KOLEKTIVNI UGOVOR

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Vlada), kao poslodavac i

SINDIKATI DRŽAVNIH SLUŽBI:

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Sindikat policije Hrvatske

Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova zaključili su 3. kolovoza 2013. godine sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE


1. TEMELJNE ODREDBE


Članak 1.


(1) Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zaključuju Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi u ime svojih članova.


(2) Ovim se Ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrđuju međusobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora.


(3) Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima.


Članak 2.


Ovaj Xxxxxx obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.


Članak 3.


Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.


Članak 4.


Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Xxxxxxx izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje xx xx xxxx prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu Xxxxxxx.


2. RADNI ODNOSI NAMJEŠTENIKA


Članak 5.


(1) Radna mjesta namještenika utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela xxx xxxxx mjesta za obavljanje pomoćno-tehničkih poslova.

(2) S namještenikom se sklapa ugovor o radu temeljem provedenog internog oglasa ili javnog natječaja.


(3) S namještenikom raspoređenim na radno mjesto u državnom tijelu temeljem rješenja sklopit će se ugovor o radu za obavljanje poslova tog radnog mjesta.


(4) Javni natječaj objavljuje se u općeinformativnom tisku koji izlazi na području na kojem se nalazi državno tijelo koje natječaj objavljuje, na oglasnoj ploči državnog tijela i oglasnoj ploči područne službe Hrvatskog xxxxxx za zapošljavanje.


(5) Svi prijavljeni kandidati moraju biti na isti način i u istom roku obaviješteni o primljenim kandidatima.


Članak 6.


(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu s namještenikom može se ugovoriti probni rad.


(2) Probni rad namještenika može trajati najduže dva mjeseca.


Članak 7.


(1) Namješteniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom xxxx xxxx biti u pisanom obliku i obrazložen.


(2) Ako poslodavac namješteniku otkaz iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi najkasnije posljednjeg xxxx probnoga rada, smatrat će se da je namještenik zadovoljio na probnom radu.


3. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI Članak 8.

(1) Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.


(2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 radnih xxxx, od ponedjeljka do xxxxx.


(3) Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.


(4) Službenik i namještenik xxxx biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed.


Članak 9.


(1) Poslodavac xx xxxxx voditi evidenciju radnog vremena.


(2) Na zahtjev državnog službenika ili namještenika, ili na zahtjev sindikalnog povjerenika xxxxxx tijela xxxxx xx dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 10.


(1) Službenik i namještenik xxxx xxxx puno radno vrijeme ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on ovlasti.


(2) Službenik i namještenik xxxx xxxx u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla.


(3) Vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.


Članak 11.


Između dva uzastopna xxxxx xxxx službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.


Članak 12.


(1) Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.


(2) Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.


(3) Ako je prijeko potrebno da službenik i namještenik radi na xxx (xxxx) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.


(4) Ako službenik i namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, u dogovoru, odnosno prema odluci neposredno nadređenog službenika i namještenika xxxx mu se osigurati korištenje tjednog odmora najkasnije u roku od 14 xxxx.


Članak 13.


(1) Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih xxxx.


(2) Osnovica za izračun godišnjeg odmora iznosi 18 radnih xxxx.


Članak 14.


(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.


(2) Državnom službeniku i namješteniku xxxx xx narav službe (posla) takva xx xxxx raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.

Članak 15.


Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.


Članak 16.


(1) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.


(2) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.


Članak 17.


(1) Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 xxxx, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.


(2) Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovoga članka.


Članak 18.


(1) Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec xxxx xxxx:


– ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na puni godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, i


– ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada.


(2) Službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. 7. tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor.


Članak 19.


(1) Osnovica za izračun godišnjeg odmora iz članka 13. stavka 2. uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:


1. s obzirom na uvjete rada:


– rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada 2 xxxx


– rad u smjenama, turnusu, ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 xxx


2. s obzirom na složenosti poslova i stupanj stručne spreme:


– rukovodećim državnim službenicima 4 xxxx

– višim državnim službenicima 4 xxxx


– nižim državnim službenicima 3 xxxx


– namještenicima sa SSS 3 xxxx


– namještenicima s NSS 2 xxxx


3. s obzirom na dužinu radnog staža:


– od navršenih 5 do navršenih 9 xxxxxx radnog staža 2 xxxx


– od navršenih 10 do navršenih 14 xxxxxx radnog staža 3 xxxx


– od navršenih 15 do navršenih 19 xxxxxx radnog staža 4 xxxx


– od navršenih 20 do navršenih 24 xxxxxx radnog staža 5 xxxx


– od navršenih 25 do navršenih 29 xxxxxx radnog staža 6 xxxx


– od navršenih 30 do navršenih 34 xxxxxx radnog staža 7 xxxx


– od navršenih 35 i više xxxxxx radnog staža 8 xxxx


4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:


– roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 xxxx


– roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete xxx po 1 xxx


– samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 3 xxxx


– roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 xxxx


– osobi s invaliditetom 3 xxxx


– osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50% 2 xxxx


5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:


– službeniku ocijenjenom ocjenom »izvanredan« 3 xxxx


– službeniku ocijenjenom ocjenom »odličan« 2 xxxx


– službeniku ocijenjenom ocjenom »dobar« 1 xxx


(2) Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se osnovica za izračun godišnjeg odmora uvećava za zbroj svih dodatnih xxxx utvrđenih točkama 1. do 5. stavka 1. ovoga članka, s xxx da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od 20 radnih

xxxx xxxx xxxx od 30 radnih xxxx u godini, osim u slučaju iz stavka 1. članka 20. ovog Ugovora.


Članak 20.


(1) Slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i namještenik xxxx xxxx na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 xxxx godišnjeg odmora.


(2) Poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje smatraju se poslovi koji su propisima o državnim službenicima i namještenicima utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada.


Članak 21.


(1) Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.


(2) Plan korištenja godišnjeg odmora donosi xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on ovlasti, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica toga državnog tijela vodeći računa i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika.


(3) Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga članka donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja travnja.


Članak 22.


Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:


– ime i prezime službenika odnosno namještenika,


– službeničko ili radno mjesto,


– ukupno trajanje godišnjeg odmora,


– vrijeme korištenja godišnjeg odmora.


Članak 23.


(1) Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 19. i 20. ovoga Ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.


(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 xxxx prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 24.


Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora službenik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti žalbu Odboru za državnu službu, a namještenik prigovor čelniku državnog tijela.


Članak 25.


(1) Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.


(2) Ako službenik i namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio xxxx biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i xxxx xx koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.


(3) Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik xxxx iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.


(4) Na zahtjev državnog službenika i namještenika xxxx mu se omogućiti korištenje godišnjeg odmora od dva tjedna neprekidno u razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada tekuće godine.


Članak 26.


(1) Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.


(2) Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka određuje xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.


Članak 27.


U slučaju kad je službenik stavljen na raspolaganje, odnosno kad je namješteniku xxx otkaz koji nije uvjetovan skrivljenim ponašanjem ili u slučaju prestanka službe odnosno rada zbog prelaska na rad k drugom poslodavcu, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u državnom tijelu u kojem mu prestaje služba odnosno radni odnos.


Članak 28.


Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje xxx odredi, xxx xx o tome xxxxx obavijestiti neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje xxxxx xxx prije.


Članak 29.


(1) Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.

(2) Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.


(3) Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, xxxx xx omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.


Članak 30.


(1) Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.


(2) Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.


(3) Putnim troškovima iz stavka 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik i namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.


(4) Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji xx xxxxxxx za službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.


Članak 31.


(1) Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:


– zaključenje braka 5 radnih xxxx


– rođenje djeteta 5 radnih xxxx


– smrti supružnika, roditelja, očuha i xxxxxx, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih xxxx


– smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva 2 xxxxx xxxx


– selidbe u istom mjestu stanovanja 2 xxxxx xxxx


– selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 xxxxx xxxx


– za dobrovoljno davanje krvi 2 xxxxx xxxx


– xxxxx bolesti supružnika, djeteta ili roditelja 3 xxxxx xxxx


– nastupanje u kulturnim i športskim priredbama 1 radni xxx


– sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 xxxxx xxxx

– elementarne nepogode xxxx xx neposredno zadesila službenika i namještenika 5 radnih xxxx.


(2) Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka i za svako dobrovoljno davanje krvi.


Članak 32.


(1) Za pripremu polaganja državnog stručnog ispita službenici imaju pravo na plaćeni dopust od 7 xxxx bez obzira na stručnu spremu koji uključuje i xxx polaganja ispita.


(2) Za pripremu polaganja pravosudnog ispita službenici imaju pravo na plaćeni dopust koji uključuje i xxx polaganja ispita i to:


– 7 xxxx ako službenik nema obvezu polaganja ispita,


– 30 xxxx ako je službenik obvezan polagati ispit.


Članak 33.


(1) Službenik i namještenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen xx xxxxxx čelnika državnog tijela, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:


– za svaki ispit po predmetu 2 xxxx i


– za završni rad 5 xxxx.


(2) Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:


– za svaki ispit po predmetu 1 xxx i


– za završni rad 2 xxxx.


Članak 34.


(1) U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, državni službenik ili namještenik xx xxxxx vratiti se na rad onog xxxx xxxx bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godišnjeg odmora će koristiti naknadno, prema sporazumu s čelnikom državnog tijela.


(2) Ako plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi završio godišnji odmor, državni službenik ili namještenik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta, odnosno privremene nesposobnosti za rad.


Članak 35.


U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa službom ili radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Članak 36.


(1) Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 xxxx u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i xx xxxx izazvati teškoće u obavljanju poslova državnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog obrazovanja i edukacije, stručnog usavršavanja i osposobljavanja.


(2) Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz stavka

1. ovoga članka odobriti u trajanju duljem od 30 xxxx.


Članak 37.


Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.


4. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU


Članak 38.


(1) Državna tijela dužna su osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika u službi, odnosno na radu.


(2) Državna tijela poduzet će sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.


(3) Državna tijela dužna su osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.


Članak 39.


(1) Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika, xx xxxxx na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo državno tijelo.


(2) Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto službe odnosno radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i xxxx uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio xxxxx izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.


Članak 40.


Državna tijela će pri donošenju plana prijma i popunjavanju slobodnih radnih mjesta voditi računa o zapošljavanju osoba s invaliditetom, sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji

i zapošljavanju osoba s invaliditetom, te u tu svrhu odrediti primjerena radna mjesta i uvjete rada.


5. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE


Članak 41.


(1) Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.


(2) Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.


(3) Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima xxxx x xxxxx uvećanja plaće.


Članak 42.


(1) Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec.


(2) Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 xxxx.


Članak 43.


Poslodavac xx xxxxx na zahtjev službenika ili namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).


Članak 44.


(1) Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to:


– za rad noću 40%


– za prekovremeni rad 50%


– za rad subotom 25%


– za rad nedjeljom 35%


– za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%


– za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva xxxxx xxxx u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%


– za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%


– za rad u turnusu 5%.


(2) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

(3) Državnim službenicima i namještenicima xxxx xxxx na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.


(4) Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o xxxxxx provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.


(5) Osnovna plaća uvećat će se:


– ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 8%,


– ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15%,


ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi.


(6) Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu xxxx.


(7) Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati.


(8) Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 00-00-00-00.


(9) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do xxxxx, smatra se svaki sat xxxx xxxx od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.


(10) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 xxxx slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat xxxx xxxx od redovne smjene ili turnusa te svaki sat xxxx xxxx od redovnog mjesečnog xxxxx radnih sati.


(11) Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat xxxx xxxx od dnevnog radnog vremena te svaki sat xxxx xxxx od 40 sati tjedno.


(12) Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih xxxx u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.


(14) Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog xxxxx radnih sati iz stavka

10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju.


(15) Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih xxxx prema ostvarenim xxxxxx

prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u xxx slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih xxxx, xxx i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.


Članak 45.


Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za xxxxx xxxx ostvaren u državnim tijelima i to za:


– 20 do 29 xxxxxx 4%


– od 30 do 34 godine 8%


– od 35 i više xxxxxx 10%.


Članak 46.


(1) Ako službenik i namještenik po nalogu obavlja poslove više složenosti od poslova na koje je raspoređen, u trajanju od 7 do 30 xxxx, plaća mu se isplaćuje sukladno plaći radnog mjesta poslove kojeg je obavljao po nalogu.


(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, xxxxxx tijela donosi rješenje o plaći.


(3) Državni službenik i namještenik ne smije obavljati poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka bez izdanog pisanog naloga s xxx da mu se plaća više složenosti isplaćuje samo za one radne sate koje je stvarno na njima proveo bez obzira na trajanje naloga.


Članak 47.


(1) Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.


(2) U slučaju otkaza službeniku i namješteniku kojem pripada pravo na otpremninu, te koji ispunjava uvjete za mirovinu, poslodavac xxxx ponuditi mogućnost kako bi službenik i namještenik mogao izabrati između otpremnine i dokupa dijela mirovine koji predstavlja razliku od mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju do mirovine koja bi bila ostvarena da je navršio određenu dob, odnosno mirovinski staž.


(3) Službeniku i namješteniku koji se odluči za dokup mirovine pripada i razlika između iznosa dokupa mirovine i otpremnine na koju ima pravo sukladno ovom Ugovoru.


(4) Ukoliko iznos potreban za dokup mirovine premašuje iznos otpremnine na koji službenik i namještenik ima pravo, o mogućnosti dokupa mirovine odlučuje poslodavac, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.

Članak 48.


Ako službenik i namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor (stanku), ima pravo tražiti da vrijeme dnevnog odmora (xxxxxx) iskoristi kao slobodne dane.


Članak 49.


(1) Ako je službenik i namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 xxxx, pripada mu naknada plaće u visini od 85% od njegove osnovne plaće.


(2) Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada službeniku i namješteniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.


6. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA


Članak 50.


(1) Ugovorne strane sporazumne su da će Vlada službeniku i namješteniku isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora, najkasnije do xxxx početka korištenja godišnjeg odmora.


(2) O visini regresa Vlada i sindikati pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko xx xxxx zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.


Članak 51.


Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od tri proračunske osnovice.


Članak 52.


(1) Obitelj službenika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju:


– smrti službenika i namještenika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe, odnosno rada – 3 proračunske osnovice i troškove xxxxxxx


– smrti službenika i namještenika – 2 proračunske osnovice.


(2) Članovima obitelji službenika i namještenika u slučaju iz prethodnog stavka smatraju se zakonski nasljednici pojedinog xxxx nasljeđivanja u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju.


(3) Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju:


– smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunsku osnovicu.

Članak 53.


Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno zakonskim starateljima djece službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, mjesečno isplatiti pomoć, i to:


– za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini,


– za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini,


– za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.


Članak 54.


(1) Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju:


– bolovanja dužeg od 90 xxxx – jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice,


– nastanka xxxxx invalidnosti službenika i namještenika, malodobne djece ili supružnika službenika i namještenika – u visini jedne proračunske osnovice,


– rođenja djeteta u visini 50% jedne proračunske osnovice.


(2) Nastanak invalidnosti službenika i namještenika i supružnika utvrđuje se dostavom pravomoćnog rješenja o općoj nesposobnosti za rad.


(3) Nastanak invalidnosti malodobnog djeteta utvrđuje se pravomoćnim rješenjem o invalidnosti nadležne službe socijalne skrbi.


(4) Radi pokrića troškova liječenja, odnosno pokrića troškova prilikom nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koja pomagala i lijekovi su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke za službenika i namještenika, dijete ili supružnika, a da troškovi nisu odobreni xx xxxxxx Hrvatskog xxxxxx za zdravstveno osiguranje, službeniku i namješteniku nadoknađuje se trošak u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne proračunske osnovice jednom godišnje.


Članak 55.


(1) Xxxx xx službenik i namještenik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.


(2) Ugovorne strane sporazumne xx xx xxxxxx dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.

(3) Ukoliko je službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, iznos dnevnice umanjit će se za 60%.


(4) Ukoliko je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj u čvrstom objektu, nema pravo na naknadu hotelskog računa za spavanje.


(5) Odgovarajući smještaj u čvrstom objektu je smještaj u zidanom ili drvenom stambenom objektu, koji ispunjava tehničke uvjete za stanovanje (voda, struja, sanitarije, namještaj nužan za smještaj službenika i namještenika, po potrebi grijanje, odnosno hlađenje, zaštita od buke i dr.)


(6) Službenik i namještenik upućen xx xxxxxx poslodavca na školovanje, edukaciju, seminar i sl. ima pravo na punu dnevnicu i ostale prava iz ovoga članka za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe.


(7) Službeniku i namješteniku xxxx xx izdati nalog za službeno putovanje najmanje 24 sata prije putovanja u kojem xxxx biti naznačeno odobreno prijevozno sredstvo.


(8) Službenik i namještenik ima pravo na pola dnevnice ukoliko službeno putovanje traje između 8 i 12 sati, a ukoliko službeno putovanje traje između 12 i 24 sata ima pravo na punu dnevnicu.


(9) Ukoliko službenik i namještenik koristi svoje vlastito prijevozno sredstvo čije korištenje nije odobreno, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte putnim nalogom odobrenog prijevoznog sredstva.


Članak 56.


(1) Za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko xx xxxx radio.


(2) Pod pojmom stalno mjesto rada podrazumijeva se mjesto odnosno područje u kojem službenik i namještenik obavlja poslove radnog mjesta na koje je raspoređen, obzirom na opis poslova radnog mjesta iz pravilnika o unutarnjem redu i nadležnosti ustrojstvene jedinice u xxxx xx raspoređen, utvrđenu u aktu o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela.


(3) Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji radni xxx u mjesecu, za idući mjesec.


(4) Visina terenskog dodatka iznosi najmanje 170,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.


(5) Ukoliko je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, isplatit će se 50% iznosa dodatka iz stavka 4. ovoga članka.


(6) Ukoliko je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osiguran adekvatan smještaj (u čvrstom objektu) nema pravo na naknadu iznosa hotelskog računa za spavanje.

(7) Pored terenskog dodatka službenik i namještenik ima pravo i na dodatke iz članka 44. ovog Ugovora za svaki stvarno odrađeni sat rada.


(8) Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.


(9) Ukoliko se službenici i namještenici organizirano upućuju na rad na terenu (osiguranje utakmica, preprata) u stvarno odrađene sate rada ubraja im se i vrijeme putovanja do mjesta rada na terenu kao i vrijeme putovanja provedeno na povratku s mjesta rada na terenu.


(10) Iznimno od odredbi ovog Kolektivnog ugovora, prava po osnovi terenskog rada ostvaruje i službenik xxxx xxxx na plovilu, odnosno na izdvojenom mjestu na otoku, ako plovilo odnosno izdvojeno mjesto rada na otoku, zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti najmanje 24 sata.


Članak 57.


Ukoliko službenik i namještenik u svoje slobodno vrijeme tijekom terenskog rada zbog okolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne može napustiti prostorije ili prijevozno sredstvo u xxxxxx xx smješten, tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih xxxx xxxx smatra se pasivnim dežurstvom.


Članak 58.


(1) Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.


(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka nema službenik i namještenik xxxx xxxx odvojeno od obitelji ako je:


– raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva,


– putem javnog natječaja primljen u službu odnosno radni odnos u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji,


– raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji, temeljem obveze preuzete ugovorom o školovanju,


– obitelj odselila u drugo mjesto.


(3) Naknada se isplaćuje za pokriće povećanih troškova života zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i stalnog mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivališta.


(4) Ukoliko je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 50%.


(5) Naknada za odvojeni život obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.

(6) Naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada međusobno se isključuju.


(7) Ugovorne strane sporazumne xx xx xxxxxx naknade za odvojeni život od obitelji službenika i namještenika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.


(8) Službenik i namještenik nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga članka za mjesec u kojem nije radio niti xxxxx xxx, neovisno o razlozima.


Članak 59.


(1) Službeniku i namješteniku nadoknađuju se troškovi mjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg xxxxxx javnog prijevoza koji mu omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla.


(2) Službeniku ili namješteniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se na način da se mjesečna naknada sukladno odredbama ovoga članka umanjuje za 25%.


(3) Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku redoviti dolazak na posao i povratak s posla, službeniku i namješteniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran, odnosno isplaćuje se naknada po prijeđenom kilometru sukladno odredbama ovog članka, ako je to za poslodavca povoljnije.


(4) Službenik i namještenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada.


(5) Službeniku i namješteniku se nadoknađuju troškovi međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla međumjesnim javnim prijevozom koji omogućava službeniku i namješteniku redovit dolazak na posao i povratak s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.


(6) Ako nije organiziran međumjesni prijevoz, odnosno ako službenik i namještenik kojem organizirani međumjesni prijevoz omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla umjesto mjesnog i međumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac službeniku i namješteniku može, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 0,75 kn po prijeđenom kilometru.


(7) Ako na istoj relaciji prometuje više prijevoznika, službeniku i namješteniku koji stvarno koristi mjesni i međumjesni javni prijevoz nadoknađuju se troškovi prijevoza na posao i s posla međumjesnim odnosno mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni godišnje, odnosno mjesečne karte onog prijevoznika koji je najpovoljniji za poslodavca, pod uvjetom da vozni red tog prijevoznika omogućuje redovit dolazak na posao i povratak s posla.

(8) U slučaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru, posebnom odlukom nadležnog ministra.


(9) Ako se najviša maloprodajna cijena MB Eurosuper BS 95, prema podacima Ministarstva gospodarstva, promijeni za više od 15% od xxxx stupanja na snagu ovoga Ugovora, naknada troškova prijevoza po prijeđenom kilometru iz stavka 6. i 8. ovoga članka, uvećat će se za iznos povećanja cijene benzina u odgovarajućem postotku od prvog xxxx slijedećeg mjeseca.


(10) Ako službenik i namještenik iz stavka 1. i 5. ovoga članka xxxx xx stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini zbroja troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza sukladno odredbama ovoga članka, osim u slučaju kada mjesni javni prijevoz obuhvaća i međumjesni prijevoz (tzv. prijevozne zone).


(11) Poslodavac službeniku i namješteniku kupuje mjesečnu ili godišnju kartu ili mu nadoknađuje stvarne troškove prijevoza, prema predočenim računima, odnosno kupljenim prijevoznim kartama, o čemu se službenik i namještenik xxxx izjasniti na početku godine.


(12) Službenik i namještenik iz stavka 6. i 8. ovoga članka, naknadu xxxxxx prijevoza ostvaruje predajom ispunjenog i potpisanog formulara na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevozni sredstvom te prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. xxxx u mjesecu, osim u slučaju spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon prestanka razloga spriječenosti.


(13) Udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba, u slučaju iz stavka 4. kao najkraća ruta uz korekciju za jednosmjerne ulice, uređene pješačke nathodnike i pothodnike, a u slučaju iz stavka 6. i 8. ovoga članka kao najkraća ruta bez naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom).


(14) Iznimno od stavka 1. – 13. ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla neće se isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za xxxxx xxxx kada službenik i namještenik više od dva xxxx uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.


(15) Pravo na troškove prijevoza nema onaj službenik i namještenik koji za redoviti dolazak na posao i odlazak s posla može koristiti prijevoz organiziran xx xxxxxx poslodavca isključivo za službenike i namještenike.


(16) Ukoliko prijevoz iz stavka 15. ovoga članka nije organiziran na cijeloj relaciji na kojoj službenik i namještenik putuje na posao i s posla, za nepokriveni dio relacije nadoknađuju se troškovi prema kriterijima iz ovoga članka, sukladno odluci nadležnog ministra.


(17) Na službenika i namještenika s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremiteta te na slijepe osobe, a sve utvrđeno prema općim propisima, ne primjenjuje se ograničenje iz stavka 4. ovoga članka.


(18) Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena službenika ili namještenika te vrijeme čekanja od završetak radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja službenika ili namještenika ne prelazi 45

minuta, u slučaju potrebe za presjedanjem vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta.


(19) Naknada troškova prijevoza za službenike i namještenike iz stavka 1. i 2. ovoga članka, odnosno akontacija u visini 50% utvrđene naknade troškova prijevoza za službenike i namještenike iz stavka 6. i 8. ovoga članka, isplaćuje se najkasnije do 15. u mjesecu.


Članak 60.


(1) Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe, odnosno xxxx, xxx i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.


(2) Presliku police osiguranja prilog je i sastavni dio ovog Ugovora.


Članak 61.


(1) Svi službenici i namještenici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada.


(2) Xxxxxx tijela će putem ministarstva nadležnog za zdravstvo organizirati sistematske preglede počevši od 2012. godine.


Članak 62.


(1) Službeniku i namješteniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu odnosno rad u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kada navrše:


– 5 xxxxxx – u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovog članka

– 10 xxxxxx – u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovog članka

– 15 xxxxxx – u visini 1,50 osnovice iz st. 2. ovog članka

– 20 xxxxxx – u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovog članka

– 25 xxxxxx – u visini 2 osnovice iz st. 2. ovog članka

– 30 xxxxxx – u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovog članka

– 35 xxxxxx – u visini 3 osnovice iz st. 2. ovog članka

– 40 xxxxxx – u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovog članka

– 45 xxxxxx – u visini 5 osnovica iz st. 2. ovog članka.


(2) O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati državnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto.


(3) Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

(4) Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad u državnom tijelu, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se isplatiti službeniku i namješteniku sljedećeg mjeseca po prestanku službe ili rada, a u slučaju smrti službenika i namještenika njihovim nasljednicima sukladno Zakonu o nasljeđivanju.“


Članak 63.


(1) Svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 xxxxxx i koje je navršilo 15 xxxxxx u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi xxxx Sv. Xxxxxx.


(2) O xxxxxx xxxx za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko xx xxxx zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.


Članak 64.


(1) Ugovorne strane su sporazumne da će Vlada službeniku i namješteniku isplatiti godišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.


(2) O visini božićnice Xxxxx i sindikati pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, božićnica iznosi najmanje onoliko koliko xx xxxx zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.


Članak 65.


Ugovorne strane su sporazumne da će sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba službenika i namještenika te u skladu s mogućnostima sufinancirati stambene projekte koje sindikati provode u svrhu stambenog zbrinjavanja državnih službenika i namještenika.


Članak 66.


(1) Službeniku i namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unaprjeđenje.


(2) Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i državnog tijela uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.


Članak 67.


Iznosi materijalnih prava iz članaka 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64., 66. i 71. ugovoreni su u neto iznosima.

7. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA


Članak 68.


Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju službeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.


Članak 69.


Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika i namještenika na rješenje iz članka 68. ovoga Ugovora, xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti xxxxx xx prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe sindikata, ako to zahtijeva službenik i namještenik.


Članak 70.


U slučaju kada službenik i namještenik daje otkaz, xxxxx xx odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec xxxx, ako s čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka.


Članak 71.


(1) Službenik kojem služba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje Vladi, ima pravo na otpremninu u visini 65% njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u državnoj službi.


(2) Namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u državnoj službi.


(3) Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplatit će se službeniku i namješteniku posljednjeg xxxx službe odnosno rada, odnosno u roku 30 xxxx, izuzev onih koji pravo na otpremninu ostvaruju zadnjeg xxxx tekuće godine.


(4) Xxx xxxxx staž ostvaren u državnoj službi smatra se ukupni xxxxx xxxx ostvaren u svim državnim tijelima.


Članak 72.


(1) Ako xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, xxxxx xx izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.


(2) Na program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje odredba Zakona o radu.

(3) Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti xxxxx xx prethodno se savjetovati sa Sindikatom.


(4) Namještenicima se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku dva mjeseca od xxxx donošenja programa.


Članak 73.


Službenik i namještenik, za čijim xx xxxxx prestala potreba u državnom tijelu, ima u roku od dvije godine prednost kod prijama u državnu službu odnosno na rad u xxx državnom tijelu, ako se u xxx vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku xxxx xx za njegovim radom prestala potreba.


Članak 74.


(1) Službeniku i namješteniku kome nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka službe po sili zakona.


(2) Službenik iz stavka 1. ovoga članka za kojeg ne postoji mogućnost rasporeda, stavit će se na raspolaganje do ispunjenja uvjeta za mirovinu.


Članak 75.


(1) Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi, polazeći od odgovornosti socijalnih partnera za rad državnih službi osnovat će zajedničko radno tijelo sa zadaćom poboljšanja kvalitete rada i učinkovitosti državnih službi.


(2) Radno tijelo iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje razmatrat će stanje u državnim službama u cilju poboljšanja rada državnih službi i predlagati mjere u svezi sa:


– strukturom kadrova u državnim tijelima s obzirom na potreban broj službenika i namještenika, obrazovnu strukturu i posebna znanja i vještine koja se od njih očekuju;


– socijalno odgovornim upravljanjem ljudskim resursima u cilju postizanja optimalnog broja i strukture kadrova uz uvažavanje stečenih prava postojećih službenika i namještenika, na način kojim će se u najvećoj mjeri koristiti mogućnosti edukacije i stručnog osposobljavanja, kao i odgovarajućih oblika zbrinjavanja neodgovarajućih kadrova, odnosno viška zaposlenih;


– zajedničkim promicanjem profesionalnih i etičkih vrijednosti, kao i izvrsnosti u radu državnih službi s ciljem podizanja razine svijesti o državnoj upravi kao servisu u službi građana.


(3) Izvješće o stanju i mjerama koje se predlažu, radno tijelo donijet će do 30. lipnja tekuće godine radi osiguranja potrebnih sredstava za njegovu provedbu u postupku donošenja Državnog proračuna.

(4) Rok za osnivanje radnog tijela iz stavka 1. ovoga članka je dva mjeseca od potpisivanja ovoga Ugovora.


8. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA


Članak 76.


(1) Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika i namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, xxxxxx državnog tijela xxxxx xx, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku i namješteniku drugo radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što xx xxxx moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.


(2) Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku i namješteniku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.


(3) Službenik i namještenik iz stavka 1. ovog članka kojemu nedostaje najviše 5 xxxxxx xxxxxx do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na plaću prema dosadašnjem rješenju o rasporedu na radno mjesto odnosno ugovoru o radu ako je to za njega povoljnije.


Članak 77.


Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja (članak 174. stavak 3. točke 2. – 4. Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31. 12. 1998. godine, pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.


Članak 78.


Službeniku je poslodavac xxxxx osigurati pravnu pomoć u postupcima koji su protiv službenika pokrenuti xx xxxxxx trećih osoba zbog obavljanja poslova i zadataka koji su mu u opisu radnog mjesta, osim ako se za isti slučaj pred službeničkim sudom vodi postupak protiv službenika te je u xxx postupku proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti.


9. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA


Članak 79.


(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.


(2) Osobnost i dostojanstvo službenika i namještenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima službenik i namještenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.


(3) U ostvarenju ovog prava stranke ovog Ugovora obvezuju se u državnim tijelima promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe državnih

službenika i namještenika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojim se takvi odnosi narušavaju opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.


Članak 80.


(1) Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje državnih službenika i namještenika.


(2) Uznemiravanje je svako ponašanje poslodavca, državnih službenika i namještenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje xxxxx ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog službenika i namještenika.


(3) Uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se državni službenik i namještenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih službenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.


(4) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje xxxxx ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.


(5) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe državnih službenika i namještenika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje:


– ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome,


– uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje,


– seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt,


– namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija i


– dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili nedodjeljivanje zadataka.


Članak 81.


(1) U slučaju neželjenog ponašanja iz članka 79. i 80. ovoga Ugovora, državni službenik i namještenik može se obratiti nadređenom državnom službeniku, sindikalnom povjereniku ili ovlaštenoj osobi od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva (povjerljivom savjetniku).


(2) Ovlaštenu osobu iz stavka 1. ovoga članka imenuje xxxxxx državnog tijela na razini državnog tijela s više od 20 zaposlenih, odnosno na razini dislocirane ustrojstvene jedinice državnog tijela koja ima više od 20 zaposlenih.

(3) U ustrojstvenim jedinicama s manje od 20 zaposlenih poslove ovlaštene osobe obavljat će imenovana ovlaštena osoba hijerarhijski više ustrojstvene jedinice.


(4) Za državna tijela s manje od 20 zaposlenih xxxxxx središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose imenovat će posebnu ovlaštenu osobu na razini državnih službi.


(5) Xxxxx iz stavka 1. ovog članka imenuje se uz prethodno pribavljenu suglasnost sindikata potpisnika ako imaju članove zaposlene u državnom tijelu u kojem se on imenuje.


(6) Nadređeni državni službenik i sindikalni povjerenik dužni su o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva državnog službenika i namještenika obavijestiti ovlaštenu osobu od poslodavca.


Članak 82.


(1) Podaci o osobi ovlaštenoj za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva iz članka 79. ovoga Ugovora objavljuju se na vidnom mjestu u državnom tijelu, a uključuju ime i prezime, broj telefona i telefaksa te e-adresu ovlaštene osobe.


(2) Popis ovlaštenih osoba imenovanih temeljem ovoga Ugovora objavljuje se na web-stranici Ministarstva uprave, xxx.xxxxxx.xx s naznakom državnog tijela za koje su imenovani.


(3) Xxxxxx središnjeg tijela državne uprave xxxxx xx upozoriti čelnika državnog tijela ili dislocirane ustrojstvene jedinice državnog tijela s više od 20 zaposlenih na obvezu imenovanja ovlaštene osobe, kao i na obvezu dostave podataka o ovlaštenim osobama radi ažuriranja središnjeg popisa ovlaštenih osoba.


(4) Poslodavac xx xxxxx ovlaštenoj osobi osigurati zaprimanje pritužbi na način i u uvjetima kojima xx xxxx ugroziti privatnost osobe koja podnosi pritužbu, što razumijeva mogućnost korištenja posebne prostorije u sjedištu poslodavca tijekom cijelog ili u dijelu radnog vremena, a ukoliko je to potrebno omogućit će mu se i izlazak iz sjedišta poslodavca radi zaprimanja pritužbe.


Članak 83.


(1) Ovlaštena osoba dužna je, ovisno o naravi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.


(2) Ukoliko poslodavac ne provede predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, državni službenik i namještenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.


Članak 84.


(1) Ovlaštena osoba dužna je do 31. siječnja tekuće godine izvijestiti Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora o broju i naravi (težini) zaprimljenih

pritužbi u prethodnoj godini u državnom tijelu u kojem je imenovana na obrascu koji je sastavni dio ovoga Xxxxxxx.


(2) Zajednička komisija iz stavka 1. ovoga članka dužna je do 31. ožujka tekuće godine objedinjeno izvješće o stanju na području zaštite dostojanstva državnih službenika i namještenika dostaviti Vladi i sindikatima državnih službi, potpisnicima ovoga Ugovora.


(3) Vlada i sindikati državnih službi će po dostavljenom izvješću, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, razmotriti izvješće i predložiti mjere radi prevencije neželjenog ponašanja i zaštite dostojanstva državnih službenika i namještenika.


Članak 85.


U svrhu stvaranja ozračja tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe državnih službenika i namještenika u državnoj službi poslodavac će voditi posebnu brigu o informiranju, osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenih u državnim tijelima za problematiku zaštite dostojanstva, te edukaciji ovlaštenih osoba.


10. INFORMIRANJE Članak 86.

Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:


– o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,


– o rezultatima rada,


– o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim Ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno rada,


– o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pristanak.


11. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA


Članak 87.


Državna tijela obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja i zaštite prava državnih službenika i namještenika utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.


Članak 88.


(1) Xxxxxx državnog tijela obvezuje xx xx xxxx svojim djelovanjem i aktivnostima ni na xxxx xxxxx onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postane članom sindikata.

(2) Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se svaki pritisak xx xxxxxx čelnika državnog tijela na službenike i namještenike, članove sindikata, da istupe iz sindikalne organizacije.


Članak 89.


Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom Ugovoru.


Članak 90.


Sindikat xx xxxxx obavijestiti čelnika državnog tijela o izboru odnosno imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.


Članak 91.


Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika sindikata u državnom tijelu ne smije biti sprječavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.


Članak 92.


(1) Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.


(2) Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme na svakih 700 članova Sindikata.


(3) Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx sindikalnom povjereniku iz stavka 1. ovoga članka pored prava na naknadu plaće, omogućiti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, xxxxxxxx, kongresa i konferencija, kako u zemlji tako i u inozemstvu.


(4) Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.


(5) Prava sindikalnog povjerenika iz stavka 1. i 2. ovoga članka međusobno se isključuju.


Članak 93.


Kada sindikalni povjerenik iz članka 92. dio svoga radnog vremena posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz službe odnosno radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika državnog tijela.


Članak 94.


Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

Članak 95.


(1) Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku u državnom tijelu bez suglasnosti sindikata ne može prestati služba odnosno rad, osim po sili zakona, niti se on može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istog ili drugog državnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti, kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada zbog pokretanja kaznenog postupka.


(2) Ako se sindikat u roku od xxxx xxxx ne izjasni o davanju suglasnosti smatra se da je suglasan s pokretanjem postupka zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika.


Članak 96.


(1) Prije donošenja odluka važnih za položaj državnih službenika i namještenika, xxxxxx državnog tijela xxxx o tome obavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata o tome i xxxx mu priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika.


(2) Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:


– donošenju, izmjeni i dopuni akata državnih tijela kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika (uredbe o unutarnjem ustrojstvu i pravilnici o unutarnjem redu državnih tijela i dr.),


– planu zapošljavanja i otkazu službe odnosno rada službenika i namještenika,


– mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika i namještenika,


– uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,


– planu godišnjih odmora,


– rasporedu radnog vremena,


– noćnom radu,


– naknadama za izume i tehničko unaprjeđenje,


– donošenje programa zbrinjavanja viška namještenika i dr.


(3) Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može se o dostavljenom prijedlogu odluka iz stavka 1. ovog članka očitovati u roku xxxx xxxx.


(4) Xxxxxx državnog tijela, prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, xxxxx xx razmotriti dostavljene primjedbe sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata.

(5) U slučaju donošenja odluka protivno odredbama stavka 1., 3. i 4. ovoga članka komisija nadležna za tumačenje i praćenje primjene ovoga Ugovora obavijestit će odmah Vladu i sindikate državnih službi, u smislu odredbe članka 120. stavka 7. i 8. ovoga Ugovora.


Članak 97.


(1) Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima xxxxx xx u roku xxxx xxxx od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva pismenim putem izvijestiti Sindikat.


(2) Xxxxxx državnog tijela ili osoba koju on ovlasti xxxxx xx na zahtjev sindikalnog povjerenika primiti ga na razgovor i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika, najkasnije u roku od 8 xxxx od predaje pismenog zahtjeva za prijam.


Članak 98.


(1) Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:


– prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,


– pravo na korištenje telefona, telefaksa, Interneta te drugih raspoloživih tehničkih pomagala,


– slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu xxxxx,


– obračun i ubiranje sindikalne članarine, a po potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu odnosno prilikom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).


– oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju službenika i namještenika.


(2) Strane su suglasne da će se u onim državnim tijelima u kojima postoji stalna veza s Internetom i odgovarajuća tehnička infrastruktura (računalna oprema, lokalna mreža), sindikalnom povjereniku omogućiti pristup Internetu bez naplate.


Članak 99.


Xxxxxx državnog tijela xxxxx xx sindikalnom povjereniku ili drugom ovlaštenom predstavniku Sindikata jednom u šest mjeseci omogućiti održavanje sastanka u radnom vremenu.


Članak 100.


(1) Sindikalni xxxxxx xxxx profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje služba odnosno radni odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u službu odnosno u radni odnos sukladno svojoj stručnoj spremi.

(2) Prestanak službe odnosno radnog odnosa i povrat u službu uređuje se pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika državnog tijela odnosno druge osobe koju on za to ovlasti.


Članak 101.


(1) U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:


– sudjelovati u planiranju mjera za unaprjeđivanje uvjeta rada,


– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika,


– primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,


– biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika,


– pozvati inspektora zaštite na xxxx xxxx ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a državno tijelo to propušta ili odbija učiniti,


– školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unaprjeđivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,


– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,


– svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran način.


(2) Ukoliko u državnom tijelu nije izabran povjerenik zaštite na radu u skladu s propisima s područja zaštite na radu u roku od 90 xxxx od početka primjene ovoga Ugovora povjerenika zaštite na xxxx xxxx imenovati sindikat.


12. XXXXX RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA


Članak 102.


Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga Ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, xxxx xx provesti postupak mirenja.


Članak 103.


(1) Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.


(2) Mirovno vijeće ima pet članova.


(3) Svaka ugovorna strana imenuje po dva člana.


(4) Stranke su suglasne da će izbor petog člana mirovnog vijeća kao predsjednika povjeriti dekanu Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osobi koju on ovlasti.

Članak 104.


Postupak mirenja pokreće se xx xxxxxx prijedlog jednog od potpisnika ovoga Ugovora, a xxxx xx dovršiti u roku od pet xxxx od xxxx pokretanja postupka mirenja.


Članak 105.


(1) U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će navode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.


(2) Mirovno vijeće sastavit xx xxxxxx prijedlog nagodbe.


Članak 106.


(1) Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate xxxxxx prijedlog nagodbe.


(2) Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.


13. MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA


Članak 107.


(1) Ugovorne strane suglasne su da će sve individualne radne sporove rješavati mirenjem na način i po postupku predviđenim Pravilnikom o mirenju u individualnim radnim sporovima.


(2) Ugovorne strane suglasne su da će u roku od 90 xxxx od potpisivanja ovoga Ugovora donijeti Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima.


(3) Stručne i organizacijsko-administrativne poslove u postupku mirenja iz stavka 1. ovoga članka obavljat xx xxxxxx kojeg imenuje poslodavac iz redova službenika uz prethodnu suglasnost sindikata.


14. ŠTRAJK


Članak 108.


(1) Ako postupak mirenja u kolektivnom sporu ne uspije, Xxxxxxxx ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova.


(2) Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.


Članak 109.


(1) Štrajk xx xxxx najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri xxxx prije početka štrajka.


(2) U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, xxx i vrijeme početka štrajka.

Članak 110.


Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i xxxxxxx drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.


Članak 111.


Najkasnije na xxx najave štrajka sindikat xxxx objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.


Članak 112.


(1) Na prijedlog Vlade, sindikat i Vlada sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.


(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućavanja obnavljanja xxxx xxxxx završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.


Članak 113.


(1) Ako se po pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 101. ovoga Ugovora.


(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od 8 xxxx od xxxx dostave prijedloga arbitraži.


Članak 114.


Ako Xxxxx nije predložila utvrđivanje pravila iz članka 112. ovoga Ugovora do xxxx početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do xxxx okončanja štrajka.


Članak 115.


(1) Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji xx xxxxx na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.


(2) Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.


Članak 116.


Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavlja povredu službene odnosno radne dužnosti.

Članak 117.


Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovoga Ugovora, a niti smije biti ni na xxxx xxxxx prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.


Članak 118.


Ugovorne strane suglasne su da Xxxxx xxxx od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovoga Ugovor.


15. SOCIJALNI MIR


Članak 119.


(1) Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovoga Ugovora obvezuju se na socijalni mir.


(2) Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.


16. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA


Članak 120.


(1) Za tumačenja odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 xxxx od xxxx potpisivanja ovog Ugovora.


(2) Komisija xxx xxxxx članova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri člana, a sedmog pridruženog člana imenuje dekan Pravnog fakultet u Zagrebu, koji na sjednicama sudjeluje samo u slučaju kada članovi komisije ne mogu donijeti odluku većinom glasova.


(3) Komisija donosi pravilnik o radu.


(4) Sve odluke komisija donosi većinom glasova.


(5) Komisija je dužna odgovoriti na postavljeni upit u pravilu u roku 60 xxxx od xxxx zaprimanja upita.


(6) Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.


(7) Komisija će jednom u šest mjeseci izvijestiti Vladu i Sindikate o stanju na području primjene Ugovora s obzirom na poštivanje njegovih odredbi, u cilju identificiranja možebitnih zapreka za ostvarivanje prava službenika i namještenika i davati prijedloge ugovornim stranama za izmjenu spornih članaka Ugovora.


(8) Vlada i Sindikati razmotrit će slučajeve sustavnog kršenja Ugovora radi prevencije mogućih sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu.

(9) Sjedište Komisije je pri Ministarstvu uprave u Zagrebu, Maksimirska 63.


(10) Tajnik i članovi Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora imaju pravo na novčanu naknadu. Svaka ugovorna strana snosi svoje troškove, a naknada za članove Komisije i tajnika isplaćuje se prema odluci Vlade.


(11) Ugovorne strane sporazumno zajedno će utvrditi visinu naknade za rad članova komisije iz stavka 10. ovoga članka, te naknadu za 7. člana komisije i sukladno sporazumu zajednički snositi troškove tih naknada.


(12) Tumačenja zajedničke komisije objavit će se na web-stranici Ministarstva uprave.


17. CIJENA RADA


Članak 121.


(1) Sporazum o osnovici za plaće u državnim službama, zaključen između sindikata državnih službi i Vlade Republike Hrvatske 21. studenog 2006. godine, Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u državnim službama zaključen 23. ožujka 2009. godine i Sporazum o promjeni visine plaće u državnim i javnim službama zaključen 4. lipnja 2013. godine sadržajno predstavljaju sastavni dio ovoga Ugovora.


(2) Potpisnici ovog Xxxxxxx će prije početka pregovora o osnovici za plaće u državnim službama imenovati zajedničko povjerenstvo koje će pripremiti metodološki okvir i druge potrebne podloge za rad Pregovaračkih odbora.


18. SOCIJALNI DIJALOG


Članak 122.


(1) Prepoznajući i vrednujući stečevine socijalnog dijaloga i potrebu uključivanja predstavnika nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovore i raspravu o pitanjima kojim se izravno ili neizravno utječe na učinkovitost i kvalitetu rada državnih službi kao servisa građana te određenih specifičnih pitanja koja se odnose na status državnih službenika i namještenika, Vlada i sindikati će nastojati, kada za to postoji interes jedne od ugovornih strana, u raspravu o pojedinim pitanjima iz kolektivnog ugovora uključiti predstavnike nevladinih udruga i akademske zajednice, radi omogućavanja njihovog doprinosa kvaliteti pojedinih rješenja iz kolektivnog ugovora.


(2) Svaka ugovorna strana može predložiti najviše tri predstavnika nevladinih udruga i akademske zajednice radi njihovog uključivanja u raspravu o pitanjima koja su predmet kolektivnih pregovora i radna tijela ustrojena radi razmatranja određenih specifičnih pitanja.


(3) Predstavnici nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovorima imaju status dobronamjernih savjetnika i ne mogu izvještavati javnost o tijeku i rezultatima rasprave i pregovora, bez odobrenja ugovorne strane koja ih je predložila.

19. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 123.

(1)Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.


(2)Ugovorne strane se potpisom ovog ugovora obvezuju pridržavati danih tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora sklopljenog 2. kolovoza 2012. godine, osim tumačenja onih odredbi koje nisu u skladu s ovim ugovorom.


(3) Pojedinačni upravni akti doneseni na temelju Kolektivnog ugovora sklopljenog 2. kolovoza 2012. godine neće se mijenjati, osim u slučaju ako se pojedinačno utvrđeno pravo mijenja u skladu s ovim Kolektivnim ugovorom kada će se izdati novi upravni akt.


Članak 124.


Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016. godine.


Članak 125.


(1) Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.


(2) U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora podnosi Pregovarački odbor.


(3) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora xxxx xx xxxxxx očitovati u roku od 15 xxxx od xxxx primitka prijedloga xx xxxx pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 xxxx od xxxx primitka prijedloga.


(4) Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za promjenu odredaba ovog Ugovora o postupku mirenja.


Članak 126.


(1) Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.


(2) Otkazni rok je tri mjeseca od xxxx dostave otkaza drugoj strani.


Članak 127.


Pregovore o obnovi ovoga Ugovora xxxxxx xx započeti najmanje 60 xxxx prije isteka roka na koji je sklopljen.


Članak 128.


Vlada Republike Hrvatske obvezuje se da će se odredbe ovoga Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu.

Članak 129.


Nakon donošenja zakona kojim će se urediti plaće državnih službenika, Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi započet će s pregovorima o usklađivanju ovoga Xxxxxxx s odredbama navedenog zakona.


Članak 130.


Ovaj Ugovor sastavljen je u pet izvornih primjeraka, od kojih svakom sindikatu pripada po jedan primjerak, a Vladi dva primjerka.


ZAVLADU REPUBLIKE HRVATSKE ZA SINDIKATE DRŽAVNIH SLUŽBI:


Ministar rada i mirovinskoga sustava Sindikat državnih i lokalnih

službenika i namještenika RH prof. dr. sc. Xxxxxxx Xxxxx, dr. med. Xxxxx Xxxxx, dipl.politolog

Sindikat policije Hrvatske Xxxxxxxx Xxxxx

Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova


Xxxxxxx Xxxxxx

IZVJEŠĆE O PRITUŽBAMA VEZANIM ZA ZAŠTITU DOSTOJANSTVA U DRŽAVNOM TIJELU


Naziv i adresa državnog tijela/dislocirane ustrojstvene jedinice


Podaci o ovlaštenoj osobi


– ime i prezime


– adresa


– broj telefona


– broj telefaksa


– e-mail adresa


Broj zaprimljenih pritužbi putem


– izravnog kontakta


– pisanim putem


– anonimnih


Broj utvrđenih slučajeva


– uznemiravanja


– spolnog uznemiravanja


Poduzete mjere (broj i sažeti opis)


Poslodavac proveo predložene mjere

DA/NE

Broj pokrenutih postupaka radi zaštite dostojanstva pred nadležnim sudom


U      , dne     20   g.



(potpis ovlaštene osobe)


Vaši prijedlozi i primjedbe:

OBRAZAC


IZVJEŠĆE O PRIJEĐENOJ UDALJENOSTI PRI DOLASKU NA POSAO I ODLASKU S POSLA


Ime i prezime službenika/namještenika:          


Adresa rada:                   

Adresa stanovanja:                 


Datum

Broj prijeđenih kilometara pri dolasku

Broj prijeđenih kilometara pri odlasku

Prijevozno sredstvo

Potpis
















































































































1

2

1+2

UKUPNO:




Za točnost i istinitost podataka iz ovog izvješća službenik i namještenik jamči potpisom pod xxxxx krivičnom i materijalnom odgovornosti


DATUM PODNOŠENJA IZVJEŠĆA:        


Na ime naknade xxxxxx prijevoza potražujem:        kn

Document Metadata

Filed: August 2nd, 2013