Opći uvjeti za osiguranje usjeva i plodova
Opći uvjeti za osiguranje usjeva i plodova
U ovim Uvjetima sljedeći pojmovi znače:
osiguravatelj TRIGLAV OSIGURANJE d.d. - društvo za
osiguranje s kojim je sklopljen ugovor o osiguranju;
ugovaratelj osiguranja osoba koja sklopi ugovor o osiguranju;
osiguranik osoba čija je imovina i/ili imovinski interes
osiguran. Ugovaratelj i osiguranik ista su osoba, osim kod osiguranja za tuđi račun;
polica isprava o ugovoru o osiguranju;
premija iznos kojeg ugovaratelj plaća osiguravatelju (u nastavku premija osiguranja);
osigurana svota iznos koji plaća osiguravatelj prema
sklopljenom ugovoru o osiguranju.
1. članak – OSIGURANE OPASNOSTI
(1) Osiguravatelj pokriva štetu na osiguranim usjevima i plodovima ako su za vrijeme trajanja osiguranja uništeni ili oštećeni zbog: tuče, požara ili udara groma.
(2) Ako se posebno ugovori i plaćena je dodatna premija, pokrivena je šteta na osiguranim usjevima i plodovima i za sljedeće opasnosti:
1) za osigurane usjeve ili plodove - od opasnosti proljetnog mraza, oluje, gubitka kvalitete, prekomjernih oborina, poplave, posolice i meteorološke suše.
(3) Osiguravatelj je dužan isplatiti štetu koja nastane uništenjem ili oštećenjem usjeva i plodova samo za količinu, a ne i za kvalitetu plodova - osim kod lana i konoplje za vlakno, sirak za metle, kod voćnog, loznog i šumskog sadnog materijala, a kod sadnog materijala ukrasnog grmlja i drveća te kod vrbe za pletarstvo gdje se isplaćuje i šteta zbog lošije kvalitete. Ako se posebno sklopi dodatno osiguranje po posebnim uvjetima i plati dodatna premija, osigurava se i kvaliteta usjeva za sjeme i plodove voćnjaka, povrća i stolnog grožđa.
(4) Osiguravatelj ne pokriva štete nastale zbog elementarnih nepogoda koje nisu navedene u ovim Uvjetima kao ni štete zbog biljnih bolesti i štetočina.
(5) Osiguravatelj ne pokriva štete zbog atomske reakcije, atomske radijacije ili radioaktivne kontaminacije.
(6) Osiguravatelj ne pokriva štete nastale kao posljedica bolesti pandemijskih razmjera sukladno proglasu i kriterijima nadležnih tijela (nadležna ministarstva, nadležne institucije, svjetske zdravstvene organizacije, itd.).
2. članak – PREDMET OSIGURANJA
(1) Predmet osiguranja su: usjevi i plodovi, trave, ljekovito bilje, ukrasno bilje, voćni-trsni-šumski sadni materijal, mladi i nerodni voćnjaci i vinogradi, mladi nasadi šumskog drveća te vrba za pletarstvo (u daljnjem tekstu: usjevi i plodovi).
(2) Osigurani su usjevi i plodovi koji su navedeni u polici:
1) žitarice, uljarice i sjemensko bilje; posebnim dogovorom moguće je osigurati žitarice za slamu i sirak za metle:
2) kod korjenastog i gomoljastog bilja - korijen odnosno gomolj;
3) povrće, ljekovito bilje, mirisno i ukrasno bilje - prema svrsi uzgoja;
4) konoplja - za stabljiku; ako se konoplja osigurava za
sjeme osigurano je samo sjeme, osim ako nije izričito osigurana i stabljika;
5) lan - za stabljiku i sjeme;
6) duhan - za listove, a ako se uzgaja za sjeme osigurano je i sjeme ukoliko se to posebno ugovori;
7) hmelj - plod;
8) krmno bilje - prinos krme, a ako su osigurane za sjeme - samo sjeme;
9) rasadi - za sadnice;
10) vinogradi - grožđe;
11) voćnjaci za voće - plodovi;
12) jagodičasto voće - plodovi;
13) mladi šumski nasadi - za stabla;
14) vrbe za pletarstvo - šiblje;
15) voćne sadnice - za podloge i cijepljene sadnice.
(3) Postrni usjevi i međuusjevi moraju se posebno osigurati.
(4) Nerodni voćnjaci i vinogradi izuzev mladih nerodnih voćnjaka i vinograda nisu predmet ovog osiguranja.
(5) Usjevi i plodovi koji su u tekućoj godini već bili oštećeni od opasnosti koje obuhvaća ovo osiguranje ne mogu biti u istoj godini ponovno osigurani protiv tih opasnosti. Ukoliko se naknadno utvrdi da je takvo osiguranje bilo sklopljeno, isto se stornira, a osiguraniku se vraća plaćena premija.
(6) Usjevi i plodovi koji se u tijeku godine kose ili beru više puta, osiguravaju se za cjelokupni prinos.
3. članak – DUŽNOST OSIGURAVANJA SVIH USJEVA I PLODOVA ISTE VRSTE
(1) Osiguranik je u obvezi osigurati sve usjeve i plodove iste vrste. Ovo se odnosi i na usjeve i plodove koji se osiguravaju kolektivno, ukoliko nije drukčije dogovoreno. Za veće osiguranike, obveza je osigurati sve usjeve i plodove iste vrste, odvojeno po ekonomskim jedinicama osiguranika.
(2) Ukoliko osiguranik ne osigura sve usjeve i plodove iste vrste, isplaćuje se samo onaj dio štete na osiguranim usjevima i plodovima koji odgovara omjeru između osigurane i stvarne površine pod tim usjevima i plodovima, odnosno omjeru osiguranog i stvarnog broja rodnih stabala ili trsova.
(3) Ako nastane promjena u sjetvenom planu ili u površni, osiguranik je dužan promjenu prijaviti osiguravatelju radi ispravke police, i to u roku od 15 dana od dana kada je obavio sjetvu ili sadnju. Ako to ne učini, a prilikom likvidacije štete utvrdi se nesklad između osigurane i stvarno zasijane ili zasađene površine, odnosno između osiguranog i stvarnog broja stabala ili trsova, naknada će se obračunati prema odredbi stavka (2) ovog članka.
4. članak. OSIGURANA SVOTA
(1) Osigurana svota za osiguranje usjeva i plodova jednaka je visini očekivanog prinosa/uroda vrednovanog po ugovorenoj cijeni.
(2) Osiguranik ima pravo zahtijevati smanjenje osigurane svote ako dokaže da će vrijednost osiguranih usjeva odnosno plodova iste vrste biti niža od osigurane svote, ali samo onda kada razlika iznosi najmanje 20% i ako još nije nastupio osigurani slučaj.
(3) Smanjenje osigurane svote za pojedinu vrstu usjeva i plodova može se zahtIjevati za vrijeme trajanja osiguranja, ali najkasnije do kraja onog mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem se ti usjevi žanju, a plodovi beru.
(4) Osiguranik ima pravo tražiti i povećanje osigurane svote s doplatkom premije ako se za vrijeme trajanja osiguranja poveća vrijednost osiguranih usjeva i plodova i ako još nije nastupio
osigurani slučaj.
(5) Ako osiguranik ne zahtijeva izmjenu osiguranja u navedenim rokovima, gubi pravo na smanjenje osigurane svote.
(6) Osiguravatelj ima pravo za vrijeme trajanja osiguranja pregledavati i utvrđivati stanje osiguranih usjeva i plodova. Pregled i utvrđivanje stanja usjeva i plodova zajedno vrše osiguravatelj i osiguranik. Na osnovi temeljitog pregleda i zapisnikom utvrđenog stanja usjeva i plodova osiguravatelj ima pravo zahtijevati korekciju osigurane svote.
5. članak – POČETAK I KRAJ JAMSTVA
(1) Za vrijeme trajanja osiguranja, osigurateljno pokriće, odnosno obveza osiguratelja, počinje istekom trećeg dana (u 24:00 sata trećeg dana, odnosno 00:00 četvrtog dana) od dana kada je izvršena uplata cjelokupne dospjele premije odnosno cjelokupnog dospjelog prvog obroka premije osiguranja, uz uvjet dostizanja određene razvojne faze osigurane kulture na način definiran ugovorenim općim i posebnim uvjetima osiguranja.
(2) Jamstvo osiguravatelja za naknadu štete prema stavku (1) ovog članka ni u kojem slučaju ne počinje:
1) kod vinograda - dok ne počne pupanje (brstenje), što znači da mora biti otvoreno bar 20% pupoljaka te već vidljivi zeleni listići po pojedinim sortama (fenofaza D);
2) kod voćnjaka - dok nije otvoreno barem 20% cvjetova u nasadima po pojedinim voćnim vrstama i sortama;
3) kod hmelja - dok izdanci nakon orezivanja ne izniknu iz zemlje;
4) kod voćnih, loznih i šumskih sadnica - dok ne izniknu iz zemlje odnosno dok nisu zasađeni;
5) kod klasiranih cijepljenih trsova - dok se cijepljeni dijelovi nisu primili (osnova i cijep moraju srasti). Cijep mora početi pupati, odnosno posađeni cijep mora rasti;
6) kod povrća, duhana i ukrasnog bilja te mladih šumskih nasada - dok biljke nisu posađene ili rasađene; ako se povrće i ukrasno bilje uzgaja na mjestu gdje su posađene, onda dok ne niknu iz zemlje;
7) kod žitarica i drugih usjeva koji nisu posebno navedeni - dok ne niknu iz zemlje;
8) kod ribizla - kad je otvoreno barem 20% cvjetova u nasadu.
(3) Jamstvo osiguravatelja za naknadu štete prestaje:
1) kod žitarica, industrijskih kultura, krmog bilja i usjeva namijenjenih za sjeme - ako su biljke pokošene odnosno požete ili izvađene iz zemlje;
2) kod korjenastog i gomoljastog bilja - ako se korijen ili gomolj iščupao odnosno iskopao iz zemlje;
3) kod vinograda, voćnjaka i povrća - ako su plodovi ubrani;
4) kod voćnih, trsnih i šumskih sadnica kao i kod mladih nasada šumskog drveća i ukrasnog bilja - nakon izvršenog rezanja ili vađenja;
5) za sve ostale usjeve i plodove koji nisu posebno navedeni najkasnije do 31. listopada u 24:00 sati, osim kod kultura, kod kojih je agrotehnički rok žetve/berbe odnosno spremanje prinosa produžen i poslije 31. listopada i za koje jamstvo i osiguranje prestaju nakon izvršene žetve, berbe, rezanja i vađenja iz zemlje, ali najkasnije do 31. prosinca u 24:00 sati.
(4) Ako usjevi nisu požeti ili plodovi ubrani najkasnije u roku od 10 dana nakon završene žetve ili berbe u tom kraju, jamstvo osiguravatelja za naknadu štete prestaje desetog dana u 24:00 sati računajući od dana završetka žetve ili berbe u dotičnom mjestu i nakon toga se nastale štete ne nadoknađuju.
6. članak – OSIGURANI SLUČAJ
(1) Kod osiguranja usjeva i plodova smatra se da je nastupio osigurani slučaj onda kada je na osiguranim usjevima i plodovima počela nastajati šteta od osigurane opasnosti.
7. članak – OBVEZE KOD NASTANKA OSIGURANOG SLUČAJA
(1) Kada nastupi osigurani slučaj, osiguranik mora najkasnije u roku od tri dana kada je za njega saznao o tome pisano obavijestiti osiguravatelja. Ukoliko osiguranik ne prijavi štetu u navedenom roku mora osiguravatelju vratiti moguću štetu koju bi taj pretrpio zbog nepravovremene prijave.
(2) Osiguranik je dužan odmah nakon nastanka osiguranog slučaja poduzeti sve mjere kako bi spriječio povećanje štete ravnajući se pri tome po uputstvima osiguravatelja. Prije svega je dužan provesti odgovarajuće agrotehničke mjere (plijevljenje, okopavanje, prskanje, zaštita itd.). Ako su usjevi ili plodovi oštećeni za vrijeme žetve/berbe odnosno za vrijeme spremanja prinosa, osiguranik prije svega mora poduzeti nužne mjere ukoliko šteta nije procijenjena i poduzeti nužne radnje vezane za žetvu/berbu kako bi se spriječilo povećanje štete. Ako osiguranik ne postupi kako je navedeno, neće mu se nadoknaditi onaj dio štete koji je nastao uslijed toga.
(3) Ako se oštećeni usjevi ili plodovi moraju požeti ili ubrati, a šteta još nije procijenjena, osiguranik mora na početku, u sredini i na kraju predmetne parcele ostaviti po 10m2 oštećenih usjeva ili plodova, u vinogradima neubranih 10 trsova, a u voćnjaku neobranih nekoliko stabala u svakom uzorku, i to u promjeru (dijagonali), a ti će uzorci poslužiti za procjenu štete.
8. članak – PROCJENA ŠTETE
(1) Nakon prijema prijave o osiguranom slučaju osiguravatelj mora pristupiti utvrđivanju i procjeni štete.
(2) Procjena štete obavlja se u više navrata: predprocjena, konačna procjena i kontrolna procjena. Prilikom predprocjene utvrđuje se stanje usjeva i plodova po osiguranom slučaju te vrsta štete.
(3) Prilikom konačne procjene utvrđuje se količina prinosa/uroda, ako ne bi bilo osiguranog slučaja te količina preostalog prinosa/uroda.
(4) Osiguravatelj može tražiti ponavljanje procjene - kontrolnu procjenu te zahtijevati ispravak prethodno dobivenih rezultata, ukoliko se pokažu neispravnima.
(5) Ako su isti usjevi i plodovi oštećeni više puta, postotak štete određuje se prema stanju usjeva i plodova poslije zadnjeg oštećenja.
(6) Ako osiguranik nije suglasan s procjenom štete, pisani prigovor može podnijeti u roku od tri dana kada mu je priopćen rezultat procjene. Ako to ne učini, procjena se smatra konačnom.
(7) Svaka ugovorna strana ima pravo zahtijevati da visinu štete procjene vještaci. Svaka strana imenuje po jednog vještaka između osoba koje sa strankama nisu u radnom odnosu. Imenovani vještaci će prije početka vještačenja imenovati treću osobu - vještaka koji daje svoje mišljenje samo u slučaju kada su nalazi prve dvojice vještaka različiti i samo u granicama njihova nalaza. Svaka stranka snosi troškove vještačenja vještaka kojeg je imenovala, a za trećeg vještaka svaka stranka plaća polovicu troškova. Procjena obavljena vještačenjem, ujedno je i konačna i obvezujuća je za obje strane.
9. članak – OSIGURANA VRIJEDNOST
(1) Osigurana vrijednost usjeva i plodova jednaka je visini ostvarenog uroda vrednovanog po veleprodajnim cijenama za vrijeme spremanja uroda.
10. članak - OBVEZA OSIGURAVATELJA (OSIGURNINA)
(1) Obveza osiguravatelja određuje se:
1) na osnovu osigurane svote, ako je osigurana vrijednost jednaka osiguranoj svoti ili viša od nje;
2) na osnovu osigurane vrijednosti, ako je ista niža od osigurane svote
(2) Ako ukupna šteta na usjevima ili plodovima od opasnosti obuhvaćenih osiguranjem iznosi 5% ili manje, šteta se ne nadoknađuje (integralna franšiza), ukoliko nije drukčije ugovoreno.
(3) Ako je u polici osiguranja ugovoreno da osiguranik sam snosi dio štete (odbitna franšiza), osigurnina koju osiguravatelj mora isplatiti, umanjuje se za ugovoreni iznos odbitne franšize koji proizlazi iz ugovorenog postotka od osigurane svote.
(4) Ako je šteta totalna, osiguraniku se u slučaju iz stavka (1) točke
1. ovog članka isplaćuje osigurnina u visini osigurane svote, a u slučaju iz točke 2. stavka (1) ovog članka odšteta u visini osigurane vrijednosti
(5) Ako je šteta djelomična, osiguraniku se na ime osigurnine isplati onoliki postotak od osigurane svote ili od osigurane vrijednosti, za koliko su postotaka usjevi ili plodovi bili oštećeni. Osigurnina se računa od osigurane svote u slučaju iz točke 1. stavka (1), a od osigurane vrijednosti kao u slučaju iz točke 2. stavka (1) ovog članka.
(6) Ako postotak štete iznosi 85% ili više, osigurnina se umanjuje za visinu troškova potrebnih za radnje koje nisu izvršene zbog štete, od njenog nastanka do žetve odnosno do spremanja uroda. Taj se odbitak određuje prema stvarnoj visini tih troškova za oštećenu kulturu, a iznosi najmanje 15% od iznosa osigurnine. Odredbe ovog stavka ne primjenjuju se na osiguranja koja su prema stavku (3) ovog članka sklopljena uz poseban popust na premiju.
(7) Kada su mladi usjevi ili tek zasađeni nasadi potpuno uništeni, a prema godišnjem dobu, vremenskim prilikama i prikladnosti zemljišta još je moguće zasijati ili posaditi kulturu iste vrste, osiguraniku se isplaćuje 30% od osigurane svote. Ako su usjevi ili nasadi potpuno uništeni, a prema godišnjem dobu, vremenskim prilikama i prikladnosti zemljišta nije moguća ponovna sjetva ili sadnja iste kulture, osiguraniku se isplaćuje 50% osigurnine od svote osiguranja. Ako novi usjev ili nasad nije uspio ili je uspio samo djelomično uslijed okolnosti na koje osiguranik nije mogao utjecati, osigurnina se utvrđuje na sljedeći način:
1) Ako novi usjev ili nasad nije uspio, izračuna se ukupna odšteta prema odredbama stavaka (1) do (5) ovog članka i osiguraniku se naknadno isplaćuje razlika između iznosa isplaćenog u smislu prve alineje stavka (7) ovog članka i ukupnog iznosa utvrđene odštete.
2) Ako je novi usjev ili nasad djelomično uspio, najprije se utvrđuje njegova postignuta vrijednost koja se dodaje osigurnini isplaćenoj po prvoj alineji stavka (7) ovog članka. Ako tako dobiveni iznos bude manji od vrijednosti koju bi osigurana kultura postigla da nije nastupio osigurani slučaj, osiguraniku se nadoknađuje i razlika do te vrijednosti. U slučaju ponovne sjetve ili sadnje uništenih usjeva ili nasada, od iznosa osigurnine ne odbijaju se
troškovi za neizvršene radove po stavku (6) ovog članka. Odšteta prema prvoj ili drugoj alineji stavka (7) ovog članka ima se isplatiti bez obzira je li osiguranik izvršio ponovno sijanje odnosno zasađivanje ili ne. Kod osiguranja sklopljenih s dogovorenom odbitnom franšizom, odšteta se po prvoj alineji stavka (7) umanjuje sa 30% na 20%, a odšteta po drugoj alineji stavka od 50% na 40%. Osiguranik je dužan povrat razlike u odšteti po prethodnom stavku zahtijevati od osiguravatelja u pisanom obliku i to prije spremanja novog uroda. Ako osiguranik i osiguravatelj ne dođu do sporazuma u pogledu opravdanosti ili visine zahtjeva, procjenu vrše vještaci.
(8) Isplata štete dospijeva na naplatu četrnaest dana od prijave nastanka osiguranog slučaja. Ako su potrebni izvidi da se utvrdi osigurani slučaj i opseg obveze osiguravatelja ili se utvrđivanje prava na naknadu štete, ne može okončati u roku četrnaest dana, dospjelost nastupa tek četrnaest dana nakon završenih izvida, odnosno konačnih procjena. Ni u kojem slučaju dospjelost ne može nastupiti prije isteka četrnaest dana od dana kada su usjevi i plodovi bili požeti ili obrani.
11. članak – PREMIJA, PLAĆANJE PREMIJE I POSLJEDICE NEPLAĆANJE PREMIJE
(1) Osiguravatelj obračunava premiju osiguranja po važećem cjeniku i na način naveden u ugovoru o osiguranju.
(2) Ugovaratelj osiguranja obvezan je platiti premiju u cijelosti pri ispostavljanju police, ako se ne ugovori drugačije.
(3) Ako kod zaključenja osiguranja premija ili prvi obrok premije nije plaćen, a tako je ugovoreno, osiguravateljno pokriće započinje tek sljedeći dan od dana plaćanja premije odnosno prvog obroka, ali ne prije nego je ugovoreno policom.
(4) Ako je ugovoreno da se godišnja premija plaća u polugodišnjim, tromjesečnim ili mjesečnim obrocima, osiguratelju pripada premija za cijelu godinu osiguranja. Osiguratelj ima pravo od bilo koje isplate iz temelja predmetnog osiguranja naplatiti sve neplaćene obroke premije tekuće godine osiguranja.
(5) Ako ugovaratelj osiguranja premiju, koja je dospjela nakon sklapanja ugovora ne plati do dospjelosti, niti to učini koja druga zainteresirana osoba, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od trideset dana od kada je ugovaratelju osiguranja uručeno preporučeno pismo osiguravatelja s obaviješću o dospjelosti premije, ali s tim da taj rok ne može isteći prije nego što protekne trideset dana od dospjelosti premije.
(6) Ugovaratelj osiguranja je dužan platiti premiju na račun osiguratelja o vlastitom trošku, a Osiguranik je dužan obračunavati i Osiguratelju uplaćivati premiju osiguranja u skladu s odredbama ugovora o osiguranju.
(7) Ako ugovaratelj osiguranja zakasni s plaćanjem premije, osiguratelj ima pravo obračunati zatezne kamate i troškove opomene.
(8) Ako je ugovoreno da se godišnja premija plaća u polugodišnjim, tromjesečnim ili mjesečnim obrocima, osiguratelju pripada premija za cijelu godinu osiguranja. Osiguratelj ima pravo od bilo koje isplate iz temelja predmetnog osiguranja naplatiti sve neplaćene obroke premije tekuće godine osiguranja.
(9) U svakom slučaju, ugovor o osiguranju prestaje ako premija ne bude plaćena u roku od godine dana od dospjelosti.
(10) Nastupom osiguranog slučaja sva ugovorena premija odmah dospijeva na naplatu pa i ako je bilo ugovoreno obročno plaćanje.
(11) Premija se plaća putem banke te će se smatrati da je ugovaratelj osiguranja podmirio svoju obvezu prema osiguratelju na dan kada je banka primila od ugovaratelja osiguranja nalog za plaćanje i kada je taj nalog postao neopoziv u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje platni promet.
(12) Mjesto plaćanja premije je mjesto u kojem ugovaratelj osiguranja ima svoje sjedište, odnosno prebivalište, ako ugovorom nije određeno neko drugo mjesto.
(13) Ako se osiguranje raskine prije isteka osiguravateljnog razdoblja, zbog stradavanja osiguranih usjeva i plodova od neosiguranih rizika, osiguravatelj je dužan na zahtjev ugovaratelja osiguranja vratiti neiskorišteni dio premije, smanjen za režijske troškove, ali samo pod uvjetom da u svezi s osiguranim usjevima i plodovima nije bilo uloženih zahtjeva za naknadu iz osiguranja.
(14) Ako ugovaratelj osiguranja premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora o osiguranju ne plati u cijelosti, niti to učini koja druga zainteresirana osoba, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od 30 (trideset) dana od kada je ugovaratelju osiguranja uručeno preporučeno pismo osiguratelja s obaviješću o dospjelosti premije, ali s tim da taj rok ne može isteći prije nego što protekne 30 (trideset) dana od dospjelosti premije.
12. članak – POVRAT PREMIJE
(1) Osiguravatelju pripada cjelokupna premija ako su osigurani usjevi ili plodovi uništeni odnosno oštećeni zbog osigurane opasnosti.
(2) Osiguraniku se u slučaju smanjenja osigurane svote vraća dio plaćene premije osiguranja u razmjeru za koliko se smanji osigurana svota i to za vrijeme od dana kad je bio predan pisani zahtjev za smanjenje osigurane svote do isteka osiguranja.
(3) Ako osigurani usjevi ili plodovi nisu bili posijani ili zasađeni ili su bili potpuno uništeni prije početka jamstva, osiguravatelj vraća premiju koja je bila plaćena za te usjeve ili plodove. Osiguranik može zahtijevati takav povrat u roku 15 dana od dana kada je bila završena sjetva ili sađenje usjeva ili plodova iste vrste u istom kraju odnosno najkasnije u roku 15 dana prije početka žetve ili berbe jednake vrste usjeva i plodova u istom mjestu.
(4) Osiguravatelj vraća dio premije za neiskorišteni dio osiguranja ako su osigurani usjevi ili plodovi za vrijeme trajanja osiguranja uništeni zbog neosigurane opasnosti. Osiguranik ima pravo zahtijevati takav povrat u roku 15 dana od dana kada su osigurani usjevi ili plodovi uništeni.
13. članak – OSIGURANJE PO OSIGURANOM SLUČAJU
Kada nastane osigurani slučaj, preostali odnosno ponovno posijani usjevi ili zasađeni nasadi su osigurani u visini razlike između prvobitne svote osiguranja i isplaćene naknade.
14. članak – NAČIN OBAVJEŠTAVANJA
(1) Dogovori o sadržaju ugovora o osiguranju vrijede samo ako su sačinjeni u pisanom obliku.
(2) Sve obavijesti i izjave koje slijede iz odredaba ugovora o osiguranju, izdaju se u pisanom obliku.
(3) Smatra se da je obavijest ili izjava dana pravovremeno, ako se
prije isteka roka pošalje preporučenim pismom.
(4) Izjava koju treba dati drugoj osobi vrijedi tek onda kada ju ta osoba primi.
15. članak – UPORABA ZAKONA
Za odnose između ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika na jednoj strani i osiguravatelja na drugoj strani primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima.
16. članak – NADLEŽNOST U SLUČAJU SPORA
Sporove između ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika na jednoj strani i osiguravatelja na drugoj strani rješava sud nadležan po mjestu sklapanja ugovora o osiguranju.
17. članak – SANKCIJSKA KLAUZULA
(1) Osiguratelj ne pruža pokriće osiguranja te nema obvezu plaćanja potraživanja, plaćanja zahtjeva ili plaćanja bilo kakvih drugih pogodnosti, bez obzira na odredbe ugovora o osiguranju, ako bi takva isplata po zahtjevu ili plaćanje bilo kakvih drugih pogodnosti izložilo osiguravatelja bilo kakvim sankcijama, zabranama ili ograničenjima na osnovu rezolucija Ujedinjenih naroda, trgovinskim ili ekonomskim sankcijama, kršenju zakona te propisa Europske unije, Velike Britanije ili Sjedinjenih Američkih Država.