Contract
Na temelju članka 26. i 27. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19) i članka 23. točka 5. Statuta Turističke zajednice Xxxxx Xxxxxx-Xxxxx („Službeni glasnik Xxxxx Xxxxxx-Xxxxx“, broj 05/2020), Turističko vijeće Turističke zajednice Xxxxx Xxxxxx-Xxxxx, na svojoj 5. sjednici održanoj xxxx 10.3. 2022. godine, donijelo je sljedeći
PRAVILNIK O XXXX
X. TEMELJNE ODREDBE Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuju se plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene u Turističkoj zajednici Xxxxx Xxxxxx-Xxxxx (dalje u tekstu: Poslodavac), a pobliže se uređuje:
• zasnivanje radnog odnosa,
• zaštita života, zdravlja i privatnosti,
• zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja,
• zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad,
• probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad,
• radno vrijeme,
• odmori i dopusti,
• mogućnost drukčijeg uređenja radnog vremena, noćnog rada i odmora,
• plaća i naknada plaće,
• materijalna prava radnika,
• izumi i tehnička unapređenja radnika,
• zabrana natjecanja radnika s Poslodavcem,
• naknada štete,
• prestanak ugovora o radu,
• ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa,
• prijelazne i završne odredbe.
Organizacija rada Poslodavca i plaće radnika pobliže će se urediti posebnim pravilnikom.
Članak 2.
Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a xxxxxx xx obvezan prema uputama koje Xxxxxxxxxx daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.
Članak 3.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.
II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Sklapanje ugovora o radu
Članak 4.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ako Xxxxxxxxxx s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu xxxx xx ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako Poslodavac ne dokaže suprotno.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Članak 5.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na način određen Zakonom o radu.
Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 6.
Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u xxx ugovoru xxxx navesti.
Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom.
Ograničenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.
Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.
Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga članka.
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Članak 7.
Poslodavac xx xxxxx radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete xxxx xxx i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.
Oblik ugovora o radu Članak 8.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac xx xxxxx prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
Ako Poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Poslodavac xx xxxxx radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od xxxx xxxx od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja.
Članak 9.
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, xxxx sadržavati podatke o:
1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,
4. danu početka rada,
5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,
7. otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
9. trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.
Umjesto podataka iz stavka 1. točaka. 6., 7., 8. i 9. ovoga članka, može se u ugovoru odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi xxxxxx, ili ovaj Pravilnik koji uređuje ta pitanja.
Najniža dob za zaposlenje Članak 10.
Osoba mlađa od petnaest xxxxxx ili xxxxx s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.
Članak 11.
Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest xxxxxx i starijeg od petnaest xxxxxx za sklapanje određenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi s xxx ugovorom.
Ovlaštenje za sklapanje ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka xxxx xx dati u pisanom obliku.
Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu Članak 12.
Posebni uvjeti koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkoj zajednici glede stručne spreme, radnog iskustva, znanja jezika i drugih posebnih znanja i sposobnosti utvrđeni su posebnim pravilnikom kojeg donosi ministar nadležan za poslove turizma, a ugovor o xxxx xxxx se sklopiti samo s osobom koja udovoljava xxx uvjetima.
Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu u Turističkoj zajednici Xxxxx Xxxxxx-Xxxxx, za svako radno mjesto, određeni su posebnim pravilnikom xxxxx xx uređeno unutarnje ustrojstvo i sistematizacija radnih mjesta Poslodavca.
Posebni uvjeti odnose se na zahtjeve koje xxxx ispunjavati radnik za rad na pojedinom radnom mjestu, a odnose se na uvjete stručne spreme, radno iskustvo, znanje jezika i druga posebna znanja i sposobnosti.
Posebni uvjet „položen stručni ispit za rad u turističkoj zajednici“ propisan je člankom 23. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i sukladno xxx članku regulira se ugovorom o radu.
Članak 13.
Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa, radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o xxxx xxxxxx dolazi u dodir.
Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.
Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.
Članak 14.
Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, Poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.
Ne nedopuštena pitanja iz stavka 1. ovoga članka ne xxxx xx odgovoriti.
III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI Članak 15.
Poslodavac xx xxxxx pribaviti i održavati xxxxx xxxxxxx, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
Poslodavac xx xxxxx upoznati radnika s opasnostima posla xxxx xxxxxx obavlja.
Poslodavac xx xxxxx osposobiti radnika za rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.
Ako je Xxxxxxxxxx preuzeo obvezu smještaja i prehrane radnika, pri izvršenju te obveze xxxx voditi računa o zaštiti života, zdravlja i ćudoređa te vjeroispovijesti radnika.
Članak 16.
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
Poslodavac xx xxxx ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo one osobne podatke koji su nužni za navedenu svrhu, a te će podatke dostavljati samo na zahtjev sudova i drugih državnih ili javnih tijela.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo Poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći Poslodavac.
Članak 17.
Poslodavac će imenovati osobu koja uživa povjerenje radnika i xxxx xx osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom.
Poslodavac ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno xxxx čuvati kao povjerljive.
IV. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA Članak 18.
Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njezine trudnoće, niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima.
Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da ih traži, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.
Članak 19.
Trudnoj radnici, radnici koja xx xxxxxx ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, Poslodavac xx xxxxx za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisom ponuditi dodatak ugovora o xxxx xxxxx će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
U sporu između Poslodavca i radnice samo xx xxxxxx specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuđeni poslovi u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odgovarajući.
Ako Poslodavac nije u mogućnosti postupiti na način propisan stavka 1. ovoga članka, radnica ima pravo na dopust u skladu s posebnim propisom.
Zabrana otkaza Članak 20.
Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 xxxx od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, Poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.
Otkaz iz stavka 1. ovoga članka je ništetan ako je na xxx davanja otkaza Poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od 15 xxxx od dostave otkaza obavijesti Poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.
Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu Xxxxxx 21.
Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi brige i
njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do xxxxx xxxxxx života djeteta u skladu s posebnim propisom, može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
Na način iz stavka 1. ovoga članka, ugovor o xxxx xxxx se otkazati najkasnije 15 xxxx prije xxxx na koji je xxxxxx xxxxx vratiti se na rad.
Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove Članak 22.
Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do xxxxx xxxxxx života djeteta u skladu s posebnim propisom, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povrata na poslove na xxxxxx xx radio prije korištenja toga prava, u roku od mjesec xxxx od xxxx xxxx je Poslodavca obavijestio o prestanku korištenja toga prava.
Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje xx xxxxxx obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, Poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova xxxx uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.
Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako xx xxxxx do promjene u tehnici ili načinu xxxx, xxx i sve xxxxx pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanja uvjeta rada na koje bi imao pravo.
V. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad
Članak 23.
Radnik xx xxxxx, što je moguće prije, obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri xxxx xxxxx mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.
Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, xxxxx xx to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri xxxx od xxxx prestanka razloga koji ga xx x xxxx onemogućavao.
Zabrana otkazivanja u slučaju privremene nesposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću
Članak 24.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.
Zabrana štetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava Članak 25.
Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.
Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad
Članak 26.
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na xxxxxx xx prethodno radio.
Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima xx xxxxxx prethodno radio, Poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju, što xx xxxx moguće odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.
Ako Xxxxxxxxxx nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu, Poslodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
U sporu između Poslodavca i radnika, samo xx xxxxxx specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 2. ovoga članka odgovarajući.
Radnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako xx xxxxx do promjene u tehnologiji ili načinu xxxx, xxx i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.
Pravo zaposlenja na drugim poslovima Članak 27.
Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti xxxx xx utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, Poslodavac xx xxxxx, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što xx xxxx moguće odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.
Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga članka, Poslodavac xx xxxxx prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.
Ako je Xxxxxxxxxx poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovoga članka, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako xx xxxxxx odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za
obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu .
U sporu između Poslodavca i radnika, samo xx xxxxxx specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 1. ovoga članka odgovarajući.
Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti Članak 28.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, Poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.
Radnik iz stavka 1. ovoga članka, koji je neopravdano odbio ponuđene poslove iz prethodnog članka ovog Pravilnika nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju Članak 29.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Poslodavac.
VI. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Ugovaranje i trajanje probnog rada
Članak 30.
Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.
Na otkaz iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim o obliku, obrazloženju i dostavi otkaza, o početku tijeka otkaznog roka i o sudskom raskidu ugovora o radu.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje xxxxx xxxx.
Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad Članak 31.
Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
Radnik xx xxxxx, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.
Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s pripravnikom sklopiti ugovor o radu Članak 32.
Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala Poslodavac može zaposliti kao pripravnika.
Pripravnik iz stavka 1. ovoga članka osposobljava se za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao.
Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.
Način osposobljavanja pripravnika Članak 32.
Pripravnik se za samostalan rad osposobljava pod nadzorom mentora kojeg mu odredi Poslodavac.
Za trajanja pripravničkog staža pripravnik će obavljati sve poslove iz djelokruga poslova za koje se priprema.
Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca
Trajanje pripravničkog staža Članak 33.
Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad (pripravnički staž) traje najduže jednu godinu, ako zakonom nije drukčije određeno.
Stručni ispit Članak 34.
Nakon što završi pripravnički staž, pripravnik polaže stručni ispit.
Stručni ispit polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva nadležnog za poslove turizma. Stručni ispit polaže se prema ispitnom programu, a o položenom ispitu izdaje se uvjerenje.
Pripravniku koji ne položi stručni ispit Poslodavac može redovito otkazati.
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa Članak 35.
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, Poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).
Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja.
Stručno osposobljavanje za rad može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.
Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.
Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.
VII. RADNO VRIJEME Pojam radnog vremena
Članak 36.
Radno vrijeme je vrijeme u kojem xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu Xxxxxxxxxx, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio Poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
Puno radno vrijeme Članak 37.
Puno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati tjedno.
Radnik xxxx xxxx u xxxxx radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju od osam sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje, samo ako Poslodavac da radniku za takav rad pisanu suglasnost.
Nepuno radno vrijeme Članak 38.
Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od 40 sati tjedno.
Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu.
Skraćeno radno vrijeme Članak 39.
Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuju se posebnim propisom.
Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme se izjednačuje s punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad Članak 40.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, xxxxxx xx xx xxxxxx zahtjev Poslodavca xxxxx raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog xxxx xxxxx radniku xxxxxx zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac xx xxxxx xxxxxx potvrditi u roku od xxxxx xxxx od xxxx xxxx je prekovremeni rad naložen.
Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od 50 sati tjedno. Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 180 sati godišnje.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.
Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do 3 godine života, samohrani roditelj s djetetom do 6 xxxxxx xxxxxx, radnik xxxx xxxx s nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca, te radnik xxxx xxxx kod drugog poslodavca u dopunskom radu od osam sati tjedno, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Raspored radnog vremena Članak 41.
Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.
Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena.
O rasporedu radnog vremena odlučuje Poslodavac pisanom odlukom.
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec xxxx xxxx xxxx od jedne godine, te tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme xxxx odgovarati radnikovom ugovorenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu.
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do 50 sati, uključujući prekovremeni rad.
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od 4 uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno 48 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.
Poslodavac xxxx obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.
Preraspodjela radnog vremena Članak 42.
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od 12 neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Ako preraspodjela radnog vremena nije ugovorena Poslodavac xx xxxxx utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broj radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, odnosno 60 sati tjedno ako Poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže 4 mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od 6 mjeseci.
Zaštita posebno osjetljivih skupina radnika Članak 43.
Maloljetnik ne smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata.
Radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavaca, trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života i samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, mogu raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Noćni rad Članak 44.
Noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućega xxxx.
Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između 19 sati uvečer i 7 sati ujutro idućeg xxxx smatra se noćnim radom, dok se za maloljetnike zaposlene izvan industrije noćnim radom smatra rad između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.
Noćni radnik xx xxxxxx, koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.
Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih 24 sata.
Ako je temeljem procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu, noćni radnik na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, Poslodavac je takvom radniku xxxxx utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi noću.
Članak 45.
Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici, u kojem slučaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro, niti smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi noću.
U slučaju noćnog rada iz stavka 1. ovoga članka, Poslodavac xx xxxxx osigurati da se takav rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.
Rad u smjenama Članak 46.
Rad u smjenama je organizacija rada kod koje dolazi do izmjene radnika na istim poslovima i istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, xxxx xxxx biti prekinut ili neprekinut.
Smjenski radnik xx xxxxxx koji, kod Poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.
Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, xxxx xx osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.
Članak 47.
Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni xxxxx voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni.
Poslodavac xx xxxxx noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba.
Noćnom radniku, Poslodavac xx xxxxx prije početka toga xxxx, xxx i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, omogućiti zdravstvene preglede u skladu s odredbama posebnog pravilnika.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka, noćni radnik xxxx xxxx na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima zaštite na radu, zdravstveni pregled obavlja u skladu s xxx propisima.
Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga članka snosi Poslodavac.
Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da noćni radnik zbog noćnog xxxx xxx zdravstvenih problema, Poslodavac mu xx xxxxx rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada.
Ako Poslodavac radniku iz stavka 6. ovoga članka ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnog rada, xxxxx mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnog rada za koje je sposoban, a koji, što xx xxxx moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.
VIII. ODMORI I DOPUSTI Stanka
Članak 48.
Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta.
Maloljetnik xxxx xxxx najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno.
Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenja ovoga odmora.
Dnevni odmor Članak 49.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Tjedni odmor Članak 50.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor.
Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48 sati.
Odmor iz stavka 1. i 2. ovoga članka radnik koristi nedjeljom, te u xxx koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.
Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavka 1. i 2. ovoga članka, xxxx mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.
Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju iz stavka 1. ovoga članka, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor.
Pravo na godišnji odmor Članak 51.
Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu.
Trajanje godišnjeg odmora Članak 52.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik xxxx xxxx na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od 8 xxxx, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod Poslodavca.
Članak 53.
Na najmanje utvrđeni godišnji odmor iz prethodnog članka dodaje se broj radnih xxxx koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika po osnovi sljedećih kriterija:
1. Dužina radnog staža:
- od 1-5 xxxxxx 1 xxxxx xxx
- xx 5–10 xxxxxx 4 xxxxx xxxx
- od 10-15 xxxxxx 5 radnih xxxx
- xx 15–20 xxxxxx 7 radnih xxxx
- xx 20-30 xxxxxx 8 radnih xxxx
- preko 30 xxxxxx 9 radnih xxxx
2. Zdravstveno stanje radnika:
- radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od
profesionalne bolesti 5 radnih xxxx
3. Socijalne prilike radnika
- samohrani roditelj s djetetom
do 7 xxxxxx starosti 6 radnih xxxx
4. Složenost poslova:
- sveučilišno obrazovanje 3 xxxxx xxxx
- srednje školsko obrazovanje 2 xxxxx xxxx
- osnovna osmogodišnja škola 1 radni xxx
Godišnji odmor po svim kriterijima ne može biti duži od 30 radnih xxxx.
Xxxxxxxxx dio godišnjeg odmora Članak 54.
Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor jer se prvi put zaposlio ili je imao prekid između dva radna odnosa duži od 8 xxxx, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine punog godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.
Ako je Poslodavac radniku iz stavka 2. ovoga članka prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onoga koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.
Utvrđivanje godišnjeg odmora Članak 55.
Puni godišnji odmor radnika se utvrđuje brojem radnih xxxx ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.
Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na xxx blagdana ili neradnog xxxx određenog zakonom trebao raditi, a toga xxxx na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj xxx.
Pri izračunavanju trajanja razmjernog dijela godišnjeg odmora, najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.
Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni xxxx xxxx, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.
Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor Članak 56.
Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora Članak 57.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor Članak 58.
U slučaju prestanka ugovora o radu, Xxxxxxxxxx xx xxxxx radniku koji nije iskoristio godišnji odmor, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se razmjerno broju xxxx neiskorištenoga godišnjeg odmo
Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Članak 59.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu Članak 60.
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dva tjedna radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dva tjedna, xxxx xxx dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora od dva tjedna ako mu xx xxxx omogućeno korištenje toga odmora.
Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora xxxx xxxxxx zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje Poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
Raspored korištenja godišnjeg odmora Članak 61.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac u skladu s ovim Pravilnikom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije xxxx xx mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.
Poslodavac xxxx radnika najmanje 15 xxxx prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.
Xxxxx xxx godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje tri xxxx prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.
Plaćeni dopust Članak 62.
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust), za važne osobne potrebe, a osobito za:
- sklapanje braka 5 radnih xxxx
- rođenje djeteta 5 radnih xxxx
- težu bolest ili smrt
člana uže obitelji 5 radnih xxxx
- selidbe u drugo mjesto 5 radnih xxxx
- selidbe u istom mjestu 3 xxxxx xxxx
- elementarne nepogode koje su prouzročile teža oštećenja
ili uništenja objekta
za stanovanje radnika 5 radnih xxxx
Xxxxxx ostvaruje pravo temeljem darovanja krvi na jedan plaćeni xxxxxxxx xxx, koji koristi na xxx darivanja krvi.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih xxxx godišnje.
Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba xxxx xx xxxxxx xxxxx po zakonu uzdržavati, xx xxxxx koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.
Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Članak 63.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada.
Pravo iz stavka 1. ovog članka radnik ostvaruje u trajanju koje je potrebno za obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje, u skladu s odlukom Poslodavca.
Pravo iz stavka 1. ovog članka za obrazovanje za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog xxxx xxxxxx koji je član radničkog vijeća ili sindikalni povjerenik ostvaruje u trajanju do 3 xxxx u jednoj kalendarskoj godini.
Neplaćeni dopust Članak 64.
Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
IX. MOGUĆNOST DRUKČIJEG UREĐENJA RADNOG VREMENA, NOĆNOG RADA I ODMORA
Članak 65.
Na radnike za koje, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnici određuju samostalno (radnik koji ima status rukovodeće osobe)
ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu o najdužem trajanju tjednog radnog vremena, noćnom radu, te dnevnom i tjednom odmoru, ako su s Poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovu određivanju.
Pod rukovodećim osobljem Xxxxxxxxxx smatra se direktor Turističke zajednice koji je ovlašten voditi poslove Poslodavca, samostalno zaključivati pravne poslove u ime i za račun Poslodavca, kojem raspored radnog vremena nije moguće unaprijed odrediti i koji o xxx rasporedu samostalno odlučuje.
Članak 66.
Ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, Poslodavac može za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o trajanju rada noćnog rada, dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je radniku osigurao zamjenski odmor, te pod uvjetom da se radi o slučajevima i djelatnostima propisanim Zakonom o radu.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, radniku se ne može odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od 10 sati dnevno, niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od 20 sati.
Radniku xx xxxx omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog ili tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći dnevni, odnosno tjedni odmor.
X. PLAĆA I NAKNADA PLAĆE Određivanje plaće
Članak 67.
Poslodavac xx xxxxx radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom ovim Pravilnikom i ugovorom o radu.
Za izvršeni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na bruto plaću koja se sastoji od:
- osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,
- stimulativnog dijela plaće.
Članak 68.
Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni radni učinak na poslovima radnog mjesta na kojem radnik radi utvrđena je u Prilogu ovog Pravilnika.
Članak 69.
Poslodavac može svim ili pojedinim radnicima isplatiti stimulativni dio plaće.
Visinu stimulativnog dijela plaće za svakog pojedinog radnika utvrđuje Poslodavac, a pri donošenju odluke uzima se u obzir kvaliteta izvršenog rada, ažurnost u obavljanju radnih zadataka, stupanj samostalnosti i kreativnosti u obavljanju poslova, doprinos poslovnom ugledu Poslodavca i odnos prema Poslodavcu i strankama.
Pri odlučivanju o stimulativnom dijelu plaće, Poslodavac uzima u obzir financijsko stanje Poslodavca, te doprinos radnika xxx stanju.
Pravo na povećanu plaću Članak 70.
Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi radnik ima pravo na povećanu plaću i to u postotku koji se dodaje na osnovicu xxxx xxxx vrijednost sata:
- za prekovremeni rad | 50 % |
- za noćni rad | 40 % |
- za rad nedjeljom, blagdanom | |
ili nekim drugim danom | |
za koji je zakonom određeno | |
da se ne radi | 50 % |
- za rad u drugoj smjeni | 10 % |
- za dvokratni rad s prekidom | |
dužim od 1 sata | 5 %. |
Plaća pripravnika Članak 71.
Plaća pripravnika iznosi 70% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se pripravnik osposobljava.
Isplata plaće i naknade plaće Članak 72.
Xxxxx se isplaćuje nakon obavljenog rada, a isplaćuje se u novcu.
Članak 73.
Plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do 15. xxxx u idućem mjesecu.
Plaća i naknada plaće se izražavaju u bruto iznosu.
Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini Članak 74.
Poslodavac xx xxxxx najkasnije 15 xxxx od xxxx isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
Poslodavac koji na xxx dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, xxxxx xx do xxxxx mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio xxxxx isplatiti.
Obračuni iz stavka 2. ovoga članka su ovršne isprave.
Naknada plaće Članak 75.
Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega xx xxxxx krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
Radnik koji odbije raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plaće za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove.
Ako nije drukčije određeno zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.
Članak 76.
Za xxxx xxxx ne radi zbog privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti, njege člana obitelji i drugih slučajeva utvrđenih propisima o zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće od 70% osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju.
Zabrana prijeboja Članak 77.
Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
Radnik ne može suglasnost iz stavka 1. ovoga članka dati prije nastanka potraživanja.
XI. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju i troškova noćenja Članak 78.
Radnik ima pravo na naknadu prijevoznih troškova na službenom putovanju i naknadu troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla Članak 79.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom i međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte.
Ako radnik xxxx xx stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.
Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Članak 80.
Radnik ima pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.
Potpore Članak 81.
Radnik će ovisno o financijskim prilikama Poslodavca ostvariti pravo na potporu zbog invalidnosti, potporu za slučaj smrti radnika, potporu u slučaju smrti člana uže obitelji i potporu zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 xxxx u iznosima koje Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporezive isplatiti radniku.
Dar djetetu do 15 xxxxxx starosti Članak 82.
Radnik će, ovisno o financijskim prilikama Poslodavca, ostvariti pravo na dar djetetu do 15 xxxxxx starosti u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.
Prigodne nagrade Članak 83.
Radnik će, ovisno o financijskim prilikama Poslodavca, ostvariti pravo na prigodnu nagradu godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.
Nagrade radnicima za navršene godine radnog staža Članak 84.
Radnik će, ovisno o financijskim prilikama Poslodavca, ostvariti pravo na nagradu za navršene godine radnog staža koje su poreznim propisima određene kao jubilarne i to u iznosima koji se po xxx propisima mogu kao neoporezivi isplatiti radniku.
Ako xx xxxx isplatiti nagrada u iznosu većem od iznosa iz prethodnog stavka, odluku o isplati donosi Turističko vijeće.
Dnevnica Članak 85.
Radnik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.
Terenski dodatak Članak 86.
Radnik ima pravo na terenski dodatak u zemlji i inozemstvu u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.
Naknada za odvojeni život od obitelji Xxxxxx 87.
Radnik će, ovisno o financijskim prilikama Poslodavca, ostvariti pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.
Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu Članak 88.
Radnik će, ovisno o financijskim prilikama Poslodavca, ostvariti pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku.
Potpore za novorođenče Članak 89.
Radnik će, ovisno o financijskim prilikama Poslodavca, ostvariti pravo na potporu za novorođenče do visine određene poreznim propisima.
XII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA RADNIKA Izum ostvaren na radu ili u vezi s radom
Članak 90.
Radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u vezi s radom.
Podatke o izumu iz stavka 1. ovoga članka radnik xx xxxxx čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca.
Izum iz stavka 1. ovoga članka pripada Poslodavcu, a radnik ima pravo na naknadu utvrđenu posebnim ugovorom.
Ako nagrada nije utvrđena na način iz prethodnog stavka, sud će odrediti primjerenu nagradu.
Izum koji je u vezi s djelatnošću Poslodavca Članak 91.
O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u vezi s radom, ako je izum u vezi s djelatnošću Poslodavca, radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca te mu xxxxxx ponuditi ustupanje prava u vezi s xxx izumom.
Poslodavac xx xxxxx u roku od mjesec xxxx očitovati se o ponudi radnika iz stavka 1. ovoga članka.
Na ustupanje prava na izum iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu.
Tehničko unapređenje Članak 92.
Ako Xxxxxxxxxx prihvati primijeniti tehničko unapređenje koje je predložio radnik, xxxxx mu je isplatiti nagradu utvrđenu posebnim ugovorom.
Ako nagrada nije utvrđena na način iz stavka 1. ovoga članka, sud će odrediti primjerenu nagradu.
XIII. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM Zakonska zabrana natjecanja
Članak 93.
Radnik ne smije bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).
Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, Xxxxxxxxxx može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu xxxxxx xxxxx zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.
Pravo Poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku tri mjeseca od xxxx xxxx je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet xxxxxx xx xxxx sklapanja posla.
Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.
Poslodavac može odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovoga članka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.
Ugovorna zabrana natjecanja Članak 94.
Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe xxxx xx u tržišnom natjecanju s Poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s Poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).
Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od xxxx prestanka radnog odnosa.
Ugovor xx xxxx sklopiti u pisanom obliku, a može biti sastavni dio ugovora o radu.
Naknada u slučaju ugovorne zabrane natjecanja Članak 95.
Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom Xxxxxxxxxx preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Naknadu iz stavka 1. ovoga članka Poslodavac xx xxxxx isplatiti radniku najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec.
Ugovorna kazna Članak 96.
Za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja može se ugovoriti ugovorna kazna.
Ako je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo ugovorna kazna, Poslodavac može, u skladu s općim propisima obveznog prava, tražiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu xxxx štete.
Ugovorna kazna iz stavka 1. ovoga članka može se ugovoriti i za slučaj da Poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja, ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.
XIV. NAKNADA ŠTETE
Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu Poslodavcu Članak 97.
Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, xxxxx xx štetu naknaditi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.
Članak 98.
Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako ovih nema, procjenom.
Procjena visine štete može se povjeriti ovlaštenom sudskom vještaku.
Unaprijed određeni iznos naknade štete Članak 99.
Ako radnik kasni na posao bez opravdanog razloga, smatra se da time namjerno uzrokuje štetu Poslodavcu.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka za ovu štetnu radnju se utvrđuje unaprijed određeni iznos naknade štete u visini od 100,00 kuna po svakom xxxxx satu zakašnjenja.
Ako xx xxxxx uzrokovana štetnom radnjom iz stavka 2. ovoga članka veća od utvrđenog iznosa naknade, Poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrđene štete.
Regresna odgovornost radnika Članak 100.
Radnik koji na radu ili u vezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio Poslodavac, xxxxx xx Xxxxxxxxxx naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Odgovornost Poslodavca za štetu uzrokovanu radniku Članak 101.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, Poslodavac xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu xxxx xx Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
XV. PRESTANAK UGOVORA O RADU Načini prestanka ugovora o radu
Članak 102.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću radnika,
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
3. kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,
4. sporazumom radnika i Poslodavca,
5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad,
6. otkazom,
7. odlukom nadležnog suda.
8. iz razloga predviđenih Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma.
Oblik sporazum o prestanku ugovora o radu Članak 103.
Sporazum o prestanku ugovora o xxxx xxxx biti zaključen u pisanom obliku.
Otkaz ugovora o radu Članak 104.
Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.
Xxxxxxxx otkaz ugovora o radu Članak 105.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
• ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
• ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz),
• ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
• ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu),
• ako Turističko vijeće ne prihvati izvješće o radu direktora Turističke zajednice,
• ako radnik u Zakonom određenom roku ne položi stručni ispit za rad u turističkoj zajednici.
Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, Poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.
Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od xxxx dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u roku iz prethodnog stavka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, Poslodavac xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
Izvanredni otkaz ugovora o radu Članak 106.
Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Strana ugovora o xxxx xxxx, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo xx xxxxxx koja xx xxxxx za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme Članak 107.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.
Postupak prije otkazivanja Članak 108.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx radnika xxxxxx upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
Oblik, obrazloženje i dostava otkaza Članak 109.
Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik.
Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok Članak 110.
Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Ako xx xxxxx do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos xxx radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od xxxx uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.
Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je Poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako ugovorom o radu nije drukčije određeno.
Najmanje trajanje otkaznog roka Članak 111.
U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:
• dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno manje od jedne godine,
• mjesec xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno jednu godinu,
• mjesec xxxx i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvije godine,
• dva mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno pet xxxxxx,
• dva mjeseca i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno deset xxxxxx,
• tri mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno dvadeset xxxxxx.
Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset xxxxxx, povećava se za dva tjedna ako xx xxxxxx navršio 50 xxxxxx xxxxxx, a za mjesec xxxx ako je navršio 55 xxxxxx xxxxxx.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.
Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, Poslodavac xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec xxxx, ako on za to ima osobito važan razlog.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora Članak 112.
Odredbe Zakona o radu koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik xx xxxx izjasniti u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 xxxx.
U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od 15 xxxx u kojem radnik može od Poslodavca zahtijevati ostvarenja povrijeđenog prava teče od xxxx xxxx xx xxxxxx izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od xxxx isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.
Otpremnina Članak 113.
Radnik kojem Xxxxxxxxxx otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s Poslodavcem.
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.
Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Sindikat i radničko vijeće Članak 114.
Poslodavac zapošljava manje od dvadeset radnika, a radnici nisu osnovali sindikat ni izabrali radničko vijeće xx xxxxx prilikom donošenja odluka o pravima iz radnog odnosa Poslodavac nema mogućnost od istih tražiti i pribaviti mišljenja odnosno suglasnosti koje predviđa zakon.
Otkazivanje ugovora o radu u postupku viška radnika Članak 115.
Eventualni višak radnika rješavati će se promjenom organizacije Turističke zajednice.
Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava Članak 116.
Poslodavac xx xxxxx u roku od xxxx xxxx na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.
Poslodavac xx xxxxx u roku od 15 xxxx od xxxx prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
Poslodavac u potvrdi iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
XVI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Članak 117.
Pravo odlučivati o pravima i obvezama iz radnog odnosa xxx xxxxx ovlaštena za zastupanje Poslodavca - direktor Turističke zajednice.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka može svoja ovlaštenja pisanom punomoći prenijeti na drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu.
Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa Članak 118.
Odluke o otkazu ugovora o radu dostavljaju se u poslovnim prostorima Poslodavca, za radnog vremena.
Ako se radnik ne nalazi na radu, odluke iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se preporučenom poštom s povratnicom na adresu stanovanja radnika, koju xx xxxxxx prijavio Xxxxxxxxxx. Odluka se smatra dostavljenom ako je istu zaprimio odrasli član radnikovog kućanstva.
Ako dostava ne uspije na način iz stavka 2. ovoga članka, odluka o otkazu ističe se na oglasnoj ploči Poslodavca ili u poslovnom prostoru Poslodavca u kojem borave ili xx xxxxx radnici Poslodavca. Protekom roka od tri xxxx smatra se da je odluka o otkazu dostavljena radniku, što na odluci potvrđuje ovlaštena osoba Poslodavca.
Sudska zaštita prava iz radnog odnosa Članak 119.
Radnik koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od
15 xxxx od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, podnijeti Xxxxxxxxxx zahtjev za ostvarenje toga prava.
Ako Poslodavac u roku od 15 xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.
Ako je zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od 15 xxxx za podnošenje tužbe sudu teče od xxxx okončanja toga postupka.
Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se xx xxxxxxxx zaštite dostojanstva radnika.
Zaštita dostojanstva, zaštita od diskriminacije i zaštita zdravlja radnika Članak 120.
Poslodavac xx xxxxx zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti sa Zakonom o radu i posebnim zakonima.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova: rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo
okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.
Članak 121.
Poslodavac određuje direktora Turističke zajednice xx xxx ovlaštena osoba prima i rješava pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Članak 122.
Osoba ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika (dalje: ovlaštena osoba) dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja.
Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.
Članak 123.
O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja ovlaštena xxxxx xx sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.
Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala, te u slučaju njihovog suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.
U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorila na posljedice odavanja xx xxxxx.
Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio.
Članak 124.
Nakon provedenog postupka ovlaštena xx xxxxx u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:
1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili,
2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.
Članak 125.
U slučaju iz podstavka 1. prethodnoga članka, ovlaštena xx xxxxx u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.
U odluci iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena xx xxxxx predložiti Turističkom vijeću Poslodavca da osobi xxxx xx podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze (xxxxxx upozorenje na obveze iz radnog odnosa, redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu), te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja.
U slučaju iz podstavka 2. prethodnog članka, ovlaštena xxxxx xx odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva.
Članak 126.
Turističko vijeće Poslodavca će na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, te osobi xxxx xx radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.
Članak 127.
Ako Poslodavac u roku od xxxx xxxx ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Članak 128.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Xxxxxxxxxx zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije xxxxx dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od xxxx xxxx od xxxx prekida rada.
Za vrijeme prekida rada iz prethodnog članka, kao i u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.
Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, Poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.
Članak 129.
Svi radnici imaju jednom godišnje pravo na sistematski zdravstveni pregled do vrijednosti od
1.500,00 kuna po radniku, kao i pravo na dodatne specijalističke preglede i pretrage po uputi liječnika.
Poslodavac će radnicima omogućiti nabavu zaštitnih dioptrijskih naočala do pojedine vrijednosti od 600,00 kuna.
Članak 130.
Poslodavac će na svoj teret osigurati sve radnike xx xxxxxx ozljede na radu i profesionalnog oboljenja.
Poslodavac može pojedinog radnika dodatno zdravstveno osigurati za vrijeme službenog putovanja u inozemstvo o čemu odlučuje direktor Turističke zajednice.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 131.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu od 8. prosinca 2016. godine.
Članak 132.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave na mrežnim stranicama Turističke zajednice xxxxx://xxx.xxxx.xx/.
X Xxxxxx-Xxxxx, 10.3. 2022.
Predsjednik Turističkog vijeća Turističke zajednice Xxxxx Xxxxxx-Xxxxx
Xxxxx Xxxxx Xxx, xx.xxx.xxx.