KOLEKTIVNI UGOVOR

Na osnovu člana 90. i 91. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 26/04, 7/05, 48/05, 60/10, 32/13 i 93/17) i člana 4. tač. a), j) i čl. 30., 31., 32., 33., i 34.

Statuta Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, sudskoj vlasti i javnim ustanovama Bosne i Hercegovine, Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, sudskoj vlasti i javnim ustanovama Bosne i Hercegovine, kojeg zastupa predsjednica, gospođa Xxxxx Xxxxxx, s jedne strane i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kojeg zastupa predsjedavajući, gospodin Xxxxx Xxxxxxx, s druge strane, xxxx , 2018. godine, zaključuju:

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I ZAPOSLENIKE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE, SUDSKE VLASTI I JAVNIH USTANOVA BOSNE I HERCEGOVINE

DIO PRVI: UVODNE NAPOMENE ‌

POGLAVLJE I: PREDMET UGOVORA ‌

Odjeljak A. Predmet ‌

Član 1. (Predmet Ugovora)

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor), utvrđuju se prava i obaveze državnih službenika i zaposlenika (u daljem tekstu: zaposleni) u institucijama Bosne i Hercegovine, iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, na koje se primjenjuju propisi o radnim odnosima, platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, kao i prava i obaveze potpisnika ovog Ugovora.

Član 2.

(Obaveza potpisnika Ugovora)

Ovaj Xxxxxx obavezuje njegove potpisnike, kao i sindikalne organizacije koje mu naknadno pristupe.

Odjeljak B. Neposredna primjena ‌

Član 3. (Neposredna primjena)

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i zaposlenike povoljnije uređena drugim propisima ili opštim aktima.

Odjeljak C. Definicije ‌

Član 4. (Pojmovi)

Pojmovi korišteni u ovom Kolektivnom ugovoru imaju slijedeće značenje:

a) Poslodavci su institucije Bosne i Hercegovine, uključujući organe uprave, upravne organizacije, sudske javne ustanove, institucije, javna preduzeća i druga pravna lica koja imaju javna ovlaštenja (u daljem tekstu: institucije BiH).

b) Sindikat je Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, sudskoj vlasti i javnim ustanovama Bosne i Hercegovine - REPREZENTATIVNI SINDIKAT (u daljem tekstu: Sindikat).

c) Matična institucija je institucija BiH u kojoj zaposleni ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa.

d) Zaposleni je svako lice koje je u radnom odnosu u nekoj od institucija Bosne i Hercegovine.

e) Državni službenik je lice postavljeno upravnim aktom na radno mjesto u državnoj službi, a u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.

f) Zaposlenik ili namještenik je lice, koje je zaposleno kod Poslodavca na osnovu Ugovora o radu u skladu sa Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakona o radu).

g) Pripravnik je lice zaposleno prvi put u profesiji za koju je obrazovano, u cilju stručne obuke ili samostalnog rada. Pripravnik se prima u radni odnos na određeno vrijeme.

h) Xxxxxxxx je lice zaposleno prvi put u profesiji za koju je obrazovan, u cilju stručne obuke ili samostalnog rada. Volonter se prima na volonterski rad bez zasnivanja radnog odnosa.

i) Povjerenik je član Sindikata koji je ovlašten i zadužen od strane nadležnog sindikalnog organa za obavljanje određenog dijela sindikalnih aktivnosti.

j) Predstavnik je član Sindikata koji je ovlašten od strane Predsjednika ili drugog nadležnog sindikalnog organa da u njihovo ime može obaviti određenu sindikalnu aktivnost.

k) Zakon je zbirni naziv za Zakon o državnoj službi u institucijama u BiH, Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine.

l) Ugovor je pismeni ugovor između Xxxxxxxxx i Vijeća ministara (u daljem tekstu: Poslodavac), kojim se uređuju prava i obaveze zaposlenih iz radno-pravnog odnosa ili u vezi sa radno-pravnim odnosom. (Kolektivni ugovor)

m) Ugovor o radu je pismeni ugovor između Poslodavca i zaposlenika u kojem se navode uslovi zaposlenja, prava, obaveze i ostala pitanja koja proizilaze iz radnog odnosa, a u skladu sa odredbama Zakona o radu i opšteg akta Poslodavca.

n) Posebni ugovor je pismeni ugovor između Sindikata i Poslodavca kojim se uređuju specifična prava i obaveze zaposlenih iz radno pravnih obaveza ili u vezi sa radno pravnim odnosom u pojedinim institucijama gdje se takva prava i obaveze pojavljuju (posebni Kolektivni ugovor).

o) Pravilnik je podzakonski akt Poslodavca kojim se bliže uređuje radno-pravni status zaposlenih kod Poslodavca.

p) Član sindikata je zaposleni koji je status člana Reprezentativnog sindikata ostvario putem članstva u osnovnoj sindikalnoj organizaciji u matičnoj instituciji, a koja je članica ovog Sindikata.

q) Lista je spisak zaposlenih koji su rangirani po prioritetima, a za čijim je radom prestala potreba zbog smanjenja obima posla, ukidanja organa Poslodavca ili organizacionih promjena Poslodavca, a koja se utvrđuju prema ovom ugovoru.

r) Radno mjesto je radna pozicija zaposlenog utvrđena aktom o unutrašnjoj organizaciji u institucijama Bosne i Hercegovine.

s) Rad u posebnim uslovima, je rad po vanrednom rasporedu, rad u smjenama, rad subotom, nedjeljom, praznicima i ostalim neradnim danima, rad noću i rad na pojedinim lokacijama.

t) PSI (Personalna sindikalna isprava-Personal syndicate information) je lični unificirani dokument kojim zaposleni dokazuje svoj sindikalni status. Dokument je veličine 85 x 54 mm i sadrži lične i druge odgovarajuće podatke o zaposlenom, kao i elektronski kod za ulaz u bazu podataka zaposlenog, te pristup ostalim sindikalnim informacijama iz oblasti javnog informisanja.

POGLAVLJE II: OSNOVNA PRAVA I ZABRANE ‌

Odjeljak A. Osnovna prava ‌

Član 5.

(Osnovna prava zaposlenih)

Ovim ugovorom se, između ostalog, utvrđuju slijedeća osnovna prava zaposlenih:

a) na stalni radni odnos državnih službenika do sticanja uslova za odlazak u penziju, a za zaposlenike pravo na radni odnos regulisan Ugovorom o radu koji je sklopljen na osnovu zakonskih i podzakonskih odredbi kao i odredaba ovog ugovora.

b) na odsustva utvrđena zakonom kao i na nastavak rada na istom ili sličnom radnom mjestu po isteku odsustva,

c) da bude nagrađen na osnovu rezultata rada,

d) na platu i naknadu koja odgovara njegovom radnom mjestu,

e) na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju u cilju napredovanja u karijeri, putem obuke i na drugi način,

f) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od strane poslodavca tokom obavljanja svojih poslova i službenih dužnosti,

g) da se nadređeni prema zaposlenom odnose poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo,

h) da osnuje ili se učlani u sindikat,

i) da štrajkuje u skladu sa zakonom.

Odjeljak B. Zabrane ‌

Član 6. (zabrane Poslodavca)

(1) Poslodavac propisima i drugim opštim aktima ne može utvrđivati manja prava, niti uskratiti prava službenika i zaposlenika od onih koja su utvrđena ovim ugovorom.

(2) Poslodavcu se strogo zabranjuje:

a) miješanje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje Sindikatom,

b) zagovaranje ili pružanje pomoći Sindikatu sa ciljem njegove kontrole,

c) trajno ili privremeno zabranjivati rad Sindikata.

Odjeljak C. Konsultacije ‌

Član 7.

(Konsultacije Poslodavca i Sindikata)

(1) Poslodavac će obezbijediti da Sindikat bude konsultovan prije donošenja opšteg akta koji se tiče radno-pravnog statusa i plata njegovih članova i da prednacrte i nacrte zakona i drugih propisa kojima se uređuju pitanja radno-pravnih odnosa i plata zaposlenih dostavi na razmatranje Sindikatu, te da razmotri mišljenja, sugestije i prijedloge Sindikata i da o tome pismeno obavijesti Sindikat.

(2) Za sve kadrovske promjene koje ne podliježu promjenama uslovljenim rezultatima izbora, a koje su posljedica izbornih promjena u strukturi poslodavca, poslodavac je dužan prije donošenja bilo kakvog akta o tim promjenama obavijestiti Sindikat, te razmotriti mišljenje Xxxxxxxxx i odgovor po tom mišljenju dostaviti Sindikatu u pismenoj formi.

DIO DRUGI: RADNI ODNOSI ‌

POGLAVLJE I: PRIJEM U RADNI ODNOS, DISCIPLINSKI POSTUPAK ‌

Odjeljak A. Prijem u radni odnos ‌

Član 8.

(Radna mjesta zaposlenih)

Radna mjesta državnih službenika i zaposlenika utvrđuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka.

Član 9.

(Prijem službenika i zaposlenika)

(1) Prijem službenika i zaposlenika u radni odnos kod Poslodavca, kao i prestanak radnog odnosa vršit će se na način i pod uslovima utvrđen zakonom.

(2) Ukoliko postoji upražnjeno radno mjesto, poslodavac je dužan popuniti ga:

a) internim premještajem,

b) eksternim premještajem i

c) putem javne konkurencije.

(3) Radni odnos se po pravilu zasniva sa punim, a izuzetno sa nepunim radnim vremenom.

Član 10.

(Odluka o potrebi zasnivanja radnog odnosa)

(1) Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa zaposlenikom donosi Poslodavac u skladu sa utvrđenim uslovima za određeno radno mjesto, uz prethodnu saglasnost sindikata.

(2) Xxxxxxxxxx imenuje komisiju za izbor kandidata koja razmatra pristigle prijave i ocjenjuje kandidate i utvrđuje da li ispunjavaju uslove date u oglasu.

Član 11.

(Način zasnivanja radnog odnosa kod Poslodavca)

(1) Zasnivanje radnog odnosa kod Poslodavca vrši se rješenjem Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine za državne službenike ili rješenjem Poslodavca i Ugovorom o radu za zaposlenike, u skladu sa zakonom.

(2) Rješenja i ugovor o radu iz stava (1) ovog člana, moraju biti u pismenoj formi i moraju biti uručeni državnom službeniku i zaposleniku prije početka rada kod Poslodavca.

(3) Ugovor o radu zaključuje se između zaposlenika i poslodavca nakon provedenog postupka prijema predviđenog zakonom. Prava, obaveze i odgovornosti nastaju na dan kada zaposleni počne raditi na osnovu zaključenog ugovora.

Član 12.

(Zaključivanje ugovora o radu)

(1) Ugovor o radu s odabranim licem, zaposlenikom može se zaključiti:

a) na neodređeno vrijeme sa punim ili nepotpunim radnim vremenom;

b) na određeno vrijeme sa punim ili nepotpunim radnim vremenom;

c) na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad;

d) sa pripravnikom;

(2) Ukoliko se obim poslova koji nije trajnog karaktera povećao i radi zamjene duže vrijeme odsutnog zaposlenika, Poslodavac može pod određenim uslovima sa zainteresovanim licem zaključiti i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

(3) Ako zaposlenik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno, izričito ili prećutno zaključi sa istim Poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme, na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Član 13. (Forma ugovora o radu)

Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi. Pored podataka određenih zakonom o radu treba da sadrži i podatke o:

a) posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.),

b) osiguranju mjera i sredstava zaštite na radu,

c) postupku zaštite prava zaposlenika iz radnog odnosa,

d) probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta,

e) drugim uslovima utvrđenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (u daljem tekstu Pravilnik) i drugim aktima u skladu sa članom 89. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine.

Član 14. (Probni rad)

(1) Provjera radnih i stručnih sposobnosti, koja se vrši za vrijeme trajanja probnog rada sastoji se u ocjenjivanju znanja i sposobnosti državnog službenika za izvršavanje poslova koje će obavljati, odnosno na koje se zaposlenik raspoređuje.

(2) Za državne službenike probni rad ne može trajati duže od 12 (dvanaest) mjeseci, a za zaposlenike ne može trajati više od 6 (šest) mjeseci. Odredba o probnom radu mora biti sastavni dio Ugovora o radu.

(3) Ako Poslodavac ne donese rješenje o otpustu u roku od 8 (osam) dana od dana kada je istekao probni rad, a zaposleni je nastavio sa radom, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.

(4) Ako je Pravilnikom i Ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uslov za zasnivanje radnog odnosa Poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocjenjivati rad zaposlenog.

(5) Probni rad se produžuje za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenog).

Član 15. (Ocjenjivanje državnih službenika)

(1) Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog rada.

(2) Svi državni službenici imaju nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u personalnom dosijeu i mogućnost da u odgovarajućem vremenskom periodu prilože pismene informacije uz ocjenu svoga rada i imaju mogućnost zahtijevati preispitivanje svoga predmeta od strane Odbora državne službe za žalbe.

Član 16. (Zabrana diskriminacije)

(1) Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se nalazi na radu kod Poslodavca, ne može biti stavljeno u nepovoljni položaj zbog rase, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili kakve druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u Sindikatu, tjelesnih ili duševnih poteškoća ili na osnovu kojeg drugog razloga suprotnog osnovnim ljudskim pravima slobodama utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom.

(2) Prilikom zaključivanja ugovora o radu Xxxxxxxxxx ne može od zaposlenog tražiti podatke koji nisu u vezi sa prirodom radnih aktivnosti koje zaposleni obavlja.

(3) Od žene koja se prijavila na raspisani javni oglas ili koja je već zaposlena kod poslodavca zabranjeno je tražiti da uradi test za utvrđivanje trudnoće.

Odjeljak B: Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje ‌

Član 17.

(Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje)

(1) Poslodavac je dužan, saglasno potrebama rada omogućiti zaposlenom obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.

(2) Zaposleni je obavezan, saglasno svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad, na način kako to Xxxxxxxxxx smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka.

Odjeljak C: Pripravnici i volonteri ‌

Član 18.

(Primjena odredbi Xxxxxxx za pripravnike)

Odredbe ovog ugovora, koje se odnose na prijem zaposlenih u radni odnos, primjenjuju se i na prijem pripravnika.

Član 19.

(Prijem pripravnika u radni odnos)

(1) Pripravnik je lice koje po završetku srednje, više ili visoke stručne spreme nema radnog iskustva u struci.

(2) Poslodavac je dužan planirati i redovno primati u radni odnos pripravnike srednje, više ili visoke stručne spreme radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad u struci.

(3) Pripravnik se prima u radni odnos na određeno vrijeme koliko traje pripravnički staž i to:

a) pripravnik visoke i više školske spreme na pripravnički staž od godinu dana,

b) pripravnik srednje školske spreme (III, IV, i V stepen) na pripravnički staž od 6 (šest) mjeseci.

(4) Prijem pripravnika vrši se putem javnog oglašavanja koje provodi Poslodavac.

Član 20. (Osposobljavanje pripravnika)

(1) Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad u struci vrši se po programu obuke pripravnika koji donosi Poslodavac, a po završetku pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit u skladu sa Odlukom o uslovima i načinu polaganja stručnog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine.

(2) Radni odnos pripravnika iz člana 19. stav (3) ovog ugovora produžava se za tri mjeseca radi polaganja stručnog ispita.

(3) Trajanje pripravničkog staža produžava se za vrijeme opravdane odsutnosti pripravnika sa posla (bolest i sl), ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 (trideset), dana.

(4) Nakon isteka roka iz st. (2) i (3) ovog člana, pripravniku prestaje radni odnos, ako zakonom ili drugim propisom nije drugačije određeno.

(5) Nakon provedene procedure prijema pripravnika zaključuje se Ugovor o radu sa pripravnikom.

(6) Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže na godinu dana.

Član 21. (Prijem volontera)

(1) Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili Pravilnikom, uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Volonter može biti visoke, više i srednje školske spreme, a prima se na volonterski rad na vrijeme predviđeno u članu 19. stav (3) ovog Ugovora.

(3) Prijem volontera na volonterski rad vrši se zaključivanjem Ugovora o volonterskom radu između Poslodavca i volontera.

(4) Stručno osposobljavanje volontera vrši se po posebnom programu obuke koji donosi Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.

(5) Period volonterskog rada iz stava (1) ovog člana računa se u pripravnički sataž i u radno iskustvo kao uslov za rad na određenim poslovima.

(6) Volonterski rad iz stava (1) ovog člana može trajati najduže godinu dana.

(7) Licu za vrijeme obavljanja volonterskog rada osigurava se odmor tokom rada pod istim uslovima kao i za zaposlenog u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Odjeljak D: Disciplinski postupak ‌

Član 22. (Disciplinski postupak)

Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan. U toku cijelog disciplinskog postupka zaposleni ima prava koja su garantirana zakonskim i podzakonskim propisima, a naročito mu se garantuje pravo:

a) da se blagovremeno obavijesti o navodima povrede službene dužnosti, te dokazima koji to potkrepljuju kao i pravo na pismeni odgovor ili usmenu izjavu koja će se pismeno evidentirati,

b) na pravično i javno saslušanje u razumnom roku pred tijelima koja se uspostavljaju u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima,

c) odbrane od optužbi preko pravnog zastupnika po svom izboru,

d) na javno izricanje odluke,

e) na žalbu.

POGLAVLJE II: PRESTANAK RADNOG ODNOSA, VIŠAK ZAPOSLENIH ‌

Odjeljak A: Prestanak radnog odnosa ‌

Član 23.

(Prestanak radnog odnosa zaposlenih)

(1) Radni odnos zaposlenog može prestati samo u slučajevima utvrđenim zakonom o čemu se mora donijeti rješenje ili drugi akt u pismenoj xxxxx.Xx rješenje ili drugi akt o prestanku radnog odnosa mora se uručiti lično službeniku i zaposleniku na koga se odnosi prije datuma određenog za prestanak radnog odnosa uz njegov lični potpis dostavnice.

(2) Radni odnos zaposlenog prestaje onog momenta kada rješenje o prestanku radnog odnosa postane konačno.

Odjeljak B: Prekobrojnost ‌

Član 24. (Prekobrojnost)

(1) Državni službenik kome prestaje radni odnos zbog prekobrojnosti, ima pravo na otpremninu u visini iznosa 6 (šest) mjesečnih plata.

(2) Visina otpremnine navedene u stavu (1) ovog člana iznosi 12 (dvanaest) mjesečnih plata za državnog službenika ako ima najmanje 15 godina radnog staža.

(3) Zaposleniku kome radni odnos prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje, ima pravo na otpremninu u visini njegove 3 (tri) prosječne mjesečne plate isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, a zaposlenika koji ima preko 15 godina radnog staža i zaposlenika-deminera otpremnina iznosi šest njegovih plaća.

(4) Otpremnina iz st. (1) i (2) ovog člana isplaćuje se danom prestanka radnog odnosa.

Član 25.

(Prava zaposlenih u slučaju prekobrojnosti)

(1) Državni službenik ili zaposlenik za čijim je radom prestala potreba zbog smanjenja obima posla ili ukidanja organa Poslodavaca ili organizacionih promjena Poslodavca, prioritetno se raspoređuju u roku od godine dana na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika ili zaposlenika u drugoj instituciji Bosne i Hercegovine.

(2) Odluku o proglašenju državnog službenika prekobrojnim donosi Agencija za državnu službu na prijedlog institucije i saglasnost Sindikata.

(3) Ukoliko zaposlenik iz razloga navedenih u stavu (1) ne bude postavljen na drugo upražnjeno radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi, stavlja se na raspolaganje i to na vrijeme:

a) dva mjeseca do navršenih 15 godina radnog staža;

b) četiri mjeseca do navršenih od 15 do 25 godina radnog staža i

c) šest mjeseci preko navršenih 25 godina radnog staža.

(4) Odluku o stavljanju zaposlenika na raspolaganje donosi poslodavac uz saglasnost Sindikata.

(5) Ako zbog promjena iz stava (1) ovog člana, u nekoj od institucija, ima najmanje pet zaposlenih koji su višak, u tom slučaju Poslodavac je dužan izraditi Program zbrinjavanja viška zaposlenih uz saglasnost Sindikata.

(6) Programom iz stava (5) ovog člana, se utvrđuje način i prioritet rješavanja radno – pravnog statusa kojim će se nastojati zbrinuti sve prekobrojne ili zaposlenike na raspolaganju kroz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju i druge oblike ili kroz sporazum između zaposlenih i poslodavca o načinu razrješenja viška zaposlenih uz aktivno učešće Sindikata.

(7) Prioritet u zbrinjavanju zaposlenih iz stava (1) ovog člana se utvrđuje listom prioriteta za rješavanje njihovog radno - pravnog statusa ( u daljem tekstu: Lista).

(8) Listu utvrđuje Xxxxxxxxxx, čiji su zaposleni članovi Sindikata, prije donošenja rješenja o stavljanju na raspolaganje, polazeći od stručne spreme, stečenog radnog iskustva, ocjene o radu, dužine staža osiguranja, zdravstvenog stanja, socijalne situacije i invalidnosti, a prema kriterijima koji se nalaze u prilogu ovog ugovora i koji čine njegov sastavni dio.

(9) Poslodavac je dužan prije donošenja Liste i rješenja o rasporedu ili prestanku posla, razmotriti mišljenje Xxxxxxxxx i odgovor po tom mišljenju dostaviti u pismenoj formi organu Sindikata.

Član 26.

(Prednost kod prijema na rad)

(1) Zaposlenom kome je prestao radni odnos kod Poslodavca na način iz člana 25. ovog ugovora, ima u roku od dvije godine prednost kod prijema na rad kod Poslodavca, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta ili srodnih poslova na koje je zaposleni bio raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.

(2) Zaposlenom kome nedostaje najviše pet (5) godina do ostvarenja uslova za starosnu penziju, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez ličnog pristanka ni po kojem osnovu, osim u slučaju prestanka službe po sili Zakona.

Član 27.

(Ugovor o radu pod izmjenjenim okolnostima)

Ukoliko zaposlenik prihvati ponudu Poslodavca za zaključivanje Ugovora o radu pod izmjenjenim okolnostima, zadržava pravo da pred Sudom BiH osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

Odjeljak C: Otkaz i otkazni rok ‌

Član 28. (Otkaz i otkazni rok)

(1) Otkaz se daje u pismenoj formi, a mogu ga dati poslodavac i zaposleni.

(2) Poslodavac je obavezan u pisanoj formi obrazložiti otkaz zaposlenog.

(3) Otkazni rok ne može biti kraći od 15 dana u slučaju da zaposleni otkazuje Ugovor o radu niti kraći od 30 dana u slučaju da poslodavac otkazuje Ugovor o radu.

(4) Ako zaposleni na zahtjev Poslodavca prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka Poslodavac je obavezan isplatiti mu naknadu plate i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

(5) Ako Sud BiH utvrdi da je otkaz nezakonit može Poslodavca obavezati da:

a) Xxxxx zaposlenog na posao na njegov zahtjev na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajuće poslove i isplati mu naknadu plate u visini plate koju bi zaposleni ostvario da je radio i nadoknadi mu štetu ili

b) Isplati zaposlenom:

- naknadu plate u visini plate koju bi zaposleni ostvario da je radio,

- naknadu na ime pretrpljene štete;

- otpremninu na koju zaposleni ima pravo u skladu sa aktom poslodavca ili Ugovorom o radu;

- druge naknade na koje zaposlenik ima pravo u skladu sa aktom poslodavca ili Ugovorom o radu.

DIO TREĆI: RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA, PLATE, DODACI NA PLATU I NAKNADE ‌‌‌

POGLAVLJE I: RADNO VRIJEME ‌

Član 29.

(Radno vrijeme zaposlenih)

(1) Puno radno vrijeme službenika i zaposlenika je 40 sati sedmično.

(2) Sedmično radno vrijeme raspoređeno je na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka,

(3) Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od osam niti duže od dvanaest sati osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

(4) Službenik i zaposlenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje sedam dana unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada.

Član 30. (Povećan obim poslova)

(1) U slučaju više sile (požar, potres, poplava, i sl) ili iznenadnog povećanja obima poslova i u drugim slučajevima neophodne potrebe, službenici i zaposlenici, na zahtjev Poslodavca, obavezani su raditi duže od punog sedmičnog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do deset sati sedmično.

(2) Službenik i zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno još najviše do deset sati sedmično.

(3) Poslodavac je dužan za prekovremeni rad donijeti rješenje i njime odrediti službenike i zaposlenike za koje se određuje prekovremeni rad, razlog uvođenja toga rada, odrediti vrijeme i dužinu tog rada i visina naknade za taj rad.

(4) Rješenje se donosi i uručuje službeniku i zaposleniku prije početka prekovremenog rada.

Član 31. (Noćni rad)

(1) Ako je priroda posla takva da se ti poslovi moraju obavljati i noću, u tom slučaju Poslodavac može uvesti noćni rad.

(2) Noćni rad predstavlja rad između 22,00 sata uveče i 6,00 sati ujutro narednog dana.

(3) Poslodavac je dužan donijeti rješenje o uvođenju noćnog rada kojim se određuju radna mjesta za koje se uvodi noćni rad, službenici i zaposlenici koji će raditi noću i pravo na naknadu za noćni rad. To rješenje se donosi i uručuje službenicima i zaposlenicima za koje važi noćni rad prije početka noćnog rada.

Član 32.

(Rad u neradne dane)

Ako je potrebno da zaposleni radi u dane sedmičnog odmora, državnih praznika ili druge neradne dane mora mu se osigurati korištenje adekvatnog broja slobodnih radnih dana u periodu određenom prema dogovoru zaposlenog i Poslodavca ili predstavnika Poslodavca i zaposlenog.

Član 33. (Preraspodjela radnog vremena)

(1) Ako priroda posla to zahtjeva, puno radno vrijeme može se prerasporediti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, tako da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 40 (četrdeset) sati sedmično.

(2) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ne može biti duže od 40 (četrdeset) sati sedmično.

(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

(4) Rad u vremenu od 22,00 sati do 06,00 sati slijedećeg dana smatra se noćnim radom, a za maloljetne zaposlene rad u vremenu od 20,00 sati uvečer i 06,00 sati ujutro slijedećeg dana.

Član 34.

(Prekovremeni rad trudnica i samohranih majki)

Trudnica ne može raditi prekovremeno, a majka sa djetetom do 3 (tri) godine života i samohrani roditelj do 6 (šest) godina života djeteta može raditi prekovremeno ukoliko da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

POGLAVLJE II: ODMORI U TOKU RADA ‌

Član 35.

(Pravo na dnevni odmor)

(1) Službenik i zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima svakog radnog dana pravo na odmor od 30 minuta.

(2) Službenik i zaposlenik koji radi u turnusima po 12 sati ima pravo na dnevni odmor u toku rada u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, ukoliko priroda posla to dozvoljava.

(3) Između dva uzastopna radna dana službenik i zaposlenik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Član 36.

(Pravo na sedmični odmor)

(1) Službenik i zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.

(2) Dani sedmičnog odmora su subota i nedjelja.

(3) Ako je prijeko potrebno da službenik ili zaposlenik radi na dan (dane) sedmičnog odmora, Poslodavac je dužan omogućiti službeniku i zaposleniku da te dane odmora koristi sljedeće sedmice.

(4) Ako službenik ili zaposlenik radi potrebe posla ne može koristiti sedmični odmor na način iz stava 3. ovoga člana, Poslodavac je dužan omogućiti korištenje tog odmora odmah po završetku tog posla ili tokom slijedeće sedmice, što se vrši u dogovoru sa službenikom, odnosno zaposlenikom.

POGLAVLJE III: GODIŠNJI ODMOR ‌

Član 37.

(Pravo na godišnji odmor)

(1) Zaposleni ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 (dvadesest) radnih dana, a najviše 30 (trideset) radnih dana.

(2) Trajanje godišnjeg odmora zavisi i od:

a) dužine radnog staža,

b) stručne spreme,

c) uslova rada,

d) ocjene rada,

e) socijalnih i zdravstvenih uslova.

Član 38.

(Kriteriji za uvećano trajanje godišnjeg odmora)

(1) Godišnji odmor koristi se u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, kojeg donosi poslodavac u skladu sa potrebama procesa rada.

(2) Godišnji odmor utvrđen u skladu sa stavom (1) člana 37. ovog ugovora uvećava se pojedinačno prema sljedećim mjerilima:

a) Po osnovu dužine radnog staža: (za svake 3 (tri) godine najmanje jedan dan)

1. od 1 do 3 godine radnog staža 1 dan

2. od 3 do 5 godina radnog staža 2 dana

3. od 5 do 10 godina radnog staža 4 dana

4. od 10 do 15 godina radno staža 5 dana

5. od 15 do 20 godina radnog staža 6 dana

6. od 20 do 25 godina radnog staža 7 dana

7. preko 25 godina radnog staža 8 dana

b) Po osnovu stručne spreme:

1. Zaposleni koji obavljaju poslove visoke spreme 4 dana

2. Zaposleni koji obavljaju poslove više spreme 3 dana

3. Zaposleni koji obavljaju poslove srednje spreme 2 dana

4. Zaposleni koji obaljaju poslove sa KV i NSS spremom 1 dan

c) Po osnovu uslova rada:

1. rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada 2 dana

2. rad na poslovima deminera 3 dana

3. rad u smjenama, turnusima ili redovan rad subotom, nedjeljom, blagdanima, i neradnim danima određenim zakonom, 1 dan

d) Po osnovu ocjene rada:

1. za ocjenu – izuzetno uspješan ili odličan 2 dana

2. za uspješne radne rezultate 1 dan

e) Po osnovu posebnih socijalnih i zdravstvenih uvjeta:

1. xxxxxxxxx, usvojitelju ili staratelju s jednim djetetom

do sedam godina života 2 dana

2. xxxxxxxxx, usvojitelju ili staratelju sa dvoje ili više djece

do deset godina života 2 dana za svako dijete

3. samohranom roditelju sa djecom do petnaest godina života 2 dana za svako dijete

4. xxxxxxxxx, usvojitelju ili staratelju djeteta s invaliditetom,

bez obzira na ostalu djecu 3 dana

5. osobi s invaliditetom 2 dana

(3) Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način što se 20 (dvadeset) radnih dana uvećava za zbir svih dodatnih dana utvrđenih tačkom b) do e) stav (2) ovog člana, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora po svim osnovama ne može iznositi više od 30 (trideset) radnih dana u godini.

Član 39.

(Posebni uslovi za uvećano trajanje godišnjeg odmora)

(1) Službenik i zaposlenik koji je slijep ili koji je donator vlastitog organa, kao i zaposleni koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi njegovo zdravlje od štetnih utjecaja, ima pravo na 30 (trideset) dana godišnjeg odmora, bez obzira na elemente iz člana 37. i 38. ovog ugovora.

(2) Poslodavac je dužan u roku od 60 dana od dana potpisivanja ovoga ugovora podzakonskim aktom utvrditi poslove na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće otkloniti štetne utjecaje na zdravlje zaposlenog.

(3) Zaposlenom koji trajnije postiže nadprosječne rezultate u radu dužina godišnjeg odmora može se uvećati do 3 (tri) radna dana, o čemu odlučuje Poslodavac.

Član 40.

(Dani koji se ne računaju u godišnji odmor)

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote i nedjelje, neradni dani i praznici, kao i vrijeme privremene nesposobnosti za rad, koji je utvrdio ovlašteni ljekar.

Član 41.

(Sticanje prava na godišnji odmor)

(1) Zaposleni ima pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

(2) Zaposleni koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 5 (pet) dana u neprekidnom trajanju, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

(3) Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, porodiljskog dopusta ili drugog zakonom određenog razloga ne ubraja se u rok iz stava (2) ovoga člana.

Član 42.

(Pravo na skraćeni godišnji odmor)

Zaposleni ima pravo na najmanje tri dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada u slijedećim slučajevima:

a) ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo šest mjeseci neprekidnog rada

b) ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada u toj kalendarskoj godini.

Član 43.

(Plan korištenja godišnjeg odmora)

(1) Dužina i vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora koji donosi Poslodavac u skladu sa Zakonom i ovim ugovorom na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja aprila na prijedlog rukovodioca osnovnih organizacionih jedinica.

(2) Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se prema službenim potrebama i iskazanim potrebama svakog zaposlenog.

Član 44.

(Rješenje o korištenju godišnjeg odmora)

(1) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora Poslodavac donosi za svakog zaposlenog pojedinačno rješenje, kojim se utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz člana 37. do 42. ovog ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora, te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

(2) Rješenje iz stava (1) ovoga člana mora biti uručeno zaposlenom najkasnije 15 (petnaest) dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Član 45.

(Način korištenja godišnjeg odmora)

(1) Zaposleni može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

(2) Ako zaposleni koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio odmora mora biti u trajanju od najmanje 10 (deset) radnih dana neprekidno i mora se koristiti tokom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

(3) Drugi dio godišnjeg odmora zaposleni mora iskoristiti najkasnije do 30 juna iduće godine.

(4) Zaposleni ima pravo koristiti dva dana godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, o čemu je dužan pismeno obavijestiti neposredno nadređenog zaposlenog najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

Član 46.

(Obaveza korištenja godišnjeg odmora)

(1) Zaposleni se ne mogu odreći prava na godišnji odmor niti Poslodavac može zaposlenom uskratiti pravo na godišnji odmor, a niti se može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

(2) Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Član 47.

(Naknada plate za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora)

(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i zaposleniku se isplaćuje naknada plate u visini neto plate iz prethodnog mjeseca.

(2) Službeniku i zaposleniku čija je priroda posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili praznikom, odnosno, zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plate, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, u visini prosječne mjesečne plate isplaćene mu u pethodna 3 (tri) mjeseca.

POGLAVLJE IV: PLAĆENO ODSUSTVO I NEPLAĆENO ODSUSTVO ‌

Odjeljak A. Plaćeno odsustvo ‌

Član 48.

(Plaćeno odsustvo)

(1) Službenik i zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plate (plaćeno odsustvo) u jednoj kalendarskoj godini do pet radnih dana u slijedećim slučajevima:

a) stupanja u brak 5 radnih dana

b) porođaja supruge 5 radnih dana

c) teže bolesti ili smrti člana užeg domaćinstva 5 radnih dana

(2) Članom užeg domaćinstva, u skladu sa ovim ugovorom, smatra se bračni i vanbračni supružnik, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, xxxxxx, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), brat i sestra.

(3) Službenik i zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo za smrtni slučaj iz stava (1) ovoga člana, neovisno o broju dana plaćenog odsustva koje je tokom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Član 49.

(Posebni uslovi plaćenog odsustva)

(1) Službenici i zaposlenici, pored odsustva iz člana 48. ovog ugovora, ima pravo na plaćeno odsustvo u toku jedne kalendarske godine do sedam radnih dana i u slijedećim slučajevima:

a) selidbe u istom mjestu stanovanja 1 radni dan

b) selidbe u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana

c) kao dobrovoljni davatelj krvi 2 radna dana

d) teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

e) polaganje državnog stručnog ispita ili stručnog ispita za

zaposlenika prvi put 7 radnih dana

f) nastupanja u kulturnim i sportskim priredbama 1 radni dan

g) vjerskih praznika 5 radnih dana

h) sudjelovanje na sindikalnim susretima,seminarima,

i obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana

i) nesreća ili katastrofa koja je neposredno pogodila

službenika i zaposlenika 5 radnih dana

(2) Službenik i zaposlenik, za vrijeme stručnog ili opšteg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od strane poslodavca ima pravo na plaćeno odsustvo u slijedećim slučajevima:

a) za svaki ispit po predmetu 2 dana,

b) za diplomski rad 5 dana.

(3) Službenik i zaposlenik, za vrijeme stručnog ili opšteg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeno odsustvo u sljedećim slučajevima:

a) za svaki ispit po predmetu 1 dan,

b) za diplomski rad 2 dana.

(4) Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, polaganja stručnog ili drugog ispita koji je uslov rada na određenom radnom mjestu, kao i u slučaju učešća u javnim radovima zaposlenom se može oodbriti plaćeno odsustvo do 30 (trideset) kalendarskih dana u jednoj godini

Član 50.

(Zahtjev za korištenje godišnjeg odmora)

(1) Plaćeno odsustvo iz čl. 48. i 49. ovog ugovora, ostvaruje se na pismeni zahtjev službenika i zaposlenika koji se podnosi najkasnije na pet dana prije dana početka korištenja odsustva, osim u slučaju smrti člana domaćinstva kada se zahtjev podnosi u momentu nastanka smrti.

(2) Na osnovu podnešenog zahtjeva Poslodavac donosi odgovarajuće rješenje.

(3) U pogledu sticanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme plaćenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu.

Odjeljak B. Neplaćeno odsustvo ‌

Član 51.

(Neplaćeno odsustvo)

(1) Poslodavac je dužan omogućiti zaposlenom odsustvo do 6 (šest) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih ili drugih potreba, stim da se odsustvo od 2 (dva) dana koristi uz naknadu plate (plaćeno odsustvo).

(2) Za vrijeme neplaćenog odsustva službenika i zaposlenika prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.

Član 52.

(Posebni slučajevi neplaćenog odsustva)

(1) Službeniku i zaposleniku može se odobriti odsustvo bez naknade plate (neplaćeno odsustvo) do 30 dana u toku kalendarske godine pod uslovom da je takvo odsustvo opravdano i da neće izazvati teškoće u obavljanju službe iz nadležnosti Poslodavca u slijedećim slučajevima:

a) gradnja, popravke i adaptacije kuće ili stana,

b) njega člana uže porodice koji boluje od teške bolesti,

c) liječenje ili banjsko liječenje na vlastiti trošak, po preporuci ljekara,

d) posjete člana domaćinstva u inostranstvu,

e) radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama,

f) obrazovanja, usavršavanja osposobljavanja ili specijalizacije na lični trošak i u vlastitoj organizaciji,

g) u drugim slučajevima za koje se procijeni da su opravdani.

(2) Ako to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i zaposleniku iz stava (1) ovog člana odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju dužem od 30 dana.

(3) Neplaćeno odsustvo se ostvaruje na pismeni zahtjev službenika i zaposlenika, a odlučuje rješenjem koje donosi Poslodavac

POGLAVLJE V: PLATE, DODACI NA PLATU ‌

Odjeljak A. Plate ‌

Član 53. (Plate)

(1) Platu službenika i zaposlenika čini osnovna plata i dodaci na osnovnu platu.

(2) Zaposleni ima pravo na platu radnog mjesta na koje je raspoređen, a koja zavisi od složenosti poslova, stepena stručne spreme, odgovornosti i drugih kriterija izraženih u koeficijentu.

(3) Osnovna plata se utvrđuje tako što se koeficijent složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili zaposlenik množi sa osnovicom za obračun plate te dobijeni ukupni iznos uvećava za 0,5% za svaku godinu započetog radnog staža, a najviše 20%.

(4) Državni službenik i zaposlenik koji je unaprijeđen u viši platni razred u skladu sa Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH ima pravo na povećanje plate u iznosu od 30% od visine plate utvrđene za to radno mjesto, a na osnovu maksimalno objektivne ocjene rada poslodavca u saradnji sa Sindikatom.

Član 54.

(Koeficijente složenosti poslova)

(1) Koeficijente složenosti poslova utvrđuju slijedeći organi:

a) za budžetske korisnike utvrđuje Vijeće ministara BiH i Sindikat posebnom odlukom s tim što se osnovica za obračun plate utvrđuje svake godine u postupku donošenja državnog budžeta za sljedeću godinu;

b) za ostale zaposlene ta pitanja utvrđuje Poslodavac i Sindikat posebnim aktom Poslodavca.

(2) Osnovica za obračun plata utvrđuje se u iznosu od 85% prosječne mjesečne neto plate u BiH iskazane na godišnjem nivou za kalendarsku godinu koja dvije godine prethodi godini u kojoj će se osnovica primjenjivati.

(3) Podatke o visini prosječne neto plate u BiH objavljuje Agencija za statistiku BiH.

(4) Vijeće ministara BiH i Sindikat će svake godine, prije donošenja državnog budžeta, započeti pregovore o usklađivanju osnovice za obračun plate sa kretanjem plata u privredi i procentom povećanja troškova života koji iznose najmanje 5%, pri čemu se polazi od ciljeva politike plata, vremenskog razdoblja za usporedbu prošlih odnosa, kretanje plata u vezi s kretanjem bruto domaćeg proizvoda i stope nezaposlenosti i drugih činjenica.

(5) Xxxxxxxx za obračun plate, neovisno od pregovora iz stava (4) ovog člana, obavezno se uvećava najmanje za polovinu iskazanog procenta povećanja troškova života prema posljednjem podatku Agencije za statistiku BiH, u odnosu na osnovicu iz prethodne godine i primjenjuje se u tekućoj godini.

(6) Usklađivanje osnovice za obračun plate vrše i Poslodavci koji nisu budžetski korisnici, u dogovoru sa Sindikatom, a u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima.

Član 55.

(Određivanje visine osnovice plate)

Kod određivanja visine osnovice za obračun plata Poslodavac i Sindikat će voditi računa da plate zaposlenih u institucijama BiH ne mogu biti iste niti manje od plata zaposlenih na istom ili sličnom radnom mjestu na nižim organizacionim nivoima u državnoj upravi u BiH.

Član 56. (Način isplate plate)

(1) Plate se isplaćuju unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec.

(2) Od jedne do druge isplate plate ne smije proći više od 30 dana.

Član 57.

(Plata pripravnika i naknada volontera)

(1) Plata pripravnika iznosi 80% od osnovne plate radnog mjesta stručne spreme za koji se osposobljava pripravnik.

(2) Volonteri u institucijama BiH imaju pravo na naknadu u iznosu od 25% od osnovne plate početnog radnog mjesta stručne spreme koju imaju.

Član 58.

(Dodatak po osnovu posebnih uslova rada)

Službenik i zaposlenik koji radi na poslovima s posebnim uslovima rada utvrđenim u Pravilniku o zaštiti na radu iz člana 99. ovog ugovora, imaju pravo na dodatak na osnovnu platu u iznosu do 20%, ako zakonom za određene poslove nije drukčije određeno.

Član 59. (Novčana nagrada)

(1) Novčana nagrada je stimulacija koja se može isplaćivati zaposlenom u institucijama BiH za izvanredne rezultate.

(2) Iznos pojedinačne godišnje stimulacije zaposlenom u institucijama BiH za izvanredne rezultate može iznositi maksimalno 20% njegove osnovne plate.

Odjeljak B. Dodaci na platu ‌

Član 60. (Dodaci na platu)

Državnim službenicima i zaposlenicima pripada pravo na poseban dodatak na platu:

a) koji obavljaju operativno-istražne radnje u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova, pripada pravo na poseban dodatak do 25% od osnovne plate,

b) za obavljanje operativnih poslova u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, pojedinačno najviše do 40% od osnovne plate,

c) licima raspoređenim na radna mjesta s posebnim ovlaštenjima i ovlaštena službena lica u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Upravi za indirektno oporezivanje BiH pojedinačno do 30 % od osnovne plate,

d) veterinarskim, fitosanitarnim i ostalim inspektorima koji obavljaju poslove na graničnim prijelazima do 15% osnovne plate,

e) zbog posebnih uvjeta rada, težine i prirode poslova i odgovornosti za njihovo obavljanje plate službenika i zaposlenika Ministarstva sigurnosti BiH koji obavljaju poslove zaštite i spašavanja se uvećavaju pojedinačno do 25 % od osnovne plate. Vrsta poslova i broj izvršilaca, koji ostvaruju ovo pravo, utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka.

f) zaposlenim na operativnim poslovima u Službi za poslove sa strancima, pojedinačno do 25% , od osnovne plate.

g) zaposlenim u Centru za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), koji obavljaju inspektorske deminerske poslove i poslove izviđanja pojedinačno do 50% od osnovne plate za efektivno radno vrijeme.

h) zaposlene s visokom školskom spremom koji imaju validne certifikate vezane za potvrdu posebne stručne osposobljenosti, a obavljaju složene informatičko-aplikativne poslove koji se odnose na održavanje i razvoj upravljačkih aplikacija u institucijama BiH, do 50% osnovne plaće.

i) za obavljanje poslova i zadataka revizije u Uredu za reviziju institucija BiH, maksimalno 50 % od osnovne plate.

POGLAVLJE VI: NAKNADE I OSTALE POGODNOSTI ‌

Odjeljak A. Naknade ‌

Član 61.

(Naknada za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika)

U slučaju prekovremenog rada, rada u neradne dane, noćnog rada ili rada u dane državnih praznika zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine ima pravo na naknadu osnovne plate, srazmjerno vremenu trajanja tog rada, uvećanom za procenat kako slijedi:

a) rad u neradne dane 25%

b) za prekovremeni rad 25%

c) noćni rad 30%

d) za rad nedjeljom i rad u dane državnih praznika 35%

Član 62.

(Naknade za godišnji odmor i plaćeno odsustvo)

Zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine ima pravo na novčanu naknadu za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog odsustva u visini svoje neto plate iz prethodnog mjeseca.

Član 63. (Naknada za bolovanje)

Zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine ima pravo na novčanu naknadu za vrijeme privremene spriječenosti (bolovanje) do 30 dana u visini osnovne neto plate isplaćene za prethodni mjesec.

Član 64.

(Naknada za porodiljsko odsustvo)

Zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine na porodiljskom ili roditeljskog odsustvu ima pravo na novčanu naknadu u visini svoje neto plate iz prethodnog mjeseca.

Član 65.

(Naknada za obavljanje poslova drugog radnog mjesta)

U slučaju kada zaposleni privremeno obavlja poslove drugog zaposlenog, ima pravo na novčanu naknadu do 35% od njegove osnovne neto plate.

Član 66.

(Naknada za privremeno obavljanje poslova)

U slučaju da u nekoj od institucija ne mogu popuniti radna mjesta zbog nemogućnosti osiguranja odgovarajućih kadrova zaposlenima koji privremeno obavljaju taj posao povećava se plaća do 50% u zavisnosti od nastalog povećanja obima posla.

Član 67.

(Pravo na troškove smještaja, naknada za odvojeni život i naknada za privremeno raspoređivanje)

Visina pojedinačne novčane naknade za odvojeni život, naknade za smještaj i naknade za privremeno raspoređivanje, ne može biti manja od visine osnovice za obračun plate.

Član 68.

(Naknada troškova prevoza na posao i sa posla)

(1) Zaposleni ima pravo na naknadu troškova prevoza na posao i s posla mjesnim javnim prevozom odnosno prevozom organiziranim u mjestu rada.

(2) Ako nije organiziran mjesni javni prevoz koji omogućava zaposlenom redovni odlazak na posao i odlazak s posla, zaposleni ima pravo na naknadu troškova prevoza koja se utvrđuje u visini karte javnog prevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prevoz organizovan.

(3) Ukoliko nema mogućnosti kupovine godišnje karte, već samo mjesečne karte, zaposleni ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prevoza u visini cijene mjesečne karte.

(4) Zaposleni ima pravo na naknadu troškova prevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prevozom u visini stvarnih izdataka mjesečne cijene, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.

(5) U slučaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada veća od 100 km, zaposlenom se priznaju troškovi vikend karte zavisno od broja vikenda u mjesecu, s tim što ima pravo na naknadu za odvojeni život u skladu sa članom 79. ovog ugovora.

(6) U mjesto u kojem je javni prijevoz organiziran na način da se mjesečnom ili godišnjom kartom pokrivaju mjesni ili međumjesni javni prevoz (tzv. prevozne zone), zaposleni koji koristi takvu vrstu prevoza ostvaruje pravo iz stava (4) ovoga člana.

(7) Ako zaposleni mora uz međumjesno javni prevoz koristiti i mjesni prevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova registrovanog i ovlaštenog mjesnog i međumjesnog javnog prevoza.

(8) Troškovi mjesnog prevoza zaposlenog do najbliže stanice međumjesnog prevoza utvrđuju se u skladu sa odredbom stava (4) ovog člana ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od stanice međumjesnog javnog prevoza.

(9) Ako postoji više mogućnosti prevoza o povoljnosti odlučuje Poslodavac uzimajući u obzir vremenski najpovoljniji prevoz za zaposlenog te uvažavajući racionalnost troškova.

(10) Ako nije organiziran međumjesni javni prevoz, koji omogućava zaposlenom redovni dolazak na posao i odlazak s posla, zaposleni ima pravo na naknadu troškova prevoza koji se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prevoza za istu udaljenost na tom području.

(11) Naknada troškova prevoza, isplaćuje se unaprijed uz platu i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.

Član 69. (Naknada za topli obrok)

Zaposlenom u institucijama Bosne i Hercegovine pripada pravo na novčanu naknadu za ishranu u toku rada koja ne može biti manja od 2,35 % osnovice za obračun plata.

Član 70.

(Naknada u slučaju smrti zaposlenog i člana uže porodice)

(1) U slučaju smrti zaposlenog, njegovoj porodici isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini šest prosječnih mjesečnih neto plata u BiH .

(2) U slučaju smrti člana uže porodice zaposlenog isplaćuje se jednokratna pomoću visini tri prosječne mjesečne neto plate u BiH.

(3) Članom uže porodice u smislu ovog člana smatraju se bračni i vanbračni drug, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje) i roditelji (otac, majka, očuh, xxxxxx i usvojitelj).

Član 71.

(Naknada za slučaj teške povrede na radu zaposlenog, teške bolesti i invalidnosti zaposlenog ili člana njegove uže porodice)

(1) U slučaju teške povrede na radu zaposlenog, teške bolesti i invalidnosti zaposlenog ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne mjesečne neto plate u Bosni i Hercegovini.

(2) Službeniku i zaposleniku može se prema materijalnim mogućnostima isplatiti dio ili cijeli iznos troškova liječenja teške invalidnosti ili teške bolesti u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je on platio te troškove, kao i nabavke neophodnih medicinskih pomagala ili neophodnih skupih lijekova.

(3) Isplata tih troškova vrši se na osnovu fakture ili računa zdravstvene ustanove, odnosno računa o nabavci medicinskih pomagala, odnosno lijekova.

(4) Pod teškom bolesti iz st. (1) i (2) ovog člana podrazumijevaju se maligna oboljenja i druge bolesti i teške tjelesne povrede koje utvrdi Vijeće ministara BiH u dogovoru sa Sindikatom.

(5) Službenik i zaposlenik ima pravo na pomoć u visini jedne prosječne mjesečne neto plate u Bosni i Hercegovini u slučaju neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana.

Član 72.

(Naknada za stručno obrazovanje i stručno osposobljavanje)

Službenik i zaposlenik ima pravo na naknadu troškova stručnog obrazovanja ili specijalizacije koje se odnose na poslove koji obavlja na koje ga uputi Poslodavac.

Član 73.

(Naknada za službeno putovanje)

(1) Kada je službenik i zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji i inostranstvu pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

(2) Dnevnica iznosi najmanje u visini 10% prosječne mjesečne plate ostvarene u institucijama BiH u posljednja 3 (tri) mjeseca.

(3) Ukoliko je službeniku i zaposleniku osigurana odgovarajuća dnevna ishrana isplatit će mu se 50% iznosa dnevnice iz stava (2) ovog člana.

(4) Ukoliko je službeniku i zaposleniku osiguran odgovarajući smještaj nema pravo na naknadu hotelskog računa za spavanje.

(5) Za upotrebu vlastitog privatnog automobila u službene svrhe, ako se takvo korištenje prethodno odobri, zaposlenom pripadaju troškovi u visini od 15% od zvanične cijene jedne litre benzina po pređenom kilometru.

Član 74. (Troškovi selidbe)

Zaposleni ima pravo na naknadu stvarnih i dokazanih troškova selidbe iz mjesta stalnog prebivališta u mjesto gdje je raspoređen po potrebi službe.

Član 75.

(Naknada za izum i tehničko unapređenje)

(1) Službeniku i zaposleniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje ukoliko je poslodavac zainteresovan za otkup predmetnog izuma ili tehničkog unapređenje.

(2) Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i zaposlenika sa Poslodavcem uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stava (1) ovog člana.

Odjeljak B. Ostale pogodnosti ‌

Član 76.

(Regres za godišnji odmor)

(1) Službenik i zaposlenik ima pravo na regres za godišnji odmor u visini prosječne plate BiH.

(2) Pravo na regres imaju službenici i zaposlenici koji u toku kalendarske godine imaju pravo na godišnji odmor.

Član 77. (Jubilarna nagrada)

(1) Službeniku i zaposleniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za službu odnosno rad u institucijama Bosne i Hercegovine i to za ukupno navršenih:

a) 10 godina u visini 1,25 prosječne mjesečne plate,

b) 15 godina u visini 1,50 prosječne mjesečne plate,

c) 20 godina u visini 1,75 prosječne mjesečne plate,

d) 25 godina u visini 2 prosječne mjesečne plate,

e) 30 godina u visini 2,50 prosječne mjesečne plate,

f) 35 godina u visini 3 prosječne mjesečne plate,

g) 40 godina u visini 4 prosječne mjesečne plate.

(2) Prosječna mjesečna plata iz stava (1) ovog člana predstavlja prosječnu mjesečnu neto platu u Bosni i Hercegovini prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

(3) Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenik ili zaposlenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

Član 78. (Otpremnina za odlazak u penziju)

Zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini šest ostvarenih neto plata isplaćenih u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih mjesečnih neto plata iz prethodne godine u BiH ako je to za zaposlenog povoljnije.

Član 79. (Kolektivno osiguranje)

Poslodavac je dužan kolektivno osigurati sve zaposlene kod osiguravajuće organizacije od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službenih poslova ili u vezi sa obavljanjem službenih poslova, što obuhvata i dolazak i odlazak sa posla uključujući i rizik od smrti, trajnog gubitka radne sposobnosti nastalog usljed bolesti ili povrede na radu.

Član 80. (Sistematski ljekarski pregledi)

Poslodavac je dužan zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine omogućiti sistematski ljekarski pregled jednom godišnje.

Član 81.

(Xxxxx u slučaju rođenja djeteta)

(1) Poslodavac će službeniku i zaposleniku za svako rođeno dijete ili usvojeno dijete isplatiti pomoć u visini prosječne mjesečne neto plate u Bosni i Hercegovini prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

(2) Isplata pomoći iz stava (1) ovog člana vrši se u mjesecu u kojem je dijete rođeno odnosno usvojeno.

Član 82. (Pomoć za blagdane)

Poslodavac može, prema materijalnim mogućnostima, službeniku i zaposleniku za vjerske praznike (Božićne i Bajramamske praznike) i za Novu godinu isplatiti pomoć u iznosu od najmanje 50% od visine prosječne mjesečne neto plate u Bosni i Hercegovini prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

Član 83.

(Pomoć za izdržavanje djece)

(1) Djeci, odnosno zakonskim starateljima djece službenika i zaposlenika koji je izgubio život u obavljanju službe, odnosno rada, Poslodavac isplaćuje mjesečno pomoć i to:

a) za djecu predškolskog uzrasta 50% prosječno isplatene neto plate u Bosni i Hercegovini u prethodnoj godini,

b) za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječno isplaćene neto plate u Bosni i Hercegovini,

c) za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plate u Bosni i Hercegovini u prethodnoj godini.

(2) Xxxxx iz stava (1) ovog člana dodjeljuje se pod uslovom ako dijete nije ostvarilo porodičnu penziju po osnovu smrti roditelja.

Član 84.

(Rješenja stambenih potreba)

Vijeće ministara BiH će u skladu sa važećim propisima, a u okviru svojih prava i obaveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba službenika i zaposlenika.

Član 85.

(Dokup penzijskog staža)

Prilikom odlaska u penziju, službeniku i zaposleniku koji ispunjava uslove za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu penziju prema odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, može se dokupiti do tri godine staža koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni penzijski staž.

Član 86.

(Naplata potraživanja od zaposlenog)

Poslodavac ne može bez saglasnosti zaposlenog ili konačne odluke nadležnog suda, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plate ili nekog njenog dijela, uskraćivanjem isplate naknade ili dijela naknade plate zaposlenog.

DIO ČETVRTI:ZAŠTITA I OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI IZ RADNOG ODNOSA, ZAŠTITA ŽENA I MATERINSTVA I ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST ZAPOSLENIH ‌

POGLAVLJE I: ZAŠTITA PRAVA I ODLUČIVANJE O PRAVIMA ‌

Odjeljak A. Zaštita prava ‌

Član 87. (Ostvarivanje prava)

(1) Službenik i zaposlenik svoja prava i dužnosti iz radnog odnosa i po osnovu rada ostvaruju na način i pod uslovima utvrđenim zakonom, odlukama Vijeća ministara BiH, opštim aktima Poslodavca i ovim ugovorom.

(2) O pravima i dužnostima službenika i zaposlenika odlučuje rukovodilac Poslodavca, o čemu se donosi rješenje u pismenoj formi koje mora biti lično uručeno službeniku i zaposleniku uz njihov potpis dostavnice.

Član 88.

(Način ostvarivanja prava)

(1) O pravima i dužnostima službenika i zaposlenika Poslodavac odlučuje na pismeni zahtjev službenika ili zaposlenika ili po službenoj dužnosti.

(2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana sadrži naziv prava koji službenik i zaposlenik traži, razlog (pravni osnov) za traženje tog prava, sadržaj prava i odgovarajuće dokaze za ostvarenje tog prava, ako su dokazi potrebni.

(3) Poslodavac je dužan zahtjev službenika i zaposlenika riješiti najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva i o tome donijeti odgovarajuće rješenje.

(4) Poslodavac je dužan omogućiti zaposlenom da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenog na rad.

(5) Poslodavac je dužan osposobiti zaposlenog za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenog, te sprečava nastanak nesreće.

(6) Poslodavac je dužan osigurati potrebne uslove za zaštitu na radu kojima se osigurava zaštita života i zdravlja zaposlenog, kao i svakog drugog lica s kojim dođe u dodir u toku rada.

Član 89.

(Pravo žalbe na odluke Poslodavca)

(1) Protiv rješenja Poslodavaca kojim je odlučeno o zahtjevu službenika i zaposlenika ili koje je Xxxxxxxxxx donio po službenoj dužnosti, može se izjaviti žalba ili drugi pravni lijek, ako je to zakonom predviđeno.

(2) Protiv rješenja donešenog po izjavljenoj žalbi ili drugom pravnom lijeku i protiv rješenja protiv kojeg nije dozvoljen taj pravni lijek, službenik i zaposlenik ima pravo podnijeti tužbu pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog povrede prava iz radnog odnosa, kao i u slučaju kada Poslodavac nije riješio zahtjev u roku iz stava (3) člana 88. ovog ugovora.

(3) Tužba iz stava (2) ovog člana podnosi se na način i u roku utvrđen zakonom.

Odjeljak B. Odlučivanje o pravima ‌

Član 90. (Forma odluke)

Rješenja i drugi akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti iz radnog odnosa zaposlenog, obavezno se dostavljaju u pismenoj formi, uz obrazloženje i pouku o pravnom lijeku i u rokovima određenim zakonom.

Član 91.

(Pribavljanje mišljenja sindikata u žalbenom postupku)

Prilikom razmatranja žalbi i drugih pravnih lijekova izjavljenih na rješenje Poslodavac je dužan razmotriti i mišljenje Sindikata ako je ono priloženo.

Član 92.

(Postupanje u slučaju zloupotrebe u korištenju naknada zaposlenih)

U slučajevima kada dođe do pojedinačnih zloupotreba u korištenju naknada od strane zaposlenih Poslodavac ne može donositi mjere za pojedinačna ili generalna ograničenja u korištenju naknada za ostale zaposlene koji tu naknadu koriste na zakonit način.

Član 93. (Pravo na otpreminu)

(1) Zaposlenom kojem je radni odnos prestao bez njegove krivice, nakon isteka statusa zaposlenog na raspolaganju i otkaznog roka, ima pravo na otpremninu u visini njegove tri plate ostvarene u mjesecu koji je prethodio prestanka radnog odnosa ili u visini 3 (tri) prosječne mjesečne neto plate ostaverene u institucijam BiH prema posljednjem statističkom podatku ako je to za zaposlenog povoljnije.

(2) Zaposleni-deminer kojem je radni odnos prestao bez njegove krivice, nakon isteka statusa zaposlenog na raspolaganju i otkaznog roka, ima pravo na otpremninu u visini njegovih 5 plata ostvarenih u mjesecu koji je prethodio prestanku radnog odnosa ili u visini 5 (pet) prosječnih mjesečnih neto plata ostvarenih u institucijam BiH prema posljednjem statističkom podatku, ako je to za zaposlenog povoljnije.

(3) Otpremnina se isplaćuje posljednjeg dana rada kod poslodavca.

(4) U slučaju smanjenja radne sposobnosti zaposlenom se osigurava lakši posao bez smanjenja plate koju je ostvario prije nastupanja navedenih okolnosti, što se rješava u skladu sa zakonom.

POGLAVLJE II: ZAŠTITA ŽENA I MATERINSTVA ‌

Odjeljak A. Prava žene i majke iz radnog odnosa ‌

Član 94.

(Prava žene i majke iz radnog odnosa)

(1) Prilikom zapošljavanja novih zaposlenih, Xxxxxxxxxx ne može odbiti primiti ženu u radni odnos zbog njene trudnoće ili joj zbog toga prekinuti radni odnos, niti je rasporediti na druge poslove koji nisu u interesu njenog zdravstvenog stanja koji je utvrdio ovlašteni ljekar.

(2) Zaposlena za vrijeme trudnoće odnosno dojenja djeteta može tražiti da bude raspoređena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni doktor.

(3) Ako Poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje zaposlene u smislu stava (2) ovog člana, zaposlena ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plate.

(4) Privremeni raspored iz stava (2) ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plate zaposlene.

(5) Zaposlenu iz stava (2) ovog člana Poslodavac može premjestiti na drugo radno mjesto samo uz njen pismeni pristanak.

(6) Zaposlenu koja ima jedno dijete starosti do 6 godina ili dvoje ili više djece uzrasta do 8 godina Poslodavac ne može premjestiti na drugo mjesto rada koje je dislocirano od njenog matičnog mjesta rada više od 20 kilometara ako prevoz na posao nije organiziran, niti više od 30 kilometara ako je prevoz na posao organiziran od strane Poslodavca.

Odjeljak B. Zaštita porodilja ‌

Član 95. (Zaštita porodilja)

(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo od godinu dana, neprekidno.

(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara zaposlena može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije porođaja.

Član 96.

(Pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena)

Žena ima pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena zbog njege djeteta, ako ovlašteni ljekar ocijeni da je neophodna intezivna njega, pravo na odsustvovanje sa posla zbog dojenja djeteta, kao i pravo oca djeteta da koristi neiskorišteno porodiljsko odsustvo majke djeteta u slučaju njene smrti ili ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga spriječena da koristi to pravo.

Član 97.

(Pravo na odsustvo po isteku plaćenog porodiljskog odsustva)

(1) Po isteku prava na plaćeno porodiljsko osustvo, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 (tri) godine života djeteta, kao neplaćeno odsustvo.

(2) Za vrijeme odsustva sa rada, prema stavu (1) ovog člana, prava i dužnosti iz radnog odnosa, miruju.

(3) Ako dijete zaposlenice umre prije isteka porođajnog odsustva ista ima pravo da produži porođajno odsustvo najmanje 45 dana od porođaja, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porođajnog odsustva.

(4) Zaposlenik, roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu radnog vremena u slučaju da se radi o samohranom roditelju i istom pripada pravo na naknadu saglasno zakonu.

(5) Zaposlenom koji koristi pravo iz stava (4) ovog člana ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i nemože mu se promijeniti mjesto rada ako za to nije dao svoj pismeni pristanak.

POGLAVLJE III: ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST ZAPOSLENIH I ZAŠTITA PRIVREMENO I TRAJNO NESPOSOBNIH ZA RAD ‌

Odjeljak A. Zaštita zdravlja ‌

Član 98. (Zaštita zdravlja)

(1) Poslodavac je dužan osigurati nužne uslove za zaštitu zdravlja i sigurnost, zabranu zlostavljanja na radnom mjestu.

(2) Poslodavac će poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnosti zdravlja zaposlenih uključujući i njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu, te pružanje informacija o poduzetim mjerama zaštite na radu.

(3) Poslodavac će na zahtjev Sindikata preduzeti dodatne mjere koje su neophodne za zaštitu zaposlenih što uključuje i njihovo osposobljavanje za siguran rad i prevenciju zdravlja.

(4) Poslodavac je dužan sve zaposlene upoznati o svim izvorima opasnosti po zdravlje i život na radnom mjestu i obučiti ih o mjerama koje treba preduzimati da se zaštite od tih izvora opasnosti.

(5) Poslodavac je dužan da odredi odgovorno lice koje će se starati o provođenju propisanih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

(6) U postupku kontrole primjene mjera zaštite na radu obavezno je učešće Sindikata.

Član 99.

(Pravilnik o zaštiti na radu)

(1) Poslodavac je dužan Pravilnikom o zaštiti na radu urediti organizaciju i način provođenja zaštite i sigurnosti na radu, zabranu zlostavljanja na radnom mjestu i mobing, utvrditi opšte i posebne mjere zaštite koje će se provoditi na svakom radnom mjestu, odrediti radna mjesta sa posebnim uslovima rada (teški, naporni i po zdravlje štetni poslovi), odrediti uslove u pogledu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti zaposlenih za rad na takvim radnim mjestima i odrediti postupak i rokove sprovođenja zaštitnih mjera za zaštitu zaposlenih koji rade na tim radnim mjestima.

(2) Radna mjesta sa posebnim uslovima rada iz stava (1) ovog člana određuju se prema članu 118. ovog ugovora.

Član 100. (Provođenje mjera zaštite na radu)

(1) Poslodavac je dužan planirati i obezbijediti nabavku potrebnih sredstava i opreme za sprovođenje opštih i posebnih mjera zaštite na radu, kao i nabavku potrebnih sredstava lične zaštite zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada koja se utvrde u Pravilniku iz člana 99. ovog ugovora.

(2) Poslodavac je dužan organizovati i provoditi obučavanje zaposlenih iz oblasti zaštite na radu i za te potrebe donositi poseban plan i program obučavanja. Plan i program sadrži pitanja koja se odnose na sve izvore opasnosti po život i zdravlje zaposlenih na radnim mjestima, na sredstva i opremu koja se koriste za zaštitu na radu kao i na način korištenja tih sredstava i opreme od strane zaposlenih.

Član 101.

(Dužnosti zaposlenog da se pridržava utvrđenih mjera zaštite)

(1) Dužnost je svakog zaposlenog brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zaštiti zdravlja na radnom mjestu i sigurnosti i zdravlju drugih zaposlenih na koje utječu njegovi postupci tokom rada, što treba činiti u skladu sa Pravilnikom iz člana 99.ovog ugovora.

(2) Zaposleni je dužan pridržavati se utvrđenih mjera zaštite na radu kod Poslodavca i koristiti sredstva rada i opremu po uputama proizvođača i uputama koje utvrdi Poslodavac u pravilniku iz člana 99.ovog ugovora.

Odjeljak B. Prava zaposlenih po osnovu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ‌

Član 102. (Pravo zaposlenog)

(1) Zaposleni ima pravo da odbije da radi na svom radnom mjestu ili obavlja svoje uobičajene dužnosti ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu ili ako je izložen neuobičajenim i nezakonitim uvjetima rada na svom radnom mjestu i o tome je dužan odmah obavijestiti Upravni inspektorat, Poslodavca i Sindikat.

(2) Zaposleni koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnost po život napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljni položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge zaposlene i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

(3) U slučaju iz stava (1) ovog člana zaposleni ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao da je radio.

(4) Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne može štetno uticati na ostvarenje prava zaposlenog iz radnog odnosa.

POGLAVLJE IV: ZAŠTITA ZAPOSLENIH PRIVREMENO ILI ‌

TRAJNO NESPOSOBNIH ZA RAD

Odjeljak A. Povrede na radu i profesionalna bolest ‌

Član 103.

(Prava zaposlenog koji pretrpi povredu ili bolest na radu)

(1) Zaposlenom koji pretrpi povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti, ili bolesti nastale kao posljedica štetnih radnih okolnosti u kojima je radio za vrijeme dok je privrememo nesposoban za rad ili trajno ostao sa ograničenim radnim sposobnostima, Poslodavac ne može prekinuti radni odnos i ima prednost za stručno obrazovanje i osposobljavanje radi prekvalifikacije i da se rasporedi na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti.

(2) Zaposlenom iz stava (1) ovoga člana koji radi skraćenio radno vrijeme ili koji je raspoređen na lakši posao iz razloga navedenih u stavu (1) ovoga člana, isplaćuje se puna plata koju je ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na kojem je bio raspoređen prije nastupanja navedenih okolnosti.

(3) Zaposleni iz stava (1) ovog člana kojem nedostaje najviše 5 (pet) godina do ostvarivanja uslova za penziju, ima pravo na plaću koju je imao do povrede na radu ili do oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti nastale kao posljedice radnih okolnosti u kojima je radio, ako je to za njega povoljnije.

Član 104.

(Xxxxx zaposlenog u slučaju privremene nesposobnosti za rad)

Zaposleni koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili druge odgovarajuće poslove.

Član 105.

(Prava zaposlenog u slučaju umanjenja radne sposobnosti)

(1) Ako nadležna zdravstvena ustanova ocijeni da kod zaposlenog postoji umanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je dužan u pismenoj formi ponuditi druge poslove za koje je zaposleni sposoban.

(2) Poslodavac je obavezan da zaposlenom iz stava (1) ovog člana ponudi odgovarajući oblik obrazovanja, obuke ili programa usavršavanja kako bi mu omogućili rehabilitaciju njegove radne sposobnosti.

Odjeljak B. Radna mjesta sa posebnim uslovima ‌

Član 106.

(Radna mjesta sa posebnim uslovima)

(1) Radna mjesta sa posebnim uslovima rada obuhvataju:

a) policijske poslove

b) poslove inspekcijskog i drugog nadzora;

c) poslove vozača;

d) poslove hidroloških i geodetskih mjerenja na terenu, avio snimanja, rukovanja fotogrametrijskim instrumentima i laboratorije;

e) poslove vezane za rad na protivgradnoj odbrani, radarima i izolovanim meteorološkim stanicama;

f) labaratorijske i druge slične poslove koji se obavljaju sa štetnim materijama ili u okolnostima opasnim po zdravlje;

g) poslove koji su izloženi vibraciji, zračenju ili buci visokog inteziteta koja potiče od uređaja koji se koriste u radu;

h) poslovi zastupanja pred sudovima;

i) poslove sudskog i administrativnog izvršenja;

j) poslove arhivskog manipulanta i arhivskog depoa;

k) poslove dostavljača, kurira i spremačica;

l) poslove programera, operatera i organizatora rada na računarima;

m) poslove fizičkog obezbjeđenja, zaštite od elementarnih opasnosti, nesreća i katastrofa, civilne zaštite i odbrane, zaštite i spašavanja, protivpožarne zaštite, stražara, čuvara i portira,

n) poslove daktilografa, ložača, perača vozila, telefonista i zaposlenih u bife-restoranu;

o) poslove Zaposlenih u štampariji;

p) xxxxxxx;

q) inspekcijski poslovi na nad operacijama humanitarnog eminiranja;

r) poslovi stručnog nadzora nad operacijama deminiranja;

s) poslovi deminerskog izviđanja rizičnih područja.

(2) Uslovi koje moraju da ispunjavaju zaposleni koji se raspoređuju na radna mjesta iz stava (1) ovog člana u pogledu doba života, stručne spreme, zdravstvenog stanja i pripadajuća sredstva lične zaštite i oprema za zaposlene na tim radnim mjestima, uređuju se Pravilnikom.

Član 107.

(Učešće sindikata u provođenju mjera zaštite na radu)

(1) Sindikat ili sindikalna organizacija u matičnoj instituciji ima pravo da se upozna sa mjerama zaštite na radu i da Poslodavcu u pismenoj formi predloži preduzimanje propisanih mjera.

(2) O preduzetim mjerama Poslodavac je obavezan u pismenoj formi obavjestiti Sindikat ili sindikalnu organizaciju u matičnoj instituciji u roku od 15 (petnaest) dana.

Član 108.

(Osiguranje zaposlenog u slučaju povrede na radu)

Poslodavac je dužan da osigura zaposlenog kod osiguravajuće organizacije za slučajeve povrede u radu ili u vezi rada, odnosno dolaska na posao i odlaska sa posla kao i od rizika smrti, trajnog gubitka radne sposobnosti nastalog uslijed bolesti i povrede vezane za rad ili uslove rada.

Odjeljak C. Mobing ‌

Član 109. (Mobing)

(1) Zaposlenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u vezi obavljanja poslova radnog mjesta.

(2) Ličnost i dostojanstvo zaposlenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, poslodavca, nadređenih, saradnika i osoba sa kojima zaposlenik redovno dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova.

(3) U ostvarivanju ovog prava ugovorne strane se obavezuju da će promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva ličnosti zaposlenog, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojimse takvi odnosi narušavaju opisati, prepoznati, spriječiti i kazniti.

Član 110.

(Načini uznemiravanja)

(1) Kolektivnim ugovorom poslodavac se obavezuje da štiti zaposlenog od uznemiravanja, polnog uznemiravanje i mobinga.

(2) Uznemiravanje je svako ponašanje poslodavca i zaposlenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenih, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog zaposlenika.

(3) Uznemiravanjem iz stava (1) ovog člana smatra se i diskriminirajuće ponašanja kojim se zaposlenik direktno ili indirektno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenih na osnovu rase, boje kože, pola, polnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obaveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih i duhovnih poteškoća..

(4) Polno uznemiravanje iz stava (1) ovog člana je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje polne prirode koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenih, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje kao i ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe zaposlenog, smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje, na primjer, uključuje:

a) ogovaranje, širenje glasina, ili kleveta o drugome,

b) uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje,

c) seksističko ponašanje kojim se osobe drugog pola ili polnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima sa ciljem isticanja njihovih polnih obilježja ili polnog opredjeljenja, šale na njihov račun, ili pokušaj ostvarivanja neželjenog tjelesnog kontakta,

d) namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad ili davanje dezinformacija i

e) dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili nedodjeljivanje zadataka.

(5) Mobing iz stava (1) ovog člana je psihičko zlostavljanje na radnom mjestu koje se ponavlja putem radnji kojima je cilj ili posljedica degradacija radnih uslova zaposlenih, kojim se mogu uzrokovati povreda ljudskih prava i ljudskog dostojanstva, nanijeti šteta fizičkom ili mentalnom zdravlju ili kompromitirati profesionalna budućnost zaposlenog.

Član 111. (Zaštita od mobinga)

(1) U slučaju neželjenog ponašanja, zaposlenik se može obratiti nadređenom, sindikalnom rukovodiocu ili ovlaštenom licu za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva zaposlenog.

(2) Ovlašteno lice uz stava (1) ovog člana imenuje rukovodioc organa uprave koje ima više od 20 zaposlenih odnosno na nivou dislocirane organizacione jedinice koja ima više od 20 zaposlenih.

(3) U organizacionim jedinicama sa manje od 20 zaposlenih, poslove ovlaštenog lica obavljat će imenovano ovlašteno lice hijerahijski više organizacione jedinice.

(4) Za organe uprave sa manje od 20 zaposlenih rukovodioc centralnog organa državne uprave nadležnog za odnose zaposlenih imenovat će posebno lice ovlašteno na nivou državnih službi.

(5) Lice iz stava (1) ovog člana imenuje se uz prethodno pribavljenu saglasnost Sindikata.

(6) Nadređeni ili sindikalni rukovodioc, dužni su o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva zaposlenih obavjestiti lice ovlašteno od poslodavca.

Član 112.

(Postupak po pritužbi zbog mobinga)

(1) Ovlašteno lice dužno je, zavisno od prirode i težine povrede, odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja ili polnog uznemiravanja ako utvrdi da isto postoji.

(2) Ukoliko poslodavac ne provede predložene mjere za sprečavanje uznemiravanja ili polnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očigledno neprimjerene, zaposleni ima pravo

prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uslovom da je u daljem roku od 8 dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

(3) U svrhu stvaranja okruženja tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva ličnosti zaposlenih, poslodavac će voditi posebnu brigu o informisanju, osvješćivanju i senzbiliziranju zaposlenih.

Odjeljak D. Zaštita zaposlenih u slučaju preostale radne sposobnosti ‌

Član 113.

(Zaštita zaposlenih u slučaju preostale radne sposobnosti)

(1) Ako ovlašteno tijelo ocijeni da kod zaposlenog postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan uzimajući u obzir nalaz, ocjenu i mišljenje ovlaštenog tijela u pisanom obliku ponuditi zaposlenom drugo radno mjesto koje je on u stanju da obavlja a koji su što sličniji poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.

(2) Poslodavac je dužan poslove radnog mjesta prilagoditi zaposlenom iz stava (1) ovog člana, odnosno preduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uslove rada.

(3) Zaposleni iz st. (1) i (2) ovog člana kojem nedostaje najviše 5 godina do ostvarenja uslove za starosnu penziju, ima pravo na platu prema dosadašnjem rješenju o rasporedu na radno mjesto ako je to za njega povoljnije.

Član 114.

(Zaštita zaposlenog u slučaju smanjenja radne sposobnosti)

(1) U slučaju smanjenja radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta zaposlenom se osigurava lakši posao na drugome radnom mjestu bez smanjenja plate koju je ostvarivao prije nastupanja navedenih okolnosti.

(2) Zaposlenom, koji radi skraćeno radno vrijeme zbog razloga navedenih u stavu (1) ovog člana isplaćuje se puna plata koju bi ostvario za puno radno vrijeme.

DIO PETI: RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA ‌

I DJELOVANJE I USLOVI RADA SINDIKATA

POGLAVLJE I: ARBITRAŽA ‌

Član 115. (Arbitraža)

Kolektivne radne sporove o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog ugovora, mogu se riješiti pred Arbitražnim vijećem.

Član 116. (Arbitražno vijeće)

(1) Arbitražno vijeće sastoji se od pet članova.

(2) Svaka strana u sporu bira po dva člana, peti član se bira dogovorom strana iz reda istaknutih naučnih i stručnih radnika iz oblasti koja je predmet spora.

Član 117. (Postupak arbitraže)

(1) Postupak arbitraže pokreće se u pismenoj formi na prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od 15 dana od dana početka rada arbitraže.

(2) U postupku arbitraže ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju i drugi dokazi, te saslušavaju stranke.

(3) Arbitražno vijeće spor rješava odlukom koja se donosi jednoglasno od svih članova arbitraže.

Član 118.

(Primjena pravila parničnog postupka)

(1) Arbitražno vijeće u postupku, primjenjuje pravila parničnog postupka. Troškovi postupka rada Arbitraže (naknade za rad članova Arbitražnog vijeća) određuju se u visini koju Poslodavac sporazumno utvrdi sa članovima Arbitražnog vijeća i isplaćuje Poslodavac.

(2) Obavljanje administrativno-tehničkih poslova za rad Arbitražnog vijeća obezbjeđuje Poslodavac u kojem je obrazovano to vijeće.

(3) Odluka Arbitražnog vijeća je konačna i obavezujuća.

(4) Protiv odluke Arbitražnog vijeća žalba nije dopuštena.

POGLAVLJE II: ŠTRAJK ‌

Član 119. (Štrajk)

(1) U svrhu zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova, Sindikat ima pravo pozvati svoje članove i zaposlene na štrajk.

(2) Zaposleni slobodno odlučuju o svom učešću u štrajku.

(3) Štrajk se organizuje i provodi u skladu sa Zakonom o štrajku i sindikalnim pravilima ovog sindikata o organizovanju i vođenju štrajka.

Član 120. (Najava štrajka)

(1) Štrajk se mora najaviti poslodavcu u roku utvrđenom zakonom.

(2) Odluku o stupanju u štrajk donosi Upravni odbor Sindikata s natpolovičnim brojem glasova svojih članova.

(3) Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se u skladu sa članom 7. Pravila o organizovanju i vođenju štrajka, a u Zakonom utvrđenom roku.

(4) U pismenoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi za štrajk, dan, te mjesto i vrijeme početka štrajka.

Član 121.

(Ostvarivanje Ustavom garantovanih prava i sloboda)

Pri organizovanju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a posebno o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Član 122.

(Dužnost sindikata u slučaju štrajka)

(1) Sindikat je dužan da Pravilima o štrajku ili posebnim odlukama štrajkačkog odbora, u skladu sa Zakonom, utvrdi poslove za koje se mora osigurati izvršavanje osnovne funkcije iz djelokruga bitnih djelatnosti Poslodavca.

(2) Aktima iz stava (1) ovoga člana, a u dogovoru sa Poslodavcem, moraju se tačno definisati poslovi koji se moraju obavljati u toku trajanja štrajka.

(3) Pravila o štrajku i drugi akti koji se odnose na tok vođenja štrajka moraju se dostaviti Xxxxxxxxxx, najkasnije na dan najave štrajka.

(4) Pravila iz stava (1) ovoga člana sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i broju zaposlenih koji moraju raditi za vrijeme štrajka, s ciljem omogućavanja obnavljanja rada nakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, posebno radi sprečavanja ugrožavanja života, lične sigurnosti ili zdravlja stanovništva.

Član 123.

(Utvrđivanje poslova koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka)

(1) Ako se po pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne saglasnost sa Poslodavcem, pravila će utvrditi arbitraža čiji se sastav utvrđuje odgovarajućom primjenom ovoga Ugovora.

(2) Pravila iz stava (1) ovoga člana arbitraža je dužna donijeti u roku od 3 (tri) dana od dana dostave zahtjeva za utvrđivanje pravila.

(3) Ako Xxxxxxxxxx nije predložio utvrđivanje poslova do dana početka postupka arbitraže, postupak utvrđivanja tih poslova se ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Član 124. (Štrajkački odbor)

(1) Xxxxxxxx xxxxxxxx generalni štrajkački odbor ili lice koje on ovlasti, sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan predstaviti se Poslodavcu kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.

(2) Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme trajanja štrajka.

Član 125. (Provođenje štrajka)

(1) Štrajk može započeti samo ukoliko Sindikat i organ nadležan za rješavanje zahtjeva službenika i zaposlenika članova Sindikata nisu uspjeli riješiti zahtjev u predhodnim tripartitnim mirovnim pregovorima, zbog kojih se štrajk organizuje.

(2) Organizovanje štrajka ili učešće u štrajku, u skladu sa Zakonom i odredbama ovoga Ugovora, ne predstavlja povredu službene odnosno radne dužnosti.

(3) Poslodavac ne može poslati na odgovornost zaposlene, niti ih dovesti u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene zbog njihovog učešća u štrajku.

(4) Xxxx ne smije zaposlenog prisiliti da učestvuje u štrajku mimo njegove volje.

POGLAVLJE III: DJELOVANJE I USLOVI RADA SINDIKATA ‌

Odjeljak A. Sindikalno organizovanje ‌

Član 126. (Obaveze poslodavca)

(1) Poslodavac se obavezuje da će osigurati provođenje prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, Zakonima i ovim Ugovorom i djelovati u skladu sa njima.

(2) Poslodavac se obavezuje da neće svojim djelovanjima i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenih da postanu članovi Sindikata.

(3) U cilju ostvarivanje funkcije Sindikata u institucijama BiH Poslodavac je dužan da se putem platne liste, a po dostavljenoj pismenoj izjavi-pristupnici zaposlenog člana Sindikata iz koje se vidi njegov dobrovoljni pristanak za takav način plaćanja članarine sa tačno određenim procentom plate za sindikalnu članarinu ili po potrebi drugih davanja, vrši mjesečno prikupljanje tih financijskih sredstava i njihov prenos na račun Sindikata.

Član 127. (Područje rada Sindikata)

(1) Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenih u institucijama BiH, nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i Poslodavaca, organizovana u sindikalne organizacije, saveze sindikalnih organizacija, podružnice, sindikalne ogranke i sindikalne grupe, koji svoju aktivnost zasnivaju na Ustavu BiH, svom Statutu i međunarodnim dokumentima.

(2) Područje rada Sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organizovanje zaposlenih u institucijama BiH, aktivno učešće u donošenju normativnih akata sa Poslodavcem.

(3) Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomsko komercijalnim procesom, ukoliko oni ne utiču negativno na prava zaposlenih.

(4) Ukoliko dođe do povrede prava zaposlenih uticajem procesa navedenih u stavu 3. ovog člana Sindikat će ući u ove procese onoliko koliko to bude potrebno, da se izvrši zaštita prava zaposlenih.

Član 128.

(Povreda prava na sindikalno organizovanje)

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se svaki pritisak od strane rukovodioca Poslodavca na službenike i zaposlenike, članove sindikata, da istupe iz sindikalne organizacije.

Odjeljak B. Odnos rukovodstva Sindikata i Poslodavca ‌

Član 129.

(Odnos rukovodstva Sindikata i Poslodavca)

(1) Sindikat je dužan obavijestiti Poslodavca o izboru odnosno imenovanju: predsjednika, Reprezentativnog sindikata, Predsjednika Upravnog odbora, članova Upravnog odbora, članova nadzornog odbora, predsjednika sindikalnih organizacija, povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika (u daljem tekstu: sindikalnih rukovodilaca).

(2) Aktivnost sindikalnog rukovodioca povjerenika ili predstavnika ne smije biti sprječavana ili ometana, ako djeluje u skladu s Konvencijama Međunarodne organizacije rada, Zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.

Član 130.

(Pravo predsjednika sindikalne organizacije na novčanu naknadu)

(1) Predsjednik osnovne sindikalne organizacije ima pravo na naknadu plate za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.

(2) Predsjednik Sindikata, Predsjednik Upravnog odbora i Predsjednik sindikalne oragnizacije imaju pravo na naknadu plate za puno radno vrijeme na svakih 700 članova Sindikata.

(3) Poslodavac je dužan sindikalnom funkcioneru iz st. (1) i (2) ovoga člana, omogućiti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu plate zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti, pohađanja sindikalnih sastanaka, kurseva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.

(4) Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.

Član 131.

(Prava sindikalnih rukovodioca)

(1) Kada sindikalni rukovodioc dio svoga radnog vremena posvećuje sindikalnim zadacima, a dio svojim redovnim radnim obavezama, tada se njegove obaveze iz službe odnosno radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i Poslodavca.

(2) Sindikalni rukovodioc ne može zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljni položaj u odnosu na druge službenike i zaposlenike.

Član 132.

(Zaštita sindikalnog rukovodioca po isteku mandata)

(4) Za vrijeme obavljanja dužnosti sindikalnog rukovodioca i dvije godine po isteku te dužnosti, sindikalnom rukovodiocu kod Poslodavca bez saglasnosti Sindikata ne može prestati služba odnosno rad, osim po sili zakona, niti se može bez njegove saglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istog ili drugog Poslodavca, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja, smanjiti plata, utvrditi prestanak potrebe za njegovim radom ili da se na drugi način stavi u nepovoljan položaj.

(5) Sindikalnim rukovodiocem u smislu odredbe iz stava (1) ovog člana, smatraju se:

a) Predsjednik Sindikata

b) Zamjenici i podpredsjednici Sindikata,

c) Predsjednik Upravnog odbora Sindikata

d) članovi Upravnog odbora Sindikata

e) Predsjednici osnovnih organizacija, sindikalnih podružnica, sindikalnih ogranaka i sindikalnih grupa.

Odjeljak C. Konsultacije ‌

Član 133.

(Konsultacije Poslodavca i Sindikata)

(1) Prije donošenja odluka kojima se rješava radno-pravni status zaposlenih poslodavac mora pribaviti i razmotriti mišljenje Xxxxxxxxx i mora mu predočiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj službenika i zaposlenika.

(2) Važnim odlukama iz stava 1. ovoga člana smatraju se posebno odluke o slijedećim pitanjima:

a) donošenju integralnog teksta te izmjeni i dopuni akta Poslodavca kojima se regulišu prava iz rada i po osnovu rada službenika i zaposlenika,

b) odlučivanje o materijalnom, ekonomskom i socijalnom položaju radnika,

c) popunjavanje radnih mjesta,

d) planu zapošljavanja i otkazu službe odnosno rada službenika i zaposlenika,

e) mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika i zaposlenika,

f) uvođenje nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,

g) plan godišnjeg odmora,

h) rasporedu radnog vremena,

i) noćnom i prekovremenom radu,

j) naknadama za izume i tehničko unapređenje,

k) donošenje programa zbrinjavanja viška službenika i zaposlenika i druga pitanja iz radnog odnosa.

(3) Sindikalni rukovodioc ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može se o dostavljenom prijedlogu odluka iz stava (1) ovog člana očitovati u roku osam dana.

(4) Poslodavac, prije donošenja odluke iz stava (1) ovoga člana, dužan je razmotriti dostavljene primjedbe sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata i u roku od 10 dana od dana prijemaa takvog akta obavijestiti Sindikat

(5) U slučaju donošenja odluke protivno odredbama st. (1), (3) i 4. ovoga člana, komisija nadležna za tumačenje i praćenje primjene ovog ugovora obavijestit će odmah Vijeće ministara BiH i Sindikat.

Član 134.

(Saradnja Poslodavca i Sindikata)

(1) Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u vezi s ostvarenjem prava, obaveza i odgovornosti iz rada i po osnovu rada i o zauzetim stajalištima dužan je u roku osam dana od prijema prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva pismenim putem obavijestiti Sindikat.

(2) Poslodavac ili lice koje on ovlasti dužan je na zahtjev sindikalnog rukovodioca primiti ga na razgovor i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i zaposlenika, najkasnije u roku osam dana od predaje pismenog zahtjeva za prijem kod rukovodioca Poslodavca.

Odjeljak D. Uslovi za rad Sindikata ‌

Član 135.

(Uslovi za rad Sindikata)

Poslodavac je dužan, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uslove:

a) odgovarajući kancelarijski prostor i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

b) pravo na korištenje telefona, telefaksa, kompjutera, interneta te drugih raspoloživih tehničkih pomagala i potrošnog kancelarijskog materijala,

c) slobodu sindikalnog izvještavanja i podjelu sindikalne štampe,

d) obračun i ubiranje sindikalne članarine, a po potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno prilikom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na osnovu pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.),

e) obezbijediti i sve druge informacije i administrativno-tehničku podršku za provođenje sindikalnih aktivnosti,

f) korištenje službenog automobila sa ili bez vozača za službena putovanja sindikalnih predstavnika.

Član 136.

(Odsustvo sa rada sindikalnih predstavnika zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti)

(1) Poslodavac je dužan omogućiti odsustvo sa rada sindikalnim predstavnicima zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustvovanja sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i u inostranstvu.

(2) Poslodavac je dužan sindikalnom rukovodiocu ili drugom ovlaštenom predstavniku Sindikata dva puta mjesečno omogućiti održavanje sastanaka u radnom vremenu i to na način da se održava u radno vrijeme maksimalno jedan sat i jednom mjesečno omogućiti održavanje sastanka u radno vrijeme.

Član 137.

(Pravo profesionalnog sindikalnog rukovodioca na povrat u državnu službu)

(1) Sindikalni rukovodioc koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojima za vrijeme vršenja dužnosti prestaje služba odnosno radni odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovo ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u službu odnosno u radni odnos prema svojoj stručnoj spremi.

(2) Prestanak službe odnosno radnog odnosa i povrat u službu prema stavu (1) ovog člana uređuje se pismenim sporazumom zaključenom između Sindikata i Poslodavca, odnosno druge osobe koju on za to ovlasti.

Član 138.

(Zaštita sindikalnog rukovodioca)

Za vrijeme obavljanja sindikalne aktivnosti, sindikalnom rukovodiocu Poslodavac ne može bez saglasnosti Sindikata:

a) otkazati radni odnos,

b) izvršiti premještanje na druge poslove bez njegove saglasnosti,

c) donijeti rješenje o prekobrojnosti državnog službenika, niti rješenje o stavljanju na raspolaganja zaposlenika

Član 139. (Dužnosti Poslodavca)

Poslodavac je dužan:

a) obezbijediti Sindikatu učešće u donošenju akata koji uređuju pitanja plata i drugih naknada zaposlenim iz radnog odnosa koje razmatra nadležni organ Poslodavca;

b) obavezno pozivati predstavnike Sindikata na sjednice nadležnih organa Poslodavca kada se razmatra i odlučuje o pitanjima iz područja rada Sindikata i pravima od interesa zaposlenih;

c) obezbjediti pristup predstavnicima Sindikata svim radnim mjestima kod Poslodavca kada je to potrebno za obavljanje njihove funkcije;

d) obezbjediti da u slučaju potrebe ubiranja sredstava solidarnosti, predstavnici Sindikata imaju pravo da obavljaju ovu aktivnost u odgovarajućem prostoru Poslodavca;

e) obezbjediti stručnu, tehničku i administrativnu pomoć pri radu Sindikata;

f) omogućiti predstavnicima Sindikata u prostorima Poslodavca, na mjestima koja su pristupačna zaposlenim slobodu sindikalnog obavještavanja;

g) omogućiti predstavnicima Sindikata da zaposlenim dostavljaju informacije, biltene, publikacije, letke i druge dokumente Sindikata.

Član 140.

(Prava i obaveze sindikalnog povjerenika u provođenju mjera zaštite na radu)

(1) U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obavezu posebno:

a) sudjelovati u planiranju mjera za unapređenje uslova rada,

b) biti informisan o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i zaposlenika,

c) primati primjedbe službenika i zaposlenika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,

d) biti prisutan inspekcijskim pregledima i informisati inspektora o svim zapažanjima službenika i zaposlenika u odnosu na zaštitu na radu,

e) pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i zaposlenika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

f) školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapređivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,

g) staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

h) svojom aktivnošću poticati ostale službenike i zaposlenike za rad na siguran način.

(2) Ukoliko kod Poslodavca nije izabran povjerenik zaštite na radu u skladu s propisima s područja zaštite na radu u roku od 90 dana od početka primjene ovog Ugovora u tom slučaju tog povjerenika može imenovati Sindikat.

Član 141. (Partnerski odnos)

(1) Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvariti putem ovlaštenog predstavnika Poslodavca i ovlaštenih predstavnika Sindikata.

(2) Poslodavac ili od njega ovlašteni predstavnik su obavezni primiti Predsjednika Sindikata ili ovlaštenog predstavnika Sindikata na njihov zahtjev.

(3) Funkcija predsjednika, generalnog sekretara i referenta Sindikata obavlja se profesionalno:

a) za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije zaposlenom pripada plata u visini plate koju bi imao da radi na svom radnom mjestu ili po aktima Sindikata ukoliko je povoljnija za njega.

b) platu koju bi zaposleni iz predhodnog stava ovog člana ostvario da radi na svom radnom mjestu isplaćuje Xxxxxxxxxx, a razliku Sindikat.

(4) Zaposleni koji profesionalno radi u Sindikatu ima pravo pohađanja stručnih obuka koje organizuje Poslodavac iz oblasti poslova koje je radio prije stupanja u profesionalni rad u Sindikat.

Član 142.

(1) Zaposleni koji obavljaju rukovodnu funkciju iz člana 144. ovog Ugovora imaju pravo na dodatak na platu u visini od 15% osnovne plate zaposlenog,

(2) Poslodavac je dužan da uz isplatu mjesečnih plata uplati na račun Sindikata sredstva u visini od 0,25 na bruto obračunate plate.

(3) Nadležne službe Poslodavca i Sindikata kontrolišu isplate po odredbama ovog ugovora.

Član 143. (PSI isprava)

Predsjednik Sindikata i ovlašteni predstavnici Sindikata prilikom zastupanja interesa zaposlenih pred Poslodavcem, nadležnim organima i inspekcijama svoj legitimitet dokazuju posebnom PSI ispravom koju izdaje Xxxxxxxx.

DIO ŠESTI: DONOŠENJE PROPISA I OPŠTIH AKATA I INFORMISANJE, SOCIJALNI MIR, PRAVILA O POSTUPKU KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA ‌

POGLAVLJE I: DONOŠENJE PROPISA I OPŠTIH AKATA I INFORMISANJE ‌

Član 144.

(Dostava nacrta akata Sindikatu)

(1) Poslodavac je dužan sve prednacrte i nacrte propisa i opštih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.

(2) Poslodavac je dužan razmotriti mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se zajednički ocijeni da su utemeljene.

Član 145.

(Dostava informacija Sindikatu)

Poslodavac je dužan zaposlenom odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za položaj zaposlenog, a posebno o:

a) Odlukama koje utječu na socijalni položaj zaposlenog,

b) Rezultatima rada,

c) Prijedlozima odluka i opštih akata kojima se u skladu sa ovim Ugovorom uređuju osnovna prava i obaveze iz rada,

d) Mjesečnim obračunima plata zaposlenih uz njihov pristanak i

e) Upražnjenim radnim mjestima.

POGLAVLJE II: SOCIJALNI MIR ‌

Član 146. (Socijalni mir)

(1) Za vrijeme trajanja ovog Ugovora ugovorene strane se obavezuju na socijalni mir.

(2) Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne podrške zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

POGLAVLJE III: PRAVILA O POSTUPKU KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA ‌

Član 147.

(Predmet kolektivnog pregovaranja)

Ovim pravilima se uređuje način, organizacija i procedure vođenja pregovora u cilju zaključivanja ovog ugovora između Poslodavca i Sindikata, putem pregovaračkih timova.

Član 148. (Cilj pregovora)

Cilj pregovaranja je usaglašavanje odredbi ovog Ugovora između Poslodavca i Sindikata kao i potpisivanje Kolektivnog ugovora.

Član 149. (Pregovarački timovi)

(1) Za razmatranje i usvajanje odredbi ovog ugovora, ugovorne strane će formirati svoje pregovaračke timove sastavljene od Šefa pregovaračkog tima i još 4 (četiri) člana.

(2) Svaki pregovarački tim može dodatno angažovati i stručnjake iz oblasti koji pomažu svom timu i koji mogu iznositi svoja mišljenja, ali bez prava odlučivanja.

(3) Šefovi pregovaračkih timova dogovorom predlažu vrijeme i mjesto održavanja sastanka u skladu sa planiranom dinamikom pregovora utvrđenom ovim pravilima.

(4) Šef pregovaračkog tima Sindikata ili lice koje on ovlasti zakazuje sastanke, predlaže Dnevni red i vodi sastanke.

(5) Kvorum za održavanje sastanka čini prisustvo od najmanje po tri člana iz oba tima.

(6) Zaključci sa sastanka se usvajaju, ukoliko za iste glasa većina prisutnih članova iz oba tima.

Član 150.

(Sastanci pregovaračkih timova)

(1) Ugovorne strane se obavezuju da će se sastanci održavati najmanje jednom u petnaest dana.

(2) Pregovori se vode isključivo na sastancima pregovaračkih timova.

(3) Sastanci se odražavaju u prostorijama institucija BiH ili na drugim mjestima uz blagovremenu najavu.

(4) Pored članova pregovaračkih timova, sastanku mogu prisustvovati najviše tri stručnjaka za pojedina pitanja.

(5) Predsjedavajući sastanka može oduzeti riječ diskutantu ukoliko je je diskusija van Dnevnog reda.

(6) Na sastancima se vodi Zapisnik u koji se unose podaci o bitnim pitanjima pregovaranja (stavovi pregovaračkih timova, usvojene Odluke i zaključci, itd.).

(7) Zapisnik se dostavlja svim članovima pregovaračkih timova i usvaja se na slijedećem sastanku.

(8) Na svakom sastanku Pregovarački timovi dogovaraju Dnevni red za naredni sastanak kao i datum održavanja sastanka.

Član 151. (Procedure pregovaranja)

(1) Odredbe ovog ugovora se dogovaraju na principima međusobnog uvažavanja pregovaračkih timova, na osnovu utvrđenih činjenica, ekspertnih analiza, važećih domaćih i međunarodnih propisa i standarda, rezultata naučnih istraživanja, prakse zemalja okruženja i zemalja Evropske unije i drugih relevantnih kriterija.

(2) Odredbe ovog ugovora koje su dogovorene na sastancima pregovaračkih timova ne mogu ponovo biti predmnet pregovaranja.

(3) Odredba ovog ugovora smatra se dogovorenom ako je u pregovorima postignuta saglasnost pregovaračkih timova u skladu sa članom 149. stav (6) ovog ugovora.

(4) Usaglašene odredbe konstatuju se zaključkom „Odredba je dogovorena“ tako što se tačno navede koja odredba iz Nacrta ugovora je dogovorena (naziv Dijela, Poglavlja, člana, stavova, tački itd).

Član 152. (Usaglašavanje spornih pitanja)

(1) Ako se u toku pregovora pojave sporna pitanja koja nije moguće usaglasiti, u toku sastanka svaki pregovarački tim može uzeti pauzu do 30 minuta za interne konsultacije.

(2) Svaki pregovarački tim može zahtijevati prekid i odlaganje sastanka do dva dana radi „eksternih konsultacija“ i zauzimanja stava tima. Prekinuti sastanak nastavlja se nakon obavljenih konsultacija.

(3) Ako se sporna pitanja ne mogu usaglasiti poslije prekida o odlaganja sastanka u zapisnik se konstatuje koja odredba nije usvojena uz navođenje stavova pregovaračkih timova.

(4) Kada pregovarački timovi u cjelini razmotre sve odredbe Nacrta ugovora, šefovi pregovaračkih timova u roku ne dužem od deset dana dostavljaju Izvještaj Upravnom odboru Sindikata i Vijeću ministara o rezultatima pregovora, te usaglašenim i spornim odredbama Nacrta ugovora.

(5) Svaka strana će se u roku od 15 (petnaest ) dana od dana dostavljanja Izvještaja koji sadrži sporna pitanja izjasniti dali su stavovi druge strane prihvatljivi, definitivno neprihvatljivi ili će ponuditi drugo rješenje.

(6) Ukoliko se po spornim pitanjima ponude druga rješenja svaka ugovorna strana će se o njima izjasniti u roku od 10 (deset) dana.

(7) Nakon isteka roka iz prethodnog stava, ukoliko ponuđena rješenja nisu prihvatljiva za Sindikat smatrat će se da su pregovori propali i da Sindikat može poduzeti legalne sindikalne aktivnosti.

(8) Ako pregovarački timovi postignu saglasnost o tekstu Nacrta Kolektivnog ugovora to će se konstatovati u Izvještaju koji se zajedno sa Nacrtom ugovora dostavlja Upravnom odboru Sindikata i Vijeću ministara.

(9) Upravni odbor Sindikata i Vijeće ministara su obavezni da u roku od 30 dana od dana definitivnog usaglašavanja teksta potpišu Kolektivni ugovor.

(10) Xxxxxx pregovaračkih timova dogovorno utvrđuju termin svečanog potpisivanja Kolektivnog ugovora.

Član 153.

(Početak i završetak pregovora)

Pregovori će započeti pregovaranjem o odredbama ovog ugovora o pravilima o postupku kolektivnog pregovaranja, a završit će se činom potpisivanja Xxxxxxx.

Član 154. (Javnost pregovora)

(1) Sastanci pregovaračkih timova zatvoreni su za javnost osim ako se timovi drugačije ne dogovore.

(2) O toku i sadržaju pregovora timovi će izvještavati javnost zajedničkim saopštenjem.

(3) Ako se pregovarački timovi ne dogovore o zajedničkom saopštenju, pregovarački timovi zadržavaju pravo da samostalno izvještavaju javnost o sadržaju i toku pregovora.

Član 155. (Dinamika pregovaranja)

(1) Strane u pregovorima dogovorile su se da će se pregovori voditi prema slijedećoj dinamici:

a) Izrada Nacrta kolektivnog ugovora	do	2018.
b) Javna rasprava o Nacrtu kolektivnog ugovora	do	2018.
c) Dostavljanje Nacrta kolektivnog ugovora poslodavcu
na izjašnjavanje	do	2018.
d) Izjašnjavanje poslodavca o Nacrtu kolektivnog ugovora	do	2018.
e) Pregovaranje Sindikata i Poslodavca o spornim pitanjima	do	2010.
f) Upućivanje usaglašenog teksta Nacrta kolektivnog
ugovora na potpisivanje	do	2018.
g) Potpisivanje Kolektivnog ugovora	do	2018.

(2) Ukupna tolerancija u planiranoj dinamici uzrokovana objektivnim razlozima za svaku stranu u pregovorima je maksimalno 15 (petnaest ) dana.

DIO SEDMI. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA I DOPRINOS SOLIDARNOSTI I POSEBNE, PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ‌

POGLAVLJE I: TUMAČENJE I DOPRINOS SOLIDARNOSTI ‌

Član 156.

(Tumačenje i primjena ovog ugovora)

(1) Za tumačenje odredbi i praćenje primjene ovoga ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovog ugovora.

(2) Komisija ima šest članova od kojih svaka ugovorena strana imenuje tri člana.

(3) Komisija donosi Poslovnik o radu.

(4) Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.

(5) Ugovorene strane dužne su se pridržavati datog tumačenja od strane zajedničke komisije.

(6) Komisija će jednom u šest mjeseci izvijestiti Vijeće ministara BiH i Sindikat o stanju na području primjene Ugovora s obzirom na poštivanje njegovih odredbi, u cilju identifikacije eventualnih zapreka za ostvarivanje prava i dužnosti službenika i zaposlenika.

(7) Poslodavac i Sindikat razmotrit će slučajeve sistematskog kršenja ovog Ugovora radi prevencije mogućih sudskih sporova i odrediti mjere za njegovo provođenje.

Član 157. (Doprinos solidarnosti)

(1) Ovim ugovorom utvrđuje se obaveza službenika i zaposlenika koji nisu članovi sindikata potpisnika ovog ugovora da za vrijeme važenja Ugovora plaćaju naknadu za povoljnosti koje koriste prema ovom ugovoru (doprinos solidarnosti).

(2) Visina doprinosa solidarnosti iznosi 0,35% neto plate službenika i zaposlenika.

(3) Podjelu sredstava fonda solidarnosti potpisnici ovog ugovora utvrđuju međusobnim sporazumom.

POGLAVLJE II: POSEBNE ODREDBE ‌

Član 158.

(Zaključenje Ugovora)

(1) Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kad ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

(2) Ovaj Ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme.

Član 159. (Pristupanje Ugovoru)

(1) Ovom ugovoru mogu naknadno pristupiti i druge Osnovne sindikalne organizacije koje naknadno uđu u sastav Sindikata.

(2) Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.

POGLAVLJE III: NAČIN IZMJENE ‌

Član 160.

(Način izmjene Ugovora)

(1) Svaka ugovorena strana može pokrenuti postupak izmjena i dopuna ovog ugovora, ali ga ne može jednostrano otkazati.

(2) U ime Sindikata, prijedlog izmjena i dopuna ovog ugovora podnosi Pregovarački odbor.

(3) Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog ugovora obavezna je pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga.

(4) Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s odredbama stava (3) ovog člana, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za primjenu odredaba ovog ugovora o arbitražnom postupku.

Član 161. (Pravo na tužbu)

(1) Sporove u vezi primjene ovog ugovora, koji nisu riješeni arbitražom, rješit će se tužbom pred Sudom Bosne i Hercegovine.

(2) Spor pred Sudom iz stava 1. ovog člana može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana kada neka od strana odbije prihvatiti prijedlog Arbitražnog vijeća.

Član 162. (Troškovi izrade Xxxxxxx)

Troškove izrade ovog ugovora snose ugovorne strane solidarno.

POGLAVLJE IV: PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ‌

Član 163.

(Usklađivanje podzakonskih akata)

Poslodavac je dužan u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora, uskladiti sve podzakonske akte sa odredbama ovog ugovora.

Član 164. (Stupanje na snagu Ugovora)

Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

ZA: ZA:

VIJEĆE MINISTARA BIH SAMOSTALNI SINDIKAT DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I ZAPOSLENIKA U

INSTITUCIJAMA BIH, SUDSKOJ VLASTI I JAVNIM USTANOVAMA BOSNE I HERCEGOVINE

Xxxxx Xxxxxxx Xxxxx Xxxxxx

Broj: Broj:

Sarajevo, 2018.g. Sarajevo, 2018.g.

Document Metadata

Table of Contents

KOLEKTIVNI UGOVOR

Document Metadata

KOLEKTIVNI UGOVOR

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I ZAPOSLENIKE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE, SUDSKE VLASTI I JAVNIH

USTANOVA BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, maj 2018. godine

S A D R Ž A J:

KOLEKTIVNI UGOVOR

DIO PRVI: UVODNE NAPOMENE‌

DIO DRUGI: RADNI ODNOSI‌

DIO TREĆI: RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA, PLATE, DODACI NA PLATU I NAKNADE‌‌‌

DIO ČETVRTI:ZAŠTITA I OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI IZ RADNOG ODNOSA, ZAŠTITA ŽENA I MATERINSTVA I ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST ZAPOSLENIH‌

DIO PETI: RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA‌

I DJELOVANJE I USLOVI RADA SINDIKATA

DIO ŠESTI: DONOŠENJE PROPISA I OPŠTIH AKATA I INFORMISANJE, SOCIJALNI MIR, PRAVILA O POSTUPKU KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA‌

DIO SEDMI. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA I DOPRINOS SOLIDARNOSTI I POSEBNE, PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE‌

Xxxxx Xxxxxxx Xxxxx Xxxxxx

Document Metadata

DIO PRVI: UVODNE NAPOMENE ‌

DIO DRUGI: RADNI ODNOSI ‌

DIO TREĆI: RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA, PLATE, DODACI NA PLATU I NAKNADE ‌‌‌

DIO ČETVRTI:ZAŠTITA I OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI IZ RADNOG ODNOSA, ZAŠTITA ŽENA I MATERINSTVA I ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST ZAPOSLENIH ‌

DIO PETI: RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA ‌

DIO ŠESTI: DONOŠENJE PROPISA I OPŠTIH AKATA I INFORMISANJE, SOCIJALNI MIR, PRAVILA O POSTUPKU KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA ‌

DIO SEDMI. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA I DOPRINOS SOLIDARNOSTI I POSEBNE, PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ‌