O P T I M A L I Z A C I J A I V
INVESTITOR: | NARUČITELJ: |
O P T I M A L I Z A C I J A I V
KANALIZACIJSKI SUSTAV KAŠTELA - TROGIR
DOKUMENTACIJA O NABAVI
ZA RADOVE NA IZGRADNJI GRAĐEVINE:
DIO DODATNE MREŽE KAŠTELA,
II. GRUPA, IV. DIO
OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVE EMV 07/2018
MAPA 2.: TEHNIČKI UVJETI
IZRADA: EKO-Kaštelanski zaljev, ustanova Dražanac 70, Split
Split, prosinac 2018.
MAPA 1. OPĆA DOKUMENTACIJA
MAPA 2. TEHNIČKI UVJETI
MAPA 3. TROŠKOVNIK
MAPA 4. OSNOVNI NACRTI IZ GLAVNOG PROJEKTA MAPA 5.* GLAVNI PROJEKT
MAPA 6.* ELABORATI IZVLAŠTENJA
* Mape 5. i 6 nisu objavljene u EOJN RH.
U tijeku pripreme ponude gospodarski subjekti mogu dobiti na uvid navedenu dokumentaciju, s time da će po stupanju Xxxxxxx na snagu ta dokumentacija biti dana na raspolaganje odabranom ponuditelju.
2. GRAVITACIJSKI KOLEKTORI I TLAČNI CJEVOVOD – 2. GRUPA 21
2.1. GRAVITACIJSKI CJEVOVOD F-254 21
2.2. GRAVITACIJSKI CJEVOVOD F-244 21
2.3. GRAVITACIJSKI KOLEKTOR F-182 21
2.4. GRAVITACIJSKI KOLEKTOR F-183 22
2.5. GRAVITACIJSKI KOLEKTOR F-184 22
2.6. GRAVITACIJSKI KOLEKTOR F-184.1 22
2.7. GRAVITACIJSKI KOLEKTOR F-184.2 22
2.8. OBORINSKI KOLEKTOR O-5 22
3. CRPNA STANICA CS1 – 2. GRUPA 23
3.2.1. Upravljanje radom crpne stanice 25
3.2.2. Mjerenje struje elektromotora crpki 26
3.2.3. Glavni razvodni ormar crpne stanice +RO 26
3.2.4. Napajanje glavnog razvodnog ormara 26
3.2.5. Signalizacije i mjerenja prikazana na RO 26
3.2.6. Pomoćni izvor napajanja 26
3.2.7. Mjerna oprema unutar crpne stanice 27
3.2.10.Instalacija uzemljenja i izjednačenje potencijala metalnih masa 27
II. UVJETI ORGANIZACIJE GRADILIŠTA 31
2. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA 32
3. GEOLOŠKE I GEOTEHNIČKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA 41
4. UVJETI ORGANIZACIJE GRADILIŠTA 42
4.1. OTKUP I PRIVREMENI ZAKUP ZEMLJIŠTA 42
4.3. UVJETI PRIKLJUČAKA NA INFRASTRUKTURU 42
4.4. PROSTORI ZA SMJEŠTAJ GRADILIŠNIH OBJEKATA 42
4.6. OSTALI UVJETI ORGANIZACIJE 42
4.7. OPREMA I ALATI ZA ODRŽAVANJE SUSTAVA I OBJEKATA U SUSTAVU 42
5.1. PRILOG 1- KARTA REPUBLIKE HRVATSKE I SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE 44
5.2. PRILOG 2 - PREGLEDNA SITUACIJA MJ 1:25.000 45
5.3. PRILOG 3 - SITUACIJA S POLOŽAJEM KIŠOMJERNIH STANICA NA PODRUČJU SPLITA 46
5.4. PRILOG 4 - SITUACIJA IZVOD IZ ELABORATA NEPOTPUNOG IZVLAŠTENJA MJ 1:1000 47
III. OPĆI I POSEBNI TEHNIČKI UVJETI IZVOĐENJA RADOVA 48
1.2. ISKOLČENJE OBJEKATA GRAĐEVINE 50
1.2.2. Opće odredbe za izvedbu geodetskih radova 50
1.2.3. Iskolčenje i primopredaja iskolčenja objekata građevine 51
1.2.4. Osiguranje iskolčenja 52
1.2.5. Kontrola iskolčenja za vrijeme građenja 52
1.2.6. Predaja geodetskih točaka po završetku radova 53
1.2.7. Jedinica mjere i jedinična cijena 53
1.3.1. Uklanjanje stabala, grmlja i šiblja 53
1.3.1.3 Jedinica mjere i jedinična cijena 54
1.3.2. Uklanjanje umjetnih građevina 54
1.3.2.3 Jedinica mjere i jedinična cijena 55
1.3.3.3 Jedinica mjere i jedinična cijena 55
1.3.4. Demontaže i uklanjanja 55
1.3.4.3 Jedinica mjere i jedinična cijena 56
1.4. IZRADA GRADILIŠNIH PRIKLJUČAKA 56
1.4.1. Priključak na električne instalacije 56
1.4.2. Priključak na vodoopskrbnu mrežu 56
1.4.3. Priključak na telefonsku mrežu 56
1.4.4. Priključak za odvodnju tehnoloških voda 57
1.4.5. Priključak gradilišne kanalizacije 57
1.4.6. Izrada gradilišnih prometnica i privremenih deponija 57
1.5. OSIGURANJE PROLAZA LOKALNOG STANOVNIŠTVA 57
1.5.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 58
1.6. POSTAVLJANJE ZAŠTITNE OGRADE 58
1.6.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 58
1.7. PROJEKT ORGANIZACIJE GRADILIŠTA S MREŽNIM VREMENSKIM PLANOM IZVOĐENJA RADOVA 58
1.8. PROJEKT REGULACIJE PROMETA 58
1.9. ISKOP PROBNIH POPREČNIH ROVOVA 58
1.9.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 58
1.10. OZNAČAVANJE POZICIJA KUĆNIH PRIKLJUČAKA DO RUBA PARCELA 58
1.10.1.Jedinica mjere i jedinična cijena 59
1.11. OZNAČAVANJE TRASA POSTOJEĆE INFRASTUKTURE NA TRASAMA CJEVOVODA 59
1.11.1.Jedinica mjere i jedinična cijena 59
1.12. IZRADA IZVEDBENOG PROJEKTA 59
1.13. PROSTORIJE ZA NADZORNU SLUŽBU 60
1.14. UVOĐENJE IZVOĐAČA U POSAO 60
2.2.2. Klasifikacija materijala 62
2.2.3.1 Opći uvjeti iskopa za rovove 62
2.2.3.2 Posebni uvjeti izvođenja iskopa za rovove 65
2.2.4. Jedinica mjere i jedinična cijena 65
2.3. ISKOP ROVA POD UTJECAJEM MORA 66
2.3.3. Posebni uvjeti izvođenja iskopa kanala pod morem 67
2.3.4. Jedinica mjere i jedinična cijena 67
2.4.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 68
2.4.2.1 Prijevoz materijala na privremenu deponiju 68
2.4.2.2 Prijevoz materijala na trajnu deponiju 68
2.5.3.1 Opći uvjeti za izradu obloge 69
2.5.4. Jedinica mjere i jedinična cijena 69
2.6.3.1 Opći uvjeti za zatrpavanje kanala 70
2.6.4. Jedinica mjere i jedinična cijena 71
2.7. IZRADA NOSIVOG SLOJA OD MEHANIČKI ZBIJENOG ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA (TAMPON ZA CESTU) 71
2.7.2.1Prethodna ispitivanja materijala 71
2.7.2.1.1. Fizikalno-mehanička i mineraloško-petrografska svojstva 72
2.7.2.1.2. Granulometrijski sastav 72
2.7.2.1.3. Nosivost materijala 73
2.7.2.1.4. Udio organskih tvari i lakih čestica 73
2.7.2.1.5. Propisi po kojima se kontrolira kvaliteta 73
2.7.3.1 Kontrolna ispitivanja u toku rada 74
2.7.4. Jedinica mjere i jedinična cijena 75
2.8. TRAJNO I PRIVREMENO ODLAGANJE MATERIJALA 75
2.8.3. Jedinica mjere i jedinična cijena 76
2.9.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 76
2.10. ZAŠTITA VERTIKALNOG ISKOPA ROVA 77
2.10.2.Izvedba zaštite vertikalnog rova oplatom 77
2.10.2.2 Jedinica mjere i jedinična cijena 78
2.10.3.Izvedba zaštite vertikalnog rova mikropilotima i AB „kadom“ 78
2.10.3.2 Zaštita vertikalnog rova mikropilotima 79
2.10.3.3 Zaštita vertikalnog rova armiranobetonskom „kadom“ 80
2.10.3.4 Jedinica mjere i jedinična cijena 80
2.11. STABILIZACIJA TLA GEOSINTETICIMA 80
2.11.2.Jedinica mjere i jedinična cijena 80
2.12.2.Jedinica mjere i jedinična cijena 80
3. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI 81
3.2.1.1 Specificirana svojstva 81
3.2.1.2 Potvrđivanje sukladnosti 81
3.2.2.1 Specificirana svojstva i potvrđivanje sukladnosti 82
3.2.2.2 Kontrola cementa prije proizvodnje betona 82
3.2.3.2 Specificirana svojstva 83
3.2.3.3 Potvrđivanje sukladnosti 84
3.2.3.4 Označavanje agregata 84
3.2.3.5 Ispitivanje agregata 84
3.2.3.6 Kontrola i održavanje svojstava agregata prije proizvodnje betona 84
3.2.4.1 Specificirana svojstva 84
3.2.4.2 Potvrđivanje sukladnosti 84
3.2.4.5 Kontrola dodatka betonu prije proizvodnje betona 85
3.2.5.1 Specificirana svojstva i potvrđivanje prikladnosti 85
3.2.5.3 Kontrola vode prije proizvodnje betona 86
3.3. PROIZVODNJA BETONA I UVJETI MANIPULIRANJA U PROCESU PROIZVODNJE 86
3.3.1. Uvjeti manipuliranja materijalima u procesu proizvodnje 86
3.3.2. Tvornica betona i uvjeti spravljanja betona 87
3.4. IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 87
3.4.2.2 Karakteristike oplate 88
3.4.2.5 Pregled i prijem radova 89
3.4.2.6 Troškovi oplate i skele 89
3.4.3. Transport i ugradnja betona 89
3.4.3.2 Betoniranje pri visokim vanjskim temperaturama 90
3.4.3.3 Betoniranje pri niskim vanjskim temperaturama 91
3.4.3.4 Betoniranje pod utjecajem podzemne vode - morem 91
3.4.3.7 Uporabljivost betonske konstrukcije 92
3.4.3.8 Naknadno dokazivanje tehničkih svojstava betonske konstrukcije 93
3.4.3.9 PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZAŠTITU I POPRAVAK BETONSKIH KONSTRUKCIJA 93
3.4.3.9.2. Specificirana svojstva 93
3.4.3.9.3. Potvrđivanje sukladnosti, označavanje i ispitivanje 93
3.4.3.9.5. Kontrola prije ugradnje i održavanje svojstava 94
3.4.4. Jedinica mjere i jedinična cijena 94
3.5.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 94
3.6. IZVOĐENJE NOSIVOG SLOJA OD ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA STABILIZIRANOG
3.6.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 95
3.7.2. Čelik za armiranje betona 95
3.7.2.1 Specificirana svojstva 95
3.7.2.2 Dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti 95
3.7.2.5 Izrada ili proizvodnja armature 96
3.7.2.6 Kontrola armature prije betoniranja 96
3.7.4. Jedinica mjere i jedinična cijena 97
3.8. UGRADNJA KAMENOG OPLOČENJA I KAMENIH DIJELOVA GRAĐEVINA 97
3.8.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 97
3.9. UGRADNJA MONTAŽNIH BETONSKIH ZDENACA 97
3.9.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 97
4.1.1. Uvjeti kvalitete materijala za izradu asfaltne mješavine 98
4.1.1.1.2. Prirodni i drobljeni pijesak 98
4.1.1.1.3. Kamena sitnež i prirodni nevezani materijali separirani prema normi HRN B.B3.100 99
4.1.1.1.4. Neseparirani kameni materijal (šljunak, sipina i drobljeni kameni materijali) i djelomično separirani kameni materijali (šljunak, sipina i drobljeni kameni materijali) 99
4.1.1.3.1. Bitumen za kolnike (Bitumen) 99
4.1.1.3.2. Bitumenska emulzija 99
4.1.1.3.3. Razrijeđeni bitumen 99
4.1.1.3.4. Dodaci (dopovi) bitumenskom vezivu 100
4.2. IZRADA ASFALTNIH SLOJEVA PO VRUĆEM POSTUPKU VALJANJEM 100
4.2.1. Opis 100
4.2.2. Materijali 100
4.2.2.1 Uvjeti kvalitete materijala za izradu asfaltne mješavine 100
4.2.2.1.1. Kameni materijali 100
4.2.2.1.2. Vezivo 100
4.2.2.2 Sastav asfaltne mješavine 100
4.2.2.2.1. Granulometrijski sastav kamene smjese 100
4.2.2.2.2. Punilo 101
4.2.2.2.3. Bitumen 101
4.2.2.3 Svojstva asfaltne mješavine 101
4.2.2.3.1. Fizikalno-mehanička svojstva laboratorijskog pokusnog tijela 101
4.2.2.3.2. Svojstva ekstrahiranog veziva 101
4.2.2.4 Ispitivanja materijala za izradu asfaltne mješavine 101
4.2.3. Izvođenje 101
4.2.3.1 Opći uvjeti prijevoza i ugradnje asfaltne mješavine 101
4.2.3.1.1. Prijevoz asfaltne mješavine 101
4.2.3.1.2. Ugradnja asfaltne mješavine 101
4.2.3.1.3. Tekuća kontrola ugradnje asfaltne mješavine 103
4.2.3.1.4. Kontrolno ispitivanje izvedenog sloja 104
4.2.3.1.5. Metode ispitivanja 104
4.2.3.2 IZRADA BITUMENIZIRANOG NOSIVOG-HABAJUĆEG SLOJA (BNHS) 104
4.2.3.2.1. Općenito 104
4.2.3.3 Uvjeti kakvoće BNHS-a 105
4.2.3.4 Svojstva izvedenog bitumeniziranog nosivog-habajućeg sloja 105
4.2.3.4.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 106
4.3. PILANJE ASFALTA 106
4.3.1. Opis 106
4.3.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 106
4.4. GLODANJE (FREZANJE) ASFALTA 106
4.4.1. Opis 106
4.4.2. Izrada 107
4.4.3. Jedinica mjere i jedinična cijena 107
5. XXXXXXXX RADOVI 108
5.1. UVOD 108
5.1.1. Opis 108
5.1.2. Materijali 108
5.1.2.1 Mortovi 108
5.1.2.2 Vodonepropusni premazi 108
5.2. IZRADA KINETE 108
5.2.1. Izvođenje 108
5.2.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 108
5.3. ŽBUKANJE 109
5.3.1. Opis 109
5.3.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 109
5.4. VODONEPROPUSNI PREMAZI 109
5.4.1. Izvođenje 109
5.4.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 109
6. OBRTNIČKI RADOVI 110
6.1. BRAVARSKI RADOVI 110
6.1.1. Opis 110
6.1.2. Materijali 110
6.1.3. Izvođenje 111
6.1.3.1 Bravarija od nehrđajućeg čelika 111
6.1.3.2 Crna bravarija 111
6.1.3.3 Antikorozivna zaštita bojanjem 111
6.1.3.4 Jedinica mjere i jedinična cijena 112
6.1.4. Prefabricirane linijske rešetke 112
6.1.4.1 Jedinica mjere i jedinična cijena 112
6.1.5. Niveliranje postojećih poklopaca 112
6.1.5.1 Jedinica mjere i jedinična cijena 112
6.2. LIČILAČKI RADOVI 112
6.2.1. Opis 112
6.2.2. Norme 112
6.2.3. Materijali 112
6.2.4. Izvođenje 113
6.2.5. Jedinica mjere i jedinična cijena 113
7. KANALIZACIJSKI RADOVI 114
7.1. OPIS 114
7.2. GRAVITACIJSKI KANALI - CIJEVI I SPOJNICE 114
7.2.1. Materijal 114
7.2.2. Izvođenje 116
7.2.3. Ispitivanje 116
7.2.3.1 Ispitivanje cijevi i spojnica 116
7.2.3.2 Provjera dimenzija 116
7.2.3.3 Fizikalno mehaničke osobine 116
7.2.3.4 Ispitivanje vodonepropusnosti 117
7.2.4. Jedinica mjere i jedinična cijena za izvedbu kolektora i kućnih priključaka 118
7.3. PEHD OKNA 118
7.3.1. Opis 118
7.3.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 118
7.4. SNIMANJE IZVEDENIH CJEVOVODA 118
7.4.1. Jedinica mjere i jedinična cijena- ispitivanje na vodonepropusnost 118
7.5. TLAČNI CJEVOVOD 119
7.5.1. Materijal 119
7.5.2. Transport i uskladištenje cijevi, fazonskih komada i armatura 119
7.5.3. Izvođenje 120
7.5.4. Ispitivanje 121
7.5.5. Jedinica mjere i jedinična cijena- ispitivanje na vodonepropusnost 124
7.6. SNIMANJE IZVEDENIH TLAČNIH CJEVOVODA 124
7.6.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 124
7.7. CIJEVI ZA POLAGANJE I ZAŠTITU TELEKOMUNIKACIJSKOG KABELA 124
7.7.1. Materijal za cijevi i spojnice 124
7.7.2. Izvođenje 125
7.7.3. Ispitivanje 125
7.7.4. Jedinica mjere i jedinična cijena 125
8. RADOVI NA IZVEDBI KRIŽANJA S POSTOJEĆIM INSTALACIJAMA-OBJEKTIMA 126
8.1. KRIŽANJA S OSTALIM VODOVIMA INFRASTRUKTURE 126
8.1.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 126
8.2. KRIŽANJA S VODOTOCIMA - BUJICE 126
8.2.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 126
8.3. KRIŽANJA S ŽELJEZNIČKOM PRUGOM 126
8.3.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 126
9. ZAVRŠNI RADOVI 127
9.1. UREĐENJE I ČIŠĆENJE TERENA PO ZAVRŠETKU RADOVA 127
9.1.1. Opis 127
9.1.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 127
9.2. PROJEKT IZVEDENOG STANJA, SNIMAK IZVEDENOG STANJA I ELABORAT ZA UPLANU 127
9.2.1. Opis 127
9.2.2. Jedinica mjere i jedinična cijena 127
10. HORTIKULTURNI RADOVI 128
10.1. OPIS 128
10.2. IZVOĐENJE 128
10.2.1.Čišćenje terena 128
10.2.2.Nasip humusa 128
10.2.3.Sijanje trave, sađenje stablašica i sadnica 128
10.2.4.Njega i fitosanitetska zaštita 128
10.2.5.Jedinica mjere i jedinična cijena 128
11. SANACIJA POSTOJEĆEG KOLEKTORA 129
11.1. OPIS 129
11.2. IZVOĐENJE 129
11.3. JEDINICA MJERE I JEDINIČNA CIJENA 129
12. FUNKCIONIRANJE POSTOJEĆE KANALIZACIJE ZA VRIJEME IZVOĐENJA RADOVA 130
12.1. OPIS 130
12.2. JEDINICA MJERE I JEDINIČNA CIJENA 130
B) STROJARSKI RADOVI 131
1. OPĆI TEHNIČKI UVJETI 131
1.1. MJERNE JEDINICE 131
1.2. PRIMIJENJENI STANDARDI 131
1.3. MATERIJALI 131
1.4. ZAVARENI SPOJEVI 131
1.5. NEMETALI 132
1.6. ELEKTROMATERIJALI 132
1.7. PAKIRANJE I TRANSPORT 132
1.7.1. Pakiranje 132
1.7.2. Transport materijala i opreme 132
1.8. DOKUMENTI 133
1.8.1. Izvedbeni projekt 133
1.8.2. Upute za montažu 134
1.8.3. Upute za rad i održavanje 134
1.8.3.1 Uvez i jezik 134
1.8.4. Način odobravanja izvedbenog projekta i uputa 135
1.8.5. Projekt izvedenog stanja 135
1.10. INSTALACIJSKI MATERIJAL 135
1.11. ALATI 135
1.12. PRIČUVNI DIJELOVI 135
1.13. NATPISNE PLOČICE 136
1.14. MEHANIČKI ZAHTJEVI 136
1.14.1.Zaštita od korozije, čišćenje i bojanje 136
1.14.1.1 Obujam radova 136
1.14.1.2 Općenito 136
1.14.1.3 Sustav bojanja 136
1.14.1.4 Materijali za bojanje 136
1.14.1.5 Priprema površina 136
1.14.1.6 Primjena bojanja 137
1.14.1.7 Garancije za bojanje i ispitivanje 137
1.14.2.Vijci, matice i podložne pločice 137
1.15. LIJEVANI DIJELOVI 137
1.16. ZAŠTITA OD POKRETNIH DIJELOVA 138
1.17. PODMAZIVANJE 138
1.18. KOROZIJA I EROZIJA 138
1.19. ISPITIVANJA 139
1.20. PLAN KVALITETE 139
1.21. ISPITIVANJA U TVORNICI 139
1.22. ISPITIVANJA NA GRADILIŠTU 139
1.23. PRIVREMENI RADOVI 139
1.24. POGON, ODRŽAVANJE I OBUKA 140
1.24.1.Pogon i održavanje 140
1.24.2.Obuka na objektu 140
1.24.3.Obuka u tvornici 140
2. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI 141
2.1. UVOD 141
2.2. CRPNI AGREGATI 141
2.2.1. Opis 141
2.2.2. Tehnički zahtjevi 142
2.2.2.1 Tehnički propisi 142
2.2.2.2 Općenito 142
2.2.2.3 Xxxxxxx zahtjevi 143
2.2.2.4 Zahtjevi za djelove crpnog agregata 144
2.2.2.4.1. Elektromotor 144
2.2.2.4.2. Rotor crpke 144
2.2.2.4.3. Kućište crpnog agregata 144
2.2.2.4.4. Vratilo crpnog agregata 145
2.2.2.4.5. Ležajevi 145
2.2.2.4.6. Brtve 145
2.2.2.4.7. Mjerni i zaštitni uređaji 145
2.2.2.5 Ostali zahtjevi 145
2.2.2.5.1. Masti i xxxx 000
2.2.2.5.2. Tehnička dokumentacija 146
2.2.2.5.3. Uravnoteženje i kritične brzine 146
2.2.2.5.4. Iskoristivost 146
2.2.2.5.5. Antikorozijska zaštita 146
2.2.2.5.6. Zaštita okoliša 147
2.2.2.6 Ispitivanja i kontrola opreme 147
2.2.2.6.1. Ispitivanja i kontrole u tvornici 147
2.2.2.6.2. Ispitivanja na objektu 148
2.2.2.6.3. Jedinica mjere i jedinična cijena 148
2.3.1. OPIS 148
OVA STAVKA OBUHVAĆA DOBAVU, TRANSPOPRT I UGRADNJU PROPELERNOG MJEŠAČA. 148
2.3.2. TEHNIČKI ZAHTJEVI 148
2.3.3. JEDINICA MJERE I JEDINIČNA CIJENA 149
JEDINIČNA CIJENA ZA KOMAD UGRAĐENOG PROPELERNOG MJEŠAČA MORA OBUVAĆATI: 149
2.4. FAZONSKI KOMADI 149
2.4.1. Fazonski komadi od duktila 149
2.4.1.1 Opis 149
2.4.1.2 Materijali 149
2.4.1.3 Izvođenje 150
2.4.1.4 Jedinica mjere i jedinična cijena 150
2.5. KANALIZACIJSKA ARMATURA 150
2.5.1. Eliptični zasuni 151
2.5.1.1 Opis 151
2.5.1.2 Materijali 151
2.5.1.3 Izvođenje 151
2.5.1.4 Jedinica mjere i jedinična cijena 151
2.5.2. Montažno demontažni komad 152
2.5.2.1 Opis 152
2.5.2.2 Materijali 152
2.5.2.3 Izvođenje 152
2.5.2.4 Jedinica mjere i jedinična cijena 152
2.5.3. Mjerač protoka 152
2.5.3.1 Opis 152
2.5.3.2 Tehnički zahtjevi 152
2.5.3.2.1. Tehnički propisi 152
2.5.3.3 Općenito 153
2.5.3.3.1. Osnovni zahtjevi 153
2.5.3.4 Ispitivanje i kontrola opreme 154
2.5.3.4.1. Ispitivanja i kontrole u tvornici 154
2.5.3.4.2. Ispitivanje na objektu 154
2.5.3.5 Jedinica mjere i jedinična cijena 154
2.5.4. Protustrujna zaklopka 154
2.5.4.1 Opis 154
2.5.4.2 Materijali 154
2.5.4.3 Izvođenje 154
2.5.4.4 Jedinica mjere i jedinična cijena 154
2.5.5. Pločasta zapornica 155
2.5.5.1 Opis 155
2.5.5.2 Materijali 155
2.5.5.3 Izvođenje 155
2.5.5.4 Jedinica mjere i jedinična cijena 155
C) ELEKTROTEHNIČKI RADOVI 156
1. OPĆENITO 156
1.1. MJERNE JEDINICE 156
1.2. PRIMIJENJENI STANDARDI 156
1.3. MATERIJALI 156
1.4. ELEKTROMATERIJALI 157
1.5. PAKIRANJE I TRANSPORT 157
1.5.1. Pakiranje 157
1.5.2. Transport materijala i opreme 157
1.6. DOKUMENTI 157
1.6.1. Izvedbeni projekt 157
1.6.2. Upute za montažu 158
1.6.3. Upute za rad i održavanje 158
1.6.3.1 Uvez i jezik 159
1.6.4. Način odobravanja izvedbenog projekta i uputa 160
1.6.5. Projekt izvedenog stanja 160
1.7. STANDARDIZACIJA 160
1.8. INSTALACIJSKI MATERIJAL 160
1.9. ALATI 160
1.10. PRIČUVNI DIJELOVI 160
1.11. NATPISNE PLOČICE 161
1.12. OZNAČAVANJE OPREME, KABELA I VODIČA 161
1.13. PLAN KVALITETE 161
1.14. ISPITIVANJA NA GRADILIŠTU 161
1.15. PRIVREMENI RADOVI 162
1.16. POGON, ODRŽAVANJE I OBUKA 162
1.16.1.Pogon i održavanje 162
1.16.2.Obuka na objektu 162
1.16.3.Obuka u tvornici 163
2. OPĆI TEHNIČKI UVJETI 164
2.1. OPĆI TEHNIČKI UVJETI ZA IZVOĐENJE INSTALACIJE 164
2.2. TEHNIČKI PODACI ZA IZVOĐENJE ELEKTROINSTALACIJE 165
2.3. TEHNIČKI UVJETI ZA IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE GROMOBRANSKIH INSTALACIJA 167
3. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI 168
3.1. NAZIVNI NAPONI 168
3.2. NAZIVNA FREKVENCIJA 168
3.3. SUSTAVI NAPAJANJA 168
3.4. ELEKTRIČNA OPREMA 168
3.4.1. Temperatura okoline 168
3.4.2. Konstrukcija upravljačkog ormara 168
3.4.3. Električna oprema u ormaru 169
3.4.3.1 Zaštitni prekidači 169
3.4.3.2 Sklopnici 169
3.4.3.3 Osigurači 169
3.4.3.4 Prekidači 170
3.4.3.5 Soft starteri 170
3.4.3.6 Mjerna oprema 171
3.4.3.7 Xxxxxxx i vremenski releji 171
3.4.3.8 Signalne svjetiljke i tipkala 171
3.4.4. Elektroničke komponente 172
3.4.5. Ožičenje i priključne stezaljke 172
3.4.5.1 Ožičenja unutar razvodnih i upravljačkih ormara 172
3.4.5.2 Priključne stezaljke 172
3.4.6. Obilježavanje bojama i označavanje 172
3.5. NAPAJANJE I ZAŠTITA POMOĆNIH KRUGOVA 173
3.5.1. Izmjenična struja 173
3.5.2. Istosmjerna struja 173
3.5.3. Zaštita pomoćnih krugova 174
3.6. HIDRAULIČKA ELEKTROMJERNA OPREMA 174
3.7. UZEMLJENJE 174
3.8. IZVEDBA POSTROJENJA 174
3.9. OPIS PREDVIĐENIH ISPITIVANJA U TVORNICI I KOD PUŠTANJA U RAD 174
3.10. POPIS PRIČUVNIH DIJELOVA 175
3.11. TEHNIČKI PODACI, PRORAČUNI, OPISI I NACRTI KOJE TREBA DATI IZVOĐAČ 175
3.12. NISKONAPONSKI PREKIDAČI 175
3.13. SKLOPNICI 175
3.14. NISKONAPONSKI STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI 176
3.15. NISKONAPONSKI OSIGURAČI 176
3.16. GREBENASTE SKLOPKE 177
3.17. INSTRUMENTI 177
3.18. PROGRAMABILNO-LOGIČKI KONTROLER 177
3.19. MEKI UPUŠTAČ ZA ASINKRONE MOTORE DO 11 KW SOFT STARTER UNIT (SSU) 177
3.20. PRIKLJUČNI KABEL 178
D) OSTALI RADOVI 179
1. ARHEOLOŠKI RADOVI (AKO JE PRIMJENJIVO) 179
1.1. OPIS 179
1.1.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 179
2. NATURALNE OBVEZE 179
2.1. OBNOVA ZIDOVA I OGRADA 179
2.1.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 179
2.2. IZVEDBA HUMUSNOG SLOJA 179
2.2.1. Opis 179
2.2.2. Izvođenje 179
2.2.3. Jedinica mjere i jedinična cijena 180
2.3. OBNOVA KAMENOG STUBIŠTA 180
2.3.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 180
3. IZMJEŠTANJE POSTOJEĆIH VODOVODNIH INSTALACIJA 180
3.1. OPIS 180
3.1.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 180
4. XXXXXX PO ODOBRENJU INŽENJERA 181
4.1. OPIS 181
4.1.1. Jedinica mjere i jedinična cijena 181
5. PRIVREMENI IZNOS (NEPREDVIĐENI RADOVI) 181
6. POKUSNI RAD 181
7. RADOVI NA IZMJEŠTANJU INSTALACIJA 182
I. OPIS OBJEKTA
Predmet Dokumentacije za nadmetanje je: Dodatna kanalizacijska mreža područja Grada Kaštela – 1. faza, Gravitacijski kolektori – 4.dio 2. GRUPE Dodatna kanalizacijska mreže područja Grada Kaštela je sastavni dio Kanalizacijskog sustava Kaštela
– Trogir, Podsustav Kaštela.
2. GRUPA uključuje sljedeće gravitacijske kolektore (s naznakom na 4. dio koji je predmet ove nabave):
GRAVITACIJSKI KOLEKTORI, TLAČNI CJEVOVOD I CRPNA STANICA - 2. GRUPA | |||
FEKALNI KOLEKTORI | DULJINA (m) | PROFIL (mm) | dio |
F-19 | 66.13 | 250/214 | |
F-19.1 L= 312.43 m | 143.48 | 250/214 | |
168.95 | 315/271 | ||
F-20.1 | 37.69 | 250/214 | |
F-21 | 100.13 | 250/214 | |
F-21.3 | 390.05 | 250/214 | |
F-23 | 26.79 | 250/214 | |
F-49(dio) | 38.90 | 250/214 | |
F-67 | 473.91 | 250/214 | |
F-76.1 | 73.64 | 315/271 | |
F-80 | 52.86 | 250/214 | |
F-81 | 213.84 | 250/214 | |
F-86 | 317.94 | 250/214 | |
F-137 | 231.78 | 250/214 | |
F-252 | 149.08 | 250/214 | |
F-167 | 354.00 | 315/271 | |
F-182 | 18.99 | 250/214 | 4. dio |
F-183 | 29.02 | 250/214 | 4. dio |
F-184 | 41.52 | 250/214 | 4. dio |
F-184.1 | 47.34 | 250/214 | 4. dio |
F-184.2 | 56.51 | 250/214 | 4. dio |
iz KP5 | 6.17 | 250/214 | |
iz KP6 | 16.43 | 400/343 | |
F-234 | 355.99 | 250/214 | |
F-248 | 135.16 | 250/214 | |
F-235 | 68.48 | 250/214 | |
F-253 | 70.48 | 250/214 | |
F-254.1 | 54.43 | 250/214 | |
F-244 | 150.49 | 250/214 | 4. dio |
F-254 | 52.14 | 250/214 | 4. dio |
F-245 | 150.63 | 250/214 | |
iz KP7 | 33.40 | 250/214 | |
F-247 | 17.10 | 250/214 | |
F-249 | 69.69 | 250/214 | |
F-250 | 118.04 | 250/214 | |
F-251 | 191.22 | 250/214 | |
F-255 | 79.22 | 250/214 | |
F-256 | 211.26 | 315/271 | |
UKUPNO: | 4812.88 | ||
Novi mješoviti kolektori koji se moraju izgraditi da se mogu povezati postojeći mješoviti kolektori na 1 kišni preljev:
NOVI MJEŠOVITI KOLEKTORI | DULJINA | PROFIL |
M-2 | 42.29 | 70×50(7,44m); 800(34,85m) |
M-3 | 15.84 | 800/678 |
UKUPNO: | 58.13 |
Novi oborinski kolektori koji se moraju izgraditi da jako razrjeđene vode s kišnih preljeva mogu ispustiti u more ili bujicu:
NOVI OBORINSKI KOLEKTORI | DULJINA | PROFIL | dio |
O-1 | 38.10 | 800/678 | |
O-3 | 8.51 | 800/678 | |
O-4 | 56.14 | 800/678 | |
O-5 | 78.04 | 630/542 | 4. dio |
UKUPNO: | 180.79 |
Tlačni cjevovod iz crpne stanice CS1 :
TLAČNI CJEVOVOD | DULJINA | PROFIL | |
FT-1 | 70.29 | 80 | 4. dio |
UKUPNO: | 70.29 |
Ukupna duljina 2. grupe kolektora iznosi 5122,09 m ukupno 43 kolektora, a uključuje i 7
kišnih preljeva i 1 crpnu stanicu.
2. grupa kolektora je odabrana u dogovoru s Investitorom, nadležnim komunalnim službama i Gradom Kaštela kao krajnjim korisnikom.
Kriterij za odabir je u najvećoj mjeri bilo povezivanje postojeće kanalizacijske mreže na nove glavne obalne kolektore. Kako je postojeća kanalizacijska mreža gotovo u potpunosti mješovita, predviđeni su kišni preljevi kao građevine koje će jako zagađenu otpadnu vodu usmjeravati u fekalne kolektore, a nakon određenog razrjeđenja oborinskim kolektorima upućivati ostatak vode u recipijent.
Sve cjevovode uključivo građevine na njima (revizijska okna, kišni preljevi i crpna stanica) treba izvesti prema Programu kontrole i osiguranja kvalitete te Prikazu tehničkih rješenja za osiguranje tehničkih svojstava građevine iz ovog elaborata i posebnim uvjetima ''Vodovoda i kanalizacije'' Split.
Položaji kućnih kanalizacijskih priključaka su određeni prema dogovoru s nadležnim službama
„Vodovoda i kanalizacije“ Split uglavnom sa sjeverne strane objekata, na javnoj površini do granice čestice na kojoj se nalazi objekt. Točan položaj okana kućnih kanalizacijskih priključaka će se odrediti naknadno, prije izvođenja kolektora, pa se položaj revizijskih okana može mijenjati duž trase.
Prema geotehničkom izvještaju iskope rovova bi trebalo izvoditi u nagibu stijenki rova 1:1 do 2:1. S obzirom na relativno male širine prometnica, takva je opcija rijetko mogla biti poštivana te je uglavnom predviđen rov s okomitim stranicama uz osiguranje rova drvenom podgradom ili hidrauličnom oplatom tipa „Krings“. Na dijelovima pod utjecajem mora ili
podzemne vode potrebno je predvidjeti crpljenje vode pomoću crpki. Na uzdužnim profilima je označena linija plime +1,25 m n.m. , a ta tim dionicama je predviđena betonska obloga koja štiti cijev od ispiranja posteljice. Svi rovovi su predviđeni s betonskim posteljicama za kolektore. Također se preporuča iskope rovova izvoditi u sušnom razdoblju i u osi ulice, zbog neposredne blizine stambenih objekata i visokih nivoa podzemne vode te prolaza ispod bujica.
Na dijelu trase kolektora koja prolazi cestom, iskope i ugradbu cjevovoda sa zasipanjem potrebno je izvoditi sukcesivno u kraćim segmentima kako ne bi došlo do nepotrebnog urušavanja kolnika. Nakon ugradnje cijevi potrebno je odmah izvesti zatrpavanje kvalitetnim kamenim materijalom bez primjesa lapora i zbiti prikladnim strojevima.
Prolaz ispod bujica se predviđa na propisanoj dubini: 1,2 od tjemena cijevi do dna neregulirane bujice i 0,8 m do dna regulirane bujice. Prolaz se predviđa otvorenim sistemom iskopa rova i to u sušnom razdoblju jer su neke bujice vrlo obilne vodom. Ukoliko se to ne može izvesti, izvođač može izvesti i proboj utiskivanjem čelične cijevi koja ostaje kao izgubljena oplata što je relativno skupo i potrebne su velike građevne jame za smještaj strojeva za utiskivanje., a prometnice su uglavnom vrlo uske.
Prolaz ispod glavnih vodovodnih kanala Ø800 i Ø700 mm se predviđa na propisanoj dubini: min 0,6 m od tjemena kanalizacijske cijevi do dna vodovodne cijevi.
Obavezni su pažljivi ručni probni prekopi radi točnog utvrđivanja nivelete vodovodne cijevi koja se u trenutku projektiranja nije mogla utvrditi pa je moguće da će doći do manjih promjena u visini i nagibu nivelete kanalizacijske cijevi kroz izvedbene projekte.
Prolaz se predviđa otvorenim sistemom iskopa rova i to u sušnom razdoblju zbog visokih nivoa podzemne vode. Ukoliko se to ne može izvesti, izvođač može izvesti proboj utiskivanjem čelične cijevi koja ostaje kao izgubljena oplata.
Nakon iskopa se predviđa izvesti podložni beton C 12/15 s 340 kg cementa na m3 betona, položiti zaštitnu čeličnu cijev DN 500 mm za kanalizacijsku cijev DN 250 mm i čeličnu cijev DN 600 za kanalizacijsku cijev DN 315 mm, kroz nju provući kolektor na koji su montirane čelične saonice na svakih cca 1,5 m kolektora, u svemu prema priloženom detalju. Po montaži kolektora, ulaze u cijev i iskopani materijal do kote dna bujice zabetonirati betonom navedenih kvaliteta. Na taj način će se omogućiti pristup cijevi i njegova zamjena u slučaju potrebe za popravcima.
Prolaz iznad glavnih vodovodnih kanala Ø800 i Ø700 mm se predviđa samo u slučaju da nikako drugačije nije moguće voditi trasu kanalizacije. I u tom slučaju treba kanalizacijsku cijev provući u zaštitnoj cijevi L= 4-5 m i sve betonirati.
Prolaz ispod željezničke pruge je na relativno velikoj dubini te se jedino i može izvesti utiskivanjem čelične cijevi uz izvedbu revizijskih okana na propisanoj udaljenosti od pruge.
Nakon utiskivanja, čelična cijev profila kako je gore opisano ostaje kao izgubljena oplata, a provlačenje kanalizacijske cijevi se izvodi prema priloženom opisu i danom detalju.
Sve rovove na prometnicama je potrebno sanirati na način zadan uvjetima nadležnih službi i geotehničkim preporukama.
Na nerazvrstanim cestama predviđa se zatrpavanje zamjenskim kamenitim materijalom bez primjesa lapora, 25 cm tampona uz zbijenost na na 80 Mpa i 6 cm BNHS 16.
Na lokalnim i županijskim cestama predviđa se zatrpavanje od mehanički stabiliziranog nosivog sloja tucanika u slojevima od 20-30 cm do potpune zbijenosti (Ms= 80 MPa). Nad nosivim slojem postavlja se sloj betona klase C 12/15, debljine 20 cm do visine od 6 cm ispod nivelete postojećeg asfaltnog zastora u cijeloj širini rova, a na to se postavlja habajući sloj asfalt betona HS-AB16 debljine 5 cm.
Na državnoj cesti D-8 nema prekopa nego se kolektor F-250 vodi u nogostupu. Na tom dijelu se predviđa zatrpavanje zamjenskim kamenitim materijalom bez primjesa lapora, 25 cm tampona uz zbijenost na na 80 Mpa i 6 cm BNHS 16.
Na mjestima poprečnog prekopa prometnica, ukoliko je moguće, treba izvesti prekop pola- pola uz prekrivanje rova čeličnim limovima da se omogući nesmetano odvijanje prometa.
U smislu informacije broja kućnih priključaka u 2. grupi, zatim postojećoj kanalizaciji koja je zamijenjena novim kolektorima te o bujicama uz koje prolaze novi fekalni kolektori, prilaže se sljedeća tablica:
GRAVITACIJSKI KOLEKTORI, TLAČNI CJEVOVOD I CRPNA STANICA - 2. GRUPA | |||||
KOLEKTOR | DUŽINA KOLEKTORA (m) | BROJ KUĆNIH PRIKLJUČAKA | BUJICA | DUŽINA UZ BUJICU | POSTOJEĆI KOLEKTORI NA TRASI |
F-19 | 66.13 | 1 | GOSPA OD STOMORIJE | 60.00 | F30 |
F-19.1 | 312.43 | 20 | F30 | ||
F-20.1 | 37.69 | 5 | PONIKVICA (siječe) | F25/40 | |
F-21 | 100.13 | 15 | F 35/50 (80) | ||
F-21.3 | 390.05 | 45 | F 60(100/60, 90/80, 80) | ||
F-23 | 26.79 | - | F40 | ||
F-49(dio) | 38.90 | 1 | F20 u septičku | ||
F-67 | 473.91 | 18 | - | ||
F-76.1 | 73.64 | 2 | F25/50 | ||
F-80 | 52.86 | 12 | F40 | ||
F-81 | 213.84 | 39 | F40 (50, 40) | ||
F-86 | 317.94 | 10 | KISELJEVICA | 316.00 | |
F-137 | 231.78 | 19 | F 60, F40 | ||
F-252 | 149.08 | 3 | F40 | ||
F-167 | 354.00 | 14 | NADSPILJE | 157.00 | F40 |
F-182 | 18.99 | 3 | - | ||
F-183 | 29.02 | 4 | - | ||
F-184 | 41.52 | 5 | F 35/50 (40) | ||
F-184.1 | 47.34 | 6 | F20 | ||
F-184.2 | 56.51 | 7 | F20 | ||
iz KP5 | 6.17 | - | F35 | ||
iz KP6 | 16.43 | - | F45/60 | ||
F-234 | 355.99 | 24 | FULEŽINA | 355.00 | F 60 (70,80/80) |
F-248 | 135.16 | 7 | FULEŽINA (sječe) | F 30, F 40 | |
F-235 | 68.48 | 1 | spoj benzinske | ||
F-253 | 70.48 | 3 | F40 | ||
F-254.1 | 54.43 | 5 | F50 | ||
F-244 | 150.49 | 22 | PLANIČE | 150.00 | - |
F-254 | 52.14 | 9 | F50 | ||
F-245 | 150.63 | 6 | F30 | ||
iz KP7 | 33.40 | 4 | F 35/35 | ||
F-247 | 17.10 | - | |||
GRAVITACIJSKI KOLEKTORI, TLAČNI CJEVOVOD I CRPNA STANICA - 2. GRUPA | |||||
KOLEKTOR | DUŽINA KOLEKTORA (m) | BROJ KUĆNIH PRIKLJUČAKA | BUJICA | DUŽINA UZ BUJICU | POSTOJEĆI KOLEKTORI NA TRASI |
F-249 | 69.69 | 5 | F40 | ||
F-250 | 118.04 | 14 | F40 | ||
F-251 | 191.22 | 12 | F40 (50) | ||
F-255 | 79.22 | 6 | F40/50 | ||
F-256 | 211.26 | 12 | MEJE | 227.00 | F60 |
UKUPNO: | 4812.88 | 359 | 1265.00 | ||
U sljedećoj tablici su navedeni mješoviti kolektori koji u ovoj prijelaznoj fazi služe za povezivanje više postojećih mješovitih kolektora na jedan kišni preljev (ovdje KP7) čime se reduciraju kišni preljevi (ušteda pri izvedbi i pri održavanju). U konačnoj fazi, kada bude izgrađena cjelokupna kanalizacija, ti kolektori postaju oborinski. U konačnoj fazi će se 6 kućnih priključaka koji su u 2. grupi predviđeni za spajanje na kolektor M-2 morati prespojiti na novi fekalni kolektor F-206.1 . Dubina polaganja budućeg kolektora F-206.1 ovisit će najviše o dubini kućnog priključka KP3(M-2) pa se preporučuje da bude položen na dubini manjoj od 90 cm. Na taj način on može proći iznad tjemena kolektora M-2 da se spoji na kolektor F-206.1 koji je predviđen sjevernije od M-2.
NOVI MJEŠOVITI KOLEKTORI | DUŽINA KOLEKTORA (m) | BROJ KUĆNIH PRIKLJUČAKA | BUJICA | DUŽINA UZ BUJICU | POSTOJEĆI KOLEKTORI NA TRASI |
M-2 | 42.29 | 6 | |||
M-3 | 15.84 | - | |||
UKUPNO: | 58.13 | 6 |
U 2. grupi su predviđeni i novi oborinski kolektori kao izlazni kolektori iz kišnih preljeva. U pravilu, na trasi izgradnje, postojeći kolektori postaju oborinski, a grade se novi fekalni kolektori. Međutim, u slučaju kada se na kišni preljev spajajaju dvije ili više cijevi, zatim zbog promjene smjera ili nivelete, potrebno je predvidjeti novu oborinsku cijev. To se događa u slučaju kišnog preljeva KP3, KP6 i KP7, a također u slučaju O-5 u Kaštel Kambelovcu. Kod kišnog preljeva KP5 postojeći kolektor 30/50 postaje oborinski, a zbog uvjeta prolaska iznad kolektora K-3.8 (Proning DHI), smanjuje se pad te se mora sanirati cijevima (predloženo PEHD DN 630/542 ) u dužini od 19.56 m.
NOVI OBORINSKI KOLEKTORI | DUŽINA KOLEKTORA (m) | BROJ KUĆNIH PRIKLJUČAKA | BUJICA | DUŽINA UZ BUJICU | POSTOJEĆI KOLEKTORI NA TRASI |
O-1 (KP3) | 38.10 | 40 (kao za F-23) | |||
O-3 (KP6) | 8.51 | na 45/60 | |||
O-4 (KP7) | 56.14 | 35/35 (kao za "iz KP7") | |||
O-5 | 78.04 | 50 (kao za F-254 | |||
UKUPNO: | 180.79 |
Iz tablica se može zaključiti da je u 2. grupi predviđeno izvesti 365 kućnih priključaka i izvesti 1464 m kolektora uz 6 bujica. Vidljivo je također da su izgradnjom novih fekalnih kolektora postojeći mješoviti kolektori (koji su uglavnom većih profila i uglavnom građeni iz opeke ili kamena što se može zaključiti iz njihovih pravokutnih profila) sada očišćeni od fekalnih voda i
tako postali oborinski. Ovime se čini veliki iskorak ka nastojanju da kanalizacijski sustav Kaštela postane razdjelni, da se sanitarno-potrošne vode sustavom nepropusnih kolektora odvode na uređaj za pročišćavanje, a bujice oslobode od otpadnih voda koje u konačnici ispuštaju u more.
Dalje će se u tekstu opisati dijelovi 2. grupe poredani u skladu s nacrtnom dokumentacijom, ali okupljeni u logične cjeline: crpna stanica s pripadajućim kolektorima, kišni preljevi s pripadajućim kolektorima i konačno samostalni kolektori. U nacrtnoj dokumentaciji su osim situacijskih prikaza u mjerilu M 1:500 za svaki građevinski objekt na kanalizacijskoj mreži (crpna stanica, kišni preljevi) priložene i situacije u mjerilu M 1:100 radi točnijeg prikaza.
2. GRAVITACIJSKI KOLEKTORI I TLAČNI CJEVOVOD – 2. GRUPA
2.1. GRAVITACIJSKI CJEVOVOD F-254
Gravitacijski cjevovod F-254 postavit će se u dijelu ulice S. Xxxxxxxx i Ob. Didića do spoja na gravitacijski kolektor K4.1 (okno 25) koji je dio I. faze kanalizacijskog sustava Kaštela – Trogir.Trasa cjevovoda je u trupu postojeće prometnice. U oknu RO1 spaja se kolektor F-244. S obzirom da kolektor F-254 prolazi prometnicom tako da nije moguće izbjeći razbijanje postojećeg kolektora Ø50, predviđa se novi kolektor O-5, PEHD DN 630/542 mm koji će se spojiti na postojeći obalni ispust tog istog kolektora Ø 50 cm, ali novom trasom po obali kojom se treba položiti glavni obalni kolektor K4.1. Postojeća kanalizacija može normalno funkcionirati uz eventualne popravke sve do trenutka prespajanja kućnih priključaka. Zato bi bilo uputno najprije izvesti kolektor O-5, a zatim F-254, pa F-244.
Profil cjevovoda je Ø 250 mm, duljina je 50,96. Predviđeno je 9 kućnih priključaka.
2.2. GRAVITACIJSKI CJEVOVOD F-244
Gravitacijski cjevovod F-244 postavit će se u ulici koja je prva paralelna s Xxxxxx Xxxx Xxxxxxxx prema istoku do spoja na kolektor 2. grupe F-254 (okno RO1). Trasa cjevovoda je u trupu postojeće prometnice uz bujicu Planiče (210/140, 300/140, 300/120 cm).
Duž cijele trase F-244 treba preložiti postojeću instalaciju vode( 2 kom 1",1/2"), a TK instalacije u dužini od cca 151m. Bujicu Planiče treba zbog radova rekonstruirati prema postojećem stanju jer će se zbog radova na izgradnji kolektora sigurno morati razbiti. Da bi se broj spoja kućnih kanalizacijskih priključaka ispod bujice sveo na najmanji broj predviđena je izrada 3 spojna kolektora (Spoj1, Spoj 2, Spoj 3) kojim se sakupljaju kućni priključci sa strane bujice suprotne onoj po kojoj prolazi F-244.
U RO6 prihvaća se postojeća kanalizacija Ø30 cm. U oknu RO9 je predviđena mogućnost spoja budućeg kolektora F-139 (3. faza).
PROFIL CJEVOVODA JE Ø 250 MM, DULJINA JE 150,49 M.
Predviđeno je 22 kućna priključka.
2.3. GRAVITACIJSKI KOLEKTOR F-182
Kolektor F-182 polaže se između dva bloka kuća i spaja na F-184.2.
Profil kolektora je DN 250 mm, duljina je 18,99 m, a najveća dubina rova je 1,59 m. Cjevovod je pod utjecajem mora na cijeloj trasi.
Predviđa se 3 kanalizacijska kućna priključka.
2.4. GRAVITACIJSKI KOLEKTOR F-183
Kolektor F-183 polaže se paralelno s obalom do ulaznog okna- okna grube rešetke crpne stanice CS1.
Profil kolektora je DN 250 mm, duljina je 29,02 m, a najveća dubina rova je 1,02 m. Cjevovod je pod utjecajem mora na cijeloj trasi.
Predviđa se 4 kanalizacijska kućna priključka.
2.5. GRAVITACIJSKI KOLEKTOR F-184
Kolektor F-184 polaže se ulicom Kaštilac od Put kupališta do dovodnog okna DO2 uz crpnu stanicu CS1. Na ovaj kolektor sa zapadne strane prije crpne stanice priključuje se kolektor F- 184.1, a neposredno prije crpne stanice s istočne strane i kolektor F-184.2.
Profil kolektora je DN 250 mm, xxxxxxx je cca 41,52 m. Cjevovod je pod utjecajem mora na cijeloj trasi Predviđa se 5 kanalizacijskih kućnih priključaka.
2.6. GRAVITACIJSKI KOLEKTOR F-184.1
Kolektor F-184.1 polaže se na području Kaštilac, kao ogranak kolektora F-184 s istočne strane. Kolektor spaja dio izgrađene fekalne kanalizacije DN 200 s istočne strane u RO15, a djelomično ide po trasi postojeće kanalizacije tj. Taj dio u duljini od 25,5 m treba rekonstruirati u smislu pada nivelete jer je postojeće stanje takvo da je niveleta s padom prema postojećem ispustu, a treba biti u suprotnom – prema crpnoj stanici.
Profil kolektora je DN 250 mm, duljina je 47,34 m, a najveća dubina je 1,61 m. Cjevovod je pod utjecajem mora na cijeloj trasi.
Predviđa se 6 kanalizacijskih kućnih priključaka.
2.7. GRAVITACIJSKI KOLEKTOR F-184.2
Kolektor F-184.2 polaže se Bakotićevom ulicom, Opatičinim trgom do kolektora F-184. Kolektor se polaže po zajedničkoj trasi s tlačnim vodom FT-1 i s instalacijom za SDNU za crpnu stanicu tako da će biti potrebo izmještanje dijela telefonske instalacije.
Profil kolektora je DN 250 mm, duljina je 56,51 m, a najveća dubina rova je 1,87 m. Cjevovod je pod utjecajem mora na cijeloj trasi.
Predviđa se 7 kanalizacijskih kućnih priključaka.
Oborinski kolektor O-5 postavit će se u dijelu ulice S. Xxxxxxxx i O. Xxxxxx , paralelno s novim fekalnim kolektorom F-254.
Ovaj oborinski kolektor će se izgraditi kao novi iako na dijelu prometnice postoji kolektor DN50 cm stoga što nije moguće u istu prometnicu smjestiti dva kolektora bez da se postojeći razbije. Kako se mora razbiti, promijenit će mu se i trasa i niveleta kako odgovara prema novom kolektoru zbog međusobnih križanja s kućnim priključcima i slivničkim priključcima. Kako se novi kolektori rade s pretpostavkom korugiranih PEHD cijevi, kao zamjenski za DN 50 cm odabran je profil 630/542 mm.
Trasa cjevovoda je u trupu postojeće prometnice. Prije okna RO5 (O-5), kolektor O-5 prelazi iznad projektiranog kolektora K 4.1 (I faza – Proning DHI) i prateći ga s južne strane spaja se na postojeći obalni ispust (gdje je i prije bio spojen).
Na ovako opisani način, promjenom trase, omogućeno je funkcioniranje postojeće kanalizacije sve do trenutka prespajanja kućnih priključaka. Stoga se preporučuje najprije izvesti kolektor O-5 koji u međufazi može služiti kao i postojeći mješoviti (jer će se postojeći razbiti), a zatim F-254, pa F-254.1.
Profil cjevovoda je Ø 630/542 mm, duljina je 78.04 m.
FT-1 je tlačni cjevovod kojim se otpadne vode iz CS 1 precrpljuju u okno na glavnom gravitacijskom kolektoru K3.8 (koji je dio I. faze kanalizacijskog sustava Kaštela – Trogir). Cjevovod je na području Kaštel Gomilice.
Tlačni vod FT-1 će se položiti od CS 1 do revizijskog okna na kolektoru K3.8. Trasa tlačnog voda je u trupu postojeće prometnice krećući od crpne stanice CS1 na Kaštilcu, preko Opatičinog trga, Bakotićevom ulicom do Put kupališta. Tlačni vod se polaže po zajedničkoj trasi s kolektorom F-184.1.
Tlačni cjevovod je predviđen od duktile cijevi Ø 80 mm, duljina je cca 70,29 m.
Na trasi tlačnog cjevovoda nalazi se i okno mjerača protoke. Mjerač protoke, kao i crpna stanica imaju predviđenu mogućnost daljinskog upravljanja o čemu su detaljnije informacije dane u elektrotehničkom projektu. Elektroormarić je smješten jugoistočno od crpne stanice, uz zid zgrade, tako da što manje smeta vizuri na Kaštilac, a predviđa ga se obložiti u kamenu oblogu čime bi se bolje uklopio u okoliš.
3. CRPNA STANICA CS1 – 2. GRUPA
Crpna stanica CS1 je smještena na trgu ispred kule Kaštilac u Kaštel Gomilici na površini koja služi za parkiranje. Objekt crpne stanice potpuno je ukopan u zemlju. Oko crpne stanice nije predviđeno ograđivanje prostora.
Crpna stanica je potpuno ukopana, bez nadzemnog dijela. Crpna stanica CS1 je gotovo pravilnog pravokutnog tlocrta površine 20,70 m2, tlocrtnih vanjskih dimenzija 5,30 x 3,90 m2 . Sastoji se od crpnog zdenca svijetlih dimenzija 1,6 x 1,6 m, kote dna zdenca -1,92 m n.m., zasunske komore svijetlih dimenzija 1,6 x 1,7 m, kote dna -0,50 m.n.m.
Nije predviđen incidentni preljev jer on mora biti na +1,25 što je više od kote same obale te je stoga predviđena retencija. Vrijeme retencije je 3 sata s rezervom u samom bazenu crpne stanice i dovodnim kolektorima. Retencija će se izvesti u sklopu crpne stanice svijetlih dimenzija 3,5x1,5m, radne visine ~1,25cm, kote dna -2,22 m.n.m sa tim da se dio ispod zasunske komore koristi isto za potrebe retencije, ukupni volumen retencije 10,8m³. U dnu retencije izvesti produbljenje 60x60x40 cm za smještaj prijenosne crpke za prežnjenje retencije. Iznad udubljenja je predviđen otvor s poklopcem za reviziju i unos pumpe. Nakon ispumpavanja, retencija se treba oprati vodom iz obližnjeg hidranta ili iz autocisterne.
Uz crpnu stanicu izvest će se okno grube rešetke svijetlih dimenzija 0,80x3,05, kote dna -0,92
m.n.m na kojeg su spojena dva kolektora koji dolaze iz različitih smjerova: F-184 knc -0,60
m.n.m. i F-183 knc 0,18 m.n.n . U prostru okna grube rešetke smještene su i dvije inox zapornice DN 250 u svrhu manipuliranja dotokom.
Konstrukcija objekta je armiranobetonska. Debljina zidova 20-30cm, dna 20-40cm , a ploče 20 cm, sve u betonu 35/45 razreda izloženosti XS3, uz dokazivanje svojstva vodonepropusnosti do 5 cm, prema normi HRN EN 12390-8. Program uzimanja uzoraka kao dokaz sukladnosti s propisanim uvjetima kvalitete betona na mjestu ugradnje priložen je u Programu kontrole i osiguranja kvalitete.
Zaštita građevinske jame predviđena je bušenjem do dubine 7m i izvođenjem niza mikropilota s tri strane građevne jame. Četvrtu stranu građevne jame treba ostaviti za pristup mehanizacije za iskop. Razvijena dužina osiguranja je 25,5m. Predviđeno je izvesti ukupno cca 103 mikropilota; i to tako da je donji dio mikropilota u dužini 4,7 m profila Ø200mm ( u flišu -matičnoj stijeni), a gornji dio mikropilota u dužini 1,9 m profila Ø250mm (u nasipu i degradiranom flišu). Po vrhovima mikropilota treba izvesti naglavnu gredu od betona C35/45 dimenzija 40x80cm razvijene dužine 25,5m. Dodatnu razradu nacrtne dokumentacije potrebno je izvesti kroz izvedbeni projekt.
Nakon betonirana podložnog betona kontraktorom pod morem uz pomoć ronioca, predviđa se ugradnja a-b kade koja se pstavlja na dno kao pomoć za izradu oplate i postavljanje armature i betoniranje čime se omogućuje rad u suhom. Eventualni prodor vode se rješava ispumpavanjem. Moguća je i drugačija tehnologija nakon odabira Izvođača što se rješava u izvedbenom projektu.
Za crpnu stanicu su predviđene dvije crpke u režimu rada (1+1), tj. jedna radna i jedna pričuvna crpka. Mjerodavna količina protoka je Qmj= 3,6 l/s , pri čemu je manometarska visina dizanja Hman= 4,5 m.v.s. . Za zadanu manometarsku visinu instalirani kapacitet crpki je 6,0 l/s .
Otpadne vode se tlačnim cjevovodom od duktilnih cijevi DN 80 mm precrpljuju u najbliže okno (okno 63) na kolektoru K 3.8 (prema projektu: Kanalizacijski sustav Kaštela-Trogir - I faza Podsustav Kaštela, Glavni projekt gravitacijskih kolektora na području Kaštel Sućurca, Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca, zaj. oznaka proj. B 2-14, br.proj. 01/03-08, Proning DHI
d.o.o. Zagreb). Spoj na postojeće okno gravitacijskog kolektora uređeno je preko lijevanoželjeznog koljena kojim se voda iz tlačnog cjevovoda usmjerava prema dolje u dno okna.
Kota postojeće obale je +1,09 m.n.m. Na pokrovnoj ploči predviđena su tri čelična poklopca: prvi iznad crpki dimenzija 160X90cm-plinotjesan, drugi iznad zasunske komore 160x90cm i treći iznad okna grube rešetke 270x90-plinotjesan. Na retencijskom bazenu predviđena su dva lijevano željezna poklopca jedan 80x80cm- iznad produbljenja dna retencije za smještaj prijenosne crpke za prežnjenje retencije i drugi 60x60cm na poziciji predviđenoj za silazak u prostor retencije. Oba poklopca moraju bit plinotijesna da se spriječi širenje neugodnih mirisa i pod ključem da se spriječi ulazak neovlaštenih osoba.
Svi poklopci moraju biti nosivosti 250kN.
Crpna stanica ima odzraku koja se vertikalno nastavlja u jarbol za zastavu. Jarbol je predviđen od nehrđajućeg čelika- 1.4401 X5CrNiMo17122, Ø150/100 visine cca 3,5m.
Područje crpne stanice u površini cca 265 m2 će se urediti opločenjem u dogovoru s Investitorom, Gradom Kaštela i Konzervatorskim odjelom.
Mjerač protoka izvest će se zasebno u posebnom oknu svijetlih dimenzija 1,0x1,5m kote dna - 0,73 m.n.m.
Objekt će se opskrbiti elektroenergetskim napajanjem preko razvodnog ormarića smještenog jugoistočno od crpne stanice, uz postojeću zgradu, tako da ne narušava vizualni dojam cijelog područja. Elektroormarić će se obložiti kamenom oblogom u skladu s postojećom zgradom. Elaktroormarić je smješten unutar zone zahvata, u svemu prema propisima i posebnim elektroenergetskim uvjetima nadležne institucije.
Pristup do crpne stanice predviđen je direktno s postojećeg trga.
Rješenje funkcioniranja postojeće kanalizacije za vrijeme izgradnje novih kolektora
Na području crpne stanice CS1 s pripadajućim kolektorima postoji izgrađena mješovita kanalizacija koja izgradnjom novih kolektora postaje oborinska. Međutim, za vrijeme izgradnje projektiranih kolektora, postojeća kanalizacija može normalno funkcionirati jer su novi kolektori projektirani tako da su nivelete niže od postojećih tako da je omogućeno sigurno spajanje kućnih priključaka. Ipak, vjerojatno je da se jedna kraća dionica koja prolazi kroz građevnu jamu crpne stanice ošteti za vrijeme izvođenja osiguranja građevne jame. Zato će se troškovnikom predvidjeti izgradnja bypassa, a nakon zatrpavanja građevne jame, kolektor se može popraviti i vratiti na staru trasu.
Postojeća kanalizacija je u gornjem dijelu pravokutnog profila 30/50 cm, a u donjem ф40 cm s ispustom u more u obalnom zidu.
3.2.1. Upravljanje radom crpne stanice
Upravljanje radom crpne stanice predviđeno je u tri nivoa. Prvi nivo upravljanja je “ručni” i izvodi ga poslužilac crpne stanice na samom objektu. Drugi nivo je “lokalno-automatski” i izvodi ga procesna stanica (PLC). Treći nivo upravljanja je putem “telemetrije” iz dispečerskog centra. Za svaku crpku postavljena je preklopka 1–0–2, tj. 1 – ručno, 0 – isključena i 2 – automatski. Ukoliko su preklopke za odabir režima rada na crpkama različito postavljene, prioritet ima ona na nižem stupnju upravljanja.
Stupnjevanje nivoa upravljanja je kako slijedi: 1 – ručno,
2 – lokalno-automatski,
3 – telemetrija (daljinski rad).
Osnovni režim rada je lokalno-automatski.
Ručni režim rada
U ručnom režimu poslužilac neovisno o rutini rada, nivoa crpnog bazena ili drugim uvjetima (osim zaštite elektromotora i zaštite “rada na suho” – min. nivo), uklapa i isklapa crpke.
Lokalno-automatski rad
Izvršava ga procesna stanica kod postavljene preklopke na automatski rad, ovisno o software rutini. Glavni uvjeti za uklop i isklop crpki su nivo u crpnom bazenu i software rutina. Uvjeti su podesivi na alfanumeričkom displeju u RO CS. Korištenje crpki mora biti ravnomjerno, tj. broj radnih sati u automatskom režimu približno je isti za obe crpke. Kod svake radne sekvence pokreće se druga crpka
Uvjeti koji utječu na uklop i isklop crpki su:
1. nivo vode u crpnom bazenu
2. nestanak napona (jedne faze)
3. greška crpke
Daljinski rad
Operater u dispečerskom centru uglavnom samo nadzire rad crpne stanice. Kod postavljanja preklopke crpke u položaj automatski, dispečer može upravljati crpkama slanjem komande s tipkovnice računala. Komandu iz periferne stanice zatim prihvaća procesna stanica i upućuje crpku prema algoritmu kao i za lokalni automatski rad i ta komanda traje samo jedan ciklus crpljenja između graničnih vrijednosti nivoa, ili ukoliko prije dispečer ne pošalje komandu za isklop. Ovaj režim upravljanja u pravilu služi samo za provjeru ispravnosti sustava.
Algoritam procesne stanice (PLC-a)
PLC prikuplja sve podatke s crpne stanice. Dio podataka šalje na izlaze za signalizaciju i na izlaze za periferiju. Na operatorskom alfanumeričkom panelu, koji je smješten na unutarnjim vratima ormara, vrše se podešenja uvjeta za start i stop crpki, kao i kontrola trenutnih parametara (nivoi uklopa i isklopa, granične vrijednosti struje crpki, trenutni protok). Vrijeme rada pojedine crpke se memorira bez obzira u kojem je režimu rada. Dio programa za upravljanje lokalno-automatskim radom izvršava se samo ako postoje određeni uvjeti, tj. da nije došlo do nestanka napona i da je bar jedna crpka u automatskom režimu rada.
Ovisno o uvjetu uključenja ili isključenja, te o uvjetu greške program daje nalog za START ili STOP pojedine crpke.
Uvjeti za crpljenje: - visok nivo medija u crpnom bazenu (podešena vrijednost), ili plovak max. nivo.
Uvjeti za stop: - nizak nivo medija u crpnom bazenu (podešena vrijednost), ili plovak min. nivo.
Granične vrijednosti nivoa vode za uklop i isklop crpki podešavati će se software-ski u PLC-u putem operatorskog panela.
Upućivanje i zaštita crpki
Crpke će se upućivati u rad direktno.
Crpka se štiti od prodora vode u ulje i od pregrijavanje namotaja elektromotora multifunkcijskim relejem čiji strujni senzori u ispravnom stanju imaju vrijednost 3 22 mA. Relej mjeri strujnu vodljivost u prostoru s uljem unutar same crpke i prekidačem podešenim na povećanje vodljivosti u tom prostoru (I>22mA) isključuje crpku, što znači da je određena količina vode prodrla u crpku te da je podmazivanje osovine crpke smanjeno. Pregrijavanje namotaja elektromotora štiti se zaštitnim prekidačem s termičkim članom ugrađenim u namotaje elektromotora crpke i kod povećanja temperature strujna vodljivost se smanjuje (I<3 mA) te zaštita proradi i izbaci crpku iz rada.
Elektromotor crpke se također štiti zaštitnim prekidačem s elektromagnetskim i termičkim članom kao zaštitom za prekostruju i za slučaj kratkog spoja.
3.2.2. Mjerenje struje elektromotora crpki
Mjerenje struje elektromotora crpki vrši se direktno, te mjernim pretvaračima 0 10 A AC /
4 20 mA DC, spojenim na analogne ulaze PLC-a.
3.2.3. Glavni razvodni ormar crpne stanice +RO
Glavni razvodni ormar crpne stanice je izrađen od staklom ojačanog poliestera i visoke je mehaničke čvrstoće. Izveden je u zaštiti IP 65, vodootporan, samogasiv, temperaturno postojan od –50 °C do +150 °C, otporan na kemikalije, koroziju i UV-zračenja. U unutrašnjosti sadrži sklopne, zaštitne i vezne elemente, a na duplim vratima elemente upravljanja i signalizacije. Ormar je ukupnih dimenzija 1500×1250×420 (vך×d) i opremljen je krovićem za zaštitu od kiše. Ormar se montira na postolje visine 60 mm a postolje se montira na armirano betonski temelj.
3.2.4. Napajanje glavnog razvodnog ormara
Napajanje glavnog razvodnog ormara RO izvest će se iz razvodnog priključno mjernog ormara RPMO crpne stanice CS 1 kabelom PP00 4x16 mm2.
Pri tom se RPMO napaja sa TS 10(20)/0,4 kV “Gomilica 1” nazivne snage 1000 kVA, putem kabelskog razvodnog ormara KRO koji je udaljen cca 68 m od CS 1, kabelom XP 00-AY 4x50 mm2. Napojni kabel, bakreno uže presjeka 50 mm2 i dvije PEHD cijevi promjera DN 110 mm se polažu u zajednički rov s cjevovodom. Kao rezervno napajanje predviđena je trofazna 32A utičnica u ormaru za priključak mobilnog diesel agregata
3.2.5. Signalizacije i mjerenja prikazana na RO
Na glavnoj razvodnoj ploči se vrši signalizacija rada ili grešaka svih elektromotora, minimalnog i maksimalnog nivoa crpnog bazena pomoću signalnih lampica, mjerenje napona napajanja, mjerenje struje i sati rada elektromotora crpki, pokazivanje kontinuiranog mjerenja nivoa crpnog bazena, te trenutnog i sumarnog protoka.
3.2.6. Pomoćni izvor napajanja
Za pomoćni izvor napajanja odabrane su dvije u seriju spojene NiCd akumulatorske baterije 12 VDC, kapaciteta 30 Ah. Baterijama se osigurava napajanje najvažnijih potrošača 24 VDC (PLC i pretvarači). Akumulatorske baterije se pune preko ispravljača-punjača (8 A) s ograničenjem struje punjenja koji je smješten unutar RO-a. Ispravljač se napaja iz izmjenične mreže napona 230 VAC. Ispravljeni napon 24 VDC se osim za punjenje baterija koristi za
napajanje ostalih potrošača. Kod nestanka mrežnog napajanja ispravljač-punjač prosljeđuje
24 VDC napon s akumulatorskih baterija. Elektronika ispravljača prati vrijednost izlaznog napona i kod minimalne vrijednosti odvaja akumulatorske baterije od kruga potrošnje. Kapacitet akumulatorskih baterija je tako odabran da omogućava rad važnih potrošača 24 VDC i kod višesatnog prekida mrežnog napajanja. Dolaskom mrežnog napajanja, počinje normalni režim rada (napajanje preko ispravljača i punjenje baterija). Kod nastanka kratkog spoja na 24 VDC strani, elektronika u ispravljaču prekida napajanje potrošača.
3.2.7. Mjerna oprema unutar crpne stanice
Kontinuirano mjerenje nivoa crpnog bazena
Mjerenje nivoa vrši se kompaktnim ultrazvučnim mjeračem nivoa mjernog opsega do 4 m postavljenim iznad crpnog bazena, napajanja 24 V DC, i strujnim izlazom 4-20 mA. Granične vrijednosti nivoa za uklop i isklop crpki podešavati će se software-ski u PLC-u putem operatorskog panela.
Kontinuirano i sumarno mjerenje protoka
Na tlačnom cjevovodu promjera 80 mm i nazivnog tlaka PN 10 bara, u izdvojenom oknu ugrađen je elektromagnetsko-induktivni senzor mjerača protoka. Sonda (magnetsko-induktivni senzor), te napojna jedinica s elektronikom za sakupljanje signala i displejom moraju biti u odvojenim kućištima. Sonda mjerača mora biti u stupnju zaštite IP 68. Predviđena je instalacija napojne jedinice (transmiter) unutar glavne razvodne ploče. Mjerač protoka je u verziji napajanja 230 V AC. Mjerač protoka osigurava analogni mjerni signal trenutnog protoka (4-20 mA) i impulsni signal sumarnog protoka (24 V DC).
Mjerenje minimalnog i maksimalnog nivoa crpnog bazena
Mjerenje minimalnog i maksimalnog nivoa crpnog bazena vrši se pomoću nivo sklopki (kruški) s jednim kontaktom, namijenjenim za rad u bazenima s otpadnim vodama. Priključni kabel nivo sklopki mora biti originalno tvornički ugrađen (zaliven u kućište sonde) u dužini od 20 m.
Crpna stanica CS 1 će se povezati sa CS Gomilica jednomodnim optičkim kabelom u svrhu prijenosa podataka. Kao protokol se koristi INDUSTRIAL ETHERNET. Ova komunikacija služi za povezivanje PLC-ova u svrhu telemetrijskog prijenosa podataka do dispečerskog centra kanalizacijskog sustava. PLC treba biti tako dimenzioniran da može biti proširen dodatnim komunikacijskim modulima u slučaju da bude bilo potrebe za uvođenjem redundantnog prijenosnog puta.
Unutar ormara predviđena je monofazna servisna utičnica i trofazna utičnica za napajanje objekta diesel agregatom. Rasvjeta crpne stanice riješena je reflektorom snage 100 W u prostoru zasunske komore i uključuje se pomoću preklopke na ormaru.
3.2.10. Instalacija uzemljenja i izjednačenje potencijala metalnih masa
Temeljni uzemljivač izveden je pocinčanom željeznom trakom presjeka 25×4 mm2 položenom u stopu temelja crpne stanice. Armatura crpne stanice se spaja s temeljnim uzemljivačem. Dodatni uzemljivač je izveden bakrenim užetom presjeka 50 mm² prstenasto oko objekta na udaljenosti od 2 m od objekta i na dubini od 0,8 m.
Na tako postavljen uzemljivač potrebno je vezati čelične profile NPI 14 L=3,5m, koji bi se ugradili kao ojačanje betonskih mikropilota koji se planiraju koristiti kao zaštita građevinske jame. Pri tom je potrebno unutar betona mikropilota međusobno galvanski povezati korištene
NPI 14 profile. Vezu sa profilima treba ostvariti na način da se tri profila ostavite slobodnim cca 10cm iznad betona mikropilota. Tako izvedene profile potrebno je međusobno povezati bakrenim užetom presjeka 50 mm2. Dodatni uzemljivač se s temeljnim uzemljivačem i profilima spaja na tri mjesta, na način kako je prikazano u priloženim nacrtima.
Dodatni uzemljivač je potrebno spojit s uzemljivačem NN mreže (bakreno uže položeno, zajedno s dovodnim kabelom).
Sve spojeve u betonu i zemlji potrebno je obliti bitumenom. S temeljnog uzemljivača je potrebno ostaviti izvode za povezivanje na sabirnicu za IPMM u R.O. i na bakreno uže za izjednačenje potencijala metalnih masa. Izjednačenje potencijala metalnih masa izvesti će se povezivanjem iste na sve veće metalne mase unutar crpne stanice. (kućišta, zaštitni rukohvat, poklopci, skale itd.).
Sve prirubničke spojeve cijevi obavezno premostiti vodičem P-Y 16 mm2 uz upotrebu pocinčanih vijaka i obujmica tako da bi se osigurao dobar galvanski spoj. Traka se na traku spaja križnim komadom, dok se spoj trake na traku u zemlji zaliva bitumenom.
Kabeli se polažu djelomično na OG obujmice, djelomično na kabelske police, i djelomično u energetski kanal. Izvan objekta kabeli se polažu PEHD cijevi promjera Ø110, zbog utjecaja podzemne vode (mora). Na svim mjestima gdje su moguća mehanička oštećenja kabela ili utjecaj podzemnih voda isti se polažu u zaštitne cijevi odgovarajućeg promjera. Kabeli moraju na oba kraja biti označeni oznakom prema shemi i popisu kabela, a svaka žila oznakom stezaljke na koju se spaja.
Za tehničku zaštitu (neovlašten pristup razvodnom ormaru) montira se na vratima krajnji prekidač koji signalizira otvorenost razvodnog ormara.
Ovaj elaborat je projekt sustava katodne zaštite uronjenog dijela čelične konstrukcije crpne stanice “CS-1”. Crpna stanica ima dvije uronjene crpke sa jednom pomoćnom cijevi i visinu vode u crpnom bazenu od 0,8 m (kota -1.12 m) pri uključivanju prve crpke. Projekt sustava katodne zaštite je s vanjskim izvorom struje i s inertnim cilindričnim (štapastim) anodama od MMO (miješani metalni oksidi) na supstratu od titana.
Projekt katodne zaštite sadrži: proračun zaštitnog sustava
dimenzije anoda koje su odabrane nakon proračuna broj anoda koje će biti instalirane
položaj anoda na konstrukciji vođenje kabela po konstrukciji
Tehničko rješenje katodne zaštite
Crpna stanice “CS-1” ima u crpnom bazenu dvije uronjene crpke koje su sa cijevima DN 80 povezane s tlačnim cjevovodom, te jednu pomoćnu cijev DN 60. Trajno uronjeni dijelovi cjevovoda zaštićeni su protukorozijskim premazom.
Bazen je izgrađen od armirano betonske konstrukcije. Armatura je u metalnom kontaktu sa čeličnim cjevovodima pa će veliki dio zaštitne struje sustava katodne zaštite odlaziti na dio armature koji je preko vlažnog betona u kontaktu sa bazenom.
Za napajanje sustava katodne zaštite koristiti će se vanjski izvor struje s automatskom regulacijom zaštitnog potencijala. Uređaj s automatskom regulacijom potencijala se koristi radi mogućih oscilacija nivoa vode u bazenu i promjene električne otpornosti vode. Za kontrolu zaštitnog potencijala kao i za davanje signala za regulaciju koristit će se ugrađena referentna elektroda Cu/CuSO4 – zasićena otopina. Referentna elektroda će mjeriti
polarizacijski potencijal na mjernoj probi koja se nalazi u neposrednoj blizini tako da se IR- pogreška smanji na minimum.
Mjerni kabel od cjevovoda omogućava dodatnu kontrolu polarizacijskog potencijala. uronjeni dio crpki i cjevovoda
čelična armatura armirano-betonske konstrukcije u dijelu bazena koji je zapunjen vodom cjevovod u zemlji
Površine konstrukcije koje su obuhvaćene zaštitom prema gornjoj raspodjeli su slijedeće: uronjeni dio cjevovoda i kućišta crpki: 1,9 m2
armatura u kontaktu s vlažnim betonom: 8 m2 cjevovod u kontaktu sa zemljom: 35 m2
S obzirom na male metalne površine koje nisu eksplicite navedene, a koje su u kontaktu sa čeličnom konstrukcijom, uzimaju se slijedeći faktori sigurnosti:
za površinu u kontaktu s vodom: 1,25 za površinu u kontaktu sa zemljom 1,15 za površinu u kontaktu s betonom: 1,5
U vijeku trajanja konstrukcije gustoća zaštitne struje se mijenja jer se na čeličnoj površini izlučuje vapnenasti zaštitni sloj koji smanjuje potrebnu zaštitnu struju. Proces koji povećava potrebnu gustoću zaštitne struje je oštećenje izolacijskog premaza na cijevima i na kućištu crpke u toku eksploatacije objekta. Prema tome pri proračunu katodne zaštite koriste se slijedeće gustoće zaštitne struje:
za zaštitu cjevovoda, maksimalna gustoća zaštitne struje pri potpunoj degradaciji zaštitnog premaza je 30 mA/m2
za zaštitu čelične armature u betonu (s penetracijom male koncentracije klorida do armature) je 15 mA/m2
za zaštitu cjevovoda u zemlji, maksimalna gustoća zaštitne struje s zaštitnim premazom je 0,15 mA/m2
Električna otpornost kanalizacijske vode može varirati u širokom području od 725 cm, koliko je npr. izmjereno u CS Katalinića brig, do cca 5000 cm koliko ima meka vodovodna voda ili kanalizacijska voda nakon dugotrajne kiše. U tom području se mogu očekivati promjene za vrijeme eksploatacije, što ovisi o godišnjim dobima i režimu rada vodovodnog sustava. Za proračun otpora rasprostiranja anode korištena je nepovoljnija vrijednosti električne otpornosti vode od 5000 cm.
Zaštitni potencijali konstrukcije trebaju biti u slijedećim granicama: pozitivna granica: –0,85 V prema Cu/CuSO4 elektrodi
negativna granica: –1,20 V prema Cu/CuSO4 elektrodi
Zaštitni potencijal konstrukcije će biti održavan s uređajem za automatsku regulaciju zaštitnog potencijala. Budući da je konstrukcija u metalnoj vezi s armaturom i zaštitnim uzemljenjem ne može se primijeniti tehnika mjerenja “off”-potencijala. Zaštitna vrijednost će se odrediti postavljanjem prijenosne elektrode u neposrednu blizinu zaštićene konstrukcije. Tako izmjerena vrijednost biti će dovedena u korelaciju s ugrađenom referentnom elektrodom koja daje signal za automatski uređaj.
Sustav katodne zaštite je projektiran tako da daje potpunu zaštitu konstrukciji u trajanju od 30 godina.
Sustav za monitoring (praćenje)
Za praćenje funkcionalnosti sustava katodne zaštite biti će instalirana trajno ugrađena referentna elektroda Cu/CuSO4–zasićena otopina. Referentna elektroda će biti spojena s kabelom (signal +) s uređajem za napajanje gdje će se očitavati vrijednosti potencijala i regulirati izlazni parametri. Kabel koji spaja mjernu probu sa uređajem omogućava mjerenje polarizacijskog potencijala na probi s minimalnom IR-pogreškom. Od čelične konstrukcije do
uređaja će biti položen i mjerni kabel koji će dodatno omogućiti kontrolu polarizacijskih potencijala i regulaciju izlaznih parametara uređaja.
Za mjerenje potencijala koristit će se referentna elektroda Cu/CuSO4 – zasićena otopina koja je robusna, ima stabilan referentni potencijal, trajna je i nije preosjetljiva na kontaminaciju. Referentna elektroda će biti instalirana u zaštitnu PVC cijev koja je perforirana na mjestu kontakta elektrode s elektrolitom.
Za mjerenje polarizacijskih potencijal s minimalnom IR-pogreškom koristit će se mjerenje u odnosu na mjernu probu. Mjerna proba je gola pločica 30×100 mm izvedena od ugljičnog čelika i ugrađena u perforiranu PVC cijev u neposrednoj blizini referentne elektrode. Mjerna proba je spojena na konstrukciju i predstavlja ogoljeli element konstrukcije.
Priključak crpne stanice na elektroenergetsku mrežu
Napajanje električnom energijom CS 1 će se izvesti kabelom 1 kV tip XP 00-AY 4x50 mm2.
Kabel će se položiti između kabelskog razvodnog ormara +KRO i razvodnog priključno mjernog ormara +RPMO crpne stanice CS 1.
Trasa kabela je prikazana na situaciji 1:1000 u prilogu.
I I. UVJETI ORGANIZACIJE GRADILIŠTA
Prostor gradova Split-Kaštela-Trogir pripada srednje dalmatinskom području Republike Hrvatske. To je područje krša i mediteranske klime koju karakteriziraju suha i vruća ljeta te blage i kišovite zime.
Splitska mikroregija je najveće demografsko i gospodarsko središte u Dalmaciji, s osobitim razvojem u drugoj polovici 20 stoljeća. Ovom razvoju pridonijela su dva bitna faktora: demografski rast i gospodarski razvoj, osobito onaj od 70-ih godina do početka Domovinskog rata 1991. godine. Međutim, ova dva čimbenika vremenom su rezultirala u velikim ekološkim problemima: porastu zagađenja zraka, površinskih vodotoka, tla i mora. Ekološke promjene u Kaštelanskom zaljevu i Splitskoj luci poprimile su alarmantne razmjere već 1980. godine.
Prostor na kojem se planira izgradnja kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir kojega treba promatrati kao neophodnu mjeru poboljšanja ekološkog stanja u prostoru, je velikog opsega i uključuje gotovo cijeli sjeverni obalni rub Kaštelanskog zaljeva od istočne administrativne granice Grada Kaštela do Grada Trogira na zapadu, obalni rub sjevernog dijela otoka Čiovo od naselja Slatine do grada Trogira, obalni rub prostora Općine Seget te obalni rub zapadnog i južnog dijela otoka Čiovo.
Širi prostor u kojemu se planira izgradnja kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir mogao bi se kao makrocjelina ograničiti planinskim lancem Kozjaka na sjeveru, Splitskim kanalom na jugu, gradom Solinom na istoku te Trogirskim zalivom i zalivom Saldun na zapadu.
Kaštelanski zaljev
Pod pojmom prostora Kaštelanskog zaljeva podrazumijeva se područje od Trogira na zapadu do Splita na istoku, na sjeveru omeđeno padinama planine Kozjak a s juga sjeverozapadnim obalama otoka Čiova i akvatorijem Bračkog kanala. Kopneni dio između Trogira i Splita obilježavaju zajedničke prirodne osobine. Oko grada Trogira nalazi se malo polje blago položene površine, sa zapada omeđeno brdom Vlaška, a s istoka brdom Krban. Istočno od Trogira započinje Kaštelansko polje, koje se prostire između obale mora i padina Kozjaka a na istoku seže sve do Solina. Na sjeverozapadnom dijelu Kaštelansko polje završava ljevkastim produžetkom prema Labinskom prijevoju.
U ovoj knjizi, u prilogu 5.1. dana je karta Republike Hrvatske na kojoj je označena Splitsko dalmatinska županija i grad Split, a u prilogu 5.2. dana je pregledna karta područja s ucrtanim svim značajnim objektima planiranog kanalizacijskog sustava.
2. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA
Klimatske osobine područja dobivene su na temelju podataka mjerenja na meteorološkim postajama Split – Aerodrom i Split – Marjan. Obrađeni su podaci temperature zraka, oborina, vlažnosti zraka i vjetra. Osnovne klimatske karakteristike područja prikazane su tablično u nastavku.
Podaci su preuzeti iz studije „Oborine na području općina Split, Solin i Kaštela“, Fakultet građevinskih znanosti Split, Zavod za hidrotehniku, Split, veljača 1990., te „Studija o utjecaju na okoliš kanalizacijskog sustava Kaštela – Trogir“, IGH-PC Rijeka, Rijeka, travanj 2002.
Raspored srednjih mjesečnih temperatura zraka na meteorološkim postajama Split – Marjan i Split – Aerodrom u razdoblju od 1949. do 1988. godine prikazan je u Tablici 1 i Tablici 2, dok je u Tablici 3 prikazan broj vrućih, toplih i hladnih dana u mjesecu na meteorološkoj postaji Split-Marjan u periodu od 1949. do 1988. godine.
Tablica 1 Srednje mjesečne temperature zraka na meteorološkoj postaji Split – Marjan (1949.- 1988.)
Mjesec | ||||||||||||
I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII | |
Srednja temperatura (C) | 7.6 | 8.1 | 10.3 | 13.8 | 18.7 | 22.6 | 25.5 | 25.0 | 21.5 | 16.9 | 12.3 | 9.2 |
U tablici 9 Srednje mjesečne temperature zraka na meteorološkoj postaji Split-Aerodrom u periodu od 1949. do 1988. godine.
Tablica 2 Srednje mjesečne temperature zraka na meteorološkoj postaji Split-Aerodrom (1949.- 1988.)
Mjesec | ||||||||||||
I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII | |
Srednja temperatura (C) | 8.2 | 8.0 | 10.4 | 13.8 | 18.8 | 22.5 | 25.7 | 25.9 | 21.9 | 16.4 | 12.3 | 9.0 |
Tablica 3. Prosječni broj vrućih, toplih i hladnih dana u mjesecu na meteorološkoj stanici Split-Marjan (1949.- 1988.)
Mjesec | ||||||||||||
I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII | |
Vrući | - | - | - | 0.2 | 7.6 | 4.9 | 15.7 | 14.3 | 2.1 | - | - | - |
Topli | - | - | - | 0.2 | 7.6 | 21.4 | 29.4 | 28.4 | 16.4 | 1.3 | - | - |
Hladni | 2.8 | 2.4 | 0.9 | - | - | - | - | - | - | - | 0.1 | 0.1 |
vrući dani – maksimalna dnevna temperatura 30 C; topli dani – maksimalna dnevna temperatura 25 C; hladni dani – minimalna dnevna temperatura < 0 C.
Ovakav raspored srednjih mjesečnih temperatura zraka ukazuje na opasnost od suše koja
ponekad može nastupiti već i u svibnju
Srednja godišnja temperatura u području Kaštelanskog zaljeva je 16,0 ºC, a godišnji raspon (razlika u srednjoj temperaturi između najhladnijih i najtoplijih mjeseci) je 17,9 ºC. Siječanj je najhladniji mjesec sa srednjom temperaturom od 7,9 ºC dok je srpanj najtopliji mjesec sa srednjom temperaturom od 25,6 ºC.
Oborinski režim ovog područja ima sve karakteristike maritimnog sredozemnog kišnog tipa koji se ističe po tome što u zimskoj polovici godine padne oko 2/3 godišnjih količina oborina. Srednja godišnja količina oborina u području je 820,6 mm, dok je minimalna vrijednost 613,0 mm, a maksimalna 1101,5 mm.
Oborine su u prosjeku najmanje u srpnju a najveće u studenome. Godišnja raspodjela oborina rezultat je ciklonskih aktivnosti i lokalne topografije.
Usporedba mjesečnih vrijednosti s dvije meteorološke stanice na ovom području ukazuje da su oborine na stanici Kaštela-Aerodrom, općenito veće nego na stanici Split-Marjan. Stanica
Kaštela-aerodrom je smještena u blizini najvećeg brda u području koje je usmjereno u ENE- WSW smjeru, praktički okomito na smjer široka. Ovaj vjetar donosi topao i relativno vlažan zrak i zbog toga se uglavnom poklapa s kišnim vremenom. Minimalne vrijednosti relativne vlažnosti su zabilježene u toplom dijelu godine, dok su najveće vrijednosti tijekom zimskih mjeseci.
U prilogu 5.3. dana je situacija s ucrtanim kišomjernim postajama na području grada Splita, dok su u Tablici 4, Tablici 5 i Tablici 6 prikazani izmjereni podaci za date kišomjerne postaje u raspoloživim razdobljima. U Tablici 7 i Tablici 8 prikazane su statističke karakteristike mjesečnih i godišnjih oborina za meteorološku postaju Split-Marjan i Split-Aerodrom.
Radovi na izgradnji dijela dodatne mreže Kaštela, II. grupa, IV. dio EMV 07/2018
Tablica 4: Raspored prosječnih mjesečnih oborina za pojedine kišomjerne stanice.
Redni broj | Postaja razdoblje | Mjesec | Srednji godišnji | |||||||||||
I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII | |||
1. | Split-Tršćenica 1954.-1988. | 88 | 74 | 73 | 71 | 61 | 56 | 31 | 49 | 61 | 84 | 118 | 115 | 881 |
2. | Vranjic 1955.-1979. | 103 | 78 | 81 | 78 | 57 | 68 | 40 | 61 | 77 | 84 | 000 | 000 | 000 |
3. | Split-Predgrađe 1955.-1982. | 99 | 73 | 82 | 79 | 60 | 61 | 35 | 58 | 70 | 88 | 138 | 137 | 980 |
4. | Split-Rt Marjan 1954.-1979. | 91 | 79 | 69 | 68 | 54 | 56 | 31 | 50 | 63 | 74 | 117 | 116 | 868 |
5. | Split-Visoka 1954.-1972. | 95 | 75 | 78 | 83 | 51 | 67 | 26 | 43 | 63 | 76 | 148 | 128 | 933 |
6. | Solin 1967.-1988. | 82 | 65 | 91 | 94 | 47 | 60 | 31 | 50 | 47 | 85 | 170 | 145 | 967 |
7. | Split-Meje 1955.-1988. | 85 | 71 | 78 | 67 | 54 | 53 | 29 | 49 | 65 | 79 | 117 | 112 | 859 |
8. | Split-Marjan 1950.-1988. | 84 | 73 | 71 | 63 | 58 | 51 | 32 | 45 | 63 | 75 | 113 | 114 | 842 |
9. | Split-Firule 1954.-1968. | 71 | 62 | 65 | 70 | 50 | 65 | 30 | 41 | 59 | 77 | 156 | 120 | 866 |
10. | Split-Gripe 1957.-1963. | 84 | 59 | 75 | 94 | 50 | 54 | 34 | 31 | 56 | 77 | 159 | 127 | 900 |
11. | Split-Spinut 1951.-1954. | 87 | 91 | 46 | 47 | 67 | 49 | 42 | 33 | 48 | 72 | 128 | 117 | 827 |
12. | Split-Aerodrom 1967.-1988. | 111 | 87 | 90 | 79 | 61 | 59 | 28 | 70 | 76 | 85 | 111 | 116 | 976 |
Minimalna oborina | 71 | 59 | 46 | 47 | 47 | 49 | 26 | 31 | 47 | 72 | 111 | 112 | 827 | |
Srednja oborina | 90,0 | 73,9 | 74,9 | 74,4 | 55,8 | 58,3 | 32,4 | 48,3 | 62,3 | 79,7 | 134,5 | 123,2 | 908,0 | |
Maksimalna oborina | 111 | 91 | 91 | 94 | 67 | 68 | 42 | 70 | 77 | 88 | 170 | 145 | 997 | |
Radovi na izgradnji dijela dodatne mreže Kaštela, II. grupa, IV. dio EMV 07/2018
Tablica 5: Maksimalne dnevne oborine u mjesecu i godini za pojedine postaje u raspoloživim razdobljima mjerenja
4 | Postaja razdoblje | Mjesec | Srednji godišnji | |||||||||||
I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII | |||
1. | Split-Tršćenica 1954.-1988. | 88 | 74 | 73 | 71 | 61 | 56 | 31 | 49 | 61 | 84 | 118 | 115 | 881 |
2. | Vranjic 1955.-1979. | 103 | 78 | 81 | 78 | 57 | 68 | 40 | 61 | 77 | 84 | 000 | 000 | 000 |
3. | Split-Predgrađe 1955.-1982. | 99 | 73 | 82 | 79 | 60 | 61 | 35 | 58 | 70 | 88 | 138 | 137 | 980 |
4. | Split-Rt Marjan 1954.-1979. | 91 | 79 | 69 | 68 | 54 | 56 | 31 | 50 | 63 | 74 | 117 | 116 | 868 |
5. | Split-Visoka 1954.-1972. | 95 | 75 | 78 | 83 | 51 | 67 | 26 | 43 | 63 | 76 | 148 | 128 | 933 |
6. | Solin 1967.-1988. | 82 | 65 | 91 | 94 | 47 | 60 | 31 | 50 | 47 | 85 | 170 | 145 | 967 |
7. | Split-Meje 1955.-1988. | 85 | 71 | 78 | 67 | 54 | 53 | 29 | 49 | 65 | 79 | 117 | 112 | 859 |
8. | Split-Marjan 1950.-1988. | 84 | 73 | 71 | 63 | 58 | 51 | 32 | 45 | 63 | 75 | 113 | 114 | 842 |
9. | Split-Firule 1954.-1968. | 71 | 62 | 65 | 70 | 50 | 65 | 30 | 41 | 59 | 77 | 156 | 120 | 866 |
10. | Split-Gripe 1957.-1963. | 84 | 59 | 75 | 94 | 50 | 54 | 34 | 31 | 56 | 77 | 159 | 127 | 900 |
11. | Split-Spinut 1951.-1954. | 87 | 91 | 46 | 47 | 67 | 49 | 42 | 33 | 48 | 72 | 128 | 117 | 827 |
12. | Split-Aerodrom 1967.-1988. | 65 | 61 | 70 | 63 | 83 | 103 | 49 | 123 | 87 | 75 | 81 | 67 | 931 |
Minimalna oborina | 65 | 59 | 46 | 47 | 47 | 49 | 26 | 31 | 47 | 72 | 81 | 67 | 827 | |
Srednja oborina | 86,2 | 71,8 | 73,3 | 73,1 | 57,7 | 61,9 | 34,2 | 52,8 | 63,3 | 78,8 | 132,0 | 119,1 | 904,3 | |
Maksimalna oborina | 103 | 91 | 91 | 94 | 83 | 103 | 49 | 123 | 87 | 88 | 170 | 145 | 997 | |
Radovi na izgradnji dijela dodatne mreže Kaštela, II. grupa, IV. dio EMV 07/2018
Tablica 6: Dvadeset maksimalnih dnevnih oborina izmjerenih kišomjerima na stanicama obuhvaćenim analizom.
Redni broj | Postaja razdoblje | Količina oborine P (mm) | |||||||||||||||||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | ||
1. | Split-Tršćenica | 131 | 111 | 95 | 91 | 88 | 88 | 84 | 82 | 81 | 76 | 74 | 73 | 71 | 70 | 69 | 64 | 64 | 63 | 61 | 59 |
2. | Vranjic | 131 | 115 | 103 | 98 | 87 | 85 | 81 | 74 | 71 | 70 | 69 | 69 | 67 | 65 | 65 | 64 | 62 | 62 | 61 | 60 |
3. | Split- Predgrađe | 120 | 113 | 98 | 87 | 83 | 81 | 77 | 74 | 71 | 70 | 70 | 69 | 68 | 68 | 67 | 66 | 64 | 64 | 60 | 60 |
4. | Split-Rt Marjan | 103 | 98 | 88 | 82 | 79 | 74 | 72 | 66 | 62 | 61 | 59 | 59 | 57 | 53 | 50 | 50 | 50 | 48 | 48 | 48 |
5. | Split-Visoka | 108 | 94 | 82 | 78 | 77 | 77 | 75 | 71 | 65 | 62 | 60 | 59 | 58 | 57 | 56 | 53 | 53 | 52 | 50 | 49 |
6. | Solin | 103 | 100 | 94 | 84 | 75 | 74 | 71 | 69 | 66 | 64 | 60 | 59 | 58 | 56 | 53 | 51 | 51 | 49 | 47 | 47 |
7. | Split-Meje | 122 | 90 | 83 | 80 | 73 | 72 | 71 | 66 | 65 | 62 | 61 | 61 | 61 | 61 | 60 | 60 | 60 | 59 | 57 | 57 |
8. | Split-Marjan | 132 | 100 | 86 | 86 | 82 | 79 | 70 | 70 | 70 | 69 | 61 | 61 | 60 | 59 | 59 | 58 | 57 | 57 | 57 | 56 |
9. | Split-Firule | 126 | 87 | 78 | 73 | 65 | 61 | 58 | 57 | 57 | 56 | 56 | 54 | 52 | 52 | 50 | 47 | 47 | 46 | 45 | 44 |
10. | Split-Gripe | 114 | 79 | 61 | 51 | 47 | 47 | 46 | 37 | 37 | 36 | 36 | 36 | 35 | 35 | 35 | 35 | 34 | 34 | 34 | 34 |
11. | Split-Spinut | 96 | 64 | 58 | 52 | 51 | 48 | 45 | 44 | 43 | 42 | 39 | 38 | 37 | 37 | 37 | 37 | 34 | 34 | 33 | 32 |
12. | Split-Aerodrom | 123 | 103 | 92 | 87 | 87 | 83 | 82 | 81 | 79 | 75 | 72 | 71 | 70 | 69 | 67 | 66 | 65 | 65 | 65 | 65 |
Mapa 2.. 2. UVJETI ORGANIZACIJE GRADILIŠTA
Tablica 7: Statističke karakteristike mjesečnih i godišnjih oborina za meteorološku stanicu Split-Marjan u periodu od 1950. do 1988. godine
Godina | Mjesec | God . | |||||||||||
I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII | ||
1950. | 61 | 80 | 42 | 35 | 3 | 5 | 3 | 2 | 59 | 74 | 96 | 190 | 650 |
1951. | 119 | 114 | 64 | 15 | 52 | 69 | 26 | 43 | 29 | 66 | 91 | 117 | 805 |
1952. | 69 | 56 | 20 | 17 | 47 | 13 | 4 | 6 | 65 | 70 | 91 | 155 | 613 |
1953. | 58 | 74 | 0 | 71 | 100 | 52 | 81 | 37 | 54 | 67 | 35 | 82 | 711 |
1954. | 93 | 78 | 66 | 52 | 101 | 66 | 30 | 19 | 22 | 25 | 164 | 164 | 880 |
1955. | 54 | 136 | 88 | 2 | 12 | 18 | 29 | 49 | 78 | 126 | 139 | 102 | 833 |
1956. | 64 | 99 | 32 | 32 | 47 | 83 | 56 | 18 | 8 | 53 | 162 | 101 | 755 |
1957. | 81 | 47 | 13 | 93 | 94 | 20 | 59 | 48 | 79 | 44 | 88 | 26 | 692 |
1958. | 63 | 29 | 93 | 138 | 27 | 50 | 43 | 12 | 42 | 55 | 102 | 154 | 808 |
1959. | 83 | 24 | 52 | 85 | 89 | 135 | 4 | 74 | 64 | 52 | 115 | 242 | 1019 |
1960. | 76 | 85 | 102 | 112 | 29 | 21 | 66 | 7 | 106 | 152 | 117 | 154 | 1027 |
1961. | 57 | 17 | 12 | 112 | 66 | 67 | 29 | 8 | 0 | 117 | 173 | 26 | 684 |
1962. | 54 | 60 | 163 | 61 | 9 | 17 | 1 | 0 | 20 | 43 | 296 | 73 | 797 |
1963. | 129 | 117 | 39 | 32 | 27 | 37 | 44 | 49 | 62 | 35 | 87 | 190 | 848 |
1964. | 2 | 58 | 173 | 52 | 28 | 47 | 18 | 39 | 16 | 157 | 114 | 194 | 898 |
1965. | 93 | 37 | 58 | 127 | 54 | 88 | 17 | 80 | 93 | 0 | 166 | 81 | 894 |
1966. | 111 | 40 | 25 | 37 | 104 | 88 | 32 | 25 | 48 | 128 | 234 | 84 | 956 |
1967. | 61 | 59 | 77 | 97 | 121 | 114 | 62 | 38 | 185 | 126 | 120 | 165 | 1225 |
1968. | 77 | 65 | 40 | 33 | 20 | 79 | 26 | 88 | 130 | 11 | 119 | 114 | 802 |
1969. | 50 | 133 | 103 | 46 | 36 | 57 | 27 | 59 | 141 | 3 | 84 | 231 | 970 |
1970. | 167 | 49 | 123 | 103 | 14 | 38 | 50 | 76 | 15 | 75 | 113 | 129 | 952 |
1971. | 137 | 22 | 156 | 79 | 20 | 49 | 6 | 2 | 87 | 3 | 136 | 39 | 736 |
1972. | 135 | 107 | 28 | 121 | 111 | 18 | 30 | 45 | 50 | 42 | 51 | 13 | 751 |
1973. | 104 | 55 | 26 | 56 | 2 | 40 | 20 | 89 | 73 | 51 | 33 | 120 | 669 |
1974. | 127 | 75 | 71 | 22 | 68 | 53 | 18 | 35 | 111 | 241 | 77 | 25 | 923 |
1975. | 27 | 9 | 53 | 60 | 52 | 48 | 32 | 206 | 63 | 144 | 104 | 77 | 875 |
1976. | 32 | 78 | 47 | 98 | 86 | 37 | 98 | 95 | 87 | 96 | 164 | 184 | 1102 |
1977. | 89 | 73 | 36 | 29 | 30 | 23 | 68 | 82 | 120 | 34 | 73 | 111 | 768 |
1978. | 185 | 83 | 104 | 74 | 182 | 106 | 3 | 27 | 88 | 28 | 47 | 107 | 1034 |
1979. | 128 | 85 | 60 | 72 | 9 | 79 | 52 | 125 | 26 | 61 | 121 | 196 | 1014 |
1980. | 147 | 28 | 117 | 59 | 134 | 62 | 1 | 11 | 14 | 121 | 130 | 126 | 950 |
1981. | 44 | 83 | 56 | 49 | 74 | 59 | 13 | 42 | 123 | 68 | 73 | 186 | 870 |
1982. | 41 | 41 | 124 | 17 | 25 | 20 | 84 | 46 | 61 | 158 | 106 | 161 | 884 |
1983. | 28 | 127 | 35 | 38 | 113 | 26 | 5 | 17 | 46 | 28 | 47 | 58 | 568 |
1984. | 83 | 98 | 66 | 61 | 88 | 30 | 6 | 46 | 93 | 61 | 141 | 17 | 790 |
1985. | 48 | 18 | 193 | 78 | 32 | 30 | 10 | 29 | 0 | 56 | 179 | 128 | 801 |
1986. | 86 | 182 | 84 | 100 | 29 | 41 | 81 | 0 | 20 | 60 | 57 | 39 | 779 |
1987. | 112 | 117 | 33 | 64 | 81 | 48 | 4 | 33 | 33 | 65 | 80 | 54 | 724 |
1988. | 92 | 98 | 92 | 36 | 58 | 58 | 3 | 65 | 34 | 119 | 65 | 37 | 757 |
MIN. | 2 | 9 | 0 | 2 | 2 | 5 | 1 | 0 | 0 | 0 | 33 | 13 | 568 |
SRED. | 84 | 73 | 71 | 63 | 58 | 51 | 32 | 45 | 63 | 75 | 113 | 114 | 841 |
MAKS. | 185 | 182 | 193 | 138 | 182 | 135 | 98 | 000 | 000 | 000 | 296 | 242 | 1225 |
ST. DE. | 41 | 39 | 47 | 34 | 42 | 30 | 27 | 40 | 43 | 52 | 53 | 63 | 140 |
CV | 0.49 | 0.53 | 0.66 | 0.54 | 0.72 | 0.58 | 0.85 | 0.89 | 0.68 | 0.7 | 0.48 | 0.55 | 0.17 |
CS | 0.46 | 0.53 | 0.89 | 0.35 | 0.8 | 0.84 | 0.77 | 1.87 | 0.7 | 1.02 | 1.23 | 0.1 | 0.47 |
Tablica 8: Statističke karakteristike mjesečnih i godišnjih oborina za meteorološku stanicu Split-Aerodrom u periodu od 1967. do 1988. godine
Godina | Mjesec | God . | |||||||||||
I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII | ||
1967. | 93 | 66 | 48 | 132 | 53 | 162 | 5 | 21 | 70 | 99 | 126 | 93 | 968 |
1968. | 56 | 56 | 17 | 20 | 31 | 83 | 29 | 178 | 140 | 31 | 159 | 133 | 933 |
1969. | 71 | 164 | 114 | 81 | 36 | 72 | 60 | 64 | 138 | 1 | 104 | 269 | 1174 |
1970. | 224 | 70 | 163 | 158 | 22 | 52 | 25 | 207 | 4 | 103 | 94 | 156 | 1278 |
1971. | 102 | 32 | 140 | 119 | 35 | 58 | 7 | 5 | 100 | 4 | 143 | 48 | 793 |
1972. | 161 | 163 | 27 | 138 | 89 | 21 | 67 | 33 | 76 | 65 | 56 | 16 | 912 |
1973. | 169 | 75 | 31 | 64 | 2 | 58 | 27 | 85 | 93 | 74 | 40 | 110 | 828 |
1974. | 140 | 99 | 110 | 47 | 74 | 33 | 13 | 36 | 161 | 356 | 82 | 21 | 1172 |
1975. | 25 | 17 | 84 | 60 | 58 | 49 | 30 | 147 | 37 | 123 | 128 | 90 | 848 |
1976. | 37 | 74 | 78 | 112 | 65 | 38 | 96 | 81 | 67 | 98 | 222 | 237 | 1205 |
1977. | 123 | 86 | 45 | 46 | 31 | 32 | 12 | 104 | 84 | 21 | 92 | 150 | 826 |
1978. | 265 | 66 | 136 | 149 | 233 | 129 | 5 | 44 | 87 | 33 | 35 | 123 | 1305 |
1979. | 123 | 116 | 65 | 88 | 5 | 91 | 86 | 117 | 18 | 115 | 113 | 215 | 1152 |
1980. | 152 | 22 | 149 | 59 | 154 | 73 | 1 | 17 | 38 | 140 | 164 | 151 | 1120 |
1981. | 49 | 57 | 64 | 52 | 72 | 73 | 4 | 36 | 125 | 75 | 57 | 201 | 865 |
1982. | 42 | 42 | 137 | 20 | 32 | 33 | 63 | 68 | 189 | 119 | 129 | 148 | 1022 |
1983. | 30 | 97 | 53 | 25 | 53 | 26 | 8 | 13 | 79 | 25 | 55 | 87 | 551 |
1984. | 138 | 144 | 77 | 85 | 115 | 23 | 5 | 130 | 97 | 94 | 163 | 18 | 1089 |
1985. | 78 | 22 | 187 | 82 | 18 | 37 | 16 | 48 | 0 | 78 | 204 | 137 | 907 |
1986. | 87 | 198 | 113 | 119 | 18 | 34 | 48 | 2 | 9 | 81 | 104 | 26 | 839 |
1987. | 137 | 127 | 40 | 31 | 81 | 50 | 6 | 28 | 31 | 64 | 74 | 78 | 747 |
1988. | 133 | 124 | 108 | 50 | 69 | 73 | 8 | 70 | 24 | 62 | 108 | 41 | 870 |
MIN. | 25 | 17 | 17 | 20 | 2 | 21 | 1 | 2 | 0 | 1 | 35 | 16 | 551 |
SRED. | 111 | 87 | 90 | 79 | 61 | 59 | 28 | 70 | 76 | 85 | 111 | 116 | 973 |
MAKS. | 265 | 198 | 187 | 158 | 233 | 162 | 96 | 207 | 189 | 356 | 222 | 269 | 1305 |
ST. DE. | 62 | 50 | 48 | 43 | 53 | 35 | 29 | 57 | 53 | 72 | 50 | 73 | 192 |
CV | 0,56 | 0,58 | 0,53 | 0,54 | 0,86 | 0,59 | 1,02 | 0,81 | 0,70 | 0,85 | 0,45 | 0,63 | 0,20 |
CS | 0,69 | 0,55 | 0,28 | 0,36 | 1,90 | 1,55 | 1,15 | 0,98 | 0,39 | 2,57 | 0,47 | 0,38 | -0,01 |
U Tablici 9 prikazane su godišnje i mjesečne, srednje i minimalne vrijednosti relativne vlažnosti (RV) na meteorološkoj stanici Split-Marjan u periodu od 1949. do 1988. godine.
Tablica 9.
Mjesec | |||||||||||||
I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII | GOD. | |
Srednja RV (%) | 61 | 60 | 60 | 59 | 59 | 56 | 50 | 51 | 58 | 62 | 65 | 63 | 59 |
Srednja minimalna RV (%) | 25 | 25 | 27 | 26 | 30 | 28 | 27 | 27 | 29 | 29 | 30 | 28 | 17 |
Apsolutna minimalna RV (%) | 12 | 10 | 15 | 6 | 21 | 9 | 12 | 18 | 18 | 18 | 15 | 15 | 6 |
Godišnje i mjesečne vrijednosti jačine i učestalosti vjetra prikazane su ružama vjetrova na slici 6, dok je učestalost jakih (6 bofora) i olujnih (8 bofora) vjetrova označena srednjim brojem dana puhanja po mjesecima u tablici 15. Najvjetrovitiji mjeseci su studeni, veljača i ožujak. Najčešći smjer vjetrova je sa sjeveroistoka (NE) i jugoistoka (SE), a zatim po učestalosti slijede vjetrovi iz smjera sjeverozapada (NW) i istoka (E). Karakteristično je da redoslijedu opisane učestalosti odgovara i opadanje jačine vjetra.
Slika 6: Ruže vjetrova s meteoroloških stanica Kaštela-Aerodrom i Split-Marjan za cijelu kalendarsku godinu [19]
Područje Jadranskog mora se nalazi u zoni prijelaza iz suptropskog područja visokog tlaka zraka u područje umjerenih širina u kojima prevladava ciklonalna aktivnost. Ljetna i zimska situacija nad ovim područjima se oštro razlikuju. Zimske prilike karakterizirane su izmjenom ciklona i anticiklona, što za posljedicu ima česte izmjene juga i bure kao dominantnih vjetrova ovog područja.
Dugoročna meteorološka promatranja pokazuju da je područje Kaštelanskog zaljeva relativno toplo, s umjerenim oborinama i značajno vjetrovito.
Općenito, izuzev u svibnju i lipnju, učestalost bure se nikada ne smanjuje ispod 30 %. Jugo ili jugoistočni vjetar ima najveću učestalost u veljači, travnju i studenome, tako da se njegova lokalna maksimalna učestalost poklapa s minimalnom učestalošću bure i obratno.
Prosječna jakost juga prelazi jakost bure u većem dijelu godine. Maestral je ljetni vjetar koji puše poslije podne od mora prema obali kao posljedica bržeg zagrijavanja kopna u usporedbi s morem. Njegov smjer varira zavisno o lokalnim uvjetima. U području Splitskog kanala je to jugozapadni vjetar koji puše prema obali pod kutem od 45 stupnjeva. Prosječna učestalost ovog vjetra u ljetnom periodu (lipanj, srpanj, kolovoz) je 18.3, 17.0, odnosno 19.4 %, dok je u preostalom dijelu godine ovaj vjetar zanemariv. Njegova jačina u ljetnom razdoblju je između 2 i 3 Bf.
U Tablici 10 prikazane su srednje učestalosti i jačine vjetra u tisućitim dijelovima na meteorološkoj stanici Split-Marjan u periodu od 1949. do 1976. godine.
Tablica 10: Srednja učestalost (F) u dijelovima na tisuću i jakost vjetra (J) u Beaufort-ima tijekom razdoblja 1949 – 1976 na meteorološkoj postaji Split – Marjan [20]
Mjesec | N | NE | E | SE | S | SW | W | NW | ||||||||
U | J | U | J | U | J | U | J | U | J | U | J | U | J | U | J | |
Siječanj | 178 | 3.1 | 276 | 2.7 | 213 | 3.6 | 140 | 4.1 | 68 | 2.1 | 36 | 1.6 | 26 | 1.8 | 41 | 1.8 |
Svibanj | 196 | 3.7 | 299 | 3.5 | 160 | 3.9 | 198 | 3.3 | 64 | 2.7 | 31 | 2.3 | 26 | 1.7 | 19 | 2.2 |
Ožujak | 167 | 3.2 | 219 | 3.2 | 158 | 3.8 | 176 | 4.2 | 88 | 2.2 | 79 | 1.9 | 28 | 1.4 | 64 | 2.1 |
Travanj | 129 | 3.3 | 216 | 3.2 | 149 | 4.2 | 197 | 4.2 | 82 | 3.1 | 129 | 2.2 | 29 | 2.7 | 53 | 2.1 |
Svibanj | 136 | 2.7 | 140 | 2.4 | 136 | 3.3 | 120 | 3.7 | 122 | 2.2 | 168 | 2.3 | 47 | 2.1 | 77 | 1.8 |
Lipanj | 97 | 2.8 | 169 | 2.6 | 130 | 3.0 | 156 | 3.3 | 127 | 2.0 | 187 | 2.2 | 35 | 1.9 | 57 | 1.9 |
Srpanj | 151 | 3.1 | 235 | 2.9 | 102 | 2.4 | 84 | 2.5 | 92 | 2.1 | 173 | 2.4 | 64 | 2.0 | 54 | 1.8 |
Kolovoz | 149 | 2.6 | 229 | 2.3 | 88 | 1.9 | 68 | 2.6 | 118 | 2.2 | 194 | 2.3 | 45 | 1.9 | 62 | 1.8 |
Rujan | 193 | 3.4 | 285 | 2.8 | 101 | 2.5 | 84 | 3.5 | 120 | 2.2 | 133 | 1.9 | 22 | 1.1 | 38 | 2.0 |
Listopad | 195 | 3.5 | 305 | 3.2 | 101 | 3.3 | 99 | 3.3 | 120 | 2.3 | 80 | 1.9 | 33 | 1.8 | 39 | 1.6 |
Studeni | 160 | 2.8 | 252 | 2.9 | 178 | 3.8 | 185 | 4.0 | 86 | 2.6 | 37 | 1.6 | 33 | 2.0 | 54 | 1.4 |
Prosinac | 177 | 3.3 | 316 | 3.2 | 127 | 3.4 | 111 | 3.2 | 95 | 1.8 | 58 | 1.5 | 36 | 1.8 | 52 | 1.6 |
Srednje godišnje | 161 | 3.2 | 245 | 3.2 | 137 | 3.4 | 135 | 2.3 | 98 | 2.2 | 109 | 2.1 | 35 | 1.8 | 51 | 1.8 |
Tijekom ljeta učestalost sjeveroistočnog vjetra je nešto veća nego što je učestalost jugoistočnog vjetra, budući da on uglavnom puše noću kao dio kretanja zračnih masa između kopna i mora.
3. GEOLOŠKE I GEOTEHNIČKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA
Detaljniji podaci o geološkim i geotehničkim karakteristikama područja prikazani u elaboratu Dodatna kanalizacijska mreže područja Grada Kaštela – 1. faza, Gravitacijski kolektori – 1. grupa, Izvještaj o geotehničkim istražnim radovima, br.225/07, Split, 2007.i dostupni su na uvid kod investitora.
4. UVJETI ORGANIZACIJE GRADILIŠTA
4.1. OTKUP I PRIVREMENI ZAKUP ZEMLJIŠTA
Naručitelj će riješiti imovinsko-pravne poslove vezane za otkup i privremeni zakup određenih površina trasama cjevovoda kanalizacijske mreže područja Grada Kaštela.
U prilogu 5.4. prikazano je područje nepotpunog izvlaštenja i privremenog zauzimanja.
U Knjizi 6. – Elaborat izvlaštenja, prikazano je područje koje će Naručitelj zakupiti za ograničeno vrijeme trajanja izgradnje.
Za potrebe izvođenja radova Dodatne kanalizacijske mreže koristit će se postojeće javne prometnice kao i područja gradilišta označena u elaboratima izvlaštenja.
4.3. UVJETI PRIKLJUČAKA NA INFRASTRUKTURU
Svi uvjeti za priključke opisani su u tehničkim uvjetima izvođenja građevinskih radova.
4.4. PROSTORI ZA SMJEŠTAJ GRADILIŠNIH OBJEKATA
U području objekta Investitor će privremeno zakupiti (ili otkupiti) teren koji je prikazan u prilogu 5.4. Izvođač može, u okviru tog područja, organizirati gradilišne objekte po svom nahođenju. Ukoliko nema dovoljno prostora za organizaciju gradilišta, izvođač je dužan zakupiti teren (ili objekte) o svom trošku.
Izvođač mora uzeti u obzir moguće poteškoće zbog istovremenih radova na izgradnji.
Za potrebe trajnog deponiranja iskopanog materijala Izvođač mora sam pronaći odgovarajuću legalnu deponiju za koju je dužan ishoditi posebnu dozvolu od grada. Kako na području Grada Kaštela ne postoji odlagalište otpada, višak i nezadovoljavajući materijal iz iskopa odvozit će se na trajnu deponiju udaljenosti do 25 km. Za odvoz materijala do deponije predviđene su javne cestovne površine.
4.6. OSTALI UVJETI ORGANIZACIJE
Izvođač ne može raditi na državnim ili županijskim cestama u periodu od 15.06. do 01.09.
Ili po odluci nadležnih Uprava.
4.7. OPREMA I ALATI ZA ODRŽAVANJE SUSTAVA I OBJEKATA U SUSTAVU
Izvođač je dužan izvršiti nabavu, dopremu i skladištenje potrebne opreme i alata za održavanje sustava i objekata u sustavu nakon završetka radova, i to:
- 1 uređaj za dizanje teških poklopaca na saobraćajnici
- opremu za regulaciju prometa i radove na cestama prema prometnom rješenju za vrijeme izvođenja radova (Mapa 2:Projekt odvodnje, Dokument 0915)
5.1. Prilog 1- Karta Republike Hrvatske i Splitsko dalmatinske županije
5.2. Prilog 2 - Pregledna situacija MJ 1:25.000
5.3. Prilog 3 - Situacija s položajem kišomjernih stanica na području Splita
5.4. Prilog 4 - Situacija IZVOD IZ ELABORATA NEPOTPUNOG IZVLAŠTENJA
MJ 1:1000
I I I. OPĆI I POSEBNI TEHNIČKI UVJETI
IZVOĐENJA RADOVA
A ) G R A Đ E V I N S K I R A D O V I
Pripremni radovi jesu gradnja pomoćnih građevina privremenog karaktera i izvođenje drugih radova za potrebe organizacije gradilišta i primjenu odgovarajuće tehnologije građenja. Izvođač je dužan da o svom trošku izvede i održava sve potrebne objekte i uređaje potrebne za normalno i efikasno izvođenje radova. Objekti trebaju biti izvedeni prema važećim Zakonima i Pravilnicima RH te normama pa za njih Izvođač treba ishoditi sve potrebne dozvole. Svi infrastrukturni objekti za potrebe gradilišta (struja, voda, prometnice, odvodnja itd.) smatraju se pripremnim radovima i Izvođač ih treba sam osigurati.
Za potrebe izvođenja Građevine Investitor osigurava radni koridor trase kolektora, cjevovoda i jedne crpne stanice prema opisu stavaka u troškovniku za izvedbu opisanog rada i temeljem nacrta koji se nalaze u Parcelacijskim elaboratima. Sve eventualne ostale površine za potrebe organizacije gradnje potrebno je da Izvođač osigura pravovremeno na svoj trošak.
Izvođač treba imati posebne uredske prostorije na gradilištu za rukovodno osoblje i nadzorne inženjere. Izvođač je obvezan provesti zaštitu svega onoga što može biti oštećeno tijekom izvođenja radova kako bi se svi radovi mogli predati ispravni Investitoru bez naknadnih zahtjeva trećih osoba.
Izvođač je dužan obaviti radove koji obuhvaćaju postavu propisane prometne signalizacije prema izvedbenom projektu regulacije prometa za sve radove koji će se obavljati na prometnim i njima bliskim površinama, ograđivanje gradilišta, manipulativnih površina i odlagališta materijala, strojeva i opreme. Zatim, osiguranje susjednih površina, objekata, pješačkih prolaza i prilaza do stambenih objekata, kolnih prilaza do industrijskih pogona i ostalih objekata za vrijeme izvođenja radova.
Pripremni radovi obuhvaćaju postavu nanosnih skela za utvrđenje točaka iskolčenja prije iskopa za sve objekte koji to zahtijevaju. Pripremni radovi Izvođača na gradilištu obuhvaćaju dopremu, postavu i kasnije demontiranje gradilišnih objekata. Montiranje i demontiranje dizalica, izradu gradilišnog pristupnog puta, izrada vodovodne mreže gradilišta, izrada električne instalacije gradilišta, izrada prilaznih rampi i stubišta, izrada raznih drvenih boksova i ograda za sipke materijale i dr. xxxx također pripremni radovi.
Prije početka izvođenja glavnih radova na objektu obveza Izvođača je da izvede sve pripremne radove i privremene građevine potrebne za nesmetano izvođenje glavnih radova. Investitor ima obvezu dostaviti Izvođaču radova geodetske elaborate (iskolčenje, elaborat nepotpunog izvlaštenja) i izvršiti primopredaju terena.
Izvođač je dužan pri izgradnji građevine dijeliti gradilište te koordinirati dinamiku izvođenja radova s Imenovanim i drugim izvođačima i podizvođačima.
Troškovi pripremnih radova, uzimanja uzoraka i ispitivanja građevinskih proizvoda kao i svih ostalih obaveza koje nisu navedene u troškovniku, a proizlaze iz natječajne dokumentacije neće se posebno obračunavati i smatrat će se da su isti uključeni u jedinične cijene glavnih radova.
1.2. ISKOLČENJE OBJEKATA GRAĐEVINE
Pod iskolčenjem objekata građevine podrazumijevaju se sva geodetska mjerenja pomoću kojih se podaci iz projekta prenose na teren, te osiguranja osi iskolčenih objekata, profiliranje, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu za čitavo vrijeme građenja, odnosno do predaje naručitelju. Tu također spadaju preuzimanje i održavanje svih predanih osnovnih geodetskih snimaka i nacrta, te iskolčenja na terenu koja je investitor predao izvođaču na početku radova.
Opseg izvedenih geodetskih radova mora biti takav da u svemu zadovoljava potrebe građenja, kontrolu radova, obračun izvedenih radova i ostalo.
1.2.2. Opće odredbe za izvedbu geodetskih radova
Izvođač mora geodetske radove povjeriti samo djelatnicima s odgovarajućom školskom spremom i radnim iskustvom, te potrebnim teoretskim i praktičnim znanjem kako bi oni mogli uspješno izvršiti geodetska mjerenja za specifične građevinske radove. Treba naglasiti da je izvođač u potpunosti odgovoran za točnost geodetskih radova koje su izveli njegovi djelatnici ili osoblje koje je za to angažirao.
Prije početka radova izvođač mora nadzornom inženjeru dati na uvid i odobrenje: spisak djelatnika s podacima o njihovoj školskoj spremi i radnom iskustvu, spisak geodetskih instrumenata i opreme s navedenim osnovnim osobinama, metodologiju provođenja geodetskih radova.
Izvođač će koristiti takvu vrstu i broj odgovarajućih geodetskih instrumenata i opreme da osigura potrebnu kvalitetu, te kontinuirano i nesmetano provođenje geodetskih radova. Tip i točnost geodetskih instrumenata mora biti u skladu s karakteristikama građevine, građevinskih radova i tehnikom građenja. Kroz cijelo vrijeme građenja izvođač mora kontrolirati ispravnost geodetskih instrumenata i opreme.
Prije početka radova obveza je nadzornog inženjera dostaviti podatke o osnovnoj geodetskoj mreži i odobriti početnu geodetsku mrežu koja je definirana po tlocrtnom položaju i visini. Takva mreža obuhvaća čitavo područje građenja i mora garantirati točan položaj svakog objekta zasebno. Za iskolčenje pojedinih objekata izvođač će postaviti na odgovarajući način označene referentne točke, uključujući njihove podatke. Navedene referentne točke trebaju biti u neposrednoj blizini gradilišta.
Izvođač je obvezan izvršiti sve geodetske radove kojima se na terenu definira geometrija objekata i po kojima se određuju količine izvedenih radova. Isto tako, izvođač mora kroz čitavo vrijeme građenja o svom trošku čuvati, osiguravati i održavati sve stalne točke i sva iskolčenja koja je preuzeo ili uspostavio. Također je dužnost izvođača da održava čistim sve geodetske oznake, točke, repere itd., te linije dogledanja.
Sva potrebna iskolčenja i linije osi objekata moraju biti označena i osigurana pomoću stalnih točaka i repera. Raspored i učestalost svih stalnih točaka i repera na terenu mora biti u skladu s tehnikom i dinamikom građenja, a odobrava ih nadzorni inženjer. Stalne točke moraju biti trajne, te se izrađuju od odgovarajućih trajnih materijala kao što su bronca ili nehrđajući čelik, usidrenih u stijenu ili beton. Pomoćne geodetske točke trebaju trajati samo za vrijeme građenja, pa se izvode od čeličnih cijevi, čavala, drvenih kolčića, bojanih oznaka i slično.
Sve geodetske radove mora izvođač vezati na početnu geodetsku mrežu. Za građevine koje su određene trasama kao što je kanalizacijska mreža izvođač mora postaviti stalne točke na određenim udaljenostima i na mjestima značajnijih promjena horizontalnih i vertikalnih elemenata. Kod građenja tih objekata izvođač mora označiti stacionaže pomoću prikladnih oznaka.
Kada smatra potrebnim, nadzorni inženjer ima pravo izvršiti kontrolu svih stalnih točaka i svih iskolčenja, kao i pozicija, dimenzija i oblika objekata i njihovih dijelova. Izvođač mora nadzornom inženjeru omogućiti provođenje takvih kontrola i pri tome mu dati svu neophodnu pomoć. Međutim, kontrole koje provodi nadzorni inženjer ne oslobađaju izvođača od potpune odgovornosti za točnost položaja i izvedbe građevina i njihovih dijelova.
Prije početka zemljanih radova izvođač mora geodetski snimiti postojeći teren, tlocrtno i visinski. Zemljani radovi se moraju kontinuirano kontrolirati, posebno kada se mijenjaju visine, linije, nagibi i slično, a sve u skladu s napredovanjem građenja. Po završetku zemljanih radova moraju se kontrolirati položaj i visine za usjeke i nasipe. Svi potrebni terenski geodetski radovi počevši od snimanja postojećeg terena, pa preko snimanja tijekom radova, sve do završnih snimanja gotovih građevina, izvođač mora obavljati u skladu sa zahtjevima nadzornog inženjera.
Izvođač je u obvezi voditi sve potrebne terenske knjige, zapisnike i formulare, te ih redovito dostavljati nadzornom inženjeru na uvid.
1.2.3. Iskolčenje i primopredaja iskolčenja objekata građevine
Prije početka radova nadzorni inženjer će predati izvođaču početnu geodetsku mrežu, te odgovarajuće karte, skice i tablice s koordinatama, visinama i ostalim potrebnim podacima.
Iskolčenje objekata mora biti označeno:
drvenim kolčićima dimenzija 3x3x35 cm, ili željeznim klinovima profila 10 mm, dužine 25 cm, ili
u stijenu urezanim križem, obojenim odgovarajućom bojom.
Drveni kolčići i željezni klinovi se zabijaju u zemlju tako da vire 1-2 cm iznad površine. Osim toga, čavlima zabijenim u kolčiće se označavaju iskolčene osi objekata.
Iskolčenje osi objekata provodi se na razmacima koji su ovisni o osobitostima terena, a ne mogu biti veći od 50 m.
Stacionaže, brojevi poprečnih profila i ostali potrebni podaci označavaju se na terenu pomoću drvenih pločica dimenzija 8x50 cm, zabijenih na udaljenosti 20 cm od drvenih kolčića i to na desnoj strani u smjeru stacionaže. Zbog zaštite od atmosferilija, a ujedno i bolje uočljivosti, drvene se pločice na gornjoj strani premazuju odgovarajućom otpornom i dobro uočljivom bojom.
Prije iskolčenja osi ili trase objekata nadzorni inženjer će predati izvođaču sljedeće: spisak poligonskih točaka i tjemena, uključujući njihove koordinate i topografiju, popis repera, s podacima o njihovim visinama i topografijom,
skicu položaja poligonskih i trigonometrijskih točaka.
Izvršena primopredaja početne geodetske mreže, odnosno iskolčenja osi ili trase objekata sa svim potrebnim podacima unosi se u zapisnik, koji potpisuju nadzorni inženjer i izvođač.
Osim zapisnika, još se i u građevinski dnevnik upisuje da je određenog dana izvršena primopredaja iskolčenja.
Ako izvođač ima primjedbe na početnu geodetsku mrežu ili referentne točke, tada odmah o tome treba u pismenom obliku obavijestiti nadzornog inženjera. Smatra se da je izvođač prihvatio početnu geodetsku mrežu i referentne točke ako u roku od 15 dana ne dostavi pismenu primjedbu nadzornom inženjeru. U ovisnosti o uvjetima terena, osobitostima građevine i načinu rada, određuje se razmak poprečnih profila označenih na terenu, a koji ne može biti veći od 50 m.
Obveza je izvođača iskolčenje svih objekata i to prema projektu i podacima o iskolčenju. Prije toga izvođač treba nadzornom inženjeru dati na uvid i odobrene nacrte iskolčenja,
nacrte osiguranja objekata i prenesene visinske točke. Nadzorni inženjer će u roku od tri dana upisom u građevinski dnevnik potvrditi da odobrava navedenu dokumentaciju. Tek nakon tog upisa u građevinski dnevnik izvođač može započeti iskolčenje objekta.
U slučaju da nadzorni inženjer ima primjedbe na dokumentaciju za iskolčenje, tada mora u roku od tri dana upisom u građevinski dnevnik iznijeti zahtjeve koje izvođač mora ispuniti prije nego što započne s iskolčenjima objekata.
Izvođač je dužan provoditi postavljanje poprečnih profila, osiguranje osi objekata i kontrolu za vrijeme građenja na način primjeren navedenim radovima i uvjetima na radilištu.
Odmah poslije svakog iskolčenja izvođač mora izvijestiti nadzornog inženjera, kako bi ovaj mogao provesti kontrolu po svom nahođenju. To je od posebne važnosti za objekte ili njihove dijelove koji se zatrpavaju.
Izvođač je odgovoran za svaku grešku koju je učinio prilikom iskolčenja. Ako je greška u iskolčenju prouzročila još i greške u građenju, tada je izvođač dužan o svom trošku ponovno izvesti taj dio građevine.
Nakon preuzimanja iskolčenja objekta, izvođač je dužan sve preuzete točke osigurati na način da se tijekom građenja ili po njegovom završetku navedene točke mogu obnoviti.
Osiguranje točaka mora biti izvedeno na dovoljnoj udaljenosti od ruba objekta, odnosno područja radova. Samo osiguranje provodi se pomoću kolčića koji su istih dimenzija kao i kolčići za označavanje osi građevine. Kolčići osiguranja zaštićuju se pomoću u trokut postavljenih letvica poprečnog presjeka 3x5 cm.
Gornju plohu kolčića osiguranja treba obojiti odgovarajućom bojom. Čavlom zabijenim u kolčić označava se os. Svako osiguranje mora biti dvostruko nivelirano. Kod svakog osiguranja treba postaviti pločicu s oznakom broja i stacionaže profila.
Osim osi, izvođač je dužan osigurati još i poligonske točke i repere na isti ili sličan način kao i os građevine.
Kroz čitavo vrijeme osiguranja točaka izvođač je dužan voditi zapisnik i skice osiguranja, a nakon toga mora izraditi i nacrt osiguranja. Jedan primjerak nacrta osiguranja izvođač predaje nadzornom inženjeru zbog kontrole ispravnosti postupka.
1.2.5. Kontrola iskolčenja za vrijeme građenja
Za čitavo vrijeme građenja izvođač mora stalno kontrolirati ispravnost prethodno izvršenih iskolčenja. Kontrolira se ispravnost iskolčenih objekata, osiguranje svih točaka, postavljenih poprečnih profila, repera i poligonskih točaka.
Za izvršene radove utvrđuje se geodetska točnost:
situacijski odstupanje položaja okana po x i y osi do +/- 5 cm u odnosu na projektirani položaj
visinski do +/- 1 cm od visine utvrđene projektom
Izvođač je u potpunosti odgovoran za očuvanje i zaštitu svih geodetskih točaka, oznaka i osiguranja na području izvođenja radova. U slučajevima kada je došlo, zbog nemara izvođača, do oštećenja ili uništenja pojedinih točaka, njihovih osiguranja, repera, pokosnih letvi itd., obveza je izvođača da odmah o tome obavijesti nadzornog inženjera. U najkraćem roku izvođač mora izvršiti popravak ili obnovu nastalih oštećenja o svom trošku. Nadzorni inženjer će provjeriti svaki takav popravak ili obnovu.
Svaku eventualnu promjenu projekta izvođač mora provesti na terenu. U skladu s tim izvođač će izvršiti sva potrebna iskolčenja, provesti osiguranja osi objekata i drugih točaka. Sve
promjene će izvođač ucrtati u nacrte osiguranja objekta. Izvođač je u obvezi dati na uvid nadzornom inženjeru sve podatke o iskolčenjima glede promjena u projektu.
1.2.6. Predaja geodetskih točaka po završetku radova
Izvođač je dužan po završetku građenja, a prije tehničkog prijema građevine, predati nadzornom inženjeru sve geodetske točke koje će trajno označiti na terenu. Nadzorni inženjer ima pravo zahtijevati od izvođača da obnovi osi objekata ili trasa, stacionaže, poligonske točke i repere, te ih ovaj mora zapisnički predati. Osim toga, nadzorni inženjer može od izvođača prije tehničkog prijema zatražiti još i nivelman jednog dijela ili čitave građevine.
1.2.7. Jedinica mjere i jedinična cijena
Obračun po m1 iskolčene trase kanala gravitacijskih kolektora i tlačnog cjevovoda. Objekt jedne crpne stanice i ostali prateći objekti obračunavaju se po komadu. U cijenu uključeno preuzimanje iskolčenja, osiguranje stalnih točaka tijekom građenja i ostali poslovi vezani uz geodetsko praćenje izvođenja građevinskih radova. Ovo se odnosi na sve geodetske radove koji se izvode od preuzimanja iskolčenja pa do tehničkog prijema građevine.
Ostali geodetski radovi na ostalim objektima među koje spadaju: pomoćne građevine, upravne zgrade, nastambe, radionice, separacije, betonare, asfaltne baze, pomoćne ceste i komunikacije, pozajmišta, deponije, devijacije svih objekata, izmještanja građevina itd., neće se posebno plaćati, te se svi troškovi vezani uz taj rad, moraju uključiti u jedinične cijene ostalih radova.
1.3.1. Uklanjanje stabala, grmlja i šiblja
1.3.1.1 Opis
Ovaj rad sadrži vađenje, odvođenje i prikladno odlaganje svega što se nalazi iznad površine prirodnog terena, uključujući i grane koje zadiru u zračni prostor iznad površina određenih za čišćenje. Uklanja se drveće, debla, trupci, grmlje, šiblje, poljoprivredne kulture, razne građevine koje nisu detaljnije obrađene u ovoj točki 1.2. itd. Rad još uključuje vađenje starih i novih panjeva, te korijenja promjera većeg od 8 cm.
1.3.1.2 Izvođenje
Uklanjanje stabala, grmlja, šiblja i ostalog provodi se na svim površinama koje se zauzimaju tijekom građenja. Granice tih površina određene su na nacrtima ili ih određuje nadzorni inženjer.
U slučajevima kada rušenja stabala i drugoga može ugroziti zdravlje i živote ljudi i prouzročiti štete na okolne građevine, drveće, vegetaciju i slično koji se ne uklanjaju, izvođač je dužan provoditi mjere higijensko-tehničke zaštite i sve ostale neophodne mjere kako bi se zaštitili ljudi i imovina.
Stabla i panjevi koji se uklanjaju izvan granica područja zauzetim građenjem, sijeku se do nivoa najviše 30 cm iznad površine prirodnog tla.
Panjevi se vade u cijelosti, dok se korijenje vadi ako je profila većeg od 8 cm i to do dubine od najmanje 0,50 m ispod površine temeljnog iskopa.
Sva srušena stabla koja imaju tržišnu vrijednost su vlasništvo investitora. Izvođač će ih očistiti od manjih grana, izrezati na dužine pogodne za prijevoz i odložiti uz rubove gradilišta na mjesta koja određuje nadzorni inženjer. Stabla bez tržišne vrijednosti, grmlje, šiblje i ostalo odložit će se na odgovarajuća mjesta. Nadzorni inženjer će odrediti koja su to mjesta i da li će se odloženi materijal zapaliti.
1.3.1.3 Jedinica mjere i jedinična cijena
Za uklanjanje stabala i panjeva debljine veće od 10 cm jedinica mjere je uklonjeni komad. Jedinica mjere za uklanjanje grmlja, šiblja, poljoprivrednih kultura i ostalog je m².
Jediničnom cijenom obuhvaćen je sav rad i potreban materijal za izvršenje ovog posla, te odvoz na trajnu deponiju s istovarom i uređenjem deponije prema Tehničkim uvjetima stavka 2.8
1.3.2. Uklanjanje umjetnih građevina
1.3.2.1 Opis rada
Ovaj rad uključuje uklanjanje, vađenje, rastavljanje i odlaganje svih umjetnih objekata. U umjetne objekte spadaju: ograde, prometni znakovi, reklamni panoi, šupe, plastenici, stupovi, temelji, zidovi, opločenja od kamena, kameno stubište i ostali masivni dijelovi komunalnih i drugih instalacija i ostalo.
U ovaj rad ne ulazi uklanjanje i premještanje komunalnih instalacija kao što su nadzemni i podzemni vodovi električne energije, telefonski vodovi i vodovodi.
Glavni izvođač treba znati da postojeće instalacije uklanja ili premješta njihov vlasnik ili specijalizirano poduzeće koje je vlasnik odabrao za taj posao (u daljnjem tekstu: imenovani podizvođači i imenovani izvođači). Vrijednost radova imenovanih podizvođača je utvrđena troškovnikom na temelju prethodno obavljene javne nabave i uključena je u ukupnu ponuđenu cijenu radova izvođača. Radovi imenovanih izvođača su predmet posebnog ugovora s Naručiteljem.
Preostali dijelovi instalacija i objekata koji nisu uklonjeni uključuju se u ovaj rad. Prema tome, izvođač uklanja preostale dijelove instalacija i pripadnih građevina kao što su temelji, postolja, zidovi, opločenja od kamena, kameno stubište i svi drugi dijelovi ili građevine od masivnih materijala. Izvođač je dužan u zoni zahvata obilježiti sve postojeće instalacije, te izvršiti sva potrebna osiguranja na postojećim instalacijama.
1.3.2.2 Izvođenje
Uklanjanje umjetnih objekata provest će izvođač po uputama nadzornog inženjera ili po projektu. Vađenje i demontiranje prometnih znakova, reklamnih ploča, čeličnih odbojnika, kolobrana i druge prometne opreme na cesti treba obaviti tako da se svi sastavni dijelovi sačuvaju neoštećeni i da ih je moguće opet upotrijebiti.
Prije demontiranja nadzorni će inženjer dati izvođaču upute o tome koje dijelove prometnih znakova, reklamnih ploča i druge prometne opreme treba sačuvati, gdje ih treba uskladištiti i kako ih zaštititi od propadanja. Nadzorni će inženjer pravovremeno obavijestiti vlasnike reklamnih ploča o mjestu i vremenu demontiranja ploča. Izvođač je dužan čuvati ispravne dijelove prometne opreme i reklamnih ploča dok ih ne preuzme naručitelj ili vlasnik.
Zidove treba rušiti tako da se ne izazove šteta na susjednim objektima i posjedima kao i na postojećoj cesti. Postojeće kolničke konstrukcije treba rušiti tako da teren nakon rušenja bude sposoban za funkcionalnu upotrebu, koja se predviđa projektom, odnosno odredbom nadzornog inženjera.
Postojeće ograde od žice, drveta, kamena ili betonskih i drugih elemenata, koje zadiru u trup ceste, treba porušiti i premjestiti na granicu cestovnog pojasa. Oštećene dijelove ograda i ulaza (vrata) treba popraviti, a uništene dijelove zamijeniti novim. Rušenje i uklanjanje postojećih propusta, uklanjanje rubnjaka, prometne opreme, rušenje i premještanje ograda, rušenje dotrajalih zgrada, odstranjivanje deponija i drugih objekata treba obaviti bez nanošenja štete na ostalim objektima i posjedima uz cestu. Materijal od porušenih objekata treba deponirati na mjesto gdje neće smetati radovima i gdje neće narušavati estetski izgled ceste i okolice, a prema odluci nadzornog inženjera.
Temelje ili dijelove objekata od masivnog materijala, koji se moraju rušiti zbog premještanja komunalnih instalacija, treba ukloniti jednako pažljivo kao i ostale objekte u cijelosti ili do minimalne dubine (prema položaju dna objekta odnosno nivelete kanala).
Opločenja od kamena ili kamene dijelove građevine koji se moraju izvaditi i ukloniti zbog izvedbe radova treba obaviti tako da se svi sastavni dijelovi sačuvaju neoštećeni i da ih je moguće opet upotrijebiti. Skladištenje izvršiti prema uputstvima nadzornog inženjera. Oštećene dijelove treba zamjeniti odgovarajućim novim dijelovima-komadima uz odobrenje nadzornog inženjera.
Svi umjetni objekti i materijali dobiveni uklanjanjem su vlasništvo naručitelja. Ako su neki od objekata ili materijala u vlasništvu nekih drugih pravnih ili fizičkih osoba, nadzorni inženjer će o tome izvijestiti izvođača i dati mu upute u svezi cijelog rada i načina primopredaje uklonjenih objekata i materijala vlasniku.
1.3.2.3 Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere za ove radove je kom, m1, m2, m3, ovisno o vrsti građevine.
Jediničnom cijenom je obuhvaćen sav rad i materijal potreban za izvršenje ovog posla, potrebna osiguranja, odvoz na privremenu deponiju do 500 m uklonjenog materijala i objekata predviđenih za ponovnu ugradbu, vraćanje i ugradba na za to predviđeno mjesto, te odvoz ostalog materijala na trajnu deponiju. Uređenje deponije prema Tehničkim uvjetima stavka 2.8.
1.3.3.1 Opis rada
Pod ovim radom podrazumijevaju se sva razbijanja konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova građevina koja se nalaze na lokaciji objekata, trasi kanala ili općenito ako smetaju pri izvođenju radova. Pod ovim se posebno podrazumijeva:
- razbijanje asfaltnog i betonskog zastora kolnika postojećih cesta kojima se vode trase kanala i ostale infrastrukture
- razbijanje betonskih rubnjaka
- razbijanje betonskih, armiranobetonskih i sl zidova
- razbijanje podloga
- i ostalih objekata.
1.3.3.2 Izvođenje
Razbijanja građevine ili dijelova objekta građevine obavit će strojno ili ručno ovisno o vrsti građevine, položaju u konstrukciji i s obzirom važnost određenog konstruktivnog elementa u odnosu na cijeli građevinu. Sva razbijanja izvesti u minimalno potrebnom opsegu, pri tome pazeći da se ne naruši stabilnost dijela građevine, cijele građevine ili susjednih građevina.
1.3.3.3 Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere za ove radove je kom, m1, m2, m3, ovisno o vrsti građevine. U cijenu uključeno razbijanje određene građevine ili dijela građevine, osiguranje stabilnosti predmetne građevine i susjednih građevina, izrade potrebnih skela, utovar, odvoz i istovar na trajnu deponiju do 25 km, te uređenjem deponije prema Tehničkim uvjetima stavka 2.8
1.3.4.1 Opis rada
Pod ovim radom podrazumijevaju se sve demontaže i uklanjanje konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova građevina koja se nalaze na lokaciji objekata, trasi kanala ili općenito ako smetaju pri izvođenju radova. Pod ovim se posebno podrazumijeva:
- uklanjanje kamenih obloga sa zidova
- uklanjanje kamenih zidova
- uklanjanje suhozida od kamena
- uklanjanje metalnih ograda okućnica
1.3.4.2 Izvođenje
Demontaže i uklanjanja obavit će strojno ili ručno ovisno o vrsti građevine, položaju u konstrukciji i s obzirom važnost određenog konstruktivnog elementa u odnosu na cijeli građevinu. Sve demontaže i uklanjanja izvesti u minimalno potrebnom opsegu, pri tome pazeći da se ne naruši stabilnost dijela građevine, cijele građevine ili susjednih građevina. Demontirani i uklonjen meterijal odvesti na trajnu deponiju.
1.3.4.3 Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere za ove radove je kom, m1, m2, m3, ovisno o vrsti građevine.
Jediničnom cijenom je obuhvaćen sav rad i materijal potreban za izvršenje ovog posla, potrebna osiguranja, odvoz na trajnu deponiju do 25 km.
1.4. IZRADA GRADILIŠNIH PRIKLJUČAKA
1.4.1. Priključak na električne instalacije
1.4.1.1 Opis
Izvođač mora dogovoriti s nadležnom službom elektrodistribucijskog poduzeća lokaciju i način priključka za gradilišne potrebe. Također mora ishoditi potrebne suglasnosti .
Nadležno elektrodistribucijsko poduzeće je: Hrvatska elektroprivreda dd Zagreb, Direkcija za distribuciju DP “Elektrodalmacija Split”.
Izvođač mora posjedovati rezervno napajanje struje dizel agregatom.
1.4.1.2 Jedinična cijena
U cijenu izrade električnih priključaka uključeni su svi radovi i materijali potrebni da se realiziraju priključci za opskrbu električnom energijom na gradilištu. Cijena uključuje i ishođenje potrebnih suglasnosti. Cijena izrade elektro-priključaka te pribavljanja odgovarajućih suglasnosti ide na teret izvođača radova i neće se posebno plaćati.
1.4.2. Priključak na vodoopskrbnu mrežu
1.4.2.1 Opis
Lokaciju i način priključka na lokalnu vodoopskrbnu mrežu, za gradilišne potrebe, izvođač će dogovoriti s nadležnom službom poduzeća “Vodovod i kanalizacija” Split. Također mora ishoditi potrebne suglasnosti.
1.4.2.2 Jedinična cijena
U cijenu izrade vodoopskrbnih priključaka uključeni su svi radovi i materijali potrebni da se ti priključci realiziraju, na gradilištu. Cijena uključuje i ishođenje potrebnih suglasnosti. Cijena izrade priključaka za vodoopkrbnu mrežu, te pribavljanja odgovarajućih suglasnosti ide na teret izvođača radova i neće se posebno plaćati.
1.4.3. Priključak na telefonsku mrežu
1.4.3.1 Opis
Lokaciju i način priključka na telefonsku mrežu, za gradilišne potrebe, izvođač će dogovoriti s Hrvatskim Telekomom d.d. ili nekim drugim vlasnikom tekelomunikacijske mreže. Također mora ishoditi potrebne suglasnosti. Izvođač može svoje potrebe za telefonom riješiti i na drugi način.
1.4.3.2 Jedinična cijena
U cijenu izrade telefonskih priključaka uključeni su svi radovi i materijali potrebni da se ti priključci realiziraju na gradilištu. Cijena uključuje i ishođenje potrebnih suglasnosti. Cijena izrade priključaka za telefon, te pribavljanja odgovarajućih suglasnosti ide na teret izvođača radova i neće se posebno plaćati.
1.4.4. Priključak za odvodnju tehnoloških voda
1.4.4.1 Opis
Tehnološke vode je potrebno, prije ispuštanja u recipijent, pročistiti do stupnja propisanog u važećoj zakonskoj regulativi. U tu svrhu će izvođač izgraditi odgovarajuće uređaje za čišćenje otpadnih voda, kako bi se zadovoljili traženi uvjeti. Izvođač je dužan ishoditi dozvolu za ispuštanje tehnoloških voda od nadležne državne službe. Recipijenti su obližnji lokalni potoci.
1.4.4.2 Jedinična cijena
U cijenu izrade priključaka za odvodnju tehnoloških voda uključeni su svi potrebni materijali i radovi potrebni da se ti priključci realiziraju na gradilištu. Cijena uključuje i ishođenje potrebnih suglasnosti i dozvola.
Cijena izrade priključaka za odvodnju tehnoloških voda, te pribavljanja odgovarajućih suglasnosti ide na teret izvođača radova i neće se posebno plaćati.
1.4.5. Priključak gradilišne kanalizacije
1.4.5.1 Opis
Izvođač je dužan osigurati pokretne sanitarne jedinice ili sanitarni čvor u sklopu kontejnera koji je privremeno spojen na postojeću fekalnu kanalizacijsku mrežu.
Sanitarni čvorovi moraju biti projektirani i odobreni od odgovarajuće županijske službe, a prije puštanja tih objekata u pogon, iste službe izvršit će pregled.
1.4.5.2 Jedinična cijena
Cijena izvedbe sanitarnih jedinica, stavljanje u funkciju, te pribavljanja odgovarajućih suglasnosti ide na teret izvođača radova i neće se posebno plaćati.
1.4.6. Izrada gradilišnih prometnica i privremenih deponija
1.4.6.1 Opis
Izvođač se mora upoznati sa situacijom na terenu i mogućim pristupima na gradilište. Gradilišna prometnica omogućuje odvoz viška materijala iz iskopa, te dovoz potrebnog materijala i cijevi. Izvođač radova je dužan izraditi gradilišnu privremenu deponiju za materijal iz iskopa, kao i ostalog potrebnog materijala (cijevi, cijevni spojevi i dr.), za odlaganje i parkiranje strojeva i opreme, te izgradnju privremenih gradilišnih objekata. Pristupna cesta i gradilišna deponija će se graditi unutar područja koje je investitor zakupio od vlasnika. U slučaju da izvođač želi provesti gradilišni put po nekoj drugoj trasi te izgraditi privremenu deponiju na nekom drugom mjestu ili na duže vrijeme Izvođač mora izvršiti zakup o svom trošku.
1.4.6.2 Jedinična cijena
Izrada gradilišnih prometnica i privremenih deponija spada u pripremne radove i posebno se ne naplaćuje.
1.5. OSIGURANJE PROLAZA LOKALNOG STANOVNIŠTVA
Izvođač radova je dužan osigurati slobodan prilaz preko iskopanog rova lokalnog stanovništva i gospodarskih subjekata njihovim objektima i posjedima u području oko gradilišta.
Pješačke prilaze izvesti od dasaka d=48 mm, širina prolaza 1,20 m s ogradom visine 1,0 m od drvene građe u širini rova + 1,0 m.
1.5.1. Jedinica mjere i jedinična cijena
Obračun po kom izvedenog prijelaza. U cijenu uključiti sav potreban rad, materijal, prijevoze i ostalo.
1.6. POSTAVLJANJE ZAŠTITNE OGRADE
Izvođač radova je dužan postaviti zaštitnu ogradu s obje strane rova duž čitave trase kako bi se osigurao siguran polaz stanovništva.
1.6.1. Jedinica mjere i jedinična cijena
Obračun po m' izvedene ograde. U cijenu uključiti sav potreban rad, materijal, prijevoze i ostalo.
1.7. PROJEKT ORGANIZACIJE GRADILIŠTA S MREŽNIM VREMENSKIM PLANOM IZVOĐENJA RADOVA
Izvođač radova je dužan izraditi projekt organizacije gradilišta s mrežnim vremenskim planom izvođenja radova prema Ugovoru. Xxxxxxxxx plan mora sadržavati sve stavke radova opisane ovim uvjetima. Ovaj projekt odobrava nadzorni inženjer. Izvođač će predati projekt u 6 primjeraka na hrvatskom jeziku.
Xxxxxxxx izrade i kopiranja ovog projekta padaju na teret izvođača radova i neće se posebno plaćati.
1.8. PROJEKT REGULACIJE PROMETA
Izvođač je dužan izraditi izvedbeni projekt regulacije prometa prema uvjetima lokalne uprave za ceste i/ili grada i ishoditi suglasnosti od odgovarajućih nadležnih službi. Izvođač će Naručitelju i nadzornom inženjeru predati izvedbeni projekt u 6 primjeraka na hrvatskom jeziku.
Izradu izvedbenog projekta za provedbu prometne regulacije uskladiti s dinamičkim planom izvođenja za kompletne radove, uključivo pribavljanje svih potrebnih suglasnosti.
Xxxxxxxx izrade izvedbenog projekta regulacije prometa (izrada, kopiranje, suglasnost projektanta glavnog projekta, eventualna revizija i dr.) kao i troškovi regulacija prometa (uključivo izrada prometne signalizacije i njeno održavanje) tijekom cjelokupnog izvođenja radova padaju na teret izvođača radova i neće se posebno plaćati. Ishođenje svih dozvola i suglasnosti koji proizlaze iz projekta regulacije prometa obveza su izvođača.
1.9. ISKOP PROBNIH POPREČNIH ROVOVA
Izvođač je dužan u sklopu pripreme za izvođenje radova izvršiti probne poprečne rovove radi utvrđivanja dubina i pozicija svih postojećih podzemnih instalacija . Probne rovove izvesti poprečne dužine 2,5m, širine 1,0m, dubine cca 2,0m, a u skladu s tehničkim uvjetima za iskop rova. Rovove izvoditi na razmaku cca 40m do 50 m ili prema zahtjevima Nadzornog inženjera.
1.9.1. Jedinica mjere i jedinična cijena
Obračun po komadu izvedenog probnog rova. U cijenu uključiti sav potreban rad, materijal, prijevoze i ostalo za izvedbu poprečnog rova kao i zatrpavanje rova.
1.10. OZNAČAVANJE POZICIJA KUĆNIH PRIKLJUČAKA DO RUBA PARCELA
Izvođač je dužan u sklopu pripreme za izvođenje radova dogovoriti označavanje predviđenih pozicija kućnih priključaka do ruba parcela i utvrđivanje položaja septičkih jama uz prisustvo
predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća. Pozicije priključnih cjevovoda uskladiti s izvedbenim projektom i usuglasiti s predstavnikom komunalnog poduzeća.
1.10.1. Jedinica mjere i jedinična cijena
Obračun po m' kolektora. U cijenu uključiti sav potreban rad, materijal, prijevoze i ostalo za izvedbu označavanja kao i rad djelatnika iz komunalnog poduzeća koji sudjeluju pri označavanju trasa priključnih cjevovoda.
1.11. OZNAČAVANJE TRASA POSTOJEĆE INFRASTUKTURE NA TRASAMA CJEVOVODA
Izvođač je dužan u sklopu pripreme za izvođenje radova dogovoriti označavanje postojećih trasa infrastrukture (HEP, vodovod, kanalizacija, plin, Hrvatski Telekom d.d. ili neki drugi vlasnik telekomunikacijskih instalacija, Hrvatske vode, javna rasvjeta) od njihovih vlasnika i uz prisustvo njihovog djelatnika označiti na trasama projektiranih kolektora.
1.11.1. Jedinica mjere i jedinična cijena
Obračun po m' kolektora. U cijenu uključiti sav potreban rad, materijal, prijevoze, uporaba detektorskih uređaja i ostalo za izvedbu označavanja kao i troškove rada djelatnika iz poduzeća postojeće infrastrukture koji sudjeluju pri označavanju trasa postojeće infrastrukture .
1.12. IZRADA IZVEDBENOG PROJEKTA
Izvođač je dužan izraditi izvedbeni projekt ili dijelove izvedbenog projekta sukladno članku 198 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) za sve dijelove glavnog projekta koji nisu razrađeni na razini izvedbenog projekta.
Ovo se odnosi na izradu izvedbenih projekata za slijedeće grupe radova:
stvarne karakteristike odabrane hidromehaničke, elektro i strojarske opreme, cijevnog materijala i svih ostalih proizvoda, materijala i instalacija koji se ugrađuju u građevinu stvarnu opremu i tehnologiju izvođenja kojom raspolaže izvođač
stvarno utvrđene geološke, geomehaničke i geotehničke parametre na lokaciji gradilišta (projekt temeljenja građevine, zaštite građevne jame i osiguranje pokosa) regulacije prometa prema uvjetima odgovarajućih nadležnih službi
stvarno utvrđeni položaj podzemnih instalacija u zoni zahvata i njihovog privremenog ili trajnog izmještanja
izmještanja ( vodovodnih instalacija nakon obilaska terena i dogovora s Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split
izvedbena rješenja za sve ostale slučajeve koji se pojave u tijeku građenja, a nisu predviđena glavnim projektom, odnosno nisu obuhvaćena prethodnim točkama, odnosno za koju ne dobiju izvedbenu dokumentaciju od strane investitora
izrada izvedbenih projekta s troškovnikom kućnih kanalizacijskih priključaka. Prije izrade izvedbenih projekata Izvođač je dužan obići teren s predstavnikom VIK-a, utvrditi postojeće stanje i usaglasiti potrebne radove na određivanju pozicije i načina izvedbe kućnih priključaka.
i drugi izvedbeni projekti
Ukoliko dođe do izmjene pojedinih dijelova glavnog projekta, ili je došlo do izmjene tehnologije izvođenja ili promjene materijala ili je nužna razrada pojedinih detalja na zahtjev nadzornog inženjera, izvođač ih mora elaborirati posebnim separatima. Suglasnost na ove separate izvedbenog projekta daje projektant Glavnog projekta, odnosno izvedbeni projekti moraju sadržavati izjavu projektanta glavnog projekta da je izvedbeni projekt usklađen s glavnim projektom, te po potrebi izvješće revidenta o kontroli projekta.
Xxxxxxxx izvedbenog projekta u cijelosti (izrada, kopiranje, suglasnost projektanta glavnog projekta, eventualna revizija i dr.) obračunati su u skolpu Troškovnika. Ishođenje svih dozvola
i suglasnosti koji proizlaze iz izvedbenog projekta obveza su izvođača. Izvođač će predati separate izvedbenog projekta u 6 primjeraka na hrvatskom jeziku.
1.13. PROSTORIJE ZA NADZORNU SLUŽBU
Izvođač radova dužan je osigurati prostoriju s uredskim namještajem, veličine min. 12 m2, s rasvjetom, grijanjem i hlađenjem i telefonskom i ISDN vezom za potrebe smještaja nadzorne službe. U prostoriji osigurati dva radna stola, garderobni ormar, te računalo i kolor printer, i mogućnost korištenja fotokopirnog stroja. Izvođač je dužan osigurati čišćenje i održavanje prostorija za sve vrijeme radova. Uz ovu prostoriju, izvođač radova mora osigurati i jedan WC.
Troškovi osiguranja prostorije sa svim uredskim namještajem i opremom, te troškovi održavanje prostorija tijekom cijelog trajanja građenja neće se posebno obračunavati i treba ih uključiti u jedinične cijene.
1.14. UVOĐENJE IZVOĐAČA U POSAO
Nadzorni inženjer će uvesti izvođača u posao na cjelokupnom području zahvata predmetnog projekta upisom u građevinski dnevnik. Xxxxxxxx uvođenja u posao neće se posebno plaćati.
Za izvođenje iskopa Izvođač je dužan izvršiti sve potrebne pripremne radove u svemu prema Programu radova kojeg je prethodno odobrio nadzorni inženjer.
Svi pomoćni radovi koji iz toga proizlaze, ako nisu navedeni kao obveza Investitora (postavljanje, održavanje i skidanje instalacija i uređaja, gradilišne ceste, crpljenje vode, rasvjeta, komunikacijske linije) i nisu navedeni u troškovniku, smatraju se u smislu ovih tehničkih uvjeta pripremnim radovima koje je izvođač dužan izvesti bez posebne naplate.
Ukoliko se kod kolizije s postojećim podzemnim instalacijama ukaže potreba za izvedbom nove instalacije, takav rad će izvesti imenovani podizvođači ili imenovani izvođači, a troškove će Investitor priznati izvođaču prema općim uvjetima ugovora za imenovane podizvođače, odnosno priznati ih imenovanom izvođaču.
Jedinična cijena zemljanih radova treba između ostalog sadržavati i sve potrebne radove i materijale za osiguranje nadzemnih i podzemnih instalacija (vodovod, kanalizacija, elektro i TT instalacije i sl.), ako nije troškovnikom određeno, te popravak i dovođenje istih u prvobitno stanje ukoliko se nepažnjom Izvođača oštete.
Sve zemljane i slične radove izvesti točno prema odobrenoj dokumentaciji i prema odobrenim izmjenama iste. Iskope kanala i širokih građevinskih jama izvršiti točno prema nacrtima iskopa, odnosno prema karakterističnim uzdužnim i poprečnim presjecima. Stranice iskopa zasijecati pravilno vertikalno ili u projektiranom pokosu. Dno svih kanala isplanirati s traženom točnošću.
Svi iskopi izvode se u pravilu strojevima. U blizini postojećih podzemnih instalacija (elektro kabela, vodovoda, TT kabela i sl.) i objekata, predviđa se pažljiv ručni iskop. Iskopani materijal odbacuje se na minimalnu udaljenost od projektiranog ruba iskopa prema opisu iz stavke. Predviđeno je izdvajanje zemljanog od kamenitog materijala odmah prilikom iskopa za kasniju upotrebu. Ukoliko uvjeti gradilišta tako zahtijevaju tj. nije moguće iskopano odlagati u blizini, potrebno je iskopani materijal izravno iz iskopa utovarivati na vozila i odvoziti na odlagalište.
Ovisno o kategoriji terena, dubini iskopa i nagibu stranica potrebno je izvesti pravilno podupiranje i razupiranje stranica iskopa da ne dođe do zarušavanja. Ukoliko pak dođe do zarušavanja iskopa radi nedovoljnog ili lošeg podupiranja Izvođač je dužan sve sanirati o svom trošku.
Za iskope viših kategorija mješovitog ili potpunog kamenitog materijala primjeniti vibracijske pneumatske alate za iskop ili eksploziv. Za korištenje eksploziva za iskope izvođač mora izraditi odgovarajući elaborat i nakon ovjere Nadzora iskope vršiti prema tom elaboratu. Stručnjaci koji će rukovati eksplozivom moraju uskladiti količine punjenja s čvrstoćom materijala koji se razbija i s okolinom u kojoj se radi (blizina različitih objekata i sl.). Minirana mjesta moraju se osigurati na propisani način korištenjem odgovarajućih pokrivala.
Za obavljanje predviđenih radova Izvođač po potrebi mora iscrpiti podzemnu ili oborinsku vodu iz kanala bez posebne nadoknade. Za tu vrstu radova Izvođač mora imati na raspolaganju odgovarajuće crpke.
Zatrpavanja i nasipavanja zemljanim i kamenitim materijalom izvoditi u odgovarajućim slojevima uz vlaženje i zbijanje, strojno ili ručno do tražene zbijenosti.
Rad na iskopu rovova za sve instalacije obuhvaća iskop materijala točno prema nacrtima iz projekta sa svim potrebnim razupiranjima, odvodnjom i privremenim deponiranjem iskopanog materijala.
2.2.2. Klasifikacija materijala
Kategorija "A"
Pod materijalom kategorije "A" podrazumijevaju se svi čvrsti materijali kod kojih je prilikom cijelog iskopa potrebna upotreba eksploziva.
U tu grupu materijala spadaju:
sve vrste čvrstih i veoma čvrstih stijena u zdravom stanju, uključujući i eventualne tanje slojeve rastresenog materijala na površini,
stijene s mjestimičnim gnijezdima ilovače i lokalnim trošnim ili zdrobljenim zonama, tla koja sadrže više od 50% samaca većih od 0,5 m³, a za čiji je iskop također potrebna upotreba eksploziva.
Kategorija "B"
Pod materijalom kategorije "B" podrazumijevaju se polučvrsta kamenita tla, gdje je potrebna djelomična upotreba eksploziva, a ostali se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom.
Ovoj grupi materijala pripadaju:
- flišni materijali uključujući i rastrešeni materijal,
- homogeni lapori,
- trošni pješčenjaci i mješavine lapora i pješčenjaka,
- trošni dolomiti,
- deblji slojevi raspadnute stijene,
- jako zdrobljeni vapnenac,
- sve vrste škriljevaca,
- neki konglomerati i slični materijali.
Kategorija "C"
Pod materijalom kategorije "C" podrazumijevaju se svi materijali za koje nije potrebna upotreba eksploziva, nego se mogu izravno kopati upotrebom pogodnih strojeva buldožerom, bagerom ili skreperom.
Ovoj kategoriji pripadaju:
sitnozrnata vezana (koherentna) tla kao što su gline, prah, pjeskovite gline, pjeskovito-prašinaste mješavine, organske gline, les, treset itd.,
krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao što su pijesak, šljunak, odnosno njihove mješavine te prirodne kamene drobine - sipki ili slični materijali,
mješovita tla koja su mješavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala.
2.2.3.1 Opći uvjeti iskopa za rovove
Rovove treba iskopavati strojno, jedino ako to nije moguće mogu se raditi i ručno. Rovovi se rade u svim kategorijama materijala A, B ili C prema točki 2.2.2. Rovovi se mogu raditi slobodno, bez razupiranja samo kod manjih dubina iskopa, u vezanim materijalima. Kod većih se dubina rovovi obavezno moraju razupirati, a način razupiranja ovisi o dubini iskopa i vrsti
tla. Način razupiranja predlaže izvođač, a odobrava ga nadzorni inženjer. Kod mjera osiguranja od obrušavanja iskop može biti postupan.
Za vrijeme iskopa treba osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način dospije u rov.
Iskop treba raditi prema projektu. Ako u projektu nisu propisane veće mjere, potrebno je da kod iskopa za instalacije svijetla širina rova s potrebnim pristupom radnom prostoru iznosi:
a) Za okrugle cijevi vanjskog promjera većeg od 40 cm ukupna svijetla širina mora biti veća od stvarnog vanjskog promjera:
- kod nerazupiranih rovova čiji su pokosi strmiji od 60 za najmanje 70 cm
- kod nerazupiranih rovova s pokosima blažim od 60 za najmanje 40 cm
- kod razupiranih rovova za najmanje 70 cm
b) Za cijevi koje imaju vanjski promjer manji od 40 cm ukupna svijetla širina mora biti veća od stvarnog vanjskog promjera cijevi:
- kod nerazupiranih i razupiranih rovova za najmanje 40 cm.
Širinu rova određuju važeće tehničke smjernice i upute proizvođača cijevi.
Kao svijetla širina kod nerazupiranih rovova računa se razmak u dnu, a kod razupiranih rovova razmak između razupiranih stijenki rova.
Za razupirane rovove stvarna širina iskopa rova bit će sa svake strane šira za cca 20 cm (debljina oplate). Ovi dodatni iskopi obračunavaju se u sklopu stavke izvedbe zaštite vertikalnog iskopa rova.
Za obradu spojeva cijevi, kontrolna okna i slično, na određenim se mjestima predviđaju proširenja od najviše 50 cm koja se priznaju izvođaču. Navedene minimalne širine ne vrijede za nerazupirane rovove koji su pristupačni do dubine od 1,25 m, a koji ne moraju imati radni prostor za ispitivanje.
Izvođač treba provoditi iskop kanala prema u projektu definiranim poprečnim i uzdužnim profilima, kotama, nagibima i dr. i prema uputama Nadzornog inženjera. Prije početka radova Izvođač mora predočiti nadzornom inženjeru prijedlog načina na koji namjerava izvesti iskop i tek po njegovu odobrenju može započeti s radovima. Ako Izvođač tijekom radova namjerava promijeniti tehnologiju iskopa, tada prethodno treba od nadzornog inženjera ishoditi suglasnost kojom se odobravaju te promjene.
Bokove iskopa treba izvesti s pokosima takvog nagiba da posjeduju stabilnost u svim fazama građenja, za sva opterećenja koja se mogu pojaviti. Ako je na pokosima tlo podložno eroziji i odronjavanju , Izvođač je dužan o svom trošku provesti sve potrebne mjere zaštite da se ona spriječi. Time se onemogućavaju štete na iskopima i ne dolazi do smanjenja sigurnosti pokosa na klizanje.
Oplata mora biti u čvrstom kontaktu sa tlom koje se štititi po čitavoj površini. Šupljine koje se mogu pojaviti se odmah zapunjavaju dobro zbijenim materijalom. Svu podgradu, podupore i razupore, čelično profilirane zagate treba osigurati od klizanja i pomicanja. Kad su drvene, osigurati će drvenim klinovima koji omogućavaju i naknadne korekcije položaja. Klinovi se moraju osigurati od slučajnih ili nenamjernih popuštanja.
Oplata, te podgrada i razupore se smiju rastaviti tek kad je završeno građenje, a zatrpavanje treba provoditi paralelno sa skidanjem i izvlačanjem oplate i njene zaštite gdje je to predviđeno. Izvođač je odgovoran za sigurnost i odgovarajuće stanje oplate tijekom cijelog razdoblja građenja.
U koherentnom tlu su mogući i vertikalni iskopi do dubine koja je statički dokazana.
Ukoliko se pojavi podzemna voda, crpljenjem će se razina podzemne vode spustiti ispod dna iskopa. Izvođač mora radove na toj dionici izvoditi u kraćim dionicama prilagođenim količinama podzemnih voda i kapacitetu crpki koje će koristiti. Vodu će Xxxxxxx crpiti o svom trošku, odnosno takvo crpljenje mora uključiti u jediničnu cijenu.
Izvođač je obavezan provoditi sniženje razine podzemne vode prema uputama nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer ima pravo tražiti izvedbu piezometara za praćenje snižavanja nivoa podzemnih voda.
Crpljenje treba provoditi tako da ne uzrokuje pokretanje sitnijih zrna tla i iznošenje materijala zajedno sa vodom. Za sve štete i posljedice koje mogu nastati nepravilnim crpljenjem i iznošenjem materijala odgovoran je Izvođač. Ako se tijekom rada pojavi iznošenje materijala ili neke druge štetne pojave, Izvođač je u obvezi odmah o tome izvijestiti Nadzornog inženjera i postupiti po njegovim uputama.
Sniženje razine podzemne vode provoditi postupno da se izbjegne hidraulički lom tla. Za sniženje podzemne vode crpljenjem iz bunara, pomoću iglo- filtera ili drugim postupcima kojima se to sniženje postiže crpljenjem izvan same građevne jame, treba biti izrađen poseban projekt. Način izvođenja tih radova se definira posebnim tehničkim uvjetima u sklopu tog projekta.
Izvođač treba iskop kanala izvesti do linija određenih projektom. Iskop izvan tih linija pada na teret Izvođača. Ako Izvođač izvede povećani iskop svojom krivnjom, nadzorni inženjer određuje način na koji treba određivati zone povećanog iskopa. Troškovi tih radova idu na teret Izvođač.
U slučajevima kad je tlo takvih karakteristika da se poremećuje uslijed rada strojeva iskop se smije izvesti samo do 30 cm iznad definitivnih ploha iskopa na kojima se izvode radovi. Neposredno prije nego što Xxxxxxx planira izvesti daljnje radove ( postavljanje posteljice i cijevi), izvesti će se iskop do definitivne kote iskopa. U tom će slučaju Izvođač koristiti strojeve koji sigurno ne poremećuju tlo, a ako treba i dio iskopa izvesti i ručno.
Ako se odmah ne utovaruje u prijevozna sredstva, iskopani materijal treba biti odložen dovoljno daleko od ruba iskopa da ne ugrožava stabilnost njegovih pokosa i da odronjavanjem ne ugrožava radnike koji rade u jami.
Tijekom provođenja iskopa nadzorni inženjer određuje koji je dio materijala podoban za ugradnju, a koji se odbacuje kao jalovina. Način i mjesto odlaganja jalovine određuje nadzorni inženjer.
Izvođač je u obvezi pridržavati se svih pravila o sigurnosti na radu kako bi se zaštitili životi i zdravlje ljudi i spriječile štete. Isto tako treba poduzeti i sve neophodne mjere glede zaštite susjednih objekata i terena.
Kada je iskop završen, Izvođač će obavijestiti nadzornog inženjera koji treba pregledati izvršene radove i dati pismeno odobrenje za nastavak radova. Nadzorni inženjer može zatražiti da prilikom preuzimanja iskopa prisustvuje još i geomehaničar ili geolog ili obojica.
Prema ovom Programu iskop rova može se izvoditi u tri kategorije tla i to u kategoriji “A”, “B” i “C”.
Vrsta mehanizacije koja će se koristiti prilikom iskopa je u direktnoj ovisnosti o kategoriji tla. Kategorizacija materijala dana u točki 2.2.2.
Kod iskopa rovova na mjestu križanja ili paralelnog vođenja trase s postojećim vodovodnim, TK, HEP i kanalizacijskim instalacijama, potrebno je iskope vršiti ručno. Iskope je potrebno vršiti uz nadzor nadležne institucije ili nadzornog organa.
Ako istražnim radovima nisu otkrivene pukotine, šupljine ili dionice lošijeg materijala, tada se na takvim mjestima mogu dozvoliti odstupanja od projektirane linije iskopa. Tamo gdje se pojave takvi defekti treba izvesti lokalni iskop prema linijama, dubinama i dimenzijama koje određuje nadzorni inženjer. Povećani iskopi se ispunjavaju odgovarajućim dobro zbijenim materijalima ili betonom, a u određenim slučajevima njihove se površine zaštićuju mlaznim betonom.
Ako je na određenim mjestima bez prethodne dozvole nadzornog inženjera izveden iskop preko projektom određenih linija, to jest ostvaren prekomjerni iskop, tada izvođač mora o svom trošku takva mjesta zapuniti dobro zbijenim odgovarajućim materijalom ili betonom. Volumen ugrađenih materijala treba odgovarati volumenu viška iskopa. Izvođaču se ne plaća niti višak iskopa, niti tome odgovarajući volumen ugrađenog materijala.
Šupljine ili povećani iskop na dnu i kosinama definitivno završenog temeljnog iskopa na koje se polaže beton, a koje su uzrokovane nedostatkom pažnje pri radu ili neodgovarajućim načinom rada, moraju se zapuniti betonom koji ne može imati manju kvalitetu od betona koji se ugrađuje u konstrukciju.
Ako nije drugačije određeno, izvođač mora na pogodan način preusmjeriti podzemne ili površinske vode koje bi mogle otežavati radove, umanjiti stabilnost dovršenih iskopa ili na drugi način nepovoljno utjecati na kvalitetu radova. Sve će to obaviti bez dodatnih naplata.
2.2.3.2 Posebni uvjeti izvođenja iskopa za rovove
Kod iskopa upotrebom eksploziva, brzina osciliranja čestica u blizini vodovodnih cijevi, kanalizacijskih cijevi i energetskih kablova, ograničava se na 0.5 cm/s. Kod armiranobetonskih objekata brzina osciliranja čestica ograničava se na 1 cm/s.
Impendenciju eksplozivnog punjenja (Vd x e) mora se uskladiti s prirodnom seizmičkom impendencijom (Vp × s).
Površina temeljenja nakon uklanjanja iskopanog materijala ne smije pokazivati tragove eksplozivnog djelovanja i mora biti dotjerana otkopanim čekićima.
Za svaku kategoriju iskopa izvođač radova mora dostaviti projekt iskopa na pregled i odobrenje nadzornog inženjera.
2.2.4. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere je m³ iskopanog materijala u sraslom stanju i utovar u vozilo, odvoz na deponiju obračunat u posebnim stavkama, a prema Tehničkim uvjetima stavka 2.4. i 2.8.
Eventualni višak iskopa preko mjera u projektu neće se priznati ako nije odobren od nadzornog inženjera.
Iskop je raspoređen na strojni, ručni i pod utjecajem podzemne vode-mora.
Količine radova plaćaju se prema ugovorenoj jediničnoj cijeni za pojedini rad u kojoj je uključen iskop u tlu određene kategorije, crpljenje vode, privremeno deponiranje, razastiranje te čišćenje terena u zoni rova. Na dionicama gdje se iskop vrši uz zaštitu bokova rova, u jediničnu cijenu iskopa treba uključiti i poteškoće zbog otežanog iskopa između razupora oplata. Zaštita bokova rovova obračunava se u posebnoj stavci.
2.3. ISKOP ROVA POD UTJECAJEM MORA
Ovaj rad obuhvaća iskope kanala na morskoj dionici i na kopnenoj dionici koja je pod utjecajem mora. Osim iskopa rova ovaj rad uključuje sve radove usko vezane za izvođenje iskopa kao što su osiguranje bokova iskopa podgrađivanjem, pobijanjem žmurja (čelični profilirani zagati). Rad obuhvaća vađenje iskopanog materijala na površinu terena ili prirodnog dna mora, djelomično odlaganje uz trasu, vađenje na površinu mora i utovar u prijevozno sredstvo, transport do odlagališta te istovar s uređenjem odlagališta.
Izvođač treba provoditi iskop podmorskog dijela prema poprečnim i uzdužnim profilima, kotama, nagibima definiranim grafičkim prilogom uz upute nadzornog inženjera.
Iskopi pod morem vrše se različitim strojevima zavisno od kategorije materijala pri čemu treba voditi računa da se se ne zagađuje i ne narušava okoliš, posebno morsko dno. U plitkom dijelu iskop se vrši refulerom ili brodom vedričarom koji treba biti širine rova kojeg kopa. Sav muljeviti dio iskopa odmah se utovaruje i odvozi na deponiju materijala.
Materijal iz iskopa sa većih dubina može se deponirati uz trasu iskopa zbog kasnijeg zatrpavanja ako materijal zadovoljava potrebne karakteristike.
Iskopi u čvrstoj stijeni vrše se prikladnim strojevima za bušenje i miniranje. Materijal se deponira zbog kasnijeg zatrpavanja ukoliko zadovoljava potrebne karakteristike.
Izvođač mora prije početka radova predočiti nadzornom inženjeru prijedlog načina na koji će provesti iskop i tek po njegovom odobrenju može započeti s radom. Ukoliko se za vrijeme radova ukaže potreba za promjenom tehnologije izvođenja, Izvođač prethodno mora od nadzornog inženjera ishoditi suglasnost kojom se odobravaju te promjene.
Bokove iskopa rova treba izvesti vertikalno i to tako da posjeduju potrebnu stabilnost u svim fazama gradnje, za sva opterećenja koja se mogu pojaviti. Ako je tlo podložno eroziji ili je pod utjecajem valova i morskih struja, Izvođač je dužan provesti sve potrebne mjere zaštite da se ona spriječi. Time se onemogućavaju štete na iskopima i ne dolazi do smanjenja sigurnosti bokova na klizanje.
Oplata mora biti u čvrstom kontaktu s tlom koje se štiti po čitavoj površini. Šupljine koje se mogu pojaviti odmah se zapunjavaju dobro zbijenim materijalom. Sve podgrade, podupore i razupore, čelično profilirane zagate treba osigurati od klizanja i pomicanja. Ako su ovi elementi drveni biti će osigurani drvenim klinovima koji omogućavaju naknadne korekcije položaja. Klinovi se moraju osigurati od slučajnih ili nenamjernih popuštanja.
Oplata i podgrade, podupore i razupore smiju se rastaviti tek po završetku građenja, a zatrpavanje treba izvoditi paralelno sa skidanjem i izvlačenjem oplate i njene zaštite gdje je to predviđeno. Izvođač je odgovoran za sigurnost i odgovarajuće stanje oplate tijekom cijelog razdoblja građenja.
U koherentnom tlu su mogući i vertikalni iskopi do dubine koja je statički dokazana.
Iskop se vrši do linija određenih projektom , a svaki iskop izvan tih linija pada na teret izvođača. Ako Izvođač izvede povećani iskop nadzorni inženjer određuje način na koji treba urediti zone povećanog iskopa. Troškovi tih radova padaju na teret izvođača.
U slučajevima kad je tlo takvih karakteristika da se poremećuje usljed rada strojeva iskop se smije izvoditi samo do 30 cm iznad definitivnih ploha iskopa na kojima se izvode radovi. Neposredno prije nego izvođač planira izvesti daljnje radove izvest će se iskop do definitivne
plohe iskopa. U tom slučaju izvođač treba koristiti strojeve koji koji ne poremećuju tlo, a ako je potrebno i dio iskopa izvesti ručno.
Ukoliko se za vrijeme iskopa naiđe na bilo kakve prepreke izvođač o tome mora obavijestiti nadzornog inženjera i kod daljnih radova postupa po njegovim uputama.
Izvođač je dužan pridržavati se svih pravila o sigurnosti na radu i svih mjera zaštite susjednih objekata i terena.
Po završetku radova na iskopu Izvođač će obavijestiti nadzornog inženjera koji treba pregledati izvršene radove i dati pismeno odobrenje za nastavak radova. Nadzorni inženjer može zatražiti prisustvo geomehaničara i geologa za vrijeme preuzimanja radova.
2.3.3. Posebni uvjeti izvođenja iskopa kanala pod morem
Kod iskopa upotrebom eksploziva, brzina osciliranja čestica u blizini objekata, energetskih kablova i sl. ograničava se na 0.5 cm/s. Kod armiranobetonskih objekata brzina osciliranja čestica ograničava se na 1cm/s.
Prirodna seizmička impendencija (Vp x Vs) mora se uskladiti s impendencijom eksplozivnog punjenja (Vd x Pe).
Površina dna rova nakon uklanjanja iskopanog materijala ne smije pokazivati tragove eksplozivnog djelovanja i mora biti poravnana i dotjerana ručno ili prikladnim strojevima.
Za svaku kategoriju iskopa izvođač radova mora dostaviti projekt iskopa na pregled i odobrenje nadzornog inženjera.
Izvođač radova mora dužine dionica iskopa prilagoditi dinamici ostalih radova kako ne bi došlo do urušavanja i zatrpavanja kanala usljed djelovanja morskih valova i struja. Sve štete nastale pod utjecajem ovih prirodnih i vremenskih uvjeta padaju na teret izvođača.
2.3.4. Jedinica mjere i jedinična cijena
Za ovaj rad jedinica mjere je m3 iskopanog materijala u sraslom stanju.
U jediničnu cijenu uključen je sav rad na iskopu pod utjecajem mora, eksploziv, podupiranje, razupiranje, prijevoz materijala u zoni iskopa i utovar u prijevozna vozila, transport do privremene deponije i uređenje deponije, te geodetski radovi kao i uređenje i čišćenje terena po završetku iskopa.
Deponij materijala iz iskopa je dijelom neposredno uz kanal, dijelom na privremenoj gradilišnoj deponiji, a dijelom na trajnoj deponiji. Za prijevoz materijala koristit će se javne cestovne površine.
Ovaj rad obuhvaća prijevoz iskopanog materijala određene kategorije u sraslom stanju s mjesta iskopa, te istovar materijala na privremenu ili trajnu deponiju, planiranje i uređenje deponije.
Prijevoz materijala obavlja se kamionima, damperima, skrejperima i drugim prijevoznim sredstvima. Na malim se udaljenostima prijevoz materijala može izvršiti odguravanjem buldozerima, grejderima i slično.
Prijevozni kapaciteti trebaju biti usklađeni s kapacitetima iskopa i utovara, odnosno ugradnje kako bi rad tekao bez zastoja. Pri određivanju kapaciteta prijevoza potrebno je voditi računa o rastresitosti materijala koji se prevozi.
Prilikom prijevoza materijala izvođač je obavezan pridržavati se svih zakona, propisa i pravila o sigurnosti prijevoza. To vrijedi kako na samom gradilištu, tako i na javnim prometnim površinama.
U skladu s tim treba izvršiti:
a) na gradilištu:
pravilno postavljanje i održavanje gradilišnih prometnica, izradu i održavanje privremenih objekata,
opremanje prekopa odgovarajućim znacima, koje noću treba osvijetliti
b) na javnim prometnicama:
postavljanje odgovarajuće signalizacije,
primjenu vozila propisanog gabarita i dopuštene nosivosti (osovinskog opterećenja), sprječavanje nanošenja vode, blata i drugih nečistoća na kolnik, a ako do toga dođe, očistiti kolnik.
Sve posljedice do kojih dođe zbog nepridržavanja gornjih zahtjeva snosit će isključivo izvođač.
Za prijevoz materijala koristit će se javne cestovne površine.
2.4.2. Jedinica mjere i jedinična cijena
2.4.2.1 Prijevoz materijala na privremenu deponiju
Jedinica mjere je m³ prevezenog materijala i obuhvaća prijevoz utovarenog materijala, istovar na privremenu deponiju do 500 m i ponovni utovar za odvoz na stalnu deponiju. Uključeno je i uređenje privremene deponije prema Tehničkim uvjetima stavka 2.8.
2.4.2.2 Prijevoz materijala na trajnu deponiju
Jedinica mjere je m³ prevezenog materijala i obuhvaća prijevoz utovarenog materijala i istovar na trajnu deponiju do 25 km. Uključeno je i uređenje trajne deponije prema Tehničkim uvjetima stavka 2.8.
Ovaj rad obuhvaća nabavku materijala, utovar i dovoz, razastiranje i zbijanje obloge oko cijevi tj. grubo i fino planiranje materijala te nabijanje do tražene zbijenosti.
Svaka vrsta cijevi zahtijeva poseban pristup pri polaganju u kanal. Proizvođač cijevi propisuje uvjete u kojima će se cijevi ugrađivati jer se time jamči trajnost i kakvoća cjevovoda.
Za oblogu oko cijevi se koriste anorganske vrste tla i to: pijesak (SW, SU i SF), šljunak (GW, GU i GF) i kameni materijal. Ne smiju se ugrađivati slijedeći materijali: organske gline i prah (OL-OI i OH), organski otpaci, korijenje, busenje kao i ostali materijali koji s vremenom mijenjaju svoja mehaničko-fizikalna svojstva. Za klasifikaciju i identifikaciju tla, odnosno materijala vrijedi AC klasifikacija.
2.5.3.1 Opći uvjeti za izradu obloge
Pod oblogom cijevi se podrazumijeva materijal koji se postavlja oko cijevi, tj. ispod bočno i iznad cijevi.
Debljina sloja ispod cijevi je definirana posteljicom. Debljina sloja bočno od cijevi ovisi o širini iskopa kanala i izvodi se do ruba iskopa, a debljina sloja iznad cijevi ovisi o materijalu i promjeru cijevi i minimalno iznosi 30 cm.
Oblogu treba izvesti na takav način da kvaliteta i zbijenost materijala budu ujednačeni. Izvodi se u dvije faze, prije i poslije tlačne probe. Prije tlačne probe se vrši izvedba obloge preko cijevi tako da se slobodnim ostave svi spojevi cijevi. Nakon uspješno izvršene tlačne probe se vrši izvedba obloge preko spojeva cijevi.
Obloga cijevi se izvodi u slojevima koji se zbijaju ručnim nabijačima. Izvođač ne smije oblogu izvoditi kada je tlo smrznuto. U kanalu ne smije biti snijega ili leda
2.5.3.2 Kontrola kvalitete
Kvaliteta i zbijenost materijala ugrađenog u oblogu se kontroliraju prema slijedećim normama:
HR | N U.B1.010 | Uzimanje uzoraka |
HR | N U.B1.024 | Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla |
HR | N U.B1.026 | Određivanje sadržaja karbonata tla |
HR | N U.E8.010 | Nosivost i ravnost na nivou posteljice |
Nadzorni inženjer ima pravo zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja i po drugim normama koje ovdje nisu navedene, a što se Izvođaču posebno plaća.
Prema ovim tehničkim uvjetima se određuje minimalna kvaliteta radova i minimalni opseg kontrolnih ispitivanja obloge kako slijedi:
Granulometrijski sastav
Kontrolira se na svakih 500 m². Granulometrijski sastav ugrađenog materijala mora u potpunosti zadovoljiti uvjete koji se postavljaju za materijale ugrađene u posteljicu.
Stupanj zbijenosti prema standardnom Proctoru
Kontrolira se na svakih 500 m3. Unutar ovog ispitivanja se podrazumijeva i ispitivanje vlažnosti i zapreminske težine tla.
Modul stišljivosti kružnom pločom 300 mm
Umjesto kontrole zbijenosti prema Proctoru, može se na svakih 500 m² posteljice postignuta zbijenost kontrolirati kružnom pločom.
2.5.4. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere je m3 uređene i zbijene obloge.
Jediničnom cijenom su obuhvaćeni svi potrebni radovi i propisana kontrola kvalitete, u ovisnosti o vrsti materijala.
Ovaj rad obuhvaća dobavu materijala, utovar i dovoz, razastiranje i zbijanje, tj. grubo i fino planiranje materijala te nabijanje u slojevima do tražene zbijenosti.
Svaka vrsta cijevi zahtijeva poseban pristup pri polaganju u kanal te zatrpavanju kanala. Proizvođač cijevi propisuje uvjete u kojima će se cijevi ugrađivati jer se time jamči trajnost i kakvoća cjevovoda.
Zatrpavanje kanala je ovisno o materijalu cijevi, dubini kanala te položaju kanala u prostoru (u prometnoj površini, javnoj površini ili izvan površina koje se koriste), moguće s jednom ili više vrsta materijala.
Za zatrpavanje kanala koristi se zamjenski kameni materijal bez primjesa lapora maksimalnog promjera frakcije 10 cm.
Za klasifikaciju i identifikaciju tla, odnosno materijala vrijedi AC klasifikacija.
2.6.3.1 Opći uvjeti za zatrpavanje kanala
Pod zatrpavanjem kanala se podrazumijeva ugradnja materijala na oblogu cijevi pa do narednih slojeva ili do vrha kanala.
Zatrpavanje se izvodi u slojevima takve visine da nije ugrožena stabilnost cjevovoda i da nasip može biti dovoljno zbijen (min. 40 MN/m2). Izbor stroja za zbijanje ovisi o stanju tla i visini oplate. Upotreba teških strojeva i vibronabijača nije dopuštena ako je nadsloj iznad tjemena cijevi manji od 1,0 m, a u slučaju upotrebe se mora proračunski dokazati mogućnost primjene takvih strojeva.
Zatrpavanje se izvodi u slojevima, a treba ga izvesti na takav način da kvaliteta i zbijenost materijala budu ujednačeni.
Izvođač ne smije izvoditi zatrpavanje kada je tlo smrznuto niti sa smrznutim materijalom. U kanalu ne smije biti snijega ili leda.
2.6.3.2 Kontrola kvalitete
Kvaliteta i zbijenost materijala ugrađenog u posteljicu se kontroliraju prema slijedećim normama:
HR N U.B1.010 Uzimanje uzoraka
HR N U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HR N U.B1.026 Određivanje sadržaja karbonata tla
HR N U.E8.010 Nosivost i ravnost na nivou posteljice
Nadzorni inženjer ima pravo zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja i po drugim normama koje ovdje nisu navedene, a što se Izvođaču posebno plaća.
Prema ovim tehničkim uvjetima se određuje minimalna kvaliteta radova i minimalni opseg kontrolnih ispitivanja posteljice kako slijedi:
Granulometrijski sastav
Kontrolira se na svakih 500 m². Granulometrijski sastav ugrađenog materijala mora u potpunosti zadovoljiti uvjete koji se postavljaju za materijale ugrađene u nasip.
Stupanj zbijenosti prema standardnom Proctoru
Kontrolira se na svakih 500 m². Unutar ovog ispitivanja se podrazumijeva i ispitivanje vlažnosti i zapreminske težine tla.
Modul stišljivosti kružnom pločom 300 mm
Umjesto kontrole zbijenosti prema Proctoru, postignuta zbijenost se može na svakih 500 m² posteljice kontrolirati kružnom pločom.
Kota planuma
Odstupanje kote planuma od projektirane smije biti najviše 2 cm. Kontrola se provodi nivelmanskim snimanjem o čemu se izrađuje zapisnik. Ako je zatrpavanje izvedeno niže od projektirane visine, dopunit će se na teret Izvođača materijalom od kojega će se izraditi donji slojevi kolničke konstrukcije.
Uzdužni nagibi
Nagibi moraju odgovarati projektiranima.
2.6.4. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere je m3 uređenog i zbijenog zasutog materijala.
Jediničnom cijenom su obuhvaćeni svi potrebni radovi i propisana kontrola kvalitete, u ovisnosti o vrsti materijala.
2.7. IZRADA NOSIVOG SLOJA OD MEHANIČKI ZBIJENOG ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA (TAMPON ZA CESTU)
Ovaj rad obuhvaća dobavu i ugradnju tampona ceste od zrnatog kamenog materijala frakcije od 0-64 mm u debljini od 25 cm., i zbijenosti sloja Me=80 MN/m².
Za izradu nosivog sloja od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala mogu se primijeniti:
a) prirodni šljunak
b) drobljeni kameni materijal
c) mješavina prirodnog šljunka i drobljenog kamenog materijala
d) mješavina sastavljena iz više frakcija.
Svaki od ovih materijala mora zadovoljavati određene zahtjeve u pogledu:
fizikalno-mehaničkih i mineraloško-petrografskih svojstava samih zrna (tablica V-C 5) granulometrijskog sastava ukupnog materijala (tablica V-C 6)
nosivosti i
udjela organskih tvari i lakih čestica.
2.7.2.1 Prethodna ispitivanja materijala
Prije dopreme materijala na mjesto ugradnje, izvođač je dužan predati Inženjeru izvještaj organizacije za kontrolu kvalitete o pogodnosti predviđenog zrnatog materijala za izradu nosivog sloja. S dopremom materijala može otpočeti tek kada nadzorni inženjer odobri materijal na osnovi dokumentacije o pogodnosti materijala koju je izradila organizacija za kontrolu kvalitete (izvještaj o pogodnosti).
Dokumentacija mora sadržavati ispitivanja ovih svojstava: fizikalno-mehanička svojstva,
granulometrijski sastav, nosivost,
mineraloško-petrografsku analizu, udio organskih tvari i lakih čestica.
Na osnovi rezultata ispitivanja ovih svojstava u izvještaju treba biti dano mišljenje o pogodnosti zrnatog materijala za primjenu. Za ispitivanje se moraju osigurati reprezentativni uzorci u čijem uzimanju i uzorkovanju moraju obavezno sudjelovati predstavnici organizacije za kontrolu kvalitete.
Ako dođe do promjene karakteristika zrnatog materijala u pozajmištu ili promjene pozajmišta, izvođač je dužan ponovo pribaviti dokumentaciju o kvaliteti materijala i predati je nadzornom inženjeru.
Prethodnim ispitivanjima treba dokazati slijedeće uvjete kvalitete:
2.7.2.1.1. Fizikalno-mehanička i mineraloško-petrografska svojstva
Prirodni šljunak i drobljeni kameni materijal moraju zadovoljavati zahtjeve iz tablice V-C 5.
Tablica V-C 5
Zahtijevana fizikalno-mehanička svojstva zrnatog kamenog materijala za nevezane nosive slojeve
Svojstvo i uvjet | Xxxxxxx |
Oblik zrna – udio zrna nepovoljnog oblika (3:1), najviše, % (m/m) (HRN B.B8.048) | 40 |
Upijanje vode, najviše, % (HRN B.B8.031) | 1,6 |
Trošna, nekvalitetna zrna, najviše, % (HRN B.B8.037) | 7 |
Otpornost prema smrzavanju natrijevim sulfatom. Gubitak mase nakon 5 ciklusa, najviše, % (HRN B.B8.044) | 12 |
Otpornost prema drobljenju i habanju po metodi Los Angeles, najviše, % (HRN B.B8.045) | 45 |
2.7.2.1.2. Granulometrijski sastav
Granulometrijska krivulja zrnatog materijala mora se nalaziti unutar granica danih u tablici V-C 6
Tablica V-C 6
Granulometrijski zahtjevi za zrnati materijal nevezanih nosivih slojeva
Otvor (kvadratni) sita u mm | Prolaz kroz sito % |
63 | 100 |
50 | 90 |
31,5 | 73-100 |
16 | 54-90 |
8 | 40-75 |
4 | 29-60 |
2 | 20-48 |
1 | 13-38 |
0,5 | 7-28 |
0,2 | 3-20 |
0,1 | 2-15 |
Napomena: Ako to odobri nadzorni inženjer, u pojedinim slučajevima mogu se dopustiti i zrnati materijali s nešto drugačijim sastavima, s tim da tvrtka registrirana za kontrolu kvalitete ispitivanjima dokaže njihovu pogodnost.
Pored uvjeta danih u tablici V-C 6, zrnati materijal mora zadovoljavati i ove granulometrijske uvjete:
udio zrna manjih od 0,2 mm ne smije biti veći od 3%
stupanj neravnomjernosti U= d60
d10
mora se kretati u granicama:
a) za šljunak
U = 15 do 100
b) za drobljeni materijal
U = 15 do 50.
Materijal s ovakvim svojstvima može se dobiti na ove načine:
izborom prirodnog materijala pravilnog granulometrijskog sastava
korekcijom granulometrijskog sastava prirodnog materijala i miješanjem s odgovarajućom frakcijom drugog zrnatog materijala
sastavljanjem iz više frakcija.
Miješanje frakcije za korekciju s osnovnim materijalom ili miješanje više frakcija ne smije se nikako obavljati na mjestu ugradnje, nego u postrojenju za miješanje ili, eventualno, pogodnim strojevima na deponiji uz pojačanu kontrolu, kako bi bila zagarantirana potrebna homogenost sastava.
2.7.2.1.3. Nosivost materijala
Nosivost materijala ocjenjuje se laboratorijski određenim kalifornijskim indeksom nosivosti CBR. CBR se određuje na pokusnim tijelima zbijenim uz optimalnu vlažnost po modificiranom Xxxxxxxxxxx postupku. Vrijednost CBR za pojedine vrste zrnatog kamenog materijala navedene su u tablici V-C 7
Tablica V-C 7
Zahtjevi za nosivost zrnatog materijala izraženi kalifornijskim indeksom nosivosti CBR
Svojstva i uvjet | M a t e r i j a l | |
Prirodni šljunak ili mješavine šljunka s manje od 50% drobljenog kamenog materijala | Drobljeni kameni materijal ili mješavine prirodnog šljunka s više od 50% drobljenog kamenog materijala | |
CBR najmanje, % | 40 | 80 |
2.7.2.1.4. Udio organskih tvari i lakih čestica
Zrnati materijal ne smije sadržavati više od 50% organskih tvari i lakih čestica.
2.7.2.1.5. Propisi po kojima se kontrolira kvaliteta:
HRN B.B0.001 Uzimanje uzoraka kamena i kamenih agregata HRN B.B8.035 Određivanje vlažnosti
HRN U.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava
HRN B.B8.031 Određivanje zapreminske mase i upijanja vode HRN B.B8.048 Ispitivanje oblika zrna kamenih agregata
HRN B.B8.037 Određivanje slabih zrna
HRN B.B8.044 Ispitivanje postojanosti prema mrazu natrijum-sulfatom
HRN B.B8.045 Ispitivanje prirodnog i drobljenog agregata mašinom "Los Angeles" HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla
HRN B.B8.034 Određivanje lakih čestica
HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode
HRN B.B8.039 Približno određivanje zagađenosti organskim materijama HRN U.B1.042 Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti
HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče
HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla
Nosivi sloj od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala može se izvoditi tek kad nadzorni inženjer primi posteljicu u pogledu ravnosti, projektiranih nagiba, pravilno izvedene odvodnje i traženih uvjeta kvalitete.
Izvođač je dužan održavati posteljicu u stanju u kakvom je bila u vrijeme prijema od nadzornog inženjera. Ako iz bilo kojeg razloga dođe do pogoršanja stanja posteljice, izvođač je dužan ponovno dovesti u stanje koje odgovara traženim zahtjevima i o tome podnijeti dokaze nadzornom inženjeru.
Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala može se na uređenoj i primljenoj posteljici raditi na dva načina:
navoženjem zrnatog kamenog materijala, razastiranjem pomoću grejdera i zbijanjem razastiranjem zrnatog materijala pomoću razastirača i zbijanjem.
U prvom slučaju dovozi se potrebna količina materijala i razastire grejderom u debljini potrebnoj da se nakon zbijanja dobije sloj projektirane debljine, što se određuje na početku radova.
U radu treba paziti da ne dođe do segregacije zrnatog materijala.
U drugom slučaju radi se razastiračem koji odmah daje sloj jednolične debljine. Vlažnost materijala treba regulirati tako da bude u optimalnim granicama.
Granice vlažnosti materijala koji se ugrađuje iznose: W = Wopt ±1%, gdje je
Wopt - optimalna vlažnost određena po HRN U.B1.038.
Zbijanje počinje nakon završenog planiranja i profiliranja. Obavlja se vibracijskim sredstvima za zbijanje, npr. vibropločama, kompaktorima, vibrovaljcima ili valjcima s gumenim kotačima, posebno ili u kombinaciji.
Zbijanje treba obavljati preko cijele površine sloja. Sva mjesta koja eventualno nisu dostupna strojevima za zbijanje treba zbiti drugim sredstvima i načinima, u skladu s traženim zahtjevima. Takva mjesta kao i načine rada određuje nadzorni inženjer.
Nakon što je ustanovljen način rada kojim se sigurno postižu traženi zahtjevi kvalitete, treba ga potvrditi i odobriti nadzorni inženjer.
2.7.3.1 Kontrolna ispitivanja u toku rada
Kontrolna ispitivanja nosivog sloja obavlja (osigurava) Izvođač , a služe kao potvrda postignute kvalitete rada.
Ta ispitivanja obuhvaćaju:
ispitivanje modula stišljivosti pomoću kružne ploče
ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na modificirani Proctorov postupak ispitivanje granulometrijskog sastava
ispitivanje ravnosti sloja letvom duljine 4 m.
Kontrolna ispitivanja treba obavljati u slijedećem opsegu:
ispitivanje modula stišljivosti najmanje na svakih 500 m² i ispitivanje stupnja zbijenosti volumometrom na svakih 500 m²,
ispitivanje granulometrijskog sastava najmanje na svakih 500 m²,
ispitivanje ravnosti površine letvom duljine 4 m na svakom poprečnom profilu ili po statističkoj metodi slučajnih brojeva, a na zahtjev nadzornog inženjera.
2.7.3.2 Zahtjevi kvalitete
Završeni nosivi sloj od mehanički sabijenog zrnatog kamenog materijala mora zadovoljavati zahtjeve propisane u projektu.
Ako nije drugačije određeno, moraju bili zadovoljeni ovi kriteriji:
a) Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti moraju zadovoljavati zahtjeve iz tablice V-C 8
Tablica V-C 8
Slojevi koji dolaze iznad nosivog sloja od mehanički zbijenog zrnatog materijala | Modul stišljivosti Ms (ploča 30 cm) MN/m² | Stupanj zbijenosti Sz (u odnosu na modi-ficirani Proctor), % |
Asfaltni zastor, bitumenizirani nosivi slojevi i nosivi slojevi stabilizirani hidrauličnim vezivima ukupne debljine > 40 cm | 50,0 | 95 |
Asfaltni zastor i bitumenizirani nosivi slojevi ukupne debljine > 15 cm ili asfaltni zastor, bitumenizirani nosivi slojevi i nosivi slojevi stabilizirani hidrauličnim vezivima debljine od 30 do 40 cm | 80,0 | 98 |
Asfaltni zastor i bitumenizirani nosivi slojevi ukupne debljine < 15 cm | 100,0 | 100 |
b) Granulometrijski sastav
Granulometrijski sastav mora u svemu zadovoljavati zahtjeve iz ove točke Tehničkih
uvjeta.
c) Ravnost
Ravnost mjerena letvom duljine 4 m smije odstupati najviše za 2 cm.
2.7.4. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere je m3 ugrađenog materijala u zbijenom stanju.
U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi nabave i ugradnje materijala, propisana kontrola kvalitete, te sve potrebno za potpuno dovršenje rada.
2.8. TRAJNO I PRIVREMENO ODLAGANJE MATERIJALA
U ovoj točki Tehničkih uvjeta opisani su uvjeti dopreme, razastiranja i zbijanja materijala u slojevima, te konačno oblikovanje i uređenje stalnog odlagališta. Radovi na privremenim odlagalištima su također uključeni u ovaj rad, s time da se kod njih predviđa naknadno uređenje površina (po prestanku njihova korištenja).
Iskopani materijal koji se koristi za ugradnju može biti u određenim okolnostima, ali samo uz dozvolu nadzornog inženjera, odložen u privremena odlagališta. U takvim slučajevima izvođač
nema pravo zahtijevati dodatno plaćanje za privremeno deponiranje, ponovni utovar i dodatni transport materijala na mjesto ugradnje.
Izvođač je dužan formirati deponije na mjestima predviđenim projektom ili određenim prema uputama nadzornog inženjera.
Iskopani materijal nepodoban za ugradnju se odlaže u stalno odlagalište na udaljenosti do 25 km. Privremena odlagališta se lociraju na udaljenosti do 500 m od mjesta iskopa. Nalaze se na mjestima gdje ne smetaju budućim građevinama, ne nagrđuju izgled postojećih građevina i ne ometaju prilaze postojećim i budućim objektima. Izvođač nema pravo jalovi materijal odlagati na odlagališta koja ne zadovoljavaju prethodne uvjete. Privremena i trajna odlagališta moraju biti zaštićena od erozije i omogućiti odvodnju u svim uvjetima.
Stalna odlagališta izvođač mora oblikovati tako da odgovaraju zadanim profilima i nivoima, da ne prekidaju prirodne tokove vode i da omogućuju dobru odvodnju. Završena odlagališta ne smiju ugrožavati okoliš i moraju se estetski dobro uklapati u okolinu. Ako je to moguće treba završena odlagališta ozeleniti raslinjem.
Odlaganje jalovog materijala u odlagališta treba provoditi u slojevima debljine najviše 100 cm. Zbijanje odloženog materijala postiže se razastiranjem buldozerom i prelazom vozila. Promet treba tako organizirati da se puni kamioni, što je više moguće, iskoriste za zbijanje prethodno odloženog materijala. Po potrebi mogu se za zbijanje koristiti i za to odgovarajuću strojevi. Svi tokovi podzemne vode u odlagalištima moraju biti regulirani. Prilikom odlaganja jalovog materijala na stalna odlagališta izvođač se mora pridržavati svih obveza i sporazuma koje je preuzeo prema nadležnim organima i vlastima, a koje se odnose na odlaganje materijala.
Izvođač snosi troškove za odštetu uništenih kultura i zemljišta izvan površina predviđenih za deponije. Za deponije izgrađene bez prethodne suglasnosti nadzornog inženjera sve troškove snosi izvođač.
2.8.3. Jedinica mjere i jedinična cijena
Budući da je u jediničnim cijenama svih iskopa odnosno prijevoza materijala uključen i utovar materijala, te transport do deponije s uređenjem deponije, ova stavka nije predviđena za naplatu, već se daje samo radi uvjeta dopreme, razastiranja i zbijanja materijala u slojevima, te konačnog oblikovanja i uređenja trajnog i privremenog odlagališta.
Rad obuhvaća dobavu, postavu i demontažu muljne pumpe s kompletnom opremom te rad na crpljenju procjednih i oborinskih voda.
Prema provedenim istražnim radovima, dijelu trase cjevovoda uz morsku obalu nivo podzemne vode odgovara nivou Jadranskog mora, a ovisit će o morskim mijenama (plima i oseka). Srednji nivo Jadranskog mora na ovom području je +0.31 m n. m.
U slučaju izvođenja radova uz morsku obalu, za vrijeme trajanja plime tj. u uvjetima kada nivo podzemne vode može doseći razinu +1,25 m.n.m., izvođač je dužan osigurati crpljenje podzemne vode bez dodatne naplate.
2.9.2. Jedinica mjere i jedinična cijena
Crpljenje rezidualne i oborinske vode treba uključiti u jedinične cijene zaštite građevne jame pa stavka nije predviđena za posebnu naplatu.
2.10. ZAŠTITA VERTIKALNOG ISKOPA ROVA
S obzirom da se iskopi rovova za kanale obavljaju na različitim lokacijama i s različitim geološkim i geomehaničkim karakteristikama tla, detaljan opis zaštite iskopa pojedinih rovova bit će dan u okviru izvedbenog projekta građenja. Ovdje se daju samo opće napomene koje vrijede za sve zaštite iskopa rovova.
Tamo gdje se rovovi kopaju unutar nasipnih i autohtonih koherentnih materijala, a raspoloživa širina građevnog pojasa to dozvoljava, stabilnost bokova rova osigurati oblikovanjem pokosa u nagibu čija stabilnost je dokazana geostatičkom analizom. Za slučaj iskopa rovova unutar slojeva nekoherentnih materijala i koherentnih materijala tamo gdje nije dostatna širina građevnog pojasa, rovove kopati pod zaštitom neke od posebnih oplata za razupiranje rovova.
Zaštita izvedbom mikropilota primjenjuje se na dionicama gdje su ugroženi temelji objekta (mala udaljenost između temelja i rova kolektora). Mikropiloti se mogu ugrađivati samo s jedne strane rova u kombinaciji s oplatom tipa (za zaštitu druge strane iskopa) ili s obje strane rova (u tom slučaju nije potrebna oplata).
Zaštite rova kolektora armiranobetonskom kadom primjenjuje se na dionicama gdje su obostrano ugroženi temelji objekta, a objekti s obje strane kolektora se nalaze na maloj međusobnoj udaljenosti.
Glavnim projektima i nacrtima poprečnih profila kanala s predviđenom zaštitom iskopa rovova predviđena je zaštita stabilnosti iskopa na razini glavnog projekta.
Geotehničkim istražnim radovima predviđena su tri tipa zaštite rova i temelja objekata:
1) zaštita hidrauličkom oplatom
2) zaštita mikropilotima
3) zaštita armiranobetonskom kadom
Svi detalji izvođenja trebaju se razraditi na razini izvedbenog projekta sukladno tehnološkim mogućnostima Izvođača radova, a u svemu prema glavnom projektu. Za svako odstupanje od glavnog projekta, nužna je suglasnost Naručitelja i projektanta.
Procjena je dana na osnovu raspoloživih podataka o kolektorima i građi terena. Podaci o objektima uz trasu nisu poznati. Izvođač je dužan za svaki dio kolektora izvršiti dodatne istražne radove i prikupiti relevantne podatke o ugoženom objektu (dimenzije, stanje i kvaliteta temelja i konstrukcije zida; postojanje podruma; kontaktna naprezanja ispod temelja na osnovu stvarnog opterećenja od objekta) s izradom detaljnog snimka stanja objekta od strane sudskog vještaka prije i nakon izvođenja radova (pukotine i deformacije). Na osnovu prethodno navedenih podataka i geološke građe terena projektant izvedbenog projekta mora definirati odgovarajući tip zaštite, te izvršiti dimenzioniranje podgrade na osnovu stvarnih podataka
Zbog složenosti zahvata obavezan je kontinuirani geotehnički nadzor i prijem iskopa kako bi se na vrijeme moglo intervenirati u cilju osiguranja stabilnosti i sigurnosti pokosa koji se štiti. Potrebno je naglasiti da je projektno rješenje ima tretman privremene zaštite do faze zatrpavanja kanala. Nakon izvedbe kolektora, predmetne građevine gube svoj značaj.
2.10.2. Izvedba zaštite vertikalnog rova oplatom
2.10.2.1 Materijali
Kako za razupiranje rova oplatom nije predviđena ugradnja nikakvih materijala koji trajno ostaju u tlu, nije potrebno nikakvo ispitivanje materijala, osim atesta proizvođača opreme za izradu oplate za razupiranje rova. Izvedba zaštite vertikalnog rova oplatom.
Predviđena zaštita vertikalnog iskopa rova je zaštita unutar slojeva nekoherentnog materijala i koherentnih materijala gdje nije dostatna širina građevnog pojasa. Rovove kopati pod zaštitom neke od posebnih oplata za razupiranje rovova.
Izvedbenim projektom trebaju biti obrađena, osim same tehnologije zaštite bokova rovova, i dati prikaz i redoslijed rada po dionicama, te količina potrebne oplate za razupiranje da bi se mogla pratiti određena dinamika izvođenja radova.
2.10.2.2 Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere je m2 razvijene površine oplate za zaštitu iskopa kanala. U obračun površina oplate za zaštitu iskopa kanala nisu uključene čeone površine za zatvaranje pojedinih dionica, međutim te čeone površine treba uključiti u jediničnu cijenu ovako obračunate površine oplate. Osim toga, u jediničnu cijenu uključiti i svu potrebnu opremu, strojeve i ljudstvo, te eventualni materijal za izvođenje ove vrsta rada. Crpljenje podzemne i oborinske vode iz rova obračunava se u stavci iskopa i ne naplaćuje se posebno. Jediničnom cijenom obuhvaćen je i iskop potreban za smještaj oplate, a nisu obuhvaćeni iskopi rova između oplata i razupora, već su posebna stavka u okviru iskopa rovova.
2.10.3. Izvedba zaštite vertikalnog rova mikropilotima i AB „kadom“
2.10.3.1 Materijali
Izvođač je dužan osigurati potrebne potvrde sukladnosti, dokaze o uporabljivosti i kvaliteti ugrađenih materijala skladu s izvedbenim projektom, tehničkim propisima, normama i pravilima struke. Beton konstrukcije, odnosno njegovi vanjski elementi, bit će izloženi većem broju djelovanja iz okoliša. Navedena djelovanja specificirana su u priloženoj tablici zahtjeva za projektirani beton. Ovisno o razredu izloženosti, moraju se poštivati granične vrijednosti sastava i svojstava betona specificirane u HRN EN 206-1 i TPBK-u, prilog H.
Za podložne beton i zapune predviđen je beton normiranog sastava C16/20 i može se proizvoditi s cementom tipa CEM ili CEM II razreda čvrstoće 32,5 i s minimalnom količinom cementa od 300 kg/m3.
Naglavna greda beton C25/30 klase izloženosti XC1, količina klorida Cl 0,40, vodonepropusnost (prema HRN EN 12390-8 prodor vode srednja vrijednost u cm), zrno max. veličine 32mm. AB kada pod utjecajem mora beton C35/40 klase izloženosti XS2, količina klorida Cl 0,40, vodonepropusnost (prema HRN EN 12390-8 prodor vode srednja vrijednost u cm), zrno max. veličine 32mm, u slučaju kad je kada bez utjecaja mora beton C25/30 klasa XC1, količina klorida Cl 0,40, vodonepropusnost (prema HRN EN 12390-8 prodor vode srednja vrijednost u cm), zrno max. veličine 32mm.
Svi ostali betoni su projektirani betoni. Minimalan broj uzoraka za prihvaćanje sukladnosti prema HRN EN 206-1. Za betone konstruktivnih elemenata predmetne građevine, zahtijeva se i vodonepropusnost prema HRN EN 12390-8. Uzorak se izlaže tlaku vode od 5 bara u trajanju od 72 sata. Zahtijeva se srednja dubina prodora do 4,0 cm s maksimalnim pojedinačnim rezultatom do 4 cm. Zbog opasnosti od korozije armature, ne smiju se upotrebljavati betoni koji sadrže cemente tipa CEM III/C, CEM IV i CEM V prema normi HRN EN 197-1.
U svemu treba poštivati predviđenu geometriju elemenata, te njihov projektirani prostorni položaj.. Voditi računa o adekvatnoj ugradnji i njezi betona. Za sve konstruktivne elemente predviđen je betonski čelik: šipke B500B (prema nHRN EN 10080-3-B500B) i zavarene mreže B500A (prema n HRN EN 10080-5-B500A). Zaštitni slojevi betona do armature iznose 55 mm.
Veličinu zaštitnog sloja osigurati dostatnim brojem kvalitetnih razmačnika (distancera). Kvalitetu zaštitnog sloja osigurati kvalitetnom oplatom i ugradnjom betona, te dodacima betonu i ostalim rješenjima prema projektu betona. Veličina i kvaliteta zaštitnog sloja betona presudni su za trajnost objekta. U potpunosti poštivati projektirani raspored i položaj armaturnih šipki, koje trebaju biti nepomične kod betoniranja. Sva upotrijebljena armatura treba imati odgovarajuće ateste o kakvoći.
2.10.3.2 Zaštita vertikalnog rova mikropilotima
Ovaj tip zaštite rova kolektora primjenjuje se na dionicama gdje su ugroženi temelji objekta (mala udaljenost između temelja i rova kolektora). Mikropiloti se mogu ugrađivati samo s jedne strane rova u kombinaciji s hidrauličkom oplatom (za zaštitu druge strane iskopa) ili s obje strane rova (u tom slučaju nije potrebna oplata).
Planirana zaštita podrazumijeva izradu "zavjese" od mikropilota promjera 250/200 mm na osnom razmaku prema geostatičkom proračunu. Promjer pilota (bušenja) u kvartarnim naslagama (nasip, glinovito-prašinasti sedimenti) iznosi 250 mm, a u flišu (E2,3) i degradiranom flišu (Qel) 200 mm. Minimalna dubina uklještenja je 3,0 m u flišu. Mikropiloti se izvode od mikrobetona, a imaju jezgru od čelične debelostijene cijevi duljine, vanjskog promjera i debljine stjenke prema geostatičkom proračunu na osnovu stvarnih uvjeta na trasi. Nakon što se izvede bušotina u nju se ugrađuje čelični profil, a bušotina zaptiva mikrobetonom do vrha cijevi (dijelom ulazi u naglavnu gredu).
Nakon izvedbe mikropilota slijedi izrada naglavnice od betona C25/30 širine 0,4 i visine 0,8
m. Naglavnica se izvodi u jednostranoj oplati. Iskop za naglavnicu se vrši u kampadama max. dužine jednake duljini panela oplate u tzv. "cik-cak" rasporedu. Nakon postizanja minimalne čvrstoće vrši se otkopavanje prednjeg dijela naglavnice i pristupa ugradnji hidrauličke oplate.
Promjer bušotine mikropilota iznosi 200 mm u flišu i degradiranom flišu te 250 mm u kvartarnim sedimentima (nasip Qn i prašinasto-glinoviti sedimenti Q). Bušotina treba biti privremeno zacijevljena kako bi se spriječilo osipanje rastresitih materijala u bušotinu te moguće zarušavanje. Dužina zacijevljenja odrediti će se na licu mjesta nakon što se izvedu prve bušotine. Nakon bušenja vrši se ugradnja injekcijskog morta MM30 (marka morta 30) koji se sastoji od cementa, vode i kamenog agregata frakcije 0 do 4 mm i odgovarajućeg aditiva. Izvođač radova treba za injekcijski mort naručiti definirana recepturu. Mort se ugrađuje kontraktor postupkom od dna bušotine prema vrhu. Preporuča se u jednom ciklusu izvesti nekoliko bušotina, zatim bušilicu staviti u mirovanje, bušotine iz istog ciklusa napuniti mortom i uložiti čelični profil. Poželjno je bušenje susjednih pilota vršiti nakon min. 8-10 sati kako bi se izbjegle moguće negativne implikacije na kvalitet betona. Zbog toga se predlaže rad u ciklusima sa obaveznom fazom mirovanja bušilice između ciklusa. Također se predlaže dodatak aditiva za ubrzano vezanje pri injektiranju završnog dijela mikropilota.
Redoslijed izvođenja radova
- Geodetsko iskolčenje pozicija pilota
- Izrada bušotina minimalnog promjera 200 i 250 mm. Bušotine moraju biti vertikalne i ravnih stijenki.
- Ugradnja čeličnih cijevi u bušotine te zaptivanje bušotina mikrobetonom
- Iskop traka u visini naglavnice i betoniranje u jednostranoj oplati (oplata se postavlja uz vanjsku stranu naglavnice).
Iskop se vrši u kampadama max. dužine jednake dužini panela oplate u tzv. "cik-cak" rasporedu. Nakon postizanja minimalne čvrstoće (nakon cca. 7 dana) vrši se otkopavanje prednjeg dijela
- Po potrebi ugradnja oplate tipa "Krings". Oplata mora imati razupore.
Radovi izrade mikropilota uključuju:
1) Izradu bušotina promjera 250 mm u kvartarnim naslagama (Qn-nasip, Q-prašinasto- glinovite naslage) za potrebe izrade mikropilota. Bušotina mora biti vertikalna, ravnih stijenki. Bušotina treba biti privremeno zacijevljena kako bi se spriječilo osipanje rastresitih materijala u bušotinu te moguće zarušavanje.
2) Izradu bušotina promjera 200 mm u matičnoj stijeni (fliš, E2,3) i degradiranom flišu (Qel) za potrebe izrade mikropilota. Bušotina mora biti vertikalna, ravnih stijenki. Po potrebi izvršiti zacjevljenje. Minimalna duljina uklještenja je 3 m u matičnu stijenu.
2.10.3.3 Zaštita vertikalnog rova armiranobetonskom „kadom“
Ovaj tip zaštite rova kolektora primjenjuje se na dionicama gdje su obostrano ugroženi temelji objekta, a objekti s obje strane kolektora se nalaze na maloj međusobnoj udaljenosti.
Stoga je na takvim lokacijama potrebno je izvesti AB „kadu“ od betona C35/40 (pod utjecajem mora) ili C25/30 (bez utjecaja mora). Kako bi se osigirala stabilnost temelja, prije izvedbe kade treba izvesti mikropilote na način opisan u prethodnoj točki 2.10.3.1. Nakon iskopa rova do projektirane kote dna "kade", podlogu treba očistiti od ostataka razlomljenog materijala izraditi podložni beton C16/20. Debljina podbetona iznosi 10 cm ako kolektor nije pod utjecajem podzemne vode/Jadranskog mora, u suprotnom debljina podbetona treba biti 30 cm.
"Kada" se izvodi na način da se s obje strane izvede zid i dio temeljne ploče iz kojeg treba ostaviti armaturu te nakon toga moloitizirati dno. AB "kada" mora imati razupore.
Iskope treba vršiti kampadno, u max. duljini 1,0 m u "cik-cak" rasporedu.
2.10.3.4 Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinična cijena po m' izvedene dužine mikropilota i naglavne grede, po m3 izvedene armiranobetonske kade Jediničnom cijenom obuhvaćen je sav materijal, rad i oprema za izvođenje opisanih radova, uključivo, armaturu, oplatu i skele, svi poslovi u cilju osiguranja i kontrole kvalitete te svi troškovi geodetskih radova.
Svi troškovi pripreme i čišćenja površina na koje treba naleći svježi beton, uključujući poslove na radnim i dilatacijskim reškama, smatraju se uključenim u jediničnu cijenu.
Cijenom obuhvaćena i upotreba kontraktora na dijelu betoniranja pod utjecajem podzemnih voda-mora.
2.11. STABILIZACIJA TLA GEOSINTETICIMA
Rad obuhvaća dobavu i postavu geosintetika na dnu kanala gdje se postoji opasnost ispiranja posteljice i obloge cijevi.
Važno je napomenuti da s obzirom na očekivane visoke nivoe podzemne vode geosintetike treba opteretiti kod ugradnje jer su isti lakši od vode. To su materijali koji su dobijeni iglanjem polimernih vlakana, a koriste se za razdvajanje dva različita geomehanička materijala.
2.11.2. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere je m2 razvijene površine zaštićenog dijela kanala. U jediničnim cijenama ugradnje geotekstila uključen je kompletan rad na postavi geotekstila u rov, međusobno spajanje i eventualno predopterećenje radi isplivavanja. Također u cijeni je i nabavka materijala uključujući preklope u širini rova, te eventualni škart materijala. Za materijal treba pribaviti odgovarajuće ateste po ISO ili DIN standardima.
Rad obuhvaća dobavu, dopremu i polaganje – razastiranje i zbijanje sloja šljunka frakcije 8 – 32 mmi u širini postojećeg puta. Zbijenost sloja min Me=40 MN/m2
2.12.2. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere je m3 ugrađenog šljunka. U cijenu uključen materijal, rad i zbijanje, te kontrolu postignute zbijenosti sloja.
3. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI
U ovom dijelu Programa uključeni su svi radovi iz betona i armiranog betona, uključivši oplatu i skele i druge radovi.
Rad se sastoji od isporuke sveg materijala potrebnog za izradu betona, osiguranja radne snage i opreme te miješanja, transporta, ugradnje betona i dijelova u beton, izvedbe završnih i vidljivih ploha, kao i njegovanja gotovog betona, ispitivanja sastavnih dijelova i kontrole kvalitete samog betona. Uključena je i isporuka i postavljanje skela i oplate kao i njihovo uklanjanje, izrada i obrada rešaka, te materijal potreban za sve nabrojene radove.
Izvođač je dužan izvesti sve betonske i armirano betonske radove stručno i kvalitetno, prema nacrtima, ovim Tehničkim uvjetima i uputama nadzornog inženjera, te u skladu s odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
3.2.1.1 Specificirana svojstva
Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti betona određuju se odnosno provode prema normi HRN EN 206-1:2006 Beton – 1 dio: Specifikacije, svojstva proizvodnja i sukladnost, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovoga Programa, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
Beton se proizvodi kao:
a) projektirani beton (beton sa specificiranim tehničkim svojstvima),
b) beton zadanog sastava,
c) beton normiranog zadanog sastava.
Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova.
Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati zahtjeve normi na koje upućuje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema Prilozima:
»C«, »D«, »E« i »F«, Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
3.2.1.2 Potvrđivanje sukladnosti
Unutrašnja kontrola proizvodnje betona provodi se prema normi HRN EN 206-1 i mora obuhvatiti sve mjere nužne za održavanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima norme HRN EN 206-1 i Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Sustav potvrđivanja sukladnosti betona je 2+, s time da pravna osoba ovlaštena po posebnom propisu za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu: ovlašteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, i dodatno, za ispitivanje tlačne čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav ili porodicu betona.
Potvrđivanje sukladnosti betona provodi se dva puta godišnje na temelju rezultata nadzora unutrašnje kontrole proizvodnje i ocjene (vrednovanja) rezultata ispitivanja proizvođača i rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće betona na slučajno uzetim uzorcima.
Rezultati ispitivanja ovlaštenog tijela moraju zadovoljavati kriterije postupka ispitivanja identičnosti tlačne čvrstoće prema HRN EN 206-1 Dodatku B.
Kada je proizvodnja pojedinog sastava betona ili porodice betona prekinuta duže od 6 mjeseci, za nastavak te proizvodnje treba primijeniti kriterije uzorkovanja i ocjenjivanja za početnu proizvodnju.
Potvrđivanje sukladnosti tlačne čvrstoće projektiranog betona provodi se prema kriterijima iz norme HRN EN 206-1, uz ograničenje da se u statističkoj obradi podataka za sve standardne devijacije uzima najmanja vrijednost od 3 N/mm2 za obični beton, odnosno 5 N/mm2 za beton visoke čvrstoće, neovisno o manjoj dobivenoj vrijednosti standardne devijacije.
Potvrđivanje sukladnosti otpornosti betona na smrzavanje prema HRN U.M1.016 i na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema prCEN/TS 12390-9 provodi se u početnoj proizvodnji (prvo ispitivanje). Za količine proizvedenog betona iznad 500 m3 potvrđivanje sukladnosti se dodatno provodi jednom nakon svakih 6 mjeseci.
3.2.1.3 Označavanje betona
Projektirani beton treba na otpremnici biti označen prema HRN EN 206-1, pri čemu oznaka mora obvezno sadržavati poziv na tu normu i razred tlačne čvrstoće, te podatke o ostalim svojstvima (kao što su: granične vrijednosti sastava ili razred otpornosti prema razredima izloženosti, najveće nazivno zrno agregata, gustoća, konzistencija i dr.) kada su ta svojstva uvjetovana projektom betonske konstrukcije.
Betoni zadanog sastava i normiranog zadanog sastava umjesto razredom tlačne čvrstoće u otpremnici trebaju biti označeni tipom i količinom cementa u m3 ugrađenog betona, te podacima o ostalim svojstvima kada su ta svojstva uvjetovana projektom betonske konstrukcije.
3.2.1.4 Ispitivanje betona
Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svježeg betona provodi se prema normama niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstava očvrsnulog betona prema normama niza HRN EN 12390.
3.2.2.1 Specificirana svojstva i potvrđivanje sukladnosti
Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti cementa, određuje se odnosno provodi, ovisno o vrsti cementa, prema Tehničkom propisu za cement za betonske konstrukcije (»Narodne novine« br. 64/05.), Tehničkom propisu o izmjenama i dopunama tehničkog propisa za cement za betonske konstrukcije (NN br. 74/06.), odredbama u Tehničkom propisu za betonske konstrukcije (NN br. 101/05.), te u skladu s odredbama posebnog propisa.
Tehnička svojstva cementa specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.
3.2.2.2 Kontrola cementa prije proizvodnje betona
Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206-1.
Kasnija ispitivanja, u slučaju sumnje, provode se odgovarajućom primjenom normi Tehničkog propisa za cement za betonske konstrukcije.
3.2.3.1 Općenito
Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti agregata određuje se odnosno provodi, ovisno o vrsti agregata, prema normama: HRN EN 12620:2003 Agregati za beton (EN 12620:2002) i HRN EN 13055-1:2003 Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i
mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002), normama na koje one upućuju i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
Agregati u smislu Tehničkog propisa za betonske konstrukcije su agregati i punila s gustoćom zrna većom od 2000 kg/m3 (u daljnjem tekstu: agregati za beton), a lagani agregati su agregati i lagana punila s gustoćom zrna ne većom od 2000 kg/m3 ili nasipnom gustoćom ne većom od 1200 kg/m3 (u daljnjem tekstu: lagani agregat za beton) dobiveni preradom prirodnih, industrijski proizvedenih ili recikliranih materijala i mješavina tih agregata u pogonima za proizvodnju agregata.
3.2.3.2 Specificirana svojstva
Tehnička svojstva agregata za beton moraju ispunjavati, ovisno o podrijetlu agregata, opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u betonu i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12620, normama na koje te norme upućuju i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Granulometrijski sastav frakcije agregata d/D (frakcija agregata određena uporabom para sita iz osnovnog niza), ispituje se prema normi HRN EN 933-1 i mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620.
Oblik zrna krupnog agregata (SI) određuje se prema normi HRN EN 12620 razredom indeksa oblika ispitanog prema normi HRN EN 933-4 do najviše:
– SI40 za betone do uključivo razreda tlačne čvrstoće C12/15 prema normi HRN EN 206-1
– SI20 za ostale betone.
Otpornost na drobljenje krupnog agregata (LA) ispitana prema normi HRN EN 1097-2 mora zadovoljavati razrede prema normi HRN EN 12620 odabrane ovisno o krajnjoj uporabi betona do najviše:
– LA35 za betone opće namjene,
– LA30 za betone razreda izloženosti XF1 do XF4 prema HRN EN 206-1.
Sadržaj sulfata topivog u kiselini (AS) ispituje se prema normi HRN EN 1744-1 i mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620:
– AS0,2 za sve agregate osim zrakom hlađene zgure,
– AS1,0 za zrakom hlađenu zguru.
Sadržaj ukupnog sumpora ispituje se prema normi HRN EN 1744-1 i ne smije biti veći od:
– 1% za sve agregate osim zrakom hlađene zgure,
– 2% za zrakom hlađenu zguru.
Sadržaj klorida izraženih kao klorid ioni (Cl-) ispituju se prema normi HRN EN 1744-1 i ne smije biti veći od:
– 0,15% za neramirani beton,
– 0,06% za armirani beton.i
Gustoća zrna i upijanje vode ispituje se prema normi HRN EN 1097-6, a nasipna gustoća ispituje se prema normi HRN EN 1097-3 i mora zadovoljavati projektne zahtjeve.
Agregat za beton ne smije sadržavati sastojke koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona (organske tvari, šećer, lake čestice itd), a njihovo prisustvo se ispituje prema normi HRN EN 1744-1.
Mineraloško petrografski sastav agregata ispituje se prema normi HRN EN 932-3 i mora zadovoljavati projektne zahtjeve.
3.2.3.3 Potvrđivanje sukladnosti
Potvrđivanje sukladnosti agregata za beton provodi se prema odredbama Dodatka za norme HRN EN 12620 i odredbama posebnog propisa ako Tehničkim propisom za betonske konstrukcije nije drugačije određeno.
3.2.3.4 Označavanje agregata
Agregat za beton označava se na otpremnici i na pakovini prema normi HRN EN 12620. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom.
3.2.3.5 Ispitivanje agregata
Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje svojstava, te ispitivanje svojstava, ovisno o vrsti agregata za beton, provodi se prema normama niza HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
3.2.3.6 Kontrola i održavanje svojstava agregata prije proizvodnje betona
Kontrola agregata provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) i u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente prema normi HRN EN 206-1.
Kontrola agregata provodi se odgovarajućom primjenom normi iz Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Proizvođač i distributer agregata te proizvođač betona dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava agregata tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladištenja prema Dodatku H norme HRN EN 12620, odnosno Dodatku F norme HRN EN 13055-1.
3.2.4.1 Specificirana svojstva
Tehnička svojstva kemijskog dodatka betonu moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona i ovisno o vrsti kemijskog dodatka moraju biti specificirana prema normama HRN EN 934-2, odnosno nHRN EN 934-5, normama na koje te norme upućuju i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, ovisno o vrsti dodatka betonu.
Tehnička svojstva kemijskog dodatka betonu za betoniranje pri niskim temperaturama osim ispunjavanja zahtjeva za taj tip dodatka moraju biti specificirana prema normi HRN U.M1.035.
Tehnička svojstva mineralnog dodatka betonu moraju ispuniti opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona i ovisno o vrsti mineralnog dodatka moraju biti specificirana prema normama HRN EN 450-1; HRN EN 13263-1; HRN EN 12620 i HRN EN 12878, normama na koje te norme upućuju i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, ovisno o vrsti dodatka betonu.
Tehnička svojstva dodataka betonu specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.
3.2.4.2 Potvrđivanje sukladnosti
Potvrđivanje sukladnosti kemijskog dodatka betonu, ovisno o vrsti dodatka, provodi se prema odredbama Dodatka ZA normi HRN EN 934-2, nHRN EN 934-5 i norme HRN EN 934-6, te odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i posebnog propisa.
Potvrđivanje sukladnosti mineralnog dodatka betonu, ovisno o vrsti dodatka, provodi se odredbama Dodatka ZA normi HRN EN 450-1, nHRN EN 13263 i HRN EN 1260, normama HRN EN 450-2, nHRN EN 13263-2, nHRN EN 480-14:2005, te odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i posebnog propisa.
Ako prethodno navedeno dodatno ispitivanje tipa građevnog proizvoda nije provedeno, pravna osoba provest će ispitivanje slučajnog uzorka kemijskog dodatka betonu i mineralnog dodatka betonu Tipa I prije prvog uvoza.
3.2.4.3 Označavanje
Dodatak betonu označava se na otpremnici i na pakovini, ovisno o vrsti dodatka. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na odgovarajuću normu, a u skladu s posebnim propisom.
- Kemijski dodatak betonu označava se prema normi HRN EN 934-2, odnosno normi nHRN EN 934-5.
- Mineralni dodatak betonu označava se prema normama HRN EN 450-1, nHRN EN 13263- 1 odnosno HRN EN 12620.
3.2.4.4 Ispitivanje
Ispitivanje svojstava kemijskog dodatka betonu provodi se, ovisno o vrsti dodatka, prema normama niza HRN EN 480, niza HRN EN 12350, niza HRN EN 12390 i normama ISO 758, ISO 4316, ISO 1158, HRN EN 1542.
Ispitivanje svojstava mineralnog dodatka betonu provodi se, ovisno o vrsti dodatka, prema normama niza HRN EN 933, niza HRN EN 1097, niza HRN EN 1367, niza HRN EN 196, HRN EN 451 i normama ISO 9277, ISO 9286, ISO 10694, EN ISO 11885, HRN EN 1015-3 i HRN EN 12878.
Uzorci za ispitivanje kemijskog dodatka betonu i mortu za injektiranje natega uzimaju se prema normi HRN EN 934-6.
Uzorci za ispitivanje mineralnog dodatka betonu uzimaju se u skladu s odgovarajućom normom za određenu vrstu mineralnog dodatka.
Kemijski dodaci betonu ispituju se na referentnim mješavinama betona prema normama HRN EN 480-1; i nHRN EN 934-5.
3.2.4.5 Kontrola dodatka betonu prije proizvodnje betona
Kontrola kemijskog i mineralnog dodatka betonu provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) prema normi HRN EN 206-1.
Kontrola dodatka betonu provodi se odgovarajućom primjenom normi s popisa u prilogu K Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
3.2.5.1 Specificirana svojstva i potvrđivanje prikladnosti
Tehnička svojstva vode za primjenu u betonu moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 1008, normama na koje ta norma upućuje i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije. Tehnička svojstva vode specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.
Potvrđivanje sukladnosti provodi se u skladu s odredbama norme HRN EN 1008, i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Za pitku vodu iz vodovoda nije potrebno provoditi potvrđivanje prikladnosti za pripremu betona.
Morska i bočata voda nisu prikladne za pripremu betona za armirane betonske konstrukcije i neramirane betonske konstrukcije s ugrađenim metalnim dijelovima.
3.2.5.2 Ispitivanje
Ispitivanje sadržaja i granične količine štetnih tvari u vodi i utjecaja tih voda na svojstva svježeg i očvrsnulog betona i morta za injektiranje prednapetih natega provodi se i određuje prema normi HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upućuje, te odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Ispitivanje uporabivosti prikladnosti vode provodi se prije prve uporabe, te u slučaju kada je došlo do promjene u koncentraciji štetnih tvari u vodi. U slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene u njenom sastavu.
3.2.5.3 Kontrola vode prije proizvodnje betona
Kontrola vode provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) prije prve uporabe te u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene njezinih svojstava prema normi HRN EN 206-1.
Kontrola u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene svojstava vode provodi se odgovarajućom primjenom norme HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upućuje.
3.3. PROIZVODNJA BETONA I UVJETI MANIPULIRANJA U PROCESU PROIZVODNJE
3.3.1. Uvjeti manipuliranja materijalima u procesu proizvodnje
3.3.1.1 Cement
Silosi za uskladištenje cementa moraju imati kapacitet potreban za 3-dnevnu maksimalnu proizvodnju betona.
Izvođač radova treba voditi dokumentaciju o prispjelim i utrošenim količinama cementa, odvojeno za svaki silos. Treba evidentirati temperaturu cementa kod uskladištenja i kod doziranja u mješalicu.
Za sve vrijeme izvođenja betonskih radova u silose betonare se smije skladištiti samo one vrste cementa koje su odabrane prema projektiranom sastavu betonske smjese.
Cementi uskladišteni dulje od 3 mjeseca moraju se ponovo ispitati odgovarajućom primjenom normi Tehničkog propisa za cement za betonske konstrukcije.
3.3.1.2 Agregat
Za sve vrijeme izvođenja betonskih radova u prostor za uskladištenje pojedinih frakcija agregata smiju se uskladištiti samo vrste agregata odabrane prema projektiranom sastavu betonske smjese.
Za izradu betona može se upotrebljavati samo oprani ili otprašeni i frakcioniran agregat. Osnovne frakcije agregata su 0-4, 4-8, 8-16, 16-32 mm. Ako pranjem sitnog agregata 0-4 mm nastane deficit sitnih zrna pijeska, onda treba dodati još jednu frakciju 0-1 ili 0-2 mm čistog pijeska kontinuiranog granulometrijskog sastava.
Svaka frakcija agregata pri postrojenju mora biti posebno deponirana. Mora se paziti na to da ne dođe do nekontroliranog miješanja frakcija. Kod manipuliranja s pojedinim frakcijama agregata mora se izbjeći segregacija. Isto tako mora se spriječiti promjena granulacije krupnih frakcija uslijed predrobljavanja zrna.
Smrznuti agregat ili agregat pomiješan sa snijegom i ledom ne smije se upotrijebiti.
Vlažnost pojedinih frakcija agregata važan je element za jednoličnost sastava svježeg betona, a posebno vodocementnog faktora. Na betonari se mora osigurati stalna i sigurna kontrola vlažnosti agregata po pojedinim frakcijama.
Ako su lokalni uvjeti rada nalazišta i njihovih separacija agregata takvi da za vrijeme kiše dolazi do lošijeg pranja ili ponovnog zagađenja agregata glinovitim česticama, izvođač radova mora osigurati dovoljno velike deponije frakcija agregata u periodima kad nema kiša.
Ukoliko su količine muljevitih čestica i prašine u agregatu veće od dozvoljenih, izvođač radova će organizirati dodatno pranje pojedinih frakcija agregata.
Način uzorkovanja agregata i broj uzoraka mora biti takav da uzorci reprezentiraju kvalitetu agregata na deponijama. Jednokratno uzimanje uzoraka predstavljaju tri pojedinačna uzorka uzeta na mjestima gdje su vizualno uočljive razlike u meterijalu, u cilju određivanja heterogenosti granulacije i vlažnosti agregata. Svaki se uzorak ispituje posebno. Uzorci se uzimaju u vremenskim razmacima koji ovise o dinamici dopreme agregata na deponije i potrošnji agregata za proizvodnju betona.
3.3.1.3 Voda
Opskrba vodom za spravljanje betona treba biti riješeno putem vodovodne mreže ili hidroforskom stanicom. Uređaji moraju imati kapacitet potreban za 3-dnevnu maksimalnu proizvodnju, ukoliko izvođač ne koristi vodu iz vodoopskrbne mreže. Tlak smije varirati u granicama koje ne narušavaju normalni rad tvornice betona.
3.3.1.4 Dodaci betonu
Svaki dodatak betonu mora se skladištiti na odvojenom prostoru i u zasebnim posudama. Posude u kojima se skladište dodaci moraju imati mogućnost priključka mješača. Prostor za skladištenje mora osiguravati minimalne uvjete skladištenja (temperaturu, vlažnost, osvjetljenje) koji su za pojedini dodatak propisane od proizvođača dodatka.
3.3.2. Tvornica betona i uvjeti spravljanja betona
Tvornica betona mora biti projektirana tako da raspolaže s deponijama osnovnih materijala dovoljnim za kontinuirani rad, neovisno o vremenskim prilikama. Deponije moraju omogućavati jednostavnu i pouzdanu evidenciju o stanju količine materijala.
Betonare moraju biti opremljene sigurnosnim instrumentima i zatvaračima koje omogućuju i osiguravaju ispravan rad uređaja i isključuju bilo kakve greške i smetnje pri doziranju osnovnih materijala (komponenata), kao i pri miješanju i manipuliranju betonom.
Pojedini sastojci moraju se dozirati odvojeno i težinski. Točnost doziranja cementa, vode i dodatka mora biti ±2 %, a pojedinih frakcija agregata ±3 % (težinski). Točnost i preciznost mjernih uređaja mora se provjeravati svaki mjesec dana.
Ove poslove može obavljati ekipa laboratorija gradilišta kao tekuću kontrolu. Početnu kontrolu - prije početka rada postrojenja, kao i povremenu kontrolu na svakih 12 mjeseci rada ili poslije remonta vrši ovlaštena tvrtka. . Vage moraju ispunjavati uvjete Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila mase – vage za građevinarstvo (NN 59/10). izdate od Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
Dopuštena je samo upotreba prisilnih mješalica za beton s mogućnošću automatskog programiranja doziranja komponenti betona.
Tvornica betona mora biti opremljena uređajem za automatsko doziranje minimalno jednog tekućeg dodatka betonu.
U okviru tvornice betona moraju biti osigurani potrebni rezervni dijelovi za strojeve, rezervni elektroagregati za vlastitu proizvodnju električne energije, oprema za zaštitu betona od atmosferskih utjecaja, potreban broj strojeva za postizanje tražene kompaktnosti betona, te sigurno snabdijevanje vodom i svim potrebnim materijalima.
Proizvodnjom betona mora rukovoditi za taj posao kvalificirana osoba građevinske struke.
3.4. IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA
Izvođenje i održavanje betonskih konstrukcija provodi se prema normama: HRN EN 13670- 1:2002 Izvođenje betonskih konstrukcija – 1. dio: Općenito, prEN 13791:2003 Ocjena tlačne čvrstoće betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima, normama na koje te norme upućuju i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, te u skladu s odredbama posebnih propisa.
3.4.2.1 Općenito
Skele i oplate moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez slijeganja i štetnih deformacija mogu primati opterećenja i utjecaje koji nastaju tijekom izvedbe radova. Skela i oplata moraju biti izvedeni tako da se osigurava puna sigurnost radnika i sredstava rada kao i sigurnost prolaznika, prometa, susjednih objekata i okoline uopće.
Materijali za izradu skela i oplata moraju biti propisane kvalitete. Nadzorni inženjer treba odobriti oplatu prije početka betoniranja.
Tamo gdje se radi o kompliciranim oplatama ili skelama koje je potrebno unaprijed projektirati i izraditi, izvođač je dužan od nadzornog inženjera zatražiti odobrenje prije početka izrade, a na osnovi nacrta i, ako je potrebno, statičkih računa. Statičkim proračunom treba dokazati svrsishodnost, sigurnost i izvodivost oplate odnosno skele kao i da oplata (skela) udovoljava propisima ovih uvjeta.
Kod izrade projekta oplate mora se uzeti u obzir kompaktiranje pomoću vibratora na oplati tamo gdje je to potrebno.
3.4.2.2 Karakteristike oplate
Oplata mora sadržavati sve otvore i detalje prikazane u nacrtima, odnosno tražene od nadzornog inženjera.
Oplata odnosno skela treba osigurati da se beton ne onečisti. Obje moraju biti dovoljno čvrste i krute da odole pritiscima kod ugradnje i vibriranja i da spriječe ispupčenja. Nadzorni inženjer će, tamo gdje mu se čini potrebno, tražiti računski dokaz stabilnosti i progibanja.
Nadvišenja oplate dokazuju se računski i geodetski se provjeravaju prije betoniranja. Oplata mora biti toliko vodotijesna da spriječi istjecanje cementnog mlijeka.
Ukoliko se za učvršćenje oplate rabe metalne šipke od kojih dio ostaje ugrađen u betonu, kraj stalno ugrađenog dijela ne smije biti bliži površini od 5 cm. Šupljina koja ostaje nakon uklanjanja šipke mora se dobro ispuniti, naročito ako se radi o plohama koje će biti izložene protjecanju vode. Ovakav način učvršćenja ne smije se upotrijebiti za vidljive plohe betona.
Žičane spojnice za pridržavanje oplate ne smiju prolaziti kroz vanjske plohe gdje bi bile vidljive.
Radne reške moraju biti horizontalne i moraju biti na istoj visini zadržavajući kontinuitet. Pristup oplati i skeli radi čišćenja, kontrole i preuzimanja, mora biti osiguran.
Oplata mora biti tako izrađena, naročito za nosače i konstrukcije izložene proticanju vode, da se skidanje može obaviti lako i bez oštećenja rubova i površine.
Površina oplate mora biti očišćena od inkrustacija i sveg materijala koji bi mogao štetno djelovati na izložene vanjske plohe.
Kad se oplata premazuje uljem, mora se spriječiti prljanje betona i armature.
Oplata, ukoliko je drvena, mora prije betoniranja biti natopljena vodom na svim površinama koje će doći u dodir s betonom i zaštićena od prianjanja za beton premazom vapnom.
3.4.2.3 Skidanje oplate
Skidanje oplate se mora izvršiti čim je to provedivo, naročito tamo gdje oplata ne dozvoljava poljevanje betona, ali nakon što je beton dovoljno očvrsnuo. Svi popravci betona trebaju se izvršiti na predviđen način i to što je prije moguće.
Oplata se mora skidati prema određenom redoslijedu, pažljivo i stručno, da se izbjegnu oštećenja. Moraju se poduzeti mjere predostrožnosti za slučaj neplaniranog kolapsa. Nadzorni inženjer će odrediti kad se mora, odnosno može, skidati oplata.
3.4.2.4 Skele
Sve skele (za oplatu, pomoćne i fasadne) moraju se izvesti od zdravoga drva ili čeličnih cijevi potrebnih dimenzija.
Sve skele moraju biti stabilne, ukrućene dijagonalno u poprečnom i uzdužnom smislu, te solidno vezane sponama i kliještima. Mosnice i ograde trebaju biti također dovoljno ukrućene. Skelama treba dati nadvišenje koje se određuje iskustveno u ovisnosti o građevini ili
proračunski. Ako to traži nadzorni inženjer, vanjska skela, s vanjske strane, treba biti prekrivena trščanim ili lanenim pletivom kako bi se uz općenitu zaštitu osigurala i kvalitetnija izvedba i zaštita fasadnog lica.
Skele moraju biti izrađene prema pravilima struke i propisima Pravilnika zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl 42/68).
3.4.2.5 Pregled i prijem radova
Nadzorni inženjer će zabraniti izradu i primjenu oplata i skela koje prema njegovom mišljenju ne bi mogle osigurati traženu kvalitetu lica gotovog betona ili su neprihvatljive kvalitete ili sigurnosti. Prijem gotove skele ili oplate vrši se vizualno, geodetskom kontrolom i ostalom izmjerom. Pregled i prijem gotove skele, oplate i armature vrši nadzorni inženjer. Bez obzira na odobrenu primjenu skela, oplate i armature, izvođač snosi punu odgovornost za sigurnost i kvalitetu radova.
3.4.2.6 Troškovi oplate i skele
Uključeni su u jediničnu cijenu betona i neće se posebno plaćati.
3.4.3. Transport i ugradnja betona
3.4.3.1 Opći uvjeti
S betoniranjem se može početi samo na osnovi pismene potvrde o preuzimanju podloge, skele, oplate i armature te po odobrenju programa betoniranja od nadzornog inženjera.
Beton se mora ugrađivati prema unaprijed izrađenom programu i izabranom sistemu.
Vrijeme transporta i drugih manipulacija sa svježim betonom ne smije biti duže od onog koje je utvrđeno u toku prethodnih ispitivanja (promjena konzistencije s vremenom pri raznim temperaturama).
Transportna sredstva ne smiju izazivati segregaciju smjese betona.
U slučaju transporta betona mikserima, poslije pražnjenja miksere treba oprati, a prije punjenja treba provjeriti je li ispražnjena sva voda iz bubnja.
Zabranjeno je korigiranje sadržaja vode u gotovom svježem betonu bez prisustva tehnologa za beton.
Dozvoljena visina slobodnog pada betona je 1,5 m. Nije dozvoljeno transportiranje betona po kosinama.
Transportna sredstva se ne smiju oslanjati na oplatu ili armaturu kako ne bi dovela u pitanje njihov projektirani položaj.
Temeljna površina na koju se nanosi beton treba biti očišćena od raspucanih i slabo vezanih komada, a sva nečistoća i zaostala voda moraju biti potpuno odstranjeni.
Sav materijal (drvene ili čelične razupore), čelična podgrada i slično treba se ukloniti izvan teoretskog profila.
Prije ugrađivanja betona treba geodetski provjeriti veličine elemenata, oplate, nauljenost i ukrućenje oplate, položaj i razmak armature, sidara i svih metalnih elemenata koji se "ubetoniraju".
Svaki započeti betonski odsjek, konstruktivni dio ili element objekta mora biti neprekidno izbetoniran u opsegu, koji je predviđen programom betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, brze vremenske promjene ili isključenja pojedinih uređaja mehanizacije pogona.
Ako dođe do neizbježnog, nepredvidljivog prekida rada, betoniranje mora biti završeno tako da se na mjestu prekida može izraditi konstruktivno i tehnološki odgovarajući radni spoj. Izrada takvog radnog spoja moguća je samo uz odobrenje nadzornog inženjera.
Svježi beton mora se ugrađivati vibriranjem u slojevima čija debljina ne smije biti veća od 70 cm. Sloj betona koji se ugrađuje mora vibriranjem biti dobro spojen s prethodnim donjim slojem betona. Ako dođe do prekida betoniranja, prije nastavka betoniranja površina donjeg sloja betona mora biti dobro očišćena ispuhivanjem i ispiranjem, a po potrebi i pjeskarenjem.
Beton treba ubaciti što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji da bi se izbjegla segregacija. Smije se vibrirati samo oplatom ukliješten beton. Nije dozvoljeno transportiranje betona pomoću pervibratora.
Ugrađivanje betona mora se vršiti na takav način da ne dođe do segregacije i da se postigne vodonepropustan, kompaktan beton bez šupljina i gnijezda.
Sav beton treba održavati vlažnim nakon ugradnje kroz najmanje 7 dana, s tim da je nadzorni inženjer ovlašten taj rok produžiti ili skratiti, ukoliko to prilike traže odnosno dozvoljavaju.
Vlaženje betona raspršivačima, kroz perforirane cijevi, mora biti kontinuirano. Mogu se koristiti i druga sredstva koja osiguravaju stalnu vlažnost.
Zaštita betona mora početi prije nego proces vezanja završi.
Ugrađeni beton ne smije imati temperaturu veću od 45 °C u periodu od 3 dana nakon ugradnje.
3.4.3.2 Betoniranje pri visokim vanjskim temperaturama
Sniženje temperature svježeg betona
Niska početna temperatura svježeg betona ima višestruko povoljan utjecaj na poboljšanje uvjeta za betoniranje masivnih konstrukcija. Stoga je sniženje temperature svježeg betona i održavanje iste u propisanim granicama od posebnog značaja. Za održavanje temperature svježeg betona unutar dopuštenih 25°C, neophodno je poduzeti slijedeće mjere:
- krupne frakcije agregata hladiti raspršivanjem vode po površini deponije, što se ne preporučava s frakcijama do 8 mm, zbog poteškoća s održavanjem konzistencije betona,
- deponije pijeska zaštititi nadstrešnicama,
- silose za cement, rezervoare, mješalicu, cijevi itd. zaštititi od sunca bojenjem u bijelo.
Ukoliko ovi postupci hlađenja nisu dostatni, daljnje sniženje temperature može se postići hlađenjem vode u posebnim postrojenjima (coolerima).
Izvođenje radova
Za vrijeme visokih dnevnih temperatura (oko 30 °C), kada postoje poteškoće s održavanjem dozvoljene temperature svježeg betona, početak radova na betoniranju treba pomaknuti prema hladnijem dijelu dana (noć, jutro). Vrijeme od spravljanja betona do ugradnje treba biti što kraće, kako bi se izbjegli problemi pri pražnjenju transportnih sredstava i ugradnji zbog smanjenja obradivosti. Ugrađivanje se mora odvijati brzo i bez zastoja. Redoslijed betoniranja mora omogućiti povezivanje novog betona s prethodnim.
U uvjetima vrućeg vremena je najpogodnije njegovanje vodom. Njegovanje treba početi čim beton počne očvršćavati. Ako je intenzitet isparavanja blizu kritične granice, površina se može finim raspršivanjem vode održavati vlažnom, bez opasnosti od ispiranja. Čelične oplate treba rashlađivati vodom, a podloga prije betoniranja mora biti dobro nakvašena.
Ukoliko se u svježem betonu pojave pukotine, treba ih zatvoriti revibriranjem. Voda koja se upotrebljava za njegovanje ne smije biti mnogo hladnija od betona, kako razlike između temperature betona na površini i unutar jezgre ne bi prouzročile pojavu pukotina. Stoga je efikasan način njegovanja pokrivanje betona materijalima koji vodu upijaju i zadržavaju (juta, spužvasti materijal i sl.) te dodatno prekrivanje plastičnom folijom. Prekrivanje povoljno djeluje i na utjecaj razlika temperatura noć - dan.
3.4.3.3 Betoniranje pri niskim vanjskim temperaturama
Betoniranje pri temperaturama nižim od +5°C moguće je uz pridržavanje mjera za zimsko betoniranje.
Upotreba smrznutog agregata u mješavini nije dozvoljena, a zagrijavanje pijeska parom nije preporučljivo zbog poteškoća s održavanjem konzistencije betona.
Pri ugradnji svježi beton mora imati minimalnu temperaturu od +6°C, koja se na nižim temperaturama zraka (0 < t < +5°C) može postići samo zagrijavanjem vode, pri čemu temperatura mješavine agregata i vode prije dodavanja cementa ne smije prijeći +25°C.
Temperatura svježeg betona u zimskom periodu na mjestu ugradnje mora biti od +6 do
+15°C.
Da bi se omogućio normalni tok procesa stvrdnjavanja i spriječilo smrzavanje, odmah poslije ugradnje, beton se toplinski zaštićuje prekrivanjem otvorenih površina izolacijskim materijalima i izolacijom čeličnih oplata. Toplinska izolacija betona mora biti takva da osigura postizanje najmanje 50% projektirane čvrstoće na pritisak prije nego što beton bude izložen djelovanju mraza.
Pri temperaturama zraka nižim od +5°C, temperatura svježeg betona mjeri se najmanje jedanput u toku 2h.
3.4.3.4 Betoniranje pod utjecajem podzemne vode - morem
Prilikom betoniranja u rovu pod utjecajem podzemne vode – mora) potrebno je prilagoditi tehnologiju rada i sastav betona. Beton za ove radove mora biti tlačne čvrstoće C12/15 i sadržavati minimalno 340 kg cementa po m3 gotovog betona, te aditive za radove u podzemnoj vodi – moru prema programu kontrole i osiguranja kvalitete. Betoniranje se vrši uz upotrebu kontraktora i rad ronioca. Metodu betoniranja predložiti će izvođač uz odobrenje Nadzornog inženjera.
3.4.3.5 Izvedba spojeva
Radni spojevi su spojevi svježeg betona s očvršćujućim ili već očvrslim betonom. Na radnim spojevima mora biti ostvarena dobra prionjivost obaju betona, što osigurava vodonepropusnost.
Radni spojevi se obrađuju još u fazi očvršćavanja uobičajenom metodom tj. ispiranjem i ispuhavanjem mješavinom komprimiranog zraka i vode pod visokim pritiskom. Takvom obradom uklanja se cementno mlijeko s površine. Ukoliko površina nije obrađena u fazi očvršćavanja na taj način, može se obraditi pjeskarenjem ili drugim odgovarajućim postupcima uz ponovno ispiranje svih nevezanih dijelova.
Nije dopuštena vertikalna radna reška nego samo horizontalna.
3.4.3.6 Kontrola kvalitete
Beton proizveden prema odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije ugrađuje se u betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovih Tehničkih uvjeta.
Izvođač mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona
došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.
Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvornice betona), nadzorni inženjer obvezno određuje neposredno prije njegove ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvrđivanja svojstava svježeg betona i utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona na mjestu ugradnje betona prema odredbama ovoga Programa i Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.
Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača.
Ako je količina ugrađenog betona veća od 100 m3, za svakih slijedećih ugrađenih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona.
Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača evidentiraju se uz navođenje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navođenje oznake pojedinačnog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugrađivao u trenutku uzimanja uzoraka.
Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka i dokazivanjem karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se odgovarajućom primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 "Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće".
Propisuje se dMAX = 32 mm kao maksimalna nominalna gornja veličina zrna agregata, te maksimalni vodocementni faktor V/C ≤ 0,50.
Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ugrađenog u pojedini element betonske konstrukcije u slučaju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem na mjestu koje se određuje na temelju podataka iz evidencije o ugradnji betona odnosno odredbi Priloga "A" Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, odgovarajućom primjenom normi iz tog Priloga. Za slučaj nepotvrđivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstoće betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugrađen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstoće provesti naknadno ispitivanje tlačne čvrstoće betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema prEN 13791.
3.4.3.7 Uporabljivost betonske konstrukcije
Pri dokazivanju uporabljivosti betonske konstrukcije treba uzeti u obzir:
a) zapise u građevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o građevnim proizvodima ugrađenim u betonsku konstrukciju,
b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno Tehničkom propisu za betonske konstrukcije obvezno provode prije ugradnje građevnih proizvoda u betonsku konstrukciju,
c) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvođač osigurao tijekom građenja betonske konstrukcije,
d) uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvođač mora imati na gradilištu, te dokumentaciju koju mora imati proizvođač građevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.
3.4.3.8 Naknadno dokazivanje tehničkih svojstava betonske konstrukcije
Za betonsku konstrukciju za koju se tehnička svojstva ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proračunima utvrditi tehnička svojstva betonske konstrukcije prema nizu normi HRN EN12504 i prednorme prEN 13791 i normama na koje te norme upućuju, te odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Radi utvrđivanja tehničkih svojstava betonske konstrukcije potrebno je prikupiti odgovarajuće podatke o betonskoj konstrukciji u opsegu i mjeri koji omogućavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, požarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za građevinu prema odredbama posebnih propisa.
3.4.3.9 PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZAŠTITU I POPRAVAK BETONSKIH KONSTRUKCIJA
3.4.3.9.1. Općenito
Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti proizvoda i sustava, ovisno o vrsti proizvoda i sustava, određuju se odnosno provode prema normama propisanim u prilogu "K" Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, normama na koje one upućuju, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
Proizvodi i sustavi u smislu ove točke Programa su tvornički proizvedeni proizvodi i sustavi kojima se betonske konstrukcije zaštićuju, izvode i/ili popravljaju radi očuvanja odnosno uspostave propisanih tehničkih svojstava betonske konstrukcije.
3.4.3.9.2. Specificirana svojstva
Tehnička svojstva proizvoda i sustava moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za zaštitu, izvođenje i/ili popravak betonske konstrukcije i moraju biti specificirana prema normama niza HRN EN 1504, normama na koje te norme upućuju i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, ovisno o vrsti proizvoda i sustava.
Vrste proizvoda i sustava su:
a) sustavi površinske zaštite,
b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak,
c) konstrukcijska ljepila,
d) proizvodi za injektiranje betona,
e) proizvodi za sidrenje armature,
f) proizvodi za zaštitu armature od korozije.
Tehnička svojstva proizvoda ili sustava specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.
3.4.3.9.3. Potvrđivanje sukladnosti, označavanje i ispitivanje
Potvrđivanje sukladnosti proizvoda i sustava provodi se, ovisno o vrsti proizvoda, prema odredbama Dodataka ZA normi niza HRN EN 1504-2 do HRN EN 1504-7, i norme HRN EN 1504-8 i odredbama posebnog propisa.
Proizvodi i sustavi označavaju se, na otpremnici i na pakovini prema normama HRN EN 1504-2 do HRN EN 1504-8. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na odgovarajuću normu, a u skladu s posebnim propisom.
Ispitivanje svojstava proizvoda i sustava, ovisno o vrsti proizvoda ili sustava, provodi se prema odgovarajućim normama iz niza HRN EN 1504 i normama na koje te norme upućuju.
Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje provodi se prema normama niza HRN EN 1504 i normama na koje te norme upućuju.
3.4.3.9.4. Građenje
Pri građenju betonske konstrukcije primjenom proizvoda i sustava treba odgovarajuće primijeniti pravila određena Prilogom "J" Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, te
pojedinosti dane projektom betonske konstrukcije, tehničkom uputom za ugradnju i uporabu proizvoda i sustava, normom HRN EN 1504-10 i normama na koje ta norma upućuje, koje se odnose na:
– sve faze predviđenog vijeka uporabe proizvoda ili sustava,
– uvjete kojima mora udovoljavati podloga,
– proizvode i sustave te norme kojima se potvrđuje sukladnost tih proizvoda i sustava,
– ispitivanja svojstava proizvoda tijekom i nakon primjene (u očvrslom stanju),
– uporabu i održavanje.
3.4.3.9.5. Kontrola prije ugradnje i održavanje svojstava
Kontrola proizvoda i sustava provodi se u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene pojedinog svojstva proizvoda ili proizvoda iz sustava.
Kontrola u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene pojedinog svojstva proizvoda ili proizvoda iz sustava provodi se odgovarajućom primjenom norme iz niza HRN EN 1504 i normama na koje ta norma upućuje.
Proizvođač i distributer proizvoda i sustava, te izvođač radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava proizvoda tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim uvjetima proizvođača i prema normi HRN EN 1504-10.
Vodocementni faktor betona otpornih na mraz ne smije biti veći od 0,55. Ispitivanje i ocjenu otpornosti betona na mraz treba vršiti prema normi HRN U.M1.016 padom tlačne čvrstoće.
3.4.4. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinična mjera je m³ ugrađenog betona.
Jediničnom cijenom obuhvaćen je sav materijal i oprema za betoniranje, uključivo oplatu i skele, svi poslovi u cilju osiguranja i kontrole kvalitete te svi troškovi geodetskih radova.
Svi troškovi pripreme i čišćenja površina na koje treba naleći svježi beton, uključujući poslove na radnim i dilatacijskim reškama, smatraju se uključenim u jediničnu cijenu.
Cijenom obuhvaćena i upotreba kontraktora na dijelu betoniranja pod utjecajem podzemnih voda-mora.
Izvedba slivnika od PVC cijevi DN 500 mm, SN 8, koji se polažu u betonski temelj debljine d=15 cm, te se i oblažu slojem betona debljine 15 cm. Sve izvesti vodonepropusnim betonom C35/45 razreda izloženosti XS3, uključivo sa izradom, postavom i skidanjem oplate, te prijenosom i ugradnjom betona. Dubina taložnice 80 cm, prosječne svijetle visine h=1,80 m. Predviđena je ugradnja kanalske rešetke, ovalna 400×400 mm, klasa C250, HRN EN 124. Izvesti usporedno s polaganjem završnog sloja.
3.5.2. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinična cijena po komadu komplet izvedenog slivnika s spojevima. Stavka uključuje sav potreban materijal i rad za izvedbu komplet spojenog slivnika i stavljenog u funkciju.
3.6. IZVOĐENJE NOSIVOG SLOJA OD ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA STABILIZIRANOG HIDRAULIČNIM VEZIVOM
Sloj se izvodi kao dio kolničke konstrukcije, ugrađuje se u pravilu između sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva i bitumeniziranog nosivog sloja. Ugrađeni nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziran hidrauličnim vezivom u smjesi zrnja osnovnog mateijala kamenog materijala, mješavini osnovnog materijala, veziva i vode, te debljini i položaju treba biti sukladan projektu. Izvođenje i kvalitete materijala prema OTU. Izvođač, uz odobrenje nadzornog inženjera, umjesto ovog sloja može izvesti stabilizaciju sa betonom C12/15 u debljini od 25 cm.
3.6.2. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinična cijena po komadu komplet izvedenog slivnika s spojevima. Stavka uključuje sav potreban materijal i rad za izvedbu komplet spojenog slivnika i stavljenog u funkciju.
Ovaj rad uključuje nabavu, dopremu, oblikovanje i ugradnju čelika u armiranobetonske konstrukcije. Količine potrebne armature dane su procjenom do izrade izvedbenog projekta i armaturnih nacrta.
3.7.2. Čelik za armiranje betona
3.7.2.1 Specificirana svojstva
Tehnička svojstva armature moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i ovisno o vrsti čelika moraju biti specificirana prema normama nizova nHRN EN 10080:2005, odnosno nHRN EN:10138 i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Armatura se izrađuje odnosno proizvodi od čelika za armiranje kao armatura za armirane betonske konstrukcije.
3.7.2.2 Dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti
Dokazivanje uporabljivosti armature izrađene prema projektu betonske konstrukcije provodi se prema tom projektu te odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, i uključuje zahtjeve za:
a) izvođačevom kontrolom izrade i ispitivanja armature, te
b) nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvođačeve kontrole izrade armature,
na način primjeren postizanju tehničkih svojstava betonske konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom za betonske konstrukcije.
Potvrđivanje sukladnosti čelika za armiranje provodi se prema odredbama Dodataka ZA norme nHRN EN 10080-1 i odredbama posebnog propisa.
3.7.2.3 Označavanje
Čelik za armiranje označava se na otpremnici i na oznaci prema normama niza nHRN EN 10080, a u skladu s nHRN CR 10260, normama HRN EN 10027-1:1999, HRN EN 10027-2:1999 i
HRN EN 10020:1999. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom.
3.7.2.4 Ispitivanje
Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava čelika za armiranje provodi se prema normama nizova nHRN EN 10080, HRN EN ISO 15630, te prema normi HRN EN 10002-1.
3.7.2.5 Izrada ili proizvodnja armature
Pri izradi ili proizvodnji armature treba poštivati pravila armiranja prema Prilogu "H" Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i priznatim tehničkim pravilima na koje taj Prilog upućuje, odnosno prema Prilogu "I" Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i normama na koje taj Prilog upućuje.
Armatura od čelika za armiranje ima nastavke u obliku preklopa, zavara ili mehaničkog spoja.
Preklopi se izvode prema odredbama priznatim tehničkim pravilima iz Priloga H Tehničkog propisa za betonske konstrukcije odnosno prema normi HRN ENV 1992-1-1:2004.
Zavari se izvode prema odredbama norme HRN ENV 1992-1-1-:2004 i norme prEN ISO 17660:2000.
Ispitivanje zavarenih spojeva provodi se u skladu s odredbama odgovarajućih normi u prilogu (točka 6.4.2.2.7).
Ispitivanje postupaka zavarivanja i osposobljenosti zavarivača rabi se norma prEN ISO 17660 ili norma HRN EN 287-1.
Mehanički spojevi se proizvode i potvrđuje im se sukladnost prema tehničkoj specifikaciji ili se izrađuju prema projektu betonske konstrukcije.
3.7.2.6 Kontrola armature prije betoniranja
Armatura izrađena prema projektu betonske konstrukcije, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladnost čelika, zavara i mehaničkih spojeva potvrđena ili ispitana na način određen Tehničkim propisom za betonske konstrukcije.
Armatura proizvedena prema tehničkoj specifikaciji za koju je sukladnost potvrđena, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako ispunjava zahtjeve projekta te betonske konstrukcije.
Prije ugradnje armature provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene normom HRN ENV 13670-1, te druge kontrolne radnje određene Prilogom »J« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Armatura izrađena od čelika za armiranje, prema odredbama Priloga "B" Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, ugrađuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije i/ili tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu armature, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta upućuje i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehničkih specifikacija koje se odnose na čelik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Čelik za armiranje se mora transportirati i skladištiti tako da se mehanički ne oštećuje, ne lomi na mjestu zavarivanja, ne prlja i ne korodira.
Armatura se mora savijati u hladnom stanju i nastavljati na način utvrđen projektom konstrukcije. Prije postavljanja se mora očistiti od prljavštine, masnoće i korozije.
Zavarivanje mreža za nastavljanje armiranja nije dozvoljeno, nego se nastavak osigurava preklopom i vezanjem paljenom žicom.
Armatura se u projektiranom položaju u konstrukcijskom elementu mora čvrsto povezati i fiksirati u oplati potrebnim brojem graničnika i podmetača odgovarajućeg tipa.
Ako se armatura postavlja na tlo, mora se izvesti izravnavajući sloj betona debljine najmanje 5 cm.
Izvođač mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti je li armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja armature došlo do njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.
Nadzorni inženjer neposredno prije prije početka betoniranja mora:
a) provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za čelik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije,
b) provjeriti je li armatura izrađena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske konstrukcije i/ili tehničkom uputom za ugradnju i uporabu armature te u skladu s Prilogom "B" te Prilogom "H" odnosno Prilogom "I" Tehničkog propisa za betonske konstrukcije,
c) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.
3.7.4. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinica mjere je masa u kg.
Jedinična cijena obuhvaća sve troškove nabave, izrade, savijanja, postavljanja, učvršćenja, galvanskog povezivanja varenjem i uzemljenja armature, kontrole kvalitete te sve ostale radove potrebne za potpuno dovršenje armiračkih radova prema ovim Tehničkim uvjetima.
3.8. UGRADNJA KAMENOG OPLOČENJA I KAMENIH DIJELOVA GRAĐEVINA
Rad se sastoji od vraćanja izvađenih kamenih ploča i kamenih dijelova postojećih građevina. Njihov način ugradnje mora biti u skladu s izvedbom ostalih dijelova postojeće građevine s kojima izvađeni dijelovi čine cjelinu. Ugradnju izvršiti po uputama nadzornog inženjera . Oštećene kamene dijelove zamjeniti odgovarajućim novim prema odluci nadzornog inženjera.
3.8.2. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinična cijena po m2 i komplet izvedene obnove. Stavka uključuje sav potreban materijal i rad za izvedbu obnove.
3.9. UGRADNJA MONTAŽNIH BETONSKIH ZDENACA
Dobava, doprema i ugradnja tipskih montažnih betonskih zdenaca komplet s ljevanoželjeznim poklopcem nosivosti 250 kN i pripadajućim okvirom.
3.9.1. Jedinica mjere i jedinična cijena
Jedinična cijena po komadu ugrađenog zdenca. Stavka uključuje sav potreban materijal i rad za ugradnju zdenca.
4.1.1. Uvjeti kvalitete materijala za izradu asfaltne mješavine
4.1.1.1 Kameni materijali
4.1.1.1.1. Tehnički kamen
Tablica 5.1
Uvjeti kvalitete tehničkog kamena kao sirovine
Svojstvo i uvjeti | Asfaltni sloj u kolničkoj konstrukciji | |||||
Habajući sloj | Habajući sloj od mikroasfalta | Bitumenizir ani | ||||
Grupe prometnog opterećenja | nosivi sloj (BNS i DBNS) i | |||||
autocest e, vrlo teško i teško | srednje | lako i vrlo lako | bitumenizir ani nosivi habajući sloj (BNHS) | |||
Mineraloško- | grupa* | grupa** | grupa | grupa | grupa | |
petrografska klasifikacija | eruptiva | karbonat a | karbonat a | eruptiv a 2/4,4/8 ,8/11 | karbona ta 0/2 | karbonata |
Tlačna čvrstoća u suhom stanju najmanje, MPa | 160 | 140 | 120 | 160 | 140 | 120 |
Otpornost prema habanju brušenjem najviše, cm³/50 cm² | 10 | 18 | 22 | 12 | 18 | 25 |
Upijanje vode najviše, % (m/m) | 0,75 | 0,75 | 1,0 | 0,75 | 0,75 | 1,2 |
Otpornost na djelovanje mraza | otporan | otporan | otporan | otporan | otporan | otporan |
Otpornost prema smrzavanju natrijevim sulfatom najviše, % m/m) | 5 | 5 | 5 | 5 | 5 | 5 |
Poroznost % (V/V) | ispituje se | ispituje se | ispituje se | - | - | ispituje se |
* Stijenska masa eruptivnog i/ili metamorfnog porijekla a silikatnog sastava (u daljnjem tekstu - silikatnog sastava)
** Stijenska masa sedimentnog i/ili metamorfnog porijekla a karbonatskog sastava (u daljnjem tekstu - karbonatnog sastava)
4.1.1.1.2. Prirodni i drobljeni pijesak
Ispituju se granulometrijski sastav i čistoća. Uvjeti kvalitete definirani su hrvatskim normama za pojedine vrste asfaltnih slojeva.
4.1.1.1.3. Kamena sitnež i prirodni nevezani materijali separirani prema normi HRN B.B3.100
Ispituju se granulometrijski sastav, fizičko-mehanička svojstva, otpornost prema drobljenju i habanju, vrijednost polirnosti i čistoća. Uvjeti kvalitete definirani su hrvatskim normama za pojedine vrste asfaltnih slojeva.
4.1.1.1.4. Neseparirani kameni materijal (šljunak, sipina i drobljeni kameni materijali) i djelomično separirani kameni materijali (šljunak, sipina i drobljeni kameni materijali)
Ispituju se granulometrijski sastav, fizikalno-mehanička svojstva i čistoća.
Granulometrijski sastav nesepariranih i djelomično separiranih kamenih materijala, nazivnih krupnoća od 0 do 45 mm, ocjenjuje se s obzirom na njihovu primjenu u pojedinom asfaltnom sloju u kolničkoj konstrukciji.
Da bi frakcije djelomično separiranih kamenih materijala po svom granulometrijskom sastavu odgovarale deklariranom sastavu, moraju ispunjavati uvjet od najviše 20% podzrnja i najviše 15% nadzrnja.
Uvjeti kvalitete za fizičko-mehanička svojstva i čistoću definirani su hrvatskim normama za pojedine asfaltne slojeve.
4.1.1.2 Kameno brašno
Ispituju se granulometrijski sastav kamenog brašna, čistoća i fizikalna svojstva punila. Uvjeti kvalitete definirani su HRN-om B.B3.045.
Ako punilo ne zadovoljava neke od propisanih uvjeta kvalitete, njegova pogodnost za primjenu u asfaltnim mješavinama mora se odrediti dopunskim ispitivanjima.
4.1.1.3 Bitumenska veziva
4.1.1.3.1. Bitumen za kolnike (Bitumen)
Bitumeni koji se upotrebljavaju u cestogradnji podijeljeni su u vrste prema penetraciji i moraju zadovoljiti zahtjeve propisane normom HRN U.M3.010.
4.1.1.3.2. Bitumenska emulzija
Anionske bitumenske emulzije za kolnike moraju zadovoljavati uvjete kvalitete propisane normom HRN U.M3.022, a kationske bitumenske emulzije zahtjeve propisane normom HRN U.M3.024.
4.1.1.3.3. Razrijeđeni bitumen
U cestogradnji se mogu koristiti dva tipa razrijeđenog bitumena (RB) ovisno o temperaturnim uvjetima ugradnje:
razrijeđeni bitumen 100/170 (RB 100/170) za srednje dnevne temperature od +5 °C do
+15 °C (proljeće i jesen) i za srednje dnevne temperature preko +15 °C (ljeto) i
razrijeđeni bitumen 200/300 (RB 200/300) za srednje dnevne temperature preko +15
°C (ljeto).
Oba navedena tipa razrijeđenog bitumena moraju zadovoljiti zahtjeve propisane normom HRN U.M3.030.