IZVOD IZ ZAPISNIKA
IZVOD IZ ZAPISNIKA
Sa 26. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike
Tumačenja odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike Pitanje uz čl. 59.
Poslodavac xx xxx najpovoljnije sredstvo međumjesnog prijevoza utvrdio godišnju kartu ZET-
a (prijevozne zone), koja u mjesečnim anuitetima iznosi 518,50 kuna, na navedeno rješenje službenica je uložila žalbu u kojoj nije osporavana dodijeljen iznos već je molila da se taj iznos isplati u novcu obzirom da koristi za dolazak na posao jedno prijevozno sredstvo (vlak i mjesni prijevoz u mjestu stanovanja ili osobni automobil u mjestu stanovanja).
Xxxxxxxxxx je smatrao da ne može isplatiti taj iznos u novcu, već isključivo kupiti godišnju kartu.
Može li se iznos najpovoljnijeg prijevoza isplatiti u novcu pa da xxx xxxx prijevoznu kartu koja joj najbolje odgovora ili je dužna uzeti pokaz za javni prijevoz koji ne koristi?
Vezano za navedeno pitanje Komisija upućuje na tumačenja broj 24/59 od 31. listopada 2012. i broj 68/59 od 11. siječnja 2013.
Pitanje uz čl.62
Moli se za tumačenje da li rad službenika koji su bili zaposleni u neovisnom tijelu koje se financira u cijelosti iz državnog proračuna i na koje su se primjenjivale odredbe Zakona o radu i koji su temeljem zakonske odredbe preuzeti u novoosnovano i neovisno tijelo koje se financira iz državnog proračuna i na koje se primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima, nastavlja računati kao neprekinuta služba odnosno rad u državnom tijelu ili se njihov rad za jubilarnu nagradu računa od xxxx preuzimanja u novi ured kao da xx xxxxx do prekida u službi ili radu?
Konkretno, radi se o državnim službenicima zaposlenim kod neovisnog državnog tijela Povjerenika za informiranje koji su temeljem odredbe čl. 66. Zakona o pravu na pristup informacijama preuzeti iz Agencije za zaštitu osobnih podataka?
U vezi navedenog pitanja Komisija upućuje na tumačenje broj 3/62 od 11. siječnja 2013. godine.
Pitanje uz čl. 96.
Vezano za obračun i ubiranje sindikalne članarine Ministarstvu unutarnjih poslova su se obratili različiti sindikati koji djeluju u istom Ministarstvu te je utvrđeno da postoje dva oprečna stava o načinu na koji ovo Ministarstvo treba biti obaviješteno o potrebi obustave sindikalne članarine na plaći odnosno o prestanku takve obustave.
Prema jednom stavu samo sindikati/sindikalni povjerenik može izvijestiti službu za obračun plaća o potrebi obustave sindikalne članarine za svoje članove, a također i o prestanku takve obveze, dok prema drugom stavu obveza prestaje čim osoba dostavi svoju izjavu o tome da ne želi da joj se na plaći obustavlja sindikalna članarina službi nadležnoj za obračun plaća.
Molimo za tumačenje na temelju čije i kakve obavijesti/izjave/isprave/ služba nadležna za obračun plaća treba započeti ili prestati obustavljati sindikalnu članarinu na plaći?
Napominje se da se jedan od sindikata vezano za opisanu problematiku obratio Upravnoj inspekciji Ministarstva uprave xxxx xx o istom predložila mirno rješenje nastalog spora u odnosu na buduću naplatu sindikalne članarine na jedinstven način i to kod svih potpisnika Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, iznađe u suradnji sa Zajedničkom komisijom za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora.
U vezi navedenog pitanja Komisija daje sljedeći odgovor:
Način naplate sindikalne članarine nije uređen Kolektivnim ugovorom već se uređuje Zakonom o radu i aktima sindikata za čije tumačenje ova Komisija nije nadležna.
Odredbom članka 98. Kolektivnog ugovora ugovorena je obveza čelnika državnog tijela da u okviru osiguranja uvjeta za rad Sindikata (stranaka Kolektivnog ugovora) osigura obračun i ubiranje sindikalne članarine. Xxxxx xx Komisija mišljenja da se u skladu s odredbama općeg propisa i ovog Kolektivnog ugovora sindikalna članarina obračunava i ubire na zahtjev i u skladu s uputama sindikata, a uz prethodnu suglasnost radnika.
Pitanje uz čl. 54.
HZZO je odobrio 180 kuna za 4 dioptrijske leće (stakla za naočale). Nosim jedne naočale za vid i druge za kompjuter na kojem radim 8 sati dnevno. U optičkoj radnji su mi za sve četiri dioptrijske leće bez okvira dali predračun 3.560,00 kn. Kratkovidnost mi je u stalnoj progresiji i naočalne leće mijenjam svake dvije godine. S obzirom na plaću od 3.950,00 kn i nezaposlenog supruga tražila xxx jednokratnu ponoć, međutim usmeno xxx obaviještena da se za naočale neće isplaćivati. Imam li pravo na jednokratnu pomoć?
U vezi navedenog pitanja Komisija upućuje na tumačenje broj 2/54 od 13. lipnja 2013.godine. Slijedom toga u konkretnom slučaju službenica ne ostvaruje pravo na isplatu pokrića troškova iz članka 54. stavka 4. Kolektivnog ugovora.
Pitanje uz čl. 51.
Zaključen je sporazum o prestanku radnog odnosa s namještenicom suda jer xx xxxx zatražila sporazumni raskid radnog odnosa na neodređeno vrijeme,a u kojem je razlog navela da joj je priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a nakon smrti umrlog korisnika mirovine, hrvatskog branitelja.
Ima li namještenica pravo na isplatu otpremnine?
U vezi navedenog pitanja Komisija upućuje na tumačenja 1/51 od 4. travnja 2014. i 3/51 od 30.svibnja 2016. godine i daje sljedeći odgovor:
Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu, pripada pravo na otpremninu u visini od tri proračunske osnovice.
Navedeno pravo službenik i namještenik ostvaruje bez obzira u koju vrstu mirovine odlazi.
Pitanje uz čl. 98.
Od poslodavca tražim redovitu dostavu liste djelatnika kojima se vrši obustava članarina po osnovu članstva u Sindikatu Pravosudne policije. Uplata članarine obveza je člana Sindikata i prema ispunjenju te obveze on realizira prava iz članstva u Sindikatu, stoga tražena
evidencija predstavlja jedan od osnova za neometan rad Sindikata. Traženje je odbijeno s obrazloženjem da čl. 98. Propisuje obvezu na obračun i ubiranje članarine, a li ne propisuje obvezu da Sindikatu dostavi popis službenika xxxxxx xx izvršen obračun i ubiranje sindikalne članarine.
Molim tumačenje kojim izrijekom utvrđuje podrazumijeva li se redovita dostava liste djelatnika kojima se vrši obustava članarina Sindikata u obveze propisane čl. 98. Kolektivnog
ugovora?
U vezi navedenog pitanja Komisija daje sljedeće tumačenje:
Tumačenje broj 1/98.
Iako Kolektivnim ugovorom nije izrijekom propisana obveza poslodavca da o obračunatoj i ustegnutoj sindikalnoj članarini obavještava Sindikat, takva njegova obveza proizlazi iz članka 98. stavka 1. podstavka 4. Kolektivnog ugovora. Stoga xx xxx dokaz da je ispunio navedenu obvezu poslodavac xxxxx bez naknade Sindikatu dostaviti dokaz o obračunatoj i uplaćenoj sindikalnoj članarini u odgovarajućem pisanom ili elektroničkom obliku (u dogovoru sa Sindikatom) kako bi Sindikat mogao voditi evidenciju o uplaćenim članarinama ili drugim davanjima radi ostvarivanja pravnih interesa Sindikata i članova kao i dokazivanja u slučaju spora oko plaćanja ili neplaćanja sindikalne članarine ili drugih davanja.
Pitanja uz članak 25.(SPH)
Upit koji se odnosi na čl. 25. KU xx xxxxx za t. 4. koja kaže“ Na zahtjev državnog službenika i namještenika xxxx mu se omogućiti korištenje godišnjeg odmora od dva tjedna neprekidno u razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada tekuće godine“. Odnosi li se t. 4. na godišnji odmor tekuće godine ili se odnosi na korištenje starog godišnjeg odmora u xxx vremenskom razdoblju? Npr. ako je policijski službenik u lipnju 2016. godine koristio dva tjedna ili više godišnjeg odmora iz 2015. godine (a na koji je upućen xx xxxxxx poslodavca koji mu ranije nije omogućio korištenje cijelog godišnjeg odmora za 2015. godinu – „staroga godišnjeg odmora“) ima li u xxx slučaju pravo podnijeti zahtjev iz čl. 25. st. 4. kojim traži da mu se omogući korištenje novog godišnjeg odmora od 2 tjedna trajanja neprekidno, u razdoblju od 1.06.-1.10. tekuće godine?
U vezi navedenog pitanja Komisija daje sljedeće tumačenje:
Tumačenje br. 2/25:
Na zahtjev službenika i namještenika sukladno čl. 25. st. 4. xxxx mu se omogućiti korištenje godišnjeg odmora u trajanju od dva tjedna neprekidno u razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada tekuće godine.
Na navedenu obvezu poslodavca ne utječe činjenica korištenja godišnjeg odmora iz prethodne godine u navedenom razdoblju.
Pitanje uz čl. 28. (SPH)
Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje xxx odredi, xxx xx o tome xxxxx obavijestiti neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje xxxxx xxx prije.
Raspolaže li pravom iz čl. 28. xxx službenik ili namještenik i može li se u konkretnom slučaju kada policijski službenik zatraži xxx godišnjeg temeljem čl. 28. Kolektivnog ugovora, istome taj xxx odbiti zbog „potrebe službe“?
Isto tako, odnosi li se navedeno pravo na kalendarsku godinu ili na godišnji odmor? Npr. ako je policijski službenik u veljači i ožujku 2016. godine koristio po xxx godišnjeg odmora, od godišnjeg odmora koji je prenio iz 2015. godine, ima li pravo u rujnu 2016. temeljem čl. 28. Kolektivnog ugovora koristiti xxx godišnjeg odmora ako je u pitanju godišnji tekuće godine?
U vezi navedenog pitanja Komisija daje sljedeći odgovor:
Službenik ili namještenik autonomno raspolaže pravom iz čl. 28. te se istom xxxx omogućiti korištenje dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora na njegov zahtjev i u vrijeme kade on xxx odredi uz uvjet da xx x xxxx službenik ili namještenik xxxxx obavijestiti neposredno nadređenog rukovoditelja xxxxx xxx prije u navedenom slučaju takav zahtjev se ne može odbiti zbog „potreba službe“. Navedeno pravo vezano je za konkretni godišnji odmor pojedinog službenika i namještenika i nije izrijekom vezano za kalendarsku godinu.
Pitanje uz čl. 25. (SPH)
Molimo da nam pojasnite sljedeći slučaj, u kojem službenik ili namještenik koristi npr. prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od dva tjedna koji počinje xxxx 5.09.2016. godine. Da xx xx službeniku ili namješteniku xxxx xxxx u turnusu u navedenom slučaju prvi radni xxx xxxxx godišnjeg odmora 19.09.2016. (ponedjeljak) ili 17.09.2016. (subota)?
Naime, prema mišljenju nekih rukovoditelja, službeniku ili namješteniku xxxx xxxx u smjenama i turnusu, u navedenom slučaju prvi radni xxx je 17.09.2016. (subota), te smatraju da ga mogu staviti na rad od 17.09. (subota), pa nadalje, iako bi realno prvi radni xxx trebao biti ponedjeljak (19.09.2016.) jer tek u xxx slučaju je službenik ili namještenik koristio doista dva tjedna neprekidnog godišnjeg odmora, sukladno čl. 25. st. 2. KU.
U vezi navedenog pitanja Komisija daje sljedeće tumačenje:
Tumačenje 3/25
Svaki službenik i namještenik ima pravo tijekom kalendarske godine koristiti godišnji odmor u trajanju od najmanje dva tjedna neprekidno pri čemu se radi o dva kalendarska tjedna.
Pored toga u konkretnom slučaju daje se sljedeći odgovor:
U slučaju da je godišnji odmor započeo 5. rujna 2016. godine (ponedjeljak) godišnji odmor završava 18. rujna 2016. godine te je prvi radni xxx xxxxx korištenja godišnjeg odmora može biti 19. rujan 2016. godine (ponedjeljak) ili drugi xxx u xxx tjednu xxxx xx službenik i namještenik trebao raditi prema redovnom rasporedu rada.
Pitanje uz čl. 44.
Molim za tumačenje vezano za dodatak na znanstveni stupanj-magisterij.
Prvenstveno me zanima način izračuna predmetnog dodatka odnosno iznos istog.
Naime, prema Kolektivnom ugovoru osnovna plaća se uvećava 8 % za znanstveni stupanj magistra znanosti (osnovna plaće je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice za izračun plaće…).
Meni se u vrijeme kad budem na bolovanju zbog njege djeteta (do starosti 3 godine) dodatak umanji.
Molim da mi pojasnite zašto xx xxxx tako? Moje mišljenje je da bi plaća trebala biti u mom slučaju ista jer bez obzira na okolnost bolovanja (po bilo kojoj osnovi), koeficijent mi je isti ako i osnovica plaće xx xxxxx dodatak se ne bi trebao mijenjati u mjesecima kada xxx xxxx na bolovanju.
U vezi s navedenim pitanjem Komisija daje sljedeća tumačenja: Tumačenje br. 45 /44
Odredbe članka 44. Kolektivnog ugovora (o uvećanjima osnovne plaće) ne odnose se na
naknadu plaće za vrijeme bolovanja državnog službenika i namještenika.
Tumačenje br. 3/49
Naknada plaće za vrijeme bolovanja propisana je u članku 49. Kolektivnog ugovora i isplaćuje se u odgovarajućem postotku od osnovne plaće (bez dodataka odnosno uvećanja plaće).
Osnovna plaća definirana je u članku 41. stavku 2. Kolektivnog ugovora.
Pitanje uz čl. 62.
Imam 25 godine efektivnog radnog staža od 20.07.1990.godine bez prekida koje mi se računaju kao mirovinski staž, ali mi se ne računaju za isplatu jubilarne nagrade. Dobio xxx usmeno tumačenje xx xxxxxx uprave za ljudske resurse da se vojnim službenicima i namještenicima koji su radili u JNA xxxxx xxxx računa, a djelatnim vojnim osobama ne računa u staž za isplatu jubilarne nagrade.
Možete li objasniti u čemu bi mogla biti navedena nejednakost kada se i mi DVO vežemo za kolektivni ugovor o državnim službenicima i namještenicima?
20.07.1990.-28.06.1991. JNA
01.07.1991.-08.01.1992. proveo u MUP-u(sporazumni prelazak u HV) 08.01.1992.-danas u HV
20.07.2015. xxx ostvario pravo na jubilarnu nagradu xxxx xxx uvijek nisam dobio.