PRIJEDLOG AMANDMANA

PRIJEDLOG AMANDMANA

NA RJEŠENJA SADRŽANA U PRIJEDLOGU NOVOG ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BIH

***

AMANDMAN I

Čl.16 stav (1) glasi:

(1)“Ako ugovorni organ podijeli predmet nabavke na lotove, onda svi lotovi moraju biti naznačeni u tenderskoj dokumentaciji na način da se ponuđačima može omogućiti da dostave ponude za jedan lot ili više lotova ili sve lotove.“

U članu 16 stav(1),iza riječi, „ponuđačima“, brišu se riječi „može omogućiti“ i dodaje se riječ „omogućuje“, ostali dio teksta se ne mijenja, pa xx xxxx (1) glasiti:

(1)Ako ugovorni organ podijeli predmet nabavke na lotove, onda svi lotovi moraju biti naznačeni u tenderskoj dokumentaciji na način da se ponuđačima omogućuje da dostave ponude za jedan lot ili više lotova ili sve lotove.

Obrazloženje:

Prijedlogom ZJN BiH se vrši direktna diskriminacija ponuđača, jer se ne omogućuje svima i pod jednakim uslovima učešće u nabavkama za sve lotove.

Novopredloženo rešenje u potpunosti odražava princip pravedne i aktivne konkurencije, jednakog tretmana i nediskriminacije ponuđača, jer se njime u praktičnom smislu omogućava uspješno tržišno natjecanje. Intencija amadmanskog rješenja je da se omogući svim ponuđačima da ostvare učešće u predmetnoj nabavci u svim lotovima, što bi moralo biti od interesa i za xxx ugovorni organ, jer se time stvara mogućnost za dobijanje raznovrsnijih ponuda, a time i bolji kvalitet ponuđenog za istu cijenu.

Pogledati i amandman IX sa obrazloženjem, za dodatnu argumentaciju.

AMANDMAN II

Čl.17 stav (2) glasi:

(2) „Ugovorni organ xxxx objaviti plan nabavki čija vrijednost xx xxxx od vrijednosti utvrđenih u članu 14. stav (1) ovog zakona na svojoj web stranici, i to najkasnije u roku od 60 xxxx od xxxx usvajanja budžeta odnosno finansijskog plana.“

U čl.17 stav (2) mijenja se i glasi:

(2)„Ugovorni organ obavezno objavljuje na Portalu javnih nabavki kompletan godišnji plan nabavki sa svim predmetnim nabavkama, izuzev direktnih sporazuma, i to najkasnije u roku od 30 xxxx od xxxx usvajanja budžeta odnosno finansijskog plana. Ugovorni organ donosi godišnji plan nabavki koji sadrži sljedeće elemente:

a redni broj javne nabavke;

b predmet javne nabavke;

c iznos planiranih sredstava za javnu nabavku;

d finansijski izvor sredstava;

e procijenjenu vrijednost javne nabavke, na godišnjem nivou i ukupno;

f vrstu postupka javne nabavke;

g okvirni datum pokretanja postupka; h okvirni datum zaključenja ugovora; i okvirni datum realizacije ugovora.“

U čl. 17 se dodaju i novi stavovi (3), (4), (5), (6), (7), (8), (9) xxxx xxxxx:

(3)“Ugovorni organ u planu nabavki navodi da li će i koje postupke provoditi sa drugim ugovornim organima.

(4) U planu nabavke potrebno je navesti razloge i opravdanost svake predmetne nabavke i način na koji je utvrđena procijenjena vrijednost javne nabavke, kao i izuzeće od primjene ovog zakona.

(5) Agencija bliže uređuje formu i sadržaj plana nabavke, kao i izvještaja o izvršenju plana nabavki, podzakonskim aktom.

(6) Ugovorni organ može izmjeniti plan nabavke, uz obrazloženje koje objavljuje na Portalu javnih nabavki.

(7) Sredstva planirana za određenu javnu nabavku ne mogu se povećati za više od 10%, osim u nepredvidivim i hitnim slučajevima.

(8) Plan nabavki ugovorni organ dostavlja Agenciji u roku od deset xxxx od xxxx donošenja i objavljuje ga na Portalu javnih nabavki.

(9) Ugovorni organ xx xxxxx da do 01. 03. tekuće godine izradi izvještaj o izvršenju plana nabavki za prethodnu godinu, koji dostavlja Agenciji.

Postojeći stavovi pomjeraju se za jedno mjesto naprijed. Obrazloženje:

U svim ZJN regiona i država EU, godišnji planovi nabavki su obavezni i sadrže xxxx navedene ključne parametre, jasno i precizno razrađene.

Dosadašnja desetogodišnja praksa neobaveznosti donošenja godišnjih planova nabavki i nerazrađenost konkretnih parametara xxxxx xx za posljedicu “ad hoc” provođenje predmetnih nabavki, sa uglavnom netransparentnim vrstama postupaka koji najčešće nisu bili primjereni predmetnoj nabavci. Konkretno, u 2012. godini putem pregovaračkih postupaka bez objave, zaključeni su ugovori u vrijednosti 49% od ukupnih sredstava predviđenih za javne nabavke u BiH. Nepraktikovanje utvrđivanja vrsta postupaka predmetnih nabavki, primjerenih

visinama novčanih sredstava predviđenih za provođenje istih, kao i rokovima njihovog oglašavanja, odnosno provođenja, zaključivanja i realizacije potpisanih ugovora, presudno je uticalo da su u mnogim ugovornim organima pristupali provođenju predmetnih nabavki netransparentnim postupcima.

Istraživanja U.G. Tender ukazuju da neutvrđivanje realno planiranog iznosa sredstava za provođenje predmetnih nabavki dovodi ugovorne organe u situaciju da ne mogu uspješno izvršavati obaveze u više od 90% potpisanih ugovora po pitanju rokova plaćanja. Takođe, od 20% do 50% planiranih sredstava ostaje nerealizirano, što je xxx štetnija pojava po javna sredstva.

Napominjemo, da je prema ZJN Republike Hrvatske ugovornom organu predviđena kazna u novčanom iznosu od 12.000,00 KM do 260.000,00 KM, ukoliko se godišnji plan nabavki ne objavi na Portalu javnih nabavki, kao i za provođenje predmetne nabavke koja nije sadržana u godišnjem planu, ili ukoliko se ne xxxxxx posebna odluka o nužnosti provođenja dodatne predmetne nabavke. Takođe, prema ZJN-u Republike Slovenije propisana xx xxxxx od 10.000,00 KM do čak 700.000,00 KM, ukoliko ugovorni organ: dodijeli ugovor bez procedure i van plana javnih nabavki, ne ispoštuje rokove za objavu, definiše nezakonite kriterijume, umanjuje vrijednosti zbog izbjegavanja postupaka, sklopi ugovor različit od predloženih u tenderskoj dokumentaciji, ili pak zaključi ugovor sa ponuđačem koji ima negativne reference. Očito, najdrastičnije kazne u zakonima susjednih zemalja odnose se upravo na nerazrađivanje elemenata godišnjeg plana nabavki i njihovo nedosljedno provođenje, na čemu se nažalost u Prijedlogu novog ZJN-a uopšte ne insistira, uprkos tome što je u pitanju postavljanje ključnog osnova za moguće uspješno provođenje javnih nabavki.

AMANDMAN III

Čl. 18 stav (1) istav (2) xxxxx:

(1)„Ugovorni organ pokreće postupak javne nabavke donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koja obavezno sadrži:

a) zakonski osnov za provođenje postupka javne nabavke,

b) predmet javne nabavke,

c) procijenjenu vrijednost javne nabavke,

d) podatke o izvoru – načinu finansiranja,

e) vrstu postupka javne nabavke.“

(2)„U slučaju izuzeća od primjene iz člana 10. ovog zakona ili za dodjelu ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II Dio B, ugovorni organ xxxxx xx donijeti odluku koja, pored zakonskog osnova za izuzeće od primjene

ovog zakona, sadrži osnovne elemente iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana.“

Čl.18 stav (1), briše se.

U stavu (2) iza riječi „stava (1)“, brišu se slova „b)“,“c)“,“d)“ i dodaju xx xxxxx

„d)“, „e)“ i „f)“ iz novo predloženog stava (1).

U čl. 18 dodaju se novi stavovi, stav (1), (2),(3),(4),(5) xxxx xxxxx:

(1)“Ugovorni organ može započeti postupak javne nabavke ako je nabavka predviđena u godišnjem planu nabavki, i to donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obavezno sadrži:

a) naziv i adresu ugovornog organa;

b) redni broj javne nabavke za tekuću godinu;

c) zakonski osnov za provođenje postupka javne nabavke;

d) predmet javne nabavke;

e) procijenjenu vrijednost javne nabavke;

f) podatke o izvoru – načinu finansiranja;

g) vrstu postupka javne nabavke;

h) okvirne datume u xxxxxx xx se sprovesti pojedinačne faze postupka javne nabavke.

(2) U slučaju primjene pregovaračkog postupka bez objave, odluka sadrži i osnovne podatke o kandidatima xxxxxx xx ugovorni organ uputiti poziv za podnošenje ponude i razloge za upućivanje poziva xxx kandidatima.

(3) U slučaju nastanka nepredvidivog događaja i krajnje hitnosti, ugovorni organ može donijeti posebnu odluku o pokretanju potupka javne nabavke uz obaveznu objavu na web stranici ugovornog organa.

(4) Ako se ugovor dodjeljuje na period duži od jedne godine, obaveze koje dospijevaju u narednim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predviđenim propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta ili finansijskog plana za svaku godinu posebno.

Postojeći stavovi se pomjeraju za jedno mjesto naprijed. Obrazloženje :

Ovim čl. 18 se samo detaljnije razrađuje čl. 17, tako da se obrazloženje iz prethodnog amandmana na čl.17 u cijelosti odnosi i na čl.18.

AMANDMAN IV

Čl. 28 stav (2) glasi:

(1)„Ugovorni organ objavljuje na svojoj web stranici informacije o pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci koji

namjerava provoditi, na način da će tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom za sve zainteresovane kandidate/ponuđače.“

U čl.28 stavu (2) iza riječi „stranici“ dodaju se riječi„i Portalu javnih nabavki“,

ostali dio teksta se ne mijenja, tako da konačno glasi:

(2)„Ugovorni organ objavljuje na svojoj web stranici i Portalu javnih nabavki informacije o pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci koji namjerava provoditi, na način da će tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom za sve zainteresovane kandidate/ponuđače.“

Obrazloženje:

Smatramo da je povećanje transparentnosti sistema javnih nabavki u BiH, kao jednog od opštih načela ZJN BiH, neophodno. Obzirom da formulacija iz Prijedloga ZJN BiH ne predviđa objavljivanja godišnjeg plana nabavki na Portalu javnih nabavki, to će neminovno uticati i na odsustvo konkurentnosti, jer nijedan ponuđač sigurno nije u mogućnosti da prati web stranice preko 3035 ugovornih organa, koliko ih je u BiH. U skladu sa rješenjima iz zemalja regije, smatramo veoma bitnim uvesti obavezu ugovornom organu na objavljivanje i na Portalu javnih nabavki.

AMANDMAN V

Čl.28 stav (7) glasi:

(7) „Ugovorni organ može nakon izbora ponude objaviti dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti u kojem obrazlaže ispunjenje uslova utvrđenih ovim zakonom koji opravdavaju primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i izražava svoju namjeru o zaključenju ugovora s najuspješnijim ponuđačem. Ako objavi dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti, ugovorni organ ne može potpisati ugovor o javnoj nabavci u roku 15 xxxx od xxxx objave obavještenja.”

Čl. 28, stav (7), briše se.

Čl. 28, novi stav (5) glasi:

(5)“Ugovor o javnoj nabavci roba, usluga i radova može se zaključiti provođenjem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, nakon što ugovorni organ, na osnovu pisanog zahtjeva Agenciji u kome navodi razloge za primjenu tog postupka i osnovne podatke o dobavljaču, od iste dobije pisanu saglasnost.“

Postojeći Stavovi pomjeraju se za jedno mjesto naprijed. Obrazloženje:

Način na koji se pokušava obrazložiti transparentnost u provođenju pregovaračkog postupka bez objave obavještenja je krajnje apsurdna, jer gotovo da ne postoji vjerovatnoća da će ugovorni organ, nakon tajno provedenog postupka, „ex ante” bilo koga obavještavati, dovodeći čak u pitanje mogućnost potpisivanja ugovora u roku od 15 xxxx.

Jedino pravilno rješenje za transparentnost opravdanog provođenja pregovaračkog postupka bez objave je ukoliko ugovorni organ zatraži pismenu saglasnost od Agencije za javne nabavke za provođenje konkretne predmetne nabavke pregovaračkim postupkom bez objave, obrazlažući to relevantnim dokazima o opravdanim razlozima za provođenje tog postupka i pružajući osnovne podatke o potencijalnim dobavljačima.

Svaki drugi pristup bi bio i suviše obavijen „velom tajni“ i neslućim mogućnostima dogovaranja oko visine utvrđivanja cijena, odnosno podložan mogućim zloupotrebama.

AMANDMAN VI

Čl. 55 stav (4) glasi:

(4)“Ugovorni organ za sve kandidate/ponuđače može odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku dokumentaciju. U xxx slučaju novčana naknada uključuje samo stvarne troškove za papir, ispis, umnožavanje, za nosač podataka, kao i naknadu mogućih poštanskih troškova.“

U čl. 55 stav (4), prije riječi „Ugovorni organ“ ubacuje se rečenica „Tenderska dokumentacija je besplatna.“, ostali dio teksta se ne mijenja, tako da konačno glasi:

(4)“Tenderska dokumentacija je besplatna. Ugovorni organ za sve kandidate/ponuđače može odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku dokumentaciju. U xxx slučaju, novčana naknada uključuje samo stvarne troškove za papir, ispis, umnožavanje, za nosač podataka, kao i naknadu mogućih poštanskih troškova.“

Obrazloženje:

Obzirom da niti jedan ZJN u Evropi ne poznaje praksu naplate tenderske dokumentacije, jer naplata tenderske dokumentacije značajno utiče na smanjenje konkurentnosti i omogućava ugovornom organu i zainteresovanim ponuđačima zloupotrebu postupka, predlažemo da se isto naglasi i u ZJN BIH. Napominjemo da, desetogodišnja praksa primjene ZJN BiH pokazuje da ugovorni organi nisu praktikovali dosljednu primjenu traženja naknade samo za papir, ispis, umnožavanje, nosač podataka, što ne prelazi iznos 10,00 KM, već se naknada za tendersku dokumentaciju naplaćivala i po nekoliko stotina KM, što je ponuđače na godišnjem nivou nepotrebno koštalo i više od 800.000,00 KM (prema istraživanjima U.G. Tender za 2012.). Zato, u svrhu povećanja transparentnosti i konkurentnosti u postupcima javnih nabavki u BiH predlažemo da tenderska dokumentacija bude besplatna.

AMANDMAN VII

Čl. 60 stav (2), stav (3), stav (4) xxxxx:

(2) „U periodu važenja ponude, ugovorni organ može zahtjevati od ponuđača, u pisanoj formi, da produži period važenja do određenog roka. Svaki ponuđač ima pravo da odbije takav zahtjev, i u xxx slučaju ne gubi pravo na povrat garancije za ozbiljnost ponude.“

(3) „Ukoliko ponuđač ne odgovori na pismeni zahtjev ugovornog organa u pogledu produženja perioda važenja ponude ili ne pristane da produži rok važenja ponude ili ne obezbijedi produženje garancije za ozbiljnost ponude, smatra se da je ponuđač odbio zahtjev ugovornog organa, te se njegova ponuda ne razmatra u daljem toku postupka.“

(4) „Ponuđač koji pristane da produži period važenja ponude, i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ, produžava period važenja ponude i xxxxx xx obezbijediti produženje garancije za ozbiljnost ponude. U periodu produženja važenja ponude, ponuda se ne može mijenjati.“

U čl.60 stav (2), stav (3), i stav (4) se brišu. Obrazloženje:

Ni jedan ZJN u Evropi, niti u zemljama regije, ne poznaje mogućnost produžavnja roka za važenje ponuda na predloženi način. Dosadašnja praksa ugovornih organa u slučajevima kada se ne izvrši izbor u roku važenja ponude, xxxx xx pribjegavanje, bez bilo kakve posljedice, olakog i pravno ništavog obrazloženja poništavanja postupka, najčešće navodeći u odgovoru na zahtjev oštećenog ponuđača da niko od učesnika predmetne nabavke nije zainteresovan za produženja roka važenja ponude. Nalazimo veoma opasnim ozakonjenje ovakve nedozvoljene prakse Prijedlogom ZJN BiH.

Suština za moguću manipulaciju se nalazi u spoznaji da ni jedan ponuđač, koji nije bio najbolje plasiran prilikom otvaranja ponuda, neće nepotrebno trošiti novac za produženje bankovne garancije.

Ne postoji nikakav razlog da ugovorni organ ne odredi po vlastitom nahođenju rok važenja ponuda u tenderskoj dokumentaciji, čak i duži od objektivno potrebnog, sa ciljem izbjegavanja eventualnih manipulacija, pa navedeno rješenje dodatnog roka od 7 xxxx xxxxx obavezno izostaviti. Može se ići i korak dalje, kao npr. u ZJN Makedonije, i odgovornom licu u ugovornom organu utvrditi novčanu kaznu za prekšaj, ukoliko u roku važenja ponuda ne xxxxxx odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili poništenju postupka.

AMANDMAN VIII

Čl.66 stav (1) glasi:

(1)„Ukoliko ugovorni organ ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno xxxxx, pismeno će od ponuđača zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom organu ne ponudi osnovano obrazloženje, koje može između ostalog sadržavati i poređenje sa cijenama na tržištu, ugovorni organ će odbaciti ponudu.“

Član 66. stav (1) se mijenja i glasi:

(1)"Ukoliko ugovorni organ ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno xxxxx, ili na zahtjev jednog od ponuđača, pismeno će od ponuđača, xxxx xx ponuda najpovoljnija zahtjevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom organu ne ponudi osnovano obrazloženje, koje između ostalog sadrži i poređenje sa cijenama na tržištu, ugovorni organ će odbaciti ponudu."

Obrazloženje:

Najčešća zloupotreba odredbi ZJN u brojnim javnim nabavkama odnosi se na manipulisanje ugovornih organa sa robnim stavkama. Praksa ukazuje na činjenicu da ugovorni organi odbijaju da vrše provjere neprirodno niskih cijena, navodeći da vrijednost ponude nije značajno niža u odnosu na druge, čime svjesno izbjegavaju sagledavanje realnosti visina pojedinačnih cijena za ponuđene artikle. U praksi javnih nabavki u BiH, mnogi ugovorni organi navode u robnoj specifikaciji robe koje uopšte neće nabavaljati, ili bar ne u navedenim količinama, a sve sa ciljem da bi protežiranom ponuđaču omogućili da nudi neprirodno niske cijene, čak višestruko niže nego kod najpovoljnijeg uvoznika ili proizvođača u BIH. Navedena praksa je gotovo redovno prisutna kod većih predmetnih nabavki, i ukoliko se ne dijele na lotove.

Istraživanja U.G. Tender, ali i praksa malih i srednjih preduzeća kod mnogih ugovornih organa u BiH, ukazuju da u svim slučajevima u kojima ponuđač nudi neprirodno nisku cijenu, problem se završava neisporučivanjem roba ili pak

isporučivanjem istih pod sličnim nazivom koji nije sadržan u robnoj specifikaciji i koja se isporučuje po znatno većim cijenama od tržišnih, a pogotovo od istovjetnih datih u ponudi.

Praksa Suda BIH po navedenom pitanju xxxxx xx za posljedicu poništavanje rešenja URŽ/KRŽ i nalaganje istom da u skladu sa odredbama ZUP-a uvijek prije donošenja odluke xxxx dosljedno provjeriti sve navode iz žalbe ponuđača. Isto tako, URŽ/KRŽ xxxx prekinuti praksu tolerisanja ponuđačima koji nude neprirodno nisku cijenu da pravdanje istih vrše zatamnjivanjem na fiskalnom računu izdavača istog svih podataka izuzev naziva robe i cijene.

Iz svega navedenog nalazimo veoma bitnim omogućavanje ponuđačima da prijavljuju neprirodno niske cijene, kao i obavezu ugovornog organa da na prijavu aktivno reaguje.

AMANDMAN IX

Čl. 68 stav (4), xxxxx d) glasi:

(4) „Ugovorni organ xx xxxxx odbaciti zahtjev za učešće ili ponudu i u sljedećim slučajevima ako:

d) se ponuda odnosi na više lotova nego što je ugovorni organ dozvolio tenderskom dokumentacijom i obavještenjem o nabavci;

U čl.68, stav 4), xxxxx d), briše se. Obrazloženje:

Ovakva formulacija u Prijedlogu ZJN BiH, jasno ograničava mogućnosti ponuđača za učešće za sve lotove, što predstavlja diskriminaciju i ograničava mogućnost sprovođenja uspješne tržišne konkurencije, i u koliziji je sa ustavnim principima proklamovanim u čl. 1 Ustava BiH, i opštim načelima ZJN BiH. Predloženo rešenje je i u suprotnosti sa čl. 1 Dopunskog protokola 12. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, xxxx je BiH potpisnik.

Intencije Direktiva EU o javnim nabavkama iz 2011. xxxxxx xx, da u vrijeme ekonomske krize, natjera ugovorne organe xx xxxx predmetne nabavke dijele obavezno na lotove, kako bi, pored ostalog omogućili većem broju ponuđača i iz redova malih i srednjih preduzeća da lakše opstanu i prežive u konkurenciji sa velikim korporacijama. U xxx smislu smatramo prihvatljivim i stav Evropske komisije kojim se omogućuje ugovornom organu da dodijeli jedan od lotova ponuđaču koji nije bio najpovoljniji ni za jedan od lotova, i sugerišemo da navedeno rešenje nađe primjenu putem podzakonskog akta i u našoj praksi. Xxxxx, sva rješenja vezana za provođenje predmetnih nabavki putem podjela na lotove bi mogla biti ograničavajuća samo kod dodjele ugovora, ukoliko bi Vijeće/Savjet ministara BiH podzakonskim aktom, dalo tu mogućnost ugovornim organima, a ne da ugovorni organi na diskriminatorski način određuju koji ponuđači i koliko lotova mogu da dobiju u konkretnoj javnoj nabavci, xxxx xx to po Prijedlogu ZJN BiH.

AMANDMAN X

Čl.70 stav (1) glasi:

(1) „Ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka nabavke u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude, a najkasnije u roku od xxxxx xxxx od xxxx isteka važenja ponude, odnosno u produženom periodu roka važenja ponuda u skladu sa članom 60. stav (2) ovog zakona.“

U čl. 70 stav (1), iza riječi „važenja ponude“, brišu se riječi „ a najkasnije u roku od 7 xxxx od xxxx isteka važenja ponude, odnosno u produženom periodu roka važenja ponude u skladu sa članom 60 stav (2) ovog Zakona i umjesto zareza dodaje xx xxxxx“, tako da konačno glasi:

(1) „Ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka nabavke u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude.

Obrazloženje:

Istovjetna problematika je obrazložena u AMANDMANU VII (čl.60).

Dosadašnja praksa donošenja odluka xx xxxxxx ugovornog organa po isteku važenja ponuda služila je isključivo zloupotrebama, najčešće poništavanjima postupka, ukoliko protežirani ponuđač nije uspio da obezbijedi prolazak. Ostavljanje mogućnosti od 7 xxxx ima istovjetnu svrhu, jer ni jedan ponuđač, koji prilikom otvaranja ponuda nije prvoplasirani neće imati nikakav interes da putem bankovne garancije ili xxxx xxxxx vrste garancije produži valjanost ponude. Ne postoji nikakav razlog da ugovorni organ ne odredi po vlastitom nahođenju rok važenja ponuda i isti predvidi tenderskom dokumentacijom, pa navedeno rješenje dodatnog roka od 7 xxxx xxxxx obavezno izostaviti, a odgovornom licu u ugovornom organu utvrditi novčanu kaznu za prekšaj ukoliko u navedenom roku ne xxxxxx odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili poništenju postupka.

AMANDMAN XI

Čl.73, stav (1) glasi:

(1) „Ugovorni organ ne može zabraniti podugovaranje, ali može tražiti od kandidata/ponuđača da se izjasni da li namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na xxxxx xxxxxx.“

(2) Ugovorni organ xx xxxxx da u tenderskoj dokumentaciji zahtjeva od ponuđača da u ponudi navede da li će izvršenje javne nabavke delimično povjeriti podizvođačima, zatim procenat ukupne vrijednosti nabavke koji će povjeriti podizvođaču, a koji ne može biti veći od 50 %, kao i dijelove predmetne nabavke koje će konkretno izvršavati podizvođači."

U čl.73, stav (1) riječ „može“ briše se i umjesto nje se dodaju riječi „xx xxxxx“, tako da novi čl.73, stav (1) glasi:

(1) Ugovorni organ ne može zabraniti podugovaranje, ali xx xxxxx tražiti od kandidata/ponuđača da se izjasni da li namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na xxxxx xxxxxx.

Xxx xxxxx (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:

(3)Dobavljač ne može da angažuje podizvođače koje nije naveo u ponudi.

Čl.73 stav (4) glasi:

(4) „Nakon što ugovorni organ odobri podugovaranje u skladu sa stavom

(3) ovog člana, dobavljač kojem je dodijeljen ugovor xx xxxxx prije početka realizacije podugovora dostaviti ugovornom organu podugovor zaključen sa podugovaračem, kao osnov za neposredno plaćanje podugovaraču, i xxxx xxx obavezne elemente xxxx sadržavati slijedeće:

a) robe, usluge ili radove koje će isporučiti, pružiti ili izvesti podugovarač,

b) predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, pružanja usluga ili izvođenja radova,

c) podatke o podugovaraču i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcijskog računa i naziv banke kod koje se vodi.“

U čl.73 stav (4) riječi„Nakon što ugovorni organ odobri podugovaranje u skladu sa stavom (3) ovog člana, dobavljač kojem je dodijeljen ugovor xx xxxxx prije početka realizacije podugovora dostaviti ugovornom organu podugovor zaključen sa podugovaračem, kao osnov za neposredno plaćanje podugovaraču, i“se mijenjaju riječima „Prije potpisivanja ugovora između ugovornog organa i dobavljača, dobavljač xx xxxxx ugovornom organu predočiti potpisane ugovore sa podizvođačima,“ ostali dio teksta se ne mijenja, tako da konačno glasi:

(4)Prije potpisivanja ugovora između ugovornog organa i dobavljača, dobavljač xx xxxxx ugovornom organu predočiti potpisane ugovore sa podizvođačima, xxxx xxx obavezne elemente xxxx sadržavati sljedeće:

d) robe, usluge ili radove koje će isporučiti, pružiti ili izvesti podugovarač,

e) predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, pružanja usluga ili izvođenja radova,

f) podatke o podugovaraču i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcijskog računa i naziv banke kod koje se vodi.“

Naredni stavovi se pomjeraju za jedno mjesto naprijed. Obrazloženje:

Dosadašnja praksa, posebno kod izvođenja radova, prečesto je obilovala raznim zloupotrebama kako prilikom odabira najpovoljnijeg dobavljača, tako i pri uspješnoj realizaciji potpisanih ugovora.

U predloženom rješenju se ostavlja mogućnost da dobavljač može izvršavati znatno manju vrijednost ugovora od podizvođača, što ne poznaje ni jedan ZJN, niti u Evropi niti u zemljama regije.

Isto tako, krajnje je neprimjereno i nezakonito da ugovorni organ vrši bilo kakve finansijske transakcije sa podizvođačima, xx xxxxxx nema potpisan ugovor, zaobilazeći i oslobađajući odgovornostii obaveza samog dobavljača sa xxxxx xx potpisan ugovor za uspješnu realizaciju istog. Rješenje po Prijedlogu ZJN BiH će neminovno otvoriti i xxxx xxxxxxx za razne malverzacije i nedozvoljene radnje, a u sve na štetu javnih sredstava.

Imajući u vidu navedeno, smatramo da xx xxxx predloženo rješenje vezano za podugovaranje primjerenije i sa aspekta antikoruptivnosti odredaba ZJN BiH.

AMANDMAN XII

U čl.90 ispred riječi „direktni“ dodati oznaku „stava (1)“, i dodati novi stav (2) koji glasi:

(2)„Ukupna godišnja vrijednost svih nabavki putem direktnog sporazuma ne smije preći 10% ukupnog godišnjeg budžeta za nabavku ugovornog organa.“

Obrazloženje:

Dosadašnja praksa i prečeste zloupotrebe direktnih sporazuma xx xxxxxx ugovornih organa, ukazuju na potrebu dodatnog i jačeg regulisanja ovog instituta. Naime, praksa pokazuje da je i do 35% ukupnih sredstava za nabavke trošeno primjenom ovog netransparentnog postupka, a u istraživanjima UG, Tender registrovan je i slučaj od 386 direktnih sporazuma godišnje u samo jednom ugovornom organu, gdje xx x xxxx navrata nabavljana istovjetna roba, pa čak i xxx xxxx se redovno godišnje nabavlja putem otvorenog postupka. Nepredviđanjem u Prijedlogu ZJN BiH limitirajućeg procenta, od 10% vrijednosti ukupnih sredstava predviđenih za nabavke ovim postupkom ili nekog drugog (npr. 10% za ugovorne organe xxxx je godišnji budžet javnih nabavki do 1 milion KM, 5% za ugovorne organe xxxx je godišnji budžet javnih nabavki do 5 miliona KM, 1% za ugovorne organe xxxx je godišnji budžet javnih nabavki preko 5 miliona KM) nalazimo krajnje neprimjerenim, jer se stvara mogućnost ugovornom organu da legalno i neograničeno troši sredstava primjenom ovog najnetransparentnijeg postupka.

Posebno napominjemo da je, zbog hijerarhije pravnih propisa, rješavanje navedenog problema neophodno regulisati sa ZJN BiH, a ne podzakonskim aktima odnosno Pravilnikom o postupcima provođenja direktnog sporazuma.

AMANDMAN XIII

Čl. 92 stav (3) glasi:

(3) „Uloga Agencije je da osigura pravilno provođenje ovog zakona. U ostvarivanju uloge Agencije, definišu se sljedeće nadležnosti:

a) priprema i izrada nacrta zakona, nacrta izmjena i dopuna zakona i pratećih podzakonskih akata, u svrhu osiguranja njihove djelotvornosti i svrsishodnosti;

b) unapređenje informisanosti ugovornih organa i ponuđača o propisima o javnim nabavkama i njihovim ciljevima, postupcima i metodama;

c) objavljivanje priručnika i uputstava, kao i izrada i ažuriranje standardnih obrazaca i modela u skladu s odredbama ovog zakona;

d) pružanje tehničke pomoći i savjetodavnih mišljenja ugovornim organima i ponuđačima u vezi sa pravilnom primjenom ovog zakona i podzakonskih akata;

e) uspostavljanje sistema praćenja postupaka koje provode ugovorni organi za nabavku roba, usluga i radova, u cilju edukacije i otklanjanja uočenih nepravilnosti u pojedinačnim postupcima javnih nabavki;

f) prikupljanje podataka, vršenje analize i objava informacija u vezi sa postupcima javnih nabavki i dodjeljenim ugovorima o javnim nabavkama;

g) razvijanje i uspostava elektronskih informacionih sistema u oblasti javnih nabavki u Bosni i Hercegovini;

h) pokretanje, podržavanje i stvaranje pretpostavki za razvoj prakse elektronskih nabavki i komunikacija u području javnih nabavki;

i) organizovanje i održavanje obuka za ovlaštene predavače i službenike za javne nabavke, objavljivanje informacija u vezi sa obukama, te priprema priručnika i drugih pratećih materijala za profesionalni razvoj u području javnih nabavki u skladu sa podzakonskim aktom koje donosi Vijeće Ministara BiH;

j) praćenje rada ovlaštenih predavača i vođenje evidencije o akreditovanim predavačima iz oblasti javnih nabavki i službenicima za javne nabavke;

k) izrada godišnjih izvještaja za Vijeće ministara BiH.“

U čl. 92Stav (3) xxxxx e) se mijenja i glasi:

e)„uspostavljanje integrisanog sistema praćenja i kontrole zakonitosti oglašenih i provedenih postupaka predmetnih nabavki (monitoring), u odnosu na utvrđene u godišnjim planovima nabavki ugovornih organa, i poduzimanje pravovremenih mjera radi otklanjanja uočenih nepravilnosti.“

U čl. 92 Stav (3) xxx xxxxx b) dodaje se nova xxxxx c) koja glasi :

„obavezno sačinjava i ažurira xxxxxx svih ugovornih organa koji su obavezni provoditi javne nabavke.“

U čl. 92 Stav (3) nakon xxxxx i), dodaje se nova xxxxx j) koja glasi: „ izdavanje certifikata službenicima za javne nabavke, kao i vođenje registra službenika za javne nabavke kojima su izdati certifikati“;

Naredne xxxxx xx pomjeraju za jedno mjesto naprijed.

Obrazloženje:

Činjenica je da Agencija za javne nabavke nije praktikovala dosljedno provođenje Pravilnika o monitornigu postupaka javnih nabavki, što je za posljedicu imalo odsustvo odgovornosti ugovornih organa da donose realne godišnje planove nabavki sa svim primjerenim vrstama postupaka u odnosu na sredstva planirana za konkretne predmetne nabavke, kao i vrijeme njihovog pokretanja, zaključivanja i realizacije potpisanih ugovora. Takav pristup Agencije otvorio xx xxxxxxx za razne zloupotrebe u ugovornim organima, posebno po pitanju zloupotreba vrsta

postupaka, pribjegavanjem provođenja neprimjerenih i netransparentnih postupaka.

U prilogu manjkavog sistema javnih nabavki BiH xxxx xx i neuspostavljanje spiska svih ugovornih organa za deset xxxxxx primjene ZJN BiH, a time i nemogućnosti uspostavljanja kontakata sa istima, što za posljedicu ima nagađanje visine ukupnih sredstava koja se godišnje realizuju putem javnih nabavki u BiH. Napominjemo da Agencija raspolaže sa nepotpunim spiskom od 1352 ugovorna organa od ukupno 3035, koliko ih je svojim istraživanjem otkrio U.G. Tender, zaključno sa 31.12.2013 godine

Pored nevršenja monitoringa, značajne slabosti Agencije su i na planu otežanog komuniciranja sa ugovornim organima i ponuđačima, jer obezbjeđuju mjesečnu komunikaciju sa strankama, izuzev pismenim obraćanjem, samo u vremenu od 1/3 ukupnog radnog vremena jednog zaposlenog, te ne dozvoljavajući zaposlenima da komuniciraju službeno sa strankama.

Smatramo da naša predložena rješenje jačaju ulogu, ali i odgovornost, Agencije za javne nabavke BiH u adekvatnom sprovođenju ZJN BiH.

AMANDMAN XIV

Čl.93 stav (2),,(4),(5),(7) xxxxx:

(2) „URŽ sa sjedištem u Sarajevu broji šest članova. Članovi URŽ-a su predstavnici konstitutivnih naroda, i to po dva člana iz svakog konstitutivnog naroda, vodeći pri tome računa da su najmanje dva člana iz Republike Srpske, a četiri člana iz Federacije Bosne i Hercegovine.“ (3)„Tri člana URŽ-a, između kojih se bira predsjedavajući, moraju imati univerzitetsko obrazovanje pravnog smjera i položen pravosudni ispit. Ostala tri člana URŽ-a su stručnjaci sa visokom stručnom spremom u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta ili strateškog poslovnog upravljanja.“

(4)“ URŽ će imati dvije filijale, sa sjedištima u Banja Luci i Mostaru. Filijale neće imati status pravnih lica. Filijale će imati pečate identične pečatu URŽ-a, koji xx xxx jedinu dopuštenu razliku sadržavati naziv i lokaciju filijale.“

(5)“ Filijale u Banja Luci i Mostaru imaju po pet članova, od kojih su tri člana iz xxxx priznatih stručnjaka upravnog prava i/ili upravnog postupka, a dva člana su stručnjaci u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja i xxxxxx xx putem javnog oglasa.“

(7) „Filijale URŽ-a u Banja Luci i Mostaru nadležne su za donošenje odluka po žalbama za vrijednosti nabavke do 800.000,00 KM. Nadležnost filijale određuje se prema sjedištu ugovornog organa.“

Čl.93 stavovi (2),(3),(4),(5),(7) brišu se.

Dodaju se novi stavovi (2), (3)xxxx xxxxx:

(2) URŽ/KRŽ sa sjedištem u Sarajevu broji 9 članova, od kojih su najmanje

3 člana iz Republike Srpske, a 6 članova iz Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) Pet članova URŽ-a, između kojih se bira predsjedavajući, moraju imati univerzitetsko obrazovanje pravnog smjera i položen pravosudni ispit. Ostala četiri člana URŽ-a su stručnjaci sa visokom stručnom spremom u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta ili strateškog poslovnog upravljanja

Naredni stavovi se pomjeraju za jedno mjesto naprijed. Obrazloženje:

Posljednja izmjena i dopuna aktuelnog ZJN BiH kojom se formiraju dvije ispostave URŽ/KRŽ, bez odgovarajuće logističke pripreme, onemogućilo je dosljedno, uspješno i efikasno funkcionisanje istih, a time i ostvarivanje uspješne pravne zaštite ponuđača u BiH, xxx od 18.11.2013. godine, što je nedopustivo. Podvlačimo da je trenutno spriječeno rješavanje žalbi koje dolaze sa prostora čiju nadležnost pokrivaju ispostave Banja Luka i Mostar, i neizvjestan je vremenski okvir njihovog rješavanja.Obzirom da se radi o potpuno novim rješenjima, postavlja se i pitanje mogućnosti odgovornog izvršavanja obaveza URŽ/KRŽ po pitanju zakonitog postupanja kod rješavanja žalbi, što bi dodatno ugrožavalo efikasno funkcionisanje pravne zaštite. Zadržavanjem drugostepenog kontrolnog organa na recentnoj lokaciji, i povećanje broja njegovih članova, mogla bi se znatno uspješnije obezbijediti jednobrazna praksa u postupanju, kao i efikasnije provođenje žalbenih postupaka. Istovremeno, imali bi pravovremenije i adekvatnije sankcionisanje prekšioca odredbi zakona, kako ugovornih organa i ponuđača tako i odgovornih lica u istima, što je presudno za obezbjeđivanje većeg nivoa odgovornosti učesnika u javnim nabavkama, ali i racionalnije trošenje javnih sredstava.

Zapošljavanjem u URŽ/KRŽ primjerenog broja od 9, umjesto 16 predloženih eksperata, i odustajanjem od formiranja dvije nove ispostave/filijale, obezbijedilo bi se efikasnije i jednostavnije postupanje kontrolnog organa, kao i godišnja ušteda od najmanje milion KM, što je svakako i ekonomski opravdano. Samo poređenja radi, istovjetni organi u zemljama regije u svom sastavu imaju 6 članova (Republika Srbija), 5 članova (Republika Hrvstaka), 5 članova (Crna gora), 5 članova (Republika Slovenija).

AMANDMAN XV

Čl.108 stav (1) glasi:

(1) ”Žalitelj je obavezan xx xxxxx naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:

a) 500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke do 50.000,00 KM;

b) 800,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 50.000,00 KM do 80.000,00 KM;

c) 2.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 80.000,00 KM do 250.000,00 KM;

d) 5.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 250.000,00 KM do 400.000,00 KM;

e) 8.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 400.000,00 KM do 800.000,00 KM;

f) 12.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 800.000,00 KM do 9.000.000,00 KM;

g) 25.000,00 KM xxxx xx vrijednost nabavke jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM. ”

U čl.108 stav (1) se mijenja i glasi:

(1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu odnosno procentu od:

a) 500,00 KM za male nabavke procijenjene vrijednosti za robe i usluge do 50.000,00 KM i radove do 80.000,00 KM;

b) 1.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke do 300.000,00 KM;

c) 1.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke do 800.000,00 KM;

d) 3.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke do 2.000.000,00 KM;

e) 0,15% za procijenjene vrijednosti nabavke preko 2.000.000,00 KM.

Obrazloženje:

Posljednja izmjena i dopuna aktuelnog ZJN BiH i usvajanje enormno visokih administrativnih taksi za podnosioce žalbi URŽ/KRŽ-u, koje su neuporedivo najveće u Evropi i u odnosu na ranije su povećane od 25 do 250 puta, svakako će negativno uticati na uspješno provođenje pravne zaštite, a time i borbe protiv korupcije u javnim nabavkama BiH.

Napominjemo da se takse za podnošenje žalbi u zemljama bivše Jugoslavije kreću od najniže u Makedoniji od 200,00 KM do najviše u Hrvatskoj do 7.100,00 KM, dok su iste u Prijedlogu ZJN BiH od 500,00 KM do 25.000,00 KM, odnosno od dva do pet puta xxxx nego u susjednim zemljama. Takođe, kazne u BiH xx xxxxx u rasponu od 200 do 15.000 KM, a takse od 500 do 25.000 KM, što kaže da su takse više nego dvostruko xxxx xx kazni, u Hrvatskoj su kazne od 2.600 do 260.000 KM, a takse od 800 do 7.100, te su od 3 do 36 puta xxxx, u Srbiji su kazne od 1.000 do 30.000 KM, a takse od 660 do 1.300, odnosno 0,1%, što govori da su kazne xxxx xx taksi od 2 do 10 puta...

Obrazloženje Prijedloga ZJN BiH, da prečesta neosnovana žaljenja pojednih ponuđača imaju za cilj da produže saradnju sa ugovornim organima čineći

provođenje predmetne nabavke neefikasnim, svakako je neosnovano, ako se ima u vidu da je čak 65% dosadašnjih žalbi upućenih URŽ/KRŽ-u bilo opravdano. Međutim, xxxx xx uzeti u obzir neprimjeren xxxxx xxxx URŽ/KRŽ-a koji je do sredine prošle godine praktikovao da ne donosi konačna rešenja po žalbama, omogućavajući da po istoj predmetnoj nabavci bude izjavljivano više i od 5 žalbi, što nije praksa u drugim zemljama, i što je nerealno uvećavalo broj žalbi po istim predmetnim nabavkama. Takođe, činjenica je da je čak 25% rješenja donesenih xx xxxxxx URŽ/KRŽ-a bilo posledica preglasavanja članova vijeća, što je posebno uticalo na kvalitet donesenih rešenja, i zbog čega se izbjegava da se ista objavljuju na Portalu javnih nabavki.

Imajući u vidu i dosadašnju neprimjerenu praksu ugovornih organa, da odugovlače sa plaćanjem žalbenih troškova, uključujući i taksu koja se dodjeljuje rešenjem KRŽ-a, i to po nekoliko mjeseci čak i xxxxxx, ostaje otvoreno pitanje mogućnosti brzog povrata izuzetno visokih taksi koje bi mnogi ponuđači plaćali i u iznosima od po nekoliko desetina, pa i stotina hiljada KM.

Stoga bi bilo veoma uputno da se podzakonskim xxxxx xxxxxx regulisati i efikasan povrat administrativnih taksi za žalbe, kao što je to na primjer praksa u ZJN-u Crne Xxxx u xxxx xx predviđeno da se uplaćena taksa zadržava do konačnog rešenja nadležnog organa.

Predloženo zadržavanje enormno visokih taksi neminovno bi onemogućilo uspješnu pravnu zaštitu, a time i uspješnu borbu protiv korupcije u javnim nabavkama, jer se putem enormne visine taksi ponuđači koji imaju pravo na pravedno i pošteno tržišno natjecanje, ali i oni koji se bore protiv korupcije, faktički kažnjavaju i trajno destimulišu. Xxx jednom podvlačimo da je trenutno spriječeno rješavanje žalbi koje dolaze sa prostora čiju nadležnost pokrivaju ispostave Banja Luka i Mostar, i neizvjestan je vremenski okvir njihovog rješavanja.

Ovakvo rešenje je protivno i članu 2 Ustava BIH. koji se poziva na shodnu primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja u članu 13. predviđa pravo na pristup djelotvornom pravnom lijeku.

Smatramo da xx xxxx rješenje mnogo primjerenije i stvarnoj situaciji u BiH, kao i već uspostavljenom sistemu javnih nabavki.

AMANDMAN XXX

Xx.116 stav (1) glasi:

(1)” URŽ podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje, kada utvrdi da xx xxxx povreda postupka javne nabavke koje predstavljaju prekršaj u smislu odredbi ovog zakona. U slučajevima kada nije bilo postupka po žalbi, Agencija podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje, kada utvrdi povrede ovog zakona koje su u njenoj nadležnosti.”

U čl.116 stav (1), iza riječi „kada“dodaju se riječi “xxx ili na osnovu prispjele žalbe ponuđača ili po saznanju xx xxxxxx nadležnih službi revizije, drugih organa i pojedinaca“, ostali dio teksta se ne mijenja, tako da konačno glasi:

(1)”URŽ/KRŽ podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje xxxx xxx ili na osnovu prispjele žalbe ponuđača ili po saznanju xx xxxxxx nadležnih službi revizije, drugih organa i pojedinaca utvrdi da xx xxxx povreda postupka javne nabavke koje predstavljaju prekršaj u smislu odredbi ovog zakona. U slučajevima kada nije bilo postupka po žalbi,

Agencija podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje, kada utvrdi povrede ovog zakona koje su u njenoj nadležnosti.”

Obrazloženje:

S obzirom da se KRŽ/URŽ ukida obaveza iz aktuelnog ZJN-a izricanja mjera odgovornosti za odgovorno lice u ugovornom organu koji ne poštuje odredbe člana

1. ZJN-a i obeštećavanja ponuđača u skladu sa članom 52., a imajući u vidu značajno kadrovsko jačanje stvorena xx xxxxx osnova da se u narednom periodu xxxxxx iznaći rješenje da se u okviru ovog organa izriču i prekršajne mjere u prvom stepenu dijelenjem službe u dva odjeljenja, jedno za utvrđivanje i pokretanje prekršajnog postupka, a drugo za izricanje mjera kao što je to u ZJN-u Srbije. Takvim pristupom obezbijedio bi se značajno viši nivo odgovornosti svih učesnika u javnim nabavkama, prije svega iz razloga pravovremenog izricanja primjerenih kaznenih mjera, kao ugovornim organima i ponuđačima, tako i odgovornim licima u istima. U prilog tome svakako ide prebukiranost sudova za prekršaje komunalnim, saobraćajnim i drugim prijavama, kao i činjenica da je za proteklih devet godina ovaj kontrolni organ podnio samo jednu prekršajnu prijavu, što umnogome ukazuje da će nivo odgovornosti u narednom periodu biti xxx xxxxx.

AMANDMAN XVII

Čl. 116 stav (2) glasi:

(2)“ Novčanom kaznom od 1.500,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ugovorni organ:

a) ako xxxxxx xxxx, radove ili usluge bez provođenja postupaka javne nabavke propisanih ovim zakonom, osim u slučajevima kada to zakon dopušta;

b) ako dodijeli ugovor suprotno načelu jednakosti ponuđača;

c) ako ne zaštiti podatke koje mu proslijedi privredni subjekt, označivši xx xxx povjerljive;

d) ako se ne pridržava uslova i načina javne nabavke prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednost nabavke s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabavke;

e) ako započne postupak javne nabavke prije nego što se ispune predviđeni uslovi;

f) ako primijeni pregovarački postupak bez objave obavještenja suprotno odredbama čl. 21., 22., 23., 24. i 28. ovog zakona;

g) ako ne stavi na raspolaganje tendersku dokumentaciju svim privrednim subjektima koji su je tražili, u skladu sa obavještenjem o javnoj nabavci, odnosno ne omogući uvid u istu;

h) ako ne poštuje rokove za prijem zahtjeva za učešće i ponuda;

i) ako pri pripremi tehničke specifikacije ne poštuje vazeće tehničke standarde, propise ili norme;

j) ako ne dostavi odluke za koje je ovim zakonom propisana obaveza dostavljanja ponuđačima u postupku javne nabavke;

k) ako ne dovrši postupak javne nabavke zaključivanjem ugovora o javnoj nabavci ili odlukom o poništenju;

l) ako zaključi ugovor o javnoj nabavci koji nije u skladu s odabranom ponudom i uslovima određenima u tenderskoj dokumentaciji;

m) ako ne xxxx dokumentaciju o javnoj nabavci;

n) ako ustupi postupak nabavke ili za provedbu nabavke ovlasti treću osobu ili osobu koja nije ugovorni organ u smislu ovoga zakona da bi na

xxx xxxxx izbjegao njegovu primjenu;

o) ako na zahtjev URŽ-a ne dostavi traženu dokumentaciju ili onemogući uvid u dokumentaciju;

p) ako ne izvrši rješenje URŽ-a;

r) ako predmet ugovora, konkursne uslove, tehničke specifikacije ili druge elemente javnog poziva prilagodi konkretnom ponuđaču, ili ako dodijeli ugovor ponuđaču koji je učestvovao u pripremi konkursne dokumentacije ili nekog njenog dijela, a nije u postupku dokazao da nije bio u povoljnijem položaju;

s) ako ne dostavi izvještaj o dodijeljenom ugovoru;

t) ako ne xxxxxx plan nabavki i ne objavi ga na web stranici ugovornog organa;

u) ako nema uposlenog certificiranog službenika za javne nabavke ili istom onemogući sticanje ili obnovu certifikata za javne nabavke, u skladu sa podzakonskim aktom. „

U čl.116 stav (2) xxx xxxxx d) dodati novu tačku koja glasi:

e)Ako na Portalu javnih nabavki ne objavi provođenje postupka u vrijednosti većoj od 6.000,00 KM.(čl.36)

U čl.116 stav (2) xxx xxxxx g) dodati novu tačku koja glasi:

h) Ako na zahtjev ponuđača ne dostavi odgovor za pojašnjenje tenderske dokumentacije.(čl.56)

U čl.116 stav (2) xxx xxxxx (h) dodati novu tačku koja glasi:

k)Ako ugovorni organ onemogući uvid ponuđaču u ponudu najpovoljnijeg ponuđača, po donesenoj odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača u roku od 2 xxxx od xxxx prijema zahtjeva.(čl.11)

U čl. 116 stav (2) xxx xxxxx k) dodati novu tačku koja glasi:

l) Ako na zahtjev ponuđača ne izvrši provjeru neprirodno niske cijene. (čl.66)

U čl. 116 stav (2) xxxxx (t) mijenja se i glasi:

t) Ako ne xxxxxx cjelovit godišnji plan javnih nabavki sa svim jasno razrađenim parametrima i ako isti ne objavi na svojoj stranici i Portalu javnih nabavki.(čl.17)

U čl.116 stav (2) xxx xxxxx o) dodati novu tačku koja glasi:

p) Ako ponuđaču ne dostavi tendersku dokumentaciju na njegov zahtjev. (čl.55)

U čl.116 stav (2) xxx xxxxx p) dodati novu tačku koja glasi:

r)Ako ugovorni organ ne xxxxxx odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili poništenju postupka do isteka roka važenja ponuda.(čl.70)

Naredne xxxxx posle predloženih izmjena se pomjeraju za jedno mjesto naprijed. Čl.116 stav (2), stav (3),stav(4), stav (5) xxxxx:

(2)„Novčanom kaznom od 1.500,00 do 15.000,00 KM kažnjava se ugovorni organ prekršaj iz stava (2) ovoga člana.”

(3)”Novčanom kaznom od 300,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorna osoba u ugovornom organu za prekršaj iz stava (2) ovog člana”.

(4) „Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ponuđač ako xx xxx netačne podatke u dokumentima kojima dokazuje ličnu, poslovnu, finansijsku, tehničku i profesionalnu sposobnost.”

(5) „Novčanom kaznom od 200,00 do 2.000,00 KM kaznit će se i odgovorna osoba ponuđača za prekršaj iz stava (4) ovog člana”;

U čl 116 stav (2) se mijenja i glasi:

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 KM kažnjava se ugovorni organ prekršaj iz stava (2) ovoga člana.

U čl.116 stavu (3) se mijenja i glasi:

(3) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 25.000,00 KM kaznit će se odgovorna osoba u ugovornom organu za prekršaj iz stava (2) ovog člana.

U čl.116 stav (4) se mijenja i glasi:

(4) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ponuđač ako xx xxx netačne podatke u dokumentima kojima dokazuje ličnu, poslovnu, finansijsku, tehničku i profesionalnu sposobnost, kao i neopravdavanje date neprirodno niske cijene u ponudi.

U čl.116 stav (5) se mijenja i glasi:

(5) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 KM kaznit će se i odgovorna osoba ponuđača za prekršaj iz stava (4) ovog člana, kao i ako xx xxx netačne podatke u dokumentima kojima dokazuje ličnu, poslovnu, finansijsku, tehničku i profesionalnu sposobnost kao i neopravdavanje date neprirodno niske cijene u ponudi.

U čl.116 stav (6) briše se. Obrazloženje:

Prijedlog ZJN BiH predviđa novčane kazne za odgovorno lice u ugovornom organu koje su niže nego aktuelnom ZJN, što sigurno nije u funkciji podizanja nivoa odgovornosti, a na čemu insistiraju i Direktive EU o javnim nabavkama koje ukazuje na potrebu primjene „razmjernijih, efikasnijih i zastrašujućih kazni“ za sve nepoštivaoce odredbi zakona.

Kazna u postojećem ZJN do 4.000,00 KM za odgovorno lice je smanjena na iznos od 300,00 do 3000,00 KM, što predstavlja korak nazad u smislu intencije za većom odgovornošću. Prilikom izrade našeg prijedloga visina novčanih kazni, rukovodili smo se dosadašnjom praksom i ZJN u susjednim zemljama, a koje xx xxxxx u rasponu za ugovorne organe od 2.000,00 do 700.000,00 KM, za odgovorna lica u ugovornom organu od 2.000,00 do 27.000,00 KM, za ponuđače od 1.000,00 do 20.0000,00 KM, za odgovorna lica u ponuđaču od 200,00KM do 20.000KM, s xxx xx xxxx u ZJN Republike Hrvatske odgovornost za ponuđače i odgovorna lica nije predviđena. Značajnije podizanje nivoa kaznenih mjera bez sumnje bi dovelo do povećanja odgovornosti svih učesnika u javnim nabavkama, što bi u krajnjoj instanci bio značajan doprinos zaštiti javnog interesa xxxx xx u pitanju racionalno trošenje sredstava u javnim nabavkama. Deset xxxxxx primjene ZJN BiH i brojni ustanovljeni problemi u praksi, govore u prilog potrebe prelaska sa preventivnih na kaznene mjere, odnosno pooštravanje kaznenih mjera u ZJN BiH.

AMANDMAN XVIII

U čl.125 stav ( 1) iza riječi BiH, dodaju se riječi osim odredbi čl.29, čl. 30, čl. 31, koje stupaju na snagu na xxx prijema BiH u punopravno članstvo u Evropsku uniju.

Obrazloženje:

Dosljednim poštovanjem Direktiva EU o javnim nabavkama uvodi se novi postupak

- takmičarski dijalog. Zbog nedovoljnog iskustva u primjeni istog u zemljama EU, njegovu primjenu bi trebalo odgoditi do ulaska BiH u EU.

***

Izloženi amandmani predstavljaju minimum neophodnih mjera kojima bi se obezbijedilo znatno uspješnije provođenje javnih nabavki u svakom ugovornom organu u BiH, i u odnosu na aktuelni ZJN, a naročito u odnosu na Prijedlog novog ZJN BiH. Zato insistiramo da Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, nakon stručne provjere u javnoj raspravi, podrži predložene amandmane i predloži ih poslanicima i delegatima Parlamentarne skupštine BiH na usvajanje.