Contract

PRIJEDLOG

Na temelju članka 20. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (Narodne novine, broj 28/96), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj

      2018. godine donijela

Z A K L J U Č A K

Vlada Republike Hrvatske je upoznata sa Zajedničkom izjavom s trećeg sastanka Koordinacijskog odbora uspostavljenog Memorandumom o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike, potpisanom u Rimu 18. siječnja 2018. godine, u tekstu koji je dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova aktom, xxxxx: 018- 05/18-21/1, urbroja: 521-III-02-02/02-18-2, od 24. siječnja 2018. godine.

Klasa:

Urbroj:

Zagreb,        2018.

PREDSJEDNIK

mr. sc. Xxxxxx Xxxxxxxxx

Zajednička izjava

Treća sjednica Koordinacijskog odbora ministara održana je 18. siječnja 2018. u Rimu temeljem Memoranduma o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade lalijanske Republike potpisanog u Zagrebu 12. siječnja 2009.

U skladu s područjem primjene ovog Memoranduma u svrhu proširenja suradnje između dviju država xx xxxxx područja od interesa, Hrvatska i Italija pozdravljaju sudjelovanje na ovoj trećoj sjednici Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstava nadležnih za turizam.

Dvije strane vodile su plodne razgovore - u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi - s ciljem pospješenja političke, gospodarske, prekogranične i međuregionalne suradnje. Od prošlog sastanka Koordinacijskog odbora održanog u Zagrebu 2010. godine Hrvatska je. uz punu potporu Italije, pristupila Europskoj uniji 2013. godine. Dvije zemlje xxxx dijele zajednički put unutar EU te potvrđuju svoj zajednički angažman - u skladu s Rimskom deklaracijom o budućnosti Europe - u sklopu kojega će raditi da Europa bude sigurna, prosperitetna i održiva, socijalna i snažnija na globalnoj sceni. Dvije strane obvezale su se intenzivirati svoje konzultacije o različitim područjima politike EU-a, te dalje istraživati mogućnosti suradnje u okviru institucija EU-a, posebice unutar Vijeća EU-a, s obzirom na hrvatsko predsjedanje EU u 2020.

Potvrdivši da su dobri bilateralni odnosi dodatno ojačani, uz postignute izvrsne razine suradnje, te da ih karakterizira vrlo intenzivan politički dijalog, dvije strane naglasile su svoje međusobno, povijesno prijateljstvo i čvrsto partnerstvo. Hrvatska i Italija obvezale su se na daljnje intenziviranje bilateralnog dijaloga na radnim i visokim političkim razinama te na nastavak redovitih konzultacija o pitanjima od zajedničkog interesa.

Potvrđujući ključnu ulogu autohtonih hrvatskih i talijanskih nacionalnih manjina koje žive u Italiji i Hrvatskoj te daju temeljni doprinos društvenom, kulturnom i gospodarskom razvoju svake od tih zemalja, Hrvatska i Italija pozdravile su nedavne mjere na korist hrvatske manjine u regiji Friuli Venezia Giulia, xxxxxx xx formalno potvrđena nazočnost hrvatskog jezika i kulturne manjine u toj regiji. Nadalje, hrvatska strana pozdravlja dodjelu financijskih sredstava namijenjenih rješavanju infrastrukturnih problema (poglavito cesta) u regiji Molise u području gdje živi hrvatska jezična manjina.

Potvrđujući svoju predanost daljnjemu jamčenju zaštite, uključenja i jačanja prava odnosnih etničkih zajednica, u skladu s nacionalnim, europskim i međunarodnim zakonima. Hrvatska i Italija s odobravanjem su primile na znanje važan napredak koji je do xxxx postignut te potiču na daljnji napredak u poboljšanju njihovog zakonskog i financijskog statusa. Dvije strane potiču jačanje kulturne suradnje između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike slijedom Izvršnog programa suradnje u područjima kulture i obrazovanja za godine 2015.-2019.

Regionalna i multilateralna/globalna suradnja

Pozivajući se na zaključke Europskog vijeća od 9. ožujka 2017. kao i na Završnu izjavu sastanka na vrhu u Trstu, usvojenu u okviru zapadno balkanskog procesa. Hrvatska i Italija potvrdile su svoju nedvosmislenu potporu europskoj budućnosti zapadnog Balkana.

Smatrajući da Je integracija zemalja zapadnog Balkana bitna i nužna kako bi se osigurala stabilnost u Europi kao cjelini, dvije strane pozvale su sve uključene aktere da pojačaju relbrrnske napore u regiji, te su istaknule važnost činjenice daje Strategija proširenja - xxxx xx biti objavljen xx xxxxxx Europske komisije u veljači 2018. - uobličena kao ambiciozan i inkluzivan dokument, xx xxxx prvi korak u xxx smjeru. Hrvatska i Italija također su naglasile potrebu da zemlje zapadnog Balkana promiču pomirenje i istinske dobrosusjedske odnose te da svrsishodno surađuju u regiji i ispunjavaju sve kriterija i mjerila vezane uz pristupanje EU. Hrvatska i Italija istaknule su da je ocjena ispunjavanja uvjeta zasnovana na individualnom pristupu najbolji način za očuvanje vjerodostojnosti proširenja, te je u xxx i dalje neizostavno ispunjavanje kriterija i provedba reformi.

Dvije xx xxxxxx potvrdile svoju predanost regiji kroz Jadransko-jonsku inicijativu (.1.11). Strategiju EU-a za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) i sve druge relevantne regionalne organizacije, naglašavajući njihovu važnu ulogu u zajedničkom nastojanju oko europske perspektive i stabilnosti regije. Posebno je spomenuta Srednjoeuropska inicijativa, jer Hrv'atska i Italija predsjedavat će SEI-em 2018. i 2019., čime se otvara mogućnost za zajednički napor u jačanju i ponovnom pokretanju akcija i aktivnosti ove inicijative.

Svjesne važnosti suradnje obalnih zemalja Sredozemnog xxxx i Jadranskog xxxx, dvije xx xxxxxx izrazile svoju predanost kontinuiranoj bilateralnoj suradnji i suradnji s ostalim obalnim državama Jadranskog xxxx xx području zaštite morskog okoliša, sigurnosti na moru i ostali pomorskih pitanja.

Hrvatska je zemlja kandidatkinja članstvo u OECD-u i spremna je započeti taj proces 2018. ili 2019. godine. Italija s odobravanjem gleda na proširenje članstva OECD-a, potvrđuje zasluženost kandidature Hrvatske te se slaže s time da će pristupanje Hrvatske OECD-u pomoći ubrzanju unutarnjih reformi nužnih za poboljšanje ukupnog gospodarstva i standarda građana, te će istodobno imati pozitivne implikacije za sigurnost, stabilnost i prosperitet šireg područja jugoistočne Europe.

Migracija i reforma dublinskog sustava

Italija priznaje značajan napredak Hrvatske u pripremi za pristupanje Sehengenu i snažno podržava potpuno i brzo proširenje sehengenske zone slobodnog kretanja na Hrvatsku. Xxxxxxx kretanja jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a i kao takva trebala bi se proširiti na sve države članice, imajući na umu da postoji jasna razlika između migracija i sigurnosnih pitanja kad se radi o poboljšanju sehengenske regulacije. Dvije strane priznaju važnu ulogu koju Hrvatska ima u čuvanju sigurnosti vanjskih granica EU-a i doprinosu u borbi protiv ilegalnih migracija i svih drugih oblika organiziranih ilegalnih aktivnosti.

Hrvatska i Italija zalažu se za suradnju u nalaženju zajedničkih rješenja za izazov migracija, te podržavaju koherentnu provedbu načela solidarnosti i zajedničke odgovornosti.

One promiču načelo zajedničke odgovornosti u upravljanju migracijskim tokovima kako bi se osigurala sigurna i uredna migracija te zaštitili ljudi u kretanju, migranti i izbjeglice, posebno oni najugroženiji, poput žena i maloljetnika/djece bez pratnje, trudnica i starijih osoba. One su se obvezale na suradnju u borbi protiv krijumčarenja i trgovine ljudima.

Hrvatska i Italija cijene pozitivne aspekte sigurnog i urednog kretanja ljudi xx xxxxx promiču gospodarsku integraciju i socijalno uključenje migranata u svojim zemljama.

One također smatraju da su prvi pozitivni pomaci u vanjskoj dimenziji migracijske politike EU-a ni u kom slučaju ne mogu potkopati napore za izgradnju novog i poštenog Zajedničkog europskog sustava azila (CEAS), koji se temelji na efektivnom poštivanju načela odgovornosti i solidarnosti. Hrvatska i Italija priznaju da postoje različite vizije o načinu reformiranja CEAS-a te naglašavaju potrebu za rješenjem koje može postići široki konsenzus među svim državama članicama. Hrvatska i Italija će i dalje surađivati u transferu državljana trećih zemalja u skladu s dublinskim sustavom i na temelju ugovora o readmisiji osoba u neregularnom stanju potpisanog u Rimu 1997. godine, koji je na snazi između dvije zemlje.

Normalno funkcioniranje schengenskog područja trebalo bi ponovno uspostaviti u cijelosti, za rješavanje sigurnosnih pitanja u EU može se koristiti nekoliko instrumenata - različitih od sustavnih unutarnjih graničnih kontrola.

Gospodarski i trgovinski odnosi

Dvije strane pozvale su se na ambiciozne planove reformi koje su pokrenule njihove vlade i njihov pozitivan utjecaj xx xxxxxxxxxxx xxxx i razvoj poslovne klime xxxx xx povoljnija za trgovinu i ulaganja.

Dvije xx xxxxxx razmijenile mišljenja o svojim aktualnim gospodarskim scenarijima te su izrazile zadovoljstvo svojim odličnim gospodarskim odnosima i investicijskim okruženjem.

Istovremeno, dvije strane priznale su da postoji veliki potencijal za daljnji rast i diversifikaciju bilateralne trgovine.

Nadalje, Hrvatska i Italija suglasile su se o važnosti gospodarske i trgovinske suradnje te su izrazile svoje opredjeljenje za pružanje sve potrebne potpore za daljnje povećanje trgovine i investicijskih tokova, također i kroz njihovo sudjelovanje u ključnim infrastrukturnim projektima.

Dvije strane prepoznale su koristi od intenziviranja međusobnih izravnih ulaganja te su stoga potaknule svoje subjekte za promicanje ulaganja da istražuju načine za bliskiju suradnju i organizaciju zajedničkih događaja koji promiču prigode za ulaganja u obje zemlje.

Dvije strane naglasile su važnost povećanja industrijske suradnje i potaknule svoje privatne sektore na istraživanje mogućnosti na područjima mehanizacije za prehrambenu i drvnu industriju, proizvodnje dijelova za automobilsku industriju, brodograđevne industrije, proizvodnje pomorske opreme i željezničkih vozila, implementacije ICT usluga i razvoja softvera, zabavnih i turističkih sadržaja.

Obostrano je iskazano zanimanje za razvijanje suradnje u sektoru malih i srednjih poduzeća, osobito u okviru poduzetništva temeljenog na zadrugama koje je značajno razvijeno u Italiji.

Dvije strane naglasile su važnost razmjene informacija s obzirom na mogućnosti za bilateralnu suradnju i izradu planova reformi koje se provode u obje zemlje, te su potvrdile korist poticanja na korištenje financijskih instrumenata koje dvije vlade stavljaju na raspolaganje.

I Hrvatska i Italija imaju pomorske instalacije za vađenje prirodnog plina u Jadranskom moru, slijedom Direktive 2013/30/EU. Dvije strane žele ojačati svoju suradnju i koordinaciju na području pomorske sigurnosti s ciljem razvijanja integriranih sustava i metodologija praćenja

u Jađransko-jonskom području, te zatvaranja i ponovnog korištenja pomorskih platformi koje su okončale ili okončavaju korisni životni vijek geološkog nalazišta.

Hrvatska cijeni talijansku potporu izradi projekta Jonsko-jadranskog cjevovoda (lAP), kao vezu na Transjadranski cjevovod (TAP).

1 irvatska strana izvijestila je talijansku stranu o statusu izrade projekta LNG Hrvatska.

Istraživanje i obrazovanje

Hrvatska i Italija uvjerene su u važnost unaprjeđenja suradnje na području visokog obrazovanja i mobilnosti kako bi se ojačala uloga područja sjevernog Jadrana kao europskog središta za visoko obrazovanje i istraživanje u svjetlu procesa alpske i jađransko-jonske makroregije. Dvije strane prepoznaju ulogu Međunarodnog centra za teorijsku fiziku (ICTP) u Trstu, Centra Ujedinjenih naroda xxxx x xxxx od 80% financira Italija, kao temeljnog katalizatora za istraživanje i obrazovanje na području sjevernog Jadrana, ali i važnosti Srednjoeuropske inicijative (SKI) sa sjedištem u Trstu.

Pozivajući se na bilateralni sporazum o suradnji u znanosti i tehnologiji potpisan u Rimu 29. listopada 1999. godine. Hrvatska i Italija potvrdile su trajnu predanost jačanju suradnje i na području znanosti i tehnologije u okviru istraživačkog i inovatorskog programa EU Horizon 2020, te potporu znanstvenim i tehničkim aktivnostima CERlC-XXXX-a (Srednjoeuropskog konzorcija za istraživačku infrastrukturu).

Kako bi se povećao prosperitet i potencijal plavog rasta u xxx području poticanjem prekograničnih partnerstva koja su u stanju postići opipljive promjene, dvije xxxxxx xx kroz program prekogranične suradnje ITALY CROATIA CBC 2014-2020 poticati prekograničnu suradnju između područja dviju zemalja vezanih za Jadransko more (8 hrvatskih županija i 25 talijanskih provincija).

Nadalje, dvije zemlje suglasile su se s unaprjeđivanjem suradnje u okviru programa Erasmus+, promičući izravne sporazume između svojih obrazovnih institucija, kako bi se povećala mobilnost na svim razinama. Osobito će promicati učenje jezika, književnosti i kulture druge stranke razmjenom predavača jezika druge zemlje na svojim sveučilištima temeljem uzajamnosti.

Poljoprivreda i ribarstvo

Dvije strane odlučile su ojačati svoju suradnju i u poljoprivredi i ribarstvu. Konkretno, stranke su razgovarale o budućoj reformi ZPP nakon Priopćenja Europske komisije od 29. studenoga 2017. Hrvatska i Italija ponovno su potvrdile svoj interes za održavanjem snažne ZPP uz odgovarajuća sredstva i instrumente. Buduća ZPP trebala bi biti jednostavnija te omogućiti veću fleksibilnost i supsidijarnost država članica. Također bi trebala biti održivija s društvenog, ekonomskog i ekološkog stajališta. Konkretno, treba osigurati kvalitetnu proizvodnju hrane i odgovarajući dohodak poljoprivrednicima (poboljšanjem njihove uloge u prehrambenom lancu); upravljanje prirodnim resursima koji mogu osigurati proizvodnju javnih dobara i borbu protiv klimatskih promjena; jačanje alata za upravljanje rizicima; teritorijalni razvoj osjetljiv na društveno-ekonomske i ekološke ravnoteže.

Stranke su također potvrdile svoj interes za razvoj učinkovitog upravljanja ribarstvom u Jadranskom moru, uz razvijanje zajedničkih aktivnosti unutar Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja. Potreba za intenziviranjem suradnje između dvije uprave u okviru foruma ADRIATICA naglašena je s posebnim težištem na izradi zajedničkog stajališta o pitanju upravljanja sitnom plavom ribom na Jadranu u sklopu Višegodišnjega plana HU-a. Unatoč tome, dvije zemlje prilično kritično gledaju na uvođenje sustava ukupnih dozvoljenih ulova te u xxx pogledu izražavaju svoje snažno protivljenje. Upravljanje zalihama sitne plave ribe ključni je segment u nacionalnim ribarstvima obiju zemalja, te su se stranke složile daje u njihovom zajedničkom interesu da višegodišnji plan za sitnu plavu ribu treba izraditi s realnim ciljevima uz primjenu izvedivih i učinkovitih mjera.

Također je potvrđeno da će daljnje jačanje suradnje na znanstvenom području biti dobrodošlo, posebno s obzirom na poboljšanje zajedničke standarde praćenja i zajedničke programe nadzora svih resursa i područja od ključne važnosti za ribarstvo dviju zemalja. Bilateralna suradnja u pitanju zaštite Jabučke kotline potvrđena xx xxx vrlo uspješan i obećavajući model suradnje s potrebom za nastavkom i nadogradnjom postojeće suradnje u znanstvenom praćenju, kao i u segmentu upravljanja. Stranke su također razgovarale o ilegalnom i neprijavljenom ribarstvu te su se suglasile da pojačaju kontrole. Nadalje, stranke su razgovarale o projektu partnerstva kojeg su promovirale talijanske regije Friuli Venezia Giulia i Xxxxxx Romagna s ciljem istraživanja mogućnosti suradnje na području ribarstva, koji će se financirati kroz program Interreg.

Talijanski dio informirao je o aktivnostima na području ribarstva koje će se odvijati pod njihovim predsjedanjem Jadransko-jonskom inicijativom/ EUSAIR, to jest njihovom namjerom da 2018. organiziraju okrugli stol o pomorskoj sigurnosti i plavom rastu.

Priznajući važnost osiguranja jače zaštite kvalitetnih vina i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kako bi se zajamčilo povjerenje potrošača i zaštitili ti proizvodi u sklopu prava intelektualnog vlasništva i žive kulturne i gastronomske xxxxxxx EU-a, stranke su potvrdile svoje opredjeljenje za poboljšanje suradnje između odgovornih nadležnih tijela u okvir Uredbe EZ br. 555/2008 (sektor vina). Uredbe EU br. 1151/2012 (prehrambeni proizvodi PDO i PGl), Uredbe EZ br. 834/2007 (o organskoj proizvodnji i označavanju organskih proizvoda s utvrđivanjem detaljnih pravila - Uredba EZ br. 889/2008 i Uredba EU br. 203/2012) te Uredbom EU br. 1169/2011 (o pružanju informacija o hrani potrošačima) organiziranjem studijskih posjeta i radionica.

Ekologija

Hrvatska i Italija smatraju da je ekološka suradnja jedan od ključnih elemenata njihova odnosa. Obje zemlje u potpunosti podupiru provedbu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kako na razini EU-a. tako i na međunarodnoj razini.

Hrvatska i Italija također potvrđuju svoju punu potporu regionalnoj i subregionalnoj suradnji glede pomorskog okoliša u sklopu Barcelonske konvencije i drugih relevantnih regionalnih organizacija.

Hrvatska i Italija izražavaju interes za regionalnu suradnju i, ako je to prikladno, konzultacije između država članica o integriranim energetsko/klimatskim planovima u skladu s člankom

11. Uredbe o novom načinu upravljanja (xxxx xxx nije na snazi), zajedno s razmjenom mišljenja i iskustava u procesu njezina usvajanja.

Dvije strane potvrdile su veliku političku vrijednost njihove tehničke suradnje u kontekstu projekta Twinninga za razvijanje sposobnosti sprječavanja opasnosti od velikih nezgoda s opasnim tvarima, u skladu sa „Seveso direktivama".

Dijeleći odgovornost za za.^titu Jadranskog xxxx, koje se smatra zajedničkom baštinom s prirodnog, kulturnog i gospodarskog gledišta, Hrvatska i Italija kao obalne države Jadranskog xxxx s najduljim obalama, odlučne su jačati svoju bilateralnu suradnju i suradnju s drugim obalnim državama u rješavanju relevantnih pitanja kao što je

- pitanje brodskih balastnih voda i provedba Konvencije BWM s naglaskom na istu koncepciju područja rizika u Jadranu;

- ponovno aktualiziranje inicijative za proglašenje Jadranskog xxxx xxx osobito osjetljivog morskog područja (PSSA), s identifikacijom mjera;

- pitanje izrade zajedničke/koordinirane zaštitne mjere za konkretno područje pomorskog okoliša, kao doprinos ostvarivanju Aichi cilja 11 i SDG 14.

Hrvatska i Italija, svjesne strateške važnosti obalnih područja za održivi razvitak njihovih zemalja, suglasile su se da će jačati međusobnu suradnju radi osiguranja efektivnog integralnog upravljanja obalnom zonom (ICZM) i planiranjem pomorskog prostora (MSP), s ciljem unaprjeđenja zaštite okoliša i plavog rasta.

Dvije xxxxxx xx pojačati aktivnosti u suradnji s drugim jadranskim obalnim državama kako bi se spriječilo zagađivanje Jadranskog xxxx otpacima iz izvora s kopna i s brodova.

Hrvatska i Italija nastavit će suradnju na temelju Sporazuma o suradnji iz 1974. za zaštitu voda Jadranskog xxxx i obalnih područja od zagađenja, te će se pridružiti naporima kako bi Zajedničko povjerenstvo za zaštitu Jadranskog xxxx nastavilo s radom. Naglasak će biti stavljen na ažuriranje rada Komisije kako bi se osigurao drugi ciklus provedbe Okvirne direktive EU-a o pomorskoj strategiji (MFSD). Ta direktiva zahtijeva subregionalni pristup u odnosu na početak provedbe ili revizije pripremnih dokumenata za pomorsku strategiju.

Republika Hrvatska ponavlja poziv Italiji da ratificira Subregionalni plan intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog xxxx većih razmjera.

Hrvatska i Italija također će jačati svoju suradnju u kontekstu Strategije EU-a za Jadransko i Jonsko područje (EUSAIR) i Barcelonske konvencije te drugih relevantnih regionalnih organizacija, uključujući i iskorak prema drugim partnerima na Jadranu koji nisu članice EU- a.

Na području zaštite prirode. Hrvatska i Italija nastavit će znanstvenu i stručnu suradnju tc će raditi na uspostavljanju zajedničkog upravljanja populacijama za praćenje i vrednovanju prisutnosti kitova (Cetacea) i morskih kornjača u Jadranu u kontekstu relevantnih međunarodnih i regionalnih organizacija, uključujući ACCOBAMS.

Turizam

Hrvatska i Italija naglasile su važnost turizma za obje zemlje, kao i za gospodarski rast, zapošljavanje, socijalnu i kulturnu integraciju. Godine 2016. turistički sektor pridonio je BDP-u EU-a 10-2% održavao 26,5 milijuna radnih mjesta, što predstavlja rast od 1,6% u odnosu na 2015.

Podsjećajući na Bilateralni sporazum o suradnji u turizmu, potpisan u Rimu 27. lipnja 1997. godine, te želeći nastaviti razvijati turističke aktivnosti između dviju zemalja, dvije strane dogovorile su se da potiču razvoj individualnih i organiziranih putovanja i širu raspodjelu posjetitelja po raznim destinacijama i atrakcijama u svakoj zemlji. U xxx smislu dvije strane suglasile su xx xx xxxxx predvidjeti češće pomorske veze između dviju zemalja jer će to pridonijeti rastu turističkog priljeva.

Kako bi potaknuli suradnju na području promocije turizma, obje xxxxxx xx poticali organizaciju radionica s ciljem širenja izravnih kontakata između talijanskih i hrvatskih turističkih dionika te sastavljanja ,.ad hoc" putnih paketa. Također će poticati organizaciju događaja koji promoviraju razne turističke proizvode, odnosno kulturni turizam, te sudjelovanje na izložbama, kongresima, turističkim sajmovima i drugim promotivnim aktivnostima.

Dvije xxxxxx xx intenzivirati i suradnju između njihovih administrativnih struktura, s ciljem pokretanja programa obuke iz turističkog menadžmenta za javne dužnosnike.

Nadalje, Hrvatska i Italija izrazile su namjeru da putem platfonne .Fadranskog-jonske makroregije. to jest strategiju EUSAIR, te putem UNWTO-a - osiguraju da turistička politika bude čvrsto usmjerena na zaštitu, očuvanje i unaprjeđenje kulturne raznolikosti i xxxxxxx južnog sredozemnog područja.

Budući da se turistički sektor trenutno suočava s brojnim razvojnim potrebama i izazovima, posebice zbog različitih ..prijetnji" poput klimatskih promjena, prirodnih katastrofa, potresa, financijskih kriza i migracija, postoji sve veća potreba za brzim reakcijama i suradnjom, posebno među susjednim zemljama. U xxx smislu nužno je ojačati položaj turizma na europskoj razini kroz suradnju unutar međunarodnih i regionalnih organizacija, inicijativa i radnih skupina.

Dvije zemlje složile su se da će unaprijediti suradnju i rješavati glavne izazove za turističku industriju. Rastuća potražnja za doživljajima po mjeri i novim turističkim proizvodima može se riješiti kroz jačanje i daljnji razvoj turizma za posebne interese (eko-turizam. biciklizam, kulturni, gastronomski, kongresni, zdravstveni, itd.), kao i kroz kvalitetno obrazovanje turističkih djelatnika te slijedeći razvojne trendove u informatičkoj tehnologiji, sve to će istovremeno pomoći u ublažavanju izrazite sezonske naravi turizma.

Dvije zemlje zaključile su da je osnivanje xxx xxxx javno-privatnih partnerstava i međuregionalne te međusektorske suradnje u lancu putovanja i turizma važno za bolje korištenje sadašnjih i budućih fondova EU-a koji prioritetno ispunjavaju horizontalne političke ciljeve i održivost investicija.

Promet

Hrvatska i Italija obvezale su se pojačanju međusobne suradnje u pomorskom sektoru, i to za promicanje razvoja luka dviju zemalja.

Hrvatska i Italija angažirale su se da ispitaju sve moguće oblike suradnje radi stvaranja učinkovite mreže između luka (u Hrvatskoj, Splita. Ploča i Šibenika; u Italiji sjevemojadranskih luka Trsta, Venecije, Ancone i Ravene).

Stranke se zalažu za poboljšanje prometnih koridora u interesu intenziviranja prometa na Jadranskom moru:

- produženje temeljnog koridora Jadran-Baltik do luke Rijeka na hrvatskoj strani, te na

produženju spomenutog temeljnog koridora od Ravenne do Barija na talijanskoj strani;

- produženje temeljnog koridora Sredozemlje do luke Ploče;

- produženje temeljnog koridora Sredozemlje ličkom prugom radi omogućavanja povezivanja temeljnih TEN-T pravaca s lukama Šibenik, Zadar i Split.

Dvije strane suglasne su da bi produženje prometnih koridora trebalo omogućiti reafirmaciju pomorskog prijevoza na kratke relacije i integraciju pomorskih pravaca prometnih koridora.

Stranke se također zalažu za istraživanje svih mogućih sinergija u suradnji Obalnih straža i mogućnosti za uspostavu zajedničkih projekata suradnje.

Hrvatska i Italija ističu važnost prometne povezanosti za promet tereta i putnika u jadranskoj regiji. Dvije strane surađivat će u daljnjemu širenju Transeuropske prometne mreže (TEN-T) na zapadni Balkan, osobito na buduće proširenje sredozemnog koridora, u skladu s općim ciljem TEN-T-a koji smjera na uspostavu jedinstvene transeuropske multimodalne mreže koja bi integrirala ceste, pruge, zračni i xxxxxxxx prijevoz te bi omogućila brz i lak prijevoz roba i putnika između država članica. Stranke su potvrdile svoj angažman na poboljšanju infrastrukture luka i intermodalnosti kao prioritet za razvoj učinkovite mreže transnacionalnih infrastruktura, čime će se potaknuti ekonomska suradnja i kohezija makroregije te će se pospješiti turistički promet i krstarenja, na temelju održivih prometnih planova. Dvije zemlje podupiru izradu Glavnog plana za prometnu infrastrukturu korištenjem platformi Jadransko- jonske makroregije - Strategije EUSAIR - i Prometne promatračnice u jugoistočnoj Europi (SEETO). u svrhu identillkacije strateških, inovativnih i održivih projekata usmjerenih na povezivanje makroregije s ostatkom EU-a i trećim zemljama, otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanja, širenje gospodarskih mogućnosti i blagostanja.

Hrvatska i Italija zalažu se za istraživanje mogućnosti suradnje u željezničkom sektoru. Na području velikih brzina, dvije zemlje će promicati rasprave i sastanke unaprjeđenja provedbe konkretnih projekata.

U okviru Europske unije, Hrvatska i Italija promicat će redovnu raspravu o najvažnijim pitanjima u vezi s paketom za mobilnost i paketom za zrakoplovstvo.

Rim, 18. siječnja 2018.

Za Vladu Republike Hrvatske

Za Vladu

Talijanske Republike

Xxxxxx Xxxxxxxxxx Xxxxx potpredsjednica Vlade i

Angel i no Xxxxxx

ministrica vanjskih i europskih poslova ministar vanjskih poslova