaciji Bileća;

• Junction-Buna0108, koji odgovara hidrološkoj postaji rijeke Bune.

• Junction-TRBZ0112, koji odgovara hidrološkoj postaji rijeke Trebižat.

Općenito, dobivena prilagodba između izračunatih hidrograma modelom i izmjerenih na hidrološkim postajama može se smatrati dobrom.

S obzirom na sav posao koji je obavljen i koji je prethodno rezimiran, urađeni izračuni, procijenjeni

parametri, proces kalibriranja,

kao i kompleksnost xxxxx, konsultant smatra

da model osigurava

pouzdane podatke i stoga može poslužiti xxx xxxx za unapređivanje zajedničkog upravljanja slivom Neretva-Trebišnjica.

Međutim, treba uzeti u obzir da model xxxx koristiti modelar ekspert i sa detaljnim poznavanjem xxxxx, da bude svjestan ograničenja softvera, i u hidrološkom smislu svih korištenih parametara s ciljem izmjene potrebnih vrijednosti u svakoj simulaciji i ispravnog tumačenja rezultata.

Za korištenje u budućim simulacijama treba uzeti u obzir sljedeće aspekte:

• Simulirati ispravno na otvorenosti ustava;

lementima “Reservoir” početno punjenje akumulacije kao i stepen

• Generiranje ulaznih dotoka na elementima “Source” ako se smatra potrebnim;

• Generiranje “GridSets”

oborina koji odgovaraju događaju koji xx xxxx

simulirati, prethodno

analizirajući ako su dostupne reprezentativne vrijednosti događaja poplave;

• Unos izmjerenih vrijednosti protoka na elementima kalibracije ako su dostupni;

• Kreiranje kontrolne datoteke;

• Izvođenje simulacije.

Nakon provedene simulacije potrebno je provjeriti njenu prilagodbu na odabranim elementima za kalibriranje. Općenito, kada se prikazuju neprilagodbe na uzlaznoj grani hidrograma na elementima koji se nalaze nizvodno od akumulacije, može biti potrebno izmijeniti početnu razinu punjenja, kao i podešavanje korištene funkcije za simuliranje izlaznog protoka.

Proces kalibriranja koji je uradio Konsultant se prilagodio ciljevima i trajanju ugovara. Međutim, to je proces veoma dug koji se može poboljšati u budućnosti, na način da se provedu nova ispitivanja u slivu i da se raspolaže xx xxxx realnih vrijednosti kako padalina tako i cirkulirajućih protoka u događajima poplava.

U nastavku su prikazane sljedeće kratkoročne preporuke:

• Uraditi simulacije sa novim događajima poplava za koje postoji sigurnost da se raspolaže sa

dovoljnim brojem podataka o oborinama i protocima ili ulazima u akumulaciju s ciljem

nastavka procjena o povezanosti između različitih elemenata modela xxxxx i potvrde valjanosti sljedećih parametara:

o Inflow-Diversion

Functions. To su funkcije koje reguliraju

derivaciju protoka

potpovršinske vode i tunela na elementima “Diversion”. U nekim slučajevima su uspostavljene maksimalne vrijednosti;

o Storage-Discharge Functions na elementima “Reservoir” korištene za simuliranje polja i vodonosnika;

o Parametar Lag

protoka;

na elementima tipa “Reach” koji regulira brzinu potpovršinskog

o Parametar “Inicial Storage” na elementima “Reservoir” korišteni za simuliranje polja i vodonosnika;

U srednje - dugom roku mogu se uraditi sljedeće aktivnosti:

• Uključiti elemente koji odgovaraju novim infrastrukturama;

• Periodično provjeriti preciznost krivulja kota-protok hidroloških postaja kako bi bili sigurni da su vrijednosti izračunatih protoka od izmjerenih razina realne;

• Povećati gustoću meteoroloških postaja kako bi povećali preciznost “Gridsets” oborina;

• Generirati digitalni model terena sa većom precisnošću, kako bi se mogli definirati sa većim pojedinostima podslivovi modela;

• Preciznije geološke i edafološke studije i korištenje tla pomoći će u definiranju sa većom

preciznošću parametara padalinu;

modela koji su vezani za transformaciju bruto padaline u neto

• Provjeriti promjene nepropusne površine na slivu;

• Precizniji digitalni model omogućit će generiranje drenažne mreže više prilagođene stvarnosti i stoga potvrditi parametre koji su korišteni za translaciju hidrograma;

• Novi poprečni profili pomoći će da se poveća preciznost translacije hidrograma;

• Nove hidrogeološke studije kako bi:

o Potvrdili povezanosti između različititih elemenata modela;

o Dobili veću informaciju povezanu sa brzinom tečenja podzemnih voda;

o Definirali sa većim pojedinostima odnos između zapremine i izlaznog protoka polja i vodonosnika;

o Imali veća saznanja o dostupnim zapreminama vode u poljima i vodonosnicima za svaku simulaciju;

• Povećali gustoću hidroloških postaja osobito u područjima kojima nedostaje hidraulička

infrastruktura kao što kalibriranja.

može biti gornji tok rijeke Neretve, s ciljem dobivanja više točaka

Softver za donošenje odluka

Rezultat xxxx xx omogućio dobivanje DMS koji zadovoljava zatražene ciljeve u Projektnoj zadaći i koji je izrađen kao učinkovit za rad organima koji se bave upravljanjem vodama, kompletan alat, jednostavan za korištenje i osigurava pohranjivanje i upravljanje informacijom.

Sustav (DMS) raspolaže sa svim informacijama koje su osigurane za ovaj rad i koje se odnose na nizove meteoroloških i hidroloških podataka, i uslužnih programa.

Pohranili su se podaci prema navedenim smjernicama u modelu podataka.

Prikupljeni podaci obuhvaćaju dvije razine informacija:

▪ Statička: informacija koja se odnosi na karakteristike postaja i xxxx xx nepromjenjiva.

▪ Dinamička: koja se uključuje svakodnevno i odgovara mjerenjima parametara i koja se generira kao nova od proračuna i modeliranja.

Dizajnirane su korisničke usluge prema definicijama Funkcionalne analize.

Razvijene korisničke usluge rješavaju zadatke:

▪ Identificiranje postaja

▪ Identificiranje količine i kvaliteta podataka

▪ Identificiranje razdoblja podataka

▪ Ispravke pogrešaka

▪ Popunjavanje podataka

▪ Generiranje podataka protoka od razina i krivulja proticaja

▪ Čitanje podataka xx xxxxxxx i učitavanje u sustav

▪ Čitanje podataka prognoze i priprema za upotrebu sa modelom HEC-HMS

Implementirali su se procesi koji su potrebni za obavljanje zadataka hidrološkog i hidrauličkog

modeliranja, na automatski način, uključujući učitavanje DSS u matematičke modele, očitavanje

rezultata u navedenim datotekama, učitavanje rezultata u xxxx podataka, povezanost sa ArcGis za

proračun i analizu Xxxxxxxx poligona i svega što je potrebno za pokretanje prethodno kalibriran hidrološki i hidraulički model.

modeliranja koristeći

Prateći ove radove generirana je sva potrebna dokumentacija za ispravno razumijevanje i praćenje procesa DMS. Ova dokumentacija je osigurana sa programima aplikacije i korisničkim priručnicima.

Kao završetak ove izrade održani su tečajevi obuke, zahvaljujući kojima se garantira obuka xxxx xx dovoljna korisnicima za korištenje DMS prema početnim predviđenim ciljevima.

Treba napomenuti da je sustav konfiguriran kao otvoren za stalno učitavanje podataka, povezanost s matematičkim modelima i GIS, sve elemente dovoljne za konfiguriranje softvera za donošenje odluka (Decision Making Software) kao ključni alat za pomoć u odlučivanju u okviru područja upravljanja vodama.

Prijedlog poboljšanja sustava praćenja i razmjena podataka

U ovom je dokumentu urađen prijedlog za poboljšanje sustava kontrole (monitoring sustav) koji se sastoji od mreže automatskih meteoroloških postaja u slivovima Neretve i Trebišnjice kao i prijedlog

za razmjenu podataka između poglavlja.

institucija za upravljanje vodama. Dokument

je podijeljen u dva

U prvom se poglavlju predlaže gustoća mreže odnosno raspodjela klimatskih postaja koje sačinjavaju mrežu automatskih meteoroloških postaja uzimajući u obzir postaje koje trenutno postoje kao i nove koje se trebaju uspostaviti. Predložene su dvije faze ovisno o njihovom značaju. U prvoj fazi su uključene one postaje koje se nalaze u područjima niske gustoće mreže i nalaze su u područjima

velike pluviometrije. Shodno tome, u prvoj fazi predviđene su dvije varijante sa 11 ili 16 novih

klimatskih postaja (oborine i temperatura) u područjima manje gustoće meteoroloških postaja, razlikujući područja visoke i srednje-niske pluvijometrije, pokušavajući pokriti područja gornjeg toka glavnih rijeka, gdje se stvaraju najveće količine vodnih resursa. I druga faza u kojoj se povećava broj postaja (11 postaja više) u kojoj bi se nastojalo približiti preporukama Svjetske Meteorološke Organizacije (minimalna odvojenost od 10 kilometara, što pretpostavlja minimalno područje koje postaja obuhvaća nekih 100 km2).

Drugo poglavlje je posvećeno razmjeni podataka između institucija za upravljanje vodama, propisima koji se odnose na prikupljanje podataka i razmjenu, kao i prijedlog za razmjenu operativnih podataka a sve u cilju poboljšanja praćena sustava, tehničkih kapaciteta, uzajamnog razumijevanja, zajedničkih termina, zajedničkog upravljanja, xxxx podataka i znanja, te definiranja i uspostavljanja potrebne razmjene informacija

Razmjena podataka i informacija, kao i zajednička baza podataka i znanja, trebaju omogućiti integriranje znanja o procesu kako bi se olakšalo pružanje informacija potrebnih za donošenje odluka i za izbjegavanje nepotrebnih rizika. Štoviše, zajednička baza bi trebala odražavati poglede svih

sudionika u cilju promicanja Trebišnjice.

specifičnosti i kvalitete znanja o gospodarenju slivom Neretve i

Podaci koji su predmet razmjene odnose se na:

− Podatke potrebne za obavljanje dnevnih operacija

− Podatke i informacije potrebne za provedbu aktivnosti u slučaju pojave incidenata

− Podatke potrebne za obavljanje drugih aktivnosti koje su potrebne za upravljanje vodama

Upravljanje sustavima u uvjetima velikih voda

Glavni cilj studija o upravljanju velikim vodama je održati sigurnost brana tokom priliva velikih poplava.

Drugi cilj je sprječavanje i smanjenje šteta nizodno xx xxxxx koje su nastale zbog velikih poplava uvijek i xxxx xx moguće.

Poplavna područja za zaštitu su, xxxx xx i logično, nastanjena područja i za koja postoji saznanje da trpe poplave sa određenom učestalošću.

U slučaju kojim se bavimo, za sliv Neretve kritična xxxx xx grad Mostar i u slučaju Trebišnjice, kritična xxxx xx grad Trebinje.

Da bi sprječili ili smanjili poplave u Mostaru, trenutno, jedini xxxxx xx djelovanje u akumulaciji Jablanica budući da je jedina koja smještena uzvodno od grada, ima kapacitet za pohranjivanje vode i stoga kapacitet izravnanja i smanjenja šteta nizvodno. Dobile su se razine akumulacije na brani Jablanica na način da se može smanjiti protok kroz grad Mostar na 1.200 m³/s, sprječavajući štete za razdoblja povrata od 50 xxxxxx.

Isto tako, za sprječavanje ili smanjenje poplava u Trebinju, jedini xx xxxxx djelovanje u akumulaciji Bileća, budući da je jedina koja ima kapacitet pohranjivanja i stoga kapacitet izravnanja. Protok koji

prouzrokuje štete u Trebinju je 390 m³/s i iako za velike poplave određene ma nitude, postojeći sliv

između brana Grančarevo i Gorica generira vrlo velike protoke, ova okolnost se pokušala razmatrati, u mjeri u kojoj je to moguće, sa dobijanjem mjesečnih razina.

Krivulje maksimalnih mjesečnih razina su se dobile za akumulaciju Bileća uzimajući u razmatranje otvaranje ili zatvaranje tunela Fatničko polje – akumulacija Bileća. Utvrđeno xx xx xx navedene krivulje veoma slične zonama na koje se podijelila akumulacija u „Planu upravljanja Trebinje I“. U svakoj od navedenih zona jasno su definirane aktivnosti koje preduzimaju operateri akumulacije, zbog čega se

preporučuje xxxxx nastavak korištenja postojećeg plana, poboljšati ga ako je mog sljedeće aspekte:

će, uzimajući u obzir

• Nastaviti sa istraživanjem odnosa između stanja kaškog vodonosnika koji prihranjuje akumulaciju Bileća i informacije dobivene sa automatskih pijezometara.

• Provedba preventivnog održavanja navedenih piezometara, jer su se otkrila moguća pogrešna mjerenja na nekim od njih.

• Proširiti gdje je moguće mrežu automatskih postaja za mjerenje padalina.

• Uključiti model predviđanja protoka koji omogućava čitanje numeričkih prognostičkih modela padalina do tri xxxx, poboljšati ga sa uključivanjem najvećeg mogućeg broja automatskih pluviometrijskih postaja.

Na rijeci Neretvi se može poboljšati upravljanje akumulacije Jablanica ako se raspolaže xx xxxx relevantnih podataka kao na primjer, podaci sa pluviometrijskih postaja gornjeg toka Neretve koje se

nalaze u RS. Preporučuje se in

taliranje automatskih mjernih postaja padalina

realnom vremenu u

navedenom području i prenošenje (razmjena) informacije Agenciji za vodno područje Jadranskog

xxxx, Mostar, s ciljem dobivanja boljih rezultata u korištenju modela kratkoročnog predviđanja protoka.

S druge strane, poboljšala bi

se eksploatacija akumulacije Jablanica tijekom

poplava ako bi bili

operativni srednji i temeljni ispusti koji xx xxxxx u potpunosti začepljeni. Xxxx se samo raspolaže sa

kapacitetom ispusta malo više

od 180 m³/s za pripremanje akumulacije za

poplavu (djelomično

pražnjenje koje prethodi poplavnom valu). Sa operativnim temeljnim ispustima navedeni kapacitet ispusta bi se povećao xx xxxxx 700 m³/s za kotu od 270 m.n.m. Osim toga, poboljšala bi se sigurnost brane. Zato se preporučuje da se pristupi čišćenju korita i da se ostave, ako je moguće, operativni navedeni ispusti.

Što xx xxxx zajedničkog upravljanja oba xxxxx da bi se sprječile poplave nizvodno neophodno je da između brana i poplavnih zona ne postoji velika udaljenost, tako da generirani protoci između brana i potencijalnih poplavnih područja ne uzrokuju sami od sebe poplave.

U ovom slučaju površina xxxxx xxxx nije regulirana akumulacijama Jablanica i Bileća između brana i ušća obje rijeke predstavlja 65% od ukupnog broja. Uzimajući u obzir visoke padaline u ovom području, veoma optimistično je razmišljanje da se može sprječiti većina poplava nizvodno od ušća obje rijeke samo xx xxxxx obje akumulacije. Uzmite u obzir, na primjer, da se statistički za periode povrata između 20 i 100 xxxxxx, 85% protoka od poplava koji prolazi kroz VS Gabela stvara nizvodno od brane Jablanica.

Iz tog razloga, Konsultant procjenjuje da većina ograničenja na rad akumulacija sa regulacijom u oba xxxxx (Jablanica i Bileća) s ciljem sprječavanja poplava nizvodno od ušća obje rijeke (protoci > 1.400

m3/s, s posljedicom ugrožavanja Popovog polja) obvezuje obje brane na rad sa vrlo niskim razinama u odnosu na njihov kapacitet a dobivena poboljšanja ne bi bila relevantna.

Stoga, bilo bi potrebno tražiti

alternativna rješenja za upravljanje navedenim

poplavama koristeći

samo regulacione akumulacije Jablanica i Grančarevo.

Glavni problem se pojavljuje kada kroz Xxxxxxxx prolaze protoci veći od 1.400 m3/s (registrirani na VS Gabela), trenutak kada HE Čapljina prestaje s radom turbina. Ovo može stvoriti poplave u Popovom polju xxxx xxxxxx Gorica izlazi više od 200 m³/s.

Među drugim alternativnim rješenjima, osim pokušaja poboljšanja izravnanja na branama Jablanica i Bileća sa onim prethodno navedenim, mogli biste uzeti u obzir sljedeće:

• Analizirati mogućnost da se poplave druga područja za ograničavanje/ manjenje zapremine

vode koja može doći u Popovo polje. To zahtijeva kartografiju ili digitalne modele reljefa sa većom preciznoću od dostupne.

• Izgradnja HE Dubrovnik II (ili druge alternativne HE) koja bi omogućila derivaciju protoka u akumulaciju Trebinje, pomoći će ograničavanje izlaznih protoka xxxxxx Xxxxxx. U ovom slučaju treba uzeti u obzir ista analizirana ograničenja za Dubrovnik I, odnosno, da u kritičnim trenucima mogu da ne rade svi agregati. Iako treba napomenuti da iako bi rad HE Dubrovnik II

smanjio protoke nizvodno, ovo poboljšanje je neznatna količina jer reprezentativan protok u usporedbi sa uobičajenim protocima u slivu.

90 m³/s nije veoma

• Mogla bi se izraditi detaljna studija o poplavama u području Metkovića da bi se provjerilo da li se ovaj protok od 1.400 m3/s može povećati. Zato bi bilo potrebno izraditi dvodimenzionalni hidraulički model ovog područja, uzimajući u razmatranje protok koji teče glavnim koritom kao i rijekom Norin.

Navedeni model bi mogao obuhvatiti nekoliko kilometara nizvodno od Metkovića, poplavnu zonu rijeke Norin, uzvodno do ušća rijeke Krupe sa Neretvom, uključujući samu rijeku Krupu,

xxxx xx isto pogođena visokim protocima rijeke Neretve. Za ovo je potrebna detaljna

kartografija koja se dobiva putem LIDAR tehnologije.

Ako bi xx xxx rezultat studije mogao povećati protok od 1.400 m3/s, ublažili bi xx xxxx uvjeti zatvaranja HE Čapljina, poboljšavajući s jedne strane hidroenergetsku učinkovitost, a s druge strane uvjete u Popovom polju.

“Može se rezimirati da će se zajedničko i usklađeno upravljanje s oba sliva moći učiniti xxx

učinkovitijim ako se učine napori za poboljšanje višekriterijumske učinkovitosti u upravljanju režimom velikih voda u slivovima, uključujući i upravljanje velikim akumulacijama gornjeg xxxxx, primjenjujući najbolju tehniku i navedene studije u prethodnim stavkama, i dogovor između organa koji su uključeni za potenciranje upotrebe alata za predviđanje i razmjenu informacije kao i za definiranje optimalnih

kriterijuma koji xx xxxxx po svo redoslijedu u spomenutom upravljanju kao što mogu biti: sigurnost

infrastruktura, xxxxx protiv poplava, ekološki protok, hidroenergetska proizvodnja, navodnjavanje i drugo” .

S druge xxxxxx xxxxx naglasiti, uzimajući u obzir iskustvo drugih europskih zemalja, postoje protokoli postupanja u zajedničkom upravljanju slivovima za zemlje sa prekograničnim podslivovima (npr. Dunav), što bi se moglo razviti u budućnosti za zemlje i identitete u slivovima Neretve i Trebišnjice.

Upravljanje sustavima u uvjetima xxxxx xxxx

Cilj ovog dijela xxxx xx bio, s jedne strane dobiti minimalne vjerojatne prilive u akumulacije Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Bileća i Trebinje, a s druge strane provjeriti da li se garantiraju u vremenu zahtijevani minimalni dotoci u različitim dijelovima sustava eksploatacije, osobito u dijelovima koji su određeni u Vodnim dozvolama. Sve ovo orijentirano je na pomoć u donošenju odluka u zajedničkom i usklađenom upravljanju akumulacijama u sustavima eksploatacije slivova rijeka Neretve i Trebišnjice.

S istim ciljem urađena je analiza nizova ulaza vode u navedene akumulacije. Korišteni nizovi su dnevni i mjesečni.

Nizovi dnevnih protoka su isti koji su se koristili u “Hidrološkoj analizi” za računanje maksimalnih protoka za različita razdoblja povrata na hidrološkim postajama VS Kovačevo polje (rijeka Rama), VS

Jablanica (rijeka Neretva) i VS Grančarevo (rijeka Trebišnjica). Od navedenih nizova dobili su se

minimalni godišnji i mjesečni protoci za različite periode povrata. Isto tako, dobili su se minimalni protoci i njihovo trajanje za periode od 10, 20, 30, 60, 90 i 120 uzastopnih xxxx, za periode povrata od 10, 20 i 100 xxxxxx. Osim toga, od mjesečnih nizova dobili su se povijesni periodi najnižih priliva.

Utvrđeno xx xx xx se mogu garantirati minimalni protoci koji su određeni u Vodnim dozvolama i

potrebne rezerve vode u akumulacijama početkom sušnog razdoblja kako bi se zadovoljile navedene garancije.

Pokušao se dobiti jedan pokazatelj koji omogućuje karakteriziranje hidrološke suše, osobito pokazatelj koji dovodi u uzajamnu vezu prilive u sušnim razdobljima sa akumuliranom padalinom posljednjih mjeseci. Praktički interes pokazatelja nalazi se u njegovoj funkcionalnosti kao instrumenta za pomoć u donošenju odluka koje se odnose na upravljanje vodnim resursima xxxxx, konkretno ono što se odnosi na pravila rada sustava eksploatacije.

Korištenje oborina prethodnih

mjeseci kao mogući pokazatelj očekivanih

dotoka u narednim

mjesecima (pogotovo ljeti) je vrijedan alat xxxx xxxxx provjeriti, jer u svim slivovima nije moguć i učinkovit.

U slučaju akumulacije Xxxx dostupne pluviometrijske postaje sa dovoljno dugim nizovima padalina su suviše udaljene od hidrografskog xxxxx akumulacije. Za analizu moguće upotrebe pluviometrijskih postaja za dobivanje pokazatelja koji omogućuje karakteriziranje hidrološke suše trebale bi se koristiti

druge bliže akumulaciji Rama, bolje unutar hidrografskog xxxxx xxx npr. HMP HE Rama i MP

Beganovići Kozo (xxxx u funkciji, ali koje nemaju povijesne nizove dovoljno duge).

Za ostale akumulacije čini se da dotok u ljetnim mjesecima isključivo ovisi o mjesečnim padalinama. Bazni protok rijeka, odnosno, onaj koji dolazi iz akvifera je također nizak. Tako da u onim ljetima u kojima se pojavljuje hidrološka suša izravno je povezana sa nedostatkom padalina u xxx mjesecima.

To dovodi do praktičke nemogućnosti uspostave pokazatelja koji se temelji na akumuliranoj padalini prethodnih mjeseci koji omogućuje pomoć u procjenjivanju minimalnih ulaznih dotoka u akumulacije u ljetnim mjesecima.

Što xx xxxx ispunjavanja minimalnih protoka i drugih upotreba navedenih u Vodni dozvolama:

Da bi se garantiralo ispunjavanje minimalnih protoka nizvodno od akumulacije Rama dobilo se da je potrebno raspolagati na početku mjeseca lipnja sa minimalnom rezervom od:

• 146,6 hm3 (31,5% od njene korisne zapremine) slijedeći metodu protoka dobivenih od povijesnih mjesečnih nizova.

krivulja linija trajanja

• 145,1 hm3 od vrijednosti minimalnih protoka vjerojatnih za 4 uzastopna mjeseca za razdoblje povrata od 100 xxxxxx, koje su dobivene od dnevnih nizova.

Da bi se garantiralo isključivo ispunjavanje minimalnih protoka nizvodno od akumulacije Jablanica (40 m3/s) i pod pretpostavkom da se ispunjavaju minimalni protoci iz akumulacije Rama, dobilo se da je potrebno raspolagati na početku mjeseca lipnja sa minimalnom rezervom u akumulaciji Jablanica od:

• 18,7 hm3 (6,5% od njene korisne zapremine) slijedeći metodu krivulja linija trajanja protoka dobivenih od povijesnih mjesečnih nizova.

• 115,1 hm3 (40,0%

od njene korisne zapremine) od vrijednosti

minimalnih protoka

vjerojatnih za 4 uzastopna mjeseca za razdoblje povrata od 100 xxxxxx, koje su dobivene od dnevnih nizova.

S druge strane, čak i u godinama najnižih protoka, protoci ostvareni u podslivovima nizvodno od akumulacije Jablanica (Grabovica, Salakovac i Mostar) su dovoljni, u bilo kojem ljetnom mjesecu kako bi se ispunilo 10 m3/s koji sumirani sa 40 m3/s, regulirani akumulacijama Rama i Jablanica, omogućuju da se zadovolji 50 m3/s nizvodno od HE Mostar.

U slivu rijeke Trebišnjice akumulacija Bileća ima predviđenu rezervu is od minimalne kote

hidroenergetske proizvodnje (Hmin,en = 362,00 mnm, što odgovara zapremini akumulacije od 377 hm3) za, između ostalih namjena, osiguravanje ekološki prihvatljivog protoka i potreba navodnjavanja koje se ne mogu zadovoljiti prirodnim protocima.

Pregled mogućnosti optimiziranog upravljanja sustavom u normalnim stanjima eksploatacije sustava

U nastavku su ukratko navedeni glavni zaključci koji su se dobili za sustave eksploatacije Neretve i Trebišnjice.

Sustav Neretve

Obavljene simulacije pokazuju da, iako je korisna zapremine (466 hm3) akumulacije Rama mala u usporedbi sa prosječnim godišnjim prilivom (32,3m3/s = 1.017,8 hm3/god), HE Rama ne može raditi sa fiksnim mjesečnim rasporedom, već xxxx prilagoditi svoju proizvodnju dostupnosti rezerve vode.

Optimalna proizvodnja sa hidrauličkog stajališta bi se postigla održavanjem razine vode što bliže mjesečnim maksimalnim ograničenjima koja su definirana u Vodnim dozvolama. Ali u mjesecima sa visokim prilivima xxxxx xxxxxxx prognoze poplavnih valova kako bi se izbjegla nepotrebna ispuštanja kroz temeljni ispust, jer je kapacitet turbina ograničen na 64 m³/s.

Isto se dešava sa akumulacijom Jablanica, iako na jedan izraženiji način. Njena korisna zapremina je 288 hm3 i godišnji prosječni priliv je 109,2 m3/s (3.441,7 hm3/god). Nominalni protok HE Jablanica je

180 m³/s. Općenito, promatrajući vrijednosti nizova dotoka, HE Jablanica radit će u zimskim

mjesecima, najveći dio vremena sa faktorom učinkovitosti blizu 100%, odnosno, kao bazna elektrana.

Međutim u ljetnim mjesecima, obično od lipnja do listopada, akumulacija djeluje kao regulator i

xxxxxxxxx će optimizirati svoj rad vršnim xxxxxx.

S xxxxx xxxxxx, hidraulička optimizacija sustava Rama-Jablanica dobit će se nastojanjem da HE

Xxxx xxxx podređena HE Jablanica, odnosno, pokušavajući da se spriječe gdje je moguće prilivi iz Rame u Jablanica xxxx xx spomenuta akumulaciija puna i kada su ulazi vode iz xxxxx Neretve isti ili veći od 180 m³/x, xx bi se izbjegla neproduktivna ispuštanja kroz branu Jablanica.

Akumulacije Grabovica, Salakovac i Mostar imaju mali kapacitet u usporedbi sa prosječnim godišnjim prilivima. Radi se o akumulacijama sa dnevnom regulacijom. Hidroelektrane su radom podređene HE Jablanica. Imaju nominalni kapacitet dosta veći od HE Jablanica koji omogućuje iskorištavanje protoka koji se generiraju nizvodno od brane Jablanica. Prosječne vrijednosti navedenih protoka su: Grabovica 130,0 m3/s, Salakovac 175,8 m3/s i Mostar 193,5 m3/s, odnosno, 19,0%, 61,0% i 77,2% pojedinačno veći od protoka slivova od Neretve do Jablanica+Rama.

Mostarsko blato i Peć Mlini su dvije hidroelektrane sa sličnim karakteristikama u smislu da uzimaju

vodu iz akumulacija nastalih u

njihovim poljima. Njihovi nominalni protoci su

40 m3/s i 30 m3/s

pojedinačno. Iako akumulacije ogu pohraniti veliku zapreminu u zimskim mje ecima, optimalni rad

se postiže da kroz turbine prolazi zimi najveći dio dostupne zapremine vode, nastojeći da razine vode ne budu previše visoke s ciljem da se izbjegnu gubici koji se mogu pojaviti zbog filtracija, ponora i isparavanja. U mjesecima bližim ljetu, u kojima su prilivi vode manji optimum proizvodnje se postiže radom tubina u vršnim xxxxxx.

Sustav Trebišnjice

Od postojećih hidroelektrana u sustavu xxx xxxx xxxxxx najveću hidroenergetsku proizvodnju po metru kubnom vode kroz turbine je HE Dubrovnik I. Prema tome, hidraulička optimizacija sustava se postiže osiguravajući korištenje do maksimuma navedene hidroelektrane.

Eksploatacija akumulacije Xxxxxx xx vrlo kompleksna, jer za optimiziranje korištenja vode treba uzeti u obzir da se generiraju međudotoci u podslivu između Grančareva i Gorice i da akumulacija Trebinje ima dnevnu regulaciju.

Prosječni prilivi u akumulaciju

Bileća (1956-2013) su 66,0 m3/s (2.077,5 hm3/god) i generirani

nizvodno od brane Grančarevo

ulazni u akumulaciju Trebinje (1966-2005)

su 12,9 m3/s (406,5

hm3/god). Kod upravljanja treba uzeti u obzir također visoke vrijednosti protoka koji se mogu generirati tijekom poplava u ovom posljednjem podslivu, koji se ne mogu izravnati u akumulaciji Trebinje zbog njenog malog kapaciteta.

Predstavljene su dvije hipotetičke alternative. U jednoj od njih (B1) u prostoru za optimalno energetsko korištenje akumulacije Bileća (bijela zona ispod plave zone u “Shemi preporučenih kota u akumulaciji Bileća sa stajališta obrane od poplava po mjesecima tijekom godine”) zahtijeva se proizvodnja HE Trebinje I. Ovaj zahtjev se programira ovisno o krivulji opterećenja sustava. U ovom slučaju razmatrao

se fiksni mjesečni zahtjev (to nije realna eksploatacija ali služi za usporedbu alternativa). HE

Dubrovnik I radi podređena HE Trebinje I, odnosno, koristi vodu iz HE Trebinje I, plus međudotok generiran nizvodno od brane Grančarevo.

U drugoj alternativi (B2) simulirane su dvije akumulacije Bileća-Trebinje s tandem radom kako bi poslužile HE Dubrovnik I, tako da xx xxxx HE Trebinje I radom podređena HE Dubrovnk I. Ovo je logičniji xxxxx xxxx jer je nominalni protok ove posljednje hidroelektrane manji od nominalnog protoka HE Trebinje X.

Xxx što je navedeno, nastojali su se dobiti načini rada xxxx xxxxx, unutar optimiziranje sa hidrauličke točke gledišta a ne ekonomske. Iako je točno donošenju odluka treba uzeti u razmatranje također ekonomski aspekat.

mogućnosti modela, da se u konačnom

Stoga, približavanje optimalnom načinu xxxx xx sljedeće:

• Kada se xxxxxx xxxx u akumulaciji Bileća nalazi u zoni za optimalno energetsko korištenje

akumulacije (bijela xxxx xxxxx nastojati koristiti do maksimuma HE Dubrovnik I.

• Treba pokušati da voda ne ide kroz turbine HE Trebinje II niti ispuštati vodu kroz organe ispuštanja brane Gorica (osim za postojeća korištenja nizvodno, kao minimalni prihvatljivi protok i navodnjavanje).

• Voda bi se mogla izvesti kroz HE Trebinje II prema kanalu Trebišnjice, s ciljem da bude iskorištena na HE Čapljina, u slučaju da se tako definira poslovni i financijski dogovor između poduzeća.

• HE Trebinje I treba raditi podređena prethodnim uvjetima.

• Upravljanje na prelasku u zonu xxxxxxx xxxxx provoditi kao što je definirano u Planu upravljanja Trebinje I (pogledati također ispravljeni dokument “Upravljanje sustavima u uvjetima velikih voda).

Treba se podsjetiti također, kako u sustavu Neretve tako i u sustavu Trebišnjice, xxxx xxxxxxx parametri

hidroelektrana su procijenjeni il su uvršteni u model HEC-RES na pojednostavljen način, tako da

navedene proizvodnje mogu varirati u odnosu na stvarne proizvodnje. Ali navedeni rezultati

omogućuju usporedbu alternativa.

Upravljanje strukturama sustava u uvjetima izvanrednih događaja i okolnosti

Izvanredno stanje podrazumijeva, u Planu upravljanja, ono stanje u kojem se zbog bilo kojeg

unutarnjeg ili spoljnog incidenta na brani, mijenjaju uobičajeni uvjeti eksploatacije, obvezujući usvajanje različitih mjera na rutinske koje omogućuju, osiguravajući strukturalnu sigurnost brane, vraćanje eksploatacije u normalnu stanje.

Glavni cilj ovog Xxxxx xx određivanje strategije minimalnog postupanja, xxxxx najmanjih radnji i

pregled potrebnih odluka, na način da xx xxxxx bitno ne zaboravi za sigurnost brane ili da se

pretpostavlja očito provedenim, zbog oborina, nepažnje ili neznanja.

Općenito su opisane i u svom logičkom redoslijedu radnje koje treba provesti protiv stanja na brani koje mijenja na bilo xxxx xxxxx normalne uvjete eksploatacije. Te radnje su ograničene na osoblje za rad (eksploataciju) i održavanje brane, kao i odgovorne za upravljanje. Navedene radnje su poredane u šest faza:

1. Otkrivanje incidenta

2. Identificiranje

3. Obavijest i izvješćivanje o incidentu

4. Mobiliziranje ljudskih i materijalnih resursa

5. Postupanja osoblja za rad

6. Kontrola i praćenje

Nerealno je misliti da u Planu može prikupiti mnoštvo izvanrednih situacija koje se mogu pojaviti tijekom trajanja brane, i pružiti cjelovit i točan prikaz postupaka koje treba provesti, kako kvalitativno tako i kvantitativno da bi se kontrolirala navedena situacija i brana vratila u normalne uvjete.

Uzroci i vrste incidenata koji su promatrani u Planom i koji mogu izazvati izvanredne situacije su:

• Poplave

• Kvarovi (havarije)

• Potresi

• Nedostatak komunikacije

• Znakovi loma visokih građevina ili zemljišta. Kretanje xxxxxx

• Filtracije: Izvori, vrtloz, močvare i ponori

• Abnormalna očitanja instrumentacije

• Sabotaža i okupiranje xx xxxxxx nepoznatog osoblja

• Onečišćenje akumula ije

Navedena je za svaki uzrok ili vrstu incidenta (kvarovi, poplave, potresi, itd.) lista opažanja i/ili

vrijednosti praga različitih parametara koji će otkriveni tijekom eksploatacije stanja koje odstupa od normalnog.

omogućiti utvrđivanje

Za svaku vrstu incidenta ili situacije odredile su se mjere koje treba poduzeti osoblje za eksploataciju koje se nalazi na brani i Xxx koji je odgovoran za eksploataciju.

Zadaci i numerirane obavijesti su uspostavljeni na način da se moraju izvršiti u slijedu od prvog do zadnjeg. Ovi zadaci i obavijesti, kao sve što je izloženo u dokumentu, otkrivaju nedostatke kada se smatra primjerenim i slijedit će postupke pregleda i utvrđene izmjene u Planu, ovisno o stečenom iskustvu i o sličnim situacijama i studijama koje se obavljaju u oblasti sigurnosti.

Treba uzeti u obzir da, kako se radi o izvanrednim situacijama, većina slučajeva sadrže u sebi radnje i odluke koje nisu rutinske za osoblje eksploataciju. Da bi se predvidjela ponašanja i priviknulo na njih, potrebno je i obvezno obavljanje periodičnih vježbi simuliranja izvanrednih situacija, u kojima se ispituju i podešavaju sva dostupna ljudska i materijalna sredstva. Navedene vježbe se trebaju smatrati kao jedna aktivnost više u normalnoj eksploataciji brane.

Ukratko, izrađeni dokument nastoji da uspostavi protokol djelovanja za različite vrste događaja koji bi se mogli dogoditi. U mnogim od njih na Direktoru ekploatacije bit će posljednja odluku za djelovanje, nakon analize situacije, mogućih razmjera, itd. Međutim ako postoji neka izvanredna situacija, koja obvezuje neku odgovornu osobu na brani u jednom od slivova na donošenje odluke koja može utjecati na drugi sliv, bitno je postići zajednički dogovor i konsenzus između onih koji su eventualno pogođeni.

ANEKS

KOMENTARI NA KONAČNO IZVJEŠĆE I NA KONAČNU VERZIJU DOKUMENTA

(Konačni komentari primljeni 22 prosinca 2014)

Komentari

Hrvatske vode, Zagreb, Republika Hrvatska

KOMENTARI

NA FINALNI IZVJEŠTAJ O PROJEKTU:

IZRADA MODELA ZA HIDROLOŠKA PREDVIÐANJA, PROGN ZIRANJE,

DONOŠENJE ODLUKA, PRIPREMA PLANA I SMJERNICA, PROGRAM OBUKE ZA OPTIMALNO UPRAVLJANJE VIŠENAMJENSKIM AKUMULACIJAMA U SLIVOVIMA RIJEKA NERETVE I TREBIŠNJICE

Dobiveni rezultati hidrauličkog modela za dionicu rijeke Neretve nizvodno od državne granice

RH ne odgovaraju realnom

stanju na terenu. Očito je da usvojeni

model HEC-RAS

(zahtjevan Projektnim zadatkom) nije odgovarajući za oponašanje onih procesa koji se događaju na području Donje Neretve tijekom velikih voda. Stoga uspoređivanje izračunatih i izmjerenih vrijednosti vodostaja na vodomjernoj stanici Opuzen, kao rubnoj stanici hidrauličkog modela nema nikakvog smisla.

Osim vodnog vala koji dolazi rijekom Neretvom s uzvodnog xxxxxx xxxxx i registrira se na

vodomjernoj stanici Metkovi , kao ulaznom profilu na područje Republike Hrvatske, dio

dotoka se pojavljuje i s lokalnog xxxxx i to uglavnom preko izvora po rubu područja Vid-Norin.

Tu je najizdašnije vrelo Prud od kojeg se formira vodotok Xxxxx xxxx se ulijeva u rijeku

Neretvu kod Kule Norinske. Kod porasta vodostaja u rijeci Neretvi kroz ušće Xxxxxx ulaze velike količine vode i pune područje Vid-Norin, dok pri opadanju vodostaja Neretve dolazi do istjecanja vode xxxxx Xxxxxx u rijeku Neretvu i pražnjenja dijela područja Vid-Xxxxx xx široko razlivenom i ujezerenom vodom. Površinsko tečenje kod ovako složenih hidrauličkih procesa ne može se prikazati primjenom jednodimenzionalnih matematičkih modela za nestacionarno tečenje u otvorenoj kanalskoj mreži.

Za razliku od hidrauličkog modela, izrađeni hidrološki model je u potpunosti prihvatljiv i relativno dobro opisuje ponašanje velikih voda na cjelokupnom slivnom području.

Plan upravljanja za akumulacije i hidroelektrane, kao i softver za donošenje odluka (DMS) su izrađeni korektno i predstavljaju dobru osnovu za definiranje harmoniziranog upravljanja akumulacijama radi postizanja usklađenosti između scenarija koji povećavaju proizvodnju hidroenergije i scenarija usmjerenih na smanjivanje šteta u ekstremnim slučajevima (poplave, suše, incidentna zagađenja, havarije na objektima i sl.).

Napisala: mr.sc.Xxxxxxx Xxxxxx, xxxx.xxx.

Komentari

Agencije za vodno područje Jadranskog xxxx Mostar / Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo (Federacija B&H, B&H)

KOMENTARI

NA ZAVRŠNO IZVJEŠĆE:

IZRADA MODELA ZA HIDROLOŠKA PREDVIÐANJA, PROGNOZIRANJE, DONOŠENJE ODLUKA, PRIPREMA PLANA I SMJERNICA, PROGRAM OBUKE ZA OPTIMALNO UPRAVLJANJE VIŠENAMJENSKIM AKUMULACIJAMA U SLIVOVIMA RIJEKA NERETVE I TREBIŠNJICE

Vezano za komentare PIT RH, koji se odnose na hidraulički model r. Neretve, potrebno je za

nizvodni konturni uvjet usvojiti vodostaje različitog ranga pojave na hidrološkoj postaji

„Metković“obzirom da na istoj postoji dovoljno dug niz podataka, a ne na hidrološkoj postaji

„Opuzen“.

U Excel fajlovima „FLOOD ROUTING“ potrebno je za HE Rama i HE Jablanica dopuniti sa podacima o protocima kroz turbine (turbinski rad).

Sastavio:

Xxxx Xxxxxx, dipl.ing.građ.

Komentari

Agencije za vode oblasnog riječnog xxxxx Trebišnjice, Trebinje / Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (Republika Srpska, B&H)

PROJEKAT „IZRADA MODELA ZA HIDROLOŠKA PREDVIĐANJA, PROGNOZIRANJE, DONOŠENJE ODLUKA, PRIPREMA PLANA I SMJERNICA, PROGRAM OBUKE ZAOPTIMALNO UPRAVLJANJE VIŠENAMJENSKIM AKUMULACIJAMA U SLIVOVIMA RIJEKA NERETVE I TREBIŠNJICE“.

Ugovor #: BA&CR-NTMP-GEF-QCBS-CS-11-08

KOMENTARI

KOMENTARI NA FINALNU VERZIJU DOKUMENTA

1. MODEL HIDROLOŠKIH PREDVIĐANJA

Komentari i sugestije:

Konsultant je implementirao prilično složen zadatak, odnosno matematički Model za hidrološka predviđanja (hidrološki model ili hidrološki sistem modeliranja HEC – HMS) u skladu sa navodima iz projektnog zadatka, xxxx xx ispunio obavezu po osnovu specificiranih obaveza iz Projektnog zadatka, što konsultant navodi u tački 1-Uvod izvještaja o Hidrološkom modelu. Opravdano se postavlja pitanje odabira modela u specifikaciji Projektnog zadatka, jer je očigledno da projektnim zadatkom predviđeni i razrađeni model za hidrološka predviđanja nije u potpunosti i na odgovarajući način primjenjiv za uslove krša i da ima ograničene mogućnosti, pa stoga nije preporučljivo da se na osnovu njega donose bilo kakve upravljačke odluke ili pak zasnivaju Planovi upravljanja i dalje delikatne smjernice za veoma važna pogonska uputstva u radu za različite uslova upravljanja akumulacijama, naročito u periodu nailaska velikih voda.

Po osnovu hidrološkog modela date su konceptualne primjedbe i sugestije u predhodnim izvještajima PIT tima Republie Srpske. Dodatnim simulacijama koje su izvršene u toku novembra 2014. godine u JU „Vode Srpske“- sektor oblasnog riječnog xxxxx Trebišnjice nisu se uspjeli dobiti zadovoljavajući i prihvatljivi rezultati simulacije ulaznih hidrograma, koji su se već registrovali tokom 2012 i 2013. godine, iako Konsultant navodi da je proces kalibracije modela uspješno okončan.

I pored značajnih dodatnih dorada Konsultanta, zbog veoma složenog i osjetljivog elementa ovog Projekta, na kojima se baziraju Planovi upravljanja i upravljačka pravila akumulacija neophodno je da xx xxxxxx Konsultanta:

▪ Dаti kоrеktnu оcјеnu primјеnjivоsti i pоuzdаnоsti hidrоlоškоg mоdеlа i vаlidnоsti rеzultаtа nа prоstоru slivа riјеkе Тrеbišnjicе, ali i rijeke Neretve (naročito podsliv Xxxx, Xxxxxx i Jasenice), оbzirоm nа spеcifičnоsti krаških pоlја i pоdzеmlја i оstаlе zаvisnоsti padavine-površinski oticaji-podzemni oticaji/nivoi podzemnih voda

▪ nеоphоdnо је dа decidno ukаžе nа primjenjive dijelove modela, ali i na njеgоvе nеdоstаtkе i nаčin kаkо dа sе nаstаvi sа dоrаdоm i prilаgоđаvаnjеm mоdеlа, tе

kаkо dа sе nаstаvi prоcеs kаlibrаciје i dorade modela u nаrеdnоm dužem

vremenskom pеriоdu, sve u cilju dobijanja zаdоvоlјаvајućih rеzultаta.

Posebno se potencira kvalitetno sagledavanje i razrada aplikativnih veza modela i

funkcionalne zavisnosti sa podzemljem (hidrogeološkim karakteristikama), i očigledno

nužnost dorade modela za hidrološka predviđanja u narednim koracima, u okviru nekog drugog projekta, odnosno izrade zasebnog modula koji će tretirati aplikativne i ostale međuzavisnosti sa podzemljem (ključnim pijezometrima na slivovima).

Zbog svega navedenog smatramo da ponuđeni model hidroloških prognoza može da bude samo jedan od teoretskih pristupa „u lancu složenih“ modela koji se koriste u na području

oblasnog riječnog xxxxx Trebišnjice, jer postoje znatno kompleksiniji i operativniji modeli.

Ponuđeni MM prognoza ne

pruža mogućnost da se na osnovu njega

donose osjetljive i

veoma delikatne smjernice za upravljačke odluke koje se preporučuju u Planovima

upravljanja, i kao takav se prihvata u vidu polazne teoretske osnove, koju treba po potrebi značajnije razrađivati i usavršavati kroz neke naredne projekte.

2. PLANOVI UPRAVLJANJA

2.1. UPRAVLJANJE SISTEMIMA U USLOVIMA VELIKIH VODA Komentari i sugestije:

U odnosu na radnu verziju, ova verzija Plana upravljanja u uslovima velikih voda za područje Oblasnog riječnog xxxxx Trebišnjice je značajno dopunjena i učinjen je značajan progres u razumjevanju i tumačenju stanja i postojećih pravila i operativnih uputstava za upravljanje hidroelektranama i akumulacijama kod nailaska velikih voda na teritoriji oblasnog riječnog xxxxx rijeke Trebišnjice. Uz određena preciziranja i dopune u konačnoj verziji, mišljenja smo

da Plan upravljanja u uslovima velikih voda može da posluži xxx xxxxx koncepcijska osnova, koja uvažava principe dosta složenog upravljanja u uslovima nailaska velikih voda. Posebno je značajno što se kritički razmotrio postojeći Plan upravljanja Trebinje I, koji je u upotrebi za operativno upravljanje akumulacijom Bileća i što su dati komentari na smjernice i pravila

operativnog upravljanja iz tog Plana, koji je podržan kao relavantan i pouzdan za dalje

korišćenje u uslovima nailaska velikih vodaod strane Konsultanta-Eptise (Španija), posebno imajući u vidu da je uz dosljednu primjenu postojećeg Plana za HE Trebinje I uspješno savladanu seriju vrlo „teških“ („složenih i višestrukih sa ekstremnom zapreminom“) velikih vodnih talasa od 01.11. 2010 do 31.01.2011. godine.

Po xxx osnovu daju se sledeći Komentari i sugestije, nakon kojih bi mogao tretirati xxx xxxxx polazna osnova za razmatranje nadležnih Republike Srpske :

se Plan upravljanja organa i Institucija

• Nije ispoštovan uslov Projektnog zadatka da xx xxxxx zasebni Planovu upravljanja, ali pošto se radi o poprilično odvojenim cjelinama u Planu za Federaciju BiH i Republiku Srpsku, moguće je da se uz određene dorade (u aražmanu JU Vode Srpske) nakon okončanja ovog Projekta prilagodi forma i isti se u modificiranoj formi, ali sa istim konceptualnim i sadržajnim elementima prezentiraju nadležnim institucijama Republike Srpske na razmatranje.

• Nije uvažena primjedba u pogledu protoka kroz tri turbine brane Grančarevo, pa je potrebno izvršiti korekciju ovog podatka, i treba da stoji 210 m3/s, a ne 250 m3/s.

• Neprihvatljivi su stavovi o upotrebi preliva na brani Grančarevo.

• Neprihvatljive su projekcije režima rada sistema Hidroelektrana na Trebišnjici kojima se ne predviđa upotreba preliva na brani Grančarevo, jer to realno u praksi nije moguće sprovesti (upravljanje sistemom se vrši u realnom vremenu!).

• Protok vode kroz tunel Fatničko polje-akumulacija Bileća 105-121,5 m3/s (ovo se odnosi na obložen tunel).

S obzirom da tunel nije obložen protok vode xx xxxxx od navedenih vrijednosti (do xxxx xx urađeno oko 20% betonske obloge tunela).

• Uslov ispuštanja 200 m3/s na brani Xxxxxx xxx ograničenje pri uslovima propuštanja velikih vodnih talasa kroz akumulacije i pri istovremenom protoku na XX Xxxxxx na Neretvi od 1400 m3/s se ni u kom slučaju ne može prihvatiti. I xxx Konsultant je

konstatovao istovremenost pojave velikih voda u slivu Trebišnjice i slivu Neretve (i dalje se ovaj uslov navodi na str. 80).

• U tački 1.8. Usklađivanje (usaglašavanje) u upravljanju poplavama u slivovima Neretve i Trebišnjice, u navodima koji tretiraju izgradnju HE Dubrovnik II, potrebno je izvršiti korekciju teksta na sledeći način:

„Izgradnja HE Dubrovnik II će uticati na značajno smanjenje poplava nizvodno od brane Gorica, ali ne i na njihovo potpuno eliminisanje.“

• S obzirom na visoke

protoke koji se generišu u slivu Trebišnjice i obično se

podudaraju sa poplavama koje nastaju u slivu Neretve, u praksi je neizvodljivo da akumulacija Bileća može regulisati u potpunosti dolazeće poplave, pa Konsultant u xxx pogledu treba da otkloni svaku sumnju, i da precizno definiše ovakav stav.

• U zavisnosti od veličine velikih voda i perioda trajanja, plavljenja Trebinjskog i Popovog polja mogu biti kratkotrajna ili dugotrajna, ali se navode kao realna, upravo zbog mogućih generisanih proticaja – međudoticaja nizvodno xx xxxxx Grančarevo i Gorica, na koja se ne može uticati retenziranjem u akumulacijama.

Znači, eliminisanje poplava u Trebinjskom i Popovom polju nije moguće, niti je nekim aktom predviđeno, i sa njima xx xxxx računati i u budućnosti.

• Konsultant ne uvažava ograničavajući uslov plavljenja Fatničkog i Dabraskog polja, koji moraju imati isti tretman kao i Popovo polje.

Ranija primjedba da se ravnopravno ne uzimaju u obzir plavljenja Fatničkog i

Dabarskog polja sa plavljenjem Popovog polja, nije ispravno protumačena xx xxxxxx Konsultanta.

Strana 32. – Xxxxx 1.3.3.. Poređenje nivoa sa uspostavljenim nivoima u Planu upravljanja Trebinje I

• Potrebno xx xxxx i

napomenu za minimalnu kotu koja ograničava energetsko

korišćenje (navedena minimalna-donja optimalna kota za energetsko korišćenje je

362 mnm). Potrebno je navesti da se energetsko korišćenje može vršiti do kote

352,50 mnm, xxxx xx to definisano u praksi i u tekstu kapaciteta upravljačkih struktura xxxx xx obradio Konsultant, te shodno tome korigovati i zapremine postora namjenjenog za energetsko korišćenje, jer ostatak zapremine akumulacije ispod ove kote obezbjeđuje dovoljne rezerve vode u xxx dijelu akumulacije za EPP i navodnjavanje, uz mrtvi prostor u akumulaciji koji se ne koristi.

Strana 66. - Xxxxx 1.6.6. Zaključci

Strana 66. poslednji pasus: potrebno je korigovati i dopuniti :

• Budući da se dotocima generiranim nizvodno od brane Grančarevo ne može upravljati (izuzev 90 m3/s koji se mogu usmjeriti tunelom Dubrovnik) teoretski bi bilo idelano, kako bi se smanjile štete nizvodno od brane Gorica (poplave u području Trebinjskog i Popovog polja), da se tijekom xxxx xxxx na VS Xxxxxx protječe više od

1.400 m3/s ne ispušta nikakav protok kroz branu Grančarevo ili da se ispuštaju vrlo mali protoci. Ali s obzirom na visoke protoke koji se generiraju u slivu i obično se

podudaraju sa poplavama koje nastaju u slivu Neretve, čini xx xxxx vjerojatnim

razmišljati, odnosno u praksi praktično neizvodljivim da akumulacija Bileća može

pohraniti u potpunosti dolazeće poplave. Tu činjenicu je nedvosmisleno pokazao postojeći Matematički model upravljanja akumulacijama i hidroelektranama sistema Trebišnjice, koji pokazuje da u nizu okolnosti, pri nailasku talasa velikih voda velikih

zapremina, ne postoji nikakva upravljačka mogućnost da se ne ispušta protok iz

akumulacija. Naprotiv, optimizaciono-simulacioni model nedvojbeno pokazuje da je neophodno da se simultano optimizira režim rada hidroelektrana i ispuštanja na evakuacionim organima, upravo da bi se maksimalno ublažio poplavni talas.

Potrebno je uvažiti vrlo važnu činjenicu - dodati u Tački 1.6.6. zasebnu podtačku - konstataciju koja se odnosi na plavljenja inundacionih pojaseva i poljoprivrednih parcela uz kanalu Trebinjskom i Popovom polju, pa predlažemo da se dopuni kao poseban zaključak:

• Pored plavljenja Popovog polja usljed prestanka rada PHE Čapljina i dolaska većih proticaja kanalom kroz Popovo polje, napominje se i slijedeći realno mogući slučaj plavljenja, uglavnom ograničenog i kratkotrajnog karaktera, koji nije moguće izbjeći.

Kapacitet kanala kroz Trebinjsko i Popovo polje iznosi oko

45 m3/s, što je i

projektovani kapacitet (kapacitet instalisane turbine na HE Trebinje II). Na nekim dionicama kanala gdje su evidentirane uzurpacije vodnog zemljišta i degradacija minor i major korita uz kanal propusni kapacitet je ispod projektovanog. To znači da se kod pojave većih proticaja od 45 m3/s ne mogu izbjeći pojave lokalnih (ograničenih) plavljenja inundacionih površina, a da pri proticajima većim od 100 m3/s ta plavljenja postaju značajnija i uzrokuju takođe ograničena plavljenja inundacionih površina i poljoprivrednih parcela uz kanal i u poljima.

U zavisnosti od kapaciteta velikih voda i perioda trajanja ta plavljenja mogu biti kratkotrajna ili dugotrajna, ali se navode kao realna, upravo zbog mogućih generisanih proticaja - međudoticaja nizvodno xx xxxxx Grančarevo i Gorica, na koja se ne može uticati retenziranjem u akumulacijama. To znači da se sa poplavama u Trebinjskom i Popovom polju xxxx računati i ubuduće zbog ograničenih kapaciteta- grana sistema, nekompletiranja višenamjenskog integralnog planiranog sistema i

generisanih međudoticaja nizvodno od navedenih brana. Ta činjenica xx xxxx poznata i tokom planiranja PHE Čapljina

fizički neosporna i tokom njenog

projektovanja, xxxx xx razmatrana i činjenica da će u uslovima neraspoloživosti za rad PHE Čapljina i periodima velikih voda biti neizbježno plavljenje dijelova Trebinjskog i Popovog polja, samo u nešto umanjenom obimu i učestalost u odnosu na period prije realizacije sistema.

Xxxxx 1.8. Usklađivanje u upravljanju poplavama u slivovima Neretve i Trebišnjice

- Strana 79. predposljedni pasus - predlažemo dupunu postojeće formulacije:

Iz tog razloga, Konsultant procjenjuje da bi većina dodatnih ograničenja koja bi se odnosila na rad akumulacija sa regulacijom u oba xxxxx (Jablanica i Bileća), a s ciljem da se na xxx xxxxx dodatno smanji rizik od poplava nizvodno od ušća obje rijeke (protoci > 1.400 m3/s, s

posljedicom ugrožavanja Popovog polja), obavezivao obje brane na rad sa vrlo niskim

nivoima u odnosu na njihov kapacitet, koji ne bi omogućio da dobivena poboljšanja budu relevantna.

- Strana 80. -predlažemo dodati slijedeća alternativna rješenja umanjenja plavljenja nizvodno od akumulacija (Jablanica i Bileća):

• planirati donošenje

seta administrativnih mjera zabrane građenja stalnih i

privremenih objekata

na vodnom zemljištu (sprečavanje dalje

uzurpacije vodnog

zemljišta) u slivovima Neretve i Trebišnjice, naročito u urbanim područjima,

• planirati urgentnu izrada mapa rizika i mapa ugroženosti od poplava u Federaciji BiH i

Republici Srpskoj (u RH već postoje), koje će stvoriti osnovu za operacioniziranje

administrativnih mjera. Ova mjera će dati generalne instrukcije i usmjerenja za

sadržaje (objekte i poljoprivrednu proizvodnju)u zonama visokog i povećanog

poplavnog rizika, odnosno usmjerenja koja se odnose na objekte koji se grade bez dozvola i saglasnosti nadležnih organa i institucija u zonama visokog rizika, da xx xxxx

snositi bilo kakva odgovornost niti nadoknađivati šteta od plavljenja u xxx zonama. U Fedraciji BiH je izradom hidrauličkog modela za rijeku Neretvu nizvodno od Mostara u ovom projektu, navedeni posao značajno ubrzan i olakšan,

• planirati realizaciju mjera povećanja propusnog kapaciteta korita rijeke Trebišnjice kroz urbano područje grada Trebinja na osnovu dostupnih hidrauličkih analiza, iste

mjeru planirati nakon

izrade Studije za grad Mostar i za dio

vodnog toka rijeke

Neretve nizvodno od Čapljine,

• obzirom da površina

xxxxx/slivova koja nije regulisana akumulacijama Jablanica i

Bileća između brana i ušća obje rijeke zauzima 65% od ukupnog xxxxx, a uzimajući u obzir visoke padavine u ovom području gdje nema uticaja navedenih akumulacija, veoma optimistično je razmišljanje da se može spriječiti većina poplava nizvodno od ušća obje rijeke samo xx xxxxx obje akumulacije, naročito onih gdje se manifestuju međusobni uticaji dva xxxxx. Zbog toga se preporučuje za razmatranje aktivna zaštita od velikih voda, izgradnjom akumulacija na preostalim značajnijim pritokama i osnovnim vodotocima, kako bi se što više aktivno uticalo na retenziranje poplavnih talasa,

Takođe u navodu koji tretira izgradnju HE Dubovnik II, predažemo slijedeću korekciju:

• Izgradnja HE Dubrovnik II (ili druge alternativne HE) koja bi omogućila derivaciju protoka u akumulaciju Trebinje, pomoći će ograničavanje izlaznih protoka ispod brane Gorica. U ovom slučaju treba uzeti u obzir ista analizirana ograničenja za Dubrovnik I, odnosno, da u kritičnim trenucima mogu da ne rade svi agregati. Xxxx

treba napomenuti da iako bi rad HE Dubrovnik II smanjio protoke nizvodno, ovo

poboljšanje je neznatna količina jer 90 m³/s nije veoma reprezentativan protok u poređenju sa uobičajenim protocima u slivu, ali da bi u ekstremno velikim doticajima može značajno da utiče na obim plavljenja u Trebinjskom i Popovom polju, naročito xxxx xx PHE Čapljina u zastoju.

2.2. PREGLED MOGUĆNOSTI OPTIMIZIRANOG UPRAVLJANJA SISTEMIMA U NORMALNIM USLOVIMA EKSPLOATACIJE SISTEMA - UPRAVLJANJE SISTEMIMA U NORMALNIM USLOVIMA EKSPLOATACIJE

U odnosu na radnu verziju, korigovana verzija Plana upravljanja u normalnim uslovima

eksploatacije je značajno dopunjena i učinjen je značajan napredak u pogledu razumjevanja stanja autonomnosti tri elektroenergetska sistema i optimizacije proizvodnje električne

energije u okviru tih autonomnih sistema, te uvažen princip optimalnog korišćenja hidroenergetskih resursa u xxx sistemima u normalnim hidrološkim uslovima – normalnim uslovima eksploatacije. Mišljenja smo da prezentovani koncept Plana može da posluži xxx xxxxx polazna i strategijska osnova za dalje analize i razrade, jer uvažava i podržava osnovne postavke optimalnog upravljanja u normalnim uslovima. Za simulaciju eksploatacije

hidroenergije u normalnim uslovima, korišćen je model „HEC-ResSim v3.1., gdje su

analizirane dvije varijante A i B.

Komentari i sugestije:

• Potrebno xx xxx u u Planu upravljanja u uslovima velikih voda dati i napomenu za minimalnu kotu koja ograničava energetsko korišćenje (navedena minimalna-donja optimalna kota za energetsko korišćenje je 362 mnm). Potrebno je navesti da se energetsko korišćenje može vršiti do kote 352,50 mnm, xxxx xx to definisano u praksi i u tekstu kapaciteta upravljačkih struktura xxxx xx obradio Konsultant, te shodno tome korigovati i zapremine postora namjenjenog za energetsko korišćenje, jer ostatak zapremine akumulacije ispod ove kote obezbjeđuje dovoljne rezerve vode u xxx dijelu akumulacije za EPP i navodnjavanje, uz mrtvi prostor u akumulaciji koji se ne koristi.

• xxxxx 1.10.2 – Akumulacija Bileća i elektrana Trebinje I

potrebno je korigovati tehničku grešku u prvoj rečenici koja glasi : “Brana Gorica ima visinu 123 m i dužinu krune 439 m”., na slijedeći način : Xxxxx Xxxxxxxxxx ima visinu…..

Podržavaju konceptualni i strateški pristupi optimalnog korišćenja akumulacija u normalnim uslovima, koji su navedeni u tački 1.11. Zaključci – strana 96. za „Sistem Trebišnjice“ xxxx xxxxx – citirano iz Plana upravljanja u normanim uslovima koga razmatramo:

• Kada se xxxxxx xxxx

u akumulaciji Bileća nalazi u zoni za optimalno energetsko

korištenje akumulacije (bijela zona) treba nastojati koristiti do maksimuma HE Dubrovnik I.

• Treba pokušati da voda ne ide kroz turbine HE Trebinje II niti ispuštati vodu kroz organe ispuštanja brane Gorica (osim za postojeća korištenja nizvodno, kao minimalni prihvatljivi protok i navodnjavanje).

• Voda bi se mogla izvesti kroz HE Trebinje II prema kanalu Trebišnjice, s ciljem da bude iskorištena na HE Čapljina, u slučaju da se tako definira poslovni i financijski dogovor između poduzeća.

• HE Trebinje I treba raditi podređena prethodnim uvjetima.

• Upravljanje na prelasku u zonu xxxxxxx xxxxx provoditi kao što je definirano u Planu upravljanja Trebinje I (pogledati također ispravljeni dokument “Upravljanje sustavima u uvjetima velikih voda).

Podržava se alternativa gdje su simulirane dvije akumulacije Bileća-Trebinje s radom „u

taktu“, kako bi optimalno opslužile HE Dubrovnik I, odnosno da je HE Trebinje I svojim radom maksimalno podređena HE Dubrovnk I, sa implementacijom xxxx navedenih konceptualnih pristupa. Ovo je logičniji xxxxx xxxx u upravljanja akumulacijama i HE, jer je nominalni protok hidroelektrane Dubrovnik manji od nominalnog protoka HE Trebinje I.

Dobijeni rezultati navedene varijente omogućuju poređenje realno ostvarljive proizvodnje energije u normalnim uslovima eksploatacije, dobra su teoretska osnova za dalju razradu i dalje analize kada se uvrste stvarni parametri i preformanse hidroenergetskih postrojenja sve tri HE (u modelu HEC-RES su uvršeni na pojednostavljeni-teoretski način), pogotovo ako

se dodatno u obzir uzmu i podržavaju autonomnosti i specifičnosti (ograničenja rada i

plasmana električne energije) u tri elektroprivrede.

Prezentovani koncept Plana može da posluži xxx xxxxx polazna i strategijska osnova za dalje analize i razrade, jer uvažava i podržava osnovne postavke optimalnog upravljanja u

normalnim uslovima koji su razrađeni u postojećem Planu HE Trebinje I, Trebinje II i

Dubrovnik I. Istom se daje generalna podrška po osnovu prezentovanih strateških odrednica optimalnog korišćenja hidroenergetskih resursa koje opslužuju akumulacije Bileća i Trebinje i

predlog dalje razrade teoretskog modela sa stvarnim parametrima postrojenja HE Trebinje I, HE Trebinje II i HE Dubrovnik I.

hidroenergetskih

• I dalje napominjemo

da prezentovani model nije optimizacioni, već se radi o

simulacionom modelu. Optimizacija ovim modelom može se postići analizom većeg broja režima rada. Osnovni nedostatak, pri tome, je pitanje kako izabrati režime za analize i da xx xx među njima optimalni režim.

• Vjerovatno iz tih razloga (kao i zbog neuvrštavanja u analize svih potrebnih parametara), pojavljuju se visoka isticanja na brani Gorica od 7,45 m3/s kroz agregat i 11,76 m3/s kroz prelivne organe u Alternativi B1 (strana 84), odnosno od 7,44 m3/s kroz agregat i 11,65 m3/s kroz prelivne organe u Alternativi B2 (strana 86). Ovi rezultati jako puno odstupaju od ostvarenih rezultata u analiziranom periodu i nisu prihvatljivi.

• Netačno je navedeno na strani 69: „Kota 362 mnm je minimalna kota koja ograničava sa xxxxx xxxxxx zonu energetskog korištenja“. (Pogledati primjedbu datu u „Upravljanje sistemima u uslovima xxxxx xxxx“).

• U realnim uslovima upravljanja ne mogu se izbjeći prelivi na brani Grančarevo.

2.3. UPRAVLJANJE SISTEMIMA U USLOVIMA XXXXX XXXX

U upravljanju sistemima u uslovima xxxxx xxxx tumačena je postojeća regulativa iz vodnih dozvola, koja se odnosi na obezbjeđivanje dovoljnih količina vode za ekološki prihvatljive proticaje i razvoj navodnjavanja u Republici Srpskoj, dok navodnjavanje u Federaciji BiH nije razmatrano jer nije ni tretirano u vodnim dozvolama.

Obrazloženje Konsultanta dobijeno xx xxxxxx Agencije za vodno područje Jadranskog xxxx

„da nisu potrebne rezerve vode za potrebe navodnjavanja“ nije argumentovano i smatramo da Konsultant nije odgovorio na postavljenu primjedbu.

Takođe je razmatrano da li se u akumulacijama mogu garantovati odgovarajuće zapremine vode za obezbjeđenje ekološki prihvatljivog proticaja i voda za navodnjavanje početkom sušnog perioda, koji su navedeni u Vodnim dozvolama, za periode povrata T=10, 20 i 100 xxxxxx i za trajanje minimalnih proticaja u sušnom periodu od 10, 20, 30, 60, 90 i 120 xxxx.

Razmatrani su i pokazatelji

koji karakterišu karakterizaciju hidrološke

suše koji dovodi u

uzajmanu vezu prilive u sušnim periodima sa akumulisanim količinama vode (padavina) u akumulacija u poslednjim mjesecima prije suše.

Komentari i sugestije:

• U dopunjenom Planu upravljanja u uslovima xxxxx xxxx uvažene su instrukcije iz vodnih dozvola za HE Trebinje I u pogledu EPP-a i obezbjeđenja (rezervisanja) količina vode za navodnjavanje u akumulacijama, kao i zaključci o potvrđenim vrijednostima EPP-a za profil VS Gorica u iznosu QEPP=1,823 m³/s iz Elaborata određivanja EPP-a xx xxxxx profila (gdje je razmatran i kontrolisan, odnosno zadovoljen vrlo xxxxx xxxxx

obezbjeđenja razvoja

zajednica u vodotoku – za nastanivanje

i mrijesti i rasta

karatkteristične vrste ribe-pastrmke na reprezentativnom profilu VS Gorica), što je prihvatljivo.

Međutim, Konsultant nije uvažio primjedbe i izvršio ispravke na str. 48 Finalne verzije Dokumenta, u tač. B.1.1., gdje treba da stoji da su ukupne zahtijevane količine vode za navodnjavanje 11.830 ha, do 100,09 x 106 m3/god., a ne od 100,09 x 106 m2/god.

Takođe, u istoj tački, pogrešno je navedena maksimalna vrijednost protoka koju treba osigurati od trećeg do četvrtog mjeseca, i treba da stoji do Qmax = 8,55 m3/sec, a ne od Qmax = 8,55 m2/sec.

Ispravku treba izvršiti u cijelom dokumentu.

• hidrološki niz 1956-1963 je jedini reprezentativni prirodni niz za određivanje vrijednosti EPP-a

• hidrološki niz 1966-2006 je uspostavljen u vještačkim uslovima

izgrađenog dijela

hidroenergetskog sistema, vrijednosti niza su dobijene restitucijom u samoj akumulaciji (veza izlaska iz akumulacije – odnos nivoa vode u akumulaciji), koji nije potpuno pouzdan i tačan, naročito kod malih vrijednosti srednjih doticaja, kada su

zbog načina očitavanja registrovane i negativne vrijednosti. Zbog toga treba

konstatovati izvjesnu rezervu koja se odnosi na grafikone i tablice srednjih mjesečnih proticaja po mjesecima i godinama, te zapremine po godinama, što je i dokazano komentarima u statistikama linija ulaznih dotoka u akumulaciji Bileća na str.55.

• Xxxxx 1.5. – Zaključci –poslednji pasus, potrebno je uvrstiti korekciju :

U slivu rijeke Trebišnjice akumulacija Bileća ima predviđenu rezervu ispod minimalne optimane kote hidroenergetske proizvodnje (Hmin,en= 362,00 mnm, što odgovara zapremini akumulacije od 377 hm3) i minimalne kote za energetsko korišćenje 352,50 mnm što odgovara zapremini od 225 hm3, jer navedena zapremina akumulacije ispod ove kote između ostalih namjena obezbjeđuje potrebne količine vode za osiguravanje ekološki prihvatljivog protoka i potreba navodnjavanja, koje se ne mogu zadovoljiti prirodnim protocima.

Energetsko korištenje voda akumulacije Bileća preko HE Dubrovnik i HE Trebinje 2 može vršiti do kote 345 mnm, (što odgovara zapremini od 129 hm3), jer navedena zapremina akumulacije ispod ove kote između ostalih namjena obezbjeđuje potrebne količine vode za osiguravanje ekološki prihvatljivog protoka i potreba navodnjavanja.

Iz navedenih razloga, u cijelom dokumentu, treba izvršiti ispravku kota energetskog korištenja voda akumulacije Bileća u skladu xx xxxx navedenim komentarom.

Takođe, potrebno je Projekta.

ovu ispravku izvršiti u finalnim verzijama svih segmenata

Upravljanje u uslovima xxxxx xxxx tretiralo je na zadovoljavajući način postojeću regulativu iz oblasti voda, koja razmatra obezbjeđenje količina voda u uslovima malovođa, kao i razmatranje obezbjeđenja tih količina u akumulacijama. U ovom dokumentu potrebno je

uvažiti navedenu sugestiju

koja se odnosi na obezbjeđenje količina

vode u periodima

malovođa u akumulacija Bileća u Tački 1.5. zaključci.

2.4. UPRAVLJANJE SISTEMIMA U VANREDNIM USLOVIMA Komentari i sugestije:

U Planu upravljanja – strategiji upravljanja sistemima u vanrednim uslovima razmatrana su stanja u kojima zbog određenog unutrašnjeg ili vanjskog incidenta na brani ili dijelovima

sistema mijenjaju uobičajni usvajanje različitih rutinskih

uslovi eksploatacije sistemima, koji uslovljavaju preventivno mjera koje omogućavaju osiguranje sigurnosti brane i svih

kapaciteta sistema, te postepeno plansko vraćanje u normano stanje.

U strategiji upravljanja u vanrednim uslovima razmatran je opšti postupak, kriterijumi i podaci za upravljanje u vanrednim situacijama, kvarovi (havarije), potresi, nedostatak komunikacije, mogućnosti okupacije brane xx xxxxxx nepoznatog osoblja ili sabotaža, pojave loma visokih građevina ili zemljišta-pokretanje većih blokova u kosinama akumulacije, pojave novih izvorišta, vrtloga i ponora, abnormalna očitavanja instrumenata monitoringa i oskultacija, te akcidentna zagađenost akumulacije.

Navodimo komentare vezane za ovo poglavlje:

• Na strani 7, u Tabeli, stoji da je „maksimalno dozvoljeni protok kroz Trebinje 390 m3/s“.

Navedena konstatacija je netačna i neprihvatljiva. Objašnjenja smo dali u prethodnim komentarima na poglavlje „Izravnavanje poplavnih talasa u akumulaciji Bileća“.

Ukupna mogućnost propuštanja vode na brani Grančarevo je 768,5m3/s (agregati + temeljni ispusti + prelivi), a mogućnost propuštanja na brani Gorica je 1280 m3/s (agregati + temeljni ispusti + prelivi).

Ovo su projektovane vrijednosti i to su jedina ograničenja i ista se dalje ne smiju i ne mogu redukovati. Po ovom pitanju se može pregledati projektna dokumentacija koja se nalazi u Hidroelektranama na Trebišnjici.

Navedena kojičina od 390 m3/s propuštanja vode koritom rijeke Trebišnjice kroz grad je posljedica izgradnje objekata u zoni vodnog zemljišta i ne može se prihvatiti kao upravljačko ograničenje za ispuštanje vode na brani Gorica. Ova vrijednost protoka

kroz grad samo naznačava da se pri protocima iznad ove granice počinju dešavati štete na objektima u gradskom području.

Upozorena je gradska uprava Trebinja da se zaustavi izgradnja objekata na vodnom zemljištu, a u toku je projektovanje tehničkih rješenja za povećane propusne moći korita rijeke Trebišnjice kroz urbano gradsko područje u skladu sa uslovima iz važeće vodne dozvole.

• Neprihvatljiva je (i netačna), konstatacija na strani 8:

„U slučaju xxxxx Trebišnjice je jednostavno, jer dotoci od poplava koji se pojavljuju u akumulacija Bileća proističu većim dijelom iz izvora koji se nalaze na završnom dijelu same akumulacije. “

• Nejasan je navod na strani 43:

„Zagađenja akumulacija može biti različite vrste, zavisno od uzroka:

- Hemijsko zagađenje i/ili radioaktivno, prouzrokovano isticanjem uzvodno od brane ili, npr. zagađenje Fatničkog polja kroz tunel koji ga spaja xx xxxxxx Grančarevo. “

Može se konstatovati da je ovim Planom teoretski razrađen dovoljan broj scenarija i

postupanja u vanrednim uslovima, te da je ostvaren generalni cilj određivanja strategije minimalnog postupanja, te predložene radnje i potrebne odluke u odgovarajućem kapacitetu da bi se obezbjedila sigurnost brana i ostalih dijelova sistema u uslovima navedenih vanrednih situacija.

3. PREDLOG POBOLJŠANJA SISTEMA PRAĆENJA I RAZMJENE PODATAKA

Komentari i sugestije:

Strana 22 – operativni Predlog razmjene podataka:

Ugovor o uređenju vodoprivrednih odnosa (odnosa u oblasti voda) između Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske iz 1996. godine, ne može biti pravni okvir ili osnov za razmjenu podataka, jer nije ratifikovan od nadležnih Institucija BiH.

Predlažemo da se na strani 22 doda slijedeće obrazloženje u fusnoti „Ovaj Ugovor s obzirom na vrijeme potpisivanja nije nastao kao rezultat dejtonske organizacije Bosne i Hercegovine, što znači da nije prošao proceduru usvajanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Vijeću Ministara Bosne i Hercegovine. Potpisnik ovog ugovora je Vlada Republike Bosne i

Hercegovine, a ugovor je potpisan 11.07.1996. godini. Objavlјen je u Službenom listu

Republike Bosne i Hercegovine-Posebno izdanje – Međunarodni ugovori - br. 6 od 25. 12.1996.“

• U tač. 3.2. Zakonska

regulativa vezana za prikupljanje i razmjenu podataka, u

podnaslovu Zakon o vodama Republike Srpske, nisu uzete u obzir izmjene i dopune Zakona o vodama RS iz 2012. godine (Zakon o vodama RS -„SI. gi. RS" 50/06, 92/09, 121/12).

Na osnovu navedenih izmjena i dopuna Zakona, nadležnost za upravljanje vodama na području RS i uspostavi i upravljanjem Informacionim sistemom za oblasne riječne slivove, je prenijeta na Javnu ustanovu „Vode Srpske", umjesto ranijih Agencija za vode oblasnih riječnih slivova, koje su postale sektori za upravljanje oblasnim riječnim slivovima u sastavu Javne ustanove „Vode Srpske".

U xxx smislu se, radi usaglašavanja sa važećim zakonskim odredbama, u tekstu moraju izvršiti ispravke.

• U poglavlju 3. Razmjena podataka između institucija za upravljanje vodama i xxxxx

3.3. Operativni prijedlog razmjene podataka navode se termini „zajednička baza podataka i znanja" i „zajedničko upravljanje", koje treba brisati iz teksta, iz suštinskih

razloga, jer za to ne

postoji pravni osnov u važećim zakonskim

odredbama RS u

oblasti voda. Važećim zakonskim odredbama iz oblasti voda RS se ne deflnišu, niti se ustanovljava „zajednička baza podataka i znanja" i „zajedničko upravljanje" oblasnim riječnim slivovima.

Razmjena podataka,

način i obim razmjene podataka moraju

biti usklađeni sa

važećim Zakonom o vodama RS, posebnim zakonima, i podzakonskim aktima

nadležnih institucija iz oblasti voda RS, te sporazumima ili protokolima o razmjeni podataka koji se zaključe između entiteta/država. Smatramo da xxxxx xxxx detaljnu konfiguraciju sistema razmjene podataka i da sistem treba konfigurisati tako da svaka strana treba da ima svoju jedinstvenu bazu podataka (odnosno informacioni sistem) u koju će se pohranjivati podaci sa automatskih mjernih stanica u slivu za koji je nadležna. Potrebno je definisati skupove podataka koji će agencije međusobno razmjenjivati te same protokole razmjene navedenih podataka. Nema potrebe da se svi podaci koji se prikupljaju razmjenjuju, kao što je neprihvatljivo da se formira jedinstvena baza podataka na jednoj lokaciji koja bi pohranjivala sve podatke sa svih

automatskih stanica u oba xxxxx. Ovo poglavlje bi trebalo da detaljno obradi

softversku, hardversku i prostornu konfiguraciju sistema, skupove podataka koji se

prikupljaju, skupove razmjene podataka.

podataka koji agencije međusobno razmjenjuju i protokole

Predlog poboljšanja monitoring sistema se načelno podržava, kao i načelni predlog razmjene podataka naročito u uslovima nailaska velikih voda, sve u skladu sa navedenom zakonskom regulativom koja se odnosi na prikupljanje i razmjenu podataka Republike Srpske (Zakon o vodama čl. 110.,118. i 119.), Federacije BiH i Hrvatske i budućim sačinjenim protokolima o razmjeni podataka između zvaničnih Institucija entiteta/država.

4. ZAKLJUČCI

• Razrađeni model hidroloških prognoza je urađen po specifikaciji Projektnog zadatka, ali razrađeni model za hidrološka predviđanja nije u potpunosti i na odgovarajući način primjenjiv za uslove krša, jer ima ograničene mogućnosti, pa stoga nije preporučljivo da se na osnovu do xxxx dostignutog stepena pouzdanosti modela donose bilo kakve upravljačke odluke ili pak zasnivaju Planovi upravljanja i dalje delikatne smjernice za

veoma važna uputstva u radu za različite uslove eksploatacije sistema, naročito u

periodu transfera velikih voda. Prezentirani hidrološki model može da bude samo jedan od teoretskih pristupa „u lancu složenih“ modela koji se koriste u na području oblasnog riječnog xxxxx Trebišnjice (jer već postoje znatno kompleksiniji i operativniji modeli), bez mogućnosti da se na osnovu do xxxx dostignutog stepena pouzdanosti donose osjetljive i veoma delikatne smjernice za upravljačke odluke koje se preporučuju u Planovima upravljanja, i kao takav se prihvata u vidu polazne teoretske osnove, koja se po potrebi može značajnije razrađivati i usavršavati kroz naredne projekte.

• Dopunjeni Planovi upravljanja u uslovima velikih i xxxxx xxxx, te normalnih uslova eksploatacije sistema su značajno uvažili brojne primjedbe na radnu verziju. Podržane su konceptualne postavke i operativana usmjerenja iz postojećeg Plana upravljanja za HE Trebinje I. Kroz provedene analize o ovom dokumentu, smjernice upravljanja iz

Planova koji se koriste na Oblasnom riječnom slivu su potvrđene kao relavantne i

pouzdane, naročito u uslovima transfera velikih vodaod 01.11. 2010 do 31.01.2011. godine.

Uz uvažavanje navedenih komentara u ovom Izveštaju smatramo da se koncept i usmjeranja Planova mogu podržati xxx xxxxx osnova za realno sagledavanje osnovnih elemenata upravljanja u Oblasnom slivu rijeke Trebišnjice, a uz dopunu alternativnih

predloga mjera u zoni

međusobnih uticaja stekli bi se uslovi da

se i ovaj koncept

načelno podrži, xxx xxxxx osnova sinhronizovanog djelovanja na dva xxxxx u uslovima nailaska velikih vodnih talasa.

• Nije ispoštovan uslov Projektnog zadatka da xx xxxxx zasebni Planovi upravljanja, ali pošto se radi o odvojenim cjelinama u Planovima za Federaciju BiH i Republiku Srpsku, moguće je se uz određene dorade (u aražmanu JU Vode Srpske) nakon okončanja ovog

Projekta prilagoditi i

isti se u modificiranoj formi, ali sa istim

konceptualnim i

sadržajnim elementima razmatranje.

prezentiraju nadležnim Institucijama Republike Srpske na

• Ugovor o uređenju vodoprivrednih odnosa (odnosa u oblasti voda) između Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske iz 1996. godine, ne može biti pravni okvir ili osnov za razmjenu podataka xxxx xx predloženo u dokumentu razvoja sistema monitoringa i razmjene podataka, jer nije ratifikovan od nadležnih Institucija BiH. Predlog poboljšanja monitoring sistema se načelno podržava, kao i načelni predlog

razmjene podataka naročito u uslovima nailaska velikih voda, sve u skladu sa

navedenom zakonskom regulativom koja se odnosi na prikupljanje i razmjenu

podataka Republike Srpske (Zakon o vodama čl. 110.,118. i 119.), Federacije BiH i

Hrvatske i budućim sačinjenim protokolima o razmjeni podataka Institucija entiteta/država.

između zvaničnih

• Očekuje se dostava svih dijelova dokumentacije na srpskom jeziku u tvrdom povezu i elektronskom zapisu, prema specificiranom broju iz ugovornih uslova.

U Trebinju 10.12.2014. godine

PIT Xxx Republike Srpske

Xxxxxx Xxxxx