U v j e t i
U v j e t i
z a os i g u r a n j e o d p o ž a r a i e l e m e n ta r n i h š t e ta i
O s ta l a os i g u r a n j a i m o v i n e
2 02 2 .
Ovi Uvjeti su u primjeni
od 05 . r ujna 2022 .
S A D R Ž A J
INFORMACIJA ZA OSIGURANIKA ILI UGOVARATELJA OSIGURANJA 3 – 5
A. Vrste osiguranja koje se reguliraju ovim Uvjetima osiguranja 6
B. Kada je Ugovor o osiguranju sklopljen i što čini sastavni dio Ugovora 6 – 10
C. Koje su obveze ugovaratelja kod sklapanja Ugovora 10 –11
D. Koje osobe izjednačavamo s ugovarateljem osiguranja tijekom 11
provođenja Ugovora
E. Prijenos Ugovora o osiguranju na drugu osobu 11 – 14
F. Prestanak Ugovora o osiguranju 14 – 20
G. Kada nastupa Ništetnost ili Suspenzija Ugovora o osiguranju 20 – 22
H. Rizik – prvi (1) element našeg osigurateljnog odnosa 22 – 24
I. Koja vrsta vaše imovine može biti predmet osiguranja – drugi (2)
ELEMENT OSIGURATELJNOG ODNOSA
J. Premija osiguranja kao bitan sastojak Ugovora – treći (3) element našeg osigurateljnog odnosa
K. Što je osigurani slučaj – četvrti (4) element našeg osigurateljnog odnosa
L. Osigurani slučajevi prema uzroku – osnovni rizici pojedinačno
I. POŽAR
II. Eksplozija (i implozija)
III. OLUJA
IV. Elementarne nepogode (osim oluje) Udar munje
Tuča (Grad) Poplava
VI. Pomicanja tla
M. Ograničenja osiguranih rizika – tzv. Zakonska i ugovorena Isključenja i
Gubitak prava iz osiguranja
N. Što je vrijednost osiguranog interesa (osigurane stvari), a što svota osiguranja
24 – 26
26 – 30
30 – 31
31 – 39
39 – 42
42 – 48
O. | Vaše postupanje i obveze koje imate prije i nakon nastanka osiguranog | 49 – 54 |
SLUČAJA | ||
P. | Naša glavna obveza – Utvrđivanje i isplata Osigurnine (po načelu naknade za štetu) | 54 – 66 |
Q. | Što je Xxxxxxxx i kako se obračunava | 66 – 68 |
R. | Uzastopne (sukcesivne) štete | 68 – 69 |
S. | Koje troškove povezane s nastankom osiguranog slučaja Mi | 69 |
ISPLAĆUJEMO | ||
T. | Pronađene nestale stvari | 69 – 70 |
U. | Može li se osiguranje ugovoriti u stranoj valuti | 70 |
V. | Zaštita privatnosti | 70 |
W. | Kada možemo izmijeniti naše Uvjete osiguranja | 71 |
X. | Mjesto osiguranja – gdje sve važi osigurateljna zaštita | 71 – 72 |
LL. | Dopunski rizici (opasnosti) I. IZLJEV VODE I DRUGIH TEKUĆINA II. POTRES III. SNJEŽNA ILI LEDENA MASA I MRAZ IV. PAD ILI UDAR LETJELICE ILI STVARI IZ NJE V. ISTJECANJE TEKUĆINE (LEKAŽA) VI. JAVNA PRIREDBA I JAVNI ULIČNI PROSVJED VII. SAMOZAPALJENJE ZALIHA VIII. ŠTRAJK ILI ISKLJUČENJE S RADA (LOCKOUT) | 72 – 75 |
Z. | Ostala osiguranja imovine | 75 – 90 |
I. PROVALNA KRAĐA I RAZBOJNIŠTVO | ||
II. LOM STAKLENIH, KERAMIČKIH, KAMENIH POVRŠINA I REKLAMA | ||
III. LOM POSTROJENJA, OPREME, STROJEVA I APARATA U NJIHOVOM POGONU | ||
IV. GRAĐEVNO I MONTAŽNO OSIGURANJE | ||
V. OSTALA NENAVEDENA DOPUNSKA OSIGURANJA IMOVINE |
ZA OSIGURANIKA ILI UGOVARATELJA OSIGURANJA
Uvod
Ova informacija ima za svrhu ugovaratelju osiguranja/osiguraniku pružiti informacije za lakše razumijevanje ugovora o osiguranju.
Sukladno Zakonu o osiguranju i Zakonu o zaštiti potrošača društvo za osiguranje, prije sklapanja ugovora o osiguranju, obavještava ugovaratelja osiguranja / osiguranika o slijedećim informacijama i podacima:
MI KAO OSIGURATELJ, GLAVNA POSLOVNA DJELATNOST I ADRESA ZA KONTAKT
ADRIATIC osiguranje d.d. - dioničko društvo za osiguranje imovine i osoba i druge poslove osiguranja (dalje u tekstu: ADRIATIC).
Upisani smo u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem (MBS): 060006216, naš OIB je: 94472454976.
Sjedište Društva je Listopadska 2, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska.
Naši djelatnici pri prodaji osiguranja ne daju savjete o proizvodima. Za sklopljene ugovore o osiguranju ostvaruje primitke temeljem sklopljenog ugovora o radu, a sve sukladno Zakonu o radu i drugim pozitivnim propisima.
Potpuni sadržaj ugovora o osiguranju koji sklapamo proizlazi iz ponude koja nije izmijenjena kasnije sklopljenim ugovorom, police osiguranja ili druge isprave o sklopljenom ugovoru i uz policu priloženih Uvjeta osiguranja koji su niže otisnuti, a u pojedinačnim slučajevima (kada je to posebno ugovoreno) i iz posebnih uvjeta osiguranja.
Uvjeti osiguranja sadržani su u ponudi, polici osiguranja, Uvjetima osiguranja koji su niže otisnuti, a u pojedinačnim slučajevima,
kada je to posebno ugovoreno, i u posebnim uvjetima koji se primjenjuju u pojedinačnim slučajevima.
Uvjeti osiguranja koji su niže otisnuti utvrđuju, među ostalim, rok u kojem ponuda obvezuje ponuditelja, pravo na opoziv ponude za sklapanje ugovora o osiguranju i pravo na odustanak od sklopljenog ugovora o osiguranju, te uvjete za prestanak i raskid ugovora.
Rok u kojem ponuda obvezuje ponuditelja, pravo na opoziv i pravo na odustanak
Pisana ponuda obvezuje ponuditelja, ako on nije odredio kraći rok, za vrijeme od 8 (osam) dana od dana dostave ponude drugoj ugovornoj strani. Ponudu može opozvati ponuditelj u navedenom roku od 8 (osam) dana od dana njezine dostave drugoj ugovorenoj strani.
Stranke imaju pravo odustanka od sklopljenog ugovora o osiguranju u skladu s uvjetima pod kojima se ugovor sklapa, a koji su navedeni u ponudi osiguranja i odredbama Zakona o obveznim odnosima.
Uvjeti za prestanak i raskid ugovora
Ako drugačije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi svoje učinke istekom dana koji je njime označen kao dan početka trajanja osiguranja, pa sve do svršetka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno.
Ugovaratelj osiguranja ima pravo jednostrano raskinuti ugovor o osiguranju u roku od 14 (četrnaest) dana od dana sklapanja ugovora o osiguranju na daljinu (primjerice, putem interneta) bez navođenja razloga.
Ako je osiguranje, na izričit zahtjev ugovaratelja, započelo prije isteka roka za jednostrani raskid, odnosno prije isteka roka od 14 (četrnaest) dana od dana sklapanja
ugovora o osiguranju, ugovaratelj osiguranja u tom je slučaju dužan ADRIATICU platiti premiju proporcionalno proteklom trajanju ugovora o osiguranju, pod uvjetom da nije nastupio osigurani slučaj.
Obavijest o raskidu dostavlja se u pisanom obliku na adresu sjedišta ADRIATICA, a prije isteka roka za raskid ugovora.
Ako je osiguranje sklopljeno na rok dulji od pet godina, svaka strana može nakon proteka tog roka, uz otkazni rok od šest mjeseci, pisano izjaviti drugoj strani da otkazuje ugovor.
Ugovor o osiguranju se može raskinuti i u drugim slučajevima kako je navedeno u pripadajućim Uvjetima osiguranja.
Trajanje i završetak ugovora
Ugovor o osiguranju sklapa se i ugovorne strane obvezuje za vremensko trajanje ugovoreno i navedeno u polici osiguranja.
Premija osiguranja
Visina premija i ukupni iznos za plaćanje vidljivi su iz izračuna premije ili ponude. Ako se promijene podaci mjerodavni za izračun premije do trenutka sklapanja ugovora o osiguranju ili dođe do promjene porezne zakonske regulative, može doći i do promjene iznosa premije ili ukupnog iznosa za plaćanje.
Prema trenutno važećim propisima, na predmetnu premiju osiguranja ne obračunava se porez. Porez na dodanu vrijednost (PDV) se ne obračunava.
Premiju osiguranja dužni ste plaćati u skladu s ugovorenim rokovima plaćanja. Ako se premija plaća jednokratno (odjednom), dužni ste je platiti prilikom sklapanja ugovora.
U slučaju neplaćanja dosjele premije, možemo na temelju police osiguranja zatražiti određivanje ovrhe, u cilju naplate dospjele
premije. Pravo na naplatu premije osiguranja možemo od Vas ostvariti i sudskim putem.
Pravo koje se primjenjuje na ugovor i sudska nadleŽnost
Na sklapanje, postojanje, provedbu, ispunjavanje, važenje i na bilo koji drugi aspekt ovog ugovora primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.
Nadležnost suda određuje se prema mjestu sklapanja ugovora o osiguranju.
Jezik i pismo ugovora
Jezik ugovora i naše međusobne komunikacije jest hrvatski jezik, a pismo latinično.
NaČin rješavanja sporova i uputa o podnošenju prituŽbe
Sve eventualne sporove s nama koji proizlaze ili su u vezi s predmetnim ugovorom o osiguranju odnosno izvršenjem obveza iz ugovora o osiguranju, nastojat ćemo ponajprije s Vama riješiti sporazumno, u mirnom postupku u okviru postupka izvansudskog rješavanja sporova koji smo uspostavili sukladno odredbama Zakona o osiguranju.
Ako ste kao osiguranik, ugovaratelj ili korisnik iz ugovora o osiguranja nezadovoljni našim postupanjem ili našom odlukom kao osiguratelja, imate pravo podnošenja pritužbe kao izjave nezadovoljstva upućene nama, a koja se odnosi na pružanje usluga osiguranja, odnosno izvršenja obveza iz ugovora o osiguranju.
Pritužbu možete podnijeti bez obzira na to gdje živite i podnošenje pritužbe je besplatno.
Ne trebate odvjetnika kako biste podnijeli pritužbu.
Pritužba se može usmeno izjaviti na zapisnik kod nas na adresi za kontakt ili na adresu našeg najbližeg prodajnog mjesta, ili
podnijeti putem pošte ili elektroničke pošte, prema dolje navedenim podacima, u instruktivnom roku od petnaest (15) dana od dana kada ste kao podnositelj pritužbe primili odluku na koju podnosite pritužbu, odnosno od dana kada ste saznali za razlog pritužbe. E- pošta za pritužbe: prituzbe@adriatic- xxxxxxxxxx.xx.
Pritužba obvezno treba sadržavati:
🕿 ime i prezime i adresu podnositelja pritužbe koji je fizička osoba ili njegovog zakonskog zastupnika odnosno tvrtku, sjedište i ime i prezime odgovorne osobe podnositelja pritužbe koji je pravna osoba
🕿 razloge pritužbe i zahtjeve podnositelja pritužbe
🕿 dokaze kojima se potvrđuju navodi iz pritužbe kada ih je moguće priložiti, a može sadržavati isprave koje nisu bile razmatrane u postupku u kojem je donesena odluka zbog koje se pritužba podnosi kao i prijedloge za izvođenje dokaza
🕿 datum podnošenja pritužbe i potpis podnositelja pritužbe odnosno osobe koja ga zastupa
🕿 punomoć za zastupanje, kada je pritužba podnesena po punomoćniku.
Obrazac pritužbe možete preuzeti i na našoj internetskoj stranici: www.adriatic- xxxxxxxxxx.xx.
Rok za pisani odgovor na Vašu pritužbu je petnaest (15) dana od dana primitka pritužbe, a iznimno, kada se odgovor ne može dati unutar roka, Mi ćemo Vas obavijestiti o razlozima kašnjenja i naznačiti kada će naša istraga vjerojatno biti dovršena i kada će biti odgovoreno na pritužbu. Odgovor na pritužbu ćemo detaljno obrazložiti i potpisati. Na Vaš zahtjev, obavijestit ćemo Vas o zaprimljenoj pritužbi i tijeku postupka odlučivanja po pritužbi.
Ako spor ne uspijemo riješiti u mirnom izvansudskom postupku kod nas, možete se
obratiti pravobranitelju u osiguranju odnosno pokrenuti postupak za mirno rješenje spora primjerice pred Centrom za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje a u svakom slučaju imate pravo izabrati daljnji pravni put.
Napomena vezana uz prituŽbe
Rješavanje pritužbi je odvojeno od rješavanja odštetnih zahtjeva kao i pojedinačnih zahtjeva za postupanje po ugovoru o osiguranju, odnosno zahtjeva za davanje informacija ili pojašnjenja.
Adresa nadzornoga tijela
Kao osiguratelj podliježemo nadzoru Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Xxxxxx Xxxxxxx 0, 10000
Zagreb, e-pošta: xxxx@xxxxx.xx, tel.: 01 6173-
200,
Član Uprave Xxxx Xxxxx
(1)
Vrste osiguranja koje se
reguliraju ovim Uvjetima osiguranja
A.
Osiguranje od PoŽara i elementarnih šteta – Vrsta
OSIGURANJA ⑻
Pokriva sva oštećenja ili gubitak
nama nije ništa posebno ugovoreno, to vrijeme je određeni vremenski period koji se računa od trenutka sklapanja ugovora.
Prema ovim Uvjetima ugovor se sklapa kao jednogodišnje ili višegodišnje osiguranje, a izuzetno i kao osiguranje na rok kraći od
godine dana. Ugovori na određeno vrijeme
imovine – osim imovine uključene u vrste osiguranja 3., 4., 5., 6. i 7. – kao posljedice događaja: (i) požara, (ii) eksplozije, (iii) oluje,
(iv) elementarnih nepogoda osim oluje, (v) atomske energije, (vi) pomicanja tla i (vii) ostalih dopunskih opasnosti.
Ostala osiguranja imovine –
Vrsta osiguranja ⑼
(2) Pokriva sva oštećenja ili gubitak imovine – osim imovine uključene u vrste osiguranja 3., 4., 5., 6. i 7. – kao posljedice svakog drugog događaja kao što je na primjer krađa, osim onih iz vrste osiguranja 8.
Kada je Ugovor o osiguranju
sklopljen i što Čini sastavni dio Xxxxxxx
B.
Kada je ugovor sklopljen
(1) Ugovor o osiguranju sklapa se prihvatom ponude za sklapanje ugovora o osiguranju uz istovremeno prihvaćanje – s Vaše strane – naših Uvjeta osiguranja koji se primjenjuju uz ugovor o osiguranju.
(2) Kako ne postoji zakonska obveza za sklapanje ugovora o osiguranju imovine, Mi imamo pravo ne prihvatiti (odbiti) Vašu ponudu za sklapanje ugovora koja nije u skladu s našim Uvjetima osiguranja i cjenikom premija.
Na koje vrijeme trajanja se moŽe sklopiti ugovor o osiguranju
(3) Ugovor na određeno vrijeme
Kod ovog ugovora Mi preuzimamo obvezu naknade štete za vrijeme točno određeno u ugovoru ili na neki drugi način. Ako među
sklapaju se kada su okolnosti relevantne za utvrđivanje rizika poznate ne samo sadržajno nego i vremenski.
Ako u pogledu vremena trajanja ugovora nije ništa posebno ugovoreno, smatra se da ugovor traje za ono vrijeme za koje je plaćena premija. To proizlazi iz prirode posla osiguranja.
(4) Ugovor na neodređeno vrijeme
Je onaj kod kojeg vrijeme naše (osigurateljeve) obaveze nije unaprijed određeno. Trajanje ugovora određuje se objektivnim činjenicama za koje unaprijed nije poznato kada će prestati. Kod ovih ugovora naša (osigurateljeva) obveza prestaje prestankom rizika koji smo na sebe preuzeli, na primjer, završetkom građevine u izgradnji.
Što je Polica osiguranja, koji su njeni bitni elementi i funkcija
(5) Redovita, a i najvažnija isprava o sklopljenom ugovoru o osiguranju je polica. To je isprava koja se ispostavlja u određenoj formi prilikom sklapanja osiguranja ili neposredno poslije toga, a sadrži sve bitne odredbe osiguranja kao takvog.
(6) U polici moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana stvar odnosno osigurana roba (predmet osiguranja), mjesto osiguranja, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, svota osiguranja ili je li osiguranje neograničeno, premija osiguranja i njezin način plaćanja, datum izdavanja police i potpisi ugovornih
strana, odnosno potpis nas kao osiguratelja.
Pored toga u polici smo Vas (ugovaratelja) dužni upozoriti da su Opći (i Posebni) uvjeti osiguranja sastavni dio ugovora i predati Vam njihov tekst, ako ti Uvjeti nisu tiskani na samoj polici.
(7) Na svakoj polici naznačen je datum kada je sastavljena. Datum na polici može imati trostruko značenje:
7.1. kao dan sastavljanja isprave
7.2. kao dan sklapanja ugovora
7.3. kao dan početka nošenja rizika od strane osiguratelja.
U polici može biti naveden samo jedan datum, ili može za pojedine od navedenih značenja biti naveden poseban datum. Ako iz police ili propisa odnosno pravila ne proizlazi nešto drugo, smatra se da u njoj navedeni datum ima sva tri navedena značenja.
(8) List (pismo) pokrića ili certifikat osiguranja – u praksi se može dogoditi situacija da Vam ne možemo odmah po sklapanju ugovora o osiguranju izdati policu (ne raspolažemo sa svim potrebnim podacima) ili Vam ona nije potrebna pa u takvoj situaciji – kada Vam nije dovoljna samo potvrda o sklopljenom osiguranju – izdajemo list pokrića kao posebnu ispravu.
To je pismena izjava nas kao osiguratelja kojom se obvezujemo da ćemo nadoknaditi štetu koja nastane iz određenih rizika i ujedno navodimo sumarne uvjete ugovora o osiguranju. List pokrića mora kao minimum sadržavati podatke iz kojih se mogu ustanoviti bitni elementi ugovora o osiguranju.
(9) Polica osiguranja ima tri glavne
funkcije:
9.1. Polica je isprava o ugovoru o osiguranju – to proizlazi prvenstveno iz kogentne zakonske odredbe, prema kojoj smo u obvezi
bez odgađanja predati Vam uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja kao potvrdu o sklopljenom ugovoru o osiguranju
9.2. Polica može biti prenosivi papir
– putem police se može prenositi pravna pozicija osiguranika. Ima i polica koje se ne mogu prenositi pa se u tom slučaju govori o neprenosivim policama
9.3. Polica služi kao legitimacija Vas kao osiguranika prema nama kao osiguratelju – ovi Uvjeti koriste u praksi uglavnom prihvaćeno načelo da osiguratelj koji je izdao policu ne mora platiti osigurninu osobi koja mu se ne legitimira policom odnosno koja u slučaju njenog gubitka ne pruži odgovarajuće jamstvo da će osiguratelju biti naknađena šteta koju pretrpi što je platio osigurninu bez prezentiranja police. Prezentacija police kao osiguranikove legitimacije odgovara pravnoj sigurnosti nas kao osiguratelja i Vas kao osiguranika.
(10) Potpisom police osiguranja ili lista pokrića izražava se suglasnost na sadržaj istih, što znači i na sadržaj ugovora o osiguranju općenito. Suglasnost se osim potpisom može izraziti i uplatom premije osiguranja čime se ispunjava jedna od bitnih ugovornih obveza iz ugovora.
(11) Ukoliko se sadržaj police osiguranja razlikuje od onog što smo međusobno ugovorili, takve razlike će se smatrati kao da su ugovorene od trenutka izdavanja police osiguranja, pod uvjetom da nam Vi niste uputili pisani prigovor na sadržaj police u roku 14 dana od dana primitka police.
Što je Svota osiguranja, a što
Vrijednost osiguranog interesa
(12) Svota osiguranja
Najveći je novčani iznos koji se osiguratelj obavezuje isplatiti osiguraniku kad nastupi osigurani slučaj. Taj iznos kod ovih vrsta osiguranja strane ugovaraju. Ona, iz navedenih razloga, kod ovih vrsta imovinskih osiguranja ne smije prijeći vrijednost osiguranog interesa.
(13) Vrijednost osiguranog interesa
Novčana je vrijednost koju predmet osiguranja predstavlja za osiguranika. Podatke o ovom elementu osiguratelju može dati ugovaratelj. Mi kao osiguratelj prilikom izdavanja police nismo dužni kontrolirati točnost tih podataka.
Prema tome sadrže li ovaj element, police se dijele na dvije grupe:
13.1. Nevalutirane (netaksirane) police i
13.2. Valutirane (taksirane) police.
Valutirana polica je ona u kojoj je označena vrijednost osiguranog interesa. Obratno od toga, kod Nevalutiranih polica ta vrijednost nije naznačena.
(14) Inače između Vrijednosti osiguranog interesa (B/13) i Svote osiguranja (B/12) mogu postojati teoretski tri moguća odnosa:
14.1. Obje svote su jednake (puno osiguranje)
14.2. Vrijednost osiguranog interesa veći je od svote osiguranja (podosiguranje) i
14.3. Svota osiguranja veća je od vrijednosti osiguranog interesa (nadosiguranje).
Kod podosiguranja obaveza osiguratelja na naknadu štete smanjuje se razmjerno (proporcionalno) u odnosu Vrijednosti osiguranog interesa i Svote osiguranja, a kod nadosiguranja osiguratelj nije dužan isplatiti osigurninu veću od Vrijednosti osiguranog interesa.
Neovlašteno sklapanje ugovora u ime drugog
(15) Ako je ugovor sklopljen od strane neovlaštene osobe odnosno prekoračenjem granica ovlaštenja, isti nas obvezuje samo ako ga Mi naknadno odobrimo odnosno odobrimo učinjeno prekoračenje ovlasti.
(16) Odobrenje za sklopljeni ugovor može se dati i nakon što se dogodio osigurani slučaj
– događaj prouzročen osiguranim rizikom. Naše prihvaćanje odnosno pozitivno rješavanje podnesenog odštetnog zahtjeva smatrat će se našim pristankom na tako sklopljen ugovor o osiguranju.
(17) No ako Vi niste znali niti ste morali znati za prekoračenje ovlaštenja našeg zastupnika u osiguranju Mi ostajemo u obvezi po sklopljenom ugovoru i smatra se da ograničenja ovlaštenja našeg zastupnika nisu niti postojala.
(18) Naš zastupnik u osiguranju nije ovlašten u naše ime i za naš račun davati izjave ili obvezna tumačenja koja bi nas obvezivala po ugovoru o osiguranju. Zastupnikom u osiguranju ne smatra se osoba koja obavlja poslove zastupanja u osiguranju na temelju zaposlenja kod nas.
Sklapanje osiguranja za tuĐi raČun
(19) Vi kao ugovaratelj preuzimate na sebe obvezu plaćanja premija kao i sve ostale obveze iz ugovora, čak i onda kada prava iz osiguranja ne možete ostvariti – čak ni kada ste fizički u posjedu izdane police osiguranja – bez pristanka osobe čiji je interes osiguran i kome prava iz osiguranja pripadaju.
Što Čini sastavni dio ugovora o osiguranju
(20) Vaš ugovor o osiguranju se sastoji od:
20.1. ovih Uvjeta osiguranja o čijem sadržaju ste upoznati prije sklapanja
ugovora i koje smo Vam predali prilikom sklapanja ugovora, a koji definiraju okvir i opća načela odnosa iz ugovora. Oni opisuju osigurateljnu zaštitu koju Vam nudimo, navode pravila funkcioniranja Vašeg ugovora o osiguranju te podsjećaju na naša uzajamna prava i obveze
20.2. police osiguranja kao pisane isprave koja dokazuje sklapanje ugovora o osiguranju
20.3. ostalih možebitnih pripadajućih Posebnih uvjeta i drugih ugovornih odredba ili klauzula koje se primjenjuju i navode u polici ili ovim Uvjetima.
Mjerodavan jezik i pismo ugovora
(21) Ponuda i polica osiguranja kao i naša međusobna komunikacija vezana uz ugovor bit će na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
(22) Neke dijelove ugovora Vam možemo dostaviti i na engleskom jeziku, posebno ako se radi o riziku na koji se primjenjuju originalni Uvjeti inozemnog reosiguratelja.
Neslaganja izmeĐu odredbi
Vašeg ugovora
(23) Ako postoji bilo kakvo neslaganje između odredbi Posebnih (dodatnih) uvjeta i Općih uvjeta, odredbe Dodatnih uvjeta imaju prednost. Pri neslaganju bilo kojih Uvjeta i odredbe police odredbe police imaju prednost. U slučaju neslaganja neke tiskane i strojem pisane odredbe primijenit će se pisana odredba, a u slučaju neslaganja ovih s rukopisnom odredbom, primijenit će se rukopisna odredba.
Duplikati dijela ugovora
(24) Ako polica osiguranja bude izgubljena ili uništena nakon sklapanja ugovora, možete
zatražiti od nas da Vam izdamo duplikat police što neće za Vas predstavljati novi trošak. U svakom trenutku nas možete i pozvati na dostavljanje pripadajućih Uvjeta osiguranja koji se odnose na Vaš ugovor, pri čemu troškove prvog dostavljanja snosimo Mi.
Oblici obavješĆivanja -
KOMUNIKACIJE
(25) Naša međusobna komunikacija može se odvijati: usmeno, elektroničkim putem (e- pošta, web-portal / e-oglasna ploča, osobni korisnički pretinac i sl.), neposrednim uručenjem pismena, poštanskom pošiljkom (običnom ili preporučenom) ili na drugi prikladan način.
(26) Kao mjerodavna i pravno relevantna smatrat će se isključivo naša međusobna komunikacija u pisanom obliku, a ovo podrazumijeva i koja se može reproducirati pismeno (na primjer, e-mail ili obavijest na web stranici koju je moguće otisnuti na papir).
(27) U pravilu, obavješćivanje ‒ komunikacija elektroničkim putem smatra se obavljenim/om, kod:
27.1. e-pošte ‒ u trenutku kad je zabilježena na poslužitelju za primanje takvih poruka
27.2. web-portala (e-oglasne ploče i/ili osobnog korisničkog pretinca) ‒ u trenutku kada smo pismeno oglasili, učinili dostupnim te primatelj istom može pristupiti.
(28) Ukoliko je, u konkretnom slučaju, potrebna potvrda o primitku (na primjer, zakonska osobna dostava, Mi ili Vi kao pošiljatelj to tražimo), primatelj je dužan bez odgode, pošiljatelju potvrditi primitak pismena prema B/26.
(29) U slučaju Vašeg možebitnog izbjegavanja dostave, uručenja (izbjegavate potvrdu primitka pismena) smatra se da je ista
(30) U smislu ovih Uvjeta elektronička isprava predstavlja jednoznačno povezan cjelovit skup podataka koji su elektronički oblikovani (izrađeni pomoću računala i drugih elektroničkih uređaja), poslani, primljeni i sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju i koji sadrži svojstva kojima se utvrđuje izvor (stvaratelj), utvrđuje vjerodostojnost sadržaja te dokazuje postojanost sadržaja u vremenu. Sadržaj elektroničke isprave uključuje sve oblike pisanog teksta, podatke, slike i crteže, karte, zvuk, glazbu i govor. Elektronička isprava ne mora nužno imati elektronički potpis.
(31) Alati i uređaji koji se koriste za komunikaciju elektroničkim sredstvima i njihova tehnička obilježja moraju biti ne diskriminirajuća, opće dostupna i interoperabilna s proizvodima komunikacijske tehnologije u općoj uporabi, u trenutku komunikacije.
(32) U svrhu uporabe i prometa elektroničkih isprava, Vi kao ugovaratelj, sklapanjem ovog ugovora o osiguranju prema B/1 i navođenjem e-mail adrese na polici osiguranja – kao bitnog sastojka ugovora ‒ prihvaćate uporabu i promet elektroničkih isprava za svoje potrebe kao i za potrebe poslovnih i drugih odnosa s nama kao Xxxxx osigurateljem, kao i sve pravne posljedice izbjegavanja potvrde primitka pismena
izvršenog putem e-mail.
Koje su obveze ugovaratelja kod s k l a p a n j a Xxxxxxx
C.
PlaĆanje Premije
Jedna je od glavnih obaveza ugovaratelja da plati premiju. Modaliteti plaćanja određeni su ovim Uvjetima ili s posebno ugovorenim klauzulama.
Obavještavanje osiguratelja o Činjenicama relevantnim za ocjenu rizika
(1) Kako je ugovor o osiguranju ugovor dobre vjere a to, drugim riječima, znači da se Mi koji preuzimamo obavezu čiji je nastanak uvjetovan Nama još nepoznatim okolnostima, moramo pouzdati u Vas odnosno ugovaratelja da nas, prilikom sklapanja ugovora o osiguranju, niste doveli u zabludu u pogledu činjenica koje su odlučne za Našu ocjenu težine rizika.
(2) Dovođenje osiguratelja u zabludu
može nastati na dva načina:
2.1. ugovaratelj prešuti iznijeti okolnosti koje su odlučne za ocjenu rizika (na primjer, kod osiguranja skladišta lakozapaljivog materijala ugovaratelj ne navede da u skladištu nema protupožarnih instalacija)
2.2. ugovaratelj osiguratelju tvrdi da postoje okolnosti koje stvarno ne postoje, a koje bi okolnosti, da postoje, utjecale na procjenu rizika.
Na primjer, kod osiguranja
skladišta lakozapaljivog materijala
ugovaratelj osiguratelja
protupožarne
netočno,
izvijesti
da
skladište
instalacije.
ima
Izjava
odnosno prešućivanje ugovaratelja
može se odnositi na postojeće ili buduće stanje.
Pravne posljedice – na ugovor o osiguranju – zbog ovakvoga ponašanja ugovaratelja uređene su u točki F ovih Uvjeta.
KOJE OSOBE IZJEDNAČAVAMO S UGOVARATELJEM OSIGURANJA TIJEKOM PROVOĐENJA UGOVORA
D.
(1) Tijekom provođenja ugovora o osiguranju s ugovarateljem navedenim u polici izjednačene su u svojim obvezama i sljedeće osobe:
1.1. osiguranik naveden u polici
1.2. korisnik osiguranja
1.3. osoba koja ima zakonom dopuštenu faktičnu vlast glede osigurane stvari – posjednik
1.4. osoba koja osiguranu stvar uz znanje i volju njenog vlasnika ili zakonskog posjednika upotrebljava
1.5. osobe koje rade za ili su angažirane od strane Xxx kao ugovaratelja, osobe kojima ste Vi predali izvršavanje svojih poslovnih aktivnosti i/ili svojih prava.
(2) Vi ste kao naveden ugovaratelj dužni gore navedene osobe upoznati i objasniti im dužnosti i obveze koje imaju tijekom provođenja ugovora o osiguranju.
(3) Neispunjenje ili neuredno ispunjenje bilo koje dužnosti ili obveze, koja je prema ovim Uvjetima na strani ugovaratelja, od bilo koje gore navedene osobe izjednačava se s neispunjenjem ili neurednim ispunjenjem od strane Vas.
Prijenos Ugovora o osiguranju na drugu osobu
E.
Preambula
(1) Kada na osiguranoj stvari za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju dođe do promjene vlasništva ili nekog drugog stvarnog
prava na stvari ili do promjene obveznopravnog ovlaštenja glede stvari, pravo iz ugovora o osiguranju prelazi na pribavitelja stvari. Novi pribavitelj neće morati platiti premiju osiguranja za dobavljenu stvar, a osim toga je i siguran da mu je pribavljena stvar stalno i bez novog ugovora pokrivena osiguranjem.
Mi kao osiguratelj i pribavitelj osigurane stvari možemo odustati od ugovora o osiguranju uz otkazni rok od petnaest (15), ako u roku od trideset dana (30) od dana saznanja za otuđenje, podnesemo pismeni otkaz ugovora.
Kada se ne moŽe obaviti prijenos ugovora o osiguranju
(2) Za prijenos prava i obaveza iz ugovora o osiguranju karakteristična je okolnost da se prijenos vrši dok nije nastupio osigurani slučaj, tj. dok se načelna osigurateljna obaveza za naknadu štete nije pretvorila u konkretnu. Kada je jednom osigurani slučaj nastupio i kada je nastala obaveza osiguratelja da nadoknadi konkretnu štetu određenoj osobi i ta osoba je stekla odštetni zahtjev prema osiguratelju, prijenos njezina zahtjeva regulira se po načelima građanskog prava o prijenosu tražbina.
Prijenos Naših (Adriatic)
PRAVA I OBVEZA
(3) Prijenos Naših prava iz ugovora o osiguranju (cesija), znači konkretno prijenos Naše tražbine za naplatu premije. Za prijenos tražbine nije potreban pristanak dužnika (ugovaratelja).
(4) Prijenos Naših obaveza iz tog ugovora, tj. dužnosti plaćanja osigurnine, nema posebnih propisa prava osiguranja pa se primjenjuju građansko-pravna načela.
Za razliku od prijenosa tražbine, kod prijenosa obaveza (upute, asignacije) potreban je pristanak vjerovnika.
(5) Prijenos prava koja nam pripadaju iz subrogacije osiguranika. Mi imamo pravo prenijeti svoja prava iz regresnog zahtjeva koja Nama pripadaju iz činjenice da smo osiguraniku isplatili osigurninu.
Kada, naime, Mi kao osiguratelj osiguraniku isplatimo osigurninu, Mi stupamo u osiguranikovu pravnu poziciju prema osobi odgovornoj za štetu na koju se isplaćena osigurnina odnosi. Budući da smo Mi kao osiguratelj na taj način stekli samostalno pravo prema štetniku, to pravo možemo i prenositi po načelima građanskog prava.
Prijenos obveze ugovaratelja
(6) Ugovaratelj, ima samo jednu osnovnu prenosivu obavezu – plaćanje premije pa samo nju može prenijeti na drugoga. I na to se primjenjuju načela građanskog prava o uputi (asignaciji) pa sve ono što je u tom pogledu rečeno za prijenos osigurateljeve obveze, vrijedi i za prijenos ugovarateljeve dužnosti na plaćanje premije. Shvatljivo je samo po sebi da u pogledu osobe koja može biti upućena, nema onih ograničenja kao kod osigurateljeve upute, jer se za plaćanje premije ne traži nikakva posebna kvalifikacija osobe koja se upućuje (asignata).
(7) Za valjanost prijenosa obaveze za plaćanje premije potreban je i naš pristanak kao vjerovnik.
Prijenos prava na isplatu osigurnine
(8) Kod prijenosa prava na isplatu osigurnine treba razlikovati dva slična instituta: (i) prijenos prava na drugu osobu i (ii) utvrđivanje do tada neodređenog osiguranika.
Dok je u prvom slučaju osiguranik poznat pa on svoje pravo prenosi na drugoga, dotle u drugom osiguranik nije bio poznat pa se ne radi o prijenosu prava, već o utvrđivanju osobe
kojoj pravo pripada. To biva kod ugovora koji su zaključeni za račun onoga koga se tiču.
Prema tome, nije potreban čin prijenosa prava od jedne osobe na drugu, već se osiguranik i bez toga legitimira prezentacijom police ili na neki drugi način, a njegovo je pravo originalno, jer ga ne izvodi, kao kod prijenosa iz prava prijašnjeg osiguranika.
(9) Na koga se to pravo može prenijeti?
Pravo na isplatu osigurnine može se prenijeti samo na onu osobu koja u vrijeme prijenosa ima ili će u vrijeme osiguranog slučaja moći imati osigurljiv interes na predmetu osiguranja, drugim riječima – na osobu koja može biti osiguranik. Nije, međutim, relevantno da je odnosno pravo prešlo na stjecatelja naplatno.
Osigurljiv interes, naime, ovisi o objektivnoj činjenici da odnosno pravo određena osoba ima, a ne i o okolnosti da li je do tog prava došla besplatno ili naplatno. Osiguranik može prenijeti i dio svojih prava. To će biti u slučaju kada je na osiguranoj stvari djelomično prenio osigurani interes na drugoga (na primjer, djelomični prijenos vlasništva osigurane stvari).
Međutim, kada je osigurani slučaj već nastupio pa se, prema tome, do tada apstraktna mogućnost nastanka tražbine pretvorila u konkretnu osigurateljevu obavezu, tražbina se može prenijeti i na osobu koja nema kvalifikaciju osiguranika.
(10) V i nk u l ac i j a p o l i ce
Pod tim se razumijeva izjava osiguranika da će nakon nastupa osiguranog slučaja osiguratelj osigurninu u cijelosti ili djelomično isplatiti određenoj osobi, odnosno da se bez pristanka te osobe osigurnina osiguraniku ne smije platiti.
Vinkulacijom se ne prenosi svojstvo osiguranika. Radi se, ustvari, o unaprijed danoj osiguranikovoj izjavi o prijenosu svoje dospjele tražbine na drugu osobu. Unatoč tome što se vinkulacijom ne prenosi svojstvo osiguranika, polica se ne može vinkulirati na bilo koju osobu.
Osoba na koju se polica vinkulira mora na predmetu osiguranja imati materijalni interes
Na primjer, vjerovnik koji kreditira nabavu osigurane stvari, naručitelj gradnje koji plaća unaprijed, ali ne postaje vlasnik objekta u izgradnji.
Inače bez ovog zahtjeva mogao bi se izbjeći princip osiguranja kao institut naknade štete.
(11) Tko je ovlašten prenijeti pravo na osigurninu?
Tražbinu po načelima građanskog prava, može prenijeti ona osoba koja je ima, jer nitko ne može na drugoga prenijeti pravo koje ni sam nema. U odnosu iz osiguranja to je osiguranik.
(12) Od načelne legitimacije jedne osobe na mogućnost prijenosa svog prava iz ugovora o osiguranju (točka E/10) treba razlikovati pitanje konkretnog ovlaštenja da se to pravo prenese. Ovo se ovlaštenje može temeljiti na ugovoru ili propisu.
(13) Na temelju ovih Uvjeta ugovorom o osiguranju može se ugovoriti mogućnost prijenosa osiguranikovih prava na druge osobe.
Kod toga vrijedi načelo da osiguratelj promjenom osiguranika ne smije doći u gori položaj. Od tog načela mogu postojati izuzeci koji proizlaze iz odnosa ugovornih strana baziranih na polici. Načelnu mogućnost prijenosa prava, ili njegovu zabranu zaključuje ugovaratelj s osigurateljem. Međutim, kada je
takva mogućnost ugovorena, o prijenosu odlučuje osiguranik.
(14) U pogledu zakonskog prijenosa prava, tj. prijenosa na osnovi nastupa određene činjenice, i bez odredbe ugovornih strana, treba prvenstveno navesti univerzalnu sukcesiju u prvom redu putem nasljednog prava.
Nasljednik, naime, stupa u čitavu imovinskopravnu poziciju ostavitelja, koja nije njegove osobne prirode. Budući da odnosi iz imovinskog osiguranja nisu osobne prirode, oni prelaze na nasljednika. To isto vrijedi i za singularne sukcesore nasljednog prava (na primjer, ostavitelj nasljedniku ostavi samo jednu kuću koja je osigurana. Nasljednik za tu kuću postaje osiguranik). Što vrijedi za nasljedno pravo, primjenjuje se i na druge oblike univerzalne sukcesije, na primjer kod spajanja poduzeća, njihova odvajanja itd.
(15) U slučaju prijelaza prava na temelju univerzalne sukcescije – što često biva kod nasljeđivanja – pravo prijeđe na više osoba, sve one, razmjerno svojim udjelima u pravu, sudjeluju u pravima i obvezama iz ugovora o osiguranju.
(16) No, ako u trenutku isplate osigurnine Mi nismo znali niti mogli znati za prava iz E/15, naša izvršena isplata osigurnine osiguraniku ostaje pravovaljana.
Dodatne obveze nakon promjene vlasništva
(17) Ako za vrijeme trajanja osiguranja dođe do promjene vlasništva na osiguranoj stvari, sva prava i obveze iz ugovora prelaze na novog vlasnika danom prijenosa vlasništva, ali isključivo uz uvjet da smo Mi o tome uredno obaviješteni i da smo se usuglasili s tom izmjenom.
(18) Smatra se da je obavijest o promjeni vlasništva uredna ako nam je u pisanom obliku
od strane Vas ili novog vlasnika dostavljena u roku osam (8) dana, računajući od dana promjene (na primjer, izdavanja računa za osiguranu stvar, ovjere kupoprodajnog, darovnog ili drugog ugovora kojim je došlo do promjene prava vlasništva ili dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju).
(19) Uz obavijest dužni ste nam dostaviti i kopiju dokumenata/isprava kojima se dokazuje promjena vlasništva (na primjer, kopija računa, kupoprodajnog, darovnog ugovora, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju).
(20) Ako nas o promjeni vlasništva ne obavijestite odmah, Vi ostajete u obvezi plaćanje premija koje dospijevaju i poslije dana promjene vlasništva.
(21) Pravne posljedice Vaše neuredne obavijesti o promjeni vlasništva ravna se prema F/14.
Prestanak Ugovora o osiguranju
F.
Prestanak ugovora o osiguranju na temelju naČela graĐanskog prava
(1) I zv ršenje obv eze
Kod građanskopravnih dvostrano obaveznih poslova, ugovor o osiguranju prestaje kad ugovaratelj ili netko drugi za njega, osiguratelju plati premiju, a osiguratelj, nakon nastupa osiguranog slučaja, osiguraniku isplati osigurninu. To kod osiguranja biva samo onda kada ugovorne strane pravovaljano ugovore da će osigurateljeva dužnost na plaćanje osigurnine prestati kada isplati osigurninu samo za prvi osigurani slučaj.
Inače, ako je osiguratelj dužan nadoknaditi i uzastopne (sukcesivne) štete koje mogu nastati za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, ugovor isplatom osigurnine ne prestaje.
(2) P xxxxx v remena
Istekom vremena za koje je ugovor o osiguranju bio sklopljen, on sam po sebi prestaje. Protek tog vremena, međutim, ne oduzima pravo ugovornim stranama da zahtijevaju ispunjenje obaveze koja je nastala za vrijeme trajanja ugovora, a koja nije ispunjena.
(3) Sporazumni odustanak
To je odustanak koji nastaje sporazumom ugovornih strana i redovito prije nastanka osiguranog slučaja. Na pitanje tko kod ovoga načina prestanka ugovora može biti strana sporazuma, odgovor ovisi o tome je li osiguranik u vrijeme odustanka stekao prema osiguratelju samostalni pravni zahtjev ili njegovo pravo ovisi o ugovarateljevoj volji. U prvom slučaju odustati može osiguranik, a u drugom ugovaratelj.
(4) J ednostrani odustanak
To je način prestanka ugovora izjavom volje jedne od ugovornih strana. Osobe ovlaštene za jednostrani odustanak kod ugovora o osiguranju jesu one iste koje imaju pravo i zaključiti sporazumni odustanak. Prema građanskom pravu, jednostrani odustanak može biti:
4.1. samovoljni odustanak
To je odustanak bez navođenja ikakvih, ili bez navođenja opravdanih razloga. I za ugovor o osiguranju vrijedi načelo građanskog prava da takav način odustanka nije dopušten.
Prema građanskom pravu jedna strana koja od ugovora sama odustane mora drugu dovesti u onu imovinskopravnu poziciju u kojoj bi se nalazila da je ugovor u redu izvršen.
Za ugovor o osiguranju to znači da u slučaju odustanka ugovaratelja
osiguratelj ima pravo zahtijevati naplatu premije, ali je dužan platiti i osigurninu ako je takav zahtjev postavljen.
Ako odustaje osiguratelj osiguranik ima pravo zahtijevati plaćanje osigurnine uz istodobnu obavezu da plati premiju
4.2. opravdani odustanak
To je odustanak uz navođenje opravdanih razloga.
Taj je način prestanka ugovora građanskopravno dopušten. U općem
– zakonskom – principu odustanka (»raskida«) ugovora zbog neispunjenja obveze navodi se: »U dvostranim ugovorima kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtijevati ispunjenje obveze i pod uvjetom predviđenim u idućim članovima, raskinuti ugovor prostom izjavom ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete«.
Za pravovaljanost odustanka potrebno je da odustanik ostavi drugoj strani primjeren naknadni rok za ispunjenje svoje obveze i to pod uvjetom da ispunjenje u roku nije bitni sastojak ugovora.
(5) S j edinjenje prava i obaveza
To je više teoretska mogućnost prestanka ugovora o osiguranju, a teoretski se može zamisliti samo onda kada osiguratelj na predmetu osiguranja stekne interes koji je sam osigurao, na primjer kupi osiguranu stvar.
(6) P restanak postojanja ugovornih strana – osiguratelja, osiguranika i ugovaratelja
Kad prestane postojati osiguratelj, jasno je
da ugovor prestaje jer ga nema tko ispuniti. Isto će tako ugovor prestati kad nestane osiguranik, jer se nema kome izvršiti ugovorna obaveza. Prestanak postojanja ugovaratelja sam po sebi ne utječe na postojanje ugovora. Prestanak postojanja navedenih osoba neće utjecati na postojanje ugovora o osiguranju ako su prava i obaveze osobe koja je prestala postojati prešle na drugoga.
(7) Steč aj
Stečaj je poseban slučaj prestanka postojanja jedne od ugovornih strana.
U slučaju stečaja ugovaratelja osiguranje se nastavlja, ali svaka strana ima pravo raskinuti ugovor o osiguranju u roku od tri (3) mjeseca od otvaranja stečaja, u kojem slučaju stečajnoj masi ugovaratelja pripada dio plaćene premije koji odgovara preostalom neiskorištenom vremenu osiguranja.
U slučaju stečaja osiguratelja ugovor o osiguranju prestaje nakon isteka trideset (30) dana od otvaranja stečaja dok stečaj osiguranika ne utječe na valjanost ugovora o osiguranju.
Prestanak ugovora o osiguranju na temelju odredbi prava osiguranja
Kao i svaki ugovor tako i ugovor o osiguranju prestaje kada se za to ostvare određene pretpostavke.
Sve razloge prestanka ugovora o osiguranju možemo podijeliti na sljedeće načine:
(8) Sklapanje ugovora bez punomoći
Pod uvjetom da je odobrenje ugovaratelja izostalo – ako je ugovor sklopljen putem punomoćnika koji je za to imao valjanu punomoć, tada između njega kao zastupnika i osiguratelja ne nastaje nikakav direktan odnos. Ugovorni odnos nastaje između
osiguratelja i zastupanog koji postaje ugovaratelj.
Inače ako je punomoćnik nastupao bez ovlaštenja direktni ugovorni odnos nastaje između osiguratelja i tobožnjeg zastupnika koji postaje ugovaratelj.
(9) Netočnost prijave i prešućivanje činjenica koje su važne za ocjenu rizika sa strane osiguratelja.
Ove slučajeve dijelimo na dvije grupe, prema tome da li je do netočnih podataka došlo:
9.1. namjernom netočnom prijavom i prešućivanjem:
Mi moramo dokazati namjerno navođenje netočnih činjenica odnosno prešućivanje.
Morat će se ustvari dokazati da su ugovaratelju, s obzirom na sve konkretne relevantne okolnosti slučaja, osnovne činjenice bile stvarno poznate. U tu svrhu morat ćemo dokazati što nam je sve ugovaratelj naveo kod sklapanja ugovora.
Budući da Mi imamo pravo odustati od ugovora, po ovim Uvjetima, možemo ugovaratelju predložiti da će ugovor ostati na snazi pod uvjetom da se premija poveća proporcionalno stvarnom riziku u odnosu na ugovoreni rizik, u rokovima i na način opisan u F/9.2.
9.2. nenamjernom netočnom prijavom i prešućivanjem:
Za nenamjerno izjavljivanje netočnih ili nepotpunih podataka, prema načelima građanskog prava, smatra se da nije postojala namjera dok Mi ne dokažemo suprotno.
Ako dokažemo da je ugovaratelj
učinio netočnu prijavu ili je propustio dati obavijest, a to nije učinio namjerno, osiguratelj može, po svom izboru, u roku od mjeseca dana izjaviti da raskida ugovor ili predložiti povećanje premije razmjerno većem riziku.
Za ovaj način prestanka ugovora bitno je i sljedeće:
(a) ako smo odustali od ugovora, ugovor prestaje nakon isteka četrnaest (14) dana od dana kada smo svoju izjavu o raskidu priopćili ugovaratelju, a u slučaju našeg prijedloga da se premija poveća, raskid nastupa po samom zakonu ako ugovaratelj ne prihvati prijedlog u roku od četrnaest (14) dana od kada ga je primio
(b) u ovim slučajevima, kada je došlo do prestanka ugovora Mi smo dužni vratiti dio premije koji otpada na vrijeme do kraja razdoblja osiguranja.
Pod navedenim razdobljem podrazumijeva se vrijeme za koje je sklopljen ugovor. Ukoliko premija nije plaćena Mi imamo pravo zahtijevati da nam se plati dio premije za razdoblje za koje je ugovor bio na snazi
(c) ako se osigurani slučaj dogodio prije nego što je utvrđena netočnost ili nepotpunost prijave ili nakon toga, ali prije raskida ugovora odnosno prije postizanja sporazuma o povećanju premije, naknada se smanjuje u razmjeru stope plaćenih premija i stope premije koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku
(d) naprijed navedene odredbe o netočnim izjavama odnosno prešućivanjima činjenica relevantnih
za ocjenu rizika, primjenjuju se i u slučajevima osiguranja sklopljenih u ime i za račun drugoga ili u korist trećeg, ili za tuđi račun ili za račun koga se tiče, ako su te osobe znale za netočnost izjave ili prešućivanje okolnosti značajnih za ocjenu rizika
(e) ova odredba dolazi do primjene kada je osiguranik osoba različita od ugovaratelja u trenutku sklapanja ugovora. Međutim, ako je u to vrijeme ugovaratelj bio ujedno i osiguranik, a kasnije je otuđenjem predmeta osiguranja osiguranik postao treća osoba, Mi ćemo imati navedena prava bez obzira je li novi osiguranik znao za netočnost izjave odnosno prešućivanje. To je iz razloga što se u ovim slučajevima pravo prenosi cesijom, a to među ostalim znači da svi prigovori koje smo Mi imali prema ugovaratelju – osiguraniku, imamo prema novom osiguraniku stjecatelju. Drugim riječima mora se raditi o polici na ime.
(10) Neplaćene premije
Budući da je ugovor o osiguranju dvostrani pravni posao neizvršavanje obveze sa strane jedne od ugovornih strana (plaćanje premije) drugoj, daje pravo na odustanak (raskid) od ugovora.
Budući da je neplaćanje premije negativna činjenica, ona se, logički, ne može direktno dokazivati. Prema tome, ne može se od Xxx kao osiguratelja zahtijevati da dokažemo da nam premija nije plaćena. Treba, na Naš zahtjev, pretpostavljati da nije plaćena dok Vi kao druga strana ne dokažete suprotno.
Međutim, sama okolnost da smo kao osiguratelj izdali policu te da je u polici naveden iznos premije – ne znači da je ona i plaćena.
Mi kao osiguratelj imamo pravo na
» raskid« ugovora (kao pravna posljedica neplaćanja premije) u sljedećim slučajevima:
10.1. ako ugovaratelj premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora ne plati o dospjelosti – ni to učini koja druga zainteresirana osoba – ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od trideset
(30) dana od dana od kada je ugovaratelju uručeno naše pismo ‒ na jedan od ugovorenih načina iz točke B/XI ovih uvjeta ‒ s obaviješću o dospjelosti premije, ali s tim da taj rok ne može isteći prije nego što protekne trideset dana od dospjelosti premije.
Iz navedenog slijedi da se ova obavijest o dospjelosti premije može poslati i prije nego što dospije.
Na primjer, premija dospijeva 15. IV., a obavijest o njenoj dospjelosti ugovaratelju je uručena 10. IV. Ugovor prestaje po samom zakonu ako premija ne bude plaćena 15. V., a ne do 10. V.
10.2. ako ugovaratelj premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora i uplate prve rate (obroka) – za ugovor u kojem smo ugovorili plaćanje premije u uzastopnim mjesečnim ratama i to najmanje četiri (4), a najviše deset (10) – ne plati po dospjelosti tri (3) rate – niti to učini koja druga zainteresirana osoba – ugovor o osiguranju prestaje po ovim Uvjetima s danom dospjelosti neplaćene premije pa naša obveza u smislu osigurateljnog pokrića prestaje u 24 sata dana kojega je plaćanje premije dospjelo.
Za prestanak ugovora nije potrebna
nikakva obavijest ako smo suglasno ugovorili – za ovaj model plaćanja premije – da je ispunjenje Vaše obveze na uplatu premije po dospijeću odnosno u određenim rokovima bitan sastojak ugovora o osiguranju
10.3. ako ugovaratelj premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora o osiguranju – za ugovore u kojima smo ugovorili plaćanje premije u ratama i to najmanje u dvije (2), a najviše u šest (6) rata za vrijeme trajanja važenja ugovora uz uvjet uplate (dospijeća) prve rate u roku ne dužem od šezdeset (60) dana od dana sklapanja ugovora – ne uplati po dospjelosti – niti to učini koja druga zainteresirana osoba – ugovor o osiguranju prestaje po ovim Uvjetima s danom dospjelosti neplaćene premije pa naša obveza u smislu osigurateljnog pokrića prestaje u 24 sata dana kojega je plaćanje premije dospjelo.
Za prestanak ugovora nije potrebna nikakva obavijest ako smo suglasno ugovorili – za ovaj model plaćanja premije – da je ispunjenje Vaše obveze na uplatu premije po dospijeću odnosno u određenim rokovima bitan sastojak ugovora o osiguranju
10.4. ako premija ne bude plaćena – kod višegodišnjih ugovora ili ugovora na neodređeno vrijeme – u roku od godine dana od dana dospjelosti.
Pod ovom pretpostavkom za prestanak ugovora nije potrebna nikakva obavijest jer ugovor prestaje po samom zakonu.
(11) Povećani rizik (neplaćanje dodatne premije)
O povećanju rizika radi se kada za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju nastane okolnost koja pojačava osigurani rizik i koja bi, da je postojala u trenutku sklapanja ugovora, prouzročila da se on uopće ne sklopi ili da se sklopi pod drugim uvjetima. Iz navedene definicije proizlaze ovi bitni elementi:
11.1. povećanje rizika, naime, kao promjene elementa ugovora o osiguranju ide na Našu štetu kao osiguratelja
11.2. mora se raditi o naknadno nastaloj okolnosti, tj. okolnosti koja je nastupila nakon sklapanja ugovora. Nije relevantan uzrok njenog postanka, već isključivo posljedica. Od naknadno nastalih okolnosti treba razlikovati slučaj prešućivanja postojećih relevantnih činjenica od strane ugovaratelja
11.3. posljedica se mora sastojati u pojačanju rizika – o pojačanju rizika radit će se kada se nastup činjenice koja pojačava rizik nije mogao očekivati na temelju situacije koja je postojala u vrijeme sklapanja ugovora. Mora se dakle, raditi o jednoj budućoj činjenici. Za pojam povećanja rizika pojmovno je potrebno da novonastale okolnosti stvore povećanu opasnost. Ta se opasnost može odnositi na:
(a) mogućnost nastupanja osiguranog slučaja, na primjer kada se u osigurano skladište pšenice unesu bačve benzina
(b) intenzitet štete ako osigurani slučaj nastupi, na primjer uklanjanje iz osiguranog skladišta protupožarnih naprava.
11.4. pojačati se mora osigurani rizik – u ovome je razlika između nepokrivenog i povećanog rizika. Na primjer, ratno stanje nesumnjivo povećava opasnost rušenja osigurane zgrade, ali se ono ne ubraja u povećani rizik, ako taj rizik osiguratelj uopće nije pokrio.
Okolnost koja pojačava opasnost nastupa osiguranog slučaja, mora se kretati u okviru pokrivenih rizika (na primjer, kod osiguranja protiv udara munje, od osigurane zgrade ukloniti gromobran). U ovom primjeru nije rizik pojačan neosiguranom okolnošću, već unutar pokrivenog rizika – udarom munje
11.5. okolnost mora biti takva da bitno utječe na povećanje rizika – to će biti u slučaju kada se može opravdano pretpostavljati da osiguratelj, da je znao što će naknadno nastupiti, ne bi bio uopće sklopio ugovor ili ga ne bi sklopio prema uvjetima kako ga je sklopio.
P rav ne posljedice povećanja rizika ovise o tome je li povećanje takvo da je unaprijed izvjesno da se to povećanje neće moći otkloniti do predvidivog prestanka ugovora o osiguranju ili to nije slučaj.
Na temelju ovih Uvjeta ugovorne strane mogu ugovoriti koje će pravne posljedice nastupiti ovakvim povećanjem rizika pa tako ugovaraju:
11.6. prestanak ugovora:
Za slučaj da nastala okolnost pojačava rizik u tolikoj mjeri da bi u praksi bilo nemoguće utvrditi da li je osigurani slučaj nastupio iz pojačanog ili predvidivog rizika ili
11.7. plaćanje dodatne premije:
Kada Mi kao (osiguratelj) preuzimamo povećani rizika – i ugovor ostaje na snazi – pod uvjetom da nas Vi kao osiguranik ili netko drugi u Vaše ime, najkasnije u roku od četrnaest (14) dana od povećanja rizika o tome obavijestite i uz naše pravo da Vas u narednih trideset (30) dana izvijestimo o prihvaćanju povećanog rizika i predložimo povećanje.
Ukoliko ste suglasni s iznosom obračunate dodatne (povećane) premije, dužni ste nas o istome obavijestiti u roku od četrnaest (14) dana od primitka našeg prijedloga, jer u protivnome ugovor prestaje po samom zakonu.
(12) O t ka z je izjava jedne od ugovorenih strana da odustaje od ugovora. Tako:
12.1. ako rok trajanja osiguranja nije određen ugovorom, svaka strana može odustati od ugovora s danom dospijeća premije obavještavajući pismenim putem drugu stranu tri (3) mjeseca prije dospjelosti premije odnosno da otkazni rok ne može biti kraći od tri (3) mjeseca od dana dospjelosti premije
12.2. Ukoliko je ugovor sklopljen na dulji rok od pet (5) godina svaka strana ugovora može nakon isteka ovog roka, uz otkazni rok od šest (6) mjeseci pismeno izjaviti da raskida ugovor
12.3. na temelju ovih Uvjeta kod ugovora koji traju određeno vrijeme, ali čiji je rok trajanja duži od jedne (1) godine, a kraći od pet (5) godina, ugovara se otkazni rok od dva (2) mjeseca prije isteka svake tekuće osigurateljne godine.
Ako niti jedna strana ugovora nije otkazala, ugovor prestaje protekom vremena ako se sporazumno ne produži.
(13) P ropast predmeta osiguranja
(14) N euredna obavijest o promjeni vlasnika
Ako Vaša obavijest o promjeni vlasnika na osiguranoj stvari prema nama nije uredna (tj. nije u skladu s točkom E/18), osiguranje prestaje važiti istekom 24. sata dana u kojem je došlo do promjene vlasništva (na primjer, to može biti dan izdavanja računa, dan ovjere kupoprodajnog ili darovnog ugovora, dan pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju i sl.).
(15) I spl ata osigurnine kod tzv. totalne štete
Nastupom osiguranog slučaja uništenjem (propašću) ili gubitkom/krađom osigurane stvari (za koju Vam isplatimo osigurninu) prestaje i ugovor o osiguranju jer za postojanje osigurateljnog odnosa više nema bitnog elementa odnosno predmeta osiguranja.
(16) N epopravl j anj e oštećene stvari
Naša obveza kao osiguratelja po ovim Uvjetima prema bilo kojem predmetu (stvari) koji pretrpi oštećenje će prestati ako se isti ne popravi na ispravan način i bez odlaganja odnosno u razumno potrebnom vremenu za popravak.
Vaše pravo na povrat dijela premije
(17) U slučajevima iz F/9, F/11, F/13 i F/14 Vi i mate pravo pisanim putem zatražiti
od nas povrat 90% iznosa plaćene premije s pripadajućim porezom koji odgovara preostalom vremenu trajanja osiguranja (neiskorišten dio premije), računajući od trenutka podnošenja zahtjeva za povrat.
PRAVNE POSLJEDICE PRIJEVREMENOG
RASKIDA VIŠEGODIŠNJEG UGOVORA
(18) Vaš jednostrani otkaz (raskid) ugovora, koji ste s nama sklopili kao višegodišnji ugovor prije predviđenog isteka, prema F/12.2. i F/12.3. obvezuje Vas na vraćanje ukupnog iznos popusta koji smo Vam odobrili na ime višegodišnjeg trajanja ugovora i vidljivo iskazali na polici osiguranja, uvećano za eventualnu korist (kamatu).
Kada nastupa Ništetnost ili
Suspenzija Ugovora o osiguranju
G.
Kada se ugovor moŽe utvrditi
Ništetnim
(1) Ugovor će biti ništetan ako se ne ostvare sve bitne pretpostavke za valjanost ovog posla. Ovamo spadaju sljedeći razlozi:
1.1. nemogućnost postojanja osigurljivog interesa na strani osiguranika
Kada uopće nema mogućnosti da bilo koji osiguranik ima osigurljiv interes. Pod tom pretpostavkom ugovor o osiguranju ne može postojati jer je upravo postojanje osiguranikovog interesa jedan od bitnih preduvjeta ovog ugovora. Ugovorne strane ne mogu ugovorom odustati od tog zahtjeva, jer bi se takav ugovor protivio temeljnim kogentnim načelima prava osiguranja. Inače, da bi to bilo moguće, mogao bi se veoma lako izbjeći načelo osiguranja kao institut naknade štete.
Neki zakoni izričito navode pomanjkanje osigurljivog interesa kao razlog ništavosti. Međutim, i bez
izričitog propisa ugovor je zbog tog razloga ništav, jer to proizlazi iz prirode osiguranja
1.2. mogućnost postojanja osigurljivog interesa na strani osiguranika, ali ga nema u vrijeme nastupa osiguranog slučaja
U ovom slučaju ugovor postoji, samo osiguratelj nije dužan isplatiti osigurninu osiguraniku koji u vrijeme nastupa osiguranog slučaja nije imao na predmetu osiguranja osigurljiv interes
1.3. nemogućnost izlaganja predmeta osiguranja osiguranom riziku
Ako je ugovoru o osiguranju svrha da osiguratelj nadoknadi štetu koju pretrpi predmet osiguranja, prouzročenu preuzetim rizikom, nepostojanje takvog rizika čini ipso facto odmah od početka izvršenje ugovora nemogućim pa prema tome i ništetnim
1.4. nastupanje osiguranog slučaja u trenutku sklapanja ugovora
Razlog ništetnosti ovdje je isti kao i kod slučaja koji je u vrijeme sklapanja ugovora već nastupio
1.5. izvjesnost nastupanja osiguranog slučaja
Pod ovom pretpostavkom ugovor je ništav jer ne postoji jedan od bitnih elemenata valjanosti ugovora o osiguranju, naime rizik.
Suspenzija ugovora (karenca
POLICE)
(2) Od ništetnosti odnosno prestanka ugovora treba razlikovati njegovu suspenziju. Postoje naime razlozi koji ne utječu na postojanje ugovora, ali ako je osigurani slučaj nastao za vrijeme dok odnosni razlog postoji,
oslobađa osiguratelja dužnosti plaćanja osigurnine.
Suspenzija ugovora može nastati:
2.1. Podvrgavanjem osigurane stvari većem riziku od ugovorenog
Suspenzija podvrgavanjem osigurane stvari većem riziku od ugovorenog proizlazi iz prirode osigurateljnog posla. Osiguratelj se, naime, obavezao da će nadoknaditi štetu koja proizlazi iz točno utvrđenih rizika. Logično je prema tome da izlaganje predmeta osiguranja većem riziku od ugovorenog oslobađa osiguratelja dužnosti naknade štete koja bude prouzročena nepreuzetim rizikom. Suspenzija se odnosi samo na osigurateljevu obavezu.
2.2. Izlaskom stvari iz mjesta osiguranja (prostora gdje se stvar nalazi) u kojem osiguratelj preuzima na sebe rizik – u pogledu suspenzije ugovora kod izlaska stvari iz mjesta (prostora) koji je osiguratelj pokrio osiguranjem, situacija je, načelno, ista kao situacija navedena kod točke G/2.1.
2.3. Vremenska karenca – do najviše 30 dana
Kako bi se izbjeglo osiguranje nadolazećih opasnosti odnos rizika u nastajanju i/ili pokriće određenih šteta koje su nastale prije sklapanja ugovora o osiguranju, a čije bi se posljedice mogle pojaviti u vremenu nakon sklapanja ugovora o osiguranju, Mi kao osiguratelj možemo odrediti razdoblje na početku ugovorenog trajanja osiguranja za vrijeme kojeg nismo u obvezi ako nastupi osigurani slučaj – vrijeme karence (na primjer, kod već nadolazećeg plimnog vala i/ili
Rizik – prvi (1) element našeg osigurateljnog odnosa
H.
Preambula
Elementi našeg osigurateljnog odnosa xxxx oni koji su svojstveni svakom osigurateljnom odnosu, a koji proizlaze iz njegove specifične prirode.
Ovamo spadaju (i) rizik, (ii) predmet osiguranja, (iii) premija i (iv) svota osiguranja.
Uz svako osiguranje dolazi i vrijednost osiguranog interesa. Ovamo spada i osigurani slučaj.
Odnos iz osiguranja može nastati samo onda ako postoji osigurljiv interes pa je taj element pretpostavka za sve ostale.
OpĆenito o riziku osiguranja
(1) Jedan od bitnih elemenata osigurateljnog odnosa je rizik. Bez tog elementa ugovor o osiguranju ne postoji. U okviru pojma rizika pojavljuju se sa stajališta osigurateljnog odnosa ovi glavni problemi: (i) pojam rizika, (ii) vrste rizike i (iii) odnos osigurateljeve obaveze da nadoknadi štetu od rizika.
Neka od tih pitanja mi kao strane možemo urediti ugovorom, a na druga svojim ugovornim klauzulama ne možemo utjecati i to zato što se radi o pojmovima koji su izvanpravnog karaktera, ili zato što bi se ugovaranje protivilo pravnoj prirodi posla osiguranja pa su u tim granicama odnosni propisi kogentnog karaktera.
Pojam rizika u širem smislu
(2) U najširem smislu rizik označava svaki budući neizvjestan događaj, bez obzira na to je
li taj događaj ako nastupi štetan ili koristan za osobu koje se tiče.
Štetni je rizik, na primjer mogućnost propasti stvari, a koristan je, na primjer mogućnost dobitka na lutriji.
Za pojam rizika nije relevantno iz kojih je razloga događaj nastao – prirodnim uzrocima ili ljudskim djelovanjem. Razlog nastanka događaja može biti odlučan za pravne posljedice koje su s tim događajem povezane.
U pravnom značenju pod rizikom se podrazumijeva i događaj više sile koji čini nemogućim ispunjenje ugovorne obveze.
Vrste rizika
(3) Sa stajališta pokrivanja od strane nas kao osiguratelja, postoje dvije glavne grupe rizika:
3.1. Osnovni (redoviti) rizici
U ovu grupu spadaju svi oni rizici koji mogu prouzročiti osigurani događaj, a koji nisu ni zakonom ni ugovorom isključeni iz osiguranja. Oni se u polici odnosno Uvjetima osiguranja ili taksativno navode ili se određuju metodom isključivanja. U ovom drugom slučaju pokriveni su svi oni rizici koji nisu isključeni, odnosno za koje se ne traži da budu posebno prihvaćeni
3.2. Dopunski (izvanredni) rizici
To su rizici koji se redovito ne pokrivaju osiguranjem, već samo u posebnim slučajevima pa se zbog toga i zovu dopunski (izvanredni).
(4) Neobuhvaćanje ovih rizika može, pravno-tehnički, uslijediti na dva načina:
4.1. u zakonu se navodi da osiguratelj ne pokriva određene rizike, osim ako ih nije izričito preuzeo. Ovo preuzimanje može biti navedeno u
samoj polici ili u Uvjetima osiguranja koji vrijede za policu
4.2. u zakonu se o pokrivanju rizika ne kaže ništa, ali ih osiguratelji u uvjetima isključuju klauzulom da će biti pokriveni samo ako su izričito prihvaćeni. To su izvanredni rizici u užem smislu.
Rizik sa stajališta prava i obveza nas i Vas kao ugovornih strana
(5) Za sve vrste osiguranja r i z ik je budući neizvjesni događaj. Iz te definicije proizlazi da su bitni ovi elementi rizika:
(6) Događaj – u okviru osiguranja pojam događaj sastoji se od dvije komponente:
6.1. uzrok koji prouzroči određenu posljedicu može biti najrazličitiji. On se može sastojati kako od ljudskog djelovanja (na primjer, nanošenje šteta) tako i od prirodnih događaja (kao što su elementarne nepogode, oluja, potres itd.). Jedna posljedica može biti prouzročena ne samo od jednog nego od više uzroka. Na primjer osigurana stvar može na putovanju propasti uslijed požara, razbijanja itd. Pa i samo jedna vrsta štete može imati više uzroka (na primjer, požar može biti izazvan munjom, električnim kratkim spojem, ljudskim djelovanjem itd.)
6.2. posljedica ili događaj u užem smislu. Ovaj pojam obuhvaća promjenu prouzročenu nečijom radnjom, propustom ili zbivanjem ili produženjem postojećeg stanja, bez ikakve promjene.
(7) Događaj mora biti budući
To znači da se mora zbiti nakon sklapanja ugovora o osiguranju ili nakon ugovorom
predviđenog vremena. To je pretpostavka u vezi sa zahtjevom da događaj mora biti neizvjestan. Nije dovoljno da događaj bude neizvjestan samo za ugovorne strane, naime da one ne znaju da je događaj već nastupio. Traži se da događaj nije uopće nastupio.
(8) Događaj mora biti neizvjestan
Neizvjesnost znači nemogućnost utvrđivanja hoće li se, odnosno kada će se jedan događaj dogoditi pod redovnim slijedom okolnosti. Drugim riječima, neizvjesnost događaja znači da događaj mora biti izvanredan. Neizvjesnost se u prvom redu odnosi na nemogućnost predviđanja hoće li se događaj uopće zbiti (na primjer, hoće li se dogoditi požar osigurane stvari).
Štetne posljedice dogaĐaja kao element Rizika
(9) Kod elemenata rizika – u ovim Uvjetima – se posebno opisuju štetne posljedice događaja. U okviru tog problema postavljaju se dva glavna pitanja:
9.1. u Uvjetima se polazi od stajališta da događaj, da bi stvorio obavezu osiguratelja na isplatu osigurnine, mora za osiguranika biti štetan. To stajalište posljedica je načela da ugovor o osiguranju ne smije biti aleatornog karaktera, već ugovor o naknadi štete.
Konkretno, ako ugovor o osiguranju mora biti ugovor o naknadi štete, znači da osiguranik mora štetu pretrpjeti, a on će je pretrpjeti samo ako je događaj pokriven osiguranjem za njega štetan, jer bi se inače ugovor o osiguranju pretvorio u hazardni posao.
9.2. za drugo pitanje, naime o kakvoj se štetnosti mora raditi, problem je u odgovoru mora li događaj stvarno biti
Koja vrsta vaše imovine moŽe biti Predmet osiguranja – drugi ⑵ element osigurateljnog odnosa
I.
Preambula
Predmet osiguranja spada među bitne elemente osigurateljnog odnosa. Ako nije poznato na što se osiguranje odnosi, tada se o osiguranju uopće ne može ni govoriti jer nije određena osigurateljeva obaveza.
Kod predmeta osiguranja pojavljuju se ova glavna pitanja općenite prirode: (i) što je po svom pojmu predmet osigurateljnog odnosa, (ii) što sve može biti predmet osiguranja i (iii) koji je predmet u konkretnom slučaju osiguran.
Kada govorimo o »predmetu« osiguranja, mislimo na ono na što se osiguranje odnosi – dakle na njegov objekt, a ne na predmet u smislu materijalne stvari, koja je različita od osoba i prava.
GraĐevina – nepokretne stvari
(1) G rađevi na
Građenjem nastao i s tlom trajno povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih
građevnih proizvoda s ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem – se osigurava kao zgrada ili kao ostale građevine.
(2) Zgrada (stambena/nestambena)
Stalna je zatvorena i/ili natkrivena građevina (ili njezin dio na primjer, stan kao etažno vlasništvo) namijenjena stanovanju, obavljanju neke djelatnosti ili smještaju i čuvanju životinja, robe, opreme za različite proizvodne i uslužne djelatnosti itd., s Opremom (a to su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina).
(3) Uvjetima se dalje uređuju i sljedeća pitanja:
3.1. zgradom se smatra i građevina koja ima krov, ali nema (sve) zidove (na primjer, nadstrešnice) i građevina koja je pretežno ili potpuno smještena ispod površine zemlje (na primjer, skloništa, podzemne garaže)
3.2. zgradom se NE smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (na primjer, trafostanica)
3.3. osigurava se i Građenje – građevina u građenju - kao izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina
3.4. kod osiguranja »Građevine u građenju“ – smatra da je osiguran i
građevinski materijal na gradilištu namijenjen za ugradnju u tu građevinu
3.5. pod gradilištem se podrazumijeva svaka građevina (nova ili stara) na kojoj se izvode radovi, bez obzira na obujam i vrijednost radova.
(4) Ostale građevine – su sve građevine koje nisu zgrade, na primjer:
4.1. prometna infrastruktura (na primjer, ceste, putovi, pločnici, piste u zračnim lukama, željezničke pruge, mostovi, vijadukti, tuneli, luke, lukobrani i propusti, nasipi – obloženi li obzidani čvrstim materijalom, brane – masivno građene i nasute zemljom s nepropusnom jezgrom i obložene čvrstim materijalnom s unutarnje strane, izgrađene obale, šetališta uz obalu, sustavi odvodnjavanja i navodnjavanja)
4.2. cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi (na primjer, naftovodi, plinovodi, vodovodi, kanalizacijska mreža, električni i komunikacijski vodovi) te njihovi prateći objekti (transformatorske stanice i stupovi), osim mreže koja je sastavni dio zgrade kao i mreže na području industrijskog poduzeća odnosno dvorišta osiguranika
4.3. industrijska postrojenja na otvorenom i ostale nespomenute građevine (na primjer, građevine za sport i rekreaciju na otvorenom, parkovi i vrtovi, dječja igrališta, bazeni ili otvorena kupališta i klizališta, fontane, deponiji otpada, ograde, potporni zidovi, popločena dvorišta, terase, staklenici, plastenici, žičane mreže sa stupovima u vinogradima i voćnjacima i sl.).
Po k r e tn i n e – pokretne stvari
(5) Kako su pokretnine stvari koje se mogu premjestiti s jednog mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca), u polici osiguranja navode se pojedinačno ili po skupinama namjene za uporabu – kada je osiguranik fizička osoba ili prema evidenciji u poslovnim knjigama – kada je osiguranik pravna osoba ili obrtnik.
(6) Kod osiguranja pokretnih stvari smatra se da su osigurane sve stvari koje se nalaze na mjestu osiguranja u trenutku sklapanja ugovora kao i one koje su za vrijeme trajanja ugovora unesene kao zamjena za ranije evidentirane stvari, a čija vrijednost značajnije ne odstupa od ranije ugovorene. Smatra se da vrijednost značajnije ne odstupa od ranije ugovorene ako odstupanje nije više od 20%.
(7) Stvari koje su po svojoj naravi pokretne smatraju se u smislu ovih Uvjeta nepokretnima ako su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon izjednačuje s nekretninama.
Po k r e tn i n e – Stvari kuĆanstva
(8) Kada se osiguravaju pokretnine kao stvari kućanstva, u smislu ovih Uvjeta, stvarima kućanstva smatraju se pokretne stvari u Vašem vlasništvu kao osiguranika i/ili drugih osoba koje žive u osiguranom kućanstvu, a koje služe za osobnu upotrebu i potrošnju te za uređenje stambene građevine (na primjer, namještaj, kućanski aparati i uređaji, video i audio oprema, informatička oprema, odjeća, obuća i dr.), uključujući i:
8.1. stvari posebne vrijednosti poput umjetničkih predmeta, gotovog novca i drugih vrijednosti prema Z/I/12
8.2. osobne isprave i dokumenti
8.3. sportska oprema: bicikli, romobili, skije i dr.
8.4. glazbeni instrumenti,
8.5. automobilske gume s naplatcima izvan upotrebe, krovni nosači, krovna kutija i dr.
8.6. alati i uređaji koji služe isključivo za uređenje kućanstva ili okućnice ili za hobi djelatnost kojom se ne privređuje.
(9) U smislu ovih Uvjeta, stvarima kućanstva ne smatraju se:
9.1. oprema koja čini sastavni dio građevine (na primjer, elementi sustava klimatizacije građevine, sve ugrađene instalacije građevine, stolarija, obloge podova i zidova građevine i dr.)
9.2. sve vrste motornih vozila, prikolice, plovila, električni bicikli i romobili snage motora jednake ili veće od 0,25 kW
9.3. sva oprema, zalihe, materijali i predmeti koji služe za obavljanje zanatske ili druge djelatnosti kojom se privređuje.
Premija osiguranja kao bitan sastojak Ugovora – treĆi ⑶ element našeg osigurateljnog odnosa
J.
Pojam Premije
(1) Premija je po svojoj pravnoj prirodi iznos na koji osiguratelj ima pravo kao ugovorna strana osigurateljnog odnosa. Drugim riječima, ona je naknada koju osiguratelj prima od ugovaratelja u zamjenu za obećanu činidbu, osigurninu ili osiguranu svotu; ona je cijena uz koju osiguratelj preuzima teret rizika.
(2) Premija može biti osnovna i dodatna. Osnovna premija plaća se za pokriće redovitih rizika, a dodatna za izvanredne rizike ili za rizike koji se tijekom trajanja ugovora povećaju, odnosno za one redovite ili izvanredne rizike koji u vrijeme sklapanja
ugovora nisu uopće bili pokriveni. Prema tome, dodatna premija može se platiti i tijekom trajanja osigurateljnog odnosa kad nastupi slučaj za njezino plaćanje.
Tko je duŽan platiti premiju
(3) Premiju plaća osoba koja je sklopila ugovor o osiguranju, dakle ugovaratelj.
(4) Osim od ugovaratelja navedenog u polici osiguranja Mi prihvaćamo uplatu premije i od svake osobe koja ima pravni interes da premija bude plaćena.
Modaliteti plaĆanja premije
U pogledu modaliteta plaćanja premije strane u svim pravnim sistemima, s eventualnim izuzecima koji se mogu odnositi na obavezna osiguranja, imaju najveću slobodu ugovaranja. Ta je sloboda, što nije potrebno posebno ni isticati, ograničena općenitim načelima prava i prirodom osigurateljnog odnosa. Ako ugovorne strane u tom pogledu ništa ne ugovore, dolazi do primjene ili dispozitivnih propisa koji se direktno odnose na osiguranje ili supsidijarnih pravnih vrela.
Glavni problemi koji se, u vezi s modalitetima plaćanja premije pojavljuju su (i) vrijeme, (ii) mjesto, (iii) rok i (iv) valuta plaćanja.
(5) Vrijeme plaćanja – prema prirodi ugovora o osiguranju premiju se mora platiti unaprijed odnosno prilikom sklapanja ugovora (obveza osiguratelja da isplati osigurninu određenu ugovorom počinje idućeg dana od dana uplate premije).
Ako se osiguratelj obavezuje da će za određenu premiju snositi odgovarajući rizik, logički proizlazi da se premija mora platiti prije nego li je nastupio (možebitni) osigurani slučaj. Inače samo osiguranje gubi svoj pravni i ekonomski smisao.
(6) Iz toga, nadalje, primjenom načela
građanskog prava, proizlazi da plaćanje premije dospijeva čim je ugovor o osiguranju sklopljen. Za dospjelost plaćanje premije nije potrebno da osiguratelj ispostavi policu pa i kada dužnost ispostavljanja te isprave slijedi iz ugovora ili osigurateljevih prava.
(7) Prema ovim Uvjetima Mi možemo ugovoriti i drugačije modalitete plaćanja premije i to na jedan od sljedećih načina:
7.1. da se premija plaća u uzastopnim mjesečnim ratama (obrocima) – i to najmanje u četiri (4) i najviše u deset
(10) rata – uz uvjet da se prva rata plati prilikom sklapanja ugovora o osiguranju. U ovom slučaju osigurateljno pokriće počinje teći od isteka 24. sata onoga dana kada je sklopljen ugovor o osiguranju i plaćena premija za prvu ratu.
Na polici ili u zasebnom ugovoru odnosno obavijesti, sve rate (obroci) moraju biti raspisani uz naznaku načina plaćanja i dana (roka) dospijeća uz naznaku da je ispunjenje obveze (plaćanja premije) u točno određenom roku bitan sastojak ugovora o osiguranju
7.2. da se premija plaća u ratama (obrocima) – i to najmanje u dvije (2) a najviše u šest (6) rata – za vrijeme trajanja važenja ugovora a da dospjelost prve rate premije ugovorimo (odredimo) na određeni budući datum nakon sklapanja ugovora koji ne može biti duži od šezdeset (60) dana od dana sklapanja ugovora. U ovom slučaju osigurateljno pokriće počinje teći od isteka 24. sata onoga dana kada je sklopljen ugovor o osiguranju.
Na polici ili u zasebnom ugovoru odnosno obavijesti, sve rate (obroci)
moraju biti raspisani uz naznaku načina plaćanja i dana (roka) dospijeća uz naznaku da je ispunjenje obveze (plaćanja premije) u točno određenom roku bitan sastojak ugovora o osiguranju
7.3. da će premija biti plaćena poslije sklapanja ugovora o osiguranju, (početak pokrića iz osiguranja nije vezan za plaćanje premije). U ovom slučaju osiguravajuće pokriće, počinje od dana određenog u ugovoru odnosno dana kada je ugovor sklopljen. To znači da u takvim slučajevima kad je plaćanje premije odgođeno osigurateljno pokriće počinje teći od isteka 24. sata onoga dana kada je sklopljen ugovor o osiguranju. U ovom slučaju premija dospijeva u cijelosti sa danom na koji je odgođeno plaćanje premije (to znači da nismo dužni primiti premiju u ratama).
7.4. da Mi nismo dužni izdati policu – uz već izdanu ponudu za osiguranje s obračunom premije i ostalim elementima osigurateljnog odnosa – sve dok nam premije ne bude plaćena, a najduže četrnaest (14) dana – računajući od dana dostavljene ponude (i predračuna za uplatu premije) – a to je razdoblje u kojem ne pokrivamo rizik jer smo na ponudi izričito naveli da postoji vremensko razgraničenje između dana izdavanja ponude i dana od kojeg kao osiguravatelji snosimo rizik, čiji početak vežemo za trenutak uplate premije (na ponudi točno navodimo dan početka i završetka nošenja rizika tzv. klauzula »oba dana uključena«).
Ako Vi kao ugovaratelj ne uplatite
premiju u roku od četrnaest (14) dana smatra se kao da nije nastupio ugovoreni osigurateljni odnos.
(8) Mjesto plaćanja – mjesto plaćanja premije je mjesto u kojem ugovaratelj ima svoje sjedište odnosno prebivalište, ako ugovorom nije određeno neko drugo mjesto.
Nastavak, dalje vezano za plaĆanje premije
(9) Ugovorenu premiju osiguranja dužni ste nam platiti u ugovorenim rokovima navedenim u polici osiguranja, a ako osiguranje traje duže od godine dana plaća se u godišnjim rokovima, budući da je premija bitan sastojak ugovora o osiguranju.
(10) Ako se drugačije ne ugovori i ne navede na polici osiguranja, smatra se da je ugovoreno plaćanje premije odjednom i to prilikom sklapanja ugovora o osiguranju.
(11) Eventualni porez na osiguranje koji plaćate po ugovoru iskazat ćemo na polici, ukoliko je isti predviđen zakonskim propisima.
(12) Naše izdavanje i predaja police osiguranja ne znači da je premija plaćena, osim ako je uplata premije od strane nas zabilježena na polici.
(13) Za plaćanje premije koja se plaća nakon sklapanja ugovora u ugovorenim rokovima nije uvjet plaćanja naše slanje ili Vaše primanje obavijesti o dospijeću premije.
Pogrešno ili djelomiČno uplaĆena premija
(14) Ako je premija osiguranja plaćena prema pogrešnim podacima od onih koje smo Vam naveli za uplatu premije (na primjer pogrešan poziv na broj plaćanja) i Mi nismo u mogućnosti sa sigurnošću utvrditi na koji se ugovor o osiguranju odnosi Vaša uplata premije, pismeno ćemo (na jedan od načina obavještavanja i komunikacije prema točki B/XI ovih Uvjeta) Vas pozvati da nam u roku
petnaest (15) dana definirate na koji točno ugovor se Vaša uplata odnosi. Ako istekom tog roka Mi i dalje ne možemo točno utvrdi na koji ugovor se ona odnosi smatrat će se da premija nije plaćena (sa svim pravnim posljedicama koje proizlaze po ovim Uvjetima iz neplaćanja dospjele premije).
(15) Ako nam prilikom plaćanja premije uplatite djelomični umjesto cjelokupnog iznos premije ili rate premije, o tome ćemo Vas nastojati primjereno obavijestiti (na jedan od načina obavještavanja i komunikacije iz točke B/XI ovih Uvjeta) i zatražiti Vas uplatu preostalog neuplaćenog dijela premije.
(16) Smatrat će se da je premija plaćena isključivo u onom trenutku kada Mi zaprimimo cjelokupni iznos premije – za ugovor ili za pojedinu ratu - kako je to navedeno u Vašoj polici.
Uplata premije - naČelo primanja
(17) Kod plaćanja premije vrijedi »načelo primanja« što znači da se trenutkom uplate smatra dan:
17.1. primitka premije (novčanih sredstava) na naš bankovni račun koji Vam naveli kao važeći za plaćanje Vaše premije (jednokratne ili obročne)
17.2. gotovinske uplate u našu blagajnu ili u blagajnu našeg zastupnika o čemu će Vam se izdati potvrda o izvršenoj uplati.
(18) Za uplate premije na bankovni račun koje nose datum koji nije radni dan, trenutkom uplate smatrat će se prvi sljedeći radni dan. Radnim danom smatraju se svi dani osim subota, nedjelja i praznika.
Naši postupci nakon Vašeg
ZAKAŠNJENJA S PLAĆANJEM PREMIJE
(19) Prema propisima i ovim Uvjetima, u slučaju kad ste kao ugovaratelj pali u zakašnjenje s plaćanjem premije, Mi kao osiguratelj – po vlastitom izboru – možemo:
19.1. obavijestiti Vas da »raskidamo« ugovor po točki F/10.1.
19.2. raskinuti ugovor bez obavijesti - za ugovore u kojima je ugovoreno obročno plaćanje po točki F/10.2. i F/10.3. ovih Uvjeta ili (alternativno)
19.3. zahtijevati od Vas da izvršite svoju ugovornu obavezu
19.4. izvršiti prijeboj dužne premije iz osigurnine.
(20) U slučaju neplaćanja i kašnjenja uplate/a rate/a premije koja dospijeva nakon sklapanja ugovora vrijede pravila iz točke F/10 ovih Uvjeta.
(21) Mi kao osiguratelj zadržavamo pravo da ne pokrećemo postupak za prestanak ugovora »raskidom« iako su ispunjeni uvjeti po propisima i ovim Uvjetima, u kojem slučaju možemo od Vas zahtijevati da ispunite svoju obvezu na uplatu zakašnjele odnosno dospjele premije i pravnim putem.
Prije pokretanja pravnog puta za naplatu dospjele premije Mi ćemo Vam pisanim putem (na jedan od načina obavještavanja i komunikacije prema točki B/XI ovih Uvjeta) ostaviti novi primjereni naknadni rok za ispunjenje Vaše ugovorne obveze, a koji ne može biti kraći od četrnaest (14) dana.
(22) Kod zakašnjenja s plaćanjem jedne ili više premija (rate premije), Vašom uplatom premije red uračunavanja ispunjenja obveze vrši se sukladno zakonskom propisu (prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica premije, bez obzira na to što ste Vi prilikom uplate naznačili da time želi podmiriti glavnicu premije, a ne kamatu).
(23) Posao naplate zakašnjele premije osiguranja možemo povjeriti i agenciji za naplatu potraživanja, kojoj imamo pravo proslijediti Vaše podatke u svrhu naplate zakašnjele premije.
(24) U pogledu prijeboja osigurnine i premije i dospijeća premije nakon štete, prema ovim Uvjetima:
24.1. ovlašteni smo jednostranom izjavom obaviti prijeboj uzajamnih potraživanja – iznosa osigurnine koju smo dužni isplatiti po ugovoru s iznosom zakašnjele premije osiguranja (dospjele neplaćene), bilo prema Vama, i bilo kojoj drugoj osobi
- osiguraniku po polici ili drugoj osobi koja se za pravo iz ugovora poziva
24.2. u slučaju plaćanja premije u više rata, kod isplate štete cjelokupno ugovorena premija po ugovoru dospijeva na naplatu (uključivo i nedospjele rate).
PoveĆanje premije osiguranja
(25) Zakonski smo ovlašteni tražiti Vas povećanje premije po ugovoru, razmjerno stvarnom riziku, ako tijekom trajanja ugovora:
25.1. saznamo za Vašu netočnost ili nepotpunost prijave okolnosti i činjenica
25.2. dođe do povećanja osiguranog rizika, pri čemu time smatramo povećanje vjerojatnosti nastanka štete, neovisno da li je do toga došlo Vašim postupkom ili ne.
(26) Ako se odlučimo koristiti ovim zakonskim ovlaštenjima zahtjev za povećanjem premije ćemo Vam pismeno uputiti unutar zakonski određenih rokova, a pravne posljedice Vašeg neprihvaćanja povećanja premije ili ostvarenja osiguranog
slučaja u međuvremenu ravnaju se prema zakonskim odredbama.
ŠTO JE O S I G U R A N I S L U Č A J – ČETVRTI ⑷ E L E M E N T N A Š E G O S I G U R A T E L J N O G O D N O S A
K.
I. Pojam osiguranog sluČaja
(1) Os i g ura n i s l učaj
Ostvareni je rizik. Dok rizik znači mogućnost nastupa određenog događaja, dotle osigurani slučaj predstavlja realizirani događaj. To je glavni preduvjet za osigurateljevu obavezu na plaćanje osigurnine, jer je on obavezan isplatiti osigurninu samo ako osigurani slučaj nastupi.
(2) Kod osiguranog slučaja koji u sebi sadrži promjenu postojećeg stanja ta promjena, kao posljedica, nužno mora imati i svoj uzrok. O preuzetom riziku ovisi je li, s stajališta osiguranja, relevantno da posljedica nastupi iz točno predviđenog rizika, ili se osiguratelj obvezao da će osiguranjem pokriti određenu posljedicu bez obzira na njezine uzroke.
(3) Osigurani slučaj treba razlikovati i od predmeta osiguranja. Dok je predmet osiguranja objekt na koji se osiguranje odnosi dotle osigurani slučaj predstavlja promjenu ili produženje stanja predmeta osiguranja (na primjer, predmet osiguranja je zgrada, a osigurani slučaj oštećenje te zgrade, dakle promjena postojećeg stanja).
II. Pojedini osigurani sluČajevi prema p o s l je d i c ama
(4) Uništenje ( propast) stvari
Takva je promjena na stvari na temelju koje stvar ili potpuno nestane ili izgubi svoj identitet, a ne postoji mogućnost da se dovede u prijašnje stanje (na primjer, kad vatra uništi knjigu, radi se o nestanku stvari, a ako knjiga bude poderana na sitne dijelove, ona je izgubila svoj identitet).
Dok postoji mogućnost popravka, ne radi se o gubitku nego o oštećenju. Stvar, nadalje, mora biti u takvom stanju da je nemoguća njena upotreba prema njenoj konstruktivnoj ili prirodnoj namjeni. Nemogućnost upotrebe za specifičnu namjenu u okviru mogućih prirodnih ili konstruktivnih namjena ne znači uništenje već oštećenje stvari.
Na primjer, potres poruši čitavu unutrašnjost kuće tako da samo zidovi i krov ostanu neoštećeni pa se zgrada umjesto za stanovanje može upotrijebiti kao skladište. Ne radi se o uništenju, već o oštećenju zgrade jer se zgrada može upotrijebiti za svrhu za koju zgrade mogu biti namijenjene.
(5) Gubitak/ krađa stvari
Gubitak stvari znači nemogućnost osiguranika da njome raspolaže jer je nema u držanju (tj. mogućnost faktičnog raspolaganja tom stvari), a nije sigurno hoće li je i kada opet u držanje dobiti.
Ne radi se o gubitku ako neka druga osoba drži stvar u ime osiguranika ili je drži osoba kojoj je vlasnik stvar predao. Redovito osiguranik ne zna gdje se i kod koga izgubljena stvar nalazi, ali to nije bitan preduvjet za pojam gubitka. Tako će se na primjer, raditi o gubitku premda vlasnik stvari zna da ju je ukrala određena osoba.
(6) Oštećenje stvari
Oštećenje je umanjenje vrijednosti stvari zbog pogoršanja njenog stanja, a ne radi se o uništenju (propasti) stvari.
I kod uništenja (propasti) stvari radi se o umanjenju njene vrijednosti, ali odnosna promjena kod oštećenja ne prouzroči nestanak stvari ni gubitak njenog identiteta.
Dok je za pojam uništenje (propasti) stvari bitno da ne postoji mogućnost popravka, dotle se o oštećenju može raditi kod mogućih i nemogućih popravaka (na primjer za
nemogućnost popravka: umjetnička slika djelomično zahvaćena požarom).
III. Osigurani sluČajevi prema uzroku – opĆenito
(7) Osigurani slučaj, kako je navedeno, može biti individualiziran ne samo posljedicom nego i uzrokom. Koji će pojedini uzroci biti za osiguranje relevantni, ovisi ili o pozitivnim propisima ili o ugovoru ugovornih strana. Premda svaka vrsta osiguranja ima svoje specifičnosti u pogledu uzroka koji dovode do štetne posljedice, ipak postoji nekoliko tipičnih koji se, u jednoj ili drugoj formi, javljaju kod većeg broja osiguranja.
(8) U ovim Uvjetima osiguranja nalaze se definicije pojedinih uzroka osiguranog slučaja kao osnovni i dopunski rizici te posebni rizici za ostala osiguranja imovine iz vrste osiguranja 9.
OSIGURANI SLUČAJEVI PREMA UZROKU – OSNOVNI RIZICI POJEDINAČNO
L.
P O Ž A R
(1) Požarom se, u smislu ovih Uvjeta, smatra vatra nastala izvan određenog vatrišta ili vatra koja je ovo mjesto napustila i sposobna je dalje širiti se svojom vlastitom snagom.
(2) Za pojam požara su, sa stajališta ovih Uvjeta, karakteristična dva elementa:
2.1. šteta mora nastati izgaranjem
Pod izgaranjem se razumijeva kemijski proces izazvan vatrom. Gdje nema vatre nema ni požara, pa makar šteta nastala djelovanjem visoke temperature (na primjer, jedna tavanska greda smještena je blizu dimnjaka, što prouzroči njenu karbonizaciju, koja dovede do rušenja krova).
To, međutim, ne znači da osiguratelj odgovara samo za štetu koju je vatra
direktno prouzročila. Vatrom, sa stajališta ovih Uvjeta, može biti prouzročeno više vrsta šteta: izgaranje, bilo potpuno ili samo karboniziranje, šteta od temperatura (na primjer, deformacija materijala uslijed djelovanje temperature, a koji nije direktno zahvaćen požarom), šteta od dima (na primjer, uslijed požara u dnevnom boravku dimom se oštete i druge prostorije ili pokretnine u osiguranoj građevini), razaranje (na primjer, rušenje zgrade u požaru). Požarom može biti prouzročena i eksplozija (na primjer, u zapaljenoj kući eksplodira plinska boca)
2.2. vatra mora biti stihijska
To znači da se mora razvijati nekontrolirano, tj. da je nastala ili da se širi izvan prostora koji joj je namijenjen. Među prostore koji su namijenjeni vatri spadaju naročito: otvoreno ili zatvoreno ognjište, peći, kotlovi itd.
Šteta nastala u tim prostorima redovito se ne smatra da je, u smislu osiguranja, prouzročena požarom pa makar bila prouzročena namjerno, na primjer, slučajnim padom jednog osiguranog predmeta u štednjak. Vatra će postati stihijska kada se proširi iz navedenih prostora.
Za pojam nekontroliranosti vatre dovoljna je samo objektivna činjenica da vatra gori izvan odnosnih prostora bez obzira na razlog zbog kojega je do toga došlo. Tako požar može biti podmetnut, nastati slučajno ili višom silom. Drugo je pitanje, nezavisno od ovoga, koji će uzroci požara biti pokriveni osiguranjem.
(3) Požar u okviru osigurateljnih odnosa, kao uzrok koji je prouzročio štetnu posljedicu, može imati dvostruko značenje.
Može biti sam inicijalni uzrok štete, a može biti posljedica nekog drugog inicijalnog uzroka.
Požar će biti inicijalni uzrok kada je osiguratelj izričito preuzeo taj rizik. Inače je posljedica nekog drugog uzroka. To će, na primjer, biti slučaj kada osiguratelj pokrije rizik elementarne nepogode pa požar bude tom nepogodom prouzročen.
Ovo razlikovanje može biti relevantno za prosuđivanje je li osiguratelj dužan nadoknaditi štetu prouzročenu požarom (na primjer, kada osiguratelj pokrije rizik elementarnih nepogoda, može isključiti rizik požara).
(4) Za Našu obavezu na naknadu štete nije relevantna okolnost je li požar nastao na osiguranoj stvari, odnosno je li vatra tu stvar zahvatila.
Osim toga mogu nastati i štete direktno i indirektno prouzročene gašenjem. Primjer za direktnu štetu: šteta prouzročena vodom, parom, kemikalijama. Primjer za indirektnu štetu: šteta prouzročena bacanjem stvari kroz prozor, krađa stvari za vrijeme požara.
(5) Osiguratelj je, načelno, obavezan nadoknaditi svu onu štetu koja je direktno požarom prouzročena, uključivši i štetu prouzročenu gašenjem požara.
Što se posebno tiče štete prouzročene gašenjem požara, treba primijeniti opća načela o odgovornosti osiguratelja za štete nastale povodom poduzimanja mjera da bi se štetne posljedice nastupa osiguranog slučaja smanjile.
Za štete koje prouzroče vatrogasci osiguranik neće biti odgovaran jer je on, na temelju osigurateljnog odnosa, bio dužan
pozvati vatrogasce u pomoć, a nema apsolutno nikakve mogućnosti da na bilo koji način utječe na njihov rad.
(6) Isključenja – ne smatra se da je nastupio osigurani rizik požara i Mi kao osiguratelj nismo u obvezi isplatiti osigurninu ako je osigurani predmet uništen ili oštećen iz drugih razloga (izvan ovdje navedenih primjera isključenja), a koji se - uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedenog za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti - objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom požara.
Navodimo neke od primjera štete:
6.1. palež – predstavlja izravnom ljudskom namjerom podmetnut (izazvan) požar s ciljem da uništi ili ošteti osiguranu stvar, dakle napad zapaljivom napravom ili sredstvom (na primjer, osoba benzinom polije osiguranu stvar ili njezin dio i potpali vatru).
No ovo isključenje se ne odnosi na podmetnut šumski požar ili požar koji je izazvan običnom nepažnjom (krivnjom) na način koji ne upućuje na to da je požar podmetnut, na primjer, dječja igra vatrom, čin neubrojive osobe, svijeća koju ste zaboravili ugasiti, zaspali s upaljenom cigaretom.
6.2. zbog izlaganja vatri ili toplini radi obrade ili u druge svrhe (na primjer, u industrijskoj preradi, zbog vrenja, zagrijavanja, glačanja, sušenja, kuhanja, pečenja i sl.), zbog pada ili bacanja u ognjište (peć, štednjak i sl.)
6.3. osmuđenjem, nagorenjem, progorijevanjem od cigarete, cigare, svjetiljke, žeravice, svijeće i sl.
6.4. nastale na dimnjacima u svezi s njihovom namjenom.
Eksplozija (i implozija)
(7) Eksplozijom se, u smislu ovih Uvjeta, smatra izuzetno brza kemijska reakcija praćena praskom, oslobađanjem velike količine topline i naglim povećanjem volumena zbog stvaranja plinovitih proizvoda, tj. iznenadno djelovanje sile temeljeno na težnji pare ili plinova da se prošire.
(8) Međutim, za odnose iz našeg osigurateljnog odnosa, za pojam eksplozije kao osiguranog slučaja potrebno je da se ostvare i sljedeće pretpostavke:
8.1. da eksplozija (implozija) prouzroči štetu – taj se zahtjev, načelno, nameće sam po sebi, jer gdje ne postoji šteta, ne postoji ni dužnost osiguratelja da je nadoknadi. Inače se, teoretski, dadu zamisliti slučajevi eksplozije i bez ikakve štete (na primjer, eksplozija plinova u kanalima koja prođe bez posljedica). Štete direktno prouzročene od eksplozije možemo grupirati u tri glavne skupine: i) uništenje materije koja eksplodira (na primjer eksploziva), ii) uništenje ili oštećenje posuda u kojima se ta materija nalazi (na primjer uništenje stvari u kojima se nalazio eksplodirani eksploziv) i iii) šteta eksplozijom prouzročena stvarima. Štete prouzročene eksplozijom mogu biti raznolike, kao što su: daljnja eksplozija, požar sa svim svojim posljedicama, razaranje itd. Osim tih direktnih šteta eksplozijom mogu biti prouzročene i indirektne. Ovamo spadaju sve one štete koje su prouzročene umanjenjem ili uklanjanjem štetnih posljedica eksplozije
8.2. da eksplozija (implozija) nastane nepredviđeno – postoje, naime, eksplozije koje su namjerno izazvane (na primjer, miniranje zemljišta). Međutim, vjerojatnost nastanka eksplozije, pa makar bila i veoma velika, ne čini eksploziju u tom smislu predvidivom (na primjer, mogućnost eksplozije u tvornici ili skladištu eksploziva).
(9) Eksplozija posuda pod pritiskom (na primjer, kotlova, cijevi i sl.) postoji samo kada su stijenke posuda u tolikoj mjeri oštećene da nastaje trenutačno izjednačenje unutrašnjeg i vanjskog tlaka.
(10) Ukoliko je u unutrašnjosti posude nastala eksplozija zbog kemijskog pretvaranja, šteta koja od toga nastane na posudi pokrivena je osiguranjem i onda kad stjenke posude nisu rastrgane.
(11) Implozijom se, u smislu ovih Uvjeta, smatra uvlačenje stijenka posude s plinom prema unutra kao posljedica nastanka vakuuma ili nagloga pada tlaka u posudi.
(12) Isključenja – osiguranjem NISU obuhvaćene štete:
12.1. od eksplozije na posudama pod pritiskom – zbog dotrajalosti, istrošenosti ili prekomjerne naslage hrđe, kamenca, taloga, mulja, ali se naknađuje šteta na drugim stvarima u svezi s tako nastalom eksplozijom
12.2. ako je predmet uništen ili oštećen iz razloga koji se – uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti – objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom eksplozije, na primjer štete:
(a) prouzročene miniranjem odnosno detonacijom eksplozivne
naprave namjerno postavljene u cilju nanošenja štete na osiguranom predmetu osiguranja, neovisno o motivu (na primjer, ako je na Vašu kuću postavljena detonirajuća eksplozivna naprava šteta na Vašoj kući nije pokrivena, no ako je šteta nastala detonacijom eksploziva postavljenog na kuću Vašeg susjeda štetu na Vašoj kući ćemo naknaditi).
Ovo isključenje se neće primjenjivati ako je eksplozivna naprava postavljena prvenstveno s namjerom da se šteta nanese na predmetu koji je bio ugrađen u osiguranu građevinu, uz uvjet da taj ugrađeni predmet nije u vlasništvu osiguranika (na primjer, provaljivanje u bankomat izazivanjem eksplozije koji je ugrađen u osiguranu građevinu)
(b) gospodarskim miniranjem tla ili građevina koje se na taj način ruše ili uklanjaju
(c) eksplozijom u prostoru za unutarnje sagorijevanje stroja (na primjer, cilindar motora)
(d) eksplozijom koja su normalna pojava u proizvodnom procesu
(e) od eksplozivnog ispuhivanja iz peći i sličnih naprava
(f) nuklearnom (atomskom) eksplozijom ili eksplozijom biološkog karaktera (na primjer, eksplozija uslijed biološke razgradnje)
(g) zbog probijanja zvučnog zida pri čemu nastaje prasak koji se doima kao eksplozija
(h) štetu nastalu kao posljedica vodnog (hidrauličnog) udara u tlačnim postrojenjima i/ili
cjevovodima koji se manifestira kao eksplozija.
O L U J A
(13) U meteorološkoj praksi brzina vjetra često se određuje pomoću njegova vizualnog učinka i izražava se u boforima (Beaufortovom skalom).
Olujom, u smislu ovih Uvjeta, smatra se vjetar minimalne jačine 8 bofora (označava vjetar minimalne brzine 17,2 metra u sekundi) kao i tornado (vrtložni vjetar manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se stvara pri izrazito nestabilnoj atmosferi) minimalne jačine T0 po Torro ljestvici (označava ekvivalent 8 bofora).
No, vjetar ili tornado ove jačine po svojim učincima ne znači i jednak utjecaj na sve građevine (na primjer, oluja osrednje jačine poruši trošnu zgradu, a ta ista oluja za jednu normalnu konstruiranu i održavanu zgradu ne predstavlja nikakvu opasnost).
(14) Smatrat će se da je puhao vjetar ove brzine u mjestu gdje se nalazi osigurana stvar, ako je vjetar lomio grane i stabla ili oštetio redovno održavane građevine. U slučaju sumnje, osiguranik mora dokazati brzinu vjetra ili nastanak tornada izvještajem hidrometeorološke službe. Eventualni trošak pribavljanja dokaza priznajemo kao dio naknade iz osiguranja ukoliko se potvrdom dokaže ostvarenje osiguranog slučaja oluje.
(15) Osiguranjem je obuhvaćena šteta direktnog mehaničkog učinka vjetra, šteta nastala udarom stvari oborene ili nošene olujom kao i šteta nastala prodiranjem vremenskih oborina kroz otvor koji je uzrokovala oluja.
(16) Na postojanje osiguranog slučaja nije uopće relevantno je li nepogoda odnosne jačine predstavlja u konkretnom slučaju višu silu. Mi kao Osiguratelj ćemo se u svoju korist moći pozivati na okolnosti da olujom oštećena
ili uništena građevina (a) nije bila u ugovorenom stanju ili, u nedostatku toga, (b) stanju primjerenom konkretnim okolnostima.
Inače, kad snaga nepogode nije maksimalna, postavlja se pitanje mora li imati karakter više sile da bi za štetne posljedice osiguratelj bio odgovoran ili će on odgovarati i za štete koje prouzroči nepogoda koja nema te karakteristike.
(17) Isključenja – osiguranjem NISU obuhvaćene štete:
17.1. na pokretninama smještenim na otvorenom prostoru u otvorenim ili poluotvorenim zgradama ili dijelovima zgrada (na primjer, stvari pod nadstrešnicom, na balkonu, terasi ili lođi), ako nije drugačije ugovoreno
17.2. na staklima, pokrivnim plastičnim i sličnim folijama od drugog umjetnog materijala na staklenicima i plastenicima, a koji služe za biljnu proizvodnju
17.3. na građevini koja nije izgrađena sukladno projektu ili pravilima struke ili načinu gradnje uobičajenom za svoje podneblje, tj. klimatske prilike mjesta gdje je izgrađena, koja je slabo održavana ili dotrajala (na primjer, nije pokrivena šteta nastala na fasadi građevine s koje već prethodno žbuka otpada)
17.4. ako je predmet uništen ili oštećen iz razloga koji se – uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti – objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom oluje (na primjer, šteta od prodiranja vremenskih oborina kroz bilo koji otvor koji nije nastao izravno olujom).
(18) Vremenska karenca – kod sklapanja novog ugovora o osiguranju suspenzija ugovora iz točke G/2.3. ovih Uvjeta za rizik oluje iznosi sedam (7) dana. Kod produljenja ugovora vremenska karenca se ne ugovara, a u slučaju prekida osiguranja ugovara se vremenska karenca kao kod sklapanja novog ugovora o osiguranju.
(19) POSEBNA KLAUZULA: uz navođenje u polici i naplatu dodatne premije osiguranjem se može obuhvatiti i sljedeći rizik prema narednoj Klauzuli:
Xxxxxxxx 89-01│pokrića rizika oluje
(TUČE) za stakla i folije staklenika i plastenika
– ovom klauzulom ugovara se rizik oluje za štete nastale na staklima, plastičnim i sličnim folijama od drugog umjetnog materijala čiji je vijek trajanja po jamstvu proizvođača ili isporučioca duži od jedne godine.
Elementarne Nepogode (osim
OLUJE)
(20) Nepogoda koja prouzroči štetu redovito ima značaj više sile, ali to uvijek ne mora biti slučaj.
Pojam elementarne nepogode, u smislu ovih Uvjeta, obuhvaća isključivo iznenadne događaje navedene u točki L/IV te on nije istovjetan zakonskom pojmu elementarne nepogode koji podrazumijeva i događaje poput požara, potresa, olujnog i orkanskog vjetra, suše, jakog mraza, izvanredno velike visine snijega, snježnih nanosa i lavina, nagomilavanja leda i drugih sličnih pojava takvog opsega koje uzrokuju prekide normalnog odvijanja života ljudi na određenom području.
(21) U da r m u n j e
Osiguranje od udara munje (direktni), u smislu ovih Uvjeta, obuhvaća štete koje munja svojim direktnim udarom (direktno električno
atmosfersko udarno pražnjenje) uzrokuje uz vizualno razorni učinak svoje snage ili topline na predmet osiguranja, kao i štete koje nastanu od udara druge stvari koja je oborena udarom munje.
Obuhvaćena je i šteta na osiguranim stvarima koje su uključene u električnu mrežu unutar građevine, a koja je na njima nastala zbog prenapona električne mreže izazvanog direktnim vizualno prepoznatljivim udarom munje u građevinu unutar koje se nalaze.
(22) Isključenja – Osiguranjem NISU obuhvaćene štete:
22.1. na gromobranskoj instalaciji, odvodnicima struje munje ili prenapona, osiguračima ili drugim uređajima ili sklopovima za prenaponsku zaštitu ili drugu zaštitu od udara munje, a koje su nastale u obavljanju njihove funkcije
22.2. na osiguranoj stvari koja je uključena u električnu mrežu zbog poremećaja napona ili smetnji u električnoj mreži (na primjer oscilacija napona u električnoj mreži) a koja se ne može dovesti u izravnu vezu sa udarom munje u građevinu unutar koje se osigurana stvar nalazi
22.3. ako je predmet uništen ili oštećen iz razloga koji se – uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti – objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom direktnog udara munje
(23) Tuča ( g r ad )
Smatraju se najkrupnije vremenske oborine, kao smrznute ili pothlađene kapi vode.
Osiguranjem su obuhvaćene štete od uništenja, odnosno oštećenja osiguranih stvari
koje prouzroči tuča svojim udarom kao i štete direktno prouzročene prodiranjem oborina kroz otvore nastale padanjem tuče.
Isključenja – Primjenjuju isključenja iz točki L/17, vremenska karenca iz L/18 a pokriće se može ekvivalentno proširiti kao i Klauzulom 89-01.
(24) P op l ava
Smatra se stihijsko neočekivano plavljenje od stalnih tekućih ili stajaćih voda (na primjer, mora, jezera, rijeka, potoka i dr.) zbog izljeva vode iz svog korita ili probijanja obrambenog nasipa ili popuštanja brane, izlijevanja vode zbog izvanrednog povećanja razine mora (plime) ili valova na moru i jezerima neobične snage, nadolaska vode iz umjetnih jezera, zbog naglog otapanja snježnih ili ledenih masa.
Osiguranjem od poplava obuhvaćene su samo štete prouzročene na osiguranom predmetu za cijelo vrijeme dok poplava traje i neposredno nakon povlačenja vode nakon poplave.
(25) U smislu ovih Uvjeta, rizik poplave obuhvaća i štete nastale uslijed:
25.1. Vodene bujice – smatra se stihijsko neočekivano poplavljivanje terena vodenom masom koja se stvara na nizbrdnim terenima, zbog jakih atmosferskih oborina ili naglim otapanjem snijega te dolazi do slijevanja ulicama i putovima, stvarajući vododerine.
25.2. Visoke vode – smatra se izuzetna pojava neuobičajenog porasta vodostaja u neočekivano vrijeme, kao i podzemna voda kao posljedica visoke vode. Osiguranjem su obuhvaćene štete od visokih voda na hidrograđevinskim objektima.
Obveza osiguratelja za štete od visoke vode i podzemne vode kao njene
posljedice počinje s porastom visoke vode iznad već registriranih mjesečnih kvota vodostaja ili protoka izmjerenih prema najbliže postavljenom pokazivaču vodostaja.
Za svaki pojedini mjesec normalan je onaj najviši mjesečni vodostaj za posljednjih 20 godina koji pokazuje pokazivač vodostaja najbliži osiguranoj stvari, uz isključenje iznimno visokih vodostaja.
25.3. Blatnog toka – smatra se viskozni tokovi mješavine debrisa (tla) i vode koji se kreću niz padine, nastalih obično nakon obilnih oborina u kratkom vremenu.
25.4. Xxxx xxxx – smatra se vremenska oborina koja stvara neočekivano plavljenje mjesta osiguranja zbog naglog stvaranja velike količine vodene mase u kratkom vremenu. Jačina kiše mjeri se u dvije mjere: u milimetrima »mm« ili »litrama po četvornom metru« (ove dvije jedinice mjere su identične), 1 mm znači da bi na tlo pala 1 litra vode po kvadratnom metru kad voda ne bi otjecala. Jakom kišom u smislu ovih Uvjeta smatra se ako je palo više od 17 mm u 60 minuta.
Osigurateljno pokriće obuhvaća i prodor oborinskih voda uslijed jake kiše u osigurane građevine i/ili građevine u kojima se nalaze osigurane pokretnine, ako je to posljedica što odvodne cijevi i žljebovi (elementi građevine za odvod oborina) ne mogu prihvatiti i provesti oborine jake kiše ili su elementi za odvod oborina začepljeni uslijed leda (na primjer, nakon tuče dođe do stvaranja jake kiše te se
odvodni elementi na ravnom krovu građevine začepe).
(26) U slučaju ostvarenja rizika poplave obuhvaćene su i štete nastale uslijed povratnog toka vode kroz kanalizacijske (odvodne) cijevi ili sanitarije unutar građevine.
U slučaju sumnje osiguranik mora dokazati ostvarenje bilo koje od navedenih pojava iz L/25 izvješćem od strane nadležnog tijela (na primjer Državni hidrometeorološki zavod). Eventualni trošak pribavljanja dokaza priznajemo kao dio naknade iz osiguranja ako se potvrdom dokaže ostvarenje osiguranog slučaja.
(27) Kod sklapanja novog ugovora o osiguranju vremenska karenca iznosi sedam
(7) dana.
(28) Kod produljenja ugovora o osiguranju vremenska karenca se ne ugovara, a u slučaju prekida osiguranja ugovara se vremenska karenca kao kod sklapanja novog ugovora o osiguranju.
(29) Isključenja – osiguranjem nisu obuhvaćene štete:
29.1. nastale s unutarnje strane cjevovoda, kanala i tunela prouzročene mehaničkim djelovanjem vode
29.2. na zalihi robe koja nije uskladištena uz minimalno 10 cm povišenje iznad razine poda podrumskog ili suterenskog prostora u kojem su smještene
29.3. na stvarima smještenim u inundacijskom području
29.4. na predmetima osiguranja koji su smješteni na lokaciji koja uobičajeno plavi uslijed pojave plime ili valova (na primjer, oprema za iznajmljivanje smještena na obali/plaži)
29.5. od podzemnih voda – u podzemnim rudničkim prostorijama, ili ako kod izgradnje objekta u neposrednoj blizini stalnih voda nisu prethodno provedene odgovarajuće tehničke mjere za zaštitu od podzemnih voda ili ako kod izvođenja zemljanih radova nema na gradilištu dovoljan broj pripremljenih ispravnih vodenih pumpi za crpljenje podzemne vode koji se prema podacima iz prethodnog hidro-geološkog ispitivanja terena odnosno prema stručnim pretpostavkama u projektu smatra očekivanim
29.6. prodorom vremenskih oborina kroz nezaštićen otvor građevine (na primjer, kroz ostavljen otvoren ili pritvoren prozor ili vrata, nezaštićena građevina u izgradnji)
29.7. prodorom vremenskih oborina zbog loše/dotrajale konstrukcije, lošeg materijala ili loše izvedbe građevine (na primjer, uslijed kiše dolazi do prodora vode na spoju stolarije i građevine; prodor oborina u osiguranu građevinu zbog loše izvedbe ili dotrajale hidroizolacije građevine)
29.8. na zemljanim površinama, nasadima i travnim površinama
29.9. ako je predmet uništen ili oštećen iz razloga koji se – uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti – objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom poplave. Navodimo neke od primjera: štete od gljivica nastalih zbog vlage kao posljedice poplave, štete od slijeganja (ulegnuća) kao posljedice poplave, štete nastale povratnim
tokom vode kroz kanalizacijske (odvodne) cijevi ili sanitarije unutar građevine koji nije nastao kao posljedica plavljenja terena poplavom.
Klauzula 72 sata za rizik poplave –
osiguranjem su pokrivene štete i nakon isteka osiguranja unutar uzastopna 72 sata od trenutka isteka osiguranja, ali isključivo ako je prva direktna šteta osiguranim rizikom prouzročena prije isteka osiguranja. Unutar navedenih 72 sata, sve štete od gore navedenih rizika smatrat će se jednim štetnim događajem. Kao mjerodavan podatak o početku ostvarenja navedenih osiguranih rizika priznaje se izvješće od strane za to nadležnog tijela (na primjer Državni hidrometeorološki zavod).
Atomska energija
(30) Šteta koja nastaje kao posljedica korištenja atomske (nuklearne) energije u mirnodopske svrhe isključena je iz pokrića po ovim Uvjetima. Odgovornost za ovu štetu uređuje Xxxxx o odgovornosti za nuklearnu štetu.
Pomicanja tla
(31) Osiguranjem su obuhvaćene štete direktno prouzročene na osiguranom predmetu pomicanjem tla kao klizanje tla, odronjavanje tla, prevrtanje ili urušavanjem tla.
(32) U smislu ovih Uvjeta pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
32.1. Klizanjem tla smatraju se kretanja mase tla ili stijenskog materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije, tj. iznenadni pokreti zemljine površine na kosim terenima s jasnim lomovima na površini tla i
srozavanja, koji s pojavom jakih deformacija i širokim pukotinama na građevinama nastaju u kratkom razdoblju. Bitna razlika između klizanja tla i potresa jest u tom što se kod potresa radi o osciliranju tla, dok klizanje predstavlja neoscilirajuće pomicanje tla u smjeru nagnutosti kosine. Karakteristične štete klizanja iste su kao i kod potresa.
32.2. Odronjavanjem tla (erozijom) se smatra otkidanje i pad materijala (mase) kao geološke pojave sa strmih padina po površini gdje dolazi do slobodnog pada materijala, prevrtanja ili kotrljanja zbog gravitacije. Erozija može biti uzrokovana vodom, otopljenim snijegom, snježnom lavinom ili vjetrom.
Smatra se da je osigurani slučaj odronjavanja na osiguranoj stvari nastao samo ako je materijal koji se odronio udario predmet osiguranja i pritom ga uništio ili oštetio
32.3. Prevrtanjem tla se smatra rotacija odvojene mase oko osi koja se nalazi u njezinoj bazi ili u blizini baze, a može prethoditi ili slijediti nakon odronjavanja ili klizanja
32.4. Urušavanjem tla smatra se prirodno spuštanje zemlje preko prirodnih šupljina. Osiguranjem se nadoknađuje i urušavanje tla uslijed djelovanja podzemne vode.
(33) Isključenja – ne smatra se da je nastupio osigurani rizik pomicanja tla i Mi kao osiguratelj nismo u obvezi platiti osigurninu ako je predmet uništen ili oštećen iz razloga koji se – uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz primjenu načela
pravičnosti – objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom pomicanja tla.
Navodimo neke od primjera štete:
(a) od geoloških klizanja tla, kad je tlo na kojemu se nalazi osigurana stvar već počelo geološki kliziti u trenutku sklapanja osiguranja, tj. već je bilo utvrđeno klizište
(b) prouzročene ljudskom aktivnošću (na primjer, crpljenjem vode, zbog usijecanja tla, miniranja, bušenja unutrašnjosti tla, kopanja iskopa i sl.)
(c) od slijeganja tla (ulegnuća)
(d) od polaganog (postepenog) geološkog klizanja tla koje se očituje u manjim pukotinama na građevinama
(e) na ljudskom aktivnošću oblikovanom reljefu (natrpavanjem cigle i sl. građevnog materijala ili deponija otpada)
(f) od normalnih pritisaka zbog učinjenih propusta u proračunu ili izvođenju građevinskih odnosno montažnih radova
(g) za saniranje tla uslijed nastanka štete na osiguranom predmetu.
OgraniČenj a osigura nih Rizik a – tzv. Zak onsk a i ugovorena Isk l juČenja i Gu bit ak prava iz osiguranja.
M.
Preambula
(1) Unutar ograničenja osiguranih rizika moramo razlikovati isključenje osiguranih rizika od gubitka prava iz osiguranja.
Jedno i drugo ima za posljedicu neisplatu osigurane svote uslijed nastanka štete na osiguranoj stvari, samo su uzroci različiti.
Kod isključenja iz osiguranja, događaj koji je nastupio uopće nije obuhvaćen osiguranjem. Naime, ima rizika koji, premda
imaju sve elemente tog pojma, ipak ne mogu biti pokriveni osiguranjem, jer bi takvo osiguranje bilo protivno postojećem pravnom poretku. Za ove se rizike kaže da su nezakoniti, odnosno uobičajen je naziv »isključeni rizici«. To su tzv. neosigurani rizici koji nisu obuhvaćeni ugovorom o osiguranju.
U slučaju gubitka prava iz osiguranja ostvaren je rizik koji je obuhvaćen osigurateljnim pokrićem, premija je uredno plaćena (nju osiguratelj i dalje zadržava) i osiguranik bi mogao normalno ostvariti pravo na naknadu iz osigurnine da nije povrijedio svoje obveze iz ugovora o osiguranju (na primjer, štetu prouzročio namjerno).
Gubitak prava na osigurninu nije ni u kakvoj vezi s rizikom koji je obuhvaćen osiguranjem, jer se u konkretnom slučaju rizik doista ostvario i prihvaćen je od osiguratelja (na primjer, požar na nekretnini je redoviti osigurani rizik, međutim, ako požar namjerno podmetne osiguranik, gubi prava iz osiguranja jer je takvo ponašanje protupravno).
Is k l ju Č e n i r i z i c i – OpĆa
ISKLJUČENJA
Osiguranje rizika može biti zabranjeno iz jednog od sljedećih glavnih razloga:
(2) Pozitivnim zakonskim propisom koji se neposredno odnosi na osiguranje – postoje slučajevi da se izričito zabranjuje sklapanje osiguranja za određene rizike (kogentne odredbe) ili takva obveza mora biti izrijekom isključena uvjetima (dispozitivne odredbe). Bez takve zapreke ne bi postojala zapreka da se osiguranje sklopi.
(3) Prema propisima i ovim Uvjetima ISKLJUČENI RIZICI ili tzv. neosigurani rizici, (ili rizici koji se pokrivaju samo izričitim prihvatom Nas kao osiguratelja, izuzev rizika pod M/3.5. su sljedeći:
3.1. Ratni rizici odnosno ratne operacije – pod ratnim rizikom podrazumijevaju se samo štete koje su neposredna posljedica ratnih operacija, a ne i druge koje su ratom kao takvim prouzročene
3.2. Politički rizici odnosno pobuna
– pobuna obuhvaća djelovanje masa koje ima svrhu oboriti postojeći poredak ili iznuditi određena prava koja predstavljaju bitnu promjenu postojećeg političkog stanja. Tako se nipošto ne može raditi o pobuni ako radnici, u svrhu povećanja plaća, obustave rad. Isto tako jedna demonstracija ne može ni u jednom slučaju biti kvalificirana kao pobuna (na primjer revolt masa protiv odluka suca na jednoj nogometnoj utakmici)
3.3. Nuklearna šteta – koja nastaje iz radioaktivnih svojstava ili kombinacije tih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnih proizvoda ili otpada kao i šteta od magnetskog, elektromagnetskog ili ionizirajućeg zračenja, od laserskih ili drugih sličnih zraka
3.4. Terorizam – je smišljena uporaba nezakonitog nasilja s ciljem teškog narušavanja javnog reda zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki
3.5. Namjera ili prijevara – ako ugovaratelj, osiguranik ili korisnik osiguranja (zainteresirane osobe) izazovu osigurani slučaj odnosno prouzroče štetu namjerno ili prijevarom.
Prema ovim Uvjetima navedeni pojmovi imaju sljedeće značenje:
Namjerno je štetu prouzročila osoba koja je htjela prouzročiti tu vrstu štete ili određeno ponašanje znajući, da će takva vrsta štete biti ili gotovo sigurno biti prouzročena.
Prijevara postoji ako jedna ugovornih strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora.
3.6. Krajnja ( gruba) nepažnja – ako ugovaratelj, osiguranik ili korisnik osiguranja (zainteresirane osobe) izazovu osigurani slučaj odnosno prouzroče štetu krivnjom (ili krajnjom nepažnjom, kao osobnom voljnom radnjom).
Prema ovim Uvjetima navedeni pojam ima sljedeće značenje:
Krajnjom (grubom) nepažnjom je štetu prouzročila osoba čije ponašanje, ili ne udovoljava posebnim standardima pažnje koje propisuju odredbe propisa čiji je cilj zaštita oštećenih osoba od pretrpljene štete ili na drugi način ne dostiže pažnju koja se može očekivati od razumno pažljive osobe u okolnostima slučaja
3.7. Obična krađa – je događaj u kojem jedna osoba tuđu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji.
(4) Propisom koji zabranjuje djelatnost čiji se rizici žele prikriti osiguranjem.
Za nevaljanost osiguranja dovoljna je sama objektivna činjenica da se osigurani rizik kao takav protivi zakonu, bez obzira na to je li za takvu protupravnost osiguranik znao.
(5) Propisom koji zabranjuje određenu djelatnost kojoj je podvrgnuta osigurana stvar nakon sklapanja ugovora o osiguranju.
U ovom slučaju je osiguranje samo po sebi valjano, ali je stvar koja je predmet osiguranja naknadno, nezavisno od ugovora o osiguranju, bila umiješana, odnosno upotrebljavana, za zabranjenu djelatnost.
IskljuČeni rizici - Prirodna svojstva i nedostatci (mane) stvari
(6) Štete koje proizlaze iz samih svojstava stvari mogu se, sa stajališta osiguranja, podijeliti na tri glavne grupe i to na:
(i) prirodna svojstva stvari, (ii) mane stvari i
(iii) dotrajalost stvari. Sve ove rizike Mi kao osiguratelj – bilo na temelju zakonskih propisa bilo na osnovi ovih Uvjeta – pokrivamo samo onda kada se to IZRIČITO UGOVORI (tzv. izvanredni rizici).
(7) Prirodna svojstva stvari
Pod ovim se za odnose iz osiguranja razumijeva takva normalna osobina osigurane stvari koja je čini neotpornom protiv redovitih rizika kojima je ta stvar za vrijeme trajanja odnosa iz osiguranja podvrgnuta.
Da bi osiguratelj na temelju ovog razloga bio oslobođen plaćanja osigurnine, potrebno je da šteta bude neposredna posljedica prirodnog svojstva stvari.
Šteta će biti neposredna posljedica prirodnog svojstva osigurane stvari ako ta stvar nije bila za vrijeme trajanja osigurateljskog odnosa izložena izvanrednim rizicima.
(8) Nedostatak (mana) jedne stvari
Xxxxxxxxxx se njezino negativno svojstvo koje može prouzročiti oštećenje, ali ta osobina nije, za razliku od prirodnog svojstva, normalno svojstvena toj stvari.
(9) Faktori koji mogu utjecati na mane jedne stvari jesu:
9.1. Tvar (materijal) – mana na tvari nastaje vanjskim djelovanjem ljudskih ili prirodnih sila. I ovdje, kao i kod štete nastale prirodnim svojstvom, vanjski faktori moraju biti u uzročnoj vezi s prirodnim svojstvom odnosne tvari, jer da te uzročne veze nema, vanjski faktori na dotičnu tvar ne bi mogli uopće djelovati
9.2. Konstrukcija i proračun – pod tim se pojmovima razumijeva zamisao vrste i oblika stvari i eventualno odnosa pojedinih dijelova stvari u svrhu namjene te stvari određenoj svrsi.
9.3. Izvedba – to je način izrade jedne stvari. Taj pojam ima dvostruko značenje. Prema jednom izvedba znači usklađenost izrade jedne stvari s nacrtom odnosno zamišlju uopće. S toga stajališta jedna će stvar imati mane u izvedbi ako ta izvedba ne odgovara zamisli na koji je način stvar morala biti napravljena.
U užem smislu, izvedbom se smatra izrada jedne stvari ili njenih pojedinih dijelova u skladu s pravilima odnosne struke.
(10) Dotrajalost stvari
Znači istrošenost jedne stvari u tolikom stupnju da postoji velika vjerojatnost da će se ta stvar oštetiti ili da će biti onemogućena njezina upotreba uopće ili njezina pravilna upotreba.
Za ovaj je pojam bitno da se radi o objektivnom stanju istrošenosti, bez obzira na uzroke koji su do toga doveli. Dotrajalost može biti posljedica kako normalne upotrebe
odnosne stvari, tako i njezine nepravilne upotrebe.
Dotrajalošću mogu nastati štete koje može prouzročiti mana stvari. Za osiguranje je stupanj zastarjelosti važan i kod isplate osigurnine.
IskljuČeni rizik – i z m a k l a d o b i t
(11) Kod možebitnog osiguranja izmakle dobiti Mi kao osiguratelj se obavezujemo da ćemo Vama kao osiguraniku nadoknaditi štetu koju ste pretrpjeli u obliku izmakle dobiti, a koja je šteta posljedica nastupa osiguranog slučaja.
Izmakla dobit – kao izvanredni rizik – može se osigurati putem osiguranja stvari. U tom se slučaju Mi kao osiguratelj obavezujemo da ćemo Vama kao osiguraniku nadoknaditi i izmaklu dobit koja je nastala oštećenjem stvari koja Vama služi kao izvor prihoda, za vrijeme dok je ta stvar, zbog događaja za koji Mi snosimo rizik ili nastupa osiguranog slučaja, izvan mogućnosti upotrebe.
ŠTO JE V RIJEDNOST OSIGURANOG INTERESA ( OSIGURANE STVARI), A ŠTO SVOTA OSI GURANJA
N.
Vrijednost Osiguranog interesa
– OPĆENITO
(1) Vrijednost osiguranog interesa postoji, pojmovno, kod svakog osiguranja bez obzira na predmet na koji se to osiguranje odnosi, jer svaki predmet osiguranja ima jednu svoju vrijednost koja se može izraziti u novcu. Međutim, ta vrijednost sa stajališta osiguranja nema uvijek jednako značenje.
Vrijednost osiguranog interesa, tj. vrijednost osigurane stvari, ne mora se uvijek poklapati sa svotom osiguranja. Vrijednost osigurane stvari ne može se odnositi na osigurani i neosigurani idealni dio. Za odnos iz
osiguranja osigurana stvar, a u pogledu svoje vrijednosti, prosuđuje se kao jedna cjelina.
Na primjer, kod osiguranja zgrade koja vrijedi
300.000 € mora se uzeti u obzir puna vrijednost zgrade, bez obzira na to kolika će biti svota osiguranja.
Kako ugovaratelj odlučuje u kojoj će vrijednosti osigurati odnosni predmet, proizlazi da iznos vrijednosti osiguranog interesa i svote osiguranja mogu međusobno biti jednaki, veći, odnosno manji.
Na primjer, stvar koja vrijedi 300.000 € može se osigurati na 320.000 € ili 280.000 €, a može biti osigurana i na 300.000 €. U prvom slučaju govori se o nadosiguranju, u drugom o podosiguranju, a u trećem o punom osiguranju. Uz te mogućnosti osiguranja može se pojaviti i višestruko osiguranje.
Kakva moŽe biti Vrijednost
O S I G U R A N O G I N TE R E S A
(2) Stalna – o stalnoj vrijednosti se radi kada se za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju vrijednost osiguranog interesa pod predviđenim slijedom okolnosti neće mijenjati. Ovamo, na primjer, spadaju zgrade itd.
Normalno, upotrebom i starenjem, predvidivo umanjenje vrijednosti za ovaj pojam nije relevantno. Ni okolnost da osigurana stvar izvanrednim događajem izgubi na svojoj vrijednosti ne čini njenu vrijednost promjenljivom.
(3) Promjenljiva – promjenljiva vrijednost postoji onda kada je unaprijed poznato da će se predvidivim – normalnim – slijedom okolnosti vrijednost osiguranog interesa povećati.
U ovu grupu spadaju tri tipična slučaja osiguranja:
3.1. Osiguranje stvari u izgradnji, na primjer zgrada itd. Ugovornim stranama je unaprijed poznato da
osigurana stvar protekom vremena – izgradnjom – dobiva na svojoj vrijednosti
3.2. Osiguranje usjeva. I ovdje je situacija identična kao i za slučaj pod N/3.1. samo s tom razlikom što se vrijednost usjeva povećava ne samo ljudskim radom već i prirodnim putem. Razmjer udjela ljudskog rada i prirodnog procesa u povećanju vrijednosti za osiguranje nije relevantan
3.3. Osiguranje unaprijed individualno neodređenih stvari koje se nađu u situaciji predviđenoj u ugovoru o osiguranju. Ovamo u prvom redu spada osiguranje robe u skladištu ili namještaja u stanu.
O činjenici koliko stvari i koje će se vrijednosti nalaziti u navedenom prostoru u trenutku kada nastupi osigurani slučaj, ovisi i visina vrijednosti osiguranog interesa.
(4) Kod određivanja vrijednosti osiguranog interesa stvari postavljaju se ova glavna pitanja: (i) koje se vrijednosti uzimaju u obzir, (ii) na temelju kojih se kriterija utvrđuju i (iii) je li utvrđena vrijednost za strane mjerodavna.
Kako se UtvrĐuje Vrijednost
O S I G U R A N O G I N TE R E S A S TVA R I
(5) Visina vrijednosti osigurane stvari prema ovim Uvjetima određuje se ugovorom ugovornih strana.
Prema ovim Uvjetima u ugovoru o osiguranju navedena vrijednost može biti određena na temelju (i) zajedničke procjene ugovornih strana ili (ii) procjene Nas kao osiguratelja.
(6) Određenje visine vrijednosti osigurane stvari prema ovim Uvjetima
utvrđuje se temeljem Naših pravila i to na dva glavna načina:
6.1. Prema jednom, pravila sadrže određeni kataloški (nabavni) iznos. To redovito biva kod osiguranja stvari serijske tvorničke izrade, kao što su, na primjer kućanski aparati itd.
6.2. Drugi način sastoji se u tome da pravila sadrže osnovne kriterije za utvrđivanje vrijednosti osiguranog interesa, a u polici se, na temelju tih kriterija unese konkretna vrijednost bilo na temelju naše zajedničke procjene kao strane ili procjene nas kao osiguratelja.
M o d e l i za Ug o v a r a n j e
Vrijednosti Osiguranja (stvari)
(7) Prema ovim Uvjetima i propisima, a u skladu s prirodom osigurateljnog odnosa za ugovorno određivanje vrijednosti osigurane stvari postoje tri osnovna modela:
7.1. Osiguranje na osnovi stvarne (fer) vrijednosti
7.2. Osiguranje na osnovi nove vrijednosti
7.3. Osiguranje na osnovi sporazuma (ugovorena/valutirana vrijednost).
(8) Vrijednost osiguranja (stvari) na
stvarnu ( fer) vrijednost
Kod osiguranja na osnovi stvarne (fer) vrijednosti uzima se u obzir stvarna vrijednost predmeta osiguranja (stvari) u trenutku (na dan) sklapanja ugovora ili nastupa osiguranog slučaja.
Ova se vrijednost utvrđuje – u oba gore navedena trenutka (dana) – tako da se od vrijednosti NOVE stvari odbije vrijednost prouzročena redovitom upotrebom ili samim protekom vremena, tzv. odbijanje s naslova novo za staro ili amortizacija (na primjer na temelju godina starosti osigurane stvari i sl.) te
umanjenje vrijednosti nastale izvanrednim i nepredviđenim događajima.
Drugim riječima, uzima se u obzir gubitak vrijednosti stvari prouzročen dotrajalošću i drugim elementima koji utječu na smanjenje vrijednosti. U prvom redu uzima se u obzir stvarna dotrajalost.
Ako nije moguće ustanoviti stupanj dotrajalosti, ona se određuje prema normalnom vijeku trajanja odnosne vrste stvari s obzirom na njezinu konkretnu upotrebu. Prema ovom modelu Vi kao osiguranik dobivate realnu (Fer) štetu koju ste pretrpjeli.
(9) Vrijednost osiguranja (stvari) na
novu vrijednost
Za pojedine vrste stvari odnosno predmete osiguranja, određuje se na sljedeći način:
9.1. U novu vrijednost – NEPOKRETNE STVARI
– zgrade (GRAĐEVINE) uračunavaju se:
(a) troškovi izgradnje nove zgrade kako bi se zgrada – iste vrste i kvalitete – vratile u jednako vrijedno novo stanje.
Mjerodavna je mjesna vrijednost novogradnje uključujući i troškove arhitekta kao i ostale građevinske troškove i troškove planiranja
(b) troškovi koji nastaju kada izgradnja nove zgrade – iste vrste i kvalitete – zbog tehnološkog napretka nije moguća ili je moguća samo uz još dodatne neekonomične troškove.
Zamjenske stvari/dobra pritom moraju biti što bliže predmetnoj stvari
(c) ono što nije dio troškova nove vrijednosti jesu dodatni troškovi zbog službenih – državnih
ograničenja i koji nastaju jer temeljem javno – pravnih propisa nije moguća obnova na razini iste vrste i kvalitete, osim ako se ovi dodatni troškovi ne mogu podvesti pod troškove nastale radi tehnološkog napretka sukladno prethodnom stavku
(d) dodatni troškovi nastali porastom cijena između nastanka osiguranog/štetnog događaja i saniranja iste također NISU dio nove vrijednosti.
9.2. Osigurana vrijednost sastavnih dijelova zemljišta – a koje nisu građevine – je, ukoliko nešto drugo nije ugovoreno, stvarna vrijednost sukladno točki N/8 ovih Uvjeta (na primjer, drveće, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja rađa na svojoj površini dok se od zemlje ne odvoje)
9.3. U novu vrijednost – POKRETNE STVARI – oprema (uređaj, stroj, alat, inventar ili stvari kućanstva) uračunavaju se:
(a) troškovi nabave opreme iste vrste, kvalitete i vrijednosti.
Kod nabavke nove opreme – ako su vrsta i kvaliteta ista – mjerodavna je niža cijena nabavke
(b) troškovi koji nastaju kod nabavke opreme – iste vrste i kvalitete – zbog tehnološkog napretka nije moguća ili je moguća samo uz još dodatne neekonomične troškove.
Zamjenske stvari/dobra pritom moraju biti što bliže predmetnoj stvari
(c) novoj vrijednosti se ne pribrajaju troškovi navedeni točkama N/9.1.c i
N/9.1.d ovih Uvjeta.
9.4. Svota osiguranja je detaljno i sporazumno dogovoren iznos između Xxx kao osiguratelja i Vas kao osiguranika kojemu osigurana vrijednost odgovara točkama N/9.1. do N/9.3.
9.5. Kada je vrijednost osiguranja (stvari) ugovoreno na novu vrijednost, tada Vi kao osiguranik trebate svotu osiguranja osigurane stvari prilagoditi trajanju osiguranog odnosa svake važeće osigurane vrijednosti
9.6. ukoliko u trenutku nastanka osiguranog slučaja osigurana svota ne odgovara osiguranoj vrijednosti, tada se može primijeniti pravilo o podosiguranju.
(10) Osiguranje na osnovi sporazuma
( ugovorena/ valutirana vrijednost)
Kod ovog modela utvrđivanja visine vrijednosti osigurane stvari mjerodavna je sporazumna odnosno ugovorena vrijednost.
Ugovorena vrijednost osiguranog predmeta mjerodavna je i za utvrđivanje osigurnine (neovisno o tome odgovara li stvarnoj vrijednosti osiguranog predmeta pa i neovisno tomu promijeni li se stvarna vrijednost predmeta osiguranja dok ono traje).
Za ovaj model utvrđivanja vrijednosti osigurane stvari, važno je i sljedeće:
10.1. u ugovoru ili polici osiguranja mora biti izričito navedeno da je riječ o sporazumno utvrđenoj vrijednosti. Dovoljno je da se uz oznaku osigurane svote navede bilješka »ugovorena vrijednost« (klauzula valutacije)
10.2. ukoliko u polici osiguranja nije navedeno na koji način je sklopljeno osiguranje, smatra se da je osiguranje
sklopljeno na STVARNU (Fer) vrijednost
10.3. osiguranje po ovoj osnovi može se sklopiti isključivo za one stvari za koje postoji – izrađen od strane ovlaštenog procjenitelja osiguratelja,
– procjembeni elaborat kojim se procjena vrijednosti stvari jasno i transparentno obrazlaže i prezentira u pisanom obliku
10.4. kako naša sloboda pri ugovaranju vrijednosti osigurane stvari na
»ugovorenu vrijednost« nije neograničena, jer ograničenje proizlazi iz općih načela obveznog prava, načela osigurljivog interesa, načela dobre vjere i načela zabrane okladnih polica, dužni ste nas ‒ pri sklapanju ovakvog ugovora o osiguranju ‒ sukladno načelu dobre vjere, pismeno obavijestiti o posebno opravdanim razlozima za ovu vrstu ugovora
10.5. da Mi kao osiguratelj možemo osporavati »ugovorenu vrijednost« u ovim slučajevima:
(a) u slučaju očite pogreške pri određivanju ugovorene vrijednosti
(b) u slučaju prijevare (ako se ugovaratelj posluži prijevarom i ugovori značajno viši iznos od stvarne vrijednosti)
(c) ako ugovaratelj pri sklapanju ugovora namjerno nije istinito prijavio vrijednost osiguranog predmeta (osiguratelj ima pravo poništiti ugovor jer je riječ o
»značajnoj okolnosti«)
(d) ako ugovorena vrijednost značajnije nadilazi vrijednost osigurljivog interesa (tada bi
osiguranje dobilo značajke igre na sreću, što je suprotno načelu odštete.
10.6. Prema ovim Uvjetima pojam
»značajnije nadilazi vrijednost osigurljivog interesa« se podrazumijeva kada »ugovorena vrijednost« nadilazi za više od 20% posto stvarnu (Fer) vrijednost predmeta osiguranja.
(11) Osigurana vrijednost – za pokretne stvari: zaliha (kupljeno ili vlastita proizvodnja)
– za sva tri modela iz točke N/IV ovih Uvjeta – je iznos koji se treba utrošiti kako bi se stvari iste vrste i kvalitete ponovo vratile u novo jednako vrijedno stanje ili ponovo nabavile ili iznos neto utržive vrijednosti koji se može realizirati u redovitom tijeku poslovanja, mjerodavan je niži iznos.
Dodatni troškovi nastali porastom cijena između nastanka osiguranog slučaja i obnove ili nabave kod zaliha se ne uzimaju u obzir.
Osigurateljna zaštita za ove dodatne troškove postoji sukladno ugovoru o osiguranim troškovima.
Svota Osiguranja
(12) Svota osiguranja je najveći iznos koji smo Mi kao osiguratelj obavezni platiti Xxxx kao osiguraniku ako nastupi osigurani slučaj.
To, grubo rečeno, zapravo može značiti i da ugovaratelj odlučuje u kojoj će mjeri osigurati svoju stvar (na primjer, premda je nesporno da zgrada koja je predmet osiguranja vrijedi
500.000 € ipak ugovaratelj želi da bude osiguranje samo do 250.000 €, tj. u polovici svoje vrijednosti).
Svota osiguranja redovito se unosi u policu. Ako nije unesena, treba smatrati da je sklopljeno puno osiguranje, tj. da vrijednost osiguranog interesa odgovara svoti osiguranja.
(13) Svota osiguranja važna je:
13.1. za utvrđivanje krajnje granice osigurateljeve odgovornosti
To značenje proizlazi iz pravne prirode osigurateljnog odnosa. Realizira se kod potpune propasti osigurane stvari (na primjer, ako kuća koja je osigurana do polovice svoje vrijednosti do temelja bude uništena osiguranjem pokrivenim požarom, osiguratelj će platiti pun iznos svote osiguranja). Ipak postoje slučajevi kada je osiguratelj dužan isplatiti osigurninu i iznad tog iznosa. Međutim, ta dužnost proizlazi iz drugih razloga, a ne iz pravne prirode svote osiguranja
13.2. za obračun osigurnine
To dolazi u obzir kod djelomičnih šteta. Vrijedi, naime, načelo da osiguratelj kod tih šteta isplaćuje osigurninu razmjerno realnoj vrijednosti osiguranog interesa i svote osiguranja, ako je ova druga manja od prve (načelo razmjernosti)
13.3. za obračun premije
Budući da svota osiguranja služi kao baza za utvrđivanje osigurateljne obaveze, prirodno je da će ona predstavljati i jedan od temelja za određivanje visine premije.
(14) Puno osiguranje
O ovom osiguranju radi se kada je vrijednost osiguranog interesa jednaka svoti osiguranja, (na primjer zgrada koja vrijedi
500.000 € osigura se za taj iznos).
Teoretski je za puno osiguranje potrebno da se navedene svote slažu u potpunosti.
Međutim, u praksi se na to previše strogo ne pazi pa se toleriraju manje uobičajene razlike. Treba pretpostavljati da se radi o punom osiguranju osim ako iz police
osiguranja ili druge relevantne isprave o osigurateljnom poslu jasno ne proizlazi drukčije.
O ovom osiguranju radi se i onda kada u polici vrijednost osiguranog interesa nije uopće navedena, već se osiguratelj za ugovorenu premiju obavezuje nadoknaditi štetu na bazi stvarne vrijednosti osiguranog interesa.
(15) N ad osi g ura n j e
Nadosiguranje postoji kada je ugovoreni iznos osiguranja veća od stvarne (Fer) vrijednosti osigurane stvari.
Ako se pri sklapanju ugovora jedna od strana poslužila prijevarom (namjerno) druga strana može zahtijevati poništenje ugovora o osiguranju.
Primjer, osigurana stvar vrijedi 100.000 €, a svota osiguranja iznosi 150.000 €. U ovom primjeru nadosiguranje iznosi 50.000 €.
Kod poništenja ugovora Mi kao osiguratelj zadržavamo primljene premije i imamo pravo na neumanjenu premiju za tekuće razdoblje. Pod tekućim razdobljem podrazumijeva se vrijeme za koje aktualno vrijedi ugovor o osiguranju.
15.1. nadosiguranje može nastati na jedan od ovih (najčešćih) načina:
(a) mi kao ugovorne strane nenamjerno greškom ugovorimo visinu vrijednosti osiguranog interesa i svotu osiguranja
Primjer, da u ugovoru navedena svota osiguranja iznosi 200.000 €, a vrijednost osigurane zgrade koja je navedena u polici procijenjena je na
150.000 €.
(b) visina vrijednosti osiguranog interesa, koja je manja od svote osiguranja, ustanovi se procjenom nakon sklapanja ugovora, prije ili poslije nastupa osiguranog slučaja
Primjer, u ugovoru navedena svota osiguranja i vrijednost osigurane zgrade iznose 200.000 €, a naknadno se ustanovi da je vrijednost zgrade
150.000 €.
(c) nadosiguranje, napokon, može nastati i nakon sklapanja ugovora. To biva u slučaju kada osigurana stvar izgubi na vrijednosti, na primjer bude oštećena iz razloga koje osiguratelj nije pokrio
(d) za pojam nadosiguranja nije relevantno iz kojih je razloga do toga došlo. Tako nije odlučeno je li ono nastupilo krivnjom ili bez krivnje ugovornih strana
(e) kod nadosiguranja, po prirodi same stvari, osiguratelj plaća osigurninu do punog iznosa štete koja je osiguranjem pokrivena.
Primjer, osigura se zgrada u deklariranoj vrijednosti od 480.000 € za koju se kasnije ustanovi da vrijedi
400.000 €. Kod nastupa osiguranog slučaja zgrada izgubi polovinu svoje vrijednosti, dakle 200.000 € osiguratelj plaća 200.000 € jer ovom isplatom osiguranik nije nepravedno obogaćen.
15.2. kako nadosiguranje pojmovno, postoji čim se radi o prekoračenju, bez obzira na visinu tog prekoračenja,
Mi temeljem ovih Uvjeta određujemo da se samo prekoračenje iznosa osiguranja u odnosu na stvarnu vrijednost preko 15%, smatra »znatnim prekoračenjem«.
U ovakvoj situaciji po ovim Uvjetima sklopljeni ugovor je ništetan – ako niti jeda ugovorna strana nije postupala nesavjesno (namjerno)- samo u granicama znanog
prekoračenja (iznad 115%) sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze po zakonu.
Dakle ugovor ostaje na snazi, iznos osigurnine se smanjuje do iznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari a premija se razmjerno smanjuje.
(16) P od osi g ura n j e
Kada se utvrdi da je vrijednost osigurane stvari – u trenutku ostvarenja osiguranog slučaja – veća od svote osiguranja, osigurnina se smanjuje razmjerno vrijednosti osigurane stvari u trenutku osiguranog slučaja.
Primjer, stvar koja vrijedi 100.000 € osigura se na 70.000 €. Razlika između tih dviju svota dakle
30.000 € predstavlja podosiguranje i osigurnina se smanjuje za 30%.
(17) Djelomično osiguranje
O ovom se osiguranju radi kad osiguranik na osiguranoj stvari nema osigurljiv interes u njenoj punoj vrijednosti.
O djelomičnom osiguranju se radi i kada se osigura jedan fizički dio stvari. I ovdje je za pojmove punog osiguranja, nadosiguranja i podosiguranja odlučna vrijednost osiguranog dijela, a ne cijele stvari.
Prema načelima prava osiguranja može se osigurati samo svoj dio interesa
Primjer, zgrada koja vrijedi 500.000 € nalazi se u suvlasništvu dvojice vlasnika, u jednakim dijelovima, dakle po 250.000 €. Svaki od suvlasnika može osigurati samo svoj dio interesa, tj. vrijednost do 250.000 €. Na temelju tog iznosa prosuđuje se radi li se o punom osiguranju, nadosiguranju ili podosiguranju. O punom osiguranju će se raditi kada svota osiguranja iznosi 250.000 €, svota iznad tog iznosa predstavlja nadosiguranje, a ispod toga podosiguranje, premda zgrada vrijedi 500.000
€).
OBVEZE
I NAK ON
PRIJE
IMATE
POSTUPANJE I
Vaše
KOJA
O.
Preambula
(1) Osiguranika kao osobu u čiju je korist sklopljen ugovor o osiguranju, terete obaveze iz osigurateljnog posla. Ako osiguranik nije ujedno i ugovaratelj, njegova se obaveza prema osiguratelju, za razliku od ugovaratelja, ne temelji na činjenici sklopljenog ugovora, već na okolnosti da je on, tj. osiguranik, ugovoru o osiguranju pristupio. Prema tome, dok osiguranik ne pristupi ugovoru, osiguratelj prema njemu ne može postavljati nikakav zahtjev niti isticati bilo koje svoje pravo.
Osiguranikove obveze mogu se podijeliti na dvije glavne grupe:
1.1. obveze koje postoje bez obzira na nastup osiguranog slučaja
1.2. obveze koje se pojavljuju samo pod pretpostavkom da je osigurani slučaj nastupio.
Svoju suglasnost na sklapanje ugovora Mi smo izrazili uzimajući u obzir okolnosti koje su postojale i koje su nam bile poznate u vrijeme sklapanja ugovora s Vama (načelo dobre vjere).
Dužni ste održavati i voditi brigu o osiguranim stvarima za cijelo vrijeme trajanja osiguranja te očekujemo da se prije i nakon nastanka osiguranog slučaja prema osiguranoj stvari ponašate s osobitim oprezom kao što bi se ponašali i u situaciji da nemate sklopljeno osiguranje po ovim Uvjetima.
Gubitak prava iz ugovora o osiguranju – preambula
(2) Gubitak prava iz osiguranja je zapravo prigovor osiguratelja prema osiguraniku (ili korisniku osiguranja) kojim osiguratelj odbija isplatiti osiguranu svotu
iako je nastao osigurani slučaj kao sankcija zbog toga što je osiguranik (ili korisnik osiguranja) povrijedio neku svoju obvezu.
Gubitak prava osiguranika (ili korisnika osiguranja) iz ugovora o osiguranju uvijek se pojavljuje kao sankcija povrede neke obveze (dužnosti) iz ugovora o osiguranju bilo da se radi o propisanoj ili ugovorenoj obvezi.
Ugovorom o osiguranju (Uvjetima osiguranja) ili propisom mora točno biti određeno u kojim se slučajevima, tj. zbog povrede kojih obveza dolazi do gubitka prava iz osiguranja (najčešće prava na osigurninu).
Pravovaljani gubitak prava iz osiguranja pojavljuje kao sankcija zbog povrede propisanih ili ugovorenih obveza do koje (povrede) je došlo prije nastupa osiguranog slučaja, ali i nakon nastupa osiguranog slučaja, ako se radi o ugovorenim obvezama koje ne predstavlja neku nerazmjerno veliku obvezu koju bi osiguranik morao ispuniti (načelo savjesnosti i poštenja).
Xxxxxx Xxxxxxxxxxxxx obveze
(3) Xxxxxx Xxxx obaveze kao osiguranika koje postoje bez obzira na nastup osiguranog slučaja jesu:
3.1. Obavijest o promjeni rizika
Tijekom trajanja ugovora dužni ste nas obavijestiti o promjeni okolnosti i činjenica koje mogu biti nama značajne za ocjenu rizika, što posebice smatramo okolnosti i činjenice koje navedemo na Vašoj polici.
O ovome ste nas dužni bez odlaganja obavijestiti ako je osiguran rizik povećan Vašim postupkom (subjektivno povećanje) te u roku četrnaest (14) dana otkad ste Vi za to saznali ili mogli saznati ako se povećanje dogodilo bez Vašeg znanja
(objektivno povećanje). Povećanjem rizika smatramo povećanje vjerojatnosti nastanka štete u trajanju osiguranja.
3.2. Kako ova Vaš dužnost (obveza) – prema ovim Uvjetima i ugovoru – ima značaj ugovorene dužnosti (obveze) odnosno uvjet je za Našu obveze na isplatu osigurnine, postavlja se pitanje kada će se smatrati da postoji povećanje rizika. Odgovor je, da to postoji samo onda kada nastupe:
(a) okolnosti koje ne spadaju u rizik koji je ugovorom pokriven (na primjer, stvar je osigurana na području Republike Hrvatske pa će osiguranik, ako želi da stvar bude pokrivena osiguranjem i izvan tih granica, prijaviti osiguratelju da će stvar prekoračiti granice ugovorom pokrivenog rizika.
Budući da se radi o novom riziku, ugovorena obveza obavještavanja, ima svoju punu valjanost.
U tom se slučaju, naime, ne radi o isplati osigurnine za rizik koji je pokriven ugovorom, već o uvjetnom preuzimanju novog ili povećanog rizika.
Primjer, zgrada je osigurana protiv rizika poplave i požara. Nakon zaključenja ugovora o osiguranju zgrada se upotrebljava za skladište tekućeg goriva, koja činjenica, nesumnjivo, povećava rizik požara. Osiguratelj će biti dužan nadoknaditi štetu prouzročenu poplavom i unatoč
(b) međutim, samo propuštanje prijave povećanog rizika ne utječe na osigurateljevu obvezu da nadoknadi štetu prouzročenu nepromijenjenim rizicima.
tome što ga osiguranik nije obavijestio o povećanju rizika požara, jer je šteta prouzročena od rizika koji nije povećan.
3.3. Povećanje rizika NE postoji, kada nastupe okolnosti:
koje se kreću u okviru preuzetog rizika – ugovorena obveza obavještavanja nema pravnu valjanost u onim slučajevima kod kojih od obavještavanja osiguratelj nema nikakve stvarne koristi i gdje se one pojavljuju samo kao nepotrebna formalnost čije propuštanje može samo neopravdano osiguranika lišiti prava na osigurninu.
3.4. Obveza poduzimanja potrebnih mjera da se spriječi nastanak štete:
Te mjere mogu se pojavljivati u dvostrukom obliku: (i) u negativnom u smislu da osiguranik ne smije ništa učiniti što bi moglo povećati mogućnost nastanka osiguranog slučaja i (ii) u pozitivnom, naime u pravcu dužnosti otklanjanja uzroka koji mogu prouzročiti štetu.
Prema ovim Uvjetima dužnost poduzimanja ovih mjera ima značaj ugovorne dužnosti odnosno uvjet su za Naša obvezu kao osiguratelja na isplatu osigurnine.
(4) Pravne posljedice nepoduzimanja preventivnih mjera za sprječavanje nastanka osiguranog slučaja treba promatrati kroz pravnu priroda osigurateljenog odnosa.
S tog stajališta treba razlikovati osiguranikovo djelovanje koje se kreće u okviru pokrivenih rizika i izvan toga.
U situaciji kad se osiguranikovo djelovanje kreće u okviru preuzetih rizika (na primjer, kod osiguranja zgrade protiv požara
osiguranik je dužan poduzimati uobičajene protupožarne mjere) tada osiguranik mora poduzimati sve uobičajene mjere prevencije, a osigurani predmet ima pravo upotrebljavati prema njegovoj namjeni. Drugim riječima, ne smije povećavati rizik. Kao mjerilo za tu dužnost služi pažnja dobrog gospodarstvenika odnosno pažnjom dobrog domaćina, ali i vlasnika ili korisnika osigurane stvari.
Ako Mi kao osiguratelj dokažemo da je šteta nastala povredom ove Vaše dužnosti (obveze) nećemo biti dužni isplatiti osigurninu uz dodatni uvjet da između Vaše povrede predmetne dužnosti (obveze) i štete postoji uzročna veza.
(5) Očuvanje osiguratelju prava
subrogacije (prema P/XIV)
Vi kao osiguranik možete svojim postupcima onemogućiti prijelaz Naših prava kao osiguratelja prema štetniku.
Na primjer, možete štetniku oprostiti dug, odreknete se prava na osigurninu, sklopi nagodbu sa štetnikom bez odobrenja osiguratelja, a s druge strane postavi zahtjev za isplatu osigurnine prema štetniku.
Kako Mi kao osiguratelj svoja prava prema štetniku izvodimo iz prava koja Vi kao osiguranik imate prema štetniku, a prije isplate osigurnine, ispada da i dug štetnika prema nama kao osiguratelju zbog ovakvog ponašanja osiguranika ne bi postojao.
Zbog toga je izričito propisano da ako je krivnjom osiguranika prijelaz prava onemogućen u cijelosti ili djelomično, osiguratelj se oslobađa svoje obveze prema osiguraniku i to u odgovarajućoj mjeri.
5.1. To znači da Mi kao osiguratelj imamo pravo od osigurnine odbiti iznos u visini naknade štete koju bi zbog
Vašeg ponašanja pretrpjeli.
Ovo ne znači da Vi kao osiguranik gubite pravo na naknadu, već Vam se smanjuje visina naknade za onoliko koliko je nama kao osiguratelju onemogućeno ostvarivanje regresnih prava prema štetniku.
5.2. Ako smo Mi kao osiguratelj isplatili osigurninu osiguraniku pa smo potom ustanovili da smo radnjama osiguranika onemogućeni u ostvarivanju regresnih prava prema štetniku, tada Mi kao osiguratelj imamo pravo potraživati od Vas kao osiguranika da nam vratite natrag ono što je plaćeno, u potpunosti ili djelomično.
5.3. Ponašanje osiguranika mora biti skrivljeno, a prema ovim Uvjetima traži se najniži stupanj krivnje odnosno obična nepažnja.
Glavne obveze osiguranika Nakon nastupa osiguranog sluČaja
(6) Xxxxxx Xxxx obveze nakon nastupa osiguranog slučaja su:
6.1. Prijava nastupa osiguranog slučaja
Svaki osigurani slučaj koji može imati za posljedicu isplatu naknade za štetu odnosno osigurnine s naše strane po ugovoru, dužni ste nam prijaviti odmah bez odlaganja, a najdulje u roku od tri (3) dana od dana nastanka osiguranog slučaja ili saznanja za nastanak.
(a) Morate nas obavijestiti o svim bitnim za Nas kao osiguratelja, relevantnim okolnostima događaja. Obavijest mora kao minimum sadržavati: predmet osiguranja, osigurani slučaj (na primjer, požar,
provalna krađa i sl.) te mjesto i vrijeme događaja te eventualno opasnost nastupa daljnjih šteta
(b) Zakašnjelom prijavom o nastupanju osiguranog slučaja ili postavljenom odštetnom zahtjevu Vaša prava po ugovoru su očuvana, a možebitne posljedice takve zakašnjele prijave možemo promatrati samo kao Vašu obvezu da Nam kao osiguratelju naknadite štetu koja nam je propustom slanja obavijesti prouzročena
(c) Prema ovim Uvjetima smatra se da je osiguratelj zbog propuštanja obavještenja o nastupu osiguranog slučaja pretrpio štetu ako učini vjerojatnim da bi on mogao poduzeti mjere koje nije poduzeo osiguranik, a koje bi, da su poduzete, umanjile štetu.
6.2. Obveza umanjivanja štete
Jedna je od važnijih ako ne i najvažnijih, Vaših dužnosti koje Xxx terete nakon nastupa osiguranog slučaja, je da poduzmete mjere kako bi šteta prouzročena osiguranim slučajem bila što manja.
Okolnosti koje dovde do povećanja štete mogu biti dvostruke: (i) pozitivno djelovanje koje je kao nepravilno prouzročilo veću štetu i
(ii) nepoduzimanje odgovarajućih mjera da se daljnja šteta izbjegne ili umanji. Po svojim su pravnim posljedicama jedna i druga okolnost izjednačene.
Kao osiguranik dužni ste poduzeti sve razumne mjere koje su se u konkretnom slučaju objektivno mogle poduzeti, ali ste dužni poduzeti i one mjere koje ste morali ocijeniti
razumnim upotrebom dužne pažnje, tj. da poduzmete one mjere koje se, upotrebom dužne pažnje u vrijeme nastupa osiguranog slučaja, ukazuju kao razumne.
(a) Iz povrede Vaše obveze da poduzmete mjere za umanjenje štetnih posljedica nastupa osiguranog slučaja, moraju nastupiti i određene pravne sankcije. S obzirom na svrhu tih mjera, tj. umanjenje štete nastale nakon nastupa osiguranog slučaja i pravne sankcije mogu se odnositi samo na činjenice koje nastupe nakon što je nastao osigurani slučaj
(b) Ako kao osiguranik ne ispunite ovu svoju obavezu, a za to nema opravdanja, Naša obveza kao osiguratelja smanjuje se za onoliko za koliko je nastala veća šteta zbog tog nepoduzimanja
(c) Osiguratelj mora u svrhu utemeljenja svoje odluke za umanjenjem osigurnine: (i) učiniti vjerojatnim da bi poduzimanjem odgovarajućih mjera šteta bila manja. U tom pogledu situacija je ista kao i kod propusta obavijesti, ili (ii) dokazati da je nepravilno poduzetim mjerama prouzročena šteta, ili (iii) dokazati da su poduzete mjere bile kao preskupe nerazumne
(d) Xxxxxxxxxx, naprotiv, neće odgovarati ako: (i) dokaže da nije kriv za nepoduzimanje odnosno nepravilno poduzimanje odnosnih mjera. On, naime, odgovara po načelu pretpostavljene krivnje jer se radi o ugovornim odnosima. Kako je gore istaknuto, za svoje osobe odgovara bez obzira na vlastitu krivnju, a za
druge samo ako je kriv, (ii) dokaže da su mu se u vrijeme poduzimanja odnosnih mjera one, sa stajališta troškova, upotrebom dužne pažnje, ukazivale kao razumne i (iii) pobije vjerojatnost da bi šteta poduzimanjem mjera na koje se poziva osiguratelj, a koje nisu poduzete, bila manja.
6.3. Dužnost osiguranika da postupi prema osigurateljnim uputama Iz istih razloga iz kojih je osiguranik dužan obavijestiti osiguratelja o nastupu osiguranog slučaja, osiguranik je dužan postupati prema osigurateljevim uputama. Osiguratelj, naime, jer se radi o zaštiti njegovih interesa, ima pravo odlučivati na koji će način te svoje interese zaštititi.
(a) Kako osiguranik odgovara za poduzimanje ovih mjera i ovdje je pravna situacija ista kao i kod drugih sličnih osiguranikovih obaveza prema osiguratelju. Njegova se odgovornost, naime, osniva na principu pretpostavljene krivnje. To znači da će biti odgovoran ako ne dokaže da je kod provođenja odnosnih uputa postupio s dužnom pažnjom.
(b) Koje je upute osiguranik dužan primijeniti?
Nema dvojbe da mora primijeniti one mjere na koje se obavezao ugovorom. Ako takve obaveze nema, mora primijeniti samo one koje se od njega razumno mogu očekivati da ih može i zna poduzeti.
Sankcije za nepoštivanje ove osiguranikove obveze iste su kao pod točkom O/6.2.
6.4. Ostale obveze osiguranika:
(a) do dolaska nas ili našeg predstavnika na mjesto nastanka osiguranog slučaja dužni ste nastojati ne mijenjati stanje uništenih ili oštećenih stvari i sačuvati postojeće dokaze i tragove, osim ako je poduzimanje mjera potrebno zbog javnog interesa ili radi sprečavanja povećanja štete
(b) Po mogućnosti, prije promjene, mjesto štete dokumentirajte fotografiranjem i kao i okolnosti nastanka osiguranog slučaja iz više kutova s veće i neposredne udaljenosti
(c) Ako Mi ne pristupimo utvrđivanju i procjeni štete u roku osam (8) dana od dana prijave nastanka osiguranog slučaja, možete sami početi s procjenom i otklanjanjem štete, uz uvjet da prethodno osigurate dokaze o uzroku nastanka osiguranog slučaja i opsega i visine štete
(d) Dužni ste sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja i pružiti nam sveukupnu opsežnu podršku u rješavanju osiguranog slučaja sukladno prihvatljivim mogućnostima. Dužni ste slijediti naše upute potrebne za rasvjetljavanje nastanka osiguranog slučaja.
To posebno znači da nam morate istinito i potpuno odgovoriti na pitanja o okolnostima nastanka štetnog događaja i da ne smijete napustiti mjesto nastanka osiguranog slučaja, a da niste omogućili potrebne činjenice
(e) Obvezni ste dopustiti svaku objektivno prihvatljivu istragu o
(f) Na naš zahtjev dužni ste pružiti nam sve dokaze i podatke kojima raspolažete kao i omogućiti nam uvid u izvornike dokumenata ili dostaviti javnobilježnički ovjerene preslike istih, a koji su nam neophodni za ocjenu osnovanosti odštetnog zahtjeva, opsega i visine štete. Ovo uključuje i nalaze nadležnih tijela u vezi s nastalim osiguranim slučajem. Sva predana nam dokumentacija postaje naše vlasništvo trenutkom predaje.
6.5. Nekoliko osiguratelja – dužnost otkrivanja
Ako je neka stvar osigurana i kod drugih osiguratelja od istog rizika (višestruko ili dvostruko), dužni ste nas odmah obavijestiti o tom sklopljenom ugovoru, a naročito ste nam dužni taj ugovor otkriti kada nastupi osigurani slučaj pružajući nam podatke o drugom osiguratelju i iznosima osiguranja osigurane stvari drugog ugovora
6.6. Prepuštanje oštećene stvari Nemate pravo nakon nastanka osiguranog slučaja prepustiti Nama oštećenu stvar i od Nas zahtijevati na ime osigurnine isplatu punog iznosa (svote) osiguranja.
Promjena osobnih ili identifikacijskih podataka - DuŽnost obavještavanja
(7) Dužni ste nas bez odlaganja obavijestiti o svakoj promjeni osobnih ili identifikacijskih podataka (na primjer, promjena poslovnih e-mail adresa, adrese
svojeg prebivališta ili boravišta, sjedišta, naziva tvrtke), bez odlaganja, a najkasnije u roku od petnaest (15) dana od izvršene promjene.
(8) U suprotnome, dostava svih naših pismena prema Vama – slanjem pismena na posljednje poznatu adresu na jedan od oblika obavještavanja i komunikacije iz točke B/XI. ovih Uvjeta – smatra se uredno i valjano izvršena – uručena (uključujući i sve pravne posljedice koje iz toga proizlaze uzimajući u obzir da je navedena povreda ima karakter povrede ugovorene dužnosti ili obveze koju ste namjerno povrijedili).
UtvrĐivanje i isplata Osigurnine
(PO NAČELU NAKNADE ZA ŠTETU)
OBVEZA –
GLAVNA
Naša
P.
Koje su Naše obveze kao
Osiguratelja
(1) Glavna obveza – naša glavna obveza, kao osiguratelja je, da Vama kao osiguraniku platimo osigurninu. Bez te obaveze nema ni osiguranja.
(2) Sporedne obveze – sporedne osigurateljeve obaveze jesu one koje, doduše, proizlaze iz osigurateljnog odnosa, ali bi taj odnos i bez njih bio valjan. Ovamo naročito spada osigurateljeva dužnost da na zahtjev ugovaratelja izda policu, kada se za to ostvare pretpostavke, potpuno ili djelomično vrati premiju i dr.
Bitna obiljeŽja (Principi) i
NaČela naknade za štetu
(3) Kad je ustanovljena šteta koja je pokrivena osiguranjem i njena visina, samim tim još nije određena i visina osigurnine. U ovom pogledu vrijede tri osnovna principa:
3.1. Vi kao oštećeni ne možete ostvariti veću naknadu od vrijednosti pretrpljene štete odnosno iznos osigurnine ne može biti veći od štete
koju ste Vi kao osiguranik pretrpjeli nastupanjem osiguranog slučaja, ako posebno nismo ugovorili drukčije
3.2. Osigurnina ne može prijeći svotu osiguranja
3.3. Kod podosiguranja se visina osigurnine određuje razmjerno (proporcionalno) vrijednosti osiguranog predmeta i svote osiguranja.
(4) Od ovih principa iz točke P/3 postoje i z u z e c i i to:
4.1. naša krivnja ili osobe za koje Mi odgovaramo (misli se samo na troškove koji su krivnjom obuhvaćeni)
4.2. troškovi koji su učinjeni u našu korist (Mi smo dužni nadoknaditi troškove, gubitke, a i druge štete uzrokovane razumnim pokušajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog slučaja te pokušajem da se ograniče njegove štetne posljedice)
4.3. štete i troškovi poduzeti po Našem nalogu ili odobrenju
4.4. troškovi utvrđenja štete (ovi troškovi, ako su prouzročeni postupkom koji MI propisujemo u Uvjetima, padaju na naš teret jer ih MI zahtijevamo).
(5) Prema ovim Uvjetima odnosno ugovoru o osiguranju Mi kao osiguratelj pridržavamo pravo na izbor načina (oblika) popravljanja štete na jedan od dva moguća načina:
5.1. isplatom naknade za štetu – osigurnine – osiguranik se sam brine bilo o popravku bilo o nabavi druge stvari. Osiguratelj s tim formalno nema nikakve veze. Osiguranik je, načelno, slobodan birati osobu koja će izvršiti popravak, odnosno od koje će
dobaviti stvari ili pak raspolagati osigurninom na drugi način koji njemu najviše odgovara (ne postoji Vaša obveza da za primljenu osigurninu popravite oštećenu stvar ili nabavite novu)
5.2. uspostavljanjem prijašnjeg stanja – naturalna restitucija – naturalna restitucija provodi se tako da Mi kao osiguratelj preuzimamo brigu da na vlastiti trošak popravimo oštećenu ili nabavimo izgubljenu odnosno uništenu stvar.
To znači da ćemo Mi morati ponašati kao uredan vlasnik i za popravak ili izgradnju upotrebljavati novi materijal, odnosno ugrađivati nove dijelove.
O S I G U R N I N A
(6) Osigurnina je iznos koji Mi (osiguratelj) plaćamo Vama (osiguraniku) nakon nastupa osiguranog slučaja.
Ona se od pojma svote osiguranja razlikuje utoliko što svota osiguranja predstavlja najveći iznos koji Mi (osiguratelj) možemo biti dužni platiti Vama (osiguraniku), a osigurnina je iznos koji Mi Vama u tim granicama, stvarno plaćamo.
Ako u ugovoru ili polici nije navedena svota osiguranja, Mi nadoknađujemo svaku štetu koju Vi pretrpite iz pokrivenog rizika.
(7) Kod naknade za štetu isplatom osigurnine – po ovim Uvjetima i ugovorom o osiguranju – postoje dva osnovna modela:
7.1. pošto se procijeni šteta, Mi (osiguratelj) isplaćujemo Vama (osiguraniku) procijenjenu vrijednost štete, bez ikakvih daljnjih dokumenata za opravdavanje i bez dokaza da je popravak stvarno i
izvršen, odnosno stvar nabavljena i bez obzira koliko je to koštalo
7.2. Mi (osiguratelj) plaćamo utvrđenu štetu prema priloženoj dokumentaciji, prvenstveno prema računima o izvršenim radovima. Isplata osigurnine, za razliku od slučaja navedenog pod P/7.1., plaća se pošto su radovi izvršeni, odnosno pošto je stvar nabavljena. Ovdje ne postoji mogućnost gubitka odnosno dobitka.
Pravo izbora koje se model ima primjenjivati određujete Vi u odštetnom zahtjevu.
Dospjelost zahtjeva na isplatu Osigurnine
(8) Da bi Mi kao osiguratelj bili dužni platiti osigurninu, Vi kao osiguranik morate dokazati činjenice na temelju kojih osnivate svoj zahtjev. Sama prijava (obavijest) da je osigurani slučaj nastupio, koliko god ona mogla biti preduvjet u Vašem pravu na osigurninu, nije dovoljna.
(9) Iz prirode osigurateljeve obaveze na isplatu osigurnine proizlazi da ste Vi kao osiguranik dužni dokazati ove činjenice:
9.1. da ste Vi osoba koja je ovlaštena zahtijevati isplatu osigurnine
9.2. da je nastupio osigurani slučaj
9.3. da je osigurani slučaj nastupio na predmetu osiguranja
9.4. visinu štete prouzročene osiguranim slučajem (ako je ovo posljednje u konkretnom slučaju relevantno).
Ispunjenje navedenih elemenata osnovni je preduvjet za dospjelost Vaše tražbine. Prije toga tražbina ne može biti dospjela.
To, međutim ne znači da tražbina ne može dospjeti i poslije toga. Štoviše, normalno je da dospijeva jedno stanovito vrijeme kasnije, jer
se Nama kao osiguratelju mora dati primjeren rok za proučavanje predmeta i donošenje odluke te eventualno izvršenje isplate.
(10) Taj primjeren rok je propisan sljedećim zakonskim tekstom: »Ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije
osnovan«.
(11) Ako nam uz odštetni zahtjev odnosno obavijest da se osigurani slučaj dogodio dostavite odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazujete sve činjenice navedene i opisane u točki P/15 ili kada Mi sami možemo to isto pribaviti i utvrditi sve relevantne činjenice, isplatit ćemo Vam – u propisanom roku od četrnaest (14) dana ili najduže u roku od trideset (30) dana – osigurninu u cijelosti ili djelomično (po nama nesporan iznos).
Ako Vaš odštetni zahtjev za isplatu osigurnine bude pravno neosnovan ili o njemu ne možemo donijeti odluku zbog nedostatka dokumentacije kojom dokazuje sve činjenice na kojima temeljite svoj zahtjev, dostavit ćemo Vam obavijest (obrazloženu kao utemeljen odgovor) – u propisanom roku od trideset (30) dana – da Vam zahtjev za isplatu osigurnine nije osnovan.
(12) Ako se kao ugovorne strane nismo sporazumjele da određena visina osigurnine predstavlja konačno Vaše namirenje, imate pravo u zastarnom roku – pod uvjetom da udovoljite svojim obavezama koje su pretpostavka za ostvarenje prava prema Nama kao osiguratelju – u pravnom putu (tužbom u sudskom postupku) dokazati da ste u osiguranim slučajem pretrpjeli i štetu koja nije bila obuhvaćena isplaćenom osigurninom.
Dokazivanje ovlaštene osobe i ostalih Činjenica na kojima Vi
TEMELJITE SVOJ ZAHTJEV
(13) Svojstvo osiguranika
To će te dokazati policom čiji ste zakoniti imalac ili, ako polica nije izdana, na neki drugi pogodan način.
Relevantan moment je trenutak nastupa osiguranog slučaja. Ako isplatu osigurnine zahtjeva osoba koja u trenutku nastupa osiguranog slučaja nije bila osiguranik, morat će dokazati da je osoba koja je u tom trenutku bila osiguranik naknadno na nju prenijela svoje pravo, ili da je to pravo od osiguranika stekla na neki drugi zakoniti način.
(14) Postojanje osigurljivog interesa u trenutku nastupa osiguranog slučaja
Da bi neka osoba imala pravo na osigurninu, nije dovoljno da bude legitimirana kao osiguranik, već je, uz to, potrebno i da u vrijeme nastupa osiguranog slučaja na predmetu osiguranja ima osigurljiv interes, ako je taj interes uopće važan za osigurateljski odnos.
Nakon nastupa osiguranog slučaja pravo na osigurninu može se prenijeti i na osobu koja u trenutku kada je taj slučaj nastupio nije imala osigurani interes.
(15) VI kao osiguranik dokazujete samo objektivne činjenice na temelju kojih zasnivate svoj zahtjev na osigurninu.
Mi kao osiguratelj, naprotiv, moramo dokazati da, unatoč postojanju objektivnih činjenica koje osiguraniku daju pravo na osigurninu, postoje ekskulpacioni (oslobađajući) razlozi koji Nas kao osiguratelja oslobađaju dužnosti plaćanja osigurnine.
Vi kao osiguranik morate dokazati i ove činjenice:
15.1. Događaj – on se sastoji od dvaju elemenata: uzroka i posljedice. Prema
tome, logički proizlazi da VI kao zainteresirani morate dokazati oba elementa. Na primjer, kod osiguranja zgrade protiv elementarnih nepogoda Vi kao osiguranik ćete morati dokazati: (i) uzrok (na primjer, udarac groma), (ii) posljedicu (oštećenje zgrade) i (iii) uzročnu vezu između uzroka i posljedice (da je zgrada oštećena udarom groma)
15.2. Mjesto – dovoljno je dokazati da je događaj nastao na području pokrivenom osiguranjem
15.3. Vrijeme nastupa osiguranog slučaja – ovaj dokaz važan je iz dva razloga: da se ustanovi je li osiguranik, nakon što je osigurani slučaj nastupio, u određenom roku poduzeo odgovarajuće mjere, prvenstveno je li o događaju obavijestio osiguratelja ili njegova predstavnika i da se utvrdi je li se događaj desio u vrijeme za koje osiguratelj pokriva rizik
15.4. Da je osigurani slučaj nastao na
predmetu osiguranja
Na primjer, ako su u polici pojedinačno navedene stvari koje su osigurane u jednom određenom prostoru, treba dokazati, da su se u trenutku nastupa osiguranog slučaja sve u polici navedene stvari nalazile u odnosnom
prostoru, na primjer, poimenično
osigurane
požarom.
slike
galerije uništene
15.5. Visina štete – ovo utvrđivanje nije potrebno u onim slučajevima kod kojih se isplata osigurnine veže za procijenjenu vrijednost štete (točka P/7.1).
NaČin ObraČuna opsega štete i
Isplata osigurnine kod modela
I. »o s i g u r a n j a na S t v a r n u
VRIJEDNOST«
(16) Nakon Uništenja (propasti) ili gubitka (nestanka) osigurane stvari utvrđujemo da je nastupila tzv. totalna šteta.
Visina osigurnine, načelno, jednaka je visini vrijednosti osiguranog interesa (tj. vrijednosti stvari) utvrđenog po objektivnim mjerilima vrijednosti u trenutku (na dan) i mjestu nastanka osiguranog slučaja, (uz model obračuna iz točke N/8) umanjena za možebitnu vrijednost ostatka, na primjer, vrijednost cigala koje ostanu nakon požara zgrade.
Samo je ta vrijednost oštećena osiguranim slučajem. Inače bismo MI u svim drugim slučajevima platili osigurninu koja je veća od Vaše štete.
Primjer, osiguranje zgrade. Ona je u trenutku sklapanja ugovora vrijedila 200.000 €. Nakon sklapanja ugovora o osiguranju, zbog dotrajalosti se sruši krovna konstrukcija, koja vrijedi na primjer, 50.000 €. Poslije toga nastane požar koji je osiguratelj pokrio osiguranjem. Kada bi se kod obračuna osigurnine uzela vrijednost zgrade u trenutku sklapanja ugovora o osiguranju, značilo bi da bi osiguranik dobio na ime osigurnine i iznos za štetu koja osiguranjem nije pokrivena. U navedenom primjeru vrijednost zgrade za obračun osigurnine iznosi
150.000 €).
(17) Vrijednost osigurane stvari u trenutku nastupa osiguranog slučaja ne može
– prema ovim Uvjetima – u odnosu prema njenoj, vrijednosti u vrijeme sklapanja ugovora, biti veća.
Kada smo Mi s Vama sklopili ugovor o osiguranju, imali smo u vidu onu vrijednost koju je osigurana stvar imala u vrijeme sklapanja ugovora.
Pravno je nedopustivo da Vi kao osiguranik za istu premiju povećavate vrijednost stvari i na taj način za premiju koja
je bila ugovorena na bazi niže vrijednosti, dobijete osigurninu koja odgovara naknadno povećanoj vrijednosti stvari.
Za točno navedene predmete osiguranja – kod uništenja (propasti) ili gubitka (nestanka) tzv. totalna šteta – opseg štete utvrđuje posebno i to na sljedeći način:
17.1. za opremu (uređaj, stroj, alat, inventar ili stvari kućanstva) – novonabavna cijena osiguranih stvari umanjena za iznos procijenjene istrošenosti (amortizacije)
17.2. za zalihe – trošak vlastite proizvodnje ili trošak ponovne nabavke ili neto utrživa cijena, mjerodavni je niži iznos
17.3. za šume – troškovi podizanja ili neto utržive vrijednosti drvene mase, mjerodavni je niži iznos.
(18) Za ovaj osigurani slučaj (K/4 i K/5) – po kriteriju posljedica – u ovim Uvjetima uređuju se i sljedeća pitanja:
18.1. Vrijednost ostataka – vrijednost eventualnih ostataka uništenih (propalih) stvari uzima se u obzir kod određivanja štete i ta se vrijednost od osigurnine odbija, na primjer vrijednost cigala koje ostanu nakon požara zgrade
18.2. Naknada troškova – ako su ti troškovi (troškovi čišćenja i rušenja, troškovi osiguranja kretanja i zaštite, troškovi povrata izgubljene poslovne dokumentacije, dodatni troškovi nastali zbog službenih ograničenja) prouzročeni uništenjem (propašću) stvari, njih ćemo kao osiguratelj – ako nije drukčije ugovoreno – Xxxx također nadoknaditi, na primjer, rušenje zidova preostalih nakon požara zgrade koji se moraju ukloniti
jer predstavljaju opasnost zbog mogućnosti nekontroliranog rušenja
18.3. Snošenje rizika nabave i li izrade – isplatom osigurnine Mi se kao osiguratelj oslobađamo svake druge svoje obaveze prema Vama kao osiguraniku
18.4. Šteta prouzročena trećima – propašću osigurane stvari može biti prouzročena šteta trećim osobama, za koju štetu osiguranik odgovara, pa se postavlja pitanje je li i ova šteta dolazi u obzir pri određivanju visine osigurnine (na primjer, u Vašem stanu nastane osigurani slučaj izlijeva vode iz vodovodni cijevi pa Vam ošteti parket, ali voda prodre i u stan ispod Vas i napravi štetu Vašem susjedu kao trećoj osobi)
18.5. Budući da smo se kao osiguratelj s osiguranjem osigurane stvari obavezali nadoknaditi štetu koju ta stvar pretrpi, proizlazi da nismo dužni nadoknaditi štetu s naslova Vaše odgovornosti kao osiguranika.
Za ovu obvezu postoji posebno osiguranje.
(19) Oštećenje stvari – osigurani slučaj po kriteriju posljedica (K/6) – tzv. djelomična šteta)
Ovu štetu promatramo kroz dvije osnovne grupe oštećenja:
19.1. manjak stvari – manjak, ustvari, nije ništa drugo nego djelomični gubitak. Prema tome, sve ono što je u pogledu utvrđivanja visine štete rečeno za gubitak (P/16) – vrijedi i za dio osigurane stvari koji nedostaje
19.2. oštećenje stvari - u slučaju oštećenja stvari visina osigurnine načelno je jednaka visini nužnih troškova
popravka oštećene stvari po cijenama materijala i rada u trenutku (na dan) i mjestu nastanka osiguranog slučaja odnosno na dan izvršenog popravka, umanjena/snižena za:
(a) vrijednost amortizacije (istrošenosti) – s naslova novo za staro – pojedinih oštećenih dijelova osigurane stvari koji su predmet popravka ili zamjene (na primjer, uslijed požara na građevini potrebno je zamijeniti krov – koji je star deset (10) godina – novim krovom) i/ili
(b) onaj iznos koristi (znatniji) za koji se uveća stvarna vrijednost popravljene stvari radi (nakon) popravka u odnosu na stvarnu vrijednost koja je bila neposredno prije nastanka osiguranog slučaja, opisano u točki P/20.3.
(20) GLAVNA zajednički pitanja koja se uređuju ovim Uvjetima – kod oštećenja stvari – jesu:
20.1. Opseg potrebnih radova popravaka – ako u pogledu opsega potrebnih radova ne dođe do sporazuma između nas, njih – u Vašem pravnom putu – može utvrditi i sud na temelju pravila odgovarajuće struke. Isto vrijedi i za visinu vrijednosti tih radova.
U opseg nužnih radova ulaze ne samo oni koji se obavljaju neposredno na samoj stvari, već i oni koji su uz to vezani.
20.2. Gubitak vrijednosti popravljene stvari
U vezi s tim postavlja se pitanje jesmo li MI Vama dužni isplatiti na ime osigurnine iznos koji odgovara svoti
umanjenja vrijednosti oštećene stvari.
Po ovim Uvjetima Osiguratelj je, naime, dužan da osiguraniku isplatom osigurnine pruži mogućnost da oštećenu stvar dovede u stanje u kojem se nalazila prije nastupa osiguranog slučaja. To je načelo moguće izvršenjem popravka.
Međutim, kada je popravak izvršen, a stvar je izgubila na svojoj vrijednosti
– što znači da se popravkom taj nedostatak ne može otkloniti – ni jedna svota koju bi osiguratelj dao osiguraniku ne bi ovog posljednjeg mogla staviti u situaciju da se osigurana stvar dovede u stanje u kojem se nalazila prije nastupa osiguranog slučaja. Prema tome, osiguratelj bi, na temelju ovog razloga, platio nešto što po ugovoru nije dužan.
20.3. Povećanje vrijednosti popravljene stvari
Svaki novi predmet (dio) koji se u jednu stvar ugrađuje umjesto zamijenjenog, povećava vrijednost te stvari odnosno dijela te stvari, jer ugrađeni predmet, kao novi, više vrijedi od zamijenjenog.
Ta okolnost u osiguranju otvara pitanje ima li osiguratelj pravo s naslova »novo za staro« zahtijevati sniženje osigurnine u iznosu koji odgovara povećanoj vrijednosti popravljene stvari, ili dijela stvari.
Mi kao Osiguratelj ćemo, naprotiv, to pravo imati ako dokažemo da ste odnosnom zamjenom imali i stvarnu korist. Ta korist, međutim, mora biti znatnija – 20% i više povećanje
vrijednosti – jer neznatne koristi nemaju za Vas praktično značenje.
Prema ovim Uvjetima kada se vrijednost popravljane stvari
»znatnije« povećava onda se troškovi popravka umanjuju/snižavaju za iznos koristi (znatniji) za koji dolazi do uvećanja osigurane vrijednosti u odnosno na onu osiguranu vrijednost koja je bila neposredno prije štetnog događaja.
20.4. Naknada štete prouzročene neupotrebom stvari za vrijeme njenog popravka (na primjer, strojevi ne rade pa odatle nastaje izmakla dobit, a eventualno i troškovi koji nisu pokriveni radom stroja, na primjer, plaće radnika koji rade na tom stroju). Mi kao osiguratelj te štete ne pokrivamo jer se po Uvjetima i ugovoru nismo izričito obvezali da ćemo ih nadoknaditi.
To slijedi iz okolnosti da se osiguratelj osiguranjem jedne stvari obavezuje samo na isplatu osigurnine u iznosu koji omogućuje, u granicama uvjeta ugovora o osiguranju, bilo da se popravi oštećena stvar, bilo da se nabavi druga umjesto propale.
Kada osiguratelj nadoknađuje ove štete, on ih nadoknađuje za ono vrijeme koje je normalno potrebno za izvršenje odnosnog popravka.
NaČin obraČuna opsega štete i isplata osigurnine kod modela II.»o s i g u r a n j e n a n o v u
VRIJEDNOST«
(21) Ukoliko se osiguranje dogovara za građevinu za naknadu štete uslijed oštećenja, uništenja ili gubitka (nestanka) u skladu sa novom vrijednosti za sklapanje ugovor o
osiguranju/policu, nužno je da su kumulativno ispunjena dva uvjeta:
21.1. Da je stvarna (fer) vrijednost zgrade viša od 60% od njene nove vrijednosti odnosno da je amortizacija zgrade manja od 40% njene nove vrijednosti
21.2. Da je zgrada stara najviše do 30 godina, računajući od završetka izgradnje.
(22) Ukoliko se osiguranje dogovara za pokretnine (uređaj, stroj, alati, inventar ili stvari kućanstva) za naknadu štete uslijed oštećenja, uništenja ili gubitka (nestanka) u skladu sa novom vrijednosti za sklapanje ugovor o osiguranju/policu, nužno je da su kumulativno ispunjena dva uvjeta:
22.1. Da je stvarna (fer) vrijednost pokretnine viša od 60% od njene nove vrijednosti odnosno da je amortizacija pokretnine manja od 40% njene nove vrijednosti
22.2. Da pokretnina nije starija od 3 godine od godine proizvodnje.
(23) Ako se prilikom ostvarenja osiguranog slučaja utvrdi da nije ispunjen uvjet iz P/21 i P/22, smatrat će se da je osiguranje sklopljeno na »stvarnu vrijednost«, a ne na »novu vrijednost« te će se osigurnina obračunati prema odredbama točke P/VI.
(24) Nakon nastupa osiguranog slučaja – oštećenje predmeta osiguranja – Mi kao odgovorni osiguratelj dužni smo utvrditi troškove popravka kao visinu (opseg) naknade štete na slijedeći način:
24.1. utvrđuju se i nadoknađuju nužni troškovi popravka po vrijednostima u trenutku popravka predmeta osiguranja
24.2. utvrđuju se i nadoknađuju dodatni troškovi radi službenih ograničenja kod popravka predmeta osiguranja
koji nastaju kao posljedica tehnološkog napretka
24.3. utvrđuju se i nadoknađuju dodatni troškovi koji nastaju radi povećanja cijena, ukoliko je osiguranik pristupio popravka oštećenja u razumnom roku
24.4. utvrđuju se i nadoknađuju dodatni troškovi koji su nastali radi povećanja cijena, a radi službenih (državnih) ograničenja kod nabavke materijala ili radne snage za popravak oštećenog predmeta osiguranja
24.5. utvrđuje se stvarna (fer) vrijednost oštećenog predmeta osiguranja i ukupni troškovi popravka da bi se dobio odgovor je li popravak oštećenja opravdan ili se radi o uništenju predmeta osiguranja.
(25) Nakon nastupa osiguranog slučaja – uništenja ili gubitka/nestanka predmeta osiguranja – Mi kao odgovorni osiguratelj dužni smo utvrditi i naknaditi troškove obnove/izgradnje i nabavke kao visinu (opseg) naknade štete na slijedeći način:
25.1. Obnovu/izgradnju zgrade iste vrste i namjene na dosadašnjoj lokaciji.
Ako obnova na istoj lokaciji radi pravnih ili ekonomskih razloga (prepreka) nije moguća, tada je dostatno da građevina bude izgrađena na području Republike Hrvatske. I u ovom slučaju se ostaje kod visine iznosa odštete koji bi bio odgovarajući kada bi se građevina obnavljala na lokaciji na kojoj je prije bila
25.2. Nabavku pokretnine (uređaji, stroj, alati, inventara ili stvari kućanstva) koja je uništena ili otuđena i treba je vratiti na razinu/stanje iste vrste i
kvalitete.
Vrijednost pokretnine predstavlja novonabavna cijena pokretnina uključivo i zavisne troškove (prijevoz, montaža i puštanje u rad i sl.).
(26) Troškove nastale zbog gubitka prihoda osiguratelj pokriva samo ukoliko su oni posebno ugovoreni.
(27) Isplata osigurnine nakon utvrđenja da je nastupio osigurani slučaj – Obnova/izgradnja građevine i nabavka pokretnine – vrši se u dva koraka i jedan uvjet:
27.1. Prvo se utvrđuje stvarna (fer) vrijednost građevine i/ili pokretnine na dan nastupa osiguranog slučaja umanjena za vrijednost ostatka ako je veći od 10% od stvarne vrijednosti.
Iznos naknade štete kao osigurnine ograničen je osiguranom vrijednosti uništenih stvari.
27.2. Naprijed utvrđena naknada štete odnosno osigurnina – ako odgovornost nije sporna – može se isplatiti osiguraniku odnosno ako je odgovornost sporna, osigurnina se može isplatiti uz kvalitetno jamstvo osiguranika – koje je prihvatljivo za nas – da će isplaćenu osigurninu vratiti ako se konačno ne utvrdi naša odgovornost
27.3. Drugo, utvrđena naknada štete odnosno osigurnina koji prelazi utvrđenu naknadu štete u točki P/27.1. (udio nove vrijednosti) dospijeva za isplatu ako osiguranik – ako i kada u roku od tri (3) godine računajući od dana nastanka osiguranog slučaja – izgradi novu građevinu istih karakteristika/ namjene.
(28) Utvrđena naknada/osigurnina u točki P/27 u slučaju podosiguranja proporcionalno se smanjuje.
NaČin obraČuna opsega štete i isplata osigurnine kod modela
III. »osiguranja na ugovorenu
VRIJEDNOST«
(29) U slučaju oštećenja osigurane stvari (tzv. djelomična šteta) – visina osigurnine određuje se prema P/19 i P/20.
(30) U slučaju uništenja ili gubitka
(nestanka) osigurane stvari (tzv. totalna šteta)
– visina osigurnine jednaka je sporazumno utvrđenoj (ugovorenoj) vrijednosti stvari koja je određena pri sklapanju ugovora, umanjenoj za možebitnu vrijednost ostatka.
(31) Kod ovog modela (točka P/VIII) načelo proporcionalnosti se ne primjenjuje.
(32) Mi se odričemo prava na osporavanje
»ugovorene vrijednosti« u slučaju kada ista nadilazi stvarnu vrijednost stvari (osigurljivog interesa) do najviše 20%. U protivnom, kod totalne štete obračun opsega štete i isplata osigurnine ravna se prema točki P/VI ovih Uvjeta.
N A Č E L O P R O P O R C I O N A L O S T I
Po d o s i g u r a n j e
(33) Jedno od praktički najvažnijih pitanja koja se pojavljuju u vezi s podosiguranjem jest način na koji se određuje visina osigurnine koju je osiguratelj, kod nastupa osiguranog slučaja, dužan platiti osiguraniku.
U ovom pogledu postoji propis u kojem se navodi »Kad se utvrdi da je u početku dotičnog razdoblja osiguranja vrijednost osigurane stvari bila veća od svote osiguranja, iznos naknade koji duguje osiguratelj smanjuje se razmjerno, izuzev ako je drukčije ugovoreno«. Pojam razmjernosti (proporcionalnosti) naknade naveden je u istom propisu u kojem
Primjer, osigurana zgrada vrijedi 240.000 €, a svota osiguranja iznosi 120.000 €. Visina osigurnine izračunava se tako da se vrijednost zgrade pomnoži sa svotom osiguranja i rezultat podijeli s visinom štete. U navedenom primjeru, pod pretpostavkom da je zgrada u cijelosti propala, račun izgleda ovako: 240.000 € (stvarna šteta) x 120.000 € (svota osiguranja):
240.000 € (vrijednost zgrade) pa je osigurnina
120.000 €. U istom primjeru, u pretpostavci da je zgrada izgubila 2/3 svoje vrijednosti, tj.
160.000 €, visina osigurnine iznosi 80.000 €.
se propisuje da je to »odnos između vrijednosti stvari i svote osiguranja«.
37.1. Osiguranje na apsolutni prvi rizik – ovdje se radi kada se osiguratelj izričito obaveže da će nadoknaditi štetu do visine određenog iznosa, bez obzira na vrijednost osigurane stvari.
(34) Osigurnina se može izračunati i tako da se pretpostavlja da je svota osiguranja ujedno i visina vrijednosti osigurane stvari. Polazeći od te pretpostavke, osigurnina se izračunava tako da se svota osiguranja podijeli s omjerom između stvarne vrijednosti osigurane stvari i štete.
Primjer, ako kod zgrade koja vrijedi 240.000 € šteta iznosi 120.000 €, a svota osiguranja
120.000 €, osigurnina će iznositi 60.000 €, dakle jednu polovinu visine svote osiguranja.
(35) Načelo proporcionalnosti odnosi se i na troškove umanjenja posljedica osiguranog slučaja (bilo bi, naime, neopravdano da ti troškovi u cjelini padnu na osiguratelja, jer se mjere spašavanja poduzimaju i u korist osiguranika).
(36) Što se tiče troškova za utvrđivanje štete, situacija je drukčija. Osiguratelj u vlastitom interesu mora utvrditi kolika je šteta koja pada na njegov teret. Za njega je irelevantno da li uz štetu koju on snosi, postoji i šteta koja pada na teret osiguranika.
Osiguranje na prvi rizik
(37) Ovo je jedan od uobičajenih načina odstupanja od načela proporcionalnosti kod podosiguranja. Postoje dvije podvrste ovog osiguranja:
Primjer, osigurana stvar vrijedi
100.000 €, a osiguratelj se obaveže da će nadoknaditi svaku štetu koja na toj stvari nastane do iznosa od
50.000 €. Ako nastala šteta iznosi na primjer, 80.000 €, osiguratelj je dužan platiti 50.000 € kao krajnju granicu svoje obaveze.
37.2. Osiguranje na relativni prvi rizik – postoji onda kada se osigurnina određuje prema načelu proporcionalnosti, ali s tim da se to načelo neće primijeniti pod pretpostavkom da se stvarna vrijednost osigurane stvari i svota osiguranja ne razlikuju više od jednog određenog iznosa. Ako nije drugačije ugovoreno i navedeno u polici Mi ovo načelo nećemo primijeniti u slučaju razlike do najviše 10%.
Primjer, stvarna vrijednost osigurane stvari iznosi 100.000 €, a svota osiguranja 80.000 €. Razlika između tih dviju svota je 20%. Pod pretpostavkom da ugovorena tolerantna razlika iznosi 10%, u navedenom primjeru primijenit će se načelo proporcionalnosti, što znači da će osigurnina iznositi 4/5 od visine štete.
(38) Ako su stvari osigurane na »prvi rizik« osigurnina će se nadoknaditi u visini stvarno nastale štete, a najviše do ugovorenog iznosa osiguranja na »prvi rizik«.
Flotantno osiguranje
(39) Ovo je drugi izuzetak od načela proporcionalnosti.
Ova se vrsta osiguranja upotrebljava u onim slučajevima kod kojih vrijednost osigurane robe tokom trajanja osigurateljnog odnosa u većoj mjeri varira.
Ovamo prvenstveno dolaze u obzir skladišta kod kojih se roba stalno uskladištava. Flotantno osiguranje možemo podijeliti na dvije glavne podvrste:
39.1. Na osiguranje na najveću vrijednost – kod ovih osiguranja obično se svota osiguranja određuje prema najvećoj vrijednosti za koju se pretpostavlja da će predmet osiguranja imati za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju.
39.2. Na osiguranje bez limitiranja najveće vrijednosti – i kod ove vrste osiguranja premija se obračunava na bazi prosječne vrijednosti osigurane robe, ali se ne postavlja najveća granica vrijednosti osigurane robe.
U slučaju nastupa osiguranog slučaja osiguratelj nadoknađuje štetu u punom iznosu.
(40) Konačni obračun premije flotantnog osiguranja:
40.1. po isteku ugovorenog vremenskog intervala, dužni ste nam u roku petnaest (15) dana dostaviti stvarne podatke o prosječnoj vrijednosti osigurane stvari u proteklom vremenskom intervalu te ćemo Vam prema toj vrijednosti obračunati iznos konačne premije proteklog vremenskog intervala
40.2. propustom Vašeg postupanja prema P/40.1. ovlašteni smo iznos konačne premije osiguranja za protekli
vremenski interval obračunati Vam prema svoti osiguranja vremenskog intervala navedenog upolici osiguranja.
Osiguranje veĆeg broja stvari
(41) Treći izuzetak primjene pravila proporcionalnosti postoji kod osiguranja više stvari jednim ugovorom o osiguranju, pri čemu nije za sve stvari sklopljeno puno osiguranje.
Neki su predmeti osigurani iznad, a neki ispod stvarne vrijednosti, odnosno ni kod onih koji su podosigurani omjer podosiguranja nije jednak.
Takav način osiguranja obično se pojavljuje kod osiguranja čitavog tvorničkog kompleksa.
Poduzeće istim ugovorom osigurava tvorničke hale, upravnu zgradu, oprema, namještaj itd., pa neke stvari nadosigura, a neke podosigura.
Primjer, vrijednost zgrade iznosi 25.000 €, a svota osiguranja 15.000 €, namještaja 20.000 € odnosno 25.000 € sirovina 10.000 € odnosno
12.000 € i strojeva 18.000 € odnosno 15.000 €.
Dosljedna primjena pravila proporcionalnosti ne bi bila pravedna, jer za neke osigurane stvari osiguranik plaća više nego što bi bilo potrebno. Zbog toga se donekle odstupa od stroge primjene ovog pravila.
Ako u gornjem primjeru šteta iznosi
23.000 €, obračun osigurnine izgleda ovako: prema pravilu proporcionalnosti trebalo bi da poduzeće dobije osigurninu od 18.500 €, uzmu se sva osiguranja kao jedno i onda je šteta
23.000 €, 23.000 € pomnoži se sa 67.000 € i potom se podijeli sa 73.000 €. To iznosi 21.109
€.
Ostali elementi za utvrĐivanje osigurnine
(42) Ako su nužni (procijenjeni) troškovi popravka oštećene osigurane stvari jednaki ili viši od 2/3 vrijednosti osigurane stvari (stvarne ili nove ili ugovorene vrijednosti,
ovisno o modelu iz točke N/IV ovih Uvjeta) u trenutku nastanka osiguranog slučaja i uvećani za procijenjenu preostalu vrijednost iste stvari (tzv. vrijednost ostataka) zajedno veći od vrijednosti osigurane stvari (stvarne ili nove ili ugovorene) na dan nastanka osiguranog slučaja, postupit će se kao da je ta stvar
»uništena« i osigurnina će se obračunati i isplatiti po principu tzv. totalne štete.
(43) Veći troškovi popravka koji su nastali zbog toga što su pri popravku na oštećenoj osiguranoj stvari učinjene izmjene, poboljšanja ili usavršavanja, padaju na teret osiguranika.
(44) Mi nismo dužni nadoknaditi cjelokupnu vrijednost osigurane stvari ako njen oštećeni dio nije moguće popraviti ili ponovno nabaviti (na primjer jer se uređaj više ne proizvodi).
U ovom slučaju šteta se utvrđuje prema postotnoj vrijednosti oštećenog ili uništenog dijela u odnosu na vrijednost cjeline.
(45) Ako predmet osiguranja ili dio predmeta osiguranja čini neki set ili komplet, osiguratelj je u obvezi nadoknaditi isključivo oštećeni dio koji je osiguran ili proporciju vrijednosti oštećenog dijela u setu ili kompletu.
Osiguratelj nije u obvezi nadoknaditi štetu u bilo kojem smislu zbog gubitka vrijednosti cijelog seta ili kompleta zbog oštećenja jednog njegovog dijela.
Ostatak seta ili kompleta osiguranik ne može prepustiti osiguratelju i tražiti naknadu štete za cijeli set ili komplet.
Pravo subrogacije
(46) Preambula
Osigurateljevo pravo da stupi u osiguranikovu pravnu poziciju zove se pravo subrogacije.
U pravu osiguranja općenito je usvojeno načelo da osiguratelj ne mora uvijek konačno,
isplatom osigurnine, snositi štetu. To biva onda ako postoji pravna mogućnost da ne može zahtijevati naknadu štete od štetnika. Konkretno, osiguratelju se priznaje pravo da može od osobe odgovorne za štetu koju je on pokrio osiguranjem izvršavati, u pogledu zahtjeva za naknadu štete, sva ona prava koja ima i njegov osiguranik. Uz pravo, na osiguratelja prelaze i obaveze što ih je osiguranik imao prema štetniku. Drugim riječima, osiguratelj stupa prema štetniku u osiguranikovu pravnu poziciju.
(47) Za ovo se osigurateljevo pravo mogu iznijeti dva glavna razloga – jedan stvarni i jedan pravni:
47.1. stvarni se ogleda u tome da inače osoba koja svojim postupkom može biti odgovorna za štetu, znajući da postoji osiguranje, ne bi imala interesa da ne nastane šteta pa ne bi postupala s dužnom pažnjom, što bi povećavalo broj šteta
47.2. pravni razlog osigurateljevog prava subrogacije sastoji se u činjenici da bi bez njega, štetnik bio na račun osiguratelja neopravdano obogaćen. Konkretno, da ne postoji osiguranje, štetnik bi bio dužan oštećenom nadoknaditi štetu. Kada je, naprotiv, osiguratelj isplatom osigurnine oštećenom nadoknadio štetu, a u pretpostavci da ne postoji pravo subrogacije, štetnik ne bi trebao platiti ništa i to upravo iz razloga što je treća osoba, osiguratelj, za njega platio sve što je on sam morao platiti.
(48) Osiguratelj može, nezavisno od svog prava subrogacije, protiv štetnika postaviti tužbeni zahtjev na temelju građansko-pravne cesije kojom mu osiguranik ustupa svoja prava koja on ima prema štetniku. U ovom se slučaju primjenjuju načela građanskog prava o cesiji.
Što je Xxxxxx za i kako se obraČunava
Q.
Preambula
(1) Xxxxxxxx je iznos do kojega Mi kao osiguratelj ne pokrivamo rizik ili iznos štete koji Vi preuzimate kao svoju obvezu sudjelovanja u nastaloj šteti. Uz taj pojam franšize u užem smislu riječi, pod franšizom se razumijevaju i oni rizici koje osiguratelj ne pokriva.
Postojanje franšize ima svoj razlog kako na strani nas kao osiguratelja, tako i na Vašoj strani kao osiguranika.
Za Nas je ovaj institut koristan jer ne moramo voditi računa o malim štetama, koje bi mogle prouzročiti veće troškove likvidacije štete nego što sama šteta iznosi. To se naročito odnosi na osiguranje stvari manje vrijednosti. Što se Vas kao osiguranika tiče, ovaj Vam institut ide u prilog jer plaćate manju premiju.
(2) Prema ovim Uvjetima mogu su ugovoriti jedna od ovih vrsta franšiza:
2.1. Odbitna – apsolutna franšiza – osiguratelj plaća samo iznos koji pređe granicu franšize.
Na primjer, franšiza iznosi 1.000 €. U slučaju štete od 1.001 € osiguratelj plaća samo 1 €
2.2. Integralna – relativna franšiza – osiguratelj, u slučaju prekoračenja iznosa franšize plaća osigurninu u iznosu štete.
Na primjer, franšiza, kao i u gornjem primjeru, iznosi 1.000 €. U slučaju
štete do tog iznosa osiguratelj ne plaća ništa, ali ako šteta, na primjer, iznosi 1.001 €, osiguratelj je dužan platiti 1.001 €.
(3) Franšiza se može ugovoriti u jednom apsolutnom iznosu ili postotno od vrijednosti osigurane stvari odnosno od iznosa štete, na primjer 1.000 € ili 10% od vrijednosti osigurane stvari.
Pod »vrijednošću stvari« podrazumijeva se kod podosiguranja svota osiguranja, a ne puna vrijednost stvari.
Primjer, kod franšize od 10% za stvar koja vrijedi 2.000 €, a osigurana je na 1.000 € franšiza iznosi 100 €, a ne 200 €.
Kod nadosiguranja postotak franšize računa se od vrijednosti stvari, a ne od svote osiguranja, jer je osigurana svota koja je iznad vrijednosti osigurane stvari za osiguranje irelevantna. I za izračunavanje franšize u apsolutnom iznosu vrijedi načelo da se ona utvrđuje u granicama osigurateljeve obaveze. I to je važno kod podosiguranja.
Primjer, za stvar koja vrijedi 2.000 €, a osigurana je na iznos od 1.000 €, ugovorena je franšiza u iznosu od 100 €. Smatrat će se da je šteta u ovom primjeru prekoračila franšizu ako je stvar oštećena iznad 200 €. Ovo zbog toga što osiguratelj, s obzirom na odnos vrijednosti stvari i osiguranog iznosa, plaća, po načelu proporcionalnosti, polovinu štete.
Prema tome, za osiguratelja će šteta prelaziti iznos od 100 € kad osigurana stvar bude oštećena za vrijednost veću od 200 €.
(4) U franšizu se uračunava svaka šteta koja je obuhvaćena osiguranjem.
Međutim, možemo ugovoriti da se za jednu te istu osiguranu stvar ugovoriti franšize prema pojedinim rizicima. Izuzetak čine oni slučajevi kod kojih osiguratelj plaća iznose veće od visine osigurnine (troškovi vezani za
nastanak osiguranog slučaja). Ovo je zato što obaveza na plaćanje tih iznosa proizlazi iz djelovanja koje je izvršeno u korist osiguratelja, ili iz okolnosti da je odnosne troškove osiguratelj prouzročeno odnosno skrivio.
Kako se vrši obraČun franšize
(5) U pogledu vremena obračuna franšize prema ovim Uvjetima može se ugovoriti jedan od dva moguća načina obračuna:
Na primjer, ako franšiza iznosi 1.000
€, a osigurana stvar za vrijeme trajanja osiguranja, tj. za vrijeme kroz koje osiguratelj snosi rizik, pretrpi štetu tri puta, od kojih svaka iznosi
1.000 €, osiguratelj neće morati platiti ništa, premda sve tri štete iznose zajedeno 3.000 €, dakle prelaze iznos franšize od 1.000 €, jer se franšize obračunavaju odvojeno za svaki nastali osigurani slučaj.
5.1. Franšiza se obračunava za svaki nastali osigurani slučaj posebno
osigurani slučaj posebno do visine svote osiguranja
Primjer, svota osiguranja za osiguranu stvar iznosi 10.000 €, a franšiza 1.000
€, s tim da osiguratelj nadoknađuje štetu koja nastupi osiguranim slučajem do visine osigurane svote, računajući tu svotu posebno za svaki slučaj. Nastupe dva osigurana slučaja. U jednom šteta iznosi 5.000 €, a u drugom 10.000 €. Za prvi slučaj osigurnina će iznositi 4.000
€, a za drugi 9.000 €.
6.2. Pod tom pretpostavkom franšizu treba obračunavati odvojeno za svaki osigurani slučaj, prema načelu: nema kumuliranja štete – nema kumuliranja franšize. Inače bi osiguratelj bio neopravdano, u korist osiguranika, doveden u nepovoljniji položaj
5.2. Franšize se obračunavaju kumulativno za sve štete koje budu prouzročene osiguranim slučajem, koje se dogode za vrijeme trajanja osiguranja, tj. za vrijeme za koje osiguratelj snosi rizik.
6.3. Drugi, ako smo kao osiguratelj dužni nadoknaditi štetu za sve nastale osigurane slučajeve zajedno do visine iznosa osigurnine, tada se i franšiza mora računati na taj način.
Primjer, stvar je osigurana do iznosa od 10.000 € s franšizom od 1.000 € s tim da osiguratelj nadoknađuje štetu za svaki nastali
kumulativno do
osiguranja. U
osigurani slučaj
navedene svote nastupu prvog
osiguranog slučaja šteta iznosi 1.000
€, a u nastupu drugog 5.000 €. Osiguratelj za prvi osigurani slučaj nije dužan platiti ništa, a za drugi 5.000 €, dakle svu štetu jer je franšiza već
iscrpljena.
To, drugim riječima, znači: kako se na jednoj strani kumuliraju štete, na drugoj se mora kumulirati franšiza.
Na primjer, franšiza je ugovorena kumulativno u iznosu od 1.000 € i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju tri puta nastupi osigurani slučaj, koji svaki put prouzroči štetu od 1.000 €. Prema ovom načinu obračuna, osiguratelj je dužan nadoknaditi štete u iznosu od 2.000 €.
(6) Prema ovim Uvjetima, način obračuna franšize – promatran u odnosu na svotu osiguranja – može se vršiti na jedan od sljedećih načina:
6.1. Prvi, ako smo kao osiguratelj obavezni platiti štetu za svaki
Mi s Vama sporazumno određuje koji će se način obračuna franšize primjenjivati u našem osigurateljnom odnosu, a ako to nismo
posebno ugovorili primjenjivat će se način opisan pod Q/6.1. ove točke Uvjeta.
(7) Franšiza se uvijek obračunava prije primjene načela proporcionalnosti, ukoliko se to načelo primjenjuje.
Uzastopne (sukcesivne) štete
R.
Preambula
Pod tim se izrazom (događajem) obuhvaćaju dvije štete ili više šteta koje se dogode za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju. Na primjer, osigurana zgrada bude oštećena potresom, a zatim uništena požarom. Kod ovih se šteta postavlja pitanje za koje je od njih i pod kojim uvjetima osiguratelj dužan platiti osigurninu.
(1) Osiguratelj plaća osigurninu za svaku štetu koja bude prouzročena osiguranim slučajem, za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju.
Kod toga nije odlučno hoće li ukupni iznos osigurnine prijeći svotu osiguranja.
Kod ovog načina obračuna treba obratiti pažnju na ove okolnosti:
1.1. visina osigurnine za svaki događaj određuje se u skladu s uvjetima ugovora o osiguranju. To je važno ako se radi o podosiguranju
Primjer, osigurana stvar koja vrijedi
20.000 € osigurana je na polovinu svoje vrijednosti, tj. na iznos od
10.000 €. Ta stvar, za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, pretrpi tri puta štetu i to po prvi put u visini od 10.000
€, drugi put od 8.000 €, a treći put od
9.000 €. Osiguratelj će za prvu štetu platiti osigurninu u iznosu od 5.000 €, za drugu 4.000 €, za treću 4.500 €, dakle ukupno 13.500 €.
1.2. kada osigurana stvar nakon pretrpljenih šteta ne bude
popravljena, osigurnina se, po prirodi same stvari, kumulira do njezine pune visine, jer ukupna šteta ne može prijeći taj iznos
1.3. kada je osigurana stvar između nastupa osiguranih slučajeva popravljena, situacija je drukčija.
Pod tom pretpostavkom osiguratelj može doći u situaciju da u ime osigurnine plati više nego iznosi osigurana svota. Tako je, na primjer, osigurana stvar, nakon svakog nastupa osiguranog slučaja bila popravljena. Njegova se šteta, pod tom pretpostavkom nije povećavala, tako da je, teoretski, nakon svakog popravka njegova vrijednost odgovarala vrijednosti prije oštećenja. Osiguratelj će biti dužan – pod pretpostavkom da je stvar osigurana u punoj vrijednosti, da vrijedi 20.000 € i da su se štete dogodile kao u primjeru pod R/1.1 – nadoknaditi ukupan iznos od 27.000
€ premda svota osiguranja iznosi
20.000 €
1.4. kada osim šteta na osiguranoj stvari postoje i drugi troškovi koji padaju na teret osiguratelja, visina osigurnine može prijeći svotu osiguranja i pod pretpostavkom da nakon nastupa osiguranog slučaja nije izvršen popravak. Na primjer, stvar koja vrijedi 20.000 € osigurana je do polovine svoje vrijednosti, tj. do iznosa od 10.000 €. U dva nastupa osiguranog slučaja stvar potpuno propadne. Između prvog i drugog slučaja popravci nisubiliizvršeni, ali jenakonnastupa prvog slučaja bio učinjen trošak za spašavanje i tegljenje stvari u iznosu od 1.000 €. Osigurateljćebitidužanplatitinaimeuništene
stvari 10.000 € plus 500 € kao svoj dio doprinosautroškovimaspašavanja.
Koje troškove povezane s nastankom osiguranog sluČaja Mi isplaĆujemo
S.
(1) Prilikom nastanka nadoknadive štete po ovim Uvjetima, osiguranjem se nadoknađuju i:
1.1. troškovi učinjeni pri raščišćavanju, rušenju i odvozu otpada u svezi s nastalim osiguranim slučajem
1.2. štete od uništenja ili oštećenja osigurane stvari nastale pri gašenju požara, rušenju ili iznošenju, ukazivanja pomoći, tj. spašavanja zbog nastalog osiguranog slučaja
1.3. štete zbog nestanka osigurane stvari prilikom nastanka osiguranog slučaja
1.4. troškove, gubitke i druge štete uzrokovane razboritim pokušajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog slučaja, kao i pokušajem da se ograniče njegove štetne posljedice pa i onda ako su ti pokušaji ostali bez uspjeha.
(2) Osiguratelj je obvezan isplatiti osigurninu samo u slučaju neposredne štete na osiguranoj stvari, a ne i posrednu štetu, kao što je šteta zbog gubitka zakupnine, gubitka prouzročenih obustavom rada, smanjenja mogućnosti upotrebe ili vrijednosti i drugih sličnih gubitaka zbog nastalog osiguranog slučaja.
(3) Na ime troškova iz S/1.1., osiguratelj je u obvezi nadoknaditi stvarnu vrijednost nastalih troškova, a najviše do 3% od stvarne vrijednosti osiguranog interesa za predmet osiguranja na kojem je nastala šteta, ukoliko se u polici ne ugovori drugačije.
(4) Na ime troškova iz S/1.4. osiguratelj je u obvezi nadoknaditi stvarnu vrijednost
nastalih troškova a najviše do 5% od stvarne vrijednosti osiguranog interesa za predmet osiguranja na kojem je nastala šteta, ukoliko se u polici ne ugovori drugačije.
(5) Osiguratelj nadoknađuje troškove iz S/1.4. i kada oni zajedno s naknadom štete od osiguranog slučaja (osigurninom) prelaze ugovorenu svotu osiguranja, ali pod pretpostavkom da je postupano u skladu s odredbom O/III i da se postupalo po nalogu, odnosno uz suglasnost osiguratelja.
(6) U slučaju podosiguranja, troškovi prema S/3 i S/4 naknađuju se u istom omjeru kao i osigurnina, osim u slučajevima kada su ti troškovi učinjeni po nalogu osiguratelja, odnosno uz suglasnost osiguratelja.
(7) Osiguratelj nije obvezan naknaditi troškove za otklanjanje uzroka šteta, kao i troškova intervencije vatrogasnog društva i drugih organizacija čija je dužnost, prema karakteru poslovanja, da besplatno pružaju pomoć kad nastane osigurani slučaj.
(8) Kod ugovorenog rizika loma stakla osiguratelj u okviru svote nadoknađuje i trošak koji je nužan za privremeno zatvaranje otvora prostora prije konačnog popravka odnosno ponovnog ostakljenja.
PronaĐene nestale stvari
T.
Koje su Vaše obveze!
(1) Ako na bilo koji način saznate gdje se nalaze ukradeni osigurani predmeti, dužni ste odmah poduzeti sve potrebne razborite mjere, osobito putem nadležnih tijela javne vlasti, da se utvrdi istovjetnost predmeta te da Vam se one što prije vrate. Posebno ste dužni o svemu što je saznate, o poduzetim mjerama i njihovom rezultatu, obavijestiti nas kao osiguratelja u najkraćem mogućem roku.
(2) Ako Vam nije isplaćena osigurnina, a nije protekao rok prema odredbi P/10 (30
dana) ovih Uvjeta, dužni ste pronađene predmete primiti.
(3) Ako su vraćeni osigurani predmeti uništeni ili oštećeni, osiguranik ima pravo na osigurninu prema odredbama ovih Uvjeta.
PronaĐena osigurana stvar nakon isplate osigurnine
(4) Ako su ukradeni osigurani predmeti (stvari) pronađeni nakon isplate osigurnine ili po isteku roka za njenu isplatu prema odredbi P/10 ovih Uvjeta, Vi kao osiguranik možete:
4.1. neoštećene predmete zadržati, ali ste dužni nama vratiti isplaćeni iznos osigurnine za neoštećene osigurane predmete uz smanjenje za nužne troškove preuzimanja istih (na primjer trošak Vašeg putovanja za preuzimanje) koji ne mogu prijeći iznos isplaćene osigurnine ili
4.2. pronađene oštećene stvari primiti natrag, pri čemu će se našim međusobnim sporazumnim dogovorom utvrditi vrijednost tako pronađenih oštećenih stvari i toliki iznos ste nam dužni vratiti.
(5) Ako osiguranik ne želi zadržati ukradene pronađene predmete, oni prelaze u vlasništvo osiguratelja, a osiguraniku ostaje iznos isplaćene osigurnine.
UGOVORITI U STRANOJ VALUTI
OSI GURANJE
SE
LI
MoŽe
U.
(1) Svotu osiguranja moguće je ugovorom odrediti i u nekoj drugoj stranoj valuti (npr. USD, GBP, CHF i sl.), pri čemu se premija osiguranja izražava dvovalutno (u kn i u €) i plaća se do 31.12.2022. u valuti hrvatske kune, a nakon toga datuma u €
(2) Ako ste nam nastupanje osiguranog slučaja prijavili u roku trideset (30) dana od dana nastupanja odnosno od dana kada ste Vi za njega saznali, osigurninu ćemo Vam isplatiti
do 31.12.2022. u hrvatskim kunama, a nakon tog datuma u € prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja osigurnine.
(3) Uslijed neopravdanog zakašnjenja u Vašoj prijavi prema U/2, ovlašteni smo isplatiti Vam osigurninu, po za nas povoljnijem tečaju i to prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isteka roka za prijavu prema U/2.
Zaštita privatnosti
V.
(1) Vaše osobne podatke prikupljamo i koristimo pošteno i u skladu sa zakonom, prvenstveno u svrhu obrade Vašeg zahtjeva za osiguranjem, izračuna premije, rješavanja Vašeg odštetnog zahtjeva, naplate zakašnjele premije ili odgovora na Vaš upit.
(2) Takvi podaci mogu sadržavati Vaše ime, prezime, datum i godinu rođenja, adresu, telefonski broj, e-mail adresu, detalje bankovnog računa, kreditne kartice ili datum isteka osiguranja i druge informacije vezane uz Vaš identitet.
(3) Spomenute podatke koristit ćemo i kako bismo Vas obavijestili o našim proizvodima i uslugama koje bi Vas mogle zanimati.
(4) Jamčimo Vam da podatke koje prikupimo nećemo prodavati ili ustupati trećim osobama. No imamo pravo ustupiti ih nama povezanim osobama i agencijama za naplatu potraživanja.
(5) Upitom za osiguranjem, ispunjavanjem našeg upitnika za osiguranje ili sklapanjem ugovora o osiguranju s nama, Vi izražavate svoju suglasnost s prikupljanjem i obradom Vaših podataka u sve prethodno navedene svrhe.
KADA MOŽEMO IZMIJENITI NAŠE
Uvjete o osi guranju
W.
Nevaljalost neke odredbe
(1) Ako se nakon sklapanja ugovora ispostavi da određena odredba ovih Uvjeta nevaljala, to ne povlači za sobom nevaljanost cijelog ugovora. To vrijedi, međutim, samo u slučaju kad ugovor može opstati bez te nevaljale odredbe.
(2) Neka je odredba u Vašim Uvjetima osiguranja postala nevaljala uslijed sljedećih događaja:
2.1. izmjena zakona ili
2.2. pravosudna praksa sudova ili
2.3. konačni upravni akt.
Ovo također vrijedi, ako je sudska ili upravna odluka upravljena protiv neke druge osobe.
Preduvjet je da je odredba koja je proglašena nevaljalom po sadržaju suštinski jednaka odredbi u ovim Uvjetima osiguranja.
NaČin postupanja nakon utvrĐenja nevaljalosti
(3) U cilju održavanja ugovora na snazi, ukoliko ugovor može opstati bez nevaljale odredbe tada se ugovor nastavlja u mjeri u kojoj može opstati bez nevaljale odredbe.
(4) U suprotnosti nevaljala odredba može biti usklađivanjem ugovora zamijenjena drugom odredbom oko koje se usuglasimo - koju biste Vi i Mi izabrali kao primjereno rješenje koje udovoljava obostranim interesima, da je Xxxx i nama bila poznata nevaljanost odredbe prilikom sklapanja ugovora.
Provedba usklaĐivanja ugovora
(5) Promjena ugovora se neće primjenjivati retroaktivno i stupit će na snagu
ne ranije od četrnaest (14) dana nakon postavljanja obavijesti.
(6) Usklađenu odredbu ćemo Vam priopćiti u pisanom obliku (na primjer, e-pošta pismo) najkasnije trideset (30) dana prije početka njezine valjanosti uz objašnjenje. U svojoj obavijesti ukazat ćemo Vam na pravo na prigovor.
(7) Usklađivanje će se smatrati usvojenim ako Vi u roku od 14 dana od zaprimanja obavijesti u pisanom obliku ne uložite prigovor. Dovoljno je da svoj prigovor pošaljete unutar roka. Ako nam prigovorite unutar roka, usklađivanje neće stupiti na snagu.
(8) Međutim, usklađivanje pojedinih odredbi zbog izmjene zakona ili konačnog upravnog akta stupa na snagu neovisno o volji ugovornih strana i trenutno odnosno prije gore navedenog roka.
Mjesto osi guranja - gdje sve va Ž i osigurateljna zaštita
X.
(1) Osiguranje vrijedi za vrijeme dok se osigurane stvari nalaze na mjestu označenom u polici, osim ako se ne ugovori drugačije ili ako za pojedini rizik nije u ovim Uvjetima drugačije određeno.
(2) Osiguranje vrijedi i onda ako se sve osigurane stvari trajno presele s mjesta osiguranja označenog u polici na neko drugo mjesto na području Republike Hrvatske, ali uz pismenu prijavu osiguratelju.
(3) Unutar Republike Hrvatske osiguranje vrijedi privremeno – do šezdeset
(60) dana uzastopno – dok se osigurana stvar nalazi izvan mjesta osiguranja radi posudbe, čuvanja, uporabe, za potrebe proizvodnje, prerade, dorade, popravka, održavanja i tomu slične namjene.
(4) Ako se predmet osiguranja, prema prirodi upotrebe, premješta s jednog na drugo
(5) Osiguranje ne vrijedi za vrijeme dok se osigurani predmet nalazi na izložbi ili na sajmu, ako se posebno ne ugovori u polici.
Dopunski rizici ( opasnosti)
LL.
Ako se posebno ugovori u polici i obračuna dodatna premija osiguravajuće pokriće proširuje se na jedan ili više dopunskih rizika, već prema tome kako se ugovori:
I. Izljev vode i drugih tekućina
I I . P O T R E S
III. Snježna ili ledena masa i mraz
IV. Pad ili udar letjelice ili stvari iz nje
V. Istjecanje tekućine (lekaža)
VI. Javna priredba i javni ulični prosvjed
VII. Samozapaljenje zaliha
VIII. Štrajk ili isključenje s rada (lockout).
Izljev vode i drugih tekuĆina
(1) Izljev vode i drugih tekućina obuhvaća štetu nastalu nekontroliranim izljevom vode i drugih tekućina uslijed iznenadnog i neočekivanog događaja puknuća, začepljenja ili kvara pripadajućih sigurnosnih ili upravljačkih jedinica:
1.1. unutar građevine – iz opreme ili instalacija građevine (na primjer, vodoopskrbna ili kanalizacijska cijev, bojler, sprinkler sustav, solarni sustav) ili iz uređaja koje su na njih spojene (na primjer perilica rublja) ili stvari koje su vodom napunjene (na primjer, vodeni krevet, akvarij)
1.2. izvan građevine – čak i ako je takav izljev nastao uslijed događaja
isključenih prema LL/3.2., LL/3.3. i LL/3.4. - (na primjer, puknuće magistralnog cjevovoda poplavi Vašu građevinu i pokretnine u njoj koje ste osigurali od ovog rizika izljeva)
(2) Vodena para se smatra vodom u smislu točke LL/1, a ostalim tekućinama smatraju se sve tekućine koje se koriste za predviđenu namjenu opreme i instalacija građevine (na primjer, koncentrat za prijenos topline u sustavu grijanja građevine).
Trošak sanacije puknuća ili začepljenja cijevi nakon nastanka štete izljeva vode i drugih tekućina nadoknađujemo iz osiguranja do visine stvarnih troškova, a najviše 663,61 € / 5.000,00 kn po štetnom događaju.
Trošak sanacije puknuća cijevi također se naknađuje iz osiguranja ako uslijed puknuća cijevi instalacija osigurane građevine ne dođe do posljedične štete od izlivene vode i drugih tekućina (na primjer, šteta na parketu ili zidu građevine).
(3) Isključenja – osiguranjem nisu obuhvaćene štete izljeva vode nastale:
3.1. razvojem gljivica, plijesni i drugih mikroorganizama nastale kao posljedice izljeva uslijed kondenzacije
3.2. zbog lošeg projekta građevine, nepravilno izvedene ili neodržavane opreme ili instalacija građevine
3.3. zbog dotrajalosti, korozije (hrđe) opreme ili instalacija postavljenih nadžbukno i dostupne pregledu
3.4. uslijed smrzavanja (na primjer zbog nezagrijavanja građevine)
3.5. na zalihi robe koja nije uskladištena uz minimalno 10 cm povišenje iznad razine poda podrumskog ili suterenskog prostora u kojem su smještene
3.6. ako je osigurani predmet uništen ili oštećen iz drugih razloga (izvan ovdje navedenih primjera isključenja), a koji se - uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedenog za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti - objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom.
Seizmološke službe Republike Hrvatske) o jačini potresa koji je prouzročio štetu. Eventualni trošak pribavljanja dokaza priznajemo kao dio naknade iz osiguranja ukoliko se potvrdom dokaže ostvarenje osiguranog slučaja potresa.
Navodimo neke od primjera štete:
🕿 poplave ili izljevi povratnog toka iz kanalizacijske (odvodne) mreže
🕿 od izljeva vode iz otvorenih vodovodnih armatura, prskanja vode iz kade ili nastalih od vode kojom se čisti
🕿 tijekom podešavanja, servisiranja, prerade opreme ili zbog lošeg ljudskog rada
🕿 od slijeganja tla kao posljedice izlijevanja vode i drugih tekućina
🕿 posredno nastalu rizikom izljeva - za potrošenu, tj. isteklu vodu ili tekućinu ili za ponovno punjenje istekle vode ili tekućine.
KLAUZULA 168 SATI ZA RIZIK POTRESA - sva gibanja
tla nastala unutar uzastopnih 168 sati od trenutka prvog gibanja tla smatraju se jednim štetnim događajem. Osiguranjem su pokrivene štete i nakon isteka trajanja pokrića unutar uzastopna 168 sata, ali isključivo ako je prvi potres intenziteta pet stupnjeva i više po MCS ljestvici nastao prije isteka osiguranja.
Kao mjerodavan podatak o trenutku nastanka prvog potresa i intenzitetu potresa priznaje se izvješće Seizmološke službe Republike Hrvatske.
(7) Isključenja – Iz pokrića se isključuju štete:
Na primjer, izgradnja brane može zbog težine vode izazvati velika opterećenja tla i inducirati nastanak potresa kao i pretjerana eksploatacija rudnika ili zbog utisnih naftnih bušotina)
7.1. od potresa induciranih ljudskom aktivnošću
Po t r e s
(4) U smislu ovih Uvjeta, potres označava prirodno izazvano gibanje tla (podrhtavanje) iznenadnim geofizičkim procesima u zemljinoj kori koji se u mjestu osiguranja očitovao
7.2. od potresa koji su nastali u rudnicima.
(8) Vremenska karenca - kod sklapanja novog ugovora o osiguranju suspenzija
intenzitetom 5 stupnjeva i više po Mercalli- Cancani-Siebergovoj ljestvici (MCS ljestvica).
(5) Osiguranjem od rizika potresa je obuhvaćena:
5.1. direktna šteta na predmetu osiguranja
5.2. šteta nastala događajem kojeg je izazvao potres i to: požarom, eksplozijom, pomicanjem tla ili poplavom.
(6) Na naš zahtjev dužni ste pribaviti potvrdu od nadležnog tijela (na primjer
ugovora iz točke G/2.3. ovih Uvjeta za rizik potresa iznosi sedam (7) dana, ali isključivo ako se u razdoblju od 168 sati prije sklapanja ugovora o osiguranju potres očitovao u mjestu osiguranja intenzitetom 3 stupnja i više po MCS ljestvici.
SnjeŽna ili ledena masa i mraz
(9) Osiguranje od snježne ili ledene mase obuhvaća štete direktno nastale - u roku od 24 sata nakon prestanka vremenskih oborina opterećenjem (težinom) takve mase većim od 150 kg /m2, kao i štete nastale zbog propadanja
(urušavanjem) dijela građevine pod tim opterećenjem.
(10) Osiguranje od rizika mraza, u smislu ovih Uvjeta, obuhvaća štete prouzročene na osiguranim stvarima iznenadnim djelovanjem mraza.
(11) Isključenja – Osiguranje od rizika mraza, snježne ili ledene mase NE pokriva:
11.1. štete nastale od miniranja leda i snijega
11.2. troškove uklanjanja snijega.
Pad ili udar letjelice ili stvari iz nje
(12) Osiguranjem su obuhvaćene direktno nastale štete uslijed pada ili udara letjelice bilo koje vrste ili stvari koje su se odvojile, otkačile ili pale s nje (uključivo i stvari koja ona vuče) kao i udara stvari oborenih padom ili udarom zračne letjelice.
Istjecanje tekuĆina (lekaŽa)
(13) Istjecanjem tekućine (lekažom) u smislu ovih Uvjeta, smatra se gubitak istekle tekućine odnosno plina iz nepokretnih posuda
- cisterni, cjevovoda, spremnika i sl., ako tekućina isteče zbog iznenadnog puknuća posude ili iznenadnog nepredviđenog kvara na ugrađenim sklopovima za punjenje ili pražnjenje tekućine.
(14) Osiguranjem je pokrivena isključivo šteta na osiguranoj tekućini/plinu koji je istekao/iscurio.
(15) Isključenja – Ne smatra se da je nastupio osigurani rizik lekaže i Mi kao osiguratelj nismo u obvezi isplatiti osigurninu ako je osigurani predmet uništen ili oštećen iz drugih razloga (izvan ovdje navedenih primjera isključenja), a koji se - uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedenog za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti - objektivno
i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom lekaže.
Navodimo neke od primjera, štete:
🕿 tijekom podešavanja, servisiranja, prerade, nadogradnje cisterni, cjevovoda, spremnika tekućine ili plina
🕿 zbog manjkavog dizajna, materijala ili izvedbe, tj. rada prilikom postavljanja ili servisiranja kao i zbog nestručnog ili neovlaštenog servisiranja ili rukovanja (operativnih pogrešaka)
🕿 štete zbog uobičajene dotrajalosti uslijed upotrebe, hrđe ili korozije, neodržavanja ili slabog održavanja, lošeg začepljenja
🕿 zbog mraza ili smrzavanja
Javna priredba i javni uliČni prosvjed
(16) Javnom priredbom i javnim uličnim prosvjedom smatraju se organizirana ili spontana javna okupljanja više od 20 ljudi (sudionika) pri čemu je šteta direktno nastala na predmetu osiguranja uslijed remećenja javnog reda i mira ispoljavanjem nasilja na bilo koji način od strane sudionika (na primjer, rušenje, demoliranje, paljenje, razbijanje i sl.).
Samozapaljenje zaliha
(17) Osiguranje obuhvaća direktnu štetu na osiguranim zalihama robe nastalu uslijed biološkog procesa koji dovodi do paljenja robe na običnoj ili nešto povišenoj temperaturi kao posljedica bioloških, fizičkih i kemijskih reakcija koji se dešavaju pod određenim uvjetima u samoj osiguranoj robi.
(18) Osiguranjem se nadoknađuje i šteta uslijed eksplozije prouzročene prirodnim svojstvom osigurane robe (na primjer eksplozija uslijed biološke razgradnje).
(19) Isključenja – Iz pokrića se isključuje šteta, ako osigurane zalihe nisu bile uskladištene i ostale sigurnosne radnje nisu bile poduzete po zakonskim odnosno tehničkim propisima za takvu vrstu robe.
ŠTRAJK ILI ISKLJUČENJE S RADA
(LOCKOUT)
U praksi prevladavaju dva osnovna oblika radnog konflikta iskazana u obliku štrajka ili isključenja s rada (lockout).
(20) Štrajk je oblik radničkog protesta i borbe za ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava kod poslodavca. Iskazuje se u zajedničkom prestanku rada od strane radnika
Ostala osiguranja imovine
Z.
Vrsta osiguranja ⑨
Ostala osiguranja imovine pokrivaju sva oštećenja ili gubitaka imovine (iz točke I ovih Uvjeta) – osim imovine iz vrste osiguranja 3., 4., 5., 6. i 7. – koja mogu nastati kao posljedica sljedećih događaja (osim onih iz vrste osiguranja ⑧ - točka L i LL):
s ciljem da poslodavac prihvati njihove zahtjeve.
Prema zakonitosti štrajk može biti zakonit ili nezakonit. Zakonit štrajk se zasniva na pozitivnom zakonodavstvu – kako u pogledu najave i načina odvijanja tako i po ciljevima, dok su nelegalni štrajkovi u suprotnosti s pozitivno utvrđenim normama.
Obzirom na broj radnika štrajk može biti opći (generalni – kada obuhvaća cijelo poduzeće, grupu ili čak cijelu granu djelatnosti) ili djelomičan (sudjeluje manji broj radnika – pojedini pogon ili samo dio poduzeća.
(21) Isključenje s rada (lockout – doslovni prijevod znači „izbacivanje zaključavanjem“) predstavlja poseban oblik industrijske akcije u svrhu rješavanja radnog spora koju umjesto radnika provodi poslodavac kao odgovor na već započeti štrajk i to tako da jednostavno obustave svoju redovnu djelatnost. Svrha je prisiliti radnike – u pravilu lišenih dijela redovnih izvora prihoda - da prihvate zahtjeve poslodavaca.
(22) Osiguranje obuhvaća direktnu štetu na osiguranoj stvari prouzročenu uporabom sile od strane radnika koji sudjeluju u zakonitom štrajku ili radnika koje je poslodavac zakonito isključio s rada (na primjer radnici koji su isključeni s rada nasilnim putem ulaze u pogon poduzeća).
I. Provalna krađa i razbojništvo
II. Lom staklenih, keramičkih, kamenih površina i reklama
III. Lom postrojenja, opreme, strojeva i aparata u njihovom pogonu
IV. Građevno i montažno osiguranje
V. Ostala nenavedena dopunska osiguranja imovine.
Provalna kraĐa i Razbojništvo
(1) Preambula
Pojam krađe je u osiguranju – pa i prema ovim Uvjetima – načelno identičan s pojmom krađe kaznenog prava (uz taksativno navedene slučajeve koji se u cijelosti ne slažu s definicijama koje za iste pojmove daje kazneni zakon).
Prema tome krađu je izvršio onaj tko tuđu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji.
Da bi stvar mogla biti predmet krađe, odnosno da bi se mogla drugome oduzeti mora biti pokretna u smislu da može biti pomaknuta, odnosno pokrenuta s mjesta i odnesena, bez obzira da li se ta stvar smatra pokretnom u smislu građanskog prava.
Tako po ovim uvjetima predmet osiguranja i krađe mogu biti i dijelovi stvari koje se po građanskom pravu smatraju nepokretnom stvari. Tu se ubrajaju stvari koje su po svojoj trajnoj namjeni i funkciji pripadak
nekretnine (uz suglasnost ili volju njezinog vlasnika) i koje se u građanskom pravu izjednačavaju nekretninom jer trajno služe njenom iskorištavanju kao glavne stvari (nekretnine po namjeni) – na primjer, elektro instalacije zgrade, oprema grijanja zgrade, vanjski oluci, metalna vrata ili druga ugrađena stolarija, razvodne kutije - gdje se zapravo radi o pokretnoj stvari koja se u pravilu može kao pripadak nekretnine od nje odvojiti i premjestiti sa jednog mjesta na drugo a da joj se pri tome ne mijenja bit (supstanca).
Isto je i s pojmom razbojništva. Razbojništvo je izvršio onaj tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da će izravno napasti na njezin život ili tijelo oduzme tuđu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji.
Prema ovim Uvjetima Mi kao osiguratelj preuzimamo rizik odnosno osigurateljno pokrivamo samo one krađe za koje se može opravdano pretpostavljati da su nastale.
Tako pokrivamo samo onu provalnu krađu za koju postoje jasni tragovi nasilnog djelovanja na ozbiljne prepreke (koje nisu samo simboličkog karaktera) ili savladavanja otpora (na primjer, obijanje vrata, razbijanje prozora, obijanje blagajne itd.).
Isto tako osigurateljno pokrivamo i krađu izvršenu razbojstvom, tj. krađu uz istovremeni napad na osobu, kao i krađu onih pripadaka osigurane nepokretne stvari koje su mehanički vezane za tlo ili nepokretnu stvar na način da se ne mogu otuđiti bez vidljivih oštećenja primjene fizičke sile odnosno oštećenja nepokretne stvari.
Prema ovim Uvjetima nije osigurateljno pokrivena tzv. obična krađa (iz praktične nemogućnosti utvrđivana je li krađa stvarno nastala, pa su lako moguće prijevare od strane možebitnog osiguranika, koji mogu, sakrivši osiguranu stvar, proglasiti da je ukradena i na
taj način dobiti osigurninu, a i imati stvar za koju su primili osigurninu).
Ukradena (oduzeta) stvar ne mora biti u posjedu ili vlasništvu osiguranika. Osiguranik može imati osigurljiv interes protiv rizika krađe i razbojništva za tuđu stvar (na primjer, jedan zanatlija posudi od drugoga neki alat. On će za posuđeni alat u slučaju njegova nestanka odgovarati vlasniku pa ima interes da ga u formi osiguranja od odgovornosti osigura od rizika krađe ili razbojništva).
Štetu prouzročenu krađom odnosno rizicima iz točke Z/I/2 ovih Uvjeta mora prema općim načelima o osiguranju i ovim Uvjetima dokazati osiguranik.
(2) Osiguranjem se pruža pokriće za štete uslijed počinjenja ili pokušaja počinjenja (nastup osiguranog slučaja krađe počinje pokušajem krađe):
2.1. provalne krađe
2.2. razbojništva (i razbojnička krađa)
2.3. vandalizma tijekom provalne krađe ili razbojništva.
(3) Prema ovim Uvjetima posebno se uređuje sve okolnosti događaja i osigurateljno pokriće za rizike iz točke Z/I/2.1. i Z/I/2.2., u slučajevima:
3.1. osiguranje gotovog novca i drugih vrijednosti
3.2. distribucija gotovog novca i vrijednosti
3.3. osiguranje stvari na otvorenom prostoru
3.4. puno osiguranje za skup stvari.
(4) Osiguranjem je obuhvaćen osiguran slučaj s posljedicom: gubitka/krađom (oduzimanje) osigurane pokretne stvari iz mjesta osiguranja ili s mjesta osiguranja. Prema ovim Uvjetima može biti osigurana samo jedna određena stvar ili određene odnosno sve stvari koje se nalaze u određenom
prostoru. Na primjer, za umjetničku sliku, osiguratelj može pokriti rizik bilo gdje da se ona nalazi ili se može, na primjer, ograničiti samo na određenu umjetničku galeriju.
(5) Mi kao osiguratelj obvezni smo Vam nadoknaditi i štetu prouzročenu oštećenjem dijela građevine (na primjer, oštećenje zidova, vrata, stakala, razbijene brave, sabotaža alarmnog uređaja itd.), u kojima su se nalazile osigurane stvari, prilikom počinjenja ili pokušaja počinjenja krađa kao osiguranih rizika iz točke Z/I/2 ovih Uvjeta i to: u visini stvarnih troškova popravka, a najviše do 3% od svote punog osiguranja po polici za ovaj rizik odnosno do 10% od svote osiguranja prvog rizika, ovisno što je više.
(6) Ako je važećim propisima postoji Vaša obaveza vođenja evidencija o osiguranim stvarima (na primjer obveza vođenja imovine u poslovnim knjigama), smatraju se osiguranim samo stvari koje su propisno evidentirane odnosno zavedene u Vašim poslovnim knjigama.
(7) Kod osiguranja stvari kućanstva odnosno pokretnih stvari koje služe za uređenje građevine, za stanovanje ili za povremeno korištenje te stvari za osobnu uporabu ili potrošnju, osiguranim se smatraju i stvari:
7.1. ostalih članova Vašeg kućanstva
7.2. osoba koje zapošljavate u kućanstvu kao kućnu poslugu
7.3. osoba koje su Vam u posjetu ili na noćenju pri čemu ne plaćaju noćenje ili svoj boravak kod Vas.
(8) Ako je ugovoreno i navedeno u polici osiguranja predmet osiguranja mogu biti i:
8.1. stvari radnika koje su neophodne ili uobičajene za obavljanje njihova rada
8.2. stvari trećih osoba koje ste primili radi popravka, dorade, obrade, prerade ili
stvari koje su Vam dane na čuvanje ili posudbu, u najam, zakup ili na leasing
(9) Isključenja – Osiguranjem NISU pokrivene štete, naročito:
9.1. koju izvrši ili u njoj sudjeluje na bilo koji način Vaš ukućanin ili kućna posluga koju Vi zapošljavate ili osoba koja se u Vašem kućanstvu nalazi uz Vaše odobrenje (na primjer, gosti primljeni na noćenje neovisno plaćaju li ga ili ne, podstanari)
9.2. zbog posrednih gubitaka (šteta) prouzročenih nastankom osiguranog slučaja (na primjer, kazne ili penali zbog neisporuke ukradene robe, izgubljena kamata ili dobit)
9.3. nastale pri distribuciji novca i vrijednosti (Z/I/13), ako je vozilo ostavljeno bez nadzora osoba koje obavljaju posao distribucije vozilima
9.4. ako je osigurani predmet nestao iz drugih razloga (izvan ovdje navedenih primjera isključenja), a koji se - uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedenog za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti - objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom.
Navodimo neke od primjera štete:
🕿 zbog toga što ste prevareni djelom prijevare odnosno dovođenjem u zabludu lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica
🕿 djelom utaje, pronevjere ili iznude stvari
🕿 običnom krađom - krađa izvršena na način pri kojem nisu ostvarena obilježja provalne krađe ili razbojništva iz točke Z/I/10 (na primjer, krađa stvari ulaskom kroz otključana vrata koja nisu nasilno obijena)
🕿 manjka zbog administrativnih pogrešaka (na primjer, pogrešan povrat novca prilikom plaćanja na blagajni što rezultira manjkom)
🕿 inventurni manjak utvrđen prilikom provedenog inventurnog popisa pa i onda ako se manjak ustanovi prilikom inventure koja je obavljena nakon nastanka osiguranog slučaja
🕿 neobjašnjiva nestanka osigurane stvari
(10) U smislu ovih Uvjeta pojedini
pojmovi imaju sljedeće značenje:
10.1. Provalnom krađom smatra se događaj kojim Vam treća osoba predmet osiguranja oduzme s ciljem da ga protupravno prisvoji, ako je takav događaj evidentiran policijskim izvidom (zapisnikom) i sve okolnosti događaja upućuju na to da je šteta nastala isključivo uslijed jednog od ovdje navedenih načina:
(a) obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladavanjem ozbiljnijih (većih) prepreka (pri čemu je ostavljen vidljiv trag nasilnog ulaska na osnovu kojeg se može pouzdano utvrditi provala, na primjer obijanje brave, razvaljivanjem vrata) da dođe do stvari iz zatvorenih i zaključanih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih prostorija
(b) otvaranjem zaključanih prostorija lažnim ključem (na primjer, »bump ključ« ili »češalj«), pravim ključem ili njegovim duplikatom do kojega je osoba došla jednom od radnji opisanih u Z/I/10 izvan mjesta osiguranja ili razbojništvom ili prijevarom (obmanom) maloljetnog člana kućanstva.
Ukoliko ne postoje vidljivi tragovi nasilnog ulaska (na primjer, otvaranjem cilindarske brave
»bumping metodom« koja ne oštećuje cilindar ili skeniranjem koda daljinskog upravljača) šteta će biti nadoknadiva isključivo ukoliko postoje jasne činjenice koje pobuđuju sumnju i ukazuju da se radi o djelu provalne krađe (na primjer, tragovi koji potječu od počinitelja – tragovi dolaska ili odlaska, otisci prstiju)
(c) neprimjetnim ulaskom u mjesto osiguranja ili se u njemu sakrije i počini krađu u vrijeme kad je prostorija bila zaključana
(d) ulaskom na mjesto osiguranja penjanjem ili uskakanjem odnosno savladavanjem visine veće od 2 metra od razine tla do najniže točke ulaska
(e) ulaskom u mjesto osiguranja kroz otvor koji nije za to određen i namijenjen (na primjer dimnjak) savladavajući prepreke koje onemogućavaju ulazak bez napora.
Upotreba
sredstva
za
onemogućavanje pružanja otpora (na primjer, raspršivač s nadražujućom tvari, elektrošoker) također se smatra
uporabom sile, a razbojništvom se ne
10.2. Razbojništvo predstavlja događaj kojim Vam osoba predmet osiguranja odnosno osiguranu stvar oduzme s ciljem da ga protupravno prisvoji neposrednom uporabom sile protiv Vas ili neke druge osobe ili prijetnjom neposrednog napada na život ili tijelo osobe, a koji je evidentiran policijskim izvidom (zapisnikom) i sve okolnosti događaja upućuju na to da je šteta nastala na gore opisan način.
smatra događaj kod kojeg će tek na zahtjev (prijetnju) počinitelja osigurana stvar biti dopremljena na mjesto predaje – oduzimanja.
10.3. Razbojnička krađa predstavlja događaj u kojem je počinitelj zatečen pri počinjenju krađe pa s ciljem da ukradenu stvar odnosno osiguranu stvar zadrži, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da će izravno napasti na njezin život ili tijelo, a koji događaj je evidentiran policijskim izvidom (zapisnikom) i sve okolnosti događaja upućuju na to da je šteta nastala na gore opisan način
10.4. Vandalizmom tijekom provalne krađe ili razbojništva smatra se namjerni čin da se bez materijalnog interesa, ošteti, uništi, izobliči ili učini neuporabljvim predmet osiguranja ili da se crtežima ili natpisima (grafitima) neovlašteno mijenja izgled stvari ili površina unutar osigurane građevine koji je evidentiran policijskim izvidom (zapisnikom) ili okolnosti događaja upućuju na to da je šteta nastala na gore opisan način.
(11) Osiguranje gotova novca i drugih vrijednosti
Gotov novac i druge vrijednosti smatraju se osiguranim od rizika provalne krađe iznad limita 398,17 € / 3.000,00 kn samo dok se nalaze smješteni u zaključanom sigurnosnom sefu za pohranu i čuvanje novca koji je zaštićen od neovlaštena otvaranja putem elektroničke ili mehaničke brave i koji je - ako je njegova težina manja od 1.000 kg - mehanički učvršćen u podlogu nepokretnog objekta.
Za ovu opasnost (rizik) u Uvjetima se uređuju i sljedeća pitanja:
11.1. visina osigurnine – kod nastupa osigurana slučaja – koju isplaćujemo ovisi o protuprovalnoj normativnoj klasifikaciji sigurnosnog sefa prema hrvatskoj normi, u kojem se pohranjuje iznos gotova novca i novčani ekvivalent vrijednosti točke Z/I/12, a iznosi:
(a) najviše 3.981,68 € / 30.000,00 kn
– za sef bez normativne klasifikacije, metalna kasa, ladica ili blagajna, registar-kasa
(b) najviše 10.617,82 € / 80.000,00 kn – ako se pohranjuje novac: za sef stupnja sigurnosti 0, a ako se pohranjuju vrijednosti kao prodajni artikli u zlatarnicama, filigranskim radnjama srebrnarnicama i poslovnicama za otkup plemenitih kovina: za sef bez normativne klasifikacije, kasa, ladica ili blagajna, čvrste prostore (ladice, ormare, vitrine) sa staklenim elementima koji čvrstoćom zadovoljavaju uvjete na protuprovalnost (laminirano- antivandal) ili protubalističkih karakteristika te mehaničkim otvaranjem pomoću ključeva ili drugim načinom otvaranja koji zahtijeva autorizaciju ovlaštene osobe
(c) najviše 19.908,42 € / 150.000,00 kn – za sef stupnja sigurnosti I
(d) najviše 53.089,12 € / 400.000,00 kn – za sef stupnja sigurnosti II
(e) najviše 106.178,25 € / 800.000,00 kn – za sef stupnja sigurnosti III
(f) više od 106.178,25 € / 800.000,00 kn – sef stupnja sigurnosti IV i više
11.2. u nedostatku hrvatskih normi primjenjuju se europske norme (EN 1143), a u slučaju nepostojanja prethodnih primjenjuju se druge usporedive međunarodne norme (IEC, ISO), odnosno druge usporedive specijalizirane norme prihvaćene pravilima struke
11.3. protuprovalna klasifikacija sigurnosnog sefa stupnjevanjem njegove sigurnosti određuje njegovu protuprovalnu otpornost odnosno vrijeme u minutama koje je potrebno za djelomični/potpuni prodor u sef (na primjer, za sef – stupnja sigurnosti I – to znači da je za njegov djelomični proboj potrebno 30 minuta, a za potpuni proboj 50 minuta)
11.4. izvan kase, sefa ili trezora za pohranu, gotov novac i vrijednosti mogu se osigurati isključivo:
(a) za radnog vremena poslovanja pri manipulaciji i transakcija s njima na uplatno-isplatnim mjestima i to unutar mjesta osiguranja navedenog u polici – od rizika razbojništva (prepada)
(b) tijekom njihove distribucije – od rizika razbojništva (prepada).
Uplatno-isplatno mjesto je svaki poslovni prostor (poslovnica) na kojem se obavlja poslovanje gotovim novcem i vrijednostima u radu sa strankama
11.5. na svotu osiguranja veću od 3.981,68
€ / 30.000,00 kn po uplatno- isplatnom mjestu (neovisno o broju kasa ili blagajni koje rade s gotovim novcem unutar poslovnog prostora) dnevni manipulativni gotov novac može se osigurati od rizika razbojništva (prepada) tijekom
dnevne manipulacije i transakcije isključivo ukoliko je uplatno-isplatno mjesto zaštićeno primjenom sljedećih oblika zaštite:
(a) sustav protuprepadne zaštite
(b) sustavom neprekidnog videonadzora prema točki Z/I/14.
(c) pohranom dnevnog manipulativnog gotova novca u ladice, kase ili sefove koji su zaštićeni od neovlaštenog otvaranja putem elektroničkih ili mehaničkih brava
(d) pohranom gotova novca s uplatno-isplatnih blagajni iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima ili ako se nalaze izvan tih prostora – u sefove koji imaju vremensku odgodu otvaranja
11.6. odredbe točke Z/I/11.5. odnose se i kod osiguranja vrijednosti kao prodajnih artikala novčanog ekvivalenta preko 3.981,68 € / 30.000,00 kn u zlatarnicama, filigranskim radnjama srebrnarnicama i poslovnicama za otkup plemenitih kovina za vrijeme poslovanja pri manipulaciji i transakciji s njima
(12) Drugim vrijednostima smatraju se u smislu ovih Uvjeta plemenite kovine i njihove slitine (na primjer bijelo zlato), kovine platirane plemenitim kovinama ili njihovim slitinama i proizvodi od njih; biseri, dragulji i draguljarski proizvodi, ručni satovi, kartice svih vrsta kojima se zamjenjuje gotovinsko poslovanje, bonovi za usluge mobilnih operatera, mjenice i ostali vrijednosni papiri
svih vrsta, pošiljke s označenom vrijednosti, srećke.
(13) Distribucija novca i vrijednosti
Ovaj događaj podrazumijeva:
13.1. poslove preuzimanja gotova novca i vrijednosti za prijevoz ili prijenos u prostoru objekta polazišta
13.2. njihov utovar u sredstvo prijenosa/prijevoza
13.3. transport do odredišta
13.4. istovar i pohranu u prostor objekta krajnjeg odredišta.
Vaše obveze pri distribuciji novca i vrijednosti su sljedeće:
13.5. dužni ste distribuciju gotovog novca i vrijednosti u iznosu preko 19.908.,42 €
/ 150.000,00 kn obavljati putem trgovačkog društva s odobrenjem za djelatnost privatne zaštite ili vlastite unutarnje čuvarske službe, koji imaju posebno odobrenje za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca i vrijednosti sukladno posebnom propisu
13.6. distribuciju gotova novca i vrijednosti u iznosu od 2.654,46 € / 20.000,00 kn do 19.908,42 € / 150.000,00 kn možete provoditi putem dostavljača (teklića) i obavezno uz smještaj gotova novca u sigurnosne spremnike s elektrokemijskom zaštitom
Na primjer, elektrokemijski spremnik čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice, a koji mora ispunjavati uvjete određene zakonskim propisima.
Pravne posljedice povrede vaših dužnosti provođenjem distribucije gotova novca i vrijednosti na drugačiji način od navedenog prema Z/I/13 po ovim Uvjetima nemate osigurateljno pokriće.
(14) Osiguranje stvari na otvorenom prostoru
Ako je u polici navedeno da se osiguravaju stvari na otvorenom prostoru (na primjer, građevinski materijal, zalihe vozila ili radnih strojeva) osiguranje vrijedi, ukoliko u polici nije drugačije određeno, pod uvjetom da otvoreni prostor na kojem su smještene osigurane stvari ima:
14.1. čeličnu konstrukciju, metalnu ili drugu čvrstu i dobro održavanu ogradu visine najmanje 2 metra od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu – kojom se onemogućuje slobodan pristup neovlaštenim osobama. Xxxxxxx se smatra i ogradni zid
14.2. uspostavljen i uredno održavan sustav video nadzora kao oblika tehničke zaštite i/ili neprekidnu (0- 24h) osobnu prisutnost tjelesne zaštite – zaštitara.
Video nadzor kao oblik tehničke zaštite mora biti ugrađen od strane osobe registrirane za obavljanje poslova tehničke zaštite. Ovo nam dokazujete izdanim, od strane osobe registrirane za obavljanje poslova tehničke zaštite, certifikatom ili potvrdom o izvedbi sustava tehničke zaštite. Lažne kamere ne spadaju u sustave tehničke zaštite.
14.3. Ugrađen sustav video nadzora mora:
(a) imati dnevno/noćni način rada i neprekidno snimanje (0-24h) s konstantnom kvalitetom slike
(b) imati mogućnost pohrane video zapisa u digitalnom obliku na trajnom mediju
(c) imati osigurano rezervno napajanje električnom energijom u trajanju od minimalno 30 minuta
(d) imati uređaj za snimanje smješten u zatvorenom zaključanom objektu na način da je zaštićen od sabotaže odnosno uništenja ili otuđenja (smještaj u zasebni ormarić sa zaključavanjem koji je mehanički učvršćen u podlogu nepokretnog objekta, prostore trezora ili drugih zaključanih prostorija ili na što nedostupnijem mjestu u poslovnici ili nekoj drugoj prostoriji)
(e) biti i održavati se u stanju funkcionalne ispravnosti. Ovo podrazumijeva najmanje jednom godišnje obavljen servis od strane osobe registrirane za obavljanje poslova tehničke zaštite.
14.4. Pravne posljedice povrede vaših dužnosti - ugovor o osiguranju stvari na otvorenom prostoru sklopili smo s Vama na temelju Vaših podataka o postojećoj tehničkoj i/ili tjelesnoj zaštiti. Ako se nakon nastanka osiguranog slučaja utvrdi da nisu bili ispunjeni gore navedeni uvjeti ili uvjeti koje smo naveli u polici osiguranja, po ovim Uvjetima nemate osigurateljno pokriće.
KLAUZULA 89-02│OBIČNA KRAĐA STVARI IZLOŽENIH U MUZEJIMA, NA IZLOŽBAMA ILI SAJMOVIMA – uz
doplatak na premiju ovog rizika, osiguranje možete proširiti i za naknadu štete za rizik OBIČNE KRAĐE pričinjene od strane posjetitelja muzeja, izložbe ili sajma. Običnom krađom, u smislu ovih Uvjeta, smatra se protupravno oduzimanje (nestanak, otuđenje) osigurane stvari na način pri kojem nisu ostvarena obilježja provalne krađe ili razbojništva iz točke Z/I/10.
14.5. Posebne klauzule: uz navođenje u polici i naplatu dodatne premije osiguranjem se može obuhvatiti sljedeći rizik:
Dakle za ostvarenje rizika obične krađe ne moraju postojati elementi fizičke sile ili nasilja.
Klauzula 89-09│osiguranje pokretnih stvari u
VOZILU – uz doplatak na premiju ovog rizika, osiguranje možete proširiti i za naknadu štete za rizik protupravnog oduzimanja osigurane pokretnine, koja se prema prirodi upotrebe premješta s jednog na drugo mjesto unutar Republike Hrvatske, na način pri kojem su ostvarena obilježja počinjenja krađa kao osiguranih rizika iz točke Z/I/2 i to samo za vrijeme dok se osigurana pokretnina nalazila u zaključanom vozilu kojeg koristi osiguranik.
Osigurateljno pokriće vrijedi isključivo ako:
(a) je vozilo imalo čvrsti putnički/teretni prostor (na primjer, osiguranje ne vrijedi ako se pokretnina nalazila u teretnom prostoru vozila sa ceradom);
(b) se može dokazati da se rizik na predmetu osiguranja ostvario između 06.00 i 22.00 sata; (ovo vremensko ograničenje se ne primjenjuje ako je vozilo bilo parkirano u zaključanoj garaži ili čuvanom parkiralištu koje zadovoljava odredbe iz točke Z/I/14.1 i Z/I/14.2;
(c) je osigurana pokretnina bila spremljena unutar vozila na mjestu na kojem se nije mogla vidjeti izvana (na primjer u prtljažniku).
(15) Puno osiguranje za skup stvari
Kod osiguranja ugovorenog za skup stvari (na primjer, uredska oprema, inventar trgovine) ostvarenjem osiguranog slučaja koji ima za posljedicu gubitak/krađu ili uništenje samo dijela osiguranih stvari koji glede osiguranja čine zasebnu cjelinu, svota osiguranja punog osiguranja navedena u polici predstavlja ujedno i našu najveću obvezu za vrijeme trajanja osiguranja za štetu gubitka/krađe ili uništenja, neovisno o broju štetnih događaja nastalih tijekom trajanja osiguranja.
Lom staklenih, keramiČkih, kamenih površina i reklama
(1) Osiguranjem se nadoknađuje direktna šteta uslijed loma (pucanja po cijeloj debljini), od bilo kojeg uzroka osim onih koji su izričito isključeni u točki Z/II/2:
1.1. stakla zajedno sa pripadajućim okvirima i drugim elementima, kojima se u smislu ovih Uvjeta smatraju sve vrste stakla ili ogledala, staklena cigla i ostala građevinska stakla, fasadni stakleni paneli, prometna ogledala, staklena sanitarna oprema kao i površine od čvrstih umjetnih materijala (na primjer plexiglas) ako se koriste u funkciji kao i staklo.
Postavljene folije na staklima (na primjer, folije za zaštitu od sunca ili protuprovalne folije) smatraju se osiguranim čak i ako su naknadno postavljene tijekom trajanja osiguranja.
1.2. u sanitarnim prostorijama ugrađene sanitarne opreme izrađene od keramike, porculana ili kamena, ploča od kamena (na primjer mramorni šank u cafe baru) ili spomenika izrađenih od kamena
1.3. svjetlećih reklama, totema ili panela, reklamnih natpisa, neonskih i ostalih svjetlećih cijevi, oslikanih displeja, natpisnih ploča izrađenih od stakla ili drugih čvrstih umjetnih materijala (na primjer plexiglas) ako se koriste u funkciji kao i staklo ili izrađenih od kamena zajedno sa svim pripadajućim ne staklenim dijelovima koji čine njihov sastavni dio.
(2) Prema ovim Uvjetima nije
osigurateljno pokriven lom koji je nastao:
2.1. pri prijenosu ili prijevozu
2.2. klizanjem i slijeganjem (ulegnućem) površine tla, djelovanjem potresa
2.3. štete na drugim stvarima koja je izravna posljedica štete loma predmeta osiguranja
2.4. zbog pogrešaka u konstrukciji, materijalu ili izradi za koje odgovara proizvođač ili isporučitelj
2.5. djelovanjem električne energije na ne staklene pripadajuće dijelove, kratki spoj, prenapon, požara kablova, djelovanjem atmosferskog elektriciteta
2.6. ako je šteta na osiguranom predmetu nastala iz drugih razloga (izvan ovdje navedenih primjera isključenja), a koji se – uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedenog za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti – objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom loma.
Navodimo neke od primjera štete:
🕿 površinske štete predmeta osiguranja (ogrebotine, brazde, kemijska i druga nagrizanja, zamućivanja, tj. promjena u boji i sl.), zbog premazivanja stakla bojom
🕿 šteta koje su izravna posljedica trajnog utjecaja kemijskih (korozija, oksidacija), termičkih i mehaničkih uzroka istrošenosti,
starosti, zbog lošeg održavanja ili
dotrajalosti
upotrebe
uslijed
redovne
(3) Predmetom osiguranja po ovim Uvjetima ne mogu biti:
3.1. predmeti od šupljeg stakla (na primjer, čaše, vaze, staklene boce, laboratorijsko i medicinsko staklo), ručna ogledala, ogledala koja nisu
pričvršćena za zid ili drugu čvrstu podlogu namještaja, stakla na rasvjetnim tijelima svih vrsta, žarulje rasvjetnih tijela
3.2. rendgenske cijevi, kvarcne lampe, radiotelevizijske i druge sl. cijevi, stakla koja se upotrebljavaju kao oruđa za rad u procesu proizvodnje, staklene leće i kugle
3.3. neugrađena stakla kao zaliha robe i bilo kakvi predmeti od stakla kao zaliha robe
3.4. stakla solarnih i fotonaponskih sustava
3.5. stakla u oštećenim okvirima
3.6. zidne i podne obloge od keramike, porculana ili kamena.
Lom postrojenja, opreme, strojeva i aparata u njihovom pogonu
(1) Preambula
Osiguranje rizika loma nije namijenjeno za pokrivanje troškova koji se odnose na redovno ili investicijsko održavanje postrojenja, opreme, strojeva i aparata (prema preporuci proizvođača ili ovlaštenog servisera), već se osiguranjem pruža pokriće za direktne štete oštećenja ili uništenja osigurane stvari (ili strojeva koji se pojedinačno ili generičko/po rodu, navode u polici ili posebnom popisu) zbog nezgode u njihovom pogonu (do kojih dođe uz normalna i za njih propisana opterećenja i predviđene radne operacije - funkcije) ili običnom nepažnjom radnika.
Pod nezgodom se podrazumijevaju svi nepredvidivi i iznenadni događaji koji nastaju u vezi sa uporabom (korištenjem) osiguranog predmeta.
Prilikom preuzimanja u osiguranje predmet osiguranja zajedno sa svojim radnim komponentama mora biti ispravan te spreman
za rad i posjedovati sve zakonom određene ateste i slične dokumente kojima se dokazuje ispravnost odnosno spremnost za rad.
(2) Osigurane stvari smatraju se pokrivene osiguranjem kada se koriste u predviđenim uvjetima rada i u svrhe za koje su namijenjene u mjestu osiguranja navedenom u polici i to:
2.1. kad su montirane i spremne za rad
2.2. kad se nalaze u radu
2.3. kad su u najmu ili na posudbi, pod uvjetom da rade u predviđenim uvjetima i da služe predviđenoj namjeni
2.4. kad se rasklapaju i sklapaju zbog premještanja ili popravka, kao i za vrijeme trajanja popravka, na mjestu korištenja osigurane stvari ili u radionici osiguranika, pod uvjetom da premještanje ili popravak obavljaju radnici osiguranika ili ovlašteni predstavnici proizvođača ili serviseri
2.5. kad se zbog provjere ispravnosti, popravka ili premještanja prevoze kopnenim prijevozom - ali samo u granicama mjesta osiguranja odnosno najviše do 15 km cestovne udaljenosti izvan granica mjesta osiguranja.
(3) Osiguranim se smatra i punjenje, postolje, ležište ili temelj osiguranog postrojenja, opreme, stroja ili aparata isključivo ako je njihova vrijednost sadržana u svoti osiguranja navedenoj u polici za predmet osiguranja.
(4) Isključenja – Osiguratelj nije u obvezi nadoknaditi štetu nastalu na stvarima naročito:
4.1. koja je prouzročena bilo kojim rizikom iz točke L, LL ili Z (osim za točku Z/III) ovih Uvjeta koji je
ugovoren ili je mogao biti ugovoren policom
4.2. prije nego je dokazano da su osigurane stvari ispravne i spremne za siguran rad (na primjer, u vrijeme montiranja i probnog pogona ili puštanja u rad prije konačnog popravka)
4.3. ako imaju nedostatke i greške koje su bile ili su morale biti poznate osiguraniku ili ugovaratelju
4.4. zbog povrede tehničkih i drugih propisa o eksploataciji stvari, održavanju i zaštitnim mjerama
4.5. zbog nedovoljnog redovitog i investicijskog održavanja
4.6. štete zbog prekomjerne naslage korozije, kamenca, taloga, mulja i sl.
4.7. štete zbog uporabe osigurane stvari preko granica koje nadmašuju njihovu projektnu izdržljivost (vršno opterećenje)
4.8. štete zbog dinamičkog vitlanja rotacijskih dijelova strojeva (pojam vitlanje znači tehničko podvrgavanje rotacijskih strojeva vrtnji s većim brojem okretaja od predviđenih za redovitu eksploataciju kako bi se ispitala sposobnost stroja da izdrži brzinu koje se može pojaviti u neredovitim uvjetima – na primjer, kod rotora, turbina), ako se posebno ne ugovori pokriće tijekom takvog testiranja
4.9. štete zbog namjere ili krajnje (grube) nepažnje radnika ili koje druge osobe
4.10. bilo kakve posredne štete nastale u svezi s osiguranim slučajem (na primjer, štete propadanja robe zbog zaustavljanja pogona, penali uslijed kašnjenja u isporuci, smanjenje
vrijednosti nakon popravka, ekološke štete)
4.11. štete zbog nekvalitetnih zahvata tijekom sanacije ili pokušaja sanacije štete, koji su provedeni od strane nestručnih osoba ili institucija kao i zbog popravaka koji su obavljeni uporabom neadekvatnih alata, zamjenskih dijelova i materijala
4.12. štete zbog dorada, preinaka i konstrukcijskih izmjena koji su za posljedicu imali promjene karakteristika u odnosu na projektirane, ukoliko takve izmjene nisu usuglašene s projektantom i proizvođačem ili dokazive
4.13. štete u jamstvenom roku za koje po zakonskim propisima ili po ugovoru odgovara proizvođač, isporučiocu stvari ili neka druga osoba (na primjer, zbog lošeg dizajna – konstrukcije, uslijed nepravilnosti u proizvodnji, greškama u materijalu, loše kvalitete u izradi, montaži ili transportu)
4.14. kvarovi nastali kao direktna posljedica dotrajalosti komponente stvari – dotrajalost stvari nastaje kada prođe razdoblje očekivanog korisnog vijeka trajanja komponente i kada je ispunjen kriterij za njezinu zamjenu – što je odredio proizvođač (na primjer, motor stroja se mijenja nakon 10.000 sati bez obzira što bi mogao još raditi)
4.15. troškove rasklapanja i sklapanja koji su učinjeni u svrhu redovitog pregleda ili periodičkog održavanja (periodičkog popravka ili zamjene istrošenih dijelova) pa i kada se tom prilikom utvrdi oštećenje koje se smatra osiguranim rizikom po ovim
Uvjetima. Naknada iz osiguranja će u ovom slučaju obuhvatiti samo troškove popravka ili zamjene oštećenih dijelova koji nisu bili predviđeni za popravak ili zamjenu
4.16. veći trošak popravka – iznad troška popravka koje bi zaračunao najskuplji osposobljeni stručnjak u Republici Hrvatskoj – koji nastaje zbog popravka izvan teritorija Republike Hrvatske ili potrebe da se popravak u Republici Hrvatskoj obavi od strane stranih stručnjaka, ako se ne ugovori drugačije
4.17. ako je predmet uništen ili oštećen iz razloga koji se – uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti – objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom nezgode. Kako osiguranje nije namijenjeno za pokrivanje troškova i događaja koji se odnose na održavanje postrojenja, opreme, strojeva i aparata, navodimo neke primjere koje osiguranje ne pokriva:
(a) štete zbog neposredne posljedice trajnih kemijskih, toplinskih, mehaničkih, vremenskih i drugih utjecaja i uvjeta smještaja i rada (na primjer, oštećenja od vlage zbog smještaja u vlažnu prostoriju neprikladnu za stroj, oksidacija, korozija, zračenje, prekomjerne vibracije, zamor materijala)
(b) štete kao posljedice svih oblika trošenja, habanja, propadanja uslijed starosti, abrazije, erozije, kavitacije, uslijed smrzavanja vode u cijevima, uređajima i spremnicima, propadanja uslijed nedostatka uporabe.
4.18. za elektroničke komponente (sklop koji je sastavljen od elektroničkih elemenata – na primjer, čip, tranzistor, otpornik – povezanih u integrirani krug). Osigurateljno pokriće postoji isključivo uz dokaz vizualne prepoznatljivosti štete izazvane vanjskim uzrokom (izvan elektroničke komponente ili izvan cijelog predmeta osiguranja), ako se ne ugovori drugačije.
No ukoliko uslijed prethodno navedenih isključenja (na primjer zbog korozije komponente) dođe do događaja koji bi se mogao smatrati nezgodom (na primjer lom osovine motora) takav daljnji događaj će se smatrati štetnim događajem.
(5) Osiguranik je u obvezi dokazati da uništenje ILI oštećenje nije nastalo uslijed nekog od uzroka navedenih u Z/III/4.
(6) Isključenja – Osiguranje se ne odnosi na sljedeće sklopove (dijelove) osigurane stvari (postrojenja, opreme, strojeva i aparata) odnosno ne smatraju se predmetom osiguranja čak niti kada je njihova vrijednost sadržana u vrijednosti osigurane stvari:
6.1. sve vrste alata koji služe za obradu materijala (na primjer, noževi, glodala, svrdla, pile, brusno kamenje, škare, rezne oštrice, matrice, kalupi, krune alata za bušenje i sl.)
6.2. dijelovi koji neposredno služe za lomljenje i sitnjenje (na primjer, kugle mlinova, udarni čekići, čeljusti i radne ploče drobilica i sl.)
6.3. stezni pribor ukoliko nije sastavni dio predmeta osiguranja (stroja) ili ako se prema važećim propisima ne ubraja u materijalna osnovna sredstva poslovne evidencije osiguranika
6.4. radni dijelovi poljoprivrednih strojeva (na primjer, raonici plugova, klinovi drljača, motike i sl.)
6.5. dijelovi koji su izloženi neposrednom termičkom utjecaju/razaranju (na primjer, obloge posuda, plamenik gorionika, rešetke ložišta, elektrootporni grijači, elektrode industrijskih peći, posude za taljenje i prenošenje taljenog materijala)
6.6. prijenosne trake, lanci, trake ili užad transportnih uređaja, osim ako nije ugovoreno drugačije
6.7. sigurnosni dijelovi jednokratnog učinka, osim katodnih odvodnika
6.8. eksploatacijski (pogonski) materijal (na primjer, gorivo, mazivo, rashladna sredstva, sredstva za čišćenje)
6.9. katalizatori
6.10. korisnički programski paketi (uključujući podatke i baze podataka) kreirani i uneseni od strane korisnika, a koje je moguće sačuvati (back-up) pohranjivanjem na neovisnom nosaču podataka bilo koje vrste (na primjer, čvrsti diskovi, USB, CD, DVD mediji diskete, trake, i slično) i programi bilo koje vrste koji su ponovo dobavljivi putem prvotno otkupljene licence
6.11. nosači podataka (na primjer, mediji za snimanje i pohranjivanje informacija, na primjer, CD ili DVD mediji, filmovi, trake, diskete itd.)
6.12. potrošni materijal i dijelovi koji su izloženi ubrzanom habanju, trošenju i redovitoj periodičkoj zamjeni, naročito: sita, reljefne i druge zamjenjive obloge, zamjenjive obloge valjka, savitljive cijevi ili gipki
pomični kabelski vodovi (primjerice kod dizalica), remenje, četke, ulošci, filteri, sredstva za začepljivanje i tehničko-termičko izolaciju, brtve, membrane (hidraulika, tlačne sklopke, kompenzatori pritiska, zvučnici itd.), dijelovi spojnica (gumeni prsteni, umeci, lamele i sl.), ležajevi vanjskog promjera manjeg od
200 mm, opruge, svjetlosni izvor stvari koji nije u direktnoj vezi sa pokrivenom štetom (primjerice pregorijevanje svjetlosnih dioda, žarulja, neon cijevi na reklamnom displeju), dijelovi stvari oštećeni kao posljedica agresivne svakodnevne uporabe dezinficijensa (primjerice sonde medicinskih uređaja), zamjenjivi mediji informatičke opreme (ink-kazete, toneri i sl.)
(7) Ako su navedeni predmeti iz prethodne točke uništeni/oštećeni kao posljedica štete koja je nastala na drugim dijelovima osigurane stvari, a koja je u pokriću po osiguranom riziku iz točke Z/III (na primjer, uslijed pucanja vratila stroja dođe od štete na remenu stroja), osiguranje se odnosi i na njih, ali samo ako je njihova vrijednost sadržana u vrijednosti osigurane stvari. Pri utvrđivanju naknade iz osiguranja, za navedene predmete uvijek će se obračunavati umanjenje na ime procijenjene istrošenosti (amortizacije) neovisno o modelu utvrđivanja visine vrijednosti osigurane stvari.
(8) Za niže navedene dijelove (komponente, sklopove) osigurane stvari ne može se ugovoriti pokriće iznosa procijenjene istrošenosti (otkup Amortizirane vrijednosti) kod djelomičnih šteta te se pri utvrđivanju naknade iz osiguranja uvijek obračunava umanjenje na ime procijenjene istrošenosti (amortizacije) neovisno o modelu utvrđivanja
visine vrijednosti osigurane stvari, pa čak i onda kada je drugačije ugovoreno za predmet osiguranja u čijem se sastavu nalaze:
8.1. kod valjaka i ležajeva valjaka – iznos procijenjene istrošenosti se odbija od štete u ovisnosti od procijenjenog vijeka trajanja, stvarnog vremena rada, istrošenosti, provaljane količine materijala
8.2. kod habajućih dijelova predmeta osiguranja koji nisu isključeni iz osiguranja (primjerice hvataljke, lopate za punjenje i slični dijelovi koji se uslijed povećanog habanja za vreme rada moraju češće mijenjati
8.3. kod klipnih kompresora i motora s unutrašnjim izgaranjem snage iznad 174 kW (približno 236 KS) – za glavu cilindra, košuljice cilindra klipove, klipni prsten motora odnosno kompresora
8.4. kod strojeva ili aparata kojima je plin pogonsko gorivo
8.5. rendgenske cijevi i ventili – iznos procijenjene istrošenosti se odbija od štete razmjerno omjeru broja odrađenih ekspozicija (ili sati rada) u trenutku štete i vijeka trajanja u broju ekspozicija (ili sati rada) deklariranom od strane proizvođača. Ukoliko ne postoji autonomno brojilo ekspozicija ili sati rada, umanjenje se određuje na osnovu raspoloživih tehničkih podataka i tehničke amortizacije u skladu sa pravilima struke
89-05│ŠTETE ZBOG DINAMIČKOG VITLANJA – uz
doplatnu premiju ugovara se pokriće za štete
8.6. koheretni izvori svijetlosti kod laserskih uređaja – iznos procijenjene istrošenosti se odbija od štete prema broju sati rada
8.7. video rotirajuće glave na uređajima za snimanje i reprodukciju slike – iznos procijenjene istrošenosti odbija se od štete za svaku godinu upotrebe ovisno o predviđenom vijeku upotrebe deklariranom od strane proizvođača
8.8. krupni alat – iznos procijenjene istrošenosti se odbija od štete u ovisnosti broja komada izrađenih ili obrađenih alata prema ukupnom broj komada za koje je alat projektiran, broju sati rada u odnosu na ukupan broj sati predviđen projektom
8.9. akumulatorske baterije, ulje i ostala punjenja osigurane stvari – iznos procijenjene istrošenosti utvrđen razmjerno vremenu uporabe i propisanog vijeka trajanja se odbija od štete.
(9) POSEBNE KLAUZULE: uz navođenje u polici i naplatu dodatne premije osiguranjem se mogu obuhvatiti i sljedeći slučajevi prema narednim Xxxxxxxxxx:
89-03│OSIGURANJE PRIJENOSNIH TRAKA, LANACA, TRAKA I UŽADI TRANSPORTNIH UREĐAJA – uz
doplatnu na premiju osiguranje možete proširiti i prijenosne trake, lance, trake i užadi transportnih strojeva. Kod obračuna djelomične štete uvijek se odbija iznos na ime procijenjene istrošenosti ovisno o uvjetima smještaja i rada kao i vremena provedenog u eksploataciji.
89-04│ŠTETE NA ELEKTRONIČKIM KOMPONENTAMA –
uz doplatnu premiju ugovara se pokriće štete na elektroničkoj komponenti bez dokaza vizualne prepoznatljivosti štete izazvane vanjskim uzrokom (izvan te komponente ili predmeta osiguranja u cijelosti)
89-10│Trošak popratnih radova – uz doplatnu
premiju ovog rizika, ugovara se pokriće na osiguranom interesu (na primjer,
cjevovodima, plinovodima, naftovodima
na
i
toplovodima, vodoopskrbnoj i odvodnoj mreži, instalacijama centralnog grijanja, plinskim instalacijama, instalacijama slabe i jake struje i ostalim instalacijama koje su sastavni dio građevine) i za:
a) uobičajene troškove pronalaženja mjesta oštećenja osiguranog interesa sa svim pripadajućim dijelovima, kao i trošak nužne sanacije štete tj. popratne radove (na primjer, dubljenje zida, zatvaranje otvora oko cijevi, sanacija zidne obloge, keramičkih pločica i sl.)
b) uobičajene troškove zemljanih radova, uključujući i asfaltiranje.
Osiguratelj je u obvezi nadoknaditi stvarnu vrijednost nastalih troškova, a najviše do
2.654,46 € / 20.000,00 kn po štetnom događaju.
89-07│POSREDNA ŠTETA LOMA RASHLADNE OPREME
HLADNJAČE – osigurava se posredna šteta isključivo na hlađenoj robi uslijed nastupanja rizika nepredviđenog i iznenadnog loma rashladne opreme hladnjače koji ima za posljedicu promjenu režima hlađenja, potpuni prestanak hlađenja, štetnog djelovanja sredstava za hlađenje na uskladištenu robu ili onemogućavanje održavanja kontrolirane atmosfere u hladnjači.
Hladnjačom se smatra građevina (prostorija) za čuvanje pokvarljive robe opskrbljena rashladnom opremom za održavanje niske temperature.
Predmet osiguranja po ovim Uvjetima ne može biti roba smještena u prijevoznom sredstvu s hladnjačom (tzv. kamion ili vagon hladnjača).
Osiguranjem po ovoj klauzuli nisu pokrivene štete koje se ne mogu pripisati posrednoj štetu uslijed loma opreme kao na primjer, šteta:
🕿 prirodnim kvarom robe (prirodni nedostatak), bolešću i pojavom plijesni
🕿 zbog nepravilnog pakiranja robe, neprikladne ambalaže ili uskladištenja u hladnjači
🕿 pogrešno zadanom temperaturom u hladnjači koja se ne može pripisati kvaru rashladne opreme
89-06│veći trošak popravka u inozemstvu ili popravak od strane inozemnih servisera u RH –
uz doplatnu premiju ugovara se pokriće za veće troškove popravka – iznad troškova koje bi zaračunao najskuplji osposobljeni stručnjak u Republici Hrvatskoj – ako popravak nije moguće obaviti u Republici Hrvatskoj, odnosno ako je potrebno da ga u Republici Hrvatskoj popravljaju strani stručnjaci. U troškove stranog popravljača ubrajaju se i prijevozni i s time u vezi drugi troškovi.
🕿 trajnim ili postepenim djelovanjem raznih utjecaja koji dovode do korozije i postepenog djelomičnog ili potpunog uništenja ambalaže i robe u vezi s tim
🕿 kalo (gubitak koji nastaje na robi zbog sušenja i isparavanja, a odražava se u težini, površini ili opsegu, tj. volumenu) robe
🕿 koje su posljedica neisporuke električne energije iz javne električne mreže, ako je do neisporuke došlo namjerno, očekivano ili planirano (na primjer, neplaćanje računa, servis mreže ili postrojenja i sl.)
🕿 ako do prestanka ili promjene hlađenja putem agregata na fosilna goriva dođe uslijed manjka pogonskog goriva ili drugog medija koje je podložno kontroli
🕿 posljedične štete kao na primjer, trošak zakupa hladnjače, izgubljena dobit, gubitak tržišta, umanjena mogućnost upotrebe i tome slične štete.
tijekom dinamičkog ispitivanja (vitlanja) rotacijskih dijelova stroja
(10) U slučaju ponavljajućih (uzastopnih)
šteta, uzrokovanih operativnom pogreškom ili
običnom nepažnjom ili stanjem elektroenergetske mreže ili smještajem osigurane stvari, na istom sklopu ili cjelokupnom predmetu osiguranja obračunata osigurnina se umanjuje neovisno o ugovorenoj franšizi, ali nakon odbitka franšize - u pojedinoj osigurateljnoj godini - kako slijedi:
10.1. kod treće štete obračunata osigurnina se umanjuje za 20%
10.2. kod četvrte štete obračunata osigurnina se umanjuje za 40%
10.3. kod pete i svake naredne štete obračunata osigurnina se umanjuje za 50%.
GraĐevno i montaŽno osiguranje
Opseg Građevnog i Montažnog osiguranja određuje se prema Posebnim uvjetima osiguranja.
Ostala nenavedena dopunska osiguranja imovine
Opseg ostalih dopunskih osiguranja karakterističnih pri osiguranju pojedine vrste imovine – poljoprivrednih usjeva, nasada bilja i plodova zemlje (na primjer, rizik gubitka količine/kvalitete plodova, proljetni mraz, posolica) ili osnovnog stada/matičnog jata kod domaćih životinja (na primjer, rizik bolesti stada, nesretnog slučaja, ranjavanja, trovanja stada) određuje se Posebnim (dodatnim) uvjetima osiguranja
Suradnici na izradi ovih Uvjeta: Xxxxxxxx Xxxxxxxx, Xxxx Xxxxxx i Xxxx Xxx.
Ove Uvjete za osiguranje od požara i elementarnih šteta i Ostala osiguranja imovine donijela je Uprava društva dana 29. kolovoza 2022. godine, a stupaju na snagu 5. rujna 2022.
Broj Uvjeta: AD 2022/89-1
Za dobro partnerstvo.
Vaš ADRIATIC
Predsjednik Uprave Xxxxx Xxxxxxx
Član Uprave Xxxx Xxxxx
Xxxxxxxx Xxxxxxxx, Xxxx Xxxxxx, Xxxx Xxx
Ovi Uvjeti su u primjeni
od 05 . r ujna 2022 .