ODLUKU

Na temelju članka 7. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (Narodne

novine, broj 28/96), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj dana godine donijela

2016.

ODLUKU

o pokretanju postupka za sklapanje

Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između država partnera Istočnoafričke zajednice, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane

I.

Na temelju članka 139. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), pokreće se postupak za sklapanje Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između država partnera Istočnoafričke zajednice, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane (u daljnjem tekstu;

,,Sporazum“).

II.

Pregovori o Sporazumu s državama partnerima Istočnoafričke zajednice vođeni su u skladu s ciljevima utvrđenima u Sporazumu o partnerstvu između članica grupe država Afrike, Kariba i Pacifika, s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, potpisanog u Cotonou 23. lipnja 2000., revidiranog u Luxembourgu 25. lipnja 2005. i u Ouagadougouu 22. lipnja 2010. (Sporazum iz Cotonoua) i pregovaračkim smjernicama za sporazume o gospodarskom partnerstvu s državama Afrike, Kariba i Pacifika koje je Vijeće Europske unije donijelo 12. lipnja 2002.

Glavni su pregovarači zaključili pregovore 14. listopada 2014. u Bruxellesu. Sporazum su 16. listopada 2014. u Bruxellesu parafirali Europska unija i države partneri Istočnoafričke zajednice (,,EAC države partneri“). EAC države partneri jesu Burundi, Kenija, Ruanda, Tanzanija i Uganda.

Na Keniju se trenutačno primjenjuje program koji se nalazi u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1528/2007 od 20. prosinca 2007. o primjeni aranžmana za proizvode podrijetlom iz određenih država koje pripadaju Skupini afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) predviđenih u sporazumima o uspostavi ili koji vode uspostavi sporazuma o gospodarskom partnerstvu (SE L 348, 31.12.2007., u daljnjem tekstu: „Uredba o pristupu tržištu"). Kenija uživa koristi od Uredbe o pristupu tržištu što joj omogućuje pristup tržištu Europske unije bez carina i kvota.

Burundi, Ruanda, Tanzanija i Uganda trenutačno su korisnice Općih carinskih povlastica Europske unije - posebnog dogovora za najmanje razvijenije zemlje „sve osim oružja", što im omogućuje pristup tržištu Europske unije bez carina i kvota.

Stupanjem na snagu Sporazuma EAC državama partnerima omogućit će se jedinstveni režim pristupa tržištu Europske unije.

Progresivnom i postupnom liberalizacijom tržišta EAC država partnera u skladu s načinima utvrđenima u Sporazumu, Europska unija će steći novi pristup tržištima EAC država partnera.

III.

Sporazum spada u skupinu trgovinskih sporazuma usmjerenih na razvoj. Njime se EAC državama partnerima nudi asimetričan pristup tržištu koji im omogućuje zaštitu osjetljivih sektora od liberalizacije; pruža se velik broj zaštitnih mjera te klauzula za zaštitu novih industrija; predviđaju se odredbe o pravilima o podrijetlu kojima se olakšava izvoz te se ograničava upotreba izvoznih subvencija u trgovini među strankama. Xxx se odredbama doprinosi cilju koherentnosti politike za razvoj te su one u skladu s člankom 208. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranja Europske unije.

Sporazum sadrži odredbe o trgovini robom, carinama i olakšavanju trgovine, tehničkim preprekama u trgovini, sanitarnim i fitosanitamim mjerama te poljoprivredi i ribarstvu. U odredbama o suradnji radi uspostave razvojne dimenzije utvrđuju se prioritetna područja djelovanja za provedbu Sporazuma koja su utvrđena u regionalnom okvirnom programu za razdoblje 2014. - 2020. Sporazum sadrži obveze u pogledu regionalne integracije, kojima će se poduprijeti provedba carinske unije Istočnoafričke zajednice. U Sporazumu predviđa se i nastavak pregovora na regionalnoj razini o uslugama, politici tržišnog natjecanja, razvoju ulaganja i privatnog sektora, okolišu i održivom razvoju, pravima intelektualnog vlasništva i transparentnosti u javnoj nabavi.

Institucionalnim odredbama predviđeno je osnivanje Vijeće Sporazuma o gospodarskom partnerstvu. Odbor visokih dužnosnika i Savjetodavni odbor. Vijeće je sastavljeno od predstavnika stranaka i zaduženo je za nadziranje provedbe Sporazuma, a u radu mu pomaže Odbor visokih dužnosnika. Savjetodavni odbor pomaže Odboru visokih dužnosnika radi promicanja dijaloga i suradnje među predstavnicima civilnog društva, privatnog sektora te socijalnih i gospodarskih partnera.

Sporazumom je do njegova stupanja na snagu predviđen mehanizam privremene primjene.

IV.

Prihvaća se Nacrt sporazuma.

Nacrt sporazuma iz stavka 1. ove točke, sastavni je dio ove Odluke.

V.

Pregovori za sklapanje Sporazuma vođeni su u skladu s postupkom predviđenim člankom

218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te u tu svrhu nije potrebno osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.

VI.

Sporazum će, u ime Republike Hrvatske, potpisati ministar vanjskih i europskih poslova.

u slučaju njegove spriječenosti, ovlašćuje se izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri Europskoj uniji i pri Europskoj zajedniei za atomsku energiju da, u ime Republike Hrvatske, potpiše Sporazum.

VII.

Izvršavanje Sporazuma ne zahtjeva dodatna finaneijska sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Naime, Sporazumom su predviđene određene, značajne financijske obveze za Europsku uniju i njezine države članice, koje će se s jedne strane namiriti kroz Opći proračun Europske unije, a s druge strane kroz nacionalne proračune država članica. U odnosu na Republiku Hrvatsku, potrebna financijska sredstva osigurat će se u okviru redovitih planiranih proračunskih sredstava državnih tijela nadležnih za provedbu Sporazuma.

VIII.

Sporazum ne zahtijeva donošenje novih ili izmjenu postojećih propisa, ali podliježe potvrđivanju sukladno članku 18. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

IX.

Odobrava se ugovaranje privremene primjene Sporazuma, kako je utvrđeno člankom 139. stavkom 4. Sporazuma.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb,

PREDSJEDNIK

Xxxxxxx Xxxxxxxxx

OBRAZLOŽENJE

uz Prijedlog Odluke o pokretanju postupka za sklapanje

Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između država partnera Istočnoafričke zajednice, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između država partnera Istočnoafričke zajednice, s jedne strane, i Europske imije i njezinih država članica, s druge strane (u daljnjem tekstu:

,,Sporazum“) je mješoviti međunarodni ugovor koji se sklapa unutar okvira Europske unije.

Kako bi Republika Hrvatska kao država članica Europske unije mogla pristupiti potpisivanju predmetnog Sporazuma, potrebno je da Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 7. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (Narodne novine, broj 28/96) donese Odluku o pokretanju postupka za sklapanje predmetnog Sporazuma.

Glavni su pregovarači zaključili pregovore 14. listopada 2014. u Bruxellesu. Sporazum su 16. listopada 2014. u Bruxellesu parafirali Europska unija i države partneri Istočnoafričke zajednice („EAC države partneri“). EAC države partneri jesu Burundi, Kenija, Ruanda, Tanzanija i Uganda.

Sporazum spada u skupinu trgovinskih sporazuma usmjerenih na razvoj. Jedan od osnovnih ciljeva Sporazuma je pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju uspostavom pojačanog i strateškog partnerstva za trgovinu i razvoj u skladu s ciljem održivog razvoja. Isto tako. Sporazumom se jačaju trgovinski i gospodarski odnosi, podupire nova trgovinska dinamika među strankama pomoću postupne asimetrične liberalizacije trgovine i produbljuje suradnja u svim područjima koja su važna za trgovinu i ulaganja te promiče regionalna integracija kao i postupna integracija EAC država partnera u svjetsko gospodarstvo.

Sporazum sadrži odredbe o trgovini robom, carinama i olakšavanju trgovine, tehničkim preprekama u trgovini, sanitarnim i fitosanitamim mjerama te poljoprivredi i ribarstvu. Institucionalnim odredbama predviđeno je osnivanje Vijeće Sporazuma o gospodarskom partnerstvu. Odbor visokih dužnosnika i Savjetodavni odbor.

Stupanjem na snagu Sporazuma EAC državama partnerima omogućit će se jedinstveni režim pristupa tržištu Europske unije, a progresivnom i postupnom liberalizacijom tržišta EAC država partnera. Europska unija će steći novi pristup tržištima EAC država partnera.

Za izvršavanje Sporazuma nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna te će se svi troškovi izvršavanja financirati u okviru redovitih i planiranih proračunskih sredstava državnih tijela nadležnih za pitanja gospodarstva, trgovinske politike, financija, poljoprivrede i razvojne pomoći inozemstvu.

Predmetni Sporazum podliježe potvrđivanju sukladno članku 18. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Prijedlogom Odluke je predviđeno odobravanje ugovaranja privremene primjene Sporazuma kako je utvrđeno člankom 139. stavkom 4. Sporazuma.

SPORAZUM O GOSPODARSKOM PARTNERSTVU IZMEĐU DRŽAVA PARTNERA ISTOČNOAFRIČKE ZAJEDNICE,

S JEDNE STRANE,

I EUROPSKE UNIJE I NJEZINIH DRŽAVA ČLANICA, S DRUGE STRANE

STRANKE SPORAZUMA

REPUBLIKA BURUNDI REPUBLIKA KENIJA REPUBLIKA RUANDA

UJEDINJENA REPUBLIKA TANZANIJA REPUBLIKA UGANDA

(dalje u tekstu „EAC države partneri”)

s jedne strane, i

KRALJEVINA BELGIJA, REPUBLIKA BUGARSKA, ČEŠKA REPUBLIKA, KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA, REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA, KRALJEVINA ŠPANJOLSKA, FRANCUSKA REPUBLIKA, REPUBLIKA HRVATSKA, TALIJANSKA REPUBLIKA, REPUBLIKA CIPAR, REPUBLIKA LATVIJA, REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG, MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA, KRALJEVINA NIZOZEMSKA, REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA, PORTUGALSKA REPUBLIKA, RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA, SLOVAČKA REPUBLIKA, REPUBLIKA FINSKA, KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE, I

EUROPSKA UNIJA,

(dalje u tekstu „EU”)

s druge strane, PODSJEĆAJUĆI na svoje obveze u okviru Svjetske trgovinske organizacije, dalje u tekstu

„Sporazum o WTO-u”;

UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum o osnivanju Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) potpisan u Georgetownu 6. lipnja 1975.;

UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, potpisan u Cotonouu, 23. lipnja 2000., kako je prvi put izmijenjen u Luxembourgu

25. lipnja 2005. i drugi put u Ouagadougouu 22. lipnja 2010., dalje u tekstu „Sporazum iz Cotonoua”;

UZIMAJUĆI U OBZIR Xxxxxx o osnivanju Istočnoafričke zajednice (EAC) potpisan u Arushi 30. studenoga 1999. i Protokol o osnivanju carinske unije Istočnoafričke zajednice uz taj ugovor;

PONOVNO NAGLAŠAVAJUĆI svoju želju za širim jedinstvom u Africi i postizanjem ciljeva Ugovora o osnivanju Afričke ekonomske zajednice;

UZIMAJUĆI U OBZIR Xxxxxx o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU);

BUDUĆI da su se EAC države partneri i EU i njegove države članice dogovorile da će cilj njihove trgovinske i gospodarske suradnje biti poticanje nesmetane i postupne integracije država AKP-a u svjetsko gospodarstvo, uzimajući na odgovarajući način u obzir njihove političke odluke, stupnjeve razvoja i razvojne prioritete, promičući time njihov održivi razvoj i doprinoseći iskorjenjivanju siromaštva u EAC državama partnerima;

PONOVNO POTVRĐUJUĆI i da Sporazum o gospodarskom partnerstvu (SGP) treba biti u skladu s ciljevima i načelima Sporazuma iz Cotonoua, a posebno s odredbama njegovog dijela 3. glave II. o gospodarskoj i trgovinskoj suradnji;

PONOVNO POTVRĐUJUĆI da SGP treba služiti kao instrument razvoja i promicati održivi rast, povećati proizvodnju i kapacitet na strani ponude EAC država partnera, poticati strukturnu preobrazbu gospodarstava EAC država partnera i njihovu diversifikaciju i konkurentnost te dovesti do razvoja trgovine, privlačenja ulaganja, tehnologije i otvaranja radnih mjesta u EAC državama partnerima;

PONOVNO NAGLAŠAVAJUĆI potrebu da se osigura stavljanje posebnog naglaska na regionalnu integraciju i pružanje posebnog i drukčijeg tretmana za sve EAC države partnere uz održavanje posebnog tretmana za najmanje razvijene EAC države partnere;

PREPOZNAJUĆI da su potrebna znatna ulaganja za podizanje životnog standarda država partnera EAC-a;

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

DIO I. OPĆE ODREDBE

ČLANAK 1.

Područje primjene sporazuma

Stranke sklapaju Sporazum o gospodarskom partnerstvu (SGP). Ovim je sporazumom obuhvaćeno sljedeće:

(a) opće odredbe

(b) trgovina robom

(d) poljoprivreda

(e) gospodarska i razvojna suradnja

(f) institucijske odredbe

(g) izbjegavanje i rješavanje sporova

(h) opće iznimke

(i) opće i završne odredbe

(j) pripadajući prilozi i protokoli.

ČLANAK 2.

Ciljevi

1. Ciljevi ovog Sporazuma jesu sljedeći:

(a) doprinijeti gospodarskom rastu i razvoju uspostavom pojačanog i strateškog partnerstva za trgovinu i razvoj u skladu s ciljem održivog razvoja;

(b) promicati regionalnu integraciju, gospodarsku suradnju i dobro upravljanje u EAC-u;

(c) promicati postupnu integraciju EAC-a u svjetsko gospodarstvo, u skladu s njegovim političkim odabirima i razvojnim prioritetima;

(d) poticati strukturnu preobrazbu gospodarstava EAC-a i njihovu diversifikaciju i konkurentnost jačanjem njihovih sposobnost za proizvodnju, opskrbu i trgovinu;

(e) unapređivati sposobnosti EAC-a u vezi s trgovinskom politikom i pitanjima povezanima s trgovinom;

(f) uspostaviti i provoditi učinkovit, predvidljiv i transparentan regionalni regulatorni okvir za trgovinu i ulaganja u EAC državama partnerima podupirući time uvjete za povećanje ulaganja i inicijativu privatnog sektora; i

(g) jačati postojeće odnose između stranaka na temelju solidarnosti i uzajamnog interesa. S tim ciljem, u skladu s njihovim pravima i obvezama u okviru WTO-a, ovim se Sporazumom jačaju trgovinski i gospodarski odnosi, podržava nova trgovinska dinamika među strankama s pomoću progresivne, asimetrične liberalizacije trgovine među njima i jača se, širi i produbljuje suradnja u svim područjima koja su relevantna za trgovinu i ulaganja.

2. U skladu s člancima 34. i 35. Sporazuma iz Cotonoua ovim se Sporazumom također nastoji ostvariti sljedeće:

(a) uspostaviti sporazum u skladu s člankom XXIV. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1944. („GATT iz 1994.”);

(b) olakšati nastavak trgovine EAC država partnera pod uvjetima koji nisu manje povoljni od uvjeta iz Sporazuma iz Cotonoua;

(c) uspostaviti okvir i opseg mogućih pregovora o ostalim pitanjima, uključujući trgovinu uslugama, pitanja povezana s trgovinom kako su utvrđena u Sporazumu iz Cotonoua i druga područja od interesa za obje stranke.

ČLANAK 3.

Klauzula rendez-vous

Stranke se obvezuju zaključiti pregovore o temama navedenima u nastavku u roku od pet (5) godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma:

(a) trgovina uslugama;

(b) pitanja povezana s trgovinom, odnosno:

i. politika tržišnog natjecanja;

ii. ulaganja i razvoj privatnog sektora;

iii. trgovina, okoliš i održivi razvoj;

iv. prava intelektualnog vlasništva;

v. transparentnost u javnoj nabavi;

ČLANAK 4.

Načela Ovaj Sporazum temelji se na sljedećim načelima:

(a) izgradnja na temelju pravne stečevine Sporazuma iz Cotonoua;

(b) jačanje integracije u regiji EAC-a;

(c) osiguranje asimetrije u korist EAC država partnera pri liberalizaciji trgovine i primjeni mjera povezanih s trgovinom i trgovinskih zaštitnih instrumenata;

(d) dopuštanje EAC državama partnerima da zadrže regionalne povlastice s drugim afričkim zemljama i regijama bez obveze njihova proširenja na EU; i

(e) doprinošenje jačanju sposobnosti EAC država partnera za proizvodnju, opskrbu i trgovinu.

DIO II. TRGOVINA ROBOM

ČLANAK 5.

Područje primjene i ciljevi

1. Odredbe ovog dijela primjenjuju se na svu robu podrijetlom iz EU-a i EAC država partnera.

2. Ciljevi u području trgovine robom jesu sljedeći:

(a) osigurati uvjete potpunog pristupa robi podrijetlom iz EAC država partnera na tržište EU-a bez carina i kvota i to na sigurnoj, dugoročnoj i predvidljivoj osnovi u skladu s načinima utvrđenima u ovom sporazumu;

(b) progresivno i postupno liberalizirati tržišta EAC država partnera za robu podrijetlom iz EU-a u skladu s načinima utvrđenima u ovom Sporazumu; i

(c) očuvati i unaprijediti uvjete za pristup tržištu kako bi se osiguralo da EAC države partneri mogu u potpunosti ostvariti korist od SGP-a.

GLAVA I.

CARINE I SLOBODA KRETANJA ROBA

ČLANAK 6.

Carine

1. Carina uključuje svaku pristojbu ili davanje bilo koje vrste koji se naplaćuju na uvoz ili u vezi s uvozom robe, uključujući bilo kakav oblik dodatnog poreza ili dodatne naknade, ali ne uključuje sljedeće:

(a) davanja istovrijedna unutarnjim porezima koji se naplaćuju na uvezenu robu i na robu iz lokalne proizvodnje u skladu s odredbama članka 20.;

(b) antidampinške, kompenzacijske ili zaštitne mjere koje se primjenjuju u skladu s odredbama glave VI.; i

2. Osnovne carine na koje će se primjenjivati uzastopna sniženja navode se u rasporedu liberalizacije carina svake stranke za svaki proizvod.

ČLANAK 7.

Klasifikacija robe

1. Klasifikacija robe u trgovini obuhvaćenoj ovim Sporazumom jest ona koja je utvrđena u tarifnoj nomenklaturi svake stranke u skladu s Međunarodnom konvencijom o harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe („HS”).

2. Stranke u roku od tri mjeseca od izmjene tarife ili promjene u HS-u razmjenjuju sve potrebne informacije o svojim carinama koje primjenjuju i odgovarajućim nomenklaturama za proizvode navedene u prilozima I. i II.

ČLANAK 8.

Naknade i druga davanja

Naknade i druga davanja iz članka 6. stavka 1. točke (c) ograničeni su na iznos okvirnog troška pruženih usluga i ne čine neizravnu zaštitu domaćih proizvoda ili oporezivanje uvoza u fiskalne svrhe. Naknade i davanja povezani s trgovinom ne naplaćuju se za konzularne usluge.

ČLANAK 9.

Pravila o podrijetlu

Za potrebe ovog dijela izraz „podrijetlom” znači da proizvod ispunjava uvjete u skladu s pravilima o podrijetlu navedenima u Protokolu 1. uz ovaj Sporazum.

ČLANAK 10.

Carine na proizvode podrijetlom iz EAC država partnera

Proizvodi podrijetlom iz EAC država partnera uvoze se u EU oslobođeni od carina u skladu s uvjetima navedenima u Prilogu I.

ČLANAK 11.

Carine na proizvode podrijetlom iz EU-a

Proizvodi podrijetlom iz EU-a uvoze se u EAC države partnere u skladu s uvjetima navedenima u rasporedu liberalizacije carina iz Priloga II.

ČLANAK 12.

Mirovanje

1. Stranke su suglasne ne povećavati svoje carine koje primjenjuju na proizvode koji podliježu liberalizaciji na temelju ovog Sporazuma, uz iznimku mjera donesenih u skladu s člancima 48., 49. i 50.

2. S ciljem očuvanja mogućnosti procesa šire afričke regionalne integracije, stranke mogu u Vijeću SGP-a odlučiti izmijeniti razinu carina utvrđenu u prilozima II.(a), II.(b) i II.(c) koja se može primijeniti na proizvod podrijetlom iz EU-a nakon njegova uvoza u EAC države partnere. Stranke osiguravaju da se bilo kojom takvom izmjenom ne uzrokuje neusklađenost ovog Sporazuma sa zahtjevima iz članka XXIV. GATT-a iz 1994.

ČLANAK 13.

Kretanje robe

1. Carine na robu podrijetlom iz jedne stranke uvezenu na državno područje druge stranke naplaćuju se jednom.

2. Može se ostvariti potpuni povrat carina plaćenih pri uvozu u EAC državu partnera za robu koja napušta EAC državu partnera u koju je prvo uvezena i uvozi se u drugu EAC državu partnera. Xxxxxx se plaća u EAC državi partneru u kojoj se roba troši.

3. Stranke su suglasne surađivati na olakšavanju kretanja robe i pojednostavnjenju carinskih postupaka.

ČLANAK 14.

Carine i porezi na izvoz

1. Stranka ne uvodi nikakve nove carine ili poreze u vezi s izvozom robe u drugu stranku koje premašuju one koje se uvode za slične proizvode namijenjene prodaji na unutarnjem tržištu.

2. Neovisno o stavku 1., EAC države partneri mogu uvesti, nakon obavješćivanja EU-a, privremenu carinu ili porez u vezi s izvozom robe u sljedećim okolnostima:

(a) radi poticanja razvoja domaće industrije;

(b) radi održavanja stabilnosti tečaja kada zbog povećanja svjetske cijene izvozne robe nastaje rizik od precjenjivanja valute; ili

3. Takvi bi se porezi trebali primjenjivati na ograničen broj proizvoda tijekom ograničenog razdoblja, a nakon 48 mjeseci Vijeće SGP-a mora ih preispitati radi obnove.

4. Svaki povoljniji tretman koji se sastoji od poreza koje EAC države partneri primjenjuju na izvoz bilo kojeg proizvoda u bilo koje veće trgovinsko gospodarstvo ili koje je povezano s tim porezima dodjeljuje se, od stupanja na snagu ovog Sporazuma, sličnom proizvodu koji se izvozi na područje EU-a.

5. Za potrebe ovog članka i članka 15. „veće trgovinsko gospodarstvo” znači bilo koja razvijena zemlja, ili bilo koja zemlja koja u svjetskom izvozu robe ima udio veći od 1 posto u godini koja prethodi stupanju na snagu sporazuma o slobodnoj trgovini iz članka 15., ili bilo koja skupina zemalja koje djeluju pojedinačno, zajednički ili kroz sporazum o slobodnoj trgovini i koje u svjetskom izvozu roba imaju zajednički udio veći od 1,5 posto u godini koja prethodi stupanju na snagu sporazuma o slobodnoj trgovini iz članka 15.1.

ČLANAK 15.

Povoljniji tretman koji proizlazi iz sporazuma o slobodnoj trgovini

1. EU dodjeljuje EAC državama partnerima bilo koji povoljniji tretman u odnosu na robu obuhvaćenu ovim dijelom koji se primjenjuje zato što je EU postao stranka sporazuma o slobodnoj trgovini s trećom strankom nakon potpisivanja ovog Sporazuma.

1 Ovaj izračun temelji se na službenim podacima WTO-a o vodećim izvoznicima u svjetskoj trgovini robom (bez trgovine unutar EU-a).

2. EAC države partneri omogućuju EU-u bilo koji povoljniji tretman u odnosu na robu obuhvaćenu ovim dijelom koji se primjenjuje zato što su EAC države partneri postale stranke sporazuma o slobodnoj trgovini s bilo kojim većim trgovinskim gospodarstvom nakon potpisivanja ovog Sporazuma. Pod uvjetom da EU može dokazati da EAC države partneri njemu pružaju manje povoljan tretman od onog koji pružaju bilo kojem drugom većem trgovinskom gospodarstvu, stranke se, u mjeri u kojoj je to moguće, savjetuju i zajednički odlučuju o tome kako na najbolji način provesti odredbe ovog stavka u svakom slučaju pojedinačno.

3. Odredbe ovog dijela ne tumače se tako da se njima stranke obvezuju na recipročno proširenje bilo kojeg povlaštenog tretmana koji se primjenjuje zbog toga što je jedna od njih na datum potpisivanja ovog Sporazuma stranka sporazuma o slobodnoj trgovini s trećom strankom.

4. Odredbe stavka 2. ne primjenjuju se na sporazume o trgovini između EAC država partnera i zemalja Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država ili drugih afričkih zemalja i regija.

5. Za potrebe ovog članka „sporazum o slobodnoj trgovini” znači sporazum kojim se u trenutku stupanja na snagu tog sporazuma ili u razumnom roku znatno liberalizira trgovina i kojim se znatno uklanjaju diskriminacijske mjere i/ili zabranjuju nove ili još više diskriminacijske mjere među strankama.

ČLANAK 16.

Posebne odredbe o administrativnoj suradnji

1. Stranke su suglasne da je administrativna suradnja ključna za provedbu povlaštenog tretmana odobrenog na temelju ovog dijela i nadzor nad njime te naglašavaju svoju predanost suzbijanju nepravilnosti i prijevara u području carina i povezanih pitanja.

2. Ako stranka na temelju objektivnih informacija utvrdi uskraćivanje upravne suradnje i/ili nepravilnosti ili prijevaru, dotična stranka može u skladu s ovim člankom privremeno suspendirati odgovarajući povlašteni tretman u odnosu na dotični proizvod ili dotične proizvode.

3. Za potrebe ovog članka uskraćivanje administrativne suradnje znači, među ostalim, sljedeće:

(a) višekratno neispunjenje obveze provjere podrijetla dotičnog ili dotičnih proizvoda;

(b) višekratno odbijanje ili neopravdana odgoda provedbe i/ili dostave rezultata naknadne provjere dokaza o podrijetlu;

(c) višekratno odbijanje ili neopravdana odgoda pribavljanja ovlaštenja za provođenje misija administrativne suradnje radi provjere vjerodostojnosti dokumenata ili točnosti informacija koje su relevantne za odobravanje predmetnog povlaštenog tretmana.

4. Nepravilnosti ili prijevara mogu se utvrditi, među ostalim, ako se uvoz robe koji premašuje uobičajenu razinu proizvodnje i izvozne sposobnosti druge stranke bez legitimnog obrazloženja naglo poveća što je povezano s objektivnim informacijama o nepravilnostima ili prijevari.

5. Primjena privremene obustave podliježe sljedećim uvjetima:

(a) stranka koja na temelju objektivnih informacija utvrdi uskraćivanje administrativne suradnje i/ili nepravilnosti ili prijevaru bez neopravdane odgode obavješćuje Odbor viših dužnosnika, osnovan na temelju članka 106. (dalje u tekstu „Odbor viših dužnosnika”) o svojem nalazu zajedno s objektivnim informacijama te započinje savjetovanja u okviru Odbora viših dužnosnika na temelju svih relevantnih informacija i objektivnih nalaza, s ciljem pronalaska rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke;

(b) ako se stranke koje su započele savjetovanje u okviru Odbora viših dužnosnika kako je gore navedeno ne usuglase o prihvatljivom rješenju u roku od tri (3) mjeseca od obavijesti, dotična stranka može privremeno suspendirati odgovarajući povlašteni tretman dotičnog proizvod ili dotičnih proizvoda. O privremenoj suspenziji obavješćuje se Vijeće SGP-a bez odgode;

(c) privremene suspenzije iz ovog članka ograničene su na ono što je potrebno radi zaštite financijskih interesa dotične stranke. One ne premašuju razdoblje od šest (6) mjeseci i mogu se obnoviti. O njima se provode periodična savjetovanja u okviru Odbora viših dužnosnika, a posebno s ciljem njihova ukidanja čim prestanu postojati uvjeti za njihovu primjenu.

6. Istodobno uz obavijest Odboru viših dužnosnika u skladu sa stavkom 5. točkom (a) ovog članka dotična stranka trebala bi u svom službenom listu objaviti obavijest za uvoznike. U obavijesti za uvoznike trebalo bi za dotični proizvod navesti da su na temelju objektivnih informacija utvrđeni uskraćivanje administrativne suradnje i/ili nepravilnosti ili prijevara.

ČLANAK 17.

Upravljanje administrativnim pogreškama

U slučaju pogreške nadležnih tijela pri upravljanju sustavom povlaštenog izvoza, a posebno u primjeni odredbi Protokola 1. o definiciji pojma „proizvod s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje, i ako zbog te pogreške nastanu posljedice u pogledu uvoznih carina, stranka koja je suočena s takvim posljedicama može od Odbora viših dužnosnika zatražiti da ispita mogućnosti donošenja svih odgovarajućih mjera s ciljem rješavanja te situacije.

ČLANAK 18.

Utvrđivanje carinske vrijednosti

1. Člankom VII. GATT-a iz 1994. i Sporazumom o provedbi članka VII. GATT-a iz 1994. uređuju se pravila za utvrđivanje carinske vrijednosti koja se primjenjuju na trgovinu među strankama.

2. Stranke surađuju s ciljem postizanja zajedničkog pristupa pitanjima povezanima s utvrđivanjem carinske vrijednosti.

GLAVA II. NECARINSKE MJERE

ČLANAK 19.

Zabrana količinskih ograničenja

1. Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma ukidaju se sve zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili prodaje za izvoz među strankama osim carina, poreza, pristojbi i drugih davanja predviđenih u članku 6., bez obzira na to uvode li se kvotama, uvoznim ili izvoznim dozvolama ili drugim mjerama. U trgovinu među strankama ne uvode se nove takve mjere. Odredbama ovog članka ne dovode se u pitanje odredbe glave VI. ovog dijela.

2. Odredbe stavka 1. ovog članka ne obuhvaćaju sljedeće:

(a) zabrane uvoza ili ograničenja koja se privremeno primjenjuju radi sprečavanja ili smanjenja kritičnog manjka prehrambenih proizvoda ili drugih proizvoda koji su ključni za ugovornu stranku izvoznicu;

(b) zabrane uvoza i izvoza ili ograničenja nužna za primjenu standarda ili propisa za razvrstavanje, sortiranje ili stavljanje na tržište robe u međunarodnoj trgovini.

ČLANAK 20.

Nacionalni tretman u području unutarnjeg oporezivanja i propisa

1. Uvezeni proizvodi podrijetlom iz jedne stranke ne podliježu, bilo izravno ili neizravno, unutarnjim porezima ili drugim unutarnjim davanjima bilo koje vrste koji su viši od onih koji se primjenjuju, bilo izravno ili neizravno, na slične domaće proizvode druge stranke. Nadalje, stranke ni na jedan drugi način ne primjenjuju unutarnje poreze ili druga unutarnja davanja kako bi zaštitile vlastitu proizvodnju.

2. Za uvezene proizvode podrijetlom iz jedne stranke odobrava se tretman koji nije manje povoljan od tretmana odobrenog za slične domaće proizvode druge stranke u pogledu svih zakona, drugih propisa i zahtjeva koji utječu na njihovu unutarnju prodaju, ponudu za prodaju, kupnju, prijevoz, distribuciju ili upotrebu. Odredbama ovog stavka ne sprečava se primjena drukčijih unutarnjih prijevoznih davanja koja se temelje isključivo na gospodarskom iskorištavanju prijevoznih sredstava, a ne na podrijetlu proizvoda.

3. Ni jedna stranka ne uspostavlja niti održava nikakav unutarnji količinski propis koji se odnosi na miješanje, preradu ili upotrebu proizvoda u određenim iznosima ili omjerima te kojim se zahtijeva, bilo izravno ili neizravno, da bilo koji određeni iznos ili omjer bilo kojeg proizvoda koji podliježe propisu mora biti dobavljen iz domaćih izvora. Nadalje, ni jedna stranka ne primjenjuje unutarnje količinske propise kako bi zaštitila vlastitu proizvodnju.

4. Odredbama ovog članka ne sprečava se plaćanje subvencija isključivo domaćim proizvođačima, uključujući plaćanja nacionalnim proizvođačima koja proistječu iz prihoda od unutarnjih poreza ili davanja koji se primjenjuju u skladu s odredbama ovog članka i subvencija do kojih dolazi državnim otkupom domaćih proizvoda.

5. Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na zakone, druge propise, postupke ili prakse kojima se uređuje javna nabava.

ČLANAK 21.

Dobro upravljanje u području poreza

Stranke prepoznaju važnost suradnje putem relevantnih nadležnih tijela u vezi s načelima dobrog upravljanja u području oporezivanja u skladu s njihovim nacionalnim zakonima i drugim propisima.

GLAVA III.

CARINSKA SURADNJA I OLAKŠAVANJE TRGOVINE

ČLANAK 22.

Područje primjene i ciljevi

1. Stranke priznaju važnost carinske suradnje i pitanja olakšavanja trgovine u svjetskom trgovinskom okruženju koje se razvija te su se sporazumjele:

(a) da će ojačati suradnju i osigurati da se odgovarajućim zakonodavstvom i postupcima kao i administrativnom sposobnošću odgovarajućih uprava ostvaruje cilj promicanja olakšavanja trgovine;

(b) da su EAC državama partnerima potrebna prijelazna razdoblja i jačanje sposobnosti za nesmetanu provedbu odredbi ove glave.

2. Ciljevi ove glave jesu sljedeći:

(a) olakšati trgovinu među strankama;

(b) promicati usklađivanje carinskog zakonodavstva i postupaka na regionalnoj razini;

(d) pružiti potporu carinskim upravama EAC država partnera za provedbu ovog sporazuma i druge najbolje međunarodne prakse u području carina;

(e) jačati suradnju između carinskih tijela stranaka i drugih povezanih graničnih agencija.

ČLANAK 23.

Carinska suradnja i uzajamna administrativna pomoć

1. Kako bi osigurale usklađenost s odredbama ove glave te učinkovito odgovorile na ciljeve utvrđene u članku 22., stranke:

(a) razmjenjuju informacije o carinskom zakonodavstvu i postupcima;

(b) razvijaju zajedničke inicijative u zajednički dogovorenim područjima;

i. modernizacija carinskih sustava i postupaka kao i skraćivanje postupka carinjenja;

ii. pojednostavnjenje i usklađivanje carinskih postupaka i trgovinskih formalnosti, uključujući one povezane s uvozom, izvozom i provozom;

iii. jačanje regionalnih provoznih sustava;

iv. jačanje transparentnosti u skladu s člankom 24. stavkom 3.;

v. jačanje sposobnosti, uključujući financijsku i tehničku pomoć EAC državama partnerima;

vi. bilo koje drugo područje carina koje su dogovorile stranke.

(d) utvrđuju, u mjeri u kojoj je to moguće, zajednička stajališta u međunarodnim organizacijama u području carina i olakšavanja trgovine, kao što su WTO, Svjetska carinska organizacija (WCO), Ujedinjeni narodi (UN) i Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD).

(e) promiču koordinaciju među svim povezanim tijelima, kako unutar granica tako i preko granica.

2. Neovisno o stavku 1., stranke jedna drugoj pružaju uzajamnu administrativnu pomoć u carinskim pitanjima u skladu s odredbama Protokola 2.

ČLANAK 24.

Carinsko zakonodavstvo i postupci

1. Stranke su suglasne da se njihovo trgovinsko i carinsko zakonodavstvo i postupci temelje na međunarodnim instrumentima i normama koji se primjenjuju u području carina i trgovine, uključujući bitne elemente revidirane Konvencije iz Kyota o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka, bitne elemente Okvira normi WCO-a za osiguravanje i olakšavanje globalne trgovine, skup podataka WCO-a i Konvenciju o HS-u.

2. Stranke su suglasne da se njihovo trgovinsko i carinsko zakonodavstvo i postupci temelje na sljedećem:

(a) potrebi zaštite i olakšavanja zakonite trgovine učinkovitim izvršavanjem i usklađivanjem sa zahtjevima utvrđenima u carinskom zakonodavstvu;

(b) potrebi izbjegavanja nepotrebnih i diskriminacijskih opterećenja za gospodarske subjekte, potrebi zaštite od prijevare i korupcije te potrebi osiguravanja dodatnog olakšanja subjektima koji ispunjuju visoke razine usklađenosti s carinskim zakonodavstvom i postupcima;

(c) potrebi upotrebe jedinstvene carinske deklaracije ili istovjetne elektroničke isprave u svrhe uspostave carinskih deklaracija u EU-u odnosno u EAC državama partnerima;

(d) suvremenim carinskim tehnikama, uključujući procjenu rizika, pojednostavnjene postupke za ulaz i puštanje robe u promet, kontrole nakon puštanja i revizije u trgovačkim društvima;

(e) postupnom razvoju sustava, uključujući one koji se temelje na informacijskoj tehnologiji, i za izvoz i za uvoz, kako bi se olakšala razmjena podataka među gospodarskim subjektima, carinskim upravama i drugim tijelima;

(f) načelu razmjernosti sankcija koje se određuju za manja kršenja carinskih propisa ili postupovnih zahtjeva te da njihova primjena ne uzrokuje neopravdane odgode u carinjenju robe;

(g) sustavu obvezujućih mišljenja o carinskim pitanjima, posebno o razvrstavanju u carinsku tarifu i pravilima o podrijetlu, u skladu s pravilima utvrđenima u regionalnom i

/ili nacionalnom zakonodavstvu;

(h) potrebi primjene naknada i davanja koji su razmjerni pruženoj usluzi u odnosu na svaku određenu transakciju i njihovom neizračunavanju na osnovi ad valorem. Naknade i davanja ne uvode se za konzularne usluge u odnosu na trgovinu robom;

(i) uklanjanju bilo kakvih zahtjeva za obvezno obavljanje pregleda robe prije otpreme, kako je utvrđeno Sporazumom WTO-a o pregledima robe prije otpreme, ili istovjetnih zahtjeva;

(j) uklanjanju svih zahtjeva za obvezno korištenje carinskim posrednicima kao i za transparentna, nediskriminacijska i razmjerna pravila za izdavanje licencija carinskim posrednicima.

3. S ciljem unaprjeđenja načina rada i osiguranja transparentnosti i učinkovitosti carinskih postupaka, stranke:

(a) poduzimaju daljnje korake prema pojednostavnjenju i standardizaciji dokumentacije i formalnosti u trgovini radi omogućivanja brzog puštanja u promet i carinjenja robe;

(b) osiguravaju učinkovite, brze i nediskriminirajuće postupke kojima se omogućuje pravo na žalbu protiv administrativnih radnji, odluka i zaključaka carinske uprave i drugih tijela koji se odnose na uvoz, izvoz ili robu u provozu. Takvi postupci moraju biti lako dostupni svim poduzećima;

(c) osiguravaju održavanje integriteta primjenom mjera kojima se odražavaju načela relevantnih međunarodnih konvencija i instrumenata.

ČLANAK 25.

Olakšanje provoza

1. Stranke osiguravaju slobodu provoza kroz svoje područje pravcima koji su najprikladniji za provoz. Svako ograničenje, kontrola ili zahtjev moraju biti nediskriminirajući, razmjerni i primjenjivati se jedinstveno.

2. Stranka može tražiti da promet u provozu kroz njezino područje ulazi preko određene carinarnice određenim pracvima. Ako stranka zahtijeva upotrebu takvih pravaca, ona to čini u potpunosti u skladu s člankom V. stavkom 3. GATT-a iz 1994.

3. Ne dovodeći u pitanje opravdane carinske kontrole, stranka za robu u provozu koja dolazi s područja druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od onog koji se odobrava za domaće proizvode.

4. Stranke provode povezane prometne režime kojima se omogućuje provoz robe bez plaćanja carina ili drugih davanja s istovjetnim učinkom podložno davanju odgovarajućeg jamstva u skladu s regionalnim i/ili nacionalnim carinskim zakonodavstvom.

5. Stranke promiču i provode regionalne provozne aranžmane.

6. Stranke promiču koordinaciju među svim uključenim tijelima, kako unutar države tako i preko granica.

7. Zakonodavstvo stranaka temelji se na međunarodnim normama i instrumentima u području provoza.

ČLANAK 26.

Odnosi s poslovnom zajednicom

Stranke su suglasne:

(a) osigurati da svo zakonodavstvo, postupci te naknade i davanja budu javno dostupni, koliko god je to moguće, elektroničkim ili drugim primjerenim sredstvima te pružati potrebna pojašnjenja, kad god je to moguće,;

(b) pravodobno i redovito savjetovati se s trgovinskim predstavnicima o zakonodavnim prijedlozima i postupcima povezanima s carinskim i trgovinskim pitanjima;

(c) uvesti novo ili izmijenjeno zakonodavstvo i postupke na način kojim se trgovcima omogućuje da se dobro pripreme za usklađivanje s njima;

(d) učiniti javno dostupnima relevantne administrativne obavijesti, uključujući zahtjeve u vezi sa zastupanjem i ulazne postupke, radno vrijeme i radne postupke carinskih ureda u lukama i na graničnim prijelazima te kontaktne točke za upite za informacijama;

(e) poticati suradnju između subjekata i odgovarajućih uprava primjenom nearbitrarnih i javno dostupnih postupaka, kao što su memorandumi o razumijevanju, koji se posebno oslanjaju na one koje je objavio WCO;

(f) osigurati da njihovi carinski i povezani zahtjevi i postupci i dalje zadovoljavaju potrebe trgovinske zajednice, slijede najbolju prasku te da i dalje u najmanjoj mogućoj mjeri ograničavaju trgovinu.

ČLANAK 27.

Prijelazne odredbe

1. S obzirom na potrebu jačanja kapaciteta EAC država partnera u području carina i olakšavanja trgovine i ne dovodeći u pitanje njihove obveze u okviru WTO-a, stranke su suglasne da EAC državama partnerima bude odobreno prijelazno razdoblje u trajanju od pet (5) godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma kako bi ispunile obveze iz članaka 23., 24. i 25.

2. Ovo se prijelazno razdoblje može dodatno produljiti odobrenjem Vijeća SGP-a.

ČLANAK 28.

Usklađivanje carinskih normi na regionalnoj razini

Stranke priznaju i prepoznaju važnost konsolidacije usklađivanja carinskih normi i mjera za olakšavanje trgovine na regionalnoj razini, uključujući, prema potrebi, pokretanje reformi u području carina i olakšavanja trgovine.

ČLANAK 29.

Posebni odbor za carine i olakšavanje trgovine

1. Stranke osnivaju Posebni odbor za carine i olakšavanje trgovine, koji je sastavljen od predstavnika stranaka i organiziran na sljedeći način:

(a) sastaje se na dan i uz dnevni red koje su stranke unaprijed dogovorile;

(b) njime naizmjence predsjedaju stranke;

2. Posebni odbor za carine i olakšavanje trgovine ima, među ostalim, sljedeće zadaće:

(a) praćenje provedbe ove glave i Protokola o pravilima podrijetlai upravljanje njima;

(b) osiguravanje foruma za savjetovanje i raspravu o svim pitanjima u vezi s carinom, uključujući pravila o podrijetlu, opće carinske postupke, utvrđivanje carinske vrijednosti, razvrstavanje u carinsku tarifu, provoz i uzajamnu administrativnu pomoć u carinskim pitanjima;

(c) jačanje suradnje u području razvoja, primjene i provedbe pravila o podrijetlu i povezanih carinskih postupaka, općih carinskih postupaka te uzajamne administrativne pomoći u carinskim pitanjima;

(d) jačanje suradnje u području jačanja sposobnosti i tehničke pomoći;

(e) bilo koja druga pitanja o kojima su se stranke dogovorile u vezi s ovom glavom.

GLAVA IV.

SANITARNE I FITOSANITARNE MJERE

ČLANAK 30.

Područje primjene i definicije

1. Odredbe ove glave primjenjuju se na mjere obuhvaćene Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera (Sporazum WTO-a o SPS- u).

2. Za potrebe ove glave, osim ako nije predviđeno drukčije, primjenjuju se definicije iz Sporazuma WTO-a o SPS-u, Komisije za Codex Alimentarius, Svjetske organizacije za zdravlje životinja i Međunarodne konvencije o zaštiti bilja.

ČLANAK 31.

Ciljevi

Ciljevi u području primjene sanitarnih i fitosanitarnih (SPS) mjera jesu sljedeći:

(a) olakšati trgovinu među regijama i unutar njih štiteći pritom život ili zdravlje ljudi, životinja i bilja u skladu sa Sporazumom WTO-a o SPS-u;

(b) rješavati probleme koji proizlaze iz mjera SPS-a u pogledu dogovorenih prioritetnih sektora i proizvoda uzimajući u obzir regionalnu integraciju;

(d) osigurati transparentnost u pogledu mjera SPS-a koje se primjenjuju na trgovinu između stranaka i unutar stranaka;

(e) promicati usklađivanje mjera unutar regija s međunarodnim standardima, u skladu sa Sporazumom WTO-a o SPS-u i razviti odgovarajuće okvire politika, zakonodavne, regulatorne i institucijske okvire u EAC državama partnerima;

(f) jačati učinkovito sudjelovanje EAC država partnera u Komisiji za Codex Alimentarius, Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja i Međunarodnoj konvenciji o zaštiti bilja;

(g) promicati savjetovanje i razmjenu između EAC država partnera i institucija i laboratorija EU-a;

(h) olakšati razvoj sposobnosti za uspostavu i provedbu regionalnih i nacionalnih normi u skladu s međunarodnim zahtjevima kako bi se olakšala regionalna integracija;

(i) uspostaviti i jačati sposobnost EAC država partnera za provedbu i praćenje mjera SPS-a u skladu s odredbama dijela V. glave VI. o gospodarskoj i razvojnoj suradnji; i

(j) promicati prijenos tehnologije.

ČLANAK 32.

Prava i obveze

1. Stranke potvrđuju svoja prava i obveze na temelju međunarodnih ugovora i sporazuma povezanih s ovom glavom čije su stranke.

2. Svaka stranka:

(a) ima suvereno pravo provoditi mjere SPS-a pod uvjetom da su takve mjere u skladu s odredbama Sporazuma WTO-a o SPS-u;

(b) savjetuje se s drugom strankom prije uvođenja svih novih mjera SPS-a putem mehanizama obavješćivanja predviđenih u Sporazumu WTO-a o SPS-u i, ako i kada je to primjenjivo, putem kontaktnih točaka stranaka;

(d) promiče veze, zajedničke pothvate, zajedničko istraživanje i razvoj između EAC država partnera i institucija i laboratorija EU-a.

ČLANAK 33.

Znanstveno obrazloženje mjera

Podložno odredbama ove glave, stranke osiguravaju da se uvođenje, promjena ili izmjena svake mjere SPS-a na njihovom području temelji na znanstvenim obrazloženjima i da je u skladu sa Sporazumom WTO-a o SPS-u.

ČLANAK 34.

Usklađivanje

1. Stranke nastoje postići usklađenost svojih pravila i postupaka za oblikovanje mjera SPS-a, uključujući postupke inspekcije, ispitivanja i certifikacije, u skladu sa Sporazumom WTO-a o SPS-u.

2. Odbor viših dužnosnika razvija načine za pomoć u ovom procesu usklađivanja i za njegovo praćenje.

ČLANAK 35.

Istovjetnost

Stranke primjenjuju načela istovjetnosti u skladu s odredbama Sporazuma WTO-a o SPS-u. U tu svrhu, svaka stranka drugoj stranci na njezin zahtjev omogućuje razuman pristup kako bi druga stranka provela inspekciju, testiranje i druge odgovarajuće postupke.

ČLANAK 36.

Određivanje zona i sektorizacija

Stranke priznaju, za svaki slučaj pojedinačno, određena područja bez štetočina ili bolesti ili područja niskog stupnja učestalosti štetočina ili bolesti kao moguće izvore biljnih i životinjskih proizvoda uzimajući u obzir odredbe članka 6. Sporazuma WTO-a o SPS-u.

ČLANAK 37.

Obavješćivanje, upiti i transparentnost

1. Stranke transparentno primjenjuju mjere SPS-a u skladu sa Sporazumom WTO-a o SPS-u.

2. Stranke prepoznaju važnost učinkovitih mehanizama za savjetovanje, obavješćivanje i razmjenu informacija o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama u skladu sa Sporazumom WTO-a o SPS-u.

3. Stranka uvoznica obavješćuje stanku izvoznicu o svim promjenama svojih sanitarnih i fitosanitarnih uvoznih zahtjeva koji mogu utjecati na trgovinu iz područja primjene ove glave. Stranke se također obvezuju uspostaviti mehanizme za razmjenu takvih informacija.

ČLANAK 38.

Ocjenjivanje sukladnosti

U svrhu osiguranja usklađenosti sa standardima SPS-a, stranke dogovaraju postupke ocjenjivanja sukladnosti.

ČLANAK 39.

Razmjena informacija i transparentnost trgovinskih uvjeta

Suradnja uključuje:

(a) dijeljenje informacija i savjetovanje o promjenama mjera SPS-a koje mogu utjecati na proizvode za koje stranke imaju izvozni interes;

(b) razmjenu informacija o drugim područjima koja bi mogla biti važna za njihove trgovinske odnose, uključujući brza upozorenja, znanstvena mišljenja i događanja na poseban zahtjev;

(c) prethodne obavijesti kako bi se osiguralo da su EAC države partneri obaviještene o novim mjerama SPS-a koje mogu utjecati na izvoz EAC-a u EU. Taj se sustav oslanja na postojeće mehanizme na temelju obveza u okviru WTO-a, posebno na članak 7. Sporazuma WTO-a o SPS-u;

(d) promicanje transparentnosti u pogledu uzorkovanja, analize i djelovanja nakon službenih kontrola hrane i hrane za životinje iz bilo koje od stranaka.

ČLANAK 40.

Nadležna tijela

1. Tijela stranaka nadležna za SPS nadležna su tijela u EAC državama partnerima i EU-u za provedbu mjera iz ove glave.

2. Nadležna tijela iz stavka 1. imaju uloge koje su im dodijeljene Sporazumom WTO-a o SPS-u.

3. Stranke jedna drugu obavješćuju o svojim nadležnim tijelima iz stavka 1. i o svim promjenama u vezi s njima.

GLAVA V.

NORME, TEHNIČKI PROPISI I OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

ČLANAK 41.

Područje primjene i definicije

1. Odredbe ove glave primjenjuju se na pripremu, donošenje i primjenu tehničkih propisa, normi i ocjenjivanja sukladnosti kako je definirano u Sporazumu WTO-a o tehničkim preprekama u trgovini (Sporazum o TBT-u).

2. Za potrebe ove glave primjenjuju se definicije iz Sporazuma o TBT-u.

ČLANAK 42.

Prava i obveze

1. Stranke ponovno potvrđuju svoja prava i obveze iz Sporazuma o TBT-u uzimajući pritom u obzir svoja prava i obveze na temelju drugih međunarodnih aranžmana čije su stranke kako EAC države partneri tako i EU ili njegove države članice, uključujući posebice one koji se odnose na zaštitu okoliša i bioraznolikost.

2. Stranke osiguravaju da se ne izrađuju, donose ili primjenjuju tehnički propisi s ciljem stvaranja nepotrebnih prepreka trgovini među njima ili s tim učinkom, u skladu s odredbama Sporazuma o TBT-u.

ČLANAK 43.

Sporazumi o uzajamnom priznavanju

Stranke mogu u pregovorima dogovoriti sporazume o uzajamnom priznavanju u sektorima od uzajamnoga gospodarskog interesa.

ČLANAK 44.

Transparentnost i obavješćivanje

1. Stranke ponovno potvrđuju svoje obveze u vezi s obavješćivanjem i dijeljenjem informacija o tehničkim propisima, normama i postupcima ocjenjivanja sukladnosti kako je predviđeno Sporazumom o TBT-u.

2. Stranke putem informativne točke razmjenjuju informacije o pitanjima koja bi mogla biti važna za njihove trgovinske odnose, uključujući brza upozorenja, znanstvena mišljenja i događanja.

3. Stranke mogu surađivati u uspostavi i održavanju informativnih točaka i u uspostavi i održavanju zajedničkih baza podataka.

ČLANAK 45.

Usklađivanje

Stranke nastoje uskladiti svoje norme, tehničke propise i postupke ocjenjivanja sukladnosti.

ČLANAK 46.

Ocjenjivanje sukladnosti

1. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost ocjenjivanju sukladnosti u skladu sa Sporazumom o TBT-u.

2. Stranke mogu razmotriti, uzimajući u obzir opseg usklađenosti svojih tehničkih propisa, normi i infrastruktura za ocjenjivanje sukladnosti, da u pregovorima dogovore sporazume o uzajamnom priznavanju postupaka ocjenjivanja sukladnosti.

ČLANAK 47.

Tehnička regulatorna tijela

1. Regulatorna tijela EAC država partnera nadležna su tijela u EAC državama partnerima za provedbu mjera iz ove glave koja su odgovorna i nadležna za osiguranje provedbe normizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja sukladnosti ili nadzor nad time.

2. Tijelo koje je u EU-u odgovorno za provedbu ove glave jest Europska komisija.

3. EAC države partneri obavješćuju EU o svojim tehničkim regulatornim tijelima u skladu s ovim Sporazumom.

GLAVA VI. TRGOVINSKE ZAŠTITNE MJERE

ČLANAK 48.

Antidampinške i kompenzacijske mjere

1. Podložno odredbama ovog članka, ničim u ovom Sporazumu EU ili EAC države partnere, bilo pojedinačno ili kolektivno, ne sprečava se da donose antidampinške ili kompenzacijske mjere u skladu s relevantnim sporazumima WTO-a. Za potrebe ovog članka podrijetlo se određuje u skladu s nepovlaštenim pravilima stranaka o podrijetlu.

2. Prije uvođenja konačnih antidampinških ili kompenzacijskih pristojbi na proizvode uvezene iz jedne od stranaka, stranke razmatraju mogućnost primjene konstruktivnih pravnih sredstava kako su predviđena u relevantnim sporazumima WTO-a.

3. Ako je jedna od stranaka uvela antidampinšku ili kompenzacijsku mjeru, za sudsko preispitivanje nadležan je samo jedan forum, uključujući u žalbenoj fazi.

4. Ako se antidampinške ili kompenzacijske mjere mogu uvesti na regionalnoj i na nacionalnoj osnovi, prema potrebi, stranke osiguravaju da takve mjere ne primjenjuju istodobno na isti proizvod regionalna nadležna tijela s jedne strane i nacionalna tijela s druge.

5. Svaka stranka prije pokretanja istrage obavješćuje stranku izvoznicu o primitku pritužbe potkrijepljene potrebnim dokumentima.

6. Odredbe ovog članka primjenjuju se na sve istrage pokrenute nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma.

7. Pravila WTO-a o rješavanju sporova primjenjuju se na sve sporove koji se odnose na antidampinške ili kompenzacijske mjere.

ČLANAK 49.

Multilateralne zaštitne mjere

1. Podložno odredbama ovog članka, ničim u ovom Sporazumu EAC države partnere i EU ne sprečava se da donesu mjere u skladu s člankom XIX. GATT-a iz 1994., Sporazumom WTO-a o zaštitnim mjerama i člankom 5. Sporazuma o poljoprivredi priloženog Sporazumu iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (Sporazum WTO-a o poljoprivredi). Za potrebe ovog članka podrijetlo se određuje u skladu s nepovlaštenim pravilima stranaka o podrijetlu.

2. Neovisno o stavku 1., s obzirom na opće razvojne ciljeve ovog Sporazuma i mala gospodarstva EAC država partnera, EU izuzima uvoz iz bilo koje EAC države partnera od primjene bilo kakve mjere poduzete na temelju članka XIX. GATT-a iz 1994., Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i članka 5. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi.

3. Odredbe stavka 2. primjenjuju se tijekom razdoblja od pet (5) godina, počevši od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma. Najkasnije sto dvadeset (120) dana prije kraja tog razdoblja Vijeće SGP-a preispituje funkcioniranje tih odredbi s obzirom na razvojne potrebe EAC država partnera, a s ciljem utvrđivanja je li potrebno produljiti njihovu primjenu za daljnje razdoblje.

4. Odredbe stavka 1. podliježu Sporazumu WTO-a o pravilima i postupcima koji se primjenjuju na rješavanje sporova.

ČLANAK 50.

Bilateralne zaštitne mjere

1. Nakon što preispita alternativna rješenja stranka može primijeniti zaštitne mjere ograničenog trajanja koje odstupaju od odredbi članaka 10. i 11., pod uvjetima i u skladu s postupcima utvrđenima u ovom članku.

2. Zaštitne mjere iz stavka 1. mogu se poduzeti ako se proizvod s podrijetlom iz jedne stranke uvozi na područje druge stranke u toliko povećanim količinama i uz takve uvjete da to uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem:

(a) ozbiljne štete domaćoj industriji koja proizvodi slične ili izravno konkurentne proizvode na području stranke uvoznice;

(b) poremećaja u sektoru gospodarstva, posebno ako ti poremećaji uzrokuju veće socijalne probleme ili poteškoće koje bi mogle dovesti do ozbiljnog pogoršanja gospodarskog stanja stranke uvoznice; ili

(c) poremećaja na tržištima sličnih ili izravno konkurentnih poljoprivrednih proizvoda1 ili u mehanizmima kojima se uređuju ta tržišta.

3. Zaštitne mjere iz ovog članka ne smiju premašivati ono što je potrebno za otklanjanje ili sprečavanje ozbiljne štete ili poremećaja, kako je definirano u stavku 2. i stavku 5. točki (b). Zaštitne mjere stranke uvoznice mogu se sastojati samo od jedne od sljedećih mjera ili više njih:

(a) suspenzija daljnjeg sniženja stope carine na uvoz za dotični proizvod, kako je predviđeno ovim Sporazumom;

(b) povećanje carine za dotični proizvod do razine koja ne premašuje carinu koja se primjenjuje na druge članice WTO-a; i

4. Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 3., ako se bilo koji proizvod podrijetlom iz EAC država partnera uvozi u toliko povećanim količinama i uz takve uvjete da to uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem jedne od situacija iz stavka 2. u jednoj ili nekoliko najudaljenijih regija EU-a, EU može poduzeti mjere nadzora ili zaštitne mjere ograničene na dotičnu regiju ili dotične regije u skladu s postupcima utvrđenima u stavcima od 6. do 9.

1 Za potrebe ovog članka poljoprivredni proizvodi oni su proizvodi koji su obuhvaćeni Prilogom I. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi.

5. (a) Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 3., ako se bilo koji proizvod podrijetlom iz EU-a uvozi u toliko povećanim količinama i uz takve uvjete da to uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem jedne od situacija iz stavka 2. u EAC državama partnerima, EAC države partneri mogu poduzeti mjere nadzora ili zaštitne mjere ograničene na svoje državno područje u skladu s postupcima utvrđenima u stavcima od 6. do 9.

(b) EAC države partneri mogu poduzeti zaštitne mjere u skladu s postupcima utvrđenima u stavcima od 6. od 9., ako se proizvod podrijetlom iz EU-a zbog smanjenja carina uvozi na njihovo državno područje u toliko povećanim količinama i uz takve uvjete da to uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem poteškoća novoj industriji koja proizvodi slične ili izravno konkurentne proizvode. Takva odredba primjenjuje se samo u razdoblju od deset (10) godina od datuma stupanja na snagu ovog sporazuma. Vijeće SGP-a može produljiti to razdoblje za najviše pet (5) godina.

6. (a) Zaštitne mjere iz ovog članka održavaju se samo onoliko dugo koliko je potrebno za sprečavanje ili otklanjanje ozbiljne štete ili poremećaja kako su utvrđeni u stavcima 2., 4. i 5.

(b) Zaštitne mjere iz ovog članka ne primjenjuju se u razdoblju duljem od dvije (2) godine. Ako okolnosti koje opravdavaju uvođenje zaštitnih mjera i dalje postoje, takve se mjere mogu produljiti za dodatno razdoblje od najviše dvije (2) godine. Ako EAC država partner primjenjuje zaštitnu mjeru, ili ako EU primjenjuje mjeru ograničenu na područje jedne od svojih najudaljenijih regija ili više njih, oni tu mjeru mogu primjenjivati u razdoblju od najdulje četiri (4) godine i, ako okolnosti koje opravdavaju uvođenje zaštitnih mjera i dalje postoje, mogu produljiti primjenu te mjere za dodatno razdoblje od četiri (4) godine.

(c) Zaštitne mjere iz ovog članka koje premašuju trajanje od jedne (1) godine sadržavaju jasne elemente koji postupno vode prema njihovu ukidanju najkasnije na kraju utvrđenoga razdoblja.

(d) Zaštitne mjere iz ovog članka ne primjenjuju se na uvoz proizvoda koji je prethodno bio predmet takve mjere, u razdoblju od najmanje jedne (1) godine od isteka te mjere.

7. Na provedbu stavaka od 1. do 6. primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a) ako stranka smatra da postoji jedna od okolnosti navedenih u stavcima 2., 4. i/ili 5., ona odmah upućuje to pitanje Odboru viših dužnosnika na razmatranje;

(b) Odbor viših dužnosnika može dati bilo koju preporuku koja je potrebna za otklanjanje nastalih okolnosti. Ako Odbor viših dužnosnika ne da nikakvu preporuku s ciljem otklanjanja tih okolnosti ili ako se u roku od trideset (30) dana od upućivanja pitanja Odboru viših dužnosnika ne pronađe nikakvo drugo zadovoljavajuće rješenje, stranka uvoznica može donijeti odgovarajuće mjere za otklanjanje tih okolnosti u skladu s ovim člankom;

(c) prije poduzimanja bilo koje mjere predviđene u ovom članku ili, u slučajevima na koje se primjenjuje stavak 8. ovog članka, EAC države partneri Odboru viših dužnosnika što je prije moguće dostavljaju sve relevantne informacije koje su potrebne za temeljito razmatranje situacije s ciljem pronalaska rješenja koje je prihvatljivo dotičnim strankama;

(d) pri odabiru zaštitnih mjera na temelju ovog članka, prednost moraju imati one mjere kojima se u najmanjoj mjeri ometa provedba ovog Sporazuma;

(e) o svim zaštitnim mjerama poduzetima na temelju ovog članka odmah se obavješćuje Odbor viših dužnosnika i to u pisanom obliku, te se o njima u okviru tog tijela provode periodična savjetovanja, a posebno s ciljem utvrđivanja rasporeda za njihovo ukidanje čim okolnosti to dopuste.

8. Ako iznimne okolnosti zahtijevaju hitno djelovanje, dotična stranka uvoznica može privremeno poduzeti mjere predviđene u stavcima 3., 4. ili 5., a da ne ispunjuje zahtjeve iz stavka 7. Takvo djelovanje može trajati najviše sto osamdeset (180) dana ako mjere poduzima EU, odnosno dvjesto (200) dana ako mjere poduzimaju EAC države partneri ili ako su mjere koje je poduzeo EU ograničene na područje jedne od njegovih najudaljenijih regija ili više njih. Trajanje bilo koje takve privremene mjere računa se kao dio početnog razdoblja i dio bilo kojeg produljenja iz stavka 6. Pri poduzimanju takvih privremenih mjera u obzir se uzimaju interesi svih uključenih stranaka, uključujući njihov stupanj razvoja. Stranka uvoznica obavješćuje drugu dotičnu stranku i odmah upućuje to pitanje Odboru viših dužnosnika na razmatranje.

9. Ako stranka uvoznica na uvoz proizvoda primijeni upravni postupak s ciljem brzog pružanja informacija o kretanju trgovinskih tokova koji bi mogli uzrokovati probleme navedene u ovom članku, ona o tome bez odgode obavješćuje Odbor viših dužnosnika.

10. Ne smije se pozivati na Sporazum o WTO-u kako bi se stranku spriječilo u donošenju zaštitnih mjera u skladu s ovim člankom.

DIO III. RIBARSTVO

GLAVA I. OPĆE ODREDBE

ČLANAK 51.

Područje primjene i načela

1. Suradnjom u području trgovine ribom i razvoja ribolova obuhvaćen je pomorski ribolov, ribolov na unutarnjim vodama i akvakultura.

2. Stranke prepoznaju da je ribolov ključni gospodarski resurs EAC država partnera, da znatno doprinosi gospodarstvima EAC država partnera i da ima veliki potencijal za budući regionalni gospodarski razvoj i smanjenje siromaštva. Također je važan izvor hrane i stranih valuta.

3. Stranke osim toga prepoznaju da su ribolovni resursi također od značajnog interesa za EU i EAC države partnere i suglasne su surađivati s ciljem održivog razvoja i upravljanja u sektoru ribarstva u uzajamnom interesu, uzimajući u obzir gospodarske, okolišne i društvene učinke.

4. Stranke su suglasne da je odgovarajuća strategija za promicanje gospodarskog rasta sektora ribarstva i jačanje njegova doprinosa gospodarstvu EAC država partnera, uzimajući u obzir njegovu dugoročnu održivost, povećanje aktivnosti kojima se dodaje vrijednost unutar sektora.

ČLANAK 52.

Načela suradnje

1. Načela suradnje u području ribarstva uključuju:

(a) podupiranje razvoja i jačanje regionalne integracije;

(a) očuvanje pravne stečevine Sporazuma iz Cotonoua;

(d) uzimanje u obzir najboljih dostupnih znanstvenih informacija za ocjenjivanje resursa i upravljanje njima;

(e) osiguravanje funkcionalnog sustava praćenja okolišnih, gospodarskih i društvenih učinaka u EAC državama partnerima;

(f) osiguravanje usklađenosti s postojećim nacionalnim propisima i relevantnim međunarodnim instrumentima, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), regionalne i podregionalne sporazume;

(g) osiguravanje očuvanja malog priobalnog / malog ribolova i davanje prioriteta posebnim potrebama tog ribolova.

2. Ovim bi se vodećim načelima doprinijelo održivom i odgovornom razvoju živih resursa u unutarnjim vodama i živih morskih resursa i akvakulturi te optimizaciji koristi od tog sektora za sadašnje i buduće generacije s pomoću povećanog ulaganja, jačanja sposobnosti i poboljšanog pristupa tržištu.

3. Stranke surađuju kako bi osigurale pružanje financijske i druge potpore s ciljem unaprjeđenja konkurentnosti i proizvodnih sposobnosti tvornica, diversifikacije ribarske industrije te razvoja i unaprjeđenja lučkih objekata u EAC državama partnerima.

4. Detaljna područja suradnje navedena su u dijelu V. glavi IV. ovog Sporazuma.

GLAVA II. MORSKO RIBARSTVO

ČLANAK 53.

Područje primjene i ciljevi

1. Odredbe ove glave primjenjuju se na korištenje i očuvanje morskih ribolovnih resursa i upravljanje njima radi optimizacije koristi od ribolova za EAC države partnere s pomoću ulaganja, jačanja sposobnosti i unaprjeđenja pristupa tržištu.

2. Ciljevi suradnje jesu sljedeći:

(a) promicati održivi razvoj i upravljanje ribarstvom;

(b) jačati suradnju radi osiguranja održivog iskorištavanja ribolovnih resursa i upravljanja njima kao snažnog temelja za regionalnu integraciju s obzirom na pogranične i migratorne vrste koje dijele obalne EAC države partneri i zbog toga što niti jedna EAC država partner samostalno nema sposobnost za osiguranje održivosti resursa;

(d) osigurati učinkovito praćenje, kontrolu i nadzor (MCS) potrebne za borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova;

(e) promicati učinkovito iskorištavanje i očuvanje živih morskih resursa u isključivom gospodarskom pojasu i vodama nad kojima EAC države partneri imaju jurisdikciju na temelju međunarodnih instrumenata, uključujući UNCLOS, te upravljanje njima, za društvenu i gospodarsku korist stranaka;

(f) promicati i razvijati regionalnu i međunarodnu trgovinu na temelju najbolje prakse;

(g) stvoriti poticajno okruženje, uključujući jačanje infrastrukture i sposobnosti, kako bi EAC države partneri ispunile stroge tržišne zahtjeve za industrijsko i malo ribarstvo;

(h) podržavati nacionalne i regionalne politike usmjerene na povećanje produktivnosti i konkurentnosti sektora ribarstva; i

(i) izgraditi veze s drugim gospodarskim sektorima.

ČLANAK 54.

Upravljanje ribarstvom i pitanja očuvanja

1. Pri utvrđivanju razina održivog ulova, ribolovnog kapaciteta i drugih strategija upravljanja primjenjuje se pristup temeljen na predostrožnosti radi izbjegavanja ili poništavanja neželjenih ishoda kao što je pretjerani kapacitet ili pretjerani ulov kao i neželjenih utjecaja na ekosustave i mali ribolov.

2. Svaka EAC država partner može poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući sezonska ograničenja i ograničenja u pogledu opreme, kako bi zaštitila svoje teritorijalne vode i osigurala održivost malog i obalnog ribolova.

3. Stranke promiču članstvo svih dotičnih EAC država partnera u Komisiji za tunu u Indijskom oceanu (IOTC) i drugim relevantnim organizacijama u području ribarstva. Dotične EAC države partneri zajedno s EU-om koordiniraju djelovanja radi osiguranja upravljanja svim ribljim vrstama i njihovog očuvanja, uključujući tune i resurse slične tuni, i olakšavanja relevantnog znanstvenog istraživanja.

4. Ako nema dovoljno znanstvenih dokaza kako bi nadležno nacionalno tijelo za upravljanje moglo utvrditi granice i ciljne razine održivog ulova u isključivim gospodarskim pojasima EAC država partnera, stranke, u dogovoru s nadležnim nacionalnim tijelom i zajedno s IOTC-om i, ako je to relevantno, drugim regionalnim organizacijama za ribarstvo podržavaju takvu znanstvenu analizu.

5. Stranke su suglasne poduzeti odgovarajuće mjere ako povećani napori rezultiraju razinama ulova iznad ciljne održive razine koju je utvrdilo nadležno nacionalno tijelo.

6. Kako bi se očuvali pogranični riblji stokovi i vrlo migratorni riblji stokovi te kako bi se upravljalo njima, EU i EAC države partneri osiguravaju usklađenost plovila koja plove pod njihovim zastavama s primjenjivim nacionalnim, regionalnim i podregionalnim mjerama za upravljanje ribarstvom i povezanim nacionalnim zakonima i drugim propisima.

ČLANAK 55.

Upravljanje plovilima i postupci nakon ulova

1. Primjenjuju se postupci upravljanja plovilima i postupci nakon ulova koji potječu iz IOTC-a i svih ostalih relevantnih regionalnih organizacija za ribarstvo. EAC države partneri i EU utvrđuju minimalne uvjete u pogledu praćenja, kontrole i nadzora ribarskih plovila EU-a koja love ribu u vodama EAC država partnera koji bi trebali uključivati sljedeće:

(a) Bit će uspostavljen sustav praćenja plovila (VMS) za EAC države partnere i sve EAC države partneri koristit će se kompatibilnim VMS-om. EU će EAC državama partnerima koje nemaju VMS pomoći da uspostave kompatibilni VMS.

(b) Pored obveznog kompatibilnog sustava VMS-a, sve obalne EAC države partneri razvit će, zajedno s EU-om druge mehanizme radi osiguranja učinkovitog praćenja, kontrole i nadzora (MCS), a EU će podržati EAC države partnere pri uspostavi takvog dogovorenog sustava i pomoći u njegovoj provedbi.

(c) EU i EAC države partneri imaju pravo poslati promatrače kako u nacionalne tako i u međunarodne vode pri čemu se precizno utvrđuju procedure za slanje promatrača. Promatrače plaćaju nacionalne vlade, ali sve troškove tijekom boravka na plovilu snosi vlasnik plovila. EU snosi troškove osposobljavanja promatrača.

(d) Razvit će se zajednički sustavi za izvješćivanje o ribarstvu i upotrebljavat će se diljem regije uz utvrđene minimalne uvjete za izvješćivanje.

(e) Sva plovila koja iskrcaju ili prekrcaju ulov u EAC državi partneru to moraju činiti u lukama ili područjima oko luka. Nije dopušten prekrcaj na moru, osim u posebnim okolnostima koje je predvidjela relevantna regionalna organizacija za upravljanje u ribarstvu (RFMO). Stranke surađuju na razvoju i modernizaciji infrastrukture za iskrcaj ili prekrcaj u lukama EAC država partnera, što uključuje razvojnu sposobnost proizvoda ribarstva.

(f) Obvezno je izvješćivanje o odbačenom ulovu. Trebalo bi dati prednost izbjegavanju odbačenog ulova uptrebom selektivnih načina ribolova u skladu s načelima IOTC-a i relevantnih regionalnih organizacija za ribarstvo. U mjeri u kojoj je to moguće, usputni ulov donosi se na obalu.

2. Stranke su suglasne surađivati na razvoju i provedbi nacionalnih/regionalnih programa osposobljavanja za državljane EAC-a kako bi se olakšalo njihovo učinkovito sudjelovanje u ribarstvenoj industriji. Ako je EU u pregovorima dogovorio bilateralni sporazum o ribarstvu, potiče se zapošljavanje državljana EAC-a. Na mornare zaposlene na europskim plovilima neograničeno se primjenjuje Deklaracija o temeljnim načelima i pravima na radu Međunarodne organizacije rada (ILO).

3. Stranke poduzimaju koordinirane napore radi unaprjeđenja sredstava za sprečavanje, odvraćanje i uklanjanje ribolova NNN i u tu svrhu poduzimaju odgovarajuće mjere. Ribarska plovila uključena u ribolov NNN trebalo bi zaplijeniti, a nadležna tijela trebala bi progoniti njihove vlasnike. Ne bi im trebalo dopustiti ponovni ribolov u vodama dotičnih EAC država partnera, osim ako je pribavljeno prethodno odobrenje i države zastave i dotičnih EAC država partnera kao i, prema potrebi, dotičnog RFMO-a.

GLAVA III.

RAZVOJ RIBOLOVA NA UNUTARNJIM VODAMA I AKVAKULTURE

ČLANAK 56.

Područje primjene i ciljevi

1. Odredbe ove glave primjenjuju se na razvoj ribolova na unutarnjim vodama, obalnog ribolova i akvakulture u EAC državama partnerima u odnosu na jačanje sposobnosti, prijenos tehnologije, standarde SPS-a, ulaganja i financiranje ulaganja, zaštitu okoliša kao i pravne te regulatorne okvire.

2. Ciljevi suradnje u području razvoja ribolova na unutarnjim vodama i akvakulture uključuju promicanje održivog iskorištavanja resursa unutarnjih voda i jačanje proizvodnje u akvakulturi, uklanjanje ograničenja na strani ponude, poboljšanje kvalitete ribe i proizvoda ribarstva radi usklađivanja s međunarodnim mjerama SPS-a, poboljšanje pristupa tržištu EU- a, rješavanje prepreka trgovini unutar regija, privlačenje dotoka kapitala i ulaganja u sektor, jačanje sposobnosti i jačanje pristupa financijskoj potpori za privatne ulagače u razvoj ribolova na unutarnjim vodama i akvakulture.

DIO IV. POLJOPRIVREDA

ČLANAK 57.

Područje primjene i definicije

1. Odredbe ovog dijela primjenjuju se na ratarstvo i stočarstvo, uključujući korisne insekte.

2. Za potrebe ovog dijela i dijela V. glave II. primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) poljoprivreda uključuje ratarstvo, stočarstvo i korisne insekte;

(b) poljoprivredni proizvodi oni su proizvodi koji su obuhvaćeni Prilogom I. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi;

(c) financiranje u poljoprivredi znači pružanje financijskih sredstava za podupiranje aktivnosti povezanih s poljoprivredom duž cijelog vrijednosnog lanca kao što su opskrba proizvodnim sredstvima, poljoprivredne usluge, proizvodnja, skladištenje, distribucija, obrada proizvoda i stavljanje na tržište;

(d) poljoprivredna proizvodna sredstva znači sve tvari ili materijali, oprema i alati koji se upotrebljavaju pri proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i pri rukovanju njima;

(e) održiva poljoprivredna tehnologija znači tehnologija osmišljena uz posebno uzimanje u obzir njezinih učinaka na okoliš te društvenih i gospodarskih učinaka;

(f) sigurnost opskrbe hranom i ishrane znači da svi ljudi u svakom trenutku imaju, u fizičkom i ekonomskom smislu, pristup zdravstveno sigurnoj i količinski dostatnoj hrani odgovarajuće prehrambene vrijednosti koja zadovoljava njihove potrebe za produktivnim i zdravim životom;

(g) sigurnost sredstava za život znači odgovarajući i održivi pristup prihodima i resursima za zadovoljavanje osnovnih potreba na pravičan način (uključujući odgovarajući pristup hrani, pitkoj vodi, zdravstvenim ustanovama, obrazovnim prilikama, smještaju i vremenu za sudjelovanje u zajednici i društvenu integraciju);

(h) prirodna katastrofa posljedica je prirodnih nepogoda, npr. suše, potresa, klizanja zemljišta, erupcija vulkana, poplava, štetočina i bolesti;

(i) mali poljoprivrednici proizvođači su s ograničenim resursima koji su vlasnici malog poljoprivrednog gospodarstva od manje od dva (2) hektara i čije je poslovanje premalo za privlačenje usluga potrebnih za značajno povećanje produktivnosti i iskorištavanje prilika na tržištu;

(j) održivi razvoj u kontekstu ovog dijela uključuje upravljanje bazom prirodnih resursa za gospodarski i društveni razvoj i njihovu zaštitu na način kojim se nastoje zadovoljiti ljudske potrebe za sadašnje i buduće generacije.

ČLANAK 58.

Ciljevi

1. Stranke su suglasne da je temeljni cilj ovog dijela održivi poljoprivredni razvoj koji uključuje, ali nije ograničen na, sigurnost hrane i sredstava za život, ruralni razvoj i smanjenje siromaštva u EAC državama partnerima.

2. Ciljevi ovog dijela jesu sljedeći:

(a) poticati suradnju između stranaka s ciljem stvaranja bogatstva i unaprjeđenja kvalitete života poljoprivrednika povećanjem proizvodnje, produktivnosti i tržišnih udjela;

(b) poboljšati sigurnost opskrbe hranom i ishrane u EAC državama partnerima promicanjem dodavanja vrijednosti, povećanjem izlaznih vrijednosti, kvalitete, sigurnosti, integracije tržišta, trgovine, dostupnosti i pristupačnosti;

(d) razviti moderne i konkurentne industrije koje se zasnivaju na poljoprivredi;

(e) promicati održivu upotrebu prirodnih i kulturnih resursa i upravljanje njima razvijanjem tehnologija kojima se poštuje okoliš i koje su održive i kojima se doprinosi povećanju poljoprivredne produktivnosti;

(f) doprinijeti konkurentnosti promicanjem dodavanja vrijednosti diljem lanaca opskrbe kako bi se ostvario pristup tržištu;

(g) povećati prihode proizvođača razvojem stavljanja poljoprivrednih proizvoda s dodanom vrijednošću na tržište;

(h) olakšati prilagodbu poljoprivrednog sektora i ruralnog gospodarstva kako bi se mogli nositi s globalnim gospodarskim promjenama;

(i) mobilizirati i povećati gospodarsku uspješnost malih poljoprivrednika jačanjem sposobnosti organizacija poljoprivrednika;

(j) poboljšati olakšavanje trgovine i tržišta poljoprivrednih proizvoda s ciljem povećanja prihoda od stranih valuta;

(k) poboljšati infrastrukturu u EAC državama partnerima za jačanje proizvodnje, produktivnosti, stavljanja na tržište i distribucije poljoprivrednih proizvodnih sredstava i proizvoda, s posebnim naglaskom na skladištenje, ocjenjivanje, rukovanje, pakiranje i prijevoz.

ČLANAK 59.

Opća načela

1. Stranke prepoznaju važnost poljoprivrede u gospodarstvima EAC država partnera kao glavnog izvora sredstava za život za većinu stanovnika EAC država partnera kao glavnog čimbenika za osiguranje sigurnosti opskrbe hranom i ishrane, kao potencijalnog sektora s visokim rastom i dodane vrijednosti te izvora izvoznih prihoda.

2. S obzirom na višefunkcionalnu ulogu poljoprivrede u gospodarstvu EAC država partnera, stranke su suglasne upotrijebiti sveobuhvatni pristup poljoprivredi kao temelj za održivi razvoj.

3. Stranke su suglasne surađivati na promicanju održivog rasta sektora poljoprivrede uzimajući u obzir njegove raznovrsne karakteristike i raznolikost gospodarskih, društvenih i okolišnih značajki i razvojnih strategija EAC država partnera.

4. Stranke prepoznaju da će dublja integracija u sektoru poljoprivrede diljem EAC država partnera doprinijeti širenju međuregionalnih tržišta i povećati opseg za ulaganja i razvoj privatnog sektora.

5. Stranke prepoznaju važnost podupiranja poljoprivredne proizvodnje, promicanja dodane vrijednosti, trgovine poljoprivrednim proizvodima i inicijativa za razvoj tržišta s pomoću odgovarajućih instrumenata i pružanja odgovarajućeg regulatornog okvira kao odgovora na promijenjene uvjete na tržištu. U tom pogledu stranke su odlučne zajedno raditi kako bi privukle potrebna ulaganja u EAC države partnere.

6. Stranke su suglasne da se prioriteti u području poljoprivrede iz ovog dijela moraju jasno povezati s regionalnim sveobuhvatnim okvirom politike za sigurnost opskrbe hranom i ishrane i smanjenje siromaštva radi osiguranja usklađenosti i smjernica za program regionalnog razvoja.

ČLANAK 60.

Sveobuhvatni dijalog

1. Stranke uspostavljaju sveobuhvatni dijalog između EAC-a i EU-a u području poljoprivrede i politike ruralnog razvoja („poljoprivredni dijalog”) o svim pitanjima obuhvaćenima u ovom dijelu. Poljoprivrednim dijalogom prati se napredak u provedbi ovog dijela i osigurava forum za razmjenu i suradnju u odnosu na domaće poljoprivredne politike stranaka i, posebno, ulogu poljoprivrede u EAC državama partnerima u pogledu povećanja prihoda poljoprivrednih gospodarstava, sigurnosti opskrbe hranom, održive upotrebe resursa, ruralnog razvoja i gospodarskog rasta.

2. Poljoprivredni dijalog odvija se u okviru Odbora viših dužnosnika.

3. Stranke na temelju uzajamnog sporazuma utvrđuju radne postupke i modalitete poljoprivrednog dijaloga.

ČLANAK 61.

Regionalna integracija

Stranke prepoznaju da će se integracijom poljoprivrednog sektora diljem EAC država partnera s pomoću postupnog uklanjanja prepreka i pružanja odgovarajućeg regulatornog i institucijskog okvira doprinijeti produbljivanju regionalnog integracijskog procesa i time doprinijeti širenju regionalnih tržišta, što će povećati mogućnosti za ulaganja i razvoj privatnog sektora.

ČLANAK 62.

Poticajne politike

Stranke prepoznaju važnost donošenja i provedbe politika i institucijskih reformi za omogućivanje i olakšavanje postizanja ciljeva ovog dijela.

ČLANAK 63.

Održivi razvoj poljoprivrede

Stranke surađuju s ciljem postizanja održivog razvoja poljoprivrede s posebnim naglaskom na podupiranje ranjivog ruralnog stanovništva u EAC državama partnerima u svjetlu promjena u svjetskoj proizvodnji i trgovinskim tokovima kao i ukusu i preferencijama potrošača.

ČLANAK 64.

Sigurnost opskrbe hranom i ishrane

1. Stranke su suglasne da će se odredbama ovog Sporazuma EAC državama partnerima omogućiti provedba učinkovitih mjera kako bi se postigla sigurnost oprskrbe hranom i ishrane i održivi gospodarski razvoj te razvila tržišta poljoprivrednih proizvoda u regiji radi osiguranja sigurnosti opskrbe hranom i ishrane.

2. Stranke osiguravaju da djelovanja koja se poduzimaju na temelju ovog dijela budu usmjerena na jačanje sigurnosti opskrbe hranom i ishrane te izbjegavanje donošenja mjera kojima bi se moglo ugroziti postizanje sigurnosti hrane i prehrane na razini kućanstava te na nacionalnoj i regionalnoj razini.

ČLANAK 65.

Upravljanje vrijednosnim lancem

Stranke su suglasne da će izraditi regionalnu strategiju s ciljem jačanja kapaciteta za opskrbu u poljoprivredi, utvrđivanja podsektora u poljoprivredi koji imaju visoku vrijednost i za koje regija ima konkurentnu prednost i ostvarivanja koristi od ulaganja kojima se može olakšati prelazak s usporednih na konkurentne prednosti.

ČLANAK 66.

Sustavi ranog upozoravanja

Stranke prepoznaju potrebu za uspostavom, poboljšanjem i jačanjem informacijskih sustava za sigurnost opskrbe hranom, uključujući nacionalne sustave ranog upozoravanja kao i procjenu ranjivosti i sustave za praćenje, te provedbom djelovanja za jačanje sposobnosti u vezi s postojećim međunarodnim i regionalnim mehanizmima i s pomoću njih.

ČLANAK 67.

Tehnologija

Stranke prepoznaju važnost modernih i održivih poljoprivrednih tehnologija i suglasne su razviti i promicati upotrebu modernih poljoprivrednih tehnologija koje uključuju:

(a) tehnologije za održivo navodnjavanje i gnojenje;

(b) uzgoj tkiva i mikro propagacija;

(d) umjetnu oplodnju;

(e) integrirano upravljanje štetočinama;

(f) pakiranje proizvoda;

(g) postupanje nakon sjetve;

(h) akreditirane laboratorije;

(i) biotehnologiju;

(j) procjenu rizika i upravljanje rizicima .

ČLANAK 68.

Domaće mjere politike

1. Stranke osiguravaju transparentnost u području potpora u poljoprivredi povezanih s trgovinom poljoprivrednim proizvodima. U tu svrhu EU povremeno izvješćuje EAC države partnere u okviru poljoprivrednog dijaloga o pravnoj osnovi, obliku i iznosu takvih potpora. Smatra se da su te informacije dostavljene ako su ih stranke stavile na raspolaganje ili su u njihovo ime stavljene na raspolaganje na javno dostupnim internetskim stranicama.

2 EU ne odobrava EAC državama partnerima izvozne subvencije za sve poljoprivredne proizvode od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Tu zabranu Vijeće SGP-a preispituje nakon 48 mjeseci.

3. Nadalje, Odbor viših dužnosnika razmatra pitanja koja se mogu pojaviti u vezi s pristupom poljoprivrednih proizvoda stranaka tržištu druge stranke. Odbor može davati preporuke Vijeću SGP-a u skladu s člankom 107.

ČLANAK 69.

Proizvodnja i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda

1. Stranke prepoznaju izazove s kojima se suočavaju EAC države partneri zbog njihove ovisnosti o izvozu primarnih poljoprivrednih proizvoda koji su podložni velikoj promjenjivosti cijena i pogoršanju trgovinskih uvjeta, za prihode u stranim valutama.

2. Stranke su stoga suglasne:

(a) jačati javno-privatna partnerstva u ulaganjima za proizvodnju, preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda;

(b) surađivati u razvoju sposobnosti za pristup nišnim tržištima i olakšavanje usklađenosti sa standardima za robu radi zadovoljavanja takvih tržišnih zahtjeva;

(d) povećati prihode proizvođača razvojem stavljanja poljoprivrednih proizvoda s dodanom vrijednošću na tržište.

ČLANAK 70.

Praćenje

Stranke su suglasne da Vijeće SGP-a preispituje i prati provedbu njihovih obveza u okviru ovog Sporazumom. Vijeće SGP-a osigurava učinkoviti nadzor usklađenosti s obvezama osiguravanjem transparentnosti i strankama daje mogućnost za ocjenjivanje doprinosa tih obveza njihovom dugoročnom cilju uspostave pravednog i tržišno orijentiranog sustava trgovine poljoprivrednim proizvodima.

ČLANAK 71.

Zemlje neto uvoznice hrane

1. Stranke prepoznaju važnost suočavanja se zabrinutošću EAC država partnera koje su neto uvoznice hrane. Stoga je cilj ovog članka pružiti pomoć državama koje su neto uvoznice hrane da razviju programe za osiguranje sigurnosti opskrbe hranom.

2. Stranke su suglasne:

(a) odgovoriti na ograničenja za proizvodnju, skladištenje i distribuciju hrane u regiji EAC- a;

(b) osigurati pomoć u hrani iz EAC država partnera i drugih afričkih regionalnih gospodarskih zajednica;

3. Stranke su suglasne održavati odgovarajuću razinu pomoći u hrani uzimajući u obzir interese primatelja pomoći u hrani i osigurati da se mjerama navedenima u stavku 2. nenamjerno ne ometa pružanje pomoći u hrani koja se pruža radi rješavanja hitnih situacija.

4. Stranke osiguravaju da se pomoć u hrani pruža u potpunom skladu s mjerama čiji je cilj spriječiti komercijalno preusmjeravanje, što uključuje:

(a) osiguravanje da se sve transakcije pomoći u hrani temelje na potrebama i da se u potpunosti pružaju bez naknade;

(b) izbjegavanje izravnog ili neizravnog povezivanja pomoći u hrani s komercijalnim izvozom poljoprivrednih proizvoda ili drugih roba i usluga.

ČLANAK 72.

Važnost određenih sektora

1. Stranke prepoznaju da:

(a) je pružanje odgovarajućeg pristupa hrani, čistoj i sigurnoj pitkoj vodi, zdravstvenim ustanovama, obrazovnim prilikama, smještaju, sudjelovanju u zajednici i socijalnoj integraciji važno za sigurnost sredstava za život ruralnog stanovništva;

(b) razvoj poljoprivredne infrastrukture, uključujući proizvodnju, preradu, stavljanje na tržište i distribuciju, ima ključnu ulogu u socioekonomskom ruralnom razvoju i regionalnoj integraciji EAC država partnera;

(c) su usluge tehničke potpore kao što je istraživanje u poljoprivredi, širenje i osposobljavanje za savjetodavne službe važne za povećanje produktivnosti u poljoprivredi;

(d) je olakšavanje financiranja u poljoprivredi važna mjera za preoblikovanje poljoprivrednog sektora u EAC državama partnerima. Financiranje je potrebno za razvoj poljoprivredne tehnologije, poljoprivredne kredite i osiguranje, razvoj infrastrukture i tržišta kao i osposobljavanje poljoprivrednika; i

(e) je održivi ruralni razvoj važan za poboljšanje životnog standarda ruralnog stanovništva EAC država partnera.

2. Stranke su suglasne surađivati u područjima sigurnosti sredstava za život, poljoprivredne infrastrukture, usluga tehničke potpore, usluga financiranja u poljoprivredi i ruralnog razvoja kako je predviđeno u dijelu V. glavi II.

ČLANAK 73.

Razmjena informacija i savjetovanje

1. Stranke su suglasne razmjenjivati iskustva i informacije o najboljim praksama i savjetovati se o svim pitanjima u nastojanju da ostvare ciljeve iz ovog dijela.

2. Stranke su suglasne:

(a) razmjenjivati informacije o poljoprivrednoj proizvodnji, potrošnji poljoprivrednih proizvoda i trgovini njima i o promjenama na njihovim tržištima poljoprivrednih proizvoda;

(b) razmjenjivati informacije o prilikama za ulaganja i poticajima koji su dostupni u poljoprivrednom sektoru, uključujući aktivnosti malog opsega;

(d) raspravljati o politici i institucijskim promjenama koje su potrebne za podupiranje preoblikovanja poljoprivrednog sektora kao i za oblikovanje i provedbu poljoprivrednih politika u području poljoprivrede i ruralnog razvoja kada nastoje ostvariti regionalnu integraciju;

(e) razmjenjivati informacije o novim i primjerenim tehnologijama kao i o politikama i mjerama povezanima s kvalitetom poljoprivrednih proizvoda.

ČLANAK 74.

Oznake zemljopisnog podrijetla

1. Stranke prepoznaju važnost oznaka zemljopisnog podrijetla za održivu poljoprivredu i ruralni razvoj.

2. Stranke su suglasne surađivati pri utvrđivanju, priznavanju i registraciji proizvoda koji bi se mogli zaštiti oznakom zemljopisnog podrijetla i svakom drugom mjerom čiji je cilj postići zaštitu tako utvrđenih proizvoda.

DIO V.

GOSPODARSKA I RAZVOJNA SURADNJA

ČLANAK 75.

Opće odredbe

1. U skladu s člancima 34. i 35. Sporazuma o partnerstvu između AKP-a i EU-a potpisanog u Cotonouu 23. lipnja 2000., kako je do danas revidiran, stranke ponovno potvrđuju da je razvojna suradnja ključan element njihova partnerstva i bitan čimbenik za postizanje ciljeva ovog Sporazuma.

2. Stranke su suglasne rješavati razvojne potrebe EAC država partnera povećanjem kapaciteta proizvodnje i ponude, poticanjem strukturne transformacije i konkurentnosti njihovih gospodarstava, jačanjem njihove gospodarske diversifikacije i povećanjem dodane vrijednosti s ciljem promicanja održivog razvoja i podupiranja regionalne integracije.

3. Stranke se obvezuju surađivati s ciljem olakšavanja provedbe ovog Sporazuma i podupiranja regionalne integracije i razvojnih strategija. Stranke su suglasne da će se suradnja temeljiti na dijelu o gospodarskoj i razvojnoj suradnji te na Programu razvoja uz SGP kao i na regionalnim i nacionalnim razvojnim strategijama EAC država partnera. Program i odgovarajuće osnovne referentne vrijednosti, pokazatelji i ciljevi u kojima su odražene potrebe koje su utvrdile EAC države partneri u trenutku potpisivanja priloženi su ovom Sporazumu kao Prilog III.(a) i Prilog III.(b). Oni se revidiraju svakih pet (5) godina. Suradnja se ostvaruje u obliku financijske i nefinancijske potpore EAC državama partnerima.

4. U tom pogledu, financiranje koje se odnosi na razvojnu suradnju između EAC država partnera i EU-a s ciljem provedbe ovog Sporazuma provodi se u okviru pravila i relevantnih postupaka predviđenih Sporazumom iz Cotonoua, posebno postupaka programiranja Europskog razvojnog fonda, te u okviru relevantnih naknadnih instrumenata koji se financiraju iz Općeg proračuna EU-a. U tom kontekstu, uzimajući u obzir nove izazove koji proizlaze iz pojačane regionalne integracije i tržišnog natjecanja na globalnim tržištima, stranke su suglasne da je jedan od prioriteta podupiranje provedbe ovog Sporazuma. Stranke su suglasne da se financijski instrumenti predviđeni u Sporazumu iz Cotonoua mobiliziraju na takav način da se u najvećoj mogućoj mjeri ostvare očekivane koristi ovog Sporazuma.

5. Za potrebe provedbe ovog Sporazuma stranke se zajednički i pojedinačno obvezuju mobilizirati resurse uz pomoć smjernica predviđenih posebnim odredbama glave X. o mobilizaciji resursa.

6. U skladu s Pariškom deklaracijom o učinkovitosti pomoći koja je donesena 2005., stranke su suglasne upotrebljavati i podržavati, prema potrebi, mehanizme, sredstva ili instrumente provedbe u nacionalnom i/ili regionalnom vlasništvu za usmjeravanje i koordiniranje resursa za provedbu ovog Sporazuma.

ČLANAK 76.

Ciljevi Gospodarska i razvojna suradnja usmjerena je na sljedeće:

(a) jačanje konkurentnosti gospodarstava EAC država partnera;

(b) izgradnju kapaciteta za ponudu i omogućivanje nesmetane provedbe ovog Sporazuma;

(c) preoblikovanje strukture gospodarstava EAC država partnera uspostavom snažne, konkurentne i diversificirane gospodarske osnove jačanjem proizvodnje, distribucije, prijevoza i stavljanja na tržište;

(d) razvoj trgovinske sposobnosti kao i kapaciteta za privlačenje ulaganja;

(e) jačanje trgovine, politika ulaganja i propisa; i

(f) produbljivanje regionalnih integracija.

ČLANAK 77.

Područja suradnje Gospodarska i razvojna suradnja uključuje sljedeća područja:

(a) infrastruktura;

(b) poljoprivreda i stočarstvo;

(d) ribarstvo;

(e) voda i okoliš;

(f) pitanja pristupa tržištu, uključujući:

i. SPS;

ii. TBT; i

iii. carine i olakšavanje trgovine u EAC državama partnerima;

(g) mjere prilagodbe iz SGP-a; i

(h) mobilizaciju resursa.

GLAVA I. INFRASTRUKTURA

ČLANAK 78.

Područje primjene i ciljevi

1. Suradnja u području razvoja fizičke infrastrukture uključuje posebno promet, energetiku, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.

2. Ciljevi u ovom području jesu sljedeći:

(a) jačanje konkurentnosti EAC država partnera;

(b) rješavanje prepreka na strani ponude na institucijskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini; i

ČLANAK 79.

Promet

1. Suradnja u području prometa uključuje cestovni, željeznički, zračni i vodeni prijevoz.

2. Ciljevi u ovom području jesu sljedeći:

(a) poboljšati nacionalnu i regionalnu povezanost radi produbljenja regionalne gospodarske integracije;

(b) razviti, restrukturirati, sanirati, nadograditi i modernizirati trajne i učinkovite prometne sustave EAC država partnera;

(d) osigurati bolji pristup tržištima poboljšanim cestovnim, zračnim, pomorskim, željezničkim prijevozom i prijevozom unutarnjim plovnim putovima.

3. Podložno odredbama članka 75., stranke su suglasne surađivati u sljedećim područjima:

(a) upravljanje prometnim sustavima;

(b) unaprjeđenje, razvoj i modernizacija infrastrukture na svim razinama, uključujući razvoj međumodalnih infrastrukturnih mreža;

(c) jačanje institucijskih, tehničkih i administrativnih sposobnosti EAC država partnera u području normi, osiguranja kvalitete, mjeriteljstva i usluga ocjenjivanja sukladnosti;

(d) razvoj i prijenos tehnologije, inovacije, razmjena informacija i umrežavanje te stavljanje na tržište;

(e) poticanje partnerstava, veza i zajedničkih pothvata među gospodarskim subjektima;

(f) poboljšanje sigurnosti i pouzdanosti sektora prometa, uključujući prognoze vremena, upravljanje opasnom robom i reakcije u hitnim situacijama;

(g) razvoj regionalnih prometnih politika i regulatornih okvira.

ČLANAK 80.

Energetika

1. Suradnja u sektoru energetike uključuje sudjelovanje javnog i privatnog sektora u proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije te prekograničnoj trgovini energijom.

2. Ciljevi u ovom području jesu sljedeći:

(a) razviti, povećati i proširiti kapacitete regije za proizvodnju energije;

(b) povećati broj alternativnih izvora energije;

(d) razviti, povećati i proširiti distribuciju i prijenos;

(e) poboljšati pristup EAC država partnera modernim, učinkovitim, pouzdanim, diversificiranim, održivim i obnovljivim izvorima čiste energije po konkurentnim cijenama;

(f) povećati kapacitete za proizvodnju i distribuciju energije i upravljanje njome na nacionalnoj i regionalnoj razini;

(g) promicati međupovezanost energetskih mreža kako unutar tako i izvan EAC država partnera s ciljem postizanja maksimalne iskorištenosti energije; i

(h) podupirati stvaranje poticajnog okruženja za privlačenje ulaganja u tom sektoru.

3. Podložno odredbama članka 75., stranke su suglasne surađivati u sljedećim područjima:

(a) proizvodni, prijenosni i distribucijski kapacitet postojećih izvora energije, posebno hidroenergije, nafte i biomase;

(b) diversifikacija energetske mješavine radi uključivanja drugih mogućih izvora energije koji su društveno i okolišno prihvatljivi i kojima se smanjuje ovisnost o nafti;

(d) razvoj odgovarajućih regulatornih reformi i reformi politike u području energetike, uključujući komercijalizaciju i privatizaciju;

(e) regionalna i međuregionalna međupovezanost i suradnja u području proizvodnje i distribucije energije;

(f) jačanje sposobnosti u području ljudskih resursa, poboljšanje upravljanja, standarda usluga i institucijskih struktura;

(g) razvoj i prijenos tehnologije, istraživanje i razvoj, inovacije, razmjena informacija, razvoj baza podataka i mreža;

(h) partnerstva, veze i zajednički pothvati.

ČLANAK 81.

Informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT)

1. Suradnja u sektoru IKT-a uključuje sljedeće: razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije, konkurentnost, inovacije kao i nesmetani prelazak na informacijsko društvo.

2. Ciljevi u ovom području jesu sljedeći:

(a) razvoj sektora IKT-a;

(b) jačanje doprinosa IKT-a u olakšavanju trgovine s pomoću e-usluga, e-trgovine, e- uprave, e-zdravstva, sigurnih transakcija i drugih socioekonomskih sektora.

3. Podložno odredbama članka 75., stranke su suglasne surađivati u sljedećim područjima:

(a) povezanost IKT-a i troškovna učinkovitost na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini;

(b) širenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(d) razvoj, prijenos i primjena tehnologije, istraživanje i razvoj, inovacije, razmjena informacija i informacijske mreže te stavljanje na tržište;

(e) jačanje sposobnosti u području ljudskih resursa, poboljšanje standarda usluga i institucijskih struktura;

(f) partnerstva, veze i zajednički pothvati među gospodarskim subjektima;

(g) promicanje i potpora za razvoj nišnih tržišta za usluge koje se temelje na IKT-a.

GLAVA II. POLJOPRIVREDA

ČLANAK 82.

Područje primjene i ciljevi

1. Suradnja u okviru ove glave primjenjuje se na ratarstvo i stočarstvo, uključujući korisne insekte.

2. Stranke su suglasne da je glavni cilj ove glave održivi poljoprivredni razvoj koji uključuje, ali nije ograničen na, sigurnost opskrbe hranom i sredstava za život, ruralni razvoj i smanjenje siromaštva u EAC državama partnerima.

3. Ostali ciljevi ove glave utvrđeni su u dijelu IV. članku 58.

ČLANAK 83.

Područja suradnje

1. Stranke potvrđuju važnost poljoprivrednog sektora za gospodarstva EAC država partnera i suglasne su surađivati u promicanju njegove preobrazbe s ciljem povećanja konkurentnosti, osiguranja sigurnosti opskrbe hrane i ishrane, ruralnog razvoja i olakšavanja prilagodbe poljoprivrede i ruralnog gospodarstva kako bi se uzeli u obzir učinci provedbe ovog Sporazuma s posebnim naglaskom na male poljoprivrednike.

2. Stranke su suglasne surađivati u sljedećim područjima:

(a) Regionalna integracija

Poboljšanje pristupa poljoprivrednih proizvoda regionalnim i međunarodnim tržištima uključujući razvoj tržišnih sustava i strategija za razvoj tržišta;

(b) Poticajne politike

i. razvoj nacionalnih i regionalnih poljoprivrednih politika, pravnih i regulatornih okvira, izgradnja potrebnih kapaciteta i potpora institucijskom razvoju;

ii. izgradnja kapaciteta u EAC državama partnerima kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti povećanih prilika za trgovinu i u najvećoj mogućoj mjeri iskoristile koristi reformi trgovine.

i. poduzimanje zajedničkih aktivnosti na regionalnoj osnovi, uključujući proizvodnju gnojiva, sjemena, razvoj stoke i kontrola bolesti bilja i životinja;

ii. promicanje i jačanje prerade, stavljanja na tržište, distribucije i prijevoza (PMDT) te postupanja s poljoprivrednim proizvodima;

iii. jačanje sposobnosti radi usklađivanja s međunarodnim standardima koji se odnose na poljoprivrednu proizvodnju, pakiranje i mjere SPS-a.

(d) Poljoprivredna infrastruktura

i. razvoj pomoćne poljoprivredne infrastrukture, uključujući održive sustave za navodnjavanje, zahvaćanje i skladištenje vode te upravljanje vodom, stavljanje na tržište i razvrstavanje;

ii. razvoj infrastrukture za istraživanje i osposobljavanje, skladišnih objekata, dolaznih cesta i cesta za pristup zajednici;

iii. razvoj infrastrukture za preradu poljoprivrednih proizvoda;

iv. uspostava centra za agrometeorologiju u EAC državama partnerima;

v. razvoj moderne tržišne infrastrukture za širenje domaćeg i regionalnih tržišta.

(e) Sigurnost opskrbe hranom i ishrane

i. jačanje sposobnosti ruralnih i gradskih zajednica za poticanje poboljšanog osiguravanja sredstava za život, iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj;

ii. diversifikacija poljoprivredne proizvodnje i razvoja proizvoda kojima se zadovoljavaju potrebe za sigurnošću opskrbe hranom i ishrane u EAC državama partnerima;

iii. osmišljavanje i provedba programa koji doprinose povećanju proizvodnje i produktivnosti u poljoprivrednom sektoru s posebnim naglaskom na male poljoprivrednike;

iv. razvoj kapaciteta za zadovoljavanje sigurnosti opskrbe hranom na nacionalnoj i regionalnoj razini; i

v. izrada i provedba programa socijalne prilagodbe u regijama pogođenima prirodnim katastrofama.

(f) Upravljanje vrijednosnim lancem

i. promicanje upotrebe održivih poljoprivrednih tehnologija i ponude potrebnih poljoprivrednih proizvodnih sredstava;

ii. jačanje proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti poljoprivrednog sektora promicanjem industrija koje se temelje na poljoprivredi;

iii. jačanje dodavanja vrijednosti u cijelom opskrbnom lancu poljoprivrednih proizvoda s ciljem ispunjivanja zahtjeva nacionalnih, regionalnih i međunarodnih tržišta; i

iv. promicanje razvoja aktivnosti u područjima prerade, stavljanja na tržište, distribucije i prijevoza poljoprivrednih proizvoda.

(g) Sustavi ranog upozoravanja

i. jačanje sposobnosti u vezi s pravodobnom procjenom informacija o vjerojatnim učincima neizbježnih katastrofa i njihovo širenje kako bi se mogle poduzeti mjere za nepredviđene okolnosti i reagirati na vrijeme;

ii. razvoj nacionalnih i regionalnih informacijskih sustava i upravljanje njima;

iii. razvoj, jačanje i povezivanje sustava ranog upozoravanja i planova za nepredviđene okolnosti i strategija za upravljanje odgovorima na katastrofe na nacionalnoj i regionalnoj razini; i

iv. podupiranje mogućnosti prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena u EAC državama partnerima.

(h) Proizvodnja i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda

i. razvoj sposobnosti za pristup nišnim tržištima i olakšavanje usklađenosti sa standardima za robu s ciljem zadovoljavanja takvih tržišnih zahtjeva;

ii. diversifikacija poljoprivredne proizvodnje i proizvoda za izvoz u EAC državama partnerima;

iii. razvoj moderne tržišne infrastrukture za širenje domaćih i regionalnih tržišta; i

iv. razvoj programa za pakiranje i označivanje proizvoda kojima se omogućuje proizvođačima iz EAC država partnera da postignu visoke cijene za izvoz robe.

(i) Ruralni razvoj

i. jačanje sposobnosti skupina poljoprivrednika u cijelom poljoprivrednom vrijednosnom lancu;

ii. unaprjeđenje sredstava za prijevoz, komunikaciju i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvodnih sredstava i gotovih proizvoda;

iii. rješavanje društvenih i kulturoloških prepreka kao što su jezične razlike, razine pismenosti, spolna diskriminacija i zdravlje zajednice koje utječu na prirodu poljoprivrednih sustava;

iv. poboljšanje pristupa poljoprivrednika kreditnim uslugama i upravljanju prirodnim i kulturnim resursima; i

v. razvoj relevantnih mjera politike za podupiranje pravodobne dostupnosti odgovarajućih poljoprivrednih proizvodnih sredstava malim poljoprivrednicima.

(j) Zemlje neto uvoznice hrane

Rješavanje ograničenja u proizvodnji, skladištenju i distribuciji hrane u EAC državama partnerima.

(k) Sigurnost sredstava za život

i. jačanje sposobnosti za razvoj socijalnih usluga za stanovništvo u ruralnim područjima i predgrađima;

ii. povećanje ukupnih prihoda kućanstava od poljoprivredne proizvodnje diversifikacijom, dodavanjem vrijednosti, zapošljavanjem izvan poljoprivrednih gospodarstava i usvajanjem novih održivih poljoprivrednih tehnologija, među ostalim, u EAC državama partnerima;

iii. povećanje produktivnosti poljoprivrednog sektora u EAC državama partnerima; i

iv. povećanje upotrebe održivih poljoprivrednih tehnologija.

(l) Usluge tehničke potpore

EU se obvezuje osigurati odgovarajuće resurse i tehničku pomoć za jačanje sposobnosti u EAC državama partnerima na predvidljiv i održiv način u sljedećim područjima:

i. jačanje inovacija i prijenosa tehnologije, znanja, istraživanja i razvoja;

ii. razvoj i povećanje upotrebe mehanizacije u poljoprivrednom sektoru EAC država partnera;

iii. uspostava postrojenja za poljoprivredna proizvodna sredstva i distribucijskih sustava u EAC državama partnerima;

iv. promicanje i jačanje ulaganja u istraživanje u poljoprivredi, usluga proširenja, osposobljavanja i veza između istraživanja – proširenja i poljoprivrednika;

v. uspostava i jačanje regionalnih centara izvrsnosti, uključujući centar za agrometeorologiju, biotehnologiju, analitičke i dijagnostičke laboratorije za usjeve, stoku i tla; i

vi. poboljšanje pristupa uslugama u proizvodnji bilja i životinja, među ostalim i uslugama uzgoja stoke, veterinarskim uslugama i uslugama zaštite bilja.

(m) Usluge financiranja u poljoprivredi

i. jačanje ruralnih financijskih usluga za male proizvođače, prerađivače i trgovce;

ii. razvoj mehanizama u regionalnom vlasništvu ili fonda za poljoprivredni i ruralnih razvoj;

iii. razvoj institucija za mikrofinanciranje u poljoprivredi i sustava osiguranja;

iv. olakšavanje pristupa kreditima banaka i drugih financijskih institucija za prerađivače poljoprivrednih proizvoda, trgovce i poljoprivrednike; i

v. podupiranje financijskih institucija EAC država partnera koje pružaju usluge sektoru poljoprivrede i privatnom sektoru olakšavaju pristup tržištima kapitala za prikupljanje kratkoročnog i dugoročnog kapitala.

(n) Oznake zemljopisnog podrijetla

i. razvoj politika i pravnih okvira o oznakama zemljopisnog podrijetla;

ii. utvrđivanje propisa o oznakama zemljopisnog podrijetla;

iii. izrada kodeksa postupanja za definiranje proizvoda u odnosu na njihovo podrijetlo;

iv. olakšavanje lokalnim organizacijama i institucijama koordiniranja lokalnih dionika u područjima oznaka zemljopisnog podrijetla i sukladnosti proizvoda;

v. jačanje sposobnosti za utvrđivanje, registraciju, stavljanje na tržište, sljedivost i sukladnost oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda; i

vi. razvoj bilo kojeg drugog područja suradnje u okviru ovog naslova koje bi moglo nastati u budućnosti.

GLAVA III.

RAZVOJ PRIVATNOG SEKTORA

ČLANAK 84.

Područje primjene i ciljevi

1. Suradnja u području razvoja privatnog sektora uključuje promicanje ulaganja i razvoj poduzetništva.

2. Ciljevi ove glave jesu sljedeći:

(a) stvaranje poticajnog okruženja za promicanje ulaganja i privatnih poduzeća, uključujući razvoj novih industrija, izravna strana ulaganja (FDI) i prijenos tehnologije;

(b) jačanje kapaciteta za ponudu, konkurentnost i dodavanje vrijednosti;

(c) unaprjeđenje pristupa sredstvima za ulaganja iz financijskih institucija EU-a, kao što je Europska investicijska banka;

(d) jačanje sposobnosti i pružanje institucijske potpore institucijama za razvoj privatnog sektora, kao što su agencije za promicanje ulaganja, tijela koja osiguravaju financiranje, gospodarske komore, udruge, kontaktne točke i institucije za olakšavanje trgovine;

Document Metadata

Table of Contents

ODLUKU

Document Metadata