ZAKON O RADU

ZAKON O RADU

- Prečišćeni tekst –

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 55 od 27. xxxx 2007.)

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju xx xxxxx i xxxxxxxx zaključivanja ugovora o radu između radnika i poslodavaca, radno vrijeme radnika, odmori i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštita prava iz radnog odnosa, reprezentativnost sindikata i poslodavaca, zaključivanje i primjena kolektivnih ugovora, rješavanje sporova između radnika i poslodavca, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava radnika, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom zakona i druga prava i obaveze koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika).

Prava i obaveze iz radnog odnosa nastaju s danom kad radnik, na osnovu ugovora o radu, stupi na rad kod poslodavca.

Član 2.

Radnikom, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.

Član 3.

Poslodavcem, u smislu ovog zakona, smatra se preduzeće, ustanova, banka, organizacija za osiguranje, udruženje, agencija, zadruga i svako drugo pravno i fizičko lice koje radniku, na osnovu ugovora o radu, daje zaposlenje.

Član 4.

Odgovarajuće odredbe ovog zakona primijeniće se i na radnike zaposlene u organima državne uprave, pravosuđa, unutrašnjih poslova, carinske službe i u drugim državnim organima i organizacijama, ukoliko drugim zakonom nije drugačije određeno.

Član 5.

Radnik, kao i lice koje traži zaposlenje. ne može biti stavljen u neravnopravan položaj kod ostvarivanja prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, religije, političkog ili drugog mišljenja i ubjeđenja, socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva ili nečlanstva u sindikatu ili političkoj organizaciji, tjelesnog i duševnog zdravlja i drugih obilježja koja nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnog odnosa.

Član 6.

Radnici imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju sindikat i da se u njega učlanjuju, u skladu sa statutom i pravilima sindikata.

Poslodavci imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju odgovarajuća udruženja poslodavaca i da se u njih učlanjuju, u skladu sa statutom i pravilima tih udruženja.

Sindikat i udruženja poslodavaca osnivaju se bez ikakve prethodne saglasnosti bilo kog državnog organa.

Član 7.

Radnici, odnosno poslodavci, slobodno odlučuju o svom istupanju iz sindikata, odnosno iz udruženja poslodavaca.

Član 8.

Poslodavcima i udruženjima poslodavaca, kada djeluju u svoje ime ili putem drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je da se miješaju u organizovanje i rad sindikata, ili da, uz davanje materijalne ili druge podrške sindikatu, kontrolišu njegov rad.

Sindikatu, kada djeluje u sopstveno ime ili putem drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je da se miješa u organizovanje, rad i upravljanje udruženjem poslodavaca.

Član 9.

Zakonita djelatnost sindikata i udruženja poslodavaca ne može se trajno niti privremeno zabraniti. Sindikalne organizacije upisuju se u registar sindikalnih organizacija, koji propisuje i vodi ministarstvo nadležno za poslove rada.

Član 10.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o xxxx xxxxx se uređuju prava po osnovu rada, obim prava i način i postupak njihovog ostvarivanja.

Kolektivnim ugovorom, u smislu odredaba ovog zakona, smatra se onaj kolektivni ugovor koji je obavezujući za poslodavca i radnike koji su kod njega zaposleni, a u čijem je zaključivanju poslodavac neposredno učestvovao ili je ovlastio drugog poslodavca da to učini u njegovo ime, ili je naknadno pristupio kolektivnom ugovoru.

Pravilnikom o radu, u smislu ovog zakona, smatra se pravilnik o xxxx xxxx je donesen xx xxxxxx poslodavca, u skladu sa čl. 11. i 12. ovog zakona.

Ugovorom o radu smatra se ugovor na osnovu koga se između radnika i poslodavca, u skladu sa ovim zakonom, zasniva radni odnos.

Član 11.

Pravilnik o xxxx xxxxx xx xx xxxxxx svaki poslodavac koji ima više od 15 zaposlenih radnika.

Prijedlog pravilnika o radu poslodavac dostavlja na upoznavanje sindikatu i savjetu radnika, xxxx xx miljenja xxxxx razmotriti prije donošenja pravilnika. Ako to mišljenje ne prihvati, xxxxx xx da o svom stavu pismeno obavijesti sindikat i savjet radnika.

Član 12.

Pravilnik o radu objavljuje se na prikladan način kod poslodavca, kako bi se svim radnicima omogućilo da se upoznaju sa sadržinom pravilnika.

Poslodavac koji nije xxxxx da xxxxxx pravilnik o radu u smislu člana 11. stav 1. ovog zakona, kod zaključivanja ugovora o radu i ostvarivanja prava radnika po osnovu rada, neposredno primjenjuje odredbe ovog zakona, kao i kolektivnog ugovora djelatnosti kojoj pripada (granski kolektivni ugovor), ukoliko je to za njega obavezujuće u smislu člana 159. stav 1., čl. 160. i 161. ovog zakona.

Član 13.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu ne može se odrediti manji obim prava radnika od onog koji je određen ovim ili drugim zakonom, ako to nije izričito predviđeno zakonom.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu mogu se odrediti povoljnija prava od prava utvrđenih ovim zakonom, ako ovim zakonom nije izričito drugačije određeno.

II - ZAKLJUČIVANJE I PRIMJENA UGOVORA O RADU

1. Uslovi za zaključivanje ugovora o radu

Član 14.

Ugovor o radu ne može zaključiti lice koje nije navršilo 15 xxxxxx xxxxxx i koje nema opštu zdravstvenu sposobnost za rad.

Lice između navršenih 15 i 18 xxxxxx xxxxxx može zaključiti ugovor o radu pod uslovom da pribavi uvjerenje ovlašćenog doktora medicine da posjeduje opštu zdravstvenu sposobnost za rad i saglasnost zakonskog zastupnika.

Lice koje nije navršilo 18 xxxxxx xxxxxx ne može zaključiti ugovor o radu za obavljanje poslova na kojima postoji povećana opasnost od povreda ili povećan štetni uticaj na zdravlje (u daljem tekstu: poslovi sa posebnim uslovima rada).

2. Vrste i trajanje ugovora o radu Član 15.

Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti na neodređeno ili na određeno vrijeme.

Ugovor o xxxx x xxxx nije naznačeno vrijeme trajanja smatraće se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Član 16.

Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na duži period od dvije godine. Ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti u sljedećim slučajevima:

- izvršavanja posla koji traje do šest mjeseci;

- privremenog povećanja obima posla;

- zamjene odsutnog radnika do godinu xxxx;

- obavljanja posla čije je trajanje unaprijed određeno prirodom i vrstom posla.

Ugovor o radu zaključen suprotno odredbi stava 2. ovog člana smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Radni odnos zasnovan na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme prestaje istekom roka određenog xxx ugovorom, ako se radnik i poslodavac drugačije ne sporazumiju.

Član 17.

Poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na određeno vrijeme. jednom ili više puta, produži za određeni period, ali najduže do dvije godine od xxxx zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. U ovaj period uračunavaju se i prekidi koji su trajali do dvije sedmice.

Ako radnik, nakon isteka roka iz stava I. ovog člana, uz izričitu ili prećutnu saglasnost poslodavca, nastavi da radi, smatraće se da xx xxxxxx zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme.

Član 18.

Za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora, privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, porođajnog odsustva, udaljenja s posla, perioda između xxxx otkaza ugovora o radu i datuma vraćanja na posao po odluci suda ili drugog organa, kao i za vrijeme drugih opravdanih odsustvovanja s rada koje radnik koristi na osnovu zakona, kolektivnog ugovora i pravilnika o radu ugovor o radu se ne prekida.

Ako se radnik, nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu, više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme i na xxx xxxxx ostvari 24 mjeseca rada u toku posljednje tri godine, smatraće se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme.

3. Forma i sadržaj ugovora o radu Član 19.

Ugovor o radu zaključuje se u pismenom obliku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Ugovor o radu sadrži naročito podatke o sljedećem:

1. nazivu i sjedištu poslodavca,

2. imenu, prezimenu, stručnoj spremi i prebivalištu, odnosno boravištu radnika,

3. datumu stupanja radnika na rad,

4. radnom mjestu na kome se radnik zapošljava i mjestu xxxx, xx podacima o dužini i rasporedu radnog vremena,

5. plati, novčanim naknadama i drugim primanjima radnika po osnovu rada,

6. dužini godišnjeg odmora,

7. trajanju ugovora, ako se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme,

8. rokovima za otkazivanje ugovora o radu zaključenog na neodređeno vrijeme,

9. poslovima sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu, ako postoje,

10. drugim podacima koje poslodavac i radnik smatraju značajnim za uređivanje odnosa koji nastaju po osnovu rada radnika.

Umjesto podataka iz t. 5. do 10. stava 2. ovog člana, u ugovoru o radu mogu se navesti odredbe odgovarajućih zakona, kolektivnih ugovora ili pravilnika o xxxx xxxxxx su ta pitanja uređena.

Poslodavac xx xxxxx da primjerak ugovora o xxxx xxxxx radniku prije stupanja radnika na rad.

4. Podaci koji se ne mogu tražiti niti koristiti Član 20.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu, poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu u

neposrednoj vezi sa poslovima koje radnik treba da obavlja.

Lični podaci o radniku mogu se prikupljati, koristiti i dostavljati nadležnim organima i trećim licima samo u slučajevima određenim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa. Zabranjeno je od žene koja traži zaposlenje, kao i od žene u radnom odnosu, tražiti da obavi testiranje na trudnoću.

5. Probni rad Član 21.

Ugovorom o xxxx xxxx se predvidjeti probni rad radnika, xxxx xxxx iznositi najviše do tri mjeseca (ugovor o

probnom radu). Izuzetno, ovaj rok može se sporazumno produžiti xxx do tri mjeseca.

Poslodavac, kao i radnik, imaju pravo da otkažu ugovor o probnom radu i prije isteka roka na koji je ugovor zaključen, uz otkazni rok od xxxxx xxxx.

Ugovorom o probnom radu, pored podataka iz člana 19. stav 2. ovog zakona, uređuje xx xxxxx sprovođenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Član 22.

Radnik za vrijeme probnog xxxx xxx sva prava iz radnog odnosa, u skladu sa poslovima radnog mjesta koje obavlja za vrijeme probnog rada.

Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada prestaje radni odnos s danom isteka roka određenog ugovorom o probnom radu.

6. Upućivanje radnika na rad u stranu zemlju Član 23.

Poslodavac može radnika uputiti na rad u stranu zemlju u kojoj poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti,

pod uslovom da poslovi koje radnik treba da obavlja odgovaraju njegovim stručnim i radnim sposobnostima i da se sa radnikom sporazumije o sljedećem:

1. trajanju rada u stranoj zemlji,

2. uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji, ako je to potrebno,

3. valuti u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja po osnovu rada u stranoj zemlji, kao i rokovima i načinu isplate,

4. uslovima odlaska i povratka radnika xx xxxx u stranoj zemlji.

Poslodavac xx xxxxx da radnika, prije odlaska na rad u stranu zemlju, upozna sa propisima koji će se primjenjivati kod ostvarivanja njegovih prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji.

Stranom zemljom, u smislu stava 1. ovog člana, ne smatra se Federacija Bosne i Hercegovine.

7. Provjeravanje osposobljenosti radnika za rukovanja sredstvima rada i sredstvima zaštite na radu Član 24.

Prije zaključivanja ugovora o radu, kao i za vrijeme rada radnika poslodavac može odrediti da se izvrši provjeravanje osposobljenosti lica koje traži zaposlenje, odnosno radnika za rukovanje sredstvima xxxx, xxx i sredstvima zaštite na xxxx xxxx xxxxxx xxxxx da koristi pri radu ili koja su u neposrednoj vezi sa uslovima rada na radnom mjestu koje radnik treba da obavlja.

8. Dopunsko osposobljavanje, stručno obrazovanje i usavršavanje Član 25.

Poslodavac može lice koje traži zaposlenje, uz njegovu saglasnost, kao i radnika u radnom odnosu, uputiti

na dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zaštite na radu ako je to neophodno za bezbjedno rukovanje xxx sredstvima i za njihovo namjensko korišćenje.

O trajanju i načinu sprovođenja dopunskog osposobljavanja iz stava 1. ovog člana odlučuje poslodavac.

Član 26.

Poslodavac može radnika uputiti na određene oblike stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu sa zahtjevima i potrebama radnog mjesta radnika. a posebno kada dođe do usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji rada.

Član 27.

Radnik xx xxxxx da postupi po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje i za stručno obrazovanje i usavršavanje u smislu čl. 25. i 26. ovog zakona.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o xxxx xxxxx se uređuje dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima xxxx, xxx i stručno obrazovanje i usavršavanje radnika u smislu čl. 25. i 26. ovog zakona.

9. Rad pripravnika Član 28.

Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž

propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi i jedna kopija se podnosi nadležnom zavodu za zapošljavanje u roku od pet xxxx od njegovog zaključivanja radi evidencije i

kontrole.

Pripravnikom se smatra lice koje je završilo srednju školu, višu školu ili fakultet, koje prvi put zasniva radni odnos u xxx zanimanju i koje treba, prema zakonu, položiti stručni ispit a potrebno mu je prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji.

Član 29.

Nakon isteka pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit u svom stručnom zvanju, u skladu sa zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu.

Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na 80% minimalne zarade prije polaganja stručnog ispita, što plaća poslodavac. Isto tako, poslodavac obezbjeđuje invalidsko osiguranje u slučaju povrede na poslu. Pripravnik ima pravo na zdravstveno osiguranje xxxx xx to regulisano propisima u pogledu nezaposlenih lica. Ove beneficije obezbjeđuje nadležni zavod za zapošljavanje (u xxx slučaju to nije dodatni trošak jer se pripravnik tretira kao nezaposleno lice).

Pripravnik ima pravo na dnevni odmor u toku xxxx, xxx i između dva uzastopna xxxxx xxxx.

10. Volonterski rad Član 30.

Izuzetno od člana 28. stav 1. ovog zakona poslodavac može pripravnika primiti na obavljanje pripavničkog

staža i bez zaključivanja ugovora o radu (volonterski rad) ako su položeni stručni ispit ili radno iskustvo, prema zakonu, uslov za zasnivanje radnog odnosa pripravnika (volonterski rad).

Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je, prema zakonu, za određeno stručno zvanje propisano trajanje pripravničkog staža.

Trajanje volonterskog rada iz stava 2. ovog člana računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo kao uslov za rad na određenim poslovima. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi i jedna kopija se podnosi nadležnom zavodu za zapošljavanje u roku od pet xxxx od njegovog zaključivanja radi evidencije i kontrole.

Volonterom se smatra lice koje je završilo srednju, višu školu ili fakultet, koje prvi put zasniva radni odnos u xxx zanimanju, koje je dužno prema zakonu, položiti stručni ispit i xxxx xx potrebno prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji.

Član 31.

Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje xxxx xx to regulisano propisima u pogledu nezaposlenih lica. Ove beneficije obezbjeđuje nadležni zavod za zapošljavanje. Poslodavac plaća 35% minimalne zarade za svakog volontera Zavodu za zapošljavanje, xxxx xxxxxxx osiguranje volontera u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti.

Volonteri imaju pravo na dnevni odmor u toku xxxx xxx i između dva uzastopna xxxxx xxxx.

Član 32.

Obrasce ugovora iz člana 15. stav 1., člana 21. stav 1., člana 28. stav 1., člana 30. stav 1. i člana 34. stav

1. ovog zakona propisuje ministar nadležan za poslove rada.

11. Prenos ugovora o radu na novog poslodavca Član 33.

Kad dođe do promjene poslodavca (zbog prodaje preduzeća, nasljeđa i dr.), prava i obaveze iz ugovora o

radu prenose se na novog poslodavca, ukoliko xx xxxxxx s xxx saglasan.

Novi poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu na način i u rokovima koji su određeni ugovorom o radu zaključenim sa prethodnim poslodavcem.

12. Obavljanje povremenih i privremenih poslova Član 34.

Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i

povremenih poslova, pod uslovom:

- da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu;

- da ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom;

- da ne xxxxx xxxx od 60 xxxx x xxxx kalendarske godine.

Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži odredbe o poslu radi čijeg se izvršenja zaključuje ugovor, rokovima za

otpočinjanje i izvršenje posla, uslovima i načinu njegovog izvršenja, kao i visini, roku i načinu isplate nagrade za izvršeni posao.

Pored prava na naknadu za izvršeni posao, izvršilac posla po ugovoru, ukoliko posao obavlja u radnim prostorijama poslodavca, ima pravo i na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje za slučaj povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.

Obrazac ugovora iz stava 1. ovog člana propisuje ministarstvo nadležno za poslove rada.

13. Obavljanje poslova van prostorija poslodavca Član 35.

Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti radi obavljanja poslova van prostorija poslodavca.

Ugovor o xxxx xxxx se zaključuje u smislu stava 1. ovog člana, pored podataka iz člana 19. ovog zakona, sadrži i:

- trajanje radnog vremena;

- vrstu poslova i način organizovanja rada;

- uslove xxxx x xxxxx vršenja nadzora nad radom radnika;

- visinu plate za obavljeni rad i rokove isplate;

- korišćenje i upotrebu sredstava za rad radnika i naknadu za njihovu upotrebu;

- naknadu drugih troškova xxxx x xxxxx njihovog utvrđivanja;

- druga prava i obaveze.

Poslodavac može da ugovori poslove van svojih prostorija koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika i drugih lica i ne ugrožavaju radnu sredinu.

Član 36.

Rad van prostorija poslodavaca radnik obavlja xxx ili sa članovima svoje uže porodice, u ime i za račun poslodavca.

14. Obavljanje poslova kućnog pomoćnog osoblja Član 37.

Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti radi obavljanja poslova kućnog pomoćnog osoblja.

Ugovorom o radu iz stava 1. ovog člana može se ugovoriti isplata dijela plate i u naturi, pod kojom se podrazumijeva obezbjeđivanje stanovanja i ishrane, odnosno samo obezbjeđivanje stanovanja ili ishrane. Vrijednost dijela davanja u naturi xxxx xx obavezno izraziti u novcu.

Najmanji procenat plate koji se obavezno obračunava i isplaćuje u novcu utvrđuje se ugovorom o radu i ne može biti niži od 50% od plate zaposlenog.

Ako xx xxxxx ugovorena dijelom u novcu, a dijelom u naturi, za vrijeme odsustvovanja xx xxxx uz naknadu plate, poslodavac xx xxxxx da radniku naknadu plate isplaćuje u novcu.

Član 38.

Ugovori iz čl. 35. i 37. ovog zakona registruju se kod nadležnog organa lokalne uprave.

Način i postupak registracije ugovora o radu za obavljanje poslova van prostorija poslodavca i poslova kućnog pomoćnog osoblja propisuje ministar rada i boračko-invalidske zaštite (u daljem tekstu: ministar).

15. Obavljanje poslova direktora Član 39.

Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti radi obavljanja poslova direktora kod poslodavca radi zasnivanja radnog

odnosa, ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno.

Ugovor o radu iz stava 1. ovog člana može se zaključiti na neodređeno vrijeme i određeno vrijeme do isteka roka na koji je direktor izabran, odnosno postavljen.

Međusobna prava, obaveze i odgovornosti direktora koji nije zasnovao radni odnos i poslodavca uređuju se posebnim ugovorom.

Lice koje obavlja poslove direktora iz stava 3. ovog člana ima pravo na naknadu za rad koja ima karakter plate i druga prava, obaveze i odgovornosti u skladu sa ugovorom.

Ugovor iz st. 1. i 3. ovog člana sa direktorom zaključuje u ime poslodavca organ upravljanja. Odredbe ovog člana primjenjuju se i na direktore, predsjednike i rukovodioce udruženja, fondacija i organizacija, ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

III - RADNO VRIJEME

1. Puno radno vrijeme radnika

Član 40.

Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 časova sedmično.

Radnik može zaključiti ugovor o xxxx x xxxxx radnim vremenom samo sa jednim poslodavcem. Poslodavac xx xxxxx da izvrši raspored radnog vremena radnika najmanje za 30 narednih xxxx i da to oglasi na način koji je pristupačan svim radnicima, kao i da vodi dnevnu evidenciju o prisutnosti radnika na radu.

Ako je kod poslodavca rad organizovan u smjenama, zamjena smjena vrši se u rokovima i na način određen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Član 41.

Radno vrijeme radnika xxxx xxxx na radnim mjestima i poslovima na kojima, i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu, postoji povećano štetno dejstvo uslova rada na zdravlje radnika, skraćuje se srazmjerno xxx štetnom dejstvu, a najviše do 10 časova sedmično (radna mjesta s posebnim uslovima rada).

O skraćenju radnog vremena u smislu stava 1. ovog člana odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca, zainteresovanog radnika, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu stručne analize izdate od ovlašćene naučne ili stručne organizacije.

Radno vrijeme iz stava 2. ovog člana, u pogledu prava radnika, smatra se punim radnim vremenom.

2. Nepuno radno vrijeme Član 42.

Poslodavac može s radnikom zaključiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom.

Radnik može zaključiti ugovor o radu s nepunim radnim vremenom xx xxxx poslodavaca i da na xxx xxxxx ostvaruje puno radno vrijeme iz člana 40. stav 1. ovog zakona.

Za rad s nepunim radnim vremenom radnik ostvaruje platu i druga prava iz radnog odnosa srazmjerno radnom vremenu određenom ugovorom o radu.

3. Prekovremeni rad radnika Član 43.

U slučaju neplaniranog povećanja obima posla, otklanjanja posljedica vremenskih nepogoda, havarija na

sredstvima rada, požara, zemljotresa, epidemija i drugih nesreća radnik xx xxxxx da, na zahtjev poslodavca, radi duže od punog radnog vremena iz člana 40. stav 1. ovog zakona (u daljem tekstu: prekovremeni rad).

Član 44.

Prekovremeni rad iz člana 43. ovog zakona ne može trajati više od 10 časova sedmično. Izuzetno, radnik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno xxx najviše do 10 časova sedmično.

Radnik u toku kalendarske godine ne može raditi prekovremeno više od 150 časova.

Član 45.

Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno, ili više od deset sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac xx xxxxx da o tome obavijesti nadležnog inspektora rada.

Član 46.

Za vrijeme prekovremenog rada radniku se uvećava plata, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Uvećanje plate za vrijeme prekovremenog rada ne može iznositi manje od 30% u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu.

Član 47.

Prekovremeni rad je zabranjen:

- radnicima mlađim od 18 xxxxxx xxxxxx,

- trudnim ženama i maJkama sa djetetom do tri godine života,

- samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mlađeg od šest xxxxxx xxxxxx.

Izuzetno, radnicima iz stava 1. alineje 2. i 3. ovog člana može se odobriti da rade prekovremeno, uz njihovu

pismenu saglasnost.

Član 48.

Nadležni inspektor xxxx xx zabraniti prekovremeni rad koji je uveden suprotno odredbama čl. 43. do 45. i člana 47. ovog zakona.

4. Preraspodjela radnog vremena Član 49.

Ako priroda i potrebe posla zahtijevaju, puno radno vrijeme na pojedinim radnim mjestima može se

preraspodijeliti tako da u jednom dijelu godine bude duže, a u drugom dijelu srazmjerno kraće, s xxx da u toku kalendarske godine ne može iznositi više od 40 časova prosječno sedmično.

Preraspodjelom punog radnog vremena može se u jednom dijelu godine uvesti radno vrijeme najduže do 52 časa, a na sezonskim poslovima najduže do 60 časova sedmično.

Duže radno vrijeme iz jednog xxxxxx xxxxxx u smislu stava 1. ovog člana ne smatra se prekovremenim radom.

5. Noćni rad Član 50.

Noćnim radom smatra se rad između 22 časa i šest časova narednog xxxx.

Za radnike mlađe od 18 xxxxxx noćnim radom smatra se rad između 20 časova i šest časova narednog xxxx, a ako su zaposleni u industriji - od 19 časova do xxxxx časova narednog xxxx.

Član 51.

Radnicima mlađim od 18 xxxxxx xxxxxx zabranjen je noćni rad.

Izuzetno, radnici mlađi od 18 xxxxxx xxxxxx mogu biti privremeno izuzeti od zabrane noćnog rada u slučaju otklanjanja posljedica više sile, havarija i zaštite interesa Republike, na osnovu saglasnosti nadležnog inspektora rada.

Član 52.

Trudnim ženama, počevši od šestog mjeseca trudnoće, i majkama sa djetetom do jedne godine života zabranjen je noćni rad.

6. Dopunski rad Član 53.

Radnik koji je zaključio ugovor o xxxx x xxxxx radnim vremenom u smislu čl. 40. i 41. ovog zakona može,

bez saglasnosti poslodavca, zaključiti ugovor o radu sa xxx jednim poslodavcem za rad do polovine punog radnog vremena, pod uslovom da se radno vrijeme radnika kod tih poslodavaca vremenski ne podudara i da se ne radi o obavljanju poslova iz člana 113. ovog zakona.

IV - ODMORI I ODSUSTVA

1. Dnevni odmor u toku radnog vremena

Član 54.

Radnik xxxx xxxx s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Raspored korišćenja ovog odmora vrši poslodavac.

Izuzetno xx xxxxx 1. ovog člana, poslodavac može radnicima, čija priroda posla to omogućava, odobriti da na kraju radne sedmice iskoriste xxx xxxxx čas dnevnog odmora u toku radnog vremena.

Vrijeme dnevnog odmora u toku radnog vremena uračunava se u puno radno vrijeme radnika.

2. Dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx Član 55.

Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx u trajanju od najmanje 12 časova

neprekidno, a radnici zaposleni u poljoprivredi i na sezonskim poslovima najmanje 10 časova neprekidno. Maloljetni radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx u trajanju od 12 časova neprekidno.

3. Sedmični odmor

Član 56.

Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno, prema unaprijed određenom rasporedu, a ukoliko je neophodno da radnik radi na svoj sedmični xxx odmora, poslodavac xx xxxxx da naknadno, u dogovoru sa radnikom, odredi kad xx xxxxxx iskoristiti xxx odmora.

4. Godišnji odmor Član 57.

Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog xxxx xxx pravo na godišnji odmor u trajanju od

najmanje 18 radnih xxxx, a maloljetni radnik u trajanju od najmanje 24 xxxxx xxxx. Xxxx xx smatrati prekidom rada odsustvovanja s rada za koja xx xxxxxx, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, ostvario naknadu plate.

Radnik xxxx xxxx na poslovima sa posebnim uslovima rada iz člana 41. ovog zakona ima pravo na godišnji odmor najmanje u trajanju od 30 radnih xxxx.

Član 58.

Radnik koji nema najmanje šest mjeseci neprekidnog xxxx xxx pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje xxxxx xxx za svaki navršeni mjesec rada.

Član 59.

U godišnji odmor se ne uračunavaju periodi korišćenja odsustvovanja s rada po drugim osnovima, pa se za to vrijeme korišćenje godišnjeg odmora prekida.

U slučaju prekida korišćenja godišnjeg odmora u smislu stava 1. ovog člana, radnik, u sporazumu sa poslodavcem, koristi ostatak godišnjeg odmora.

Član 60.

Ako je kod poslodavca rad organizovan u manje od šest radnih xxxx u sedmici, kod određivanja visine godišnjeg odmora smatraće se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih xxxx u sedmici, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.

Član 61.

Radnik koristi godišnji odmor bez prekidanja, ali poslodavac, polazeći od potreba xxxxxxx xxxx, može odlučiti da radnik godišnji odmor iskoristi u dva dijela.

Poslodavac se može sporazumjeti sa radnikom da radnik godišnji odmor koristi i u više od dva dijela, s xxx što jedan dio godišnjeg odmora xxxx iznositi neprekidno najmanje dvije sedmice.

Član 62.

Kod raspoređivanja korišćenja godišnjih odmora zaposlenih radnika poslodavac može uzeti u obzir i opravdane želje radnika.

Prema potrebi, poslodavac može od savjeta radnika ili od sindikata zatražiti da daju svoje prijedloge ili mišljenja o rasporedu korišćenja godišnjih odmora.

Član 63.

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

Poslodavac ne može radniku uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu može, na ime neiskorišćenog godišnjeg odmora, isplatiti naknadu.

Poslodavac xx xxxxx da radniku omogući da neiskorišćeni dio godišnjeg odmora iskoristi najdalje do xxxxx xxxx naredne kalendarske godine.

Član 64.

Radnici xxxx xxxx na poslovima nastave u obrazovnim ustanovama koriste godišnji odmor za vrijeme školskih raspusta.

Dužina i raspored korišćenja godišnjeg odmora radnika iz stava 1. ovog člana mogu biti uređeni drugim zakonom.

Član 65.

Radnik za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plate u visini pune plate, kao da je za to vrijeme bio na radu.

Radnik ostvaruje pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o xxxx xxxxx se uređuju korišćenje godišnjeg odmora i prava radnika po xxx osnovu.

5. Plaćeno odsustvo Član 66.

Radnik ima pravo da, uz naknadu plate, odsustvuje s posla najmanje pet radnih xxxx u kalendarskoj

godini, u slučaju stupanja u brak, porođaja supruge. teže bolesti ili smrti člana porodice i u drugim slučajevima, određenim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Članom porodice, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se bračni i vanbračni supružnici, njihova djeca (bračna, vanbračna i usvojena), pastorčad, djeca xxxxx pod starateljstvo i druga djeca bez roditelja xxxxx xx izdržavanje, xxxxx, otac, očuh, maćeha, usvojilac, djed i baba po majci i po ocu, braća i sestre.

6. Neplaćeno odsustvo Član 67.

Poslodavac xx xxxxx da radniku, na njegov zahtjev, odobri odsustvo s rada do tri xxxx x xxxx kalendarske

godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno nacionalno-tradicijskih potreba, bez prava na naknadu plate, ukoliko poslodavac drugačije ne odluči.

Poslodavac može radniku, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeno odsustvo i u drugim opravdanim slučajevima.

V - ZAŠTITA RADNIKA

1. Zaštita na radu

Član 68.

Poslodavac xx xxxxx da omogući radniku da se, u roku od 30 xxxx od xxxx stupanja na rad, upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima o zaštiti na radu, uključujući i prava i obaveze koji proizilaze iz kolektivnog ugovora i pravilnika o radu.

Član 69.

Ako radnik pri xxxx xxxxx da rukuje sredstvima rada čije korišćenje može ugroziti život ili zdravlje ljudi i okolinu, poslodavac xx xxxxx da prije otpočinjanja rada radnika provjeri da li xx xxxxxx osposobljen za rukovanje xxx sredstvima i njihovim korišćenjem.

Prema potrebi, poslodavac može radnika uputiti na dopunu znanja iz određene oblasti zaštite na radu.

Član 70.

Poslodavac je odgovoran za posljedice nesreće na radu koje mogu nastupiti zbog neispravnosti objekata, mašina, uređaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu xxxx, xxx i zbog neovlašćenog i nestručnog rukovanja xxx sredstvima.

Pod odgovornošću u smislu stava 1. ovog člana podrazumijeva se, pored prekršajne odgovornosti iz člana

180. ovog zakona, i materijalna odgovornost poslodavca prema radniku koji pretrpi povredu na radu, u skladu sa opštim pravilima o odgovornosti.

Član 71.

Radnik može odbiti da radi ako mu, zbog neispravnosti na objektima i na sredstvima xxxx, xxx i zbog nepostojanja odgovarajućih mjera zaštite na radu, neposredno prijeti opasnost po život ili zdravlje ili ako takva opasnost prijeti drugim licima.

Radnik xx xxxxx da odmah obavijesti poslodavca, a prema potrebi i nadležnog inspektora rada, o postojanju uslova iz stava 1. ovog člana i o svom odbijanju da radi u xxx uslovima.

Član 72.

Radnik xx xxxxx da se pri radu koristi odgovarajućim sredstvima zaštite na radu i da sredstvima rada rukuje u skladu sa njihovom namjenom i osobinama.

Postupanjem suprotno obavezama iz stava 1. ovog člana, posebno ako je zbog neodgovarajućeg rukovanja sredstvima rada ili sredstvima zaštite na xxxx xxxxx do nesreće na radu ili do materijalne štete, radnik odgovara za povredu radnih obaveza.

Član 73.

Zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o zaštiti na radu i ugovorom o xxxx xxxxx se uređuju mjere i sredstva zaštite na radu.

Član 74.

Poslodavac xx xxxxx da sve zaposlene radnike prijavi na zdravstveno osiguranje, penzijsko-invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, u skladu sa zakonom, kao i da ih kolektivno osigura od nesreće na poslu kod odgovarajuće organizacije za osiguranje.

Poslodavac xx xxxxx da zaposlenom dostavi ovjerenu fotokopiju prijave na osiguranje iz stava 1. ovog člana u roku xxxx xxxx od xxxx stupanja radnika na rad.

2. Posebna zaštita maloljetnih radnika Član 75.

Radnik mlađi od 18 xxxxxx ne može biti raspoređen da radi na naročito teškim fizičkim poslovima, na

radovima koji se obavljaju pod zemljom ili pod vodom, kao ni na drugim poslovima koji bi mogli da predstavljaju povećan rizik po njegov život, zdravlje i psihofizički razvoj.

Poslovi iz stava 1. ovog člana utvrđuju se kolektivnim ugovorom, u skladu sa zakonom.

3. Posebna zaštita žene i materinstva Član 76.

Žena ne može biti raspoređena na rad u podzemnim dijelovima rudnika, osim u slučaju ako je zaposlena

na rukovodećem radnom mjestu koje ne zahtijeva fizički rad ili u službama zdravstvene i socijalne zaštite. Od ove zabrane izuzimaju se i slučajevi kad zaposlena xxxx xxxx povremeno boraviti u podzemnim dijelovima rudnika radi stručne obuke i osposobljavanja ili kada treba obaviti određeni posao koji ne zahtijeva fizički rad.

Član 77.

Poslodavac ne može odbiti da primi u radni odnos ženu zbog toga što je trudna, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili zbog toga što žena koristi porodiljsko odsustvo.

Član 78.

Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, žena za vrijeme trudnoće i dok doji dijete može biti privremeno raspoređena na druge poslove ako je to u interesu očuvanja njenog zdravlja ili zdravlja djeteta.

Ako poslodavac nije u mogućnosti xx xxxx obezbijedi raspored na drugi posao u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo s rada, uz naknadu plate, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ova naknada ne može biti manja od naknade koju bi žena ostvarivala da xx xxxxxx na svom radnom mjestu.

Ženu za vrijeme trudnoće i majku djeteta do dvije godine starosti poslodavac može rasporediti na rad u drugo mjesto rada samo uz njen pristanak.

Član 79.

Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci neprekidno.

Na osnovu zahtjeva žene i preporuke ovlašćenog doktora medicine, xxxx xxxx otpočeti sa korišćenjem porodiljskog odsustva 28 xxxx prije xxxx porođaja.

Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da odsustvo iz stava 1. ovog člana, nakon isteka 60 xxxx od xxxx rođenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi otac djeteta.

Član 80.

Xxxx xxxx, na sopstveni zahtjev, otpočeti s radom i prije isteka porodiljskog odsustva iz člana 79. stav 1. ovog zakona, ali ne prije nego što protekne 60 xxxx od xxxx porođaja.

Ako žena otpočne s radom prije isteka vremena porodiljskog odsustva iz člana 79. stav 1. ovog zakona, ima pravo da za vrijeme radnog xxxx, pored dnevnog odmora, koristi xxx i 60 minuta odsustva s xxxx xxxx dojenja djeteta.

Ako xxxx xxxx mrtvo dijete, ili ako dijete xxxx prije isteka porodiljskog odsustva, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo onoliko vremena koliko je, po ocjeni ovlašćenog doktora medicine, potrebno da se žena oporavi od porođaja i psihičkog stanja izazvanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 xxxx od xxxx

porođaja, odnosno od xxxx gubitka djeteta.

Član 81.

Ako xxxxx djeteta xxxx ili napusti dijete, ili iz drugih opravdanih razloga nije u stanju da se brine o djetetu i da ga njeguje, pravo na odsustvo u trajanju iz člana 79. ovog zakona ima zaposleni otac ili usvojilac djeteta, kao i drugo lice xxxx xx nadležni organ starateljstva povjerio dijete na njegu i staranje.

Član 82.

Nakon isteka porodiljskog odsustva, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom punog radnog vremena za vrijeme dok dijete ne navrši dvije godine života, ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašćenog doktora medicine, potrebna pojačana njega.

Ako su roditelji djeteta umrli, ili su dijete napustili, ili su nepoznati, ili se iz drugih opravdanih razloga ne mogu starati o djetetu, pravo na rad sa polovinom radnog vremena u trajanju iz stava 1. ovog člana ima zaposleni usvojilac djeteta ili lice xxxx xx nadležni organ starateljstva povjerio dijete na staranje i njegu.

Član 83.

Jedan od roditelja djeteta sa psihofizičkim smetnjama u razvoju, koje nije smješteno u odgovarajuću zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, ima pravo da radi s polovinom punog radnog vremena iz člana 40. stav

1. ovog zakona, sa pravom na naknadu plate za drugu polovinu punog radnog vremena. O trajanju, odnosno početku i prestanku korišćenja ovog prava odlučuje ovlašćena zdravstvena ustanova, vodeći računa o potrebama djeteta za pojačanom roditeljskom njegom i staranjem.

Naknadu plate roditelju djeteta iz stava 1. ovog člana obezbjeđuje Fond za dječiju zaštitu Republike Srpske.

Roditelju djeteta iz stava 1. ovog člana ne može se, bez njegove saglasnosti, odrediti da radi prekovremeno ili noću, niti mu se, bez njegovog pristanka, može promijeniti mjesto rada.

Član 84.

Za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva žena ima pravo na naknadu plate u visini prosječne plate xxxx xx ostvarila u toku posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsustva. Naknada se mjesečno usklađuje xx xxxxxx prosječnih plata u Republici.

Ako žena nije ostvarila platu za svih posljednjih šest mjeseci, naknada plate iznosi u visini plate koja joj pripada u skladu s kolektivnim ugovorom u mjesecu koji prethodi mjesecu otpočinjanja porodiljskog odsustva.

Odredbe st. 1. i 2. ovog člana shodno se primjenjuju i xx xxxxx xxxx xxxx, u skladu sa ovim zakonom, imaju pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s posla zbog njege i staranja o djetetu.

Naknada plate iz stava 1. ovog člana ostvaruje se na teret Javnog xxxxx za dječiju zaštitu Republike Srpske.

Član 85.

Odredbe člana 84. ovog zakona shodno će se primijeniti i kod utvrđivanja visine i načina ostvarivanja naknade plate za vrijeme xxxx xx polovinom punog radnog vremena iz člana 82. ovog zakona xx xxxxxx majke djeteta ili drugih xxxx xxxx, u smislu ovog zakona, imaju pravo na skraćeno radno vrijeme radi njege i staranja o djetetu, za onaj dio punog radnog vremena u koje korisnik prava nije radio.

4. Posebna zaštita bolesnih i invalidnih radnika Član 86.

Radniku koji je povrijeđen na poslu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati

ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li xx xxxxxx sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno ili na određeno vrijeme.

Ako xx xxxxxx iz xxxxx 1. ovog člana zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme, period zdravstvene spriječenosti za rad ne uračunava se u vrijeme trajanja ugovora.

Član 87.

Radnik iz člana 86. ovog zakona koji je, nakon liječenja i oporavka, osposobljen za rad ima pravo da xx xxxxx na poslove koje je obavljao prije nastanka zdravstvene spriječenosti za rad, ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim stručnim i radnim sposobnostima.

Ako poslodavac nema mogućnosti da radnika iz stava 1. ovog člana rasporedi na drugi odgovarajući posao, radnik ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Radnik kod koga, nakon liječenja i oporavka od povrede na radu ili profesionalne bolesti, ostanu posljedice

po zdravlje, ima prednost u odnosu na ostale radnike kod ostvarivanja prava na stručno osposobljavanje i usavršavanje.

Član 88.

Ako nadležna služba Javnog xxxxx za penzijsko i invalidsko osiguranje, nakon završenog liječenja i oporavka radnika, kod njega utvrdi preostalu radnu sposobnost ili opasnost od nastupanja invalidnosti, poslodavac xx xxxxx da ga rasporedi na drugi posao, koji odgovara njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti, u skladu sa zakonom.

Preostala radna sposobnost radnika iz stava 1. ovog člana ne može predstavljati razlog za otkaz ugovora o radu.

5. Privremena spriječenost za rad Član 89.

Radnik xx xxxxx da, najkasnije u roku tri xxxx od xxxx nastupanja privremene spriječenosti za rad u smislu

propisa o zdravstvenom osiguranju, o tome dostavi poslodavcu potvrdu nadležnog ljekara.

U slučaju teže bolesti, umjesto radnika, potvrdu poslodavcu dostavljaju članovi uže porodice ili xxxxx xxxx xx xxxxxx živi u porodičnom domaćinstvu.

Ako radnik xxxx xxx, potvrdu xx xxxxx da dostavi u roku od tri xxxx xxxxx prestanka razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu.

LJekar xx xxxxx da izda potvrdu iz stava 1. ovog člana.

Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje xx xxxx u smislu stava !. ovog člana, može da podnese zahtjev nadležnom organu ustanove radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radnika, u skladu sa zakonom.

Način izdavanja i sadržaj potvrde o nastupanju privremene spriječenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju sporazumno propisuje ministar u saradnji sa ministrom zdravlja i socijalne zaštite.

VI - PLATE I NAKNADE

1. Plate

Član 90.

Radnik ostvaruje pravo na platu u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Radnicima se garantuje jednaka plata za isti rad ili rad iste vrijednosti koji ostvaruju kod poslodavca.

Pod radom iste vrijednosti podrazumijeva se rad za koji se zahtijeva isti stepen stručne spreme, ista radna sposobnost, odgovornost i fizički i intelektualni rad.

Odluka poslodavca ili sporazum sa radnikom koji nisu u skladu sa stavom 2. ovog člana - ništavni su.

U slučaju povrede prava iz stava 2. ovog člana, radnik ima pravo da pokrene postupak za naknadu štete. Poslodavac ne može radniku isplatiti manju platu od one xxxx xx utvrđena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Član 91.

Kolektivnim ugovorom određuje se najniža plata, xxx x xxxxx njenog ostvarivanja i usklađivanja.

Najniža plata u Republici Srpskoj, kao osnov za potraživanje radnika u stečajnom postupku, utvrđuje se u visini od 45% od prosječne plate isplaćene u Republici Srpskoj, u mjesecu koji prethodi ostvarivanju stečajnog postupka, a prema podacima Xxxxxx za statistiku Republike Srpske.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu određuju se periodi za isplatu plata, koji ne mogu biti duži od 30 xxxx.

Poslodavac xx xxxxx da radniku uruči pismeni obračun plate prilikom svake isplate.

Član 92.

U skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, radnik ima pravo na uvećanje plate po osnovu otežanih uslova rada, radnog staža, prekovremenog xxxx, xxxx noću, rada praznikom i drugim danima u koje se po zakonu ne radi.

2. Naknada plate Član 93.

Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s rada u slučajevima predviđenim ovim

zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Član 94.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o xxxx xxxxx se uređuju slučajevi i uslovi za ostvarivanje prava na naknadu plate, visina naknada, način isplate i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava radnika na naknadu plate.

Aktima iz stava 1. ovog člana ne može se odrediti manji iznos naknade plate od 50% prosječne plate koju xx xxxxxx ostvario u određenom prethodnom periodu, ili od plate koju bi radnik ostvario da je bio na radu.

Član 95.

Naknada plate za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora, državnog praznika, privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, kao i za vrijeme prekida rada zbog propusta poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere zaštite na radu, iznosi u visini od 100% prosječne plate koju xx xxxxxx ostvario u odgovarajućem prethodnom periodu, ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu.

Propisima o zdravstvenom osiguranju bliže se uređuju uslovi za ostvarivanje prava na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda, trajanje prava na naknadu, xxx x xxxxxx i način ostvarivanja prava na naknadu plate.

Naknadu plate za vrijeme odmora i odsustvovanja s rada propisanih ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, isplaćuje poslodavac, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

3. Zaštita plate i naknada Član 96.

Poslodavac ne može, bez pristanka radnika ili bez pravosnažne odluke nadležnog suda, svoje ili tuđe

potraživanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate.

Na osnovu pravosnažne odluke nadležnog suda, poslodavac može od plate, odnosno od naknade plate radnika, odbiti najviše do 50% na ime obaveze zakonskog izdržavanja, a za ostale obaveze radnika najviše do jedne trećine plate, odnosno naknade plate.

Pojedinačne isplate plata nisu javne.

VII - ODGOVORNOST ZA POVREDU OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU I MATERIJALNA ODGOVORNOST

1. Povreda obaveza iz ugovora o radu xx xxxxxx radnika

Član 97.

Radnik xx xxxxx da se xx xxxx pridržava obaveza propisanih zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, i da svoje radne obaveze izvršava na način kojim neće onemogućavati ili ometati druge radnike u izvršavanju njihovih radnih obaveza.

Za povredu radnih obaveza xxxxxx xx odgovoran poslodavcu, a ako je povredom radnih obaveza pričinjena materijalna šteta poslodavcu ili trećim licima, ili je učinjeno krivično djelo ili prekršaj, xxxxxx xx odgovoran materijalno, odnosno krivično i prekršajno.

Član 98.

Težom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponašanje radnika na radu ili u vezi xx xxxxx kojim se nanosi ozbiljna šteta interesima poslodavca, kao i ponašanje radnika iz koga se osnovano može zaključiti da xxxxx rad radnika kod poslodavca ns bi bio moguć.

U skladu sa stavom 1. ovog člana, težom povredom radnih obaveza, zbog kojih poslodavac može da jednostrano raskine ugovor o radu sa radnikom, smatraju se:

1. odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu,

2. krađa, namjerno uništenje, oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca, kao i nanošenje štete trećim licima xxxx xx poslodavac xxxxx nadoknaditi,

3. zloupotreba položaja, sa materijalnim ili drugim štetnim posljedicama po poslodavca,

4. odavanje poslovne ili službene xxxxx,

5. namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze, čime se remeti proces rada kod poslodavca.

6. nasilničko ponašanje prema poslodavcu, drugim radnicima i trećim licima za vrijeme rada,

7. korišćenje alkoholnih pića ili droga za vrijeme radnog vremena,

8. neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri xxxx u kalendarskoj godini,

9. davanje netačnih podataka i dokaza o činjenicama bitnim za zaključivanje ugovora o radu,

10. nasilje na osnovu pola, diskriminacija, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje radnika i mobinga,

11. svako drugo ponašanje radnika kojim se nanosi šteta interesima poslodavca ili iz koga se osnovano

može zaključiti da xxxxx rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguć.

Ako radnik učini propust u radu ili u vezi xx xxxxx koji se ne smatra težom povredom radnih obaveza u smislu stava 1. ovog člana, poslodavac će ga pismeno upozoriti na takvo ponašanje, pa ukoliko radnik, i pored tog upozorenja, ponovi isti ili drugi propust, takvo ponovljeno ponašanje smatraće se težom povredom radnih obaveza zbog koje poslodavac može otkazati ugovor o radu.

Član 99.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o xxxx xxxxx se uređuje pokretanje, vođenje i zastarjelost postupka za utrđivanje povrede radnih obaveza i druga pitanja od značaja za zaštitu radne discipline.

Ako kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu nije drugačije određeno, o otkazivanju ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza odlučuje poslovodni organ poslodavca (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno.

2. Naknada materijalne štete Član 100.

Radnik koji na radu ili u vezi xx xxxxx namjerno ili iz krajnje nepažnje pričini materijalnu štetu poslodavcu,

xxxxx xx da tu štetu nadoknadi.

Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki od njih odgovara za dio štete xxxx xx prouzrokovao, a ako se ne može utvrditi dio štete xxxx xx prouzrokovao svaki pojedini radnik, smatra se da su svi podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako xx xxxx radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom, za štetu odgovaraju solidarno.

Član 101.

Ako se ne može utvrditi tačan iznos naknade štete, ili ako bi utvrđivanje njene visine prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o xxxx xxxx se predvidjeti da xx xxxxxx naknade štete utvrđuje u paušalnom iznosu, kao i da se uredi način i postupak paušalnog utvrđivanja naknade štete, odredi organ koji tu naknadu utvrđuje i druga pitanja u vezi sa utvrđivanjem naknade štete u paušalnom iznosu.

Ukoliko je prouzrokovana šteta znatno veća od utvrđenog paušalnog iznosa naknade štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini punog iznosa prouzrokovane štete.

Član 102.

Za štetu koju radnik na radu ili u vezi xx xxxxx pričini trećem licu, radnik i poslodavac odgovaraju solidarno.

Poslodavac koji je, u skladu sa stavom 1. ovog člana, nadoknadio štetu trećem licu, ima pravo da zahtijeva da mu radnik nadoknadi isplaćeni iznos.

Član 103.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu mogu se predvidjeti uslovi i slučajevi u kojima se radnik može osloboditi od obaveze da nadoknadi pričinjenu štetu.

Član 104.

Radnik ima pravo na naknadu štete od poslodavca koju pretrpi na radu ili u vezi xx xxxxx, osim ako xx xxxxx nastala zbog njegove krivice ili nepažnje.

Član 105.

Ako se između poslodavca i radnika ne postigne saglasnost o visini i načinu naknade štete, oštećena strana svoje pravo na naknadu štete ostvaruje putem nadležnog suda, u skladu sa zakonom.

Član 106.

Na pitanja naknade štete pričinjene na radu ili u vezi xx xxxxx koja nisu posebno uređena ovim zakonom, primjenjuju se propisi o obligacionim odnosima.

VIII - ZABRANA DISKRIMINACIJE

Član 107.

Diskriminacija lica iz člana 5. ovog zakona može biti neposredna i posredna.

Neposredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, jeste svako postupanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 5. ovog zakona kojim se lice koje traži zaposlenje, kao i radnik stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu

na xxxxx xxxx u istoj ili sličnoj situaciji.

Posredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada određena naizgled neutralna odredba, pravilo ili praksa stavlja ili bi xxxxxxx u nepovoljniji položaj u odnosu na xxxxx xxxx - lice koje traži zaposlenje, kao i radnika, zbog određene osobine, statusa, opredjeljenja ili ubjeđenja iz člana 5. ovog zakona.

Član 108.

Ne smatra se diskriminacijom u smislu člana 5. ovog zakona pravljenje razlike u odnosu na prirodu posla i uslove pod kojima se obavlja, kao i pružanje posebne zaštite određenim kategorijama radnika u skladu sa ovim zakonom, Opštim kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Član 109.

Diskriminacija iz člana 5. ovog zakona nije dozvoljena u odnosu na:

- uslove za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla,

- uslove rada i sva prava iz radnog odnosa;

- obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,

- napredovanje u poslu,

- otkaz ugovora o radu.

Odredbe ugovora o xxxx xxxxxx se utvrđuje diskriminacija po nekim od osnova iz člana 5. ovog zakona ništavne su.

Član 110.

Sva lica su ravnopravna u postupku zapošljavanja po osnovu pola.

Nije dozvoljena diskriminacija zasnovana po osnovu pola u postupku zapošljavanja, trajanja radnog odnosa i otkaza ugovora o radu, osim u slučajevima:.

- ako je normama, pravilima ili praksom moguće opravdati postizanje zakonitog cilja koji je proporcionalan preduzetim nužnim i opravdanim mjerama;

- uspostavljanja specijalnih mjera radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti polova i eliminacije postojeće neravnopravnosti, odnosno zaštite polova po osnovu biološkog određenja.

Član 111.

Nije dozvoljeno uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu pola, kao i sistematsko zlostavljanje radnika od poslodavca i drugih zaposlenih (u daljem tekstu: mobing).

Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog člana jeste svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 5. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i radnika, a koje izaziva xxxxx ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Seksualno uznemiravanje, u smislu stava 1. ovog člana jeste svako verbalno ili fizičko ponašanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i radnika u sferi polnog života, a koje izaziva xxxxx ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Nasilje na osnovu pola predstavlja bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica da uživaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova, u radu i / ili u vezi xx xxxxx.

Mobing je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedno ili više lica sistematski, u dužem vremenskom periodu, psihički zlostavalja ili ponižava drugo lice s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta.

Poslodavac xx xxxxx preduzeti efikasne mjere s ciljem sprečavanja, nasilja na osnovu pola, diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i / ili u vezi xx xxxxx i mobinga te ne smije preduzimati nikakve mjere prema radniku zbog činjenice da se žalio na nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing.

Član 112.

U slučajevima diskriminacije u smislu odredaba čl. 5., 109., 110. i 111. ovog zakona lice koje traži zaposlenje, kao i radnik, može da pokrene pred nadležnim sudom postupak za naknadu štete u skladu sa zakonom.

U slučaju spora, teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da je postupljeno u skladu sa zakonom, ukoliko lice koje traži zaposlenje, odnosno lice koje je zaposleno iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio protivno odredbama člana 111. stav 1. ovog zakona, na poslodavcu je.

U slučajevima nasilja na osnovu pola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja i mobinga, nijedna odredba ovog zakona ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka.

Ako sud utvrdi da je tužba iz stava 1. ovog člana osnovana, naložiće poslodavcu da tužiocu uspostavi i obezbijedi ostvarivanje prava koja su mu uskraćena ili xx xxxxx odgovarajuću novčanu naknadu.

IX - ZABRANA KONKURENCIJE POSLODAVCU

Član 113.

Radnik koji je zasnovao radni odnos s punim radnim vremenom ne može, bez saglasnosti poslodavca, da za svoj ili tuđi račun ugovara ili obavlja poslove iz djelatnosti koje obavlja poslodavac.

Član 114.

Ako radnik na radu ostvari izum, inovaciju, tehničko unapređenje ili drugi pronalazak iz djelatnosti koju obavlja poslodavac, xxxxx xx da o tome obavijesti poslodavca i da mu, po pravu prvenstva, ponudi otkup pronalaska, ako ugovorom o radu nije drugačije određeno.

Ako se poslodavac u roku od 60 xxxx ne odazove na ponudu za otkup pronalaska, ili izjavi da nema interesa za pronalazak, radnik slobodno raspolaže pronalaskom, s xxx što xx xxxxx da u xxx roku i za vrijeme pregovora S poslodavcem pronalazak xxxx xxx tajnu.

Član 115.

Poslodavac se može sporazumjeti s radnikom da se radnik za određeno vrijeme nakon prestanka radnog odnosa, a najduže do jedne godine, ne može zaposliti kod drugog poslodavca na teritoriji Republike ili na užem području, odnosno da ne može, za svoj ili tuđi račun, na istoj teritoriji, odnosno području obavljati ili ugovarati poslove kojima se konkuriše poslodavcu.

Radnik se ne može obavezati prema poslodavcu u smislu stava 1. ovog člana ako je do prestanka radnog odnosa radnika došlo zbog povrede ugovora o radu xx xxxxxx poslodavca.

Za vrijeme trajanja obaveza iz stava 1. ovog člana, radnik ima pravo na naknadu, koja ne može biti manja od 50% prosječne plate koju xx xxxxxx ostvario u toku posljednjih šest mjeseci rada kod poslodavca. Ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumiju, ova naknada isplaćuje se radniku u jednokratnom iznosu.

X - ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Član 116.

O pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, odlučuje poslovodni organ poslodavca (direktor) ili drugo lice određeno statutom ili aktom o osnivanju.

Ovlašćeno lice iz stava 1. ovog člana može, putem pismene punomoći, ovlastiti drugo punoljetno i poslovno sposobno lice da odlučuje o svim ili pojedinim pravima i obavezama iz radnog odnosa.

Član 117.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, može podnijeti zahtjev poslodavcu da mu obezbijedi ostvarivanje tog prava.

Zahtjev iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od 30 xxxx od xxxx saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od xxxx učinjene povrede.

Podnošenje zahtjeva za zaštitu prava u smislu stava 1. ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja ili radnje protiv kojih xx xxxxxx podnio zahtjev za zaštitu prava, osim ako se radi o odbijanju radnika da radi na poslovima pri čijem obavljanju postoji neposredna opasnost po život ili teže narušavanje zdravlja radnika ili trećih lica.

Zahtjev za zaštitu prava radnik može podnijeti poslodavcu u pismenom obliku ili usmeno.

Poslodavac xx xxxxx da odluči po zahtjevu radnika u roku od 30 xxxx od xxxx postavljanja zahtjeva, a ako u xxx roku ne odluči, smatraće se da je zahtjev prihvaćen.

Član 118.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, može da podnese tužbu nadležnom sudu za zaštitu tog prava. Pravo na podnošenje tužbe nije uslovljeno prethodnim obraćanjem radnika poslodavcu za zaštitu prava.

Tužbu za zaštitu prava radnik može podnijeti u roku od jedne godine od xxxx saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri godine od xxxx učinjene povrede.

Član 119.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o xxxx xxxx se predvidjeti postupak sporazumnog rješavanja spornih pitanja između radnika i poslodavca.

Radnik i poslodavac mogu sporno pitanje da iznesu pred arbitražu.

Sastav arbitraže i postupak pred arbitražom uređuju se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Odluka arbitraže o spornom pitanju konačna je i obavezujuća za radnika i poslodavca.

Član 120.

Nezavisno od postupka za zaštitu prava koji je pokrenuo kod poslodavca, nadležnog suda ili pred arbitražom, radnik može tražiti zaštitu prava kod nadležnog inspektora rada.

Ako xx xxxxxx pokrenuo postupak za zaštitu prava kod nadležnog suda, inspektor xxxx xxxx obustaviti od izvršenja akt ili radnju poslodavca dok sud ne xxxxxx konačnu odluku o spornom pitanju.

Radnik se može obratiti inspektoru xxxx xxxx zaštite prava u roku od tri mjeseca od xxxx saznanja za učinjenu povredu, a najdalje u roku od šest mjeseci od xxxx učinjene povrede.

Član 121.

Ako se istovremeno najmanje 10 radnika, ili najmanje 10% od ukupnog broja zaposlenih radnika, obratilo poslodavcu za zaštitu prava iz radnog odnosa, poslodavac xx xxxxx da zatraži i razmotri mišljenje savjeta radnika, ili sindikata, ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika.

XI - SAVJET RADNIKA

Član 122.

Kod poslodavca koji redovno zapošljava najmanje 15 radnika, radnici mogu da uspostave savjet radnika, koji ih predstavlja i štiti njihove interese i prava iz radnog odnosa kod poslodavca.

Savjet radnika sastoji se od pet do 15 članova.

Članove savjeta radnika radnici xxxxxx ličnim izjašnjavanjem.

Član 123.

O uspostavljanju savjeta radnika može odlučiti najmanje jedna trećina ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavca.

Poslodavac se ne može miješati niti uticati na pravo radnika da uspostave savjet radnika.

Član 124.

Savjet radnika daje mišljenja i prijedloge poslodavcu u vezi sa donošenjem i primjenom pravilnika o radu, rješavanjem određenih ekonomskih i socijalnih prava radnika, stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem radnika, organizovanjem određenih vidova društvenog standarda radnika, planiranjem godišnjih odmora i drugim pitanjima od značaJa za ostvarivanje prava radnika, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Funkcija savjeta radnika je savjetodavna i ne može uticati na pravo i položaj sindikata u zaštiti kolektivnih i pojedinačnih prava radnika - članova tog sindikata.

Zakonom xx xxxxx uređuje način izbora, sastav, ovlašćenja i druga pitanja u vezi sa uspostavljanjem i radom savjeta radnika.

XII - PRESTANAK RADNOG ODNOSA

1. Prestanak ugovora o radu

Član 125.

Ugovor o radu prestaje da važi:

1. smrću radnika,

2. sporazumom poslodavca i radnika,

3. otkazom ugovora xx xxxxxx poslodavca ili radnika,

4. kad radnik navrši 40 xxxxxx penzijskog staža ili 65 xxxxxx xxxxxx i najmanje 20 xxxxxx xxxxx osiguranja,

5. sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika,

6. istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme.

7. ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju duže od tri mjeseca - sa danom početka izvršenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvršenja mjere xxxxxx xxxx odsustvovati s rada,

8. na osnovu odluke nadležnog xxxx xxxx ima za posljedicu prestanak radnog odnosa radnika - sa danom utvrđenim sudskom odlukom,

9. sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom početka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu izrečene xx xxxxxx nadležnog suda na period duži od tri mjeseca.

Izuzetno xx xxxxx 4. ovog člana, kod utvrđivanja uslova za prestanak ugovora o radu radniku koji je ostvario poseban staž u dvostrukom trajanju poslodavac xx xxxxx da xxx dio staža računa u jednostrukom trajanju, ukoliko to radnik zahtijeva.

2. Otkaz ugovora o radu xx xxxxxx poslodavca Član 126.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku:

1. ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza iz člana 98. ovog zakona,

2. ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika,

3. ako radnik, s obzirom na svoje stručne i radne sposobnosti, ns može uspješno izvršavati radne obaveze iz ugovora o radu,

4. ako se radnik, u roku od pet radnih xxxx od xxxx isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa, ne vrati na rad.

Otkaz ugovora o radu u slučajevima iz t. 2. i 3. stava 1. ovog člana poslodavac može dati ako, s obzirom na svoje ekonomsko stanje, proizvodne i druge radne kapacitete i organizaciju xxxx, xxx i radne sposobnosti radnika, ne može radniku obezbijediti drugi odgovarajući posao.

Član 127.

Otkaz ugovora o radu poslodavac daje u pismenom obliku, uz navođenje razloga zbog kojih otkazuje ugovor.

Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac xx xxxxx da dostavi radniku.

Član 128.

Ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza, xxxxx xx da radniku omogući da bude saslušan i da iznese svoju odbranu, ukoliko je to moguće s obzirom na okolnosti, kao i da razmotri mišljenje sindikata ili savjeta radnika, ako mu je mišljenje dostavljeno prije donošenja konačne odluke.

Poslodavac može dati otkaz ugovora o radu iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana u roku od 30 xxxx od xxxx saznanja za povredu radnih obaveza i za učinioca povrede.

U slučaju spora pred nadležnim sudom, poslodavac xx xxxxx da dokaže postojanje razloga za otkaz ugovora o radu.

Član 129.

U toku trajanja sudskog spora o otkazu ugovora o radu, nadležni sud može, na zahtjev radnika, ako ocijeni da se očigledno radi o nezakonitom otkazu ugovora o radu, ili ako se radi o otkazu ugovora o radu predstavniku radnika suprotno članu 131. ovog zakona, odlučiti da se radnik privremeno vrati na posao, do okončanja spora.

Član 130.

Ako nadležni sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu, koji je poslodavac dao radniku, nezakonit, naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika, kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.

Član 131.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu izabranom predstavniku radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata za vrijeme obavljanja njihove funkcije i jednu godinu nakon isteka funkcije samo uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove rada.

Izabrani predstavnici radnika u smislu stava 1. su: predsjednik savjeta radnika, predsjednik sindikalne organizacije većinskog sindikata organizovanog kod poslodavca, izabrani predstavnik radnika u organima većinskog sindikata organizovanog na višem nivou.

Član 132.

Poslodavac ne može radniku da otkaže ugovor o radu u smislu člana 126. stav 1. xxxxx 2. za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva, roditeljskog odsustva i skraćenog xxxx xxxx njege djeteta.

3. Udaljenje radnika xx xxxx

Član 133.

Ako xx xxxxxx zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo ili da ugrožavaju imovinu xxxx vrijednosti, poslodavac ga može udaljiti s rada i prije otkazivanja ugovora o radu. Udaljenje radnika xx xxxx može trajati najduže do tri mjeseca, u tome je roku poslodavac xxxxx da odluči o odgovornosti radnika ili da ga oslobodi od odgovornosti. Ako je protiv radnika pokrenut krivični postupak, udaljenje radnika traje do okončanja krivičnog postupka, ako poslodavac drugačije ne odluči.

Za vrijeme udaljenja s xxxx xxxxxx ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosječne plate xxxx xx ostvario u posljednjih šest mjeseci.

4. Otkaz ugovora o radu xx xxxxxx radnika Član 134.

Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu ako poslodavac izvrši povredu svojih obaveza koje proizilazi iz ugovora o radu, ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca, kao i u slučaJu kada radnik želi da prekine radni odnos kod poslodavca. Otkaz ugovora o radu po ovom osnovu radnik može dati najdalje u roku od 15 xxxx od xxxx xxxx je saznao da je poslodavac izvršio povredu obaveza iz ugovora o radu.

Otkaz ugovora o xxxx xxxxxx dostavlja poslodavcu u pismenom obliku, u kome xx xxxxx da iznese razloge zbog kojih daje otkaz ugovora.

U slučaju otkaza ugovora o radu iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana, radnik ima sva prava po osnovu xxxx xxx i u slučajevima kad je poslodavac nezakonito otkazao ugovor o radu.

5. Otkazni rok Član 135.

Kod prestanka radnog odnosa, radnik ima pravo na otkazni rok, osim ako mu prestaje radni odnos u

slučajevima iz člana 126. stav 1. t. 1. i 4. ovog zakona.

Otkazni rok ne može biti kraći od 15 kalendarskih xxxx ako otkaz ugovora o radu daje radnik, niti kraći od 30 kalendarskih xxxx ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac. Otkazni rok počinje teći od xxxx uručenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o xxxx xxxxx se uređuju slučajevi i uslovi za otkazni rok, trajanje otkaznog roka i druga pitanja u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme otkaznog roka.

Ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac, aktima iz stava 2. ovog člana određuje se duži otkazni rok za radnike sa dužim radnim stažom.

Član 136.

Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac xx xxxxx da mu isplati naknadu plate i prizna sva prava po osnovu xxxx xxx da je radio do isteka otkaznog roka.

Za vrijeme za koje je ostvario naknadu plate u smislu stava 1. ovog člana, radnik nema pravo na naknadu koja se obezbjeđuje nezaposlenim licima prema propisima o zapošljavanju.

Poslodavac xx xxxxx da radniku omogući da za vrijeme otkaznog roka koristi xxxxx xxxxxxxx xxx u sedmici radi traženja novog zaposlenja.

6. Otkazivanje ugovora o radu sa ponudom zaključivanja ugovora pod izmijenjenim uslovima Član 137.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu

pod izmijenjenim uslovima.

Odredbe ovog zakona koje uređuju otkazivanje ugovora o radu xx xxxxxx poslodavca shodno se primjenjuju i na otkazivanje ugovora u smislu xxxxx 0. ovog člana.

Ako radnik prihvati ponudu poslodavca za zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima, zadržava pravo da kod nadležnog suda osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

Radnik koji odbije da zaključi ugovor o radu pod izmijenjenim uslovima, ima pravo na otpremninu, u skladu sa članom 141. ovog zakona.

7. Program zbrinjavanja viška radnika Član 138.

Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika, a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima namjeru da, zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih, tehnoloških i organizacionih razloga, otkaže ugovor o radu najmanje 10% od ukupnog broja zaposlenih, ali ne manje od pet radnika, xxxxx xx da se o tome konsultuje sa savjetom radnika, ili ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika, sa sindikatima koji predstavljaju najmanje 10% zaposlenih radnika.

Član 139.

U cilju sprovođenja konsultacija u smislu člana 138. ovog zakona, poslodavac xx xxxxx da u pismenoj formi, najkasnije na 30 xxxx prije namjeravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima, obavijesti savjet radnika, odnosno sindikat, o sljedećem:

- razlozima za prestanak rada radnika,

- broju i kvalifikacijama radnika xxxxxx xxxxx da prestane radni odnos,

- mjerama kojima bi se moglo izbjeći otkazivanje ugovora o radu svim ili određenom broju radnika (putem raspoređivanja određenog broja radnika xx xxxxx radna mjesta, prekvalifikacije, skraćivanja radnog vremena i dr.),

- mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca.

Član 140.

Ako poslodavac u roku od jedne godine od xxxx prestanka radnog odnosa radnika u smislu člana 138. ovog zakona namjerava da zaposli određeni broj radnika sa istim stručnim kvalifikacijama koje imaju radnici xxxxxx xx prestao radni odnos, xxxxx xx da, prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima, ponudi zaposlenje radnicima xxxxxx xx otkazan ugovor o radu.

8. Otpremnina Član 141.

Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem radni odnos prestaje otkazom

ugovora o radu xx xxxxxx poslodavca, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, poslodavac xx xxxxx da isplati otpremninu, osim ako mu radni odnos prestaje otkazom ugovora u slučajevima iz člana 126. stav 1. t. 1. i 4. ovog zakona.

Visina otpremnine iz stava 1. ovog člana utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, a zavisi od dužine rada radnika kod poslodavca, i iznosi najmanje u visini jedne trećine prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Izuzetno xx xxxxx 2. ovog člana, poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se radniku obezbijedi neki drugi vid naknade umjesto otpremnine.

Pravo na otpremninu ili novčanu naknadu radnika u drugim slučajevima prestanka radnog odnosa utvrđuje se kolektivnim ugovorom.

O načinu i rokovima isplate otpremnine poslodavac i radnik mogu zaključiti poseban sporazum.

9. Reprezentativnost sindikata

Član 142.

Sindikat se smatra reprezentativnim:

- ako je osnovan i djeluje na načelima sindikalnog organizovanja i djelovanja;

- ako je nezavisan od državnih organa i poslodavaca;

- ako se finansira pretežno iz članarine i drugih sopstvenih izvora;

- ako ima potreban broj članova na osnovu pristupnica u skladu sa čl. 143. i 144. ovog zakona;

- ako je upisan u registar u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 143.

Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se većinski sindikat koji ispunjava uslove iz člana

142. ovog zakona i u koji je učlanjeno ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca.

Član 144.

Reprezentativnim sindikatom u grani ili djelatnosti smatra se većinski sindikat koji ispunjava uslove iz člana

142. ovog zakona i u koji je učlanjeno ne manje od 20% od ukupno zaposlenih u toj grani ili djelatnosti. Reprezentativnim sindikatom na nivou Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika) smatra se većinski sindikat koji ispunjava uslove iz člana 142. alineja 1., 2.. 3. i 5.. ovog zakona i u koji je učlanjeno ne manje

od 20% od ukupno zaposlenih u Republici, prema podacima Republičkog xxxxxx za statistiku.

10. Reprezentativnost udruženja poslodavaca Član 145.

Udruženje poslodavaca smatra se reprezentativnim:

- ako je upisano u registar u skladu sa zakonom;

- ako ima potreban broj zaposlenih kod poslodavaca - članova udruženja poslodavaca u skladu sa članom

146. ovog zakona.

Član 146.

Reprezentativnim udruženjem poslodavaca u smislu ovog zakona smatra se udruženje poslodavaca u koje je učlanjeno ne manje od 20% poslodavaca od ukupnog broja poslodavaca u privrednim granama ili djelatnostima, na nivou Republike, pod uslovom da ti poslodavci zapošljavaju ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u privrednim granama ili djelatnostima na nivou Republike.

11. Utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i poslodavaca Član 147.

Reprezentativnost sindikata kod poslodavaca utvrđuje poslodavac u prisustvu predstavnika zainteresovanih sindikata u skladu sa ovim zakonom.

Sindikat može da podnese zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti Odboru za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca (u daljem tekstu: Odbor):

- ako mu nije utvrđena reprezentativnost u smislu stava 1. ovog člana u roku od 15 xxxx od xxxx podnošenja zahtjeva;

- ako smatra da reprezentativnost sindikata nije utvrđena u skladu sa ovim zakonom. Reprezentativnost iz stava 2. ovog člana na prijedlog Odbora utvrđuje ministar.

Član 148.

Reprezentativnost sindikata na nivou Republike, odnosno u grani ili djelatnosti i reprezentativnost udruženja poslodavaca na nivou Republike, odnosno u grani ili djelatnosti, utvrđuje ministar na prijedlog Odbora, u skladu sa ovim zakonom.

Član 149.

Odbor čine po tri predstavnika Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada), reprezentativnog sindikata i reprezentativnog udruženja poslodavaca, koji se imenuju na četiri godine.

Predstavnike Vlade imenuje Vlada na prijedlog ministra, a predstavnike sindikata i udruženja poslodavaca imenuju reprezentativni sindikati i udruženja poslodavaca.

Administrativno-stručne poslove za Xxxxx obavlja ministarstvo nadležno za poslove rada, koje snosi i troškove rada Odbora.

Članstvo u Odboru po pravilu će odražavati ravnopravnu zastupljenost polova.

Član 150.

Zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti u smislu člana 147. stav 1. ovog zakona sindikat podnosi poslodavcu.

Uz zahtjev se podnosi dokaz o ispunjavanju uslova reprezentativnosti iz člana 142. alineja 4. i 5.

U postupku utvrđivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca učestvuju i predstavnici sindikata osnovanih kod poslodavca.

O zahtjevu poslodavac odlučuje rješenjem na osnovu podnesenih dokaza o ispunjavanju uslova reprezentativnosti, u roku od 15 xxxx od xxxx podnošenja zahtjeva.

Član 151.

Zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti u smislu čl. 144. i 146. ovog zakona sindikat, odnosno udruženje poslodavaca podnosi Odboru.

Uz zahtjev se podnosi dokaz o ispunjavanju uslova reprezentativnosti iz čl. 142., 144., 145. i 146., te izjava lica ovlašćenog za zastupanje sindikata, odnosno poslodavca o broju članova.

Ukupan broj zaposlenih i poslodavaca na teritoriji Republike, odnosno u grani ili djelatnosti utvrđuje se na osnovu podataka Republičkog xxxxxx za statistiku, odnosno drugog organa koji vodi odgovarajuću evidenciju.

Ukupan broj zaposlenih kod poslodavca utvrđuje se na osnovu potvrde poslodavca.

Poslodavac xx xxxxx da na zahtjev sindikata izda potvrdu o broju zaposlenih.

Član 152.

Postupak za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca sprovodi se u skladu sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 13/02).

12. Preispitivanje utvrđene reprezentativnosti Član 153.

Sindikat, poslodavci i udruženje poslodavaca mogu podnijeti nakon godinu xxxx zahtjev za preispitivanje

utvrđene reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promijenjene činjenice na osnovu kojih je utvrđena reprezentativnost.

Preispitivanje reprezentativnosti sindikata kod poslodavca, utvrđene rješenjem poslodavca, odnosno ministra pokreće se na zahtjev poslodavca ili na zahtjev drugog sindikata kod tog poslodavca. Zahtjev za preispitivanje može podnijeti i granski sindikat u koji je učlanjen sindikat kod poslodavca.

Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata na nivou Republike, grane ili djelatnosti može da podnese sindikat osnovan na istom nivou sindikata čija reprezentativnost se preispituje.

Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti udruženja poslodavaca na nivou Republike, grane ili djelatnosti može da podnese udruženje poslodavaca osnovano na nivou udruženja poslodavaca čija reprezentativnost se preispituje.

Član 154.

Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata osnovanog na nivou poslodavca podnosi se poslodavcu kod kojeg je osnovan sindikat.

U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o registraciji, razlozi zbog kojih se zahtijeva preispitivanje reprezentativnosti i dokazi koji na to ukazuju.

Poslodavac xx xxxxx da u roku od xxxx xxxx od xxxx prijema zahtjeva isti dostavi sindikatu čija reprezentativnost se preispituje radi dokazivanja postojeće reprezentativnosti u skladu sa ovim zakonom. Sindikat xx xxxxx da u roku od 15 xxxx od xxxx prijema zahtjeva iz stava 3. ovog člana dostavi poslodavcu dokaze o ispunjavanju uslova reprezentativnosti.

Član 155.

Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata, odnosno udruženja poslodavaca na nivou Republike, grane ili djelatnosti podnosi se Odboru i sadrži nivo osnivanja, broj akta o registraciji i dokaze koji na to ukazuju.

Odbor xx xxxxx u roku od 15 xxxx od xxxx prijema zahtjeva isti dostaviti sindikatu, odnosno udruženju poslodavaca čija reprezentativnost se preispituje radi dokazivanja postojeće reprezentativnosti u skladu sa ovim zakonom.

Sindikat, odnosno udruženje poslodavaca dužni su da u roku od 30 xxxx od xxxx prijema zahtjeva xx xxxxxx Xxxxxx dostave dokaze o ispunjavanju uslova reprezentativnosti.

O osnovanosti zahtjeva iz člana 154. i ovog člana, na prijedlog Odbora odlučuje ministar.

Član 156.

Reprezentativni sindikat i reprezentativno udruženje poslodavaca učestvuje u procesu kolektivnog pregovaranja, socijalnom dijalogu i konsultacijama sa partnerima na nivou svog organizovanja i djelovanja.

Član 157.

Rješenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti sindikata na nivou Republike, grane ili djelatnosti, kao i rješenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti udruženja poslodavaca objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske".

XIII - KOLEKTIVNI UGOVORI

1. Sadržaj kolektivnih ugovora

Član 158.

Kolektivnim ugovorima bliže se uređuju obim i način ostvarivanja prava i obaveze iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom i drugim propisima, postupak kolektivnog ugovaranja, sastav i xxxxx xxxx tijela ovlašćenih za mirno rješavanje kolektivnih sporova između radnika i poslodavaca, međusobni odnosi učesnika u zaključivanju kolektivnih ugovora i druga pitanja od značaja za uređivanje odnosa između

radnika i poslodavaca.

2. Obaveznost primjene kolektivnog ugovora

Član 159.

Kolektivni ugovor obavezan je za strane koje su neposredno učestvovale u zaključivanju kolektivnog ugovora ili koje su bile predstavljene u zaključivanju kolektivnog ugovora na osnovu njihove punomoći, kao i za one pravne subjekte koji su naknadno pristupili kolektivnom ugovoru.

Ako ministarstvo nadležno za poslove rada ocijeni da postoji interes Republike i da je to opravdano radi ostvarivanja ciljeva ekonomske i socijalne politike u Republici, može odlučiti da se kolektivni ugovor, ili samo određene odredbe toga ugovora, prošire i na pravne subjekte koji nisu učestvovali u zaključivanju kolektivnog ugovora, niti su mu naknadno pristupili.

Prije odlučivanja o proširenju primjene kolektivnog ugovora u smislu stava 1. ovog člana, ministarstvo će obavezno zatražiti mišljenje odgovarajućeg sindikata poslodavca, odnosno poslodavaca ili udruženja poslodavaca na koje se kolektivni ugovor proširuje.

Ako ministarstvo nadležno za poslove rada opozove odluku o proširenju kolektivnog ugovora u smislu stava 1. ovog člana, primijeniće xxxx xxxxxxxx xxxx xxxx za donošenje i objavljivanje te odluke.

Ministarstvo nadležno za poslove xxxx xxxx, na inicijativu učesnika u zaključivanju kolektivnog ugovora ili kad ocijeni da je to od interesa za Republiku, odlučiti da se određeni subjekti izuzmu od primjene kolektivnog ugovora.

3. Teritorijalno i personalno važenje kolektivnih ugovora Član 160.

Kolektivni ugovor se može zaključiti za teritoriju Republike, za određenu grupaciju ili granu djelatnosti i za jednog ili više poslodavaca.

Kolektivnim ugovorom ne može se odrediti manji obim prava od onog koji je određen zakonom.

Granskim kolektivnim ugovorom ne može se odrediti manji obim prava radnika od onog koji je određen opštim kolektivnim ugovorom, niti se pojedinačnim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o xxxx xxxx odrediti manji obim prava radnika od onog koji je određen granskim kolektivnim ugovorom.

Kod zaključivanja kolektivnog ugovora, na strani radnika može biti sindikat koji ima najveći broj članova (reprezentativni sindikat), ili više sindikata istovremeno, a na strani poslodavca može biti poslodavac, više poslodavaca ili udruženje poslodavaca na odgovarajućem nivou organizovanja.

Član 161.

Učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora na nivou Republike, kojim se utvrđuju osnovi za bliže uređivanje prava i obaveza radnika po osnovu rada, su:

- Vlada Republike Srpske,

- asocijacija sindikata organizovana na nivou Republike koja okuplja najveći broj članova sindikata (u daljem tekstu: većinski sindikat),

- udruženje poslodavaca organizovano na nivou Republike xxxx poslodavci zapošljavaju najveći broj radnika (u daljem tekstu: većinsko udruženje poslodavaca).

Većinski sindikat i većinsko udruženje poslodavaca dužni su da prije zaključivanja kolektivnog ugovora iz stava 1. ovog člana obezbijede saglasnost svih sindikata, odnosno svih udruženja poslodavaca organizovanih na nivou Republike koji okupljaju najmanje 10% članova sindikata, odnosno najmanje 10% zaposlenih radnika u Republici.

Učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora na nivou grupacije ili grane djelatnosti, kad ocijene da je to potrebno radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva u oblasti ekonomske i socijalne politike u Republici, mogu odlučiti da u zaključivanju kolektivnog ugovora učestvuje i ministarstvo nadležno za poslove rada.

Član 162.

Ako je u pregovaranju o zaključivanju kolektivnog ugovora učestvovalo više sindikata ili više poslodavaca, o zaključivanju kolektivnog ugovora mogu odlučivati samo oni sindikati, odnosno poslodavci koji za to imaju punomoć xx xxxxxx svakog pojedinog sindikata, odnosno poslodavca, u skladu sa njihovim statutima.

Ako učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora na nivou grupacije ili grane djelatnosti to smatraju potrebnim i opravdanim, mogu zatražiti da u zaključivanju kolektivnog ugovora kojim se na zajedničkim osnovama uređuju prava i obaveze radnika i poslodavaca učestvuje i Vlada Republike ili drugi odgovarajući državni organ.

Izmjene i dopune kolektivnog ugovora vrše se na isti način i po istom postupku koji važi za njegovo

zaključivanje.

4. Forma i vremensko važenje kolektivnih ugovora

Član 163.

Kolektivni ugovor zaključuje se u pismenom obliku.

Kolektivni ugovor može se zaključiti na neodređeno ili određeno vrijeme. Ako u kolektivnom ugovoru nije naznačeno vrijeme trajanja, smatraće se da je zaključen na neodređeno vrijeme.

Svaka strana u zaključivanju kolektivnog ugovora može otkazati kolektivni ugovor. Ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno, otkazni rok ne može biti kraći od 30 xxxx.

5. Javno objavljivanje kolektivnih ugovora Član 164.

Kolektivni ugovor zaključen za teritoriju Republike, granski kolektivni ugovori i odluka ministarstva

nadležnog za poslove rada o proširenju primjene kolektivnog ugovora iz člana 159. ovog zakona objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske".

Kolektivni ugovori iz stava 1. ovog člana upisuju se u registar koji propisuje i vodi ministarstvo nadležno za poslove rada.

Pojedinačni kolektivni ugovori objavljuju se na način kako se dogovore učesnici u zaključivanju tih ugovora.

6. Rješavanje sporova Član 165.

U slučaju spora u zaključivanju i primjeni kolektivnog ugovora, njegovog otkazivanja xx xxxxxx jednog ili više učesnika u njegovom zaključivanju, kao i potrebe za njegovom izmjenom ili dopunom, učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora sporazumno rješavaju sporno pitanje, a ako do toga ne dođe, spor se iznosi pred mirovno vijeće.

Mirovno vijeće iz stava 1. ovog člana sastoji se od tri člana, od kojih po jednog člana imenuju ministarstvo nadležno za poslove rada, većinski sindikat organizovan na nivou Republike i asocijacija poslodavaca koja okuplja većinu poslodavaca na teritoriji Republike.

Član 166.

Ako strane u sporu prihvate usaglašen prijedlog mirovnog vijeća o spornom pitanju u vezi sa primjenom kolektivnog ugovora, prijedlog ima pravnu snagu i obavezuje učesnike o zaključivanju kolektivnog ugovora. Ako mirovno vijeće ne postigne saglasnost o prijedlogu za rješenje spornog pitanja, ili ako strane u sporu ns prihvate usaglašen prijedlog mirovnog vijeća, smatraće se da mirenje nije uspjelo.

Ministarstvo nadležno za poslove rada propisuje pravila o postupku pred mirovnim vijećem.

Član 167.

Učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora mogu sporno pitanje povjeriti arbitraži.

Sastav arbitraže, njena ovlašćenja i xxxxx xxxx i odlučivanja uređuju se kolektivnim ugovorom ili posebnim sporazumom strana u sporu.

Član 168.

Arbitraža odlučuje u okviru predmeta spora, a u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Arbitraža je dužna da svoju odluku obrazloži.

Odjuka arbitraže o spornom pitanju je konačna i protiv iste nije dopuštena žalba.

Član 169.

Učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora mogu pred nadležnim sudom ostvarivati zaštitu svojih prava koja proizilaze iz kolektivnog ugovora, osim onih pitanja u kojima, u skladu sa članom 167. ovog zakona, postoji konačna odluka arbitraže.

XIV - POSEBNE ODREDBE

1. Ekonomsko-socijalni savjet

Član 170.

Radi podsticanja kolektivnog dogovaranja i usklađivanja interesa radnika i poslodavaca sa ciljevima i mjerama ekonomske i socijalne politike u Republici, osniva se Ekonomsko-socijalni savjet.

Ekonomsko-socijalni savjet sastoji se xx xxxxx članova, od kojih po tri člana imenuje Vlada Republike, sindikat koji okuplja najveći broj članova u Republici i asocijacija poslodavaca koja okuplja najveći broj poslodavaca u Republici.

Kolektivnim ugovorom bliže se uređuje način imenovanja članova Ekonomsko-socijalnog savjeta i njegova ovlašćenja.

Ekonomsko-socijalni savjet donosi pravila o svom radu.

2. Ostvarivanje prava na štrajk Član 171.

Radnik ostvaruje pravo na štrajk u skladu sa odredbama važećeg Zakona o štrajku.

3. Mirovanje prava iz radnog odnosa Član 172.

Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme prava i obaveze iz radnog odnosa za

vrijeme služenja vojnog roka miruju.

Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme prava i obaveze iz radnog odnosa miruju za vrijeme obavljanja javne funkcije u državnom organu ili organizaciji, javnoj službi, sindikatu ili političkoj organizaciji.

Član 173.

Javnom funkcijom u smislu člana 172. stav 2. ovog člana smatra se reizborna funkcija na koju xx xxxxxx neposredno izabran xx xxxxxx građana ili na xxxx xx imenovan ili postavljen xx xxxxxx nadležnog organa Republike, grada ili opštine, ako tu funkciju obavlja profesionalno i za istu ostvaruje platu.

Član 174.

Radnik kome su prava i obaveze po osnovu služenja vojnog roka mirovala može da se, u roku od 30 xxxx od xxxx odsluženja vojnog roka, vrati na rad kod poslodavca na svoj raniji ili drugi odgovarajući posao.

Mirovanje prava i obaveza po osnovu vršenja reizborne javne funkcije može trajati najduže dva mandata, nakon čega radnik može da xx xxxxx na rad kod poslodavca na svoj raniji ili drugi odgovarajući posao.

Ako poslodavac, zbog ekonomskih razloga, promijenjene organizacije i tehnologije rada i poslovanja, radnika iz st. 1. i 2. ovog člana ne može vratiti na raniji ili na drugi odgovarajući posao, otkazuje ugovor o radu radnika, sa pravom radnika na otpremninu, u skladu sa članom 141. ovog zakona.

4. Radna knjižica

Član 175.

Xxxxxx xxxx posjedovati radnu knjižicu.

Radna knjižica xx xxxxx isprava kojom se dokazuje staž osiguranja i drugi vidovi penzijskog staža radnika.

Član 176.

Obrazac radne knjižice propisuje ministarstvo nadležno za poslove rada. Radnu knjižicu izdaje nadležni opštinski organ uprave.

Član 177.

Za vrijeme radnog odnosa radnika, radna knjižica se nalazi na čuvanju kod poslodavca, o čemu poslodavac radniku izdaje potvrdu.

Na zahtjev radnika, poslodavac xx xxxxx da radniku, uz potvrdu xxxxx xxxxx knjižicu.

Član 178.

Prilikom prestanka radnog odnosa radnika, poslodavac xx xxxxx da u radnu knjižicu upiše vrijeme koje xx xxxxxx proveo u radnom odnosu i da to ovjeri svojim potpisom i pečatom, i da mu preda radnu knjižicu, uz potvrdu.

Poslodavac ne može zadržati radnu knjižicu radnika ni u slučaju ako prema radniku xxx xxxx kakvo potraživanje, niti može u radnu knjižicu upisivati bilo kakve druge podatke, osim vremena koje xx xxxxxx proveo u radnom odnosu kod njega.

5. Nadzor nad primjenom propisa

Član 179.

Nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona, propisa donesenih na osnovu ovog zakona, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu, vrši inspekcija rada, u skladu sa zakonom.

XV - KAZNENE ODREDBE

Član 180.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj poslodavac:

1. ako ne obezbijedi ravnopravnost radnika na radu, kao i ravnopravnost nezaposlenih xxxx xxxx konkurišu na zaposlenje (član 5. ovog zakona);

2. ako onemogućava ili ometa organizovanje sindikata (član 8. stav 1. ovog zakona);

3. ako ne xxxxxx i ne objavi pravilnik o radnim odnosima u smislu čl. 11. i 12. ovog zakona;

4. ako radniku odredi manji obim prava, suprotno članu 13. ovog zakona;

5. ako kod zaključivanja i primjene ugovora o radu postupi suprotno čl. 14. do 23. ovog zakona;

6. ako pripravniku ne obezbijedi uslove propisane u članu 29. stav 2. ovog zakona;

7. ako pripravniku - volonteru ne obezbijedi minimum prava propisanih u članu 31. ovog zakona;

8. ako zaključi ugovor suprotno članu 34. ovog zakona;

9. ako radniku odredi duže puno radno vrijeme od radnog vremena propisanog članom 40. stav 1. ovog zakona;

10. ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu u smislu člana 40. stav 3. ovog zakona;

11. ako radniku odredi da radi prekovremeno duže od vremena propisanog u čl. 44. i 45. ovog zakona;

12. ako odredi da radi prekovremeno radnik iz člana 47. ovog zakona;

13. ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno članu 49. ovog zakona;

14. ako ženi odredi da radi noću suprotno članu 52. ovog zakona;

15. ako radniku ne omogući da koristi dnevni odmor (član 54. ovog zakona);

16. ako radniku ne omogući da koristi sedmični odmor (član 56. ovog zakona);

17. ako radniku ne omogući da koristi godišnji odmor (član 63. ovog zakona);

18. ako radniku ne omogući korišćenje plaćenog odsustva u slučajevima iz člana 66. ovog zakona;

19. ako radniku ne omogući da koristi neplaćeno odsustvo u slučajevima iz člana 67. ovog zakona;

20. ako radniku ne omogući da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima o zaštiti na radu, u smislu čl. 68. i 69. ovog zakona;

21. ako, prije otpočinjanja rada radnika, ne provjeri njegovu osposobljenost za rukovanje i korišćenje sredstava rada i sredstava zaštite na radu (član 69. ovog zakona);

22. ako xxxxxx, dopusti ili omogući da maloljetni radnik obavlja poslove na kojima mu je zabranjen rad u smislu člana 75. ovog zakona;

23. ako zaposlenu ženu rasporedi na rad u podzemni dio rudnika, suprotno članu 76. ovog zakona;

24. ako prema trudnoj zaposlenoj ženi ili porodilji postupi suprotno članu 77. ovog zakona;

25. ako zaposlenoj ženi ne omogući raspored ili naknadu plate u smislu člana 78. ovog zakona;

26. ako drugim ovlašćenim licima ne omogući ostvarivanje prava u vezi sa zaštitom djeteta (čl. 81. i 85. ovog zakona);

27. ako radniku ne omogući korišćenje skraćenog radnog vremena u smislu člana 82. i člana 83. stav 1. ovog zakona;

28. ako bolesnom ili invalidnom radniku ne omogući korišćenje prava propisanih čl. 86. do 88. ovog zakona;

29. ako radniku uskrati ili smanji platu ili naknadu plate koja mu pripada po zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu, ili ih ne isplati u propisanim rokovima (čl. 90. do 96. ovog zakona);

30. ako onemogućava ili ometa uspostavljanje i rad savjeta radnika (član 123. ovog zakona);

31. ako zadrži radnika na xxxx xxxxx prestanka ugovora o radu u smislu člana 125. stav 1. xxxxx 4. ovog zakona;

32. ako u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti radniku ne omogući odbranu, u smislu člana 128. stav 1. ovog zakona;

33. ako otkaže ugovor o radu izabranom predstavniku radnika suprotno članu 131. ovog zakona;

34. ako radniku za vrijeme otkaznog roka ne omogući da radi ili mu ne isplati naknadu plate, ili da radniku onemogući da koristi xxxxx xxxxxxxx xxx sedmično radi traženja novog zaposlenja (član 136. ovog zakona);

35. ako otkaže ugovor o radu radnicima suprotno čl. 138. i 139. ovog zakona;

36. ako ne ponudi zaposlenje radniku po pravu prvenstva u smislu člana 140. ovog zakona;

37. ako radniku ne obezbijedi pravo na otpremninu u smislu člana 141. ovog zakona;

38. ako radniku ne omogući vraćanje na rad nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa ili mu ne

prizna pravo na otpremninu u smislu člana 174. stav 3. ovog zakona;

39. ako odbije da radniku xxxxx xxxxx knjižicu i da u radnu knjižicu upiše xxxxx xxxx (član 177. stav 2. i član

178. ovog zakona);

40. ako ne xxxxxx i ne objavi pravilnik o radu na način i u roku propisanom u članu 192. stav 1. ovog zakona;

41. ako radniku ne ponudi zaključivanje ugovora o radu u smislu člana 193. stav 1. ovog zakona, ili ako mu ne prizna otkazni rok i ne isplati otpremninu u smislu člana 194. ovog zakona.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 15.000 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj poslodavac:

1. ako maloljetnom radniku odredi da radi noću, suprotno članu 51. ovog zakona;

2. ako njegovom krivicom dođe do nesreće na poslu u smislu čl. 70. i 71. ovog zakona;

3. ako sa radnikom primljenim na rad ne zaključi ugovor o radu ili ako radnika primljenog na rad ne prijavi na osiguranje u smislu člana 74. ovog zakona;

4. ako ne omogući zaposlenoj ženi da koristi prava u vezi sa trudnoćom, porođajem i materinstvom, u smislu čl. 79., 80., 82., 83. i 84. ovog zakona;

5. ako u određenom roku ns obustavi od izvršenja određeni akt ili radnju po nalogu inspektora rada (član

120. stav 2. ovog zakona);

6. ako ne izvrši odluku suda o privremenom vraćanju radnika na posao u smislu člana 129. ovog zakona;

7. ako ne izvrši pravosnažnu odluku suda u smislu člana 130. ovog zakona.

Inspektor rada, kada u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je poslodavac učinio prekršaj iz stava 2. xxxxx 3. ovog člana, izreći će mjeru zabrane rada dok se ne završi postupak po prijavi za prekršaj.

Poslodavac koji ponovi prekršaj iz st. 1. i 2. ovog člana kazniće se novčanom kaznom najmanje u iznosu od 5.000 konvertibilnih maraka.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice kod poslodavca novčanom kaznom u iznosu od 100 do 500 konvertibilnih maraka, a za prekršaj iz stava 2. ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 konvertibilnih maraka.

Ako je prekršaj iz stava 1. ovog člana učinjen prema maloljetnom licu, ženi u vezi sa trudnoćom, porođajem i materinstvom, ili prema invalidnom radniku, novčana kazna za pravno lice ne može biti manja od 3.000 konvertibilnih maraka, a za odgovorno lice od 500 konvertibilnih maraka.

Novčanom kaznom u iznosu od 50 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj lice zatečeno na radu kod poslodavca koje odbije da na zahtjev inspektora rada pruži podatke o svom identitetu.

XVI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 181.

Odredbe člana 141. ovog zakona o pravu radnika na otpremninu shodno će se primijeniti i na radnike koji se na xxx stupanja na snagu ovog zakona zateknu na čekanju, na koje su upućeni u skladu sa članom 64. Zakona o radnim odnosima ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 25/93, 14/94, 15/96, 21/96, 3/97 i 10/98), ukoliko ih poslodavac, u roku od tri mjeseca od xxxx stupanja na snagu ovog zakona, ne pozove na rad.

Otpremnina iz stava 1. ovog člana može iznositi najviše u visini četiri prosječne mjesečne plate ostvarene u Republici Srpskoj u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kome radniku prestaje radni odnos.

Radniku iz stava 1. ovog člana prestaje radni odnos istekom tri mjeseca od xxxx stupanja na snagu ovog zakona.

Član 182.

Radnik koji se na xxx 31. decembar 1991. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sjedište bilo na sadašnjoj teritoriji Republike Srpske, a koji smatra da mu je radni odnos nezakonito prestao kod tog poslodavca, počev od tog datuma pa do xxxx stupanja na snagu ovog zakona, ima pravo da u roku od tri mjeseca od xxxx stupanja na snagu ovog zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu.

Zahtjev se podnosi ministarstvu nadležnom za poslove rada, u pismenom obliku (lično ili preporučenom poštom).

Pravo na podnošenje zahtjeva u smislu stava 1. ovog člana nemaju lica:

- koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vrijeme čekanja na posao u smislu čl.

54. i 64. Zakona o radnim odnosima ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 25/93, 14/94, 15/96, 21/96, 3/97 i 10/98);

- koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa, ako xx xxxx okončan pravosnažnom sudskom odlukom.

Član 183.

Visina otpremnine iz člana 182. stav 1. ovog zakona zavisi od dužine radnog staža radnika kod poslodavca, i iznosi:

- za xxxxx xxxx do pet xxxxxx - u visini 1,33 prosječne plate u Republici u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu, prema podacima Republičkog xxxxxx za statistiku;

- za xxxxx xxxx od 5 do 10 xxxxxx - u visini 2,00 prosječne plate iz alineje 1. ovog člana;

- za xxxxx xxxx od 10 do 20 xxxxxx - u visini 2,66 plate iz alineje 1. ovog člana;

- za xxxxx xxxx preko 20 xxxxxx - u visini 3,00 prosječne plate iz alineje 1. ovog člana.

Član 184.

Otpremnina iz člana 183. ovog zakona isplaćuje se radniku na xxxxx xxxxx formiranog za ovu svrhu iz sredstava obezbijeđenih od prodaje državnog kapitala i drugih izvora, u skladu sa zakonom.

Član 185.

O zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje komisija koju obrazuje ministar nadležan za poslove rada (u daljem tekstu: komisija).

Komisija se sastoji od predsjednika i četiri člana.

Predsjednik i članovi komisije imenuju se iz xxxx pravnih stručnjaka koji imaju iskustvo u primjeni propisa o radnim odnosima i koji ne vrše nikakve političke niti državne funkcije u Republici, Federaciji Bosne i Hercegovine i zajedničkim organima Bosne i Hercegovine.

Član 186.

Ako xx xxxxxx pokrenuo radni spor pred nadležnim sudom radi ostvarivanja prava iz člana 182. stav 1. ovog zakona koji nije okončan do xxxx stupanja na snagu ovog zakona, sud će obustaviti postupak i predmet ustupiti komisiji.

Ako xx xxxxxx pokrenuo postupak za ostvarivanje prava iz člana 182. stav 1. ovog zakona kod inspekcije xxxx xxxx nije okončan do xxxx stupanja na snagu ovog zakona, inspekcija xxxx xx obustaviti postupak s danom stupanja na snagu ovog zakona i predmet ustupiti komisiji.

Član 187.

Komisija je nezavisna i samostalna u svom radu.

Komisija odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova.

Član 188.

Protiv rješenja komisije radnik ima pravo žalbe ministru nadležnom za poslove rada u roku od 15 xxxx od xxxx dostavljanja rješenja.

Član 189.

U postupku rješavanja o zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu, komisija može tražiti sve neophodne podatke i informacije od radnika i poslodavaca o radu radnika, uzimati izjave od fizičkih lica, vršiti uvid u poslovne knjige i evidencije poslodavaca i preduzimati druge radnje koje su neophodne za utvrđivanje činjeničnog stanja i prava radnika na otpremninu.

U cilju što potpunijeg utvrđivanja činjeničnog stanja, komisija može, na osnovu punomoći predsjednika komisije, angažovati radnike ministarstva nadležnog za poslove xxxx, xxxx će vršiti uvid u odgovarajuću dokumentaciju i poslovne knjige poslodavca i o utvrđenom stanju obavijestiti komisiju.

Troškovi rada komisije padaju na teret ministarstva nadležnog za poslove rada.

Član 190.

Ministarstvo nadležno za poslove rada donijeće bliže propise predviđene ovim zakonom u roku od tri mjeseca od xxxx stupanja na snagu ovog zakona, ili će, u istom roku, izvršiti odgovarajuće izmjene i dopune odgovarajućih propisa koji su bili na snazi na xxx stupanja na snagu ovog zakona.

Propise iz čl. 38. i 89. ovog zakona donijeće ministar u roku od tri mjeseca od xxxx stupanja na snagu ovog zakona.

Član 191.

Učesnici u zaključivanju kolektivnih ugovora iz čl. 160. i 161. ovog zakona će, u roku od 60 xxxx od xxxx stupanja na snagu ovog zakona, pristupiti pregovaranju radi zaključivanja kolektivnih ugovora u skladu sa odredbama ovog zakona.

Do zaključivanja kolektivnih ugovora u skladu sa odredbama ovog zakona primjenjivaće se postojeći kolektivni ugovori.

Svaka strana u zaključivanju kolektivnog ugovora se može odreći kolektivnog ugovora u skladu sa članom

163. stav 3. ovog zakona u bilo koje vrijeme po isteku roka iz stava 1. ovog člana.

Član 192.

Poslodavac koji ima u radnom odnosu više od 15 stalno zaposlenih radnika xxxxx xx da, u roku od šest mjeseci od xxxx stupanja na snagu ovog zakona, xxxxxx i na prikladan način objavi pravilnik o radu, kojim xx xxxxx uređuju organizacija rada, plate i druga prava i obaveze po osnovu rada, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Do donošenja pravilnika o radu iz stava 1. ovog člana, kod ostvarivanja prava i obaveza radnika neposredno će se primjenjivati odredbe ovog zakona, kao i kolektivnih ugovora i opštih akata poslodavca koji su bili na snazi na xxx stupanja na snagu ovog zakona.

Član 193.

Poslodavac xx xxxxx da u roku od tri mjeseca od xxxx stupanja na snagu ovog zakona ponudi zaposlenim radnicima zaključivanje ugovora o radu u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Ugovor iz stava 1. ovog člana ne može biti nepovoljniji u pogledu vremena šegovog trajanja u odnosu na vrijeme na koje je bio zasnovan radni odnos između radnika i poslodavca prije zaključivanja ugovora.

Ministarstvo nadležno za poslove xxxx xxxx, na zahtjev poslodavca kod koga nije okončan postupak privatizacije državnog kapitala, rok iz stava 1. ovog člana produžiti najviše xxx za tri mjeseca.

Član 194.

Ako radnik odbije ponudu za zaključivanje ugovora o radu, u smislu člana 193. stav 1. ovog zakona, može poslodavcu podnijeti prigovor za zaštitu prava.

Ako poslodavac odbije zahtjev radnika za zaštitu prava, prestaje mu radni odnos istekom roka od 30 xxxx od xxxx ponude poslodavca za zaključivanje ugovora o radu.

Radnik kome prestane radni odnos u smislu stava 1. ovog člana ima pravo na otkazni rok i na otpremninu, u skladu sa čl. 134. do 136. i članom 141. ovog zakona.

Radnik koji smatra da ponuda poslodavca za zaključivanje ugovora o radu nije u skladu sa ovim zakonom može da u roku od 15 xxxx od xxxx odbijanja ponude poslodavca pokrene postupak za zaštitu prava kod nadležnog suda.

Član 195.

Postupci za ostvarivanje i zaštitu prava radnika koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona okončaće se prema propisima koji su važili do xxxx stupanja na snagu ovog zakona, osim kod ostvarivanja i zaštite prava iz člana 182. stav 1. i člana 183. ovog zakona.

Ministar nadležan za poslove rada donijeće bliže uputstvo za primjenu člana 182. stav 1. i člana 183. ovog zakona.

Član 196.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o radnim odnosima ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 25/93, 14/94, 15/96, 21/96, 3/97 i 10/98).

Član 197.

Reprezentativnost sindikata i udruženja poslodavaca na nivou Republike nakon stupanja na snagu ovog zakona utvrdiće posebna komisija, sastavljena od po tri predstavnika Vlade, sindikata i udruženja poslodavaca organizovanih na nivou Republike, koju imenuje Vlada na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta.

Član 198.

Ovaj zakon stupio je na snagu 16. novembra 2000. godine, odnosno 20. novembra 2000. godine, 13.

avgusta 2002. godine, 7. xxxx 2003. godine, 21. avgusta 2003. godine i 30. xxxxx 2007. godine.