U ŽELJI DA tim zemljama omoguće sudjelovanje u tako stvorenim moguć- nostima razvoja,

U ŽELJI DA xxx zemljama omoguće sudjelovanje u tako stvorenim moguć- nostima razvoja,

IZJAVLJUJU SVOJU SPREMNOST, čim ovi ugovori stupe na snagu, sklopiti sporazume s drugim zemljama, osobito u okviru međunarodnih organiza- xxxx xxxxxx pripadaju, kako bi se postigli ti ciljevi od zajedničkog interesa i osigurao usklađen razvoj trgovine u cijelosti.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O BERLINU VLADE KRALJEVINE BELGIJE, SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, FRANCUSKE REPUBLIKE, TALIJANSKE REPUBLIKE, VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURGA I KRALJEVINE NIZOZEMSKE,

UZIMAJUĆI U OBZIR poseban položaj Berlina i potrebu da mu se osigura pomoć slobodnog svijeta,

U ŽELJI DA potvrde svoju solidarnost sa stanovnicima Berlina, PRUŽIT ĆE SVOJE DOBRE USLUGE unutar Zajednice kako bi se po-

duzele sve potrebne mjere za ublažavanje gospodarskog i socijalnog stanja Berlina, promicao njegov razvoj i osigurala njegova gospodarska stabilnost.

IZJAVA O NAMJERI PRIDRUŽIVANJA NEOVISNIH ZEMALJA IZ PODRUČJA FRANKA EUROPSKOJ EKONOMSKOJ ZAJEDNICI VLADE KRALJEVINE BELGIJE, SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, FRANCUSKE REPUBLIKE, TALIJANSKE REPUBLIKE, VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURGA I KRALJEVINE NIZOZEMSKE,

UZIMAJUĆI U OBZIR gospodarske, financijske i monetarne sporazume i konvencije sklopljene između Francuske i ostalih neovisnih zemalja iz po- dručja franka,

U ŽELJI DA očuvaju i ojačaju tradicionalne trgovinske tokove između dr- žava članica Europske ekonomske zajednice i tih neovisnih zemalja te da doprinesu gospodarskom i socijalnom razvoju potonjih,

IZJAVLJUJU SVOJU SPREMNOST, čim ovaj Ugovor stupi na snagu, xxx zemljama predložiti otvaranje pregovora s ciljem sklapanja konvencija o gospodarskom pridruživanju Zajednici.

IZJAVA O NAMJERI PRIDRUŽIVANJA KRALJEVINE LIBIJE EUROPSKOJ EKONOMSKOJ ZAJEDNICI VLADE KRALJEVINE BELGIJE, SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, FRANCUSKE REPUBLIKE, TALIJANSKE

REPUBLIKE, VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURGA I KRALJEVINE NIZOZEMSKE,

UZIMAJUĆI U OBZIR gospodarske veze između Italije i Kraljevine Libije, U ŽELJI DA očuvaju i ojačaju tradicionalne trgovinske tokove između dr- žava članica Zajednice i Kraljevine Libije te da doprinesu gospodarskom i socijalnom razvoju Libije,

IZJAVLJUJU SVOJU SPREMNOST, čim ovaj Ugovor stupi na snagu, Kra- ljevini Libiji predložiti otvaranje pregovora s ciljem sklapanja konvencija o gospodarskom pridruživanju Zajednici.

IZJAVA O NAMJERI U VEZI SA STARATELJSKIM PODRUČJEM SOMALILANDA TRENUTAČNO POD UPRAVOM TALIJANSKE REPUBLIKE VLADE KRALJEVINE BELGIJE, SAVEZNE REPUBLIKE

NJEMAČKE, FRANCUSKE REPUBLIKE, TALIJANSKE REPUBLIKE, VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURGA I KRALJEVINE NIZOZEMSKE,

U ŽELJI DA pri potpisivanju Xxxxxxx o osnivanju Europske ekonomske za- jednice utvrde točno područje primjene članaka 131. i 227. tog Xxxxxxx, s obzirom na činjenicu da će na temelju članka 24. Sporazuma o starateljstvu za starateljsko područje Somalilanda talijansko upravljanje xxx područjem prestati 2. prosinca 1960.,

SPORAZUMJELE SU SE da vlastima koje xx xxxxx tog xxxx biti odgovor- ne za vanjske odnose Somalilanda omoguće da potvrde pridruživanje tog područja Zajednici te izjavljuju svoju spremnost, po potrebi, xxx vlastima predložiti otvaranje pregovora s ciljem sklapanja konvencija o gospodar- skom pridruživanju Zajednici.

IZJAVA O NAMJERI PRIDRUŽIVANJA SURINAMA I NIZOZEMSKIH ANTILA EUROPSKOJ EKONOMSKOJ ZAJEDNICI VLADE KRALJEVINE BELGIJE, SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, FRANCUSKE REPUBLIKE, TALIJANSKE REPUBLIKE, VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURGA I KRALJEVINE NIZOZEMSKE,

UZIMAJUĆI U OBZIR bliske veze koje sjedinjuju nekoliko dijelova Kralje- vine Nizozemske,

U ŽELJI DA očuvaju i ojačaju tradicionalne trgovinske tokove između dr- žava članica Europske ekonomske zajednice s jedne strane, te Surinama i Nizozemskih Antila s druge strane, te da doprinesu gospodarskom i soci- jalnom razvoju tih zemalja,

IZJAVLJUJU SVOJU SPREMNOST, čim ovaj Ugovor stupi na snagu, na za- htjev Kraljevine Nizozemske otvoriti pregovore s ciljem sklapanja konvenci- ja o gospodarskom pridruživanju Surinama i Nizozemskih Antila Zajednici.

IZJAVA VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O DEFINICIJI IZRAZA »NJEMAČKI DRŽAVLJANIN«

U trenutku potpisivanja Xxxxxxx o osnivanju Europske ekonomske zajed- nice i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju Vlada Savezne Republike Njemačke daje sljedeću izjavu:

»Svi Nijemci kako ih definira Osnovni zakon Savezne Republike Nje- xxxxx smatraju se državljanima Savezne Republike Njemačke«.

IZJAVA VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O PRIMJENI UGOVORÂ NA BERLIN

Vlada Savezne Republike Njemačke zadržava pravo, pri polaganju svojih isprava o ratifikaciji izjaviti da se Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju xxx- nako primjenjuju na Land Berlin.

IZJAVA VLADE FRANCUSKE REPUBLIKE O PRIJAVAMA PATENATA KOJE OBUHVAĆAJU PODATKE KOJI MORAJU BITI TAJNI IZ RAZLOGA OBRANE VLADA FRANCUSKE REPUBLIKE,

UZIMAJUĆI U OBZIR odredbe članka 17. i članka 25. stavka 2. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

izjavljuje svoju spremnost poduzeti one administrativne mjere i francuskom parlamentu predložiti one zakonodavne mjere koje su potrebne kako bi se osiguralo da se, čim ovaj Ugovor stupi na snagu, na temelju prijava patenata koje obuhvaćaju xxxxx podatke, nakon redovitog postupka, dodijele patenti s privremenom zabranom objave.

* * *

UGOVOR

O OSNIVANJU EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE

UGOVOR

NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ BELGIJANACA, PREDSJEDNIK SAVE- ZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE, NJEZINA KRALJEVSKA VI- SOST VELIKA VOJVOTKINJA OD LUKSEMBURGA, NJEZINO VELIČAN- STVO KRALJICA NIZOZEMSKE,

ČVRSTO ODLUČIVŠI DA postave temelje sve tješnje povezane unije među narodima Europe,

ODLUČNI DA osiguraju gospodarski i socijalni napredak svojih zemalja zajedničkim djelovanjem na uklanjanju zapreka koje dijele Europu, POTVRĐUJUĆI kao osnovni cilj svojih nastojanja neprestano poboljšavanje uvjeta xxxxxx x xxxx svojih naroda,

PREPOZNAJUĆI DA uklanjanje postojećih prepreka zahtijeva usklađeno djelovanje kako bi se zajamčio stabilan gospodarski razvoj, uravnotežena trgovina i pošteno tržišno natjecanje,

U VELIKOJ ŽELJI DA osnaže jedinstvo svojih gospodarstava i osiguraju njihov skladan razvoj smanjivanjem razlika koje postoje među pojedinim regijama i smanjivanjem zaostalosti regija u nepovoljnijem položaju, ŽELEĆI zajedničkom trgovinskom politikom doprinijeti postupnom ukida- nju ograničenja u međunarodnoj trgovini,

U NAMJERI DA potvrde solidarnost koja veže Europu i prekomorske zemlje te želeći, u skladu s načelima Povelje Ujedinjenih naroda, osigurati razvoj njihovog blagostanja,

ODLUČNI DA ovakvim udruživanjem svojih resursa očuvaju i ojačaju mir i slobodu te pozivajući

ostale xxxxxx Europe koji dijele njihove ideale da im se pridruže u njihovim nastojanjima,

ODLUČILI SU osnovati Europsku ekonomsku zajednicu i u tu su svrhu odredili kao svoje opunomoćenike:

NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ BELGIJANACA:

x. Xxxx-Xxxxxxx XXXXXX, ministra vanjskih poslova

xxxxxx X. Ch. SNOY et d'OPPUERSA, glavnog tajnika Ministarstva gospo- darstva, voditelja belgijskog izaslanstva na Međuvladinoj konferenciji PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE:

dr. Xxxxxxx XXXXXXXXX, saveznog kancelara

profesora xx. Xxxxxxx XXXXXXXXXX, državnog tajnika Saveznog ministar- stva vanjskih poslova

PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE:

x. Xxxxxxxxxx XXXXXXX, ministra vanjskih poslova

g. Xxxxxxxx XXXXXX, državnog podtajnika za vanjske poslove PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE:

g. Xxxxxxxx XXXXXXX, predsjednika Vijeća ministara profesora Xxxxxxx XXXXXXX, ministra vanjskih poslova

NJEZINA KRALJEVSKA VISOST VELIKA VOJVOTKINJA OD LUKSEM- XXXXX:

g. Xxxxxxx XXXXX, predsjednika Xxxxx, ministra vanjskih poslova

x. Xxxxxxxx XXXXXXX, veleposlanika, voditelja luksemburškog izaslanstva na Međuvladinoj konferenciji

NJEZINO VELIČANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE:

g. Xxxxxxx XXXXX, ministra vanjskih poslova

g. J. XXXXXXXXXX XXXXXX, voditelja nizozemskog izaslanstva na Među- vladinoj konferenciji

KOJI SU SE, razmijenivši svoje punomoći, za koje je utvrđeno da su u va- ljanom i propisanom obliku, sporazumjeli kako slijedi:

Prvi dio NAČELA

Članak 1.

Ovim Ugovorom visoke ugovorne stranke među sobom osnivaju EU- ROPSKU EKONOMSKU ZAJEDNICU.

Članak 2.

Xxxxxx xx Zajednice, uspostavom zajedničkog tržišta i postupnim usklađivanjem ekonomskih politika država članica, promicati širom Zajed- nice skladan razvoj gospodarskih djelatnosti, stalan i uravnotežen gospodar- ski napredak, povećanje stabilnosti, ubrzano povišenje životnog standarda i tješnje odnose među zemljama koje objedinjuje.

Članak 3.

Za ciljeve određene u članku 2., aktivnosti Zajednice, u skladu s ovim Ugovorom i njime predviđenim rokovima, obuhvaćaju sljedeće:

(a) ukidanje carina i količinskih ograničenja na uvoz i izvoz robe među državama članicama, kao i svih drugih mjera s istovrsnim učinkom

(b) uspostavu zajedničke carinske tarife i zajedničke trgovinske poli- tike prema trećim zemljama

(d) usvajanje zajedničke politike u području poljoprivrede

(e) usvajanje zajedničke politike u području prometa

(f) uspostavu sustava koji osigurava da na zajedničkom tržištu ne do- lazi do narušavanja tržišnog natjecanja

(g) primjenu postupaka koji omogućuju koordinaciju ekonomske poli- tike država članica i otklanjanje neravnoteže u njihovim bilancama plaćanja

(h) usklađivanje zakona država članica u mjeri u kojoj je to potrebno za pravilno funkcioniranje zajedničkog tržišta

(i) osnivanje Europskog socijalnog xxxxx u svrhu poboljšanja mo- gućnosti zapošljavanja za radnike i doprinosa povišenju njihova životnog standarda

(j) osnivanje Europske investicijske banke s ciljem olakšavanja gospo- darskog razvoja Zajednice otvaranjem novih izvora financiranja

(k) pridruživanje prekomorskih zemalja i područja radi povećanja op- sega trgovine i zajedničkog promicanja gospodarskog i socijalnog razvoja.

Članak 4.

1. Za izvršenje zadaća povjerenih Zajednici zadužene su sljedeće in- stitucije:

SKUPŠTINA VIJEĆE KOMISIJA SUD.

Svaka institucija djeluje u granicama ovlasti koje su joj dodijeljene ovim Ugovorom.

2. Vijeću i Komisiji pomaže Xxxxxxxxxxx i socijalni odbor, koji ima savjetodavnu ulogu.

Članak 5.

Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere, opće ili posebne, kako bi osigurale ispunjenje obveza koje proizlaze iz ovog Ugovora ili iz radnji koje su poduzele institucije Zajednice. One olakšavaju ostvarenje za- daća Zajednice.

One se suzdržavaju od svih mjera koje bi xxxxx ugroziti ostvarivanje ciljeva ovog Ugovora.

Članak 6.

1. Države članice, u bliskoj suradnji s institucijama Zajednice, koordi- niraju svoje ekonomske politike u opsegu koji je potreban za ostvarivanje ciljeva ovog Ugovora.

2. Institucije Zajednice vode računa da se ne ugrozi unutarnja i vanjska financijska stabilnost država članica.

Članak 7.

Unutar područja primjene ovog Ugovora i ne dovodeći u pitanje bilo koju njegovu posebnu odredbu, zabranjena je svaka diskriminacija na te- melju državljanstva.

Vijeće može, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Skupšti- nom, kvalificiranom većinom donijeti pravila za zabranu takve diskrimi- nacije.

Članak 8.

1. Tijekom prijelaznog razdoblja od dvanaest xxxxxx postupno se us- postavlja zajedničko tržište.

Navedeno prijelazno razdoblje dijeli se na tri faze od po četiri godine; trajanje svake faze može se izmijeniti u skladu s niže navedenim odred- bama.

2. Za svaku se fazu određuje niz radnji koje treba započeti i provoditi istodobno.

3. Prijelaz iz prve faze u drugu uvjetovan je zaključkom da su ciljevi, posebno utvrđeni ovim Ugovorom za prvu fazu, zaista u bitnome ostvareni i da su, podložno iznimkama i postupcima predviđenima ovim Ugovorom, obveze ispunjene.

Navedeni zaključak na kraju četvrte godine donosi Vijeće, odlučujući jednoglasno na temelju izvješća Komisije. Međutim, država članica ne može spriječiti postizanje jednoglasnosti pozivajući se na neispunjenje vlastitih obveza. Ako se jednoglasnost ne postigne, prva se faza automatski produ- ljuje za jednu godinu.

Na kraju xxxx xxxxxx, Vijeće donosi zaključak pod istim uvjetima. Ako se jednoglasnost ne postigne, prva se faza automatski produljuje za xxx jednu godinu.

Na kraju xxxxx xxxxxx, Vijeće donosi zaključak odlučujući kvalificira- nom većinom na temelju izvješća Komisije.

4. U roku od mjesec xxxx od posljednjega navedenoga glasovanja sva- ka država članica xxxx xx glasovala u manjini ili, ako potrebna većina nije bila postignuta, svaka je država članica ovlaštena pozvati Vijeće da imenuje arbitražni odbor xxxx xx odluka obvezujuća za sve države članice i institucije Zajednice. Arbitražni odbor sastoji se od triju članova koje imenuje Vijeće odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije.

Ako Vijeće u roku od mjesec xxxx od xxxx xx pozvano da imenuje članove arbitražnog odbora to ne učini, članove arbitražnog odbora imenuje Sud u daljnjem roku od mjesec xxxx.

Arbitražni odbor bira svojeg predsjedavajućeg.

Arbitražni odbor donosi pravorijek u roku od šest mjeseci od xxxx glasovanja Vijeća iz posljednjeg podstavka stavka 3.

5. Druga i xxxxx xxxx mogu se produljiti ili skratiti samo odlukom koju Vijeće xxxxxx odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije.

6. Nijedna odredba iz prethodnih stavaka ne može uzrokovati da pri- jelazno razdoblje traje dulje od petnaest xxxxxx xx stupanja ovog Ugovora na snagu.

7. Osim u slučaju iznimaka ili odstupanja predviđenih ovim Ugovo- rom, istek prijelaznog razdoblja najkasniji je xxx do kojeg sva utvrđena pravila moraju stupiti na snagu i do kojeg moraju biti provedene sve mjere potrebne za uspostavu zajedničkog tržišta.

Drugi dio TEMELJI ZAJEDNICE

Glava I. SLOBODNO KRETANJE ROBE

Članak 9.

1. Zajednica se temelji na carinskoj uniji koja obuhvaća cjelokupnu trgovinu robom i među državama članicama uključuje zabranu uvoznih i izvoznih carina te svih davanja s istovrsnim učinkom, kao i donošenje za- jedničke carinske tarife u njihovim odnosima s trećim zemljama.

2. Odredbe iz poglavlja 1. odjeljka 1. i poglavlja 2. xxx xxxxx primje- njuju se na proizvode podrijetlom iz država članica i na proizvode iz trećih zemalja koji su u slobodnom prometu u državama članicama.

Članak 10.

1. Smatra se da su proizvodi iz treće zemlje u slobodnom prometu u nekoj državi članici ako je udovoljeno svim uvoznim formalnostima i ako su u toj državi članici naplaćene sve propisane carine ili davanja s istovrsnim učinkom te ako za takve proizvode nije iskorištena povlastica potpunog ili djelomičnog povrata takvih carina ili davanja.

2. Prije kraja prve godine od stupanja ovog Ugovora na snagu Komisija određuje metode administrativne suradnje koje treba usvojiti radi primjene odredaba članka 9. stavka 2., uzimajući u obzir potrebu za smanjenjem na najmanju moguću mjeru formalnosti propisanih za trgovinu.

Prije kraja prve godine od stupanja ovog Ugovora na snagu Komisija utvrđuje propise koji se primjenjuju, u pogledu trgovine među državama članicama, xx xxxx podrijetlom iz druge države članice, a u čijoj su proi- zvodnji upotrijebljeni proizvodi na koje država članica izvoznica nije napla- tila odgovarajuće carine ili davanja s istovrsnim učinkom ili za koje je iskori- štena povlastica potpunog ili djelomičnog povrata takvih carina ili davanja.

Pri donošenju navedenih propisa Komisija uzima u obzir pravila za ukidanje carina unutar Zajednice i za postupnu primjenu zajedničke ca- xxxxxx xxxxxx.

Članak 11.

Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi omogućile vladama da unutar utvrđenih rokova ispune obveze u pogledu carina koje za njih proizlaze iz ovog Ugovora.

Poglavlje 1.

CARINSKA UNIJA

Odjeljak 1.

UKIDANJE CARINA MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA

Članak 12.

Države članice suzdržavaju se među sobom od uvođenja novih uvo- znih ili izvoznih carina ili davanja s istovrsnim učinkom te povećanja onih koje se već primjenjuju u njihovoj međusobnoj trgovini.

Članak 13.

1. Uvozne carine koje su na snazi među državama članicama postupno se ukidaju tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člancima 14. i 15.

2. Davanja s istovrsnim učinkom kao uvozne carine koje su na snazi među državama članicama postupno se ukidaju tijekom prijelaznog razdo- blja. Komisija direktivama određuje rokove za takvo ukidanje. Xxxxxx se vodi pravilima iz članka 14. stavaka 2. i 3. i direktivama koje donosi Vijeće u skladu s člankom 14. stavkom 2.

Članak 14.

1. Za svaki proizvod osnovna carinska xxxxx xx koju se primjenjuju postupna sniženja jest xxx xxxxx koja se primjenjivala 1. siječnja 1957.

2. Rokovi za sniženja određuju se kako slijedi:

(a) tijekom prve faze, prvo sniženje provodi se nakon isteka xxxxxx xxxx od xxxx stupanja ovog Ugovora na snagu; drugo sniženje osamnaest mjeseci nakon toga; treće sniženje na kraju četvrte godine od xxxx stupanja ovog Ugovora na snagu

(b) tijekom druge faze prvo sniženje provodi se nakon isteka osamna- est mjeseci od početka te faze; drugo sniženje osamnaest mjeseci nakon prethodnog; treće sniženje godinu xxxx xxxxx toga

(c) svako preostalo sniženje provodi se tijekom treće faze; Vijeće, od- lučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, određuje rokove za to sniženje direktivama.

3. Pri prvom sniženju države članice među sobom uvode za svaki proizvod carinsku stopu xxxx xx jednaka osnovnoj stopi sniženoj za 10%.

Pri svakom sljedećem sniženju svaka država članica snižava svoje carine u cijelosti na način da se za 10% snize ukupni prihodi od carina utvrđeni u stavku 4. te da se stope za svaki proizvod snize za najmanje 5% od osnovne stope.

Međutim, za proizvode za koje je carinska xxxxx xxx uvijek viša od 30% svako sniženje xxxx iznositi najmanje 10% od osnovne stope.

4. Ukupni prihodi od carina svake države članice spomenuti u stavku

3. izračunavaju se tako da se vrijednost njezina uvoza iz drugih država čla- nica tijekom 1956. godine pomnoži s osnovnim carinskim stopama.

5. Svi posebni problemi koji se pojave pri primjeni stavaka 1. do 4. rješavaju se direktivama koje donosi Vijeće odlučujući kvalificiranom veći- nom na prijedlog Komisije.

6. Države članice izvještavaju Komisiju o načinu primjene xxxx xxxx- denih pravila o sniženju carinskih xxxxx. One nastoje osigurati da sniženje xxxxx xx svaki proizvod iznosi:

– na kraju prve faze, najmanje 25% od osnovne stope

– na kraju druge faze, najmanje 50% od osnovne stope.

Utvrdi li Komisija da postoji rizik da se ciljevi utvrđeni u članku 13. i postoci utvrđeni u ovom stavku ne mogu ostvariti, daje državama članicama sve korisne preporuke.

7. Odredbe ovog članka Vijeće može izmijeniti odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Skupštinom.

Članak 15.

1. Neovisno o odredbama članka 14., svaka država članica tijekom prijelaznog razdoblja može suspendirati, u cijelosti ili djelomično, naplatu carina koje se primjenjuju na proizvode uvezene iz drugih država članica. O tome obavješćuje druge države članice i Komisiju.

2. Države članice izjavljuju svoju spremnost sniziti carine prema xxx- xxx državama članicama u kraćem roku od onog predviđenog člankom 14. ako njihovo opće gospodarsko stanje i stanje u dotičnom gospodarskom sektoru to dopuštaju.

U tu svrhu Komisija daje preporuke zainteresiranim državama člani- cama.

Članak 16.

Najkasnije do kraja prve faze, države članice među sobom ukidaju izvozne carine i davanja s istovrsnim učinkom.

Članak 17.

1. Odredbe od članka 9. do članka 15. stavka 1. također se primjenjuju na carine fiskalne naravi. Međutim, takve se carine ne uzimaju u obzir pri izračunu ukupnih xxxxxxx xx xxxxxx, xxx ni pri sniženju carina u cijelosti, xxxx xx spomenuto u članku 14. stavku 3. i 4.

Kod svakog snižavanja takve se carinske stope snižavaju za najmanje 10% od osnovne stope. Države članice mogu sniziti takve stope u kraćem roku od onog predviđenog člankom 14.

2. Države članice, prije kraja prve godine od stupanja ovog Ugovora na snagu, obavješćuju Komisiju o svojim carinama fiskalne naravi.

3. Države članice zadržavaju pravo zamijeniti ove carine domaćim po- rezom koji je usklađen s odredbama članka 95.

4. Utvrdi li Komisija da zamjena carina fiskalne naravi u bilo kojoj dr- žavi članici nailazi na ozbiljne poteškoće, odobrava toj državi članici njihovo zadržavanje pod uvjetom da ih ukine najkasnije šest xxxxxx xx stupanja ovog Ugovora na snagu. Molbu za takvim odobrenjem potrebno je podnijeti prije kraja prve godine od stupanja ovog Ugovora na snagu.

Odjeljak 2.

USPOSTAVA ZAJEDNIČKE CARINSKE TARIFE

Članak 18.

Države članice izražavaju svoju spremnost da doprinesu razvoju me- đunarodne trgovine i smanjivanju prepreka trgovini sklapanjem sporazuma namijenjenih, na temelju uzajamnosti i zajedničke koristi, sniženju carina ispod opće razine koju bi xxxxx ostvariti uspostavom carinske unije među sobom.

Članak 19.

1. Prema uvjetima i u granicama predviđenima u nastavku, carinske stope u zajedničkoj carinskoj tarifi na razini su aritmetičke sredine carinskih xxxxx koje se primjenjuju u četirima carinskim područjima uključenima u Zajednicu.

2. Osnova za izračun navedenog prosjeka su carinske stope koje su države članice primjenjivale 1. siječnja 1957.

Međutim, u slučaju talijanske tarife, primjenjuje se carinska xxxxx bez privremenog sniženja od 10%. Nadalje, u odnosu na stavke za koje ta- lijanska tarifa sadržava konvencionalnu stopu, xx xxxxx zamjenjuje stopu primijenjenu xxxx xx utvrđeno xxxx, pod uvjetom da potonju ne premašuje za više od 10%. U slučajevima kada konvencionalna xxxxx premašuje stopu primijenjenu xxxx xx utvrđeno xxxx za više od 10%, potonja uvećana za 10% uzima xx xxx osnova za izračun aritmetičke sredine.

U odnosu na tarifne brojeve iz Popisa A, carinske stope navedene na xxx Popisu, za potrebe izračuna aritmetičke sredine, zamjenjuju primije- njene stope.

3. Carinske stope zajedničke carinske tarife ne smiju prelaziti:

(a) 3% za proizvode iz tarifnih brojeva u Popisu B

(b) 10% za proizvode iz tarifnih brojeva u Popisu C

(d) 25% za proizvode iz tarifnih brojeva u Popisu E; ako tarifa zemalja Beneluksa za te proizvode sadržava stopu koja ne prelazi 3%, takva xx xxxxx, za potrebe izračuna aritmetičkog prosjeka, povisuje na 12%.

4. Popis F propisuje carinske stope koje se primjenjuju na u njemu navedene proizvode.

5. Popisi tarifnih brojeva iz ovog članka i članka 20. navedeni su u Prilogu I. ovom Ugovoru.

Članak 20.

Carinske stope koje se primjenjuju na proizvode navedene u Popisu G određuju se pregovorima među državama članicama. Svaka država članica može navedenom Popisu dodati daljnje proizvode do vrijednosti koja ne prelazi 2% od ukupne vrijednosti njezinih uvoza iz trećih zemalja tijekom 1956. godine.

Komisija poduzima sve odgovarajuće korake kako bi osigurala da takvi pregovori započnu prije kraja druge godine od stupanja ovog Ugovora na snagu i da budu zaključeni prije kraja prve faze.

Ako se u navedenim rokovima za određene proizvode ne može postići dogovor, Vijeće određuje carinske stope zajedničke carinske tarife, na pri- jedlog Komisije, odlučujući do kraja druge faze jednoglasno, a nakon toga kvalificiranom većinom.

Članak 21.

1. Tehničke poteškoće do kojih može doći u primjeni članaka 19. i

20. rješavaju se u roku od dvije godine od stupanja ovog Ugovora na sna- gu, direktivama koje donosi Vijeće odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije.

2. Prije kraja prve faze ili najkasnije do određivanja carinskih xxxxx, Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije odlučuje o svim pri- lagodbama potrebnima u interesu unutrašnje usklađenosti zajedničke ca- xxxxxx xxxxxx, xxx rezultat primjene pravila određenih člancima 19. i 20., osobito uzimajući u obzir stupanj prerade xxxxxx xx podvrgnuta različita roba na koju se primjenjuje zajednička tarifa.

Članak 22.

Komisija, u roku od dvije godine od stupanja ovog Ugovora na snagu, određuje opseg u kojem se carine fiskalne naravi iz članka 17. stavka 2. uzimaju u obzir pri izračunu aritmetičke sredine predviđene člankom 19. stavkom 1. Komisija uzima u obzir sve zaštitne učinke koje takve carine mogu imati.

U roku od šest mjeseci od takvog određivanja, svaka država članica može zatražiti da se na dotični proizvod primijeni postupak predviđen član- kom 20., ali u xxx se slučaju na tu državu ne primjenjuje postotna granica predviđena navedenim člankom.

Članak 23.

1. Za potrebe postupnog uvođenja zajedničke carinske tarife, države xxxxxxx xxxx izmjenu svojih tarifa koje se primjenjuju na treće zemlje kako slijedi:

(a) za tarifne brojeve za koje se carinske stope koje su se stvarno primjenjivale 1. siječnja 1957. ne razlikuju xx xxxxx iz zajedničke carinske tarife za više od 15% u bilo kojem smjeru, potonje se počinju primjenjivati na kraju četvrte godine od xxxx stupanja ovog Ugovora na snagu

(b) u svim ostalim slučajevima, države članice, od istog xxxx, primje- njuju carinske stope koje za 30% snižavaju razliku između xxxxx koje su se stvarno primjenjivale 1. siječnja 1957. i xxxxx iz zajedničke carinske tarife

(d) za tarifne brojeve za koje na kraju prve faze carinske stope u zajed- ničkoj carinskoj xxxxxx xxx nisu određene, svaka država članica, u roku od šest mjeseci od odluke Vijeća donesene u skladu s člankom 20., primjenjuje ta- kve carine kakve bi proizašle iz primjene pravila navedenih u ovom stavku.

2. Ako je državi članici izdano odobrenje na temelju članka 17. stavka 4., ona ne xxxx, xxx xx odobrenje valjano, primijeniti prethodne odredbe na tarifne brojeve na koje se odobrenje odnosi. Nakon isteka takvog odobrenja dotična država članica primjenjuje one carinske stope kakve bi proizašle iz primjene pravila navedenih u stavku 1.

3. Zajednička carinska tarifa počinje se u cijelosti primjenjivati najka- snije xx xxxxx prijelaznog razdoblja.

Članak 24.

Države članice mogu mijenjati svoje carine bržim tempom od onog predviđenog člankom 23. radi njihova usklađenja sa zajedničkom xxxxx- skom tarifom.

Članak 25.

1. Utvrdi li Komisija da u državama članicama proizvodnja određenih proizvoda sadržanih u Popisima B, C i D nije dostatna za zadovoljenje potra- žnje jedne od država članica, a da to zadovoljenje potražnje tradicionalno u znatnoj mjeri ovisi o uvozu iz trećih zemalja, Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije odobrava zainteresiranoj državi članici carinske kvote po sniženoj carinskoj stopi ili uz oslobođenje od carina.

Takve kvote ne smiju premašiti granicu iznad koje bi mogla nastati opasnost od aktivnosti koje uzrokuju štetu drugim državama članicama.

2. U slučaju proizvoda iz Popisa E i iz Popisa G za koje su carinske stope bile određene u skladu s postupkom predviđenim u članku 20. stavku 3., Komisija, ako je unutar Zajednice promjena u izvorima ponude ili po- manjkanje u ponudi takvo da uzrokuje opasne posljedice za prerađivačke industrije države članice, na zahtjev dotične države članice odobrava istoj tarifne kvote po sniženoj carinskoj stopi ili uz oslobođenje od carina.

Takve kvote ne smiju premašiti granicu iznad koje bi mogla nastati opasnost od aktivnosti koje uzrokuju štetu drugim državama članicama.

3. U slučaju proizvoda navedenih u Prilogu II. ovom Ugovoru Komisija može ovlastiti svaku državu članicu da suspendira, u cijelosti ili djelomično, naplatu carina koje se primjenjuju ili takvoj državi članici može odobriti tarifne kvote po sniženoj carinskoj stopi ili uz oslobođenje od carina pod uvjetom da se time neće prouzročiti ozbiljniji poremećaji na tržištu tih pro- izvoda.

4. Komisija periodično provjerava tarifne kvote odobrene na temelju ovog članka.

Članak 26.

Komisija može ovlastiti bilo koju državu članicu koja se suočava s po- sebnim poteškoćama da odgodi sniženje ili povišenje carinskih xxxxx pred- viđeno člankom 23. u odnosu na određene tarifne brojeve njezine tarife.

Takvo odobrenje može se izdati samo za ograničeno razdoblje i u od- nosu na tarifne brojeve koji za tu državu, kada se uzmu u cijelosti, ne pred- stavljaju više od 5% vrijednosti njezina uvoza iz trećih zemalja u posljednjoj godini za koju su dostupni statistički podaci.

Članak 27.

Prije kraja prve faze, države članice, u onoj mjeri u kojoj to bude po- trebno, poduzimaju korake radi usklađivanja svojih odredaba određenih za- konom, podzakonskim ili drugim pravnim aktom u odnosu na carinska pi- tanja. U tu svrhu Komisija daje državama članicama sve korisne preporuke.

Članak 28.

O svakoj samostalnoj izmjeni ili suspenziji carina zajedničke carinske tarife jednoglasno odlučuje Vijeće. Međutim, nakon završetka prijelaznog razdoblja Vijeće može kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije od- lučiti o izmjenama ili suspenzijama koje ne prelaze 20% stope određene carine za razdoblje od najviše šest mjeseci. Takve se izmjene ili suspenzije pod jednakim uvjetima smiju produljiti najviše za xxx jedno razdoblje od šest mjeseci.

Članak 29.

U izvršavanju zadaća koje su joj povjerene na temelju ovog odjeljka, Komisija se rukovodi:

(a) potrebom promicanja trgovine između država članica i trećih ze- malja

(b) razvojem uvjeta tržišnog natjecanja unutar Zajednice, u mjeri u kojoj ono vodi do poboljšanja konkurentske sposobnosti poduzetnikâ

(c) zahtjevima Zajednice s obzirom na opskrbu sirovinama i poludovr- šenom robom; u xxx smislu Komisija vodi brigu da se izbjegne narušavanje

uvjeta tržišnog natjecanja među državama članicama u pogledu dovršene robe

(d) potrebom izbjegavanja ozbiljnih poremećaja u gospodarstvima dr- žava članica i osiguravanja racionalnog razvoja proizvodnje i rasta potrošnje unutar Zajednice.

Poglavlje 2.

UKIDANJE KOLIČINSKIH OGRANIČENJA MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA

Članak 30.

Ne dovodeći u pitanje sljedeće odredbe, među državama članicama za- branjena su količinska ograničenja uvoza i sve mjere s istovrsnim učinkom.

Članak 31.

Države članice suzdržavaju se među sobom od uvođenja novih xxxx- činskih ograničenja ili mjera s istovrsnim učinkom.

Međutim, ova se obveza odnosi samo na stupanj liberalizacije posti- gnut na temelju odluka Vijeća Organizacije za europsku gospodarsku su- radnju od 14. siječnja 1955. Države članice dostavljaju Komisiji, najkasnije šest mjeseci od stupanja ovog Ugovora na snagu, popise proizvoda koje su liberalizirale na temelju navedenih odluka. Ovi se popisi konsolidiraju među državama članicama.

Članak 32.

U međusobnoj trgovini države članice suzdržavaju se od uvođenja re- striktivnijih kvota i mjera s istovrsnim učinkom od onih koje postoje na xxx stupanja ovog Ugovora na snagu.

Navedene se kvote ukidaju najkasnije do kraja prijelaznog razdoblja. Tijekom tog razdoblja kvote se postupno ukidaju u skladu sa sljedećim odredbama.

Članak 33.

1. Godinu xxxx od stupanja ovog Ugovora na snagu svaka država članica pretvara sve bilateralne kvote otvorene za bilo koju drugu državu članicu u globalne kvote otvorene bez diskriminacije svim ostalim državama članicama.

Na isti xxx države članice povećavaju ukupnu vrijednost tako uspo- stavljenih globalnih kvota na način koji omogućuje povećanje od xxxxx- nje 20% njihove ukupne vrijednosti u usporedbi s prethodnom godinom. Međutim, globalna kvota za svaki proizvod povećava se za najmanje 10%. Kvote se godišnje povećavaju u skladu s jednakim pravilima i u jedna-

xxx razmjerima u odnosu na prethodnu godinu.

Četvrto povećanje provodi se na kraju četvrte godine od stupanja ovog Ugovora na snagu; peto, godinu xxxx od početka druge faze.

2. Ako u slučaju proizvoda koji nije liberaliziran globalna kvota ne doseže 3% domaće proizvodnje dotične države, najkasnije godinu xxxx od stupanja ovog Ugovora na snagu uvodi se kvota koja iznosi najmanje 3% domaće proizvodnje. Ta se kvota na kraju druge godine povećava na 4%, a na kraju xxxxx xxxxxx na 5%. Nakon toga dotična država članica povećava kvotu za najmanje 15% godišnje.

Ako nema takve domaće proizvodnje, Komisija donosi odluku kojom određuje odgovarajuću kvotu.

3. Na kraju desete godine svaka kvota iznosi najmanje 20% domaće proizvodnje.

4. Ako Komisija odlukom utvrdi da je uvoz bilo kojeg proizvoda ti- jekom dviju uzastopnih xxxxxx ispod razine otvorene kvote, ta se globalna kvota ne uzima u obzir pri izračunu ukupne vrijednosti globalnih kvota. U xxx slučaju država članica ukida ograničenje kvota za dotični proizvod.

5. U pogledu kvota koje predstavljaju više od 20% domaće proizvod- nje dotičnog proizvoda, Vijeće može, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, smanjiti minimalni postotak od 10% utvrđen stavkom

1. Međutim, ova izmjena ne utječe na obvezu godišnjeg povećanja ukupne vrijednosti globalnih kvota za 20%.

6. Države članice koje su premašile svoje obveze glede stupnja libera- lizacije postignutog na temelju odluka Vijeća Organizacije za europsku gos- podarsku suradnju od 14. siječnja 1955. imaju pravo, pri izračunu godišnjeg

ukupnog povećanja od 20% predviđenog stavkom 1., uzeti u obzir opseg uvoza koji je bio liberaliziran samostalnim djelovanjem. Takav izračun pod- nosi se Komisiji radi dobivanja njezina prethodnog odobrenja.

7. Komisija donosi direktive kojima određuje postupak i rokove u skla- du s kojima države članice među sobom ukidaju sve mjere koje postoje na xxx stupanja ovog Ugovora na snagu i imaju istovrsni učinak kao i kvote.

8. Ako Komisija utvrdi da je zbog primjene odredaba ovog članka, po- sebno odredaba o postocima, nemoguće osigurati postupno ukidanje kvota predviđenih u članku 32. stavku 2., Vijeće može, na prijedlog Komisije, odlučujući jednoglasno tijekom prve faze, a nakon toga odlučujući kvali- ficiranom većinom, izmijeniti postupak utvrđen ovim člankom i, osobito, može povećati utvrđene postotke.

Članak 34.

1. Količinska ograničenja izvoza i sve mjere s istovrsnim učinkom za- branjeni su među državama članicama.

2. Države članice najkasnije do kraja prve faze ukidaju količinska ogra- ničenja izvoza i sve mjere s istovrsnim učinkom koje postoje u trenutku stupanja ovog Ugovora na snagu.

Članak 35.

Države članice izjavljuju svoju spremnost ukinuti količinska ograni- čenja uvoza iz drugih država članica i izvoza u druge države članice brže nego što je predviđeno prethodnim člancima ako njihovo opće gospodarsko stanje i stanje u dotičnom gospodarskom sektoru to dopuštaju.

U tu svrhu Komisija daje preporuke zainteresiranim državama.

Članak 36.

Odredbe članaka 30. do 34. ne isključuju zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili provoza robe koji su opravdani razlozima javnog morala, javnog poretka ili javne sigurnosti; zaštite zdravlja i života ljudi, životinja ili biljaka; zaštite nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti; ili zaštite industrijskog i trgovačkog vlasništva. Međutim, te zabrane ili ograni- čenja ne smiju biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ogra- ničivanja trgovine među državama članicama.

Članak 37.

1. Države članice postupno prilagođavaju sve državne monopole ko- mercijalne naravi kako bi se osiguralo da nakon isteka prijelaznog razdo- blja među državljanima država članica ne postoji diskriminacija u pogledu uvjeta nabave i prodaje robe.

Odredbe ovog članka primjenjuju se na svako tijelo putem kojeg dr- žava članica de iure ili de facto, bilo neposredno ili posredno, nadzire, određuje ili osjetno utječe na uvoz ili izvoz među državama članicama. Ove se odredbe na isti način primjenjuju i na monopole koje je država prenijela na druge.

2. Države članice suzdržavaju se od uvođenja bilo koje nove mjere xxxx xx protivna načelima utvrđenima stavkom 1. ili koja ograničuje područje primjene članaka koji se odnose na ukidanje carina i količinskih ograničenja među državama članicama.

3. Rokovi za mjere iz stavka 1. usklađuju se s ukidanjem količinskih ograničenja za iste proizvode koje je predviđeno člancima 30. do 34.

Ako je proizvod predmet državnog monopola komercijalne naravi u samo jednoj državi članici ili u njih nekoliko, Komisija može ovlastiti ostale države članice da primijene zaštitne mjere dok se ne provede prilagodba predviđena stavkom 1.; Komisija određuje uvjete i pojedinosti takvih mjera.

4. Ako državni monopol komercijalne naravi sadrži neko pravilo utvr- đeno kako bi se olakšala prodaja poljoprivrednih proizvoda ili ostvarivanje najboljeg xxxxxxx xx njih, pri primjeni pravila iz ovog članka potrebno je poduzeti korake radi osiguranja jednake zaštite zapošljavanja i životnog standarda dotičnih proizvođača, vodeći računa o prilagodbama koje će biti moguće, kao i o specijalizaciji xxxx xx s vremenom biti potrebna.

5. Obveze određene državama članicama obvezujuće su samo u onoj mjeri u kojoj su u skladu s postojećim međunarodnim sporazumima.

6. Komisija, počevši od prve faze, daje preporuke o načinu i rokovima u skladu s kojima se provodi prilagodba predviđena ovim člankom.

Glava II. POLJOPRIVREDA

Članak 38.

1. Zajedničko tržište obuhvaća poljoprivredu i trgovinu poljoprivred- nim proizvodima. »Poljoprivredni proizvodi« su plodovi zemlje, proizvodi stočarstva i ribarstva te proizvodi prvog stupnja prerade neposredno vezani uz te proizvode.

2. Osim ako je člancima 39. do 46. drukčije predviđeno, pravila utvr- đena radi uspostave zajedničkog tržišta primjenjuju se i na poljoprivredne proizvode.

3. Proizvodi na koje se odnose odredbe članaka 39. do 46. navedeni su u Prilogu II. ovom Ugovoru. Međutim, u roku od dvije godine od stupanja ovog Ugovora na snagu Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na pri- jedlog Komisije, određuje koji se proizvodi dodaju xxx popisu.

4. Djelovanje i razvoj zajedničkog tržišta za poljoprivredne proizvode xxxx biti popraćeno utvrđivanjem zajedničke poljoprivredne politike među državama članicama.

Članak 39.

1. Ciljevi su zajedničke poljoprivredne politike sljedeći:

(a) povećati poljoprivrednu produktivnost promicanjem tehničkog napretka i osiguranjem racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje te optimalnog korištenja čimbenika proizvodnje, osobito radne snage

(b) na xxx xxxxx osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva, osobito povećanjem osobne zarade osoba koje se bave poljo- privredom

(d) osigurati dostupnost opskrbe

(e) pobrinuti xx xx xxxx dođe do potrošača po razumnim cijenama.

2. Pri osmišljavanju zajedničke poljoprivredne politike i posebnih me- toda njezine primjene, vodi se računa o:

(a) posebnoj naravi poljoprivredne djelatnosti, koja proizlazi iz so- cijalne strukture poljoprivrede te iz strukturnih i prirodnih razlika među različitim poljoprivrednim regijama

(b) potrebi postupnog izvršenja odgovarajućih prilagodbi

Članak 40.

1. Države članice postupno razvijaju zajedničku poljoprivrednu politi- ku tijekom prijelaznog razdoblja te ona stupa na snagu najkasnije do kraja tog razdoblja.

2. Radi ostvarivanja ciljeva određenih člankom 39. uspostavlja se za- jednička organizacija poljoprivrednih tržišta.

Ovisno o vrsti proizvoda, ta organizacija poprima jedan od sljedećih oblika:

(a) zajednička pravila o tržišnom natjecanju

(b) obvezna koordinacija različitih organizacija nacionalnih tržišta

3. Zajednička organizacija uspostavljena u skladu sa stavkom 2. može uključivati sve mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva određenih člankom 39., osobito reguliranje cijena, potporu proizvodnji i prodaji različitih pro- izvoda, sustave skladištenja i prijenosa, kao i zajedničke mehanizme stabi- liziranja uvoza ili izvoza.

Zajednička organizacija ograničena je na ostvarivanje ciljeva određe- nih člankom 39. i isključuje svaku diskriminaciju između proizvođača ili potrošača unutar Zajednice.

Svaka zajednička politika cijena temelji se na zajedničkim kriterijima i jedinstvenim metodama izračunavanja.

4. Kako bi se zajedničkoj organizaciji iz stavka 2. omogućilo ostvari- vanje njezinih ciljeva, mogu se osnovati jedan ili više fondova za smjernice i jamstva u poljoprivredi.

Članak 41.

Radi ostvarivanja ciljeva određenih člankom 39., u okviru zajedničke poljoprivredne politike mogu se predvidjeti sljedeće mjere:

(a) učinkovito koordiniranje xxxxxx u područjima strukovnog ospo- sobljavanja, istraživanja i širenja znanja o poljoprivredi; navedeno može obuhvaćati i zajedničko financiranje projekata ili institucija

(b) zajedničke mjere za promicanje potrošnje određenih proizvoda.

Članak 42.

Odredbe poglavlja koje se odnosi na pravila o tržišnom natjecanju pri- mjenjuju se na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima samo u onoj mjeri koju utvrdi Vijeće u okviru članka 43. stavaka 2. i 3. i u skladu s postupkom utvrđenim xxx člankom, uzimajući u obzir ciljeve određene člankom 39.

Vijeće može posebno odobriti dodjeljivanje potpore:

(a) za zaštitu poduzetnika koji su zbog strukturnih ili prirodnih uvjeta u nepovoljnijem položaju

(b) u okviru programâ gospodarskog razvoja.

Članak 43.

1. Radi razrade općenitih odrednica zajedničke poljoprivredne poli- tike, Komisija, neposredno nakon stupanja ovog Ugovora na snagu, saziva konferenciju država članica s ciljem usporedbe njihovih poljoprivrednih po- litika, osobito putem sastavljanja izvješća o njihovim resursima i potrebama.

2. Uzimajući u obzir rad konferencije predviđene stavkom 1., a na- kon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te u roku od dvije godine od stupanja ovog Ugovora na snagu, Komisija podnosi prijedloge za razradu i provedbu zajedničke poljoprivredne politike, uključujući i pri- jedloge za zamjenu nacionalnih organizacija jednim od oblika zajedničke organizacije predviđenih u članku 40. stavku 2., kao i prijedloge za provedbu mjera pobliže određenih ovom glavom.

U xxx se prijedlozima vodi računa o međuovisnosti poljoprivrednih pitanja navedenih u ovoj glavi.

Vijeće na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Skupštinom, tije- kom prvih dviju faza odlučujući jednoglasno, a nakon toga kvalificiranom većinom, donosi uredbe, direktive ili odluke, ne dovodeći u pitanje bilo koju od preporuka koje također može donijeti.

3. Odlučujući kvalificiranom većinom i sukladno stavku 2., Vijeće može zamijeniti nacionalnu organizaciju tržišta zajedničkom organizacijom predviđenom u članku 40. stavku 2. ako:

(a) zajednička organizacija državama članicama koje se protive ovoj mjeri i koje imaju vlastitu organizaciju za dotičnu proizvodnju nudi jedna- ku zaštitu zapošljavanja i životnog standarda dotičnih proizvođača, vodeći računa o mogućim prilagodbama, kao i o specijalizaciji xxxx xx s vremenom biti potrebna

(b) takva organizacija osigurava uvjete za trgovinu unutar Zajednice slične onima koji postoje na nacionalnom tržištu.

4. Ako se zajednička organizacija za određene sirovine uspostavi prije postojanja zajedničke organizacije za odgovarajuće prerađene proizvode, one sirovine koje se koriste za prerađene proizvode namijenjene izvozu u treće zemlje mogu se uvoziti iz zemalja izvan Zajednice.

Članak 44.

1. U mjeri u kojoj bi postupno ukidanje carina i količinskih ograniče- nja među državama članicama moglo dovesti do cijena koje bi vjerojatno xxxxx ugroziti ostvarivanje ciljeva određenih člankom 39., svaka država članica tijekom prijelaznog razdoblja ima pravo primijeniti na određene proizvode, na nediskriminirajući način i u zamjenu za kvote te u onoj mjeri u kojoj to ne utječe na povećanje opsega trgovine predviđenog u članku 45. stavku 2., sustav najnižih cijena ispod kojih se uvoz može:

– privremeno suspendirati ili smanjiti ili

– odobriti, ali pod uvjetom da se provede po cijeni višoj od najniže cijene za dotični proizvod.

U potonjem slučaju najniže cijene ne uključuju carine.

2. Najniže cijene ne smiju prouzročiti smanjenje opsega trgovine koja postoji među državama članicama prilikom stupanja ovog Ugovora na snagu

niti predstavljati prepreku postupnom povećanju opsega te trgovine. Najni- že cijene ne smiju se primjenjivati tako da predstavljaju prepreku razvoju prirodnih prednosti među državama članicama.

3. Neposredno nakon stupanja ovog Ugovora na snagu, Vijeće će na prijedlog Komisije odrediti objektivne kriterije za uspostavu sustava najni- žih cijena i za određivanje takvih cijena.

Navedeni kriteriji osobito uzimaju u obzir prosječne troškove domaće proizvodnje u državi članici koja primjenjuje najnižu cijenu, položaj različi- tih poduzeća u odnosu na takve prosječne troškove proizvodnje te potrebu promicanja postupnog poboljšanja poljoprivredne prakse i prilagodbi i spe- cijalizacija potrebnih na zajedničkom tržištu.

Komisija nadalje predlaže postupak za preispitivanje tih kriterija kako bi omogućila i ubrzala tehnički napredak i postupno uskladila cijene na zajedničkom tržištu.

Navedene kriterije i postupak njihove revizije određuje Vijeće, odluču- jući jednoglasno, u roku od tri godine od stupanja ovog Ugovora na snagu.

4. Dok odluka Vijeća ne stupi na snagu, države članice mogu odrediti najniže cijene pod uvjetom da su one prethodno proslijeđene Komisiji i drugim državama članicama kako bi one xxxxx dati svoje primjedbe.

Jednom kada Vijeće xxxxxx svoju odluku, države članice utvrđuju naj- niže cijene na temelju xxxx utvrđenih kriterija.

Vijeće može, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, ispraviti svaku odluku država članica koja nije u skladu s xxxx utvrđenim kriterijima.

5. Ako se pokaže da za određene proizvode do početka treće faze nije moguće odrediti navedene objektivne kriterije, Vijeće može, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, izmijeniti najniže cijene za te proizvode.

6. Na kraju prijelaznog razdoblja sastavlja se tablica najnižih cijena koje su i dalje na snazi. Vijeće, odlučujući na prijedlog Komisije i većinom xx xxxxx glasova u skladu s ponderiranjem utvrđenim u članku 148. stavku

2. podstavku 1., određuje sustav koji se primjenjuje u okviru zajedničke poljoprivredne politike.

Članak 45.

1. Dok se nacionalne organizacije tržišta ne zamijene jednim od oblika zajedničke organizacije tržišta iz članka 40. stavka 2., trgovina proizvodima za koje u određenim državama članicama postoje:

– odredbe kojima se domaćim proizvođačima jamči tržište za njihove proizvode i

– potrebe za uvozom,

razvija se sklapanjem dugoročnih sporazuma ili ugovora između drža- va članica uvoznica i izvoznica.

Ti sporazumi ili ugovori usmjereni su prema postupnom ukidanju svake diskriminacije među različitim proizvođačima unutar Zajednice pri primjeni ovih odredaba.

Takvi se sporazumi ili ugovori sklapaju tijekom prve faze, uz poštova- nje načela uzajamnosti.

2. U odnosu na količine, ovi sporazumi ili ugovori temelje se na pro- sječnom opsegu trgovine dotičnim proizvodima među državama članicama tijekom razdoblja od tri godine prije stupanja ovog Ugovora na snagu te omogućuju povećanje opsega trgovine unutar granica postojećih potreba uzimajući u obzir tradicionalne trgovinske tokove.

U odnosu na cijene, ovi sporazumi ili ugovori dopuštaju proizvođači- ma prodaju dogovorenih količina po cijenama koje se postupno usklađuju s onima koje se plaćaju domaćim proizvođačima na unutarnjem tržištu zemlje kupca.

Ovo se usklađivanje nastavlja što je jednakomjernije moguće te zavr- šava najkasnije do kraja prijelaznog razdoblja.

Zainteresirane stranke pregovaraju o cijenama u okviru direktiva koje Komisija donosi za potrebe provedbe prethodnih dvaju podstavaka.

Ako se prva faza produlji, navedeni sporazumi ili ugovori nastavljaju se provoditi u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na kraju četvrte godine od stupanja ovog Ugovora na snagu, uz suspenziju obveze povećanja količi- na i usklađivanja cijena do prijelaza na drugu fazu.

Države članice koriste se svim mogućnostima u okviru svojeg zakono- davstva, posebice u odnosu na uvoznu politiku, kako bi osigurale sklapanje i provođenje ovih sporazuma ili ugovora.

3. U opsegu u kojem države članice trebaju sirovine za izradu proizvo- da koji se izvoze izvan Zajednice i koji konkuriraju proizvodima trećih ze- malja, xxxx navedeni sporazumi ili ugovori ne smiju sprečavati uvoz sirovina iz trećih zemalja za tu svrhu. Međutim, ova se odredba ne primjenjuje ako Vijeće jednoglasno odluči omogućiti isplate naknade potrebne za kompen- zaciju više cijene plaćene za uvoz proizvoda na temelju ovih sporazuma ili ugovora u odnosu na nabavnu cijenu iste robe kupljene na svjetskom tržištu.

Članak 46.

Ako u nekoj državi članici određeni proizvod podliježe nacionalnoj organizaciji tržišta ili unutarnjim pravilima s istovrsnim učinkom, a koji utječu na konkurentski položaj slične proizvodnje u nekoj drugoj državi članici, države članice primjenjuju kompenzacijsko davanje na uvoz tog proizvoda koji dolazi iz države članice u kojoj takva organizacija ili pravila postoje, osim ako ta država primjenjuje kompenzacijsko davanje na izvoz.

Komisija određuje iznos tih davanja u visini potrebnoj za uspostavu ravnoteže; xxx xxxx odobriti i druge mjere, čije uvjete i pojedinosti sama utvrđuje.

Članak 47.

U okviru zadaća koje u skladu s odredbama ove xxxxx xxxxx obavi- ti Gospodarski i socijalni odbor, njegov odjel za poljoprivredu, u skladu s člancima 197. i 198., na raspolaganju je Komisiji tijekom pripreme vijećanja Odbora.

Glava III.

SLOBODNO KRETANJE OSOBA, USLUGA I KAPITALA

Poglavlje 1. RADNICI

Članak 48.

1. Xxxxxxx kretanja radnika osigurava se unutar Zajednice najkasnije do kraja prijelaznog razdoblja.

2. Xx xxxxxxx kretanja podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva među radnicima iz država članica u vezi sa za- pošljavanjem, primicima xx xxxx i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja.

3. Podložno ograničenjima koja su opravdana razlozima javnog xxxxx- ka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja, xx xxxxxxx podrazumijeva pravo na:

(a) prihvaćanje stvarno učinjenih ponuda za zaposlenje

(b) slobodno kretanje unutar državnog područja država članica u tu svrhu

(c) boravak u državi članici radi zapošljavanja sukladno odredbama koje uređuju zapošljavanje državljana te države utvrđenih zakonom i xxxx- xxx propisima

(d) ostanak na državnom području države xxxxxxx xxxxx prestanka zaposlenja u toj državi, pod uvjetima sadržanima u provedbenim uredbama koje sastavlja Komisija.

4. Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na zapošljavanje u javnim službama.

Članak 49.

Odmah nakon stupanja ovog Ugovora na snagu, Vijeće, odlučujući na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim od- xxxxx, donosi direktive ili uredbe kojima se određuju mjere potrebne za postupno ostvarivanje slobode kretanja radnika xxxx xx utvrđeno člankom 48., a osobito:

(a) osiguravanjem bliske suradnje među nacionalnim službama za zapošljavanje

(b) sustavnim i postupnim ukidanjem administrativnih postupaka i praksi te rokova propisanih za pristup slobodnim radnim mjestima, bilo da proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva, bilo iz prethodno sklopljenih

sporazuma među državama članicama, a čije bi zadržavanje predstavljalo prepreku liberalizaciji kretanja radnika

(c) sustavnim i postupnim ukidanjem svih propisanih rokova i drugih ograničenja predviđenih nacionalnim zakonodavstvom ili prethodno sklo- pljenim sporazumima među državama članicama, kojima se radnicima iz drugih država članica nameću uvjeti u vezi sa slobodnim izborom zaposle- nja, a koji su različiti od uvjeta koji se postavljaju radnicima dotične države

(d) uspostavom odgovarajućih mehanizama za povezivanje ponuda i molba za zapošljavanje te za lakše postizanje ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu rada, na način kojim bi se izbjeglo ozbiljno ugrožavanje životnog standarda i stupnja zaposlenosti u različitim regijama i industrij- skim granama.

Članak 50.

U okviru zajedničkog programa, države članice potiču razmjenu mla- dih radnika.

Članak 51.

Vijeće, odlučujući jednoglasno, na prijedlog Komisije, usvaja mjere u području socijalne sigurnosti nužne za omogućavanje slobode kretanja rad- nika; u tu svrhu, Vijeće uspostavlja sustav kojim se radnicima migrantima i njihovim uzdržavanicima jamči:

(a) zbrajanje ukupnog staža koji se uzima u obzir na temelju zakona različitih zemalja radi stjecanja i zadržavanja prava na naknadu i obračun visine naknade

(b) isplatu naknada osobama koje imaju boravište na državnom po- dručju država članica.

Poglavlje 2.

PRAVO POSLOVNOG NASTANA

Članak 52.

U okviru niže navedenih odredaba, ograničivanje slobode poslovnog nastana državljana jedne države članice na državnom području druge drža- ve članice postupno se ukida tijekom prijelaznog razdoblja. To se postupno ukidanje odnosi i na ograničivanje osnivanja zastupništava, podružnica ili društava kćeri xx xxxxxx državljana bilo koje države članice s poslovnim nastanom na državnom području bilo koje druge države članice.

Xxxxxxx poslovnog nastana uključuje pravo pokretanja i obavljanja djelatnosti kao samozaposlene osobe te pravo osnivanja i upravljanja podu- zećima, osobito trgovačkim društvima u smislu drugog stavka članka 58., sukladno uvjetima koje pravo zemlje u kojoj se taj poslovni nastan ostva- ruje utvrđuje za svoje državljane, a podložno odredbama poglavlja koje se odnosi na kapital.

Članak 53.

Države članice ne uvode nova ograničenja prava poslovnog nastana državljana drugih država članica na svojem državnom području, osim ako je ovim Ugovorom drukčije predviđeno.

Članak 54.

1. Prije kraja prve faze, Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Skup- štinom, sastavlja opći program ukidanja postojećih ograničenja slobode po- slovnog nastana unutar Zajednice. Komisija podnosi svoj prijedlog Vijeću tijekom prvih dviju xxxxxx prve faze.

Programom se određuju opći uvjeti pod kojima xx xxxxxxx poslovnog nastana treba ostvariti u slučaju svake pojedine djelatnosti i osobito faze po kojima se xxx xxxxx ostvariti.

2. Za provedbu ovog općeg programa ili, u nedostatku takvog pro- grama, za postizanje određene faze ostvarenja slobode poslovnog nastana u odnosu na određenu djelatnost, Vijeće, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Skupštinom, donosi direktive, odlučujući jednoglasno do kraja prve faze, a nakon toga kvalifi- ciranom većinom.

3. Vijeće i Komisija izvršavaju dužnosti koje su im povjerene na teme- lju prethodnih odredaba, a osobito:

(a) načelnim davanjem prednosti djelatnostima kod kojih xxxxxxx poslovnog nastana daje osobito vrijedan doprinos razvoju proizvodnje i trgovine

(b) osiguravanjem bliske suradnje među nadležnim vlastima u drža- vama članicama kako bi se utvrdila konkretna stanja u različitim djelatno- stima unutar Zajednice

(c) ukidanjem onih administrativnih postupaka i praksa koje bilo da proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva, bilo iz prethodno sklopljenih spo- razuma među državama članicama, a čije bi zadržavanje moglo predstavljati prepreku slobodi poslovnog nastana;

(d) osiguravanjem da radnici jedne države članice zaposleni na držav- nom području druge države članice mogu ostati na xxx državnom području radi pokretanja djelatnosti kao samozaposlene osobe ako ispunjavaju pret- postavke koje bi morali ispunjavati da su u tu državu ušli u trenutku kada namjeravaju pokrenuti tu djelatnost

(e) omogućavanjem državljaninu jedne države članice da stječe i ko- risti zemljište i građevine na državnom području druge države članice u mjeri u kojoj to nije protivno načelima utvrđenima u članku 39. stavku 2. (f) postupnim ukidanjem ograničenja slobode poslovnog nastana u

svakoj razmatranoj grani djelatnosti, kako s obzirom na uvjete za osnivanje zastupništava, podružnica ili društava kćeri na državnom području države članice, tako i s obzirom na uvjete za dolazak osoblja iz matičnog poduzeća na upravljačke ili nadzorne položaje u takvim zastupništvima, podružnica- ma ili društvima kćerima

(g) usklađivanjem, u mjeri u kojoj je to potrebno, zaštitnih mehaniza- ma koje države članice zahtijevaju od trgovačkih društava u smislu članka

58. stavka 2. radi zaštite interesa članova i trećih, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mehanizama širom Zajednice

(h) osiguravanjem da uvjeti poslovnog nastana ne budu narušeni pot- porama koje dodjeljuju države članice.

Članak 55.

Odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se u određenoj državi članici na djelatnosti koje su u toj državi članici, makar i povremeno, povezane s izvršavanjem javnih ovlasti.

Na prijedlog Komisije, Vijeće može, odlučujući kvalificiranom veći- nom, propisati da se odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju na određene djelatnosti.

Članak 56.

1. Odredbe ovog poglavlja i mjere poduzete na temelju njih ne dovode u pitanje primjenu odredaba utvrđenih u zakonu i ostalim propisima kojima se za strane državljane predviđa poseban tretman koji je opravdan razlozi- ma javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja.

2. Prije kraja prijelaznog razdoblja Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Skupštinom, donosi direktive radi usklađivanja xxxx navedenih odredaba utvrđenih zakonom i ostalim propi- sima. Međutim, nakon kraja druge faze, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, donosi direktive radi usklađivanja takvih odredaba zakona i ostalih propisa svake države članice.

Članak 57.

1. Radi olakšavanja pokretanja i obavljanja djelatnosti samozaposle- nim osobama, Vijeće, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Skupšti- nom odlučujući jednoglasno tijekom prve faze, a nakon toga kvalificiranom većinom, donosi direktive za međusobno priznavanje diploma, svjedodžbi i ostalih dokaza o formalnim kvalifikacijama.

2. U istu svrhu Vijeće, odlučujući na prijedlog Komisije i nakon sa- vjetovanja sa Skupštinom, prije kraja prijelaznog razdoblja donosi direktive radi usklađivanja odredaba predviđenih zakonom i ostalim propisima dr- žava članica o pokretanju i obavljanju djelatnosti samozaposlenih osoba. O pitanjima koja su zakonodavno uređena u najmanje jednoj državi članici i predmetom su mjera koje se odnose na zaštitu štednje, posebice odobra- vanje kredita te obavljanje bankarskih djelatnosti, te uvjeta za obavljanje medicinskih, njima srodnih i farmaceutskih profesija u različitim državama članicama, potrebna je jednoglasnost. U ostalim slučajevima Vijeće odlučuje jednoglasno tijekom prve faze i kvalificiranom većinom nakon toga.

3. U slučaju medicinskih, njima srodnih i farmaceutskih profesija, po- stupno ukidanje ograničenja ovisi o usklađivanju uvjeta njihovog obavljanja u različitim državama članicama.

Članak 58.

Za potrebe ovog poglavlja, trgovačka društva osnovana sukladno pravu neke države članice, a čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi unutar Zajednice, tretiraju se na isti xxxxx xxx i fizičke osobe koje su državljani država članica.

Pojam »trgovačka društva« znači trgovačka društva koja su osnovana na temelju pravila građanskog ili trgovačkog prava, uključujući i zadruge te ostale pravne osobe uređene javnim ili privatnim pravom, osim onih koje su neprofitne.

Poglavlje 3. USLUGE

Članak 59.

U okviru odredaba navedenih u nastavku, tijekom prijelaznog razdo- blja postupno se ukidaju ograničenja slobode pružanja usluga unutar Zajed- nice u odnosu na državljane država članica s poslovnim nastanom u državi Zajednice koja nije država osobe kojoj su usluge namijenjene.

Vijeće može, odlučujući jednoglasno, na prijedlog Komisije, proširiti primjenu odredaba ovog poglavlja na državljane trećih zemalja koji pružaju usluge i koji imaju poslovni nastan unutar Zajednice.

Članak 60.

Uslugama u smislu ovog Ugovora smatraju se one »usluge« koje se uobičajeno obavljaju uz naknadu, u mjeri u kojoj nisu uređene odredbama koje se odnose na slobodu kretanja robe, kapitala i osoba.

»Usluge« osobito uključuju:

(a) djelatnosti industrijske naravi

(b) djelatnosti komercijalne naravi

(d) djelatnosti slobodnih zanimanja.

Ne dovodeći u pitanje odredbe poglavlja o pravu poslovnog nastana, osoba koja pruža neku uslugu može, u svrhu pružanja te usluge, privremeno obavljati svoju djelatnost u državi u kojoj se usluga pruža, i to prema istim uvjetima koje ta država propisuje za svoje državljane.

Članak 61.

1. Xxxxxxx pružanja usluga u području prometa uređena je odredbama xxxxx koja se odnosi na promet.

2. Liberalizacija bankarskih i osiguravateljskih usluga povezanih s kre- tanjem kapitala provodi se istodobno s postupnom liberalizacijom kretanja kapitala.

Članak 62.

Države članice ne uvode nova ograničenja slobode pružanja usluga koja postoji na xxx stupanja ovog Ugovora na snagu, osim ako je drukčije predviđeno ovim Ugovorom.

Članak 63.

1. Prije kraja prve faze, Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Skupštinom, sastavlja opći program ukidanja postojećih ograničenja slobo- de pružanja usluga unutar Zajednice. Komisija podnosi svoj prijedlog Vijeću tijekom prvih dviju xxxxxx prve faze.

Programom se za svaku skupinu usluga određuju opći uvjeti i faze liberalizacije.

2. Kako bi se primijenio ovaj opći program ili, u nedostatku takvog programa, kako bi se dosegnula određena faza liberalizacije pojedine usluge, Vijeće, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijal- nim odborom te Skupštinom, donosi direktive, odlučujući jednoglasno do kraja prve faze, a nakon toga kvalificiranom većinom.

3. U odnosu na prijedloge i odluke iz stavaka 1. i 2. prednost se, u pra- vilu, daje onim uslugama koje neposredno utječu na troškove proizvodnje ili čija liberalizacija pomaže promicanju trgovine robom.

Članak 64.

Države članice izjavljuju svoju spremnost liberalizirati usluge u većem opsegu nego što to zahtijevaju direktive donesene na temelju članka 63. stavka 2. ako im njihovo opće gospodarsko stanje i stanje u dotičnom gos- podarskom sektoru to dopuštaju.

U tu svrhu Komisija daje preporuke zainteresiranim državama člani- cama.

Članak 65.

Do ukidanja ograničenjâ slobode pružanja usluga, svaka država članica primjenjuje ta ograničenja na sve osobe koje pružaju usluge u smislu članka

59. stavka 1., bez razlike s obzirom na njihovo državljanstvo ili boravište.

Članak 66.

Odredbe članaka 55. do 58. primjenjuju se na pitanja obuhvaćena ovim poglavljem.

Poglavlje 4. KAPITAL

Članak 67.

1. Tijekom prijelaznog razdoblja i u opsegu potrebnom za osiguranje pravilnog funkcioniranja zajedničkog tržišta, države članice postupno uki- daju među sobom sva ograničenja kretanja kapitala koji pripada reziden- tima država članica te svaku diskriminaciju temeljenu na državljanstvu ili boravištu stranaka ili na mjestu ulaganja tog kapitala.

2. Tekuća plaćanja povezana s kretanjem kapitala među državama čla- nicama oslobađaju se svih ograničenja najkasnije do kraja prve faze.

Članak 68.

1. Države članice u odnosu na pitanja iz ovog poglavlja u što je moguće većoj mjeri liberalne su pri izdavanju odobrenja za devizne poslove koja xx xxx potrebna nakon stupanja ovog Ugovora na snagu.

2. Kada država članica za kretanje kapitala koje je liberalizirano u skla- du s odredbama ovog poglavlja primjenjuje domaća pravila koja uređuju tržište kapitala i kreditni sustav, čini to na nediskriminirajući način.

3. Zajmovi za neposredno ili posredno financiranje države članice ili njezinih regionalnih ili lokalnih vlasti ne izdaju se i ne plasiraju u drugim državama članicama, osim ako dotične države o tome postignu dogovor. Ova odredba ne predstavlja prepreku za primjenu članka 22. Protokola o Statutu Europske investicijske banke.

Članak 69.

Vijeće, na prijedlog Komisije koja se u tu svrhu savjetuje s Monetarnim odborom predviđenim člankom 105., tijekom prvih dviju faza odlučujući jednoglasno, a nakon toga kvalificiranom većinom, donosi potrebne direk- tive za postupnu provedbu odredaba članka 67.

Članak 70.

1. Komisija predlaže Vijeću mjere za postupnu koordinaciju deviznih politika država članica u odnosu na kretanje kapitala između tih država i trećih zemalja. U tu svrhu Vijeće donosi direktive odlučujući jednoglasno. Ono nastoji postići najveći mogući stupanj liberalizacije.

2. Ako mjere poduzete u skladu sa stavkom 1. ne omogućuju ukla- njanje razlika među deviznim propisima država članica i ako takve razlike mogu dovesti do toga da se rezidenti jedne države članice koriste instru- mentima prijenosa unutar Zajednice po slobodnijem režimu, predviđenom člankom 67., kako bi izbjegle primjenu pravila jedne od država članica o kretanju kapitala u treće zemlje ili iz njih, ta država može, nakon savjeto- vanja s drugim državama članicama i Komisijom, poduzeti odgovarajuće mjere za rješavanje tih poteškoća.

Ako Vijeće utvrdi da te mjere ograničuju slobodno kretanje kapitala unutar Zajednice u većem opsegu od onoga potrebnog za rješavanje tih poteškoća, ono može, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Ko- misije, odlučiti da dotična država izmijeni ili ukine navedene mjere.

Članak 71.

Države članice nastoje izbjeći uvođenje unutar Zajednice novih de- viznih ograničenja glede kretanja kapitala i tekućih plaćanja povezanih s

takvim kretanjem te nastoje ne mijenjati postojeća pravila na način na koji bi ona postala restriktivnija.

Izjavljuju svoju spremnost da premaše stupanj liberalizacije kretanja kapitala predviđen prethodnim člancima u mjeri u kojoj to njihovo gospo- darsko stanje, a osobito stanje bilance plaćanja, dopušta.

Komisija može o xxx pitanju, nakon savjetovanja s Monetarnim od- xxxxx, dati preporuke državama članicama.

Članak 72.

Države članice obavješćuju Komisiju o svakom kretanju kapitala u tre- će zemlje i iz trećih zemalja za koje saznaju. Komisija o xxx pitanju može uputiti državama članicama svako mišljenje koje smatra prikladnim.

Članak 73.

1. Ako kretanje kapitala dovodi do poremećaja u funkcioniranju tržišta kapitala u bilo kojoj državi članici, Komisija nakon savjetovanja s Monetar- nim odborom ovlašćuje tu državu da poduzme zaštitne mjere u području kretanja kapitala, čije uvjete i pojedinosti određuje Komisija.

Vijeće može, odlučujući kvalificiranom većinom, opozvati to odobre- nje ili izmijeniti njegove uvjete ili pojedinosti.

2. Međutim, država članica suočena s poteškoćama može, zbog tajno- sti ili hitnosti, poduzeti xxxx navedene mjere na vlastitu inicijativu ako je to nužno. O takvim mjerama obavješćuje Komisiju i ostale države članice najkasnije do xxxx njihova stupanja na snagu. U xxx slučaju Komisija može nakon savjetovanja s Monetarnim odborom odlučiti da dotična država te mjere izmijeni ili ukine.

Glava IV. PROMET

Članak 74.

U pitanjima koja uređuje ova glava, države članice ostvaruju ciljeve ovog Ugovora u okviru zajedničke prometne politike.

Članak 75.

1. Za potrebe provedbe članka 74. i uzimajući u obzir posebna obilježja prometa, Vijeće, odlučujući jednoglasno do kraja druge faze i kvalificiranom većinom nakon toga, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Gospo- darskim i socijalnim odborom te Skupštinom utvrđuje:

(a) zajednička pravila koja se primjenjuju na međunarodni promet prema državnom području države članice ili iz njega, odnosno promet preko državnog područja jedne države članice ili više njih

(b) uvjete pod kojima prijevoznici nerezidentni u nekoj državi članici, mogu pružati prometne usluge unutar te države članice

2. Odredbe predviđene pod (a) i (b) u stavku 1. utvrđuju se tijekom prijelaznog razdoblja.

3. Odstupajući od postupka predviđenog stavkom 1., u slučaju kada bi primjena odredaba koje se odnose na načela uređenja prometnog sustava mogla ozbiljno utjecati na životni standard i na zaposlenost u određenim područjima kao i na odvijanje prometa, te odredbe Vijeće utvrđuje jedno- glasno. Xxxxxx Vijeće uzima u obzir potrebu prilagođivanja gospodarskom razvoju koji će biti rezultat uspostave zajedničkog tržišta.

Članak 76.

Do donošenja odredaba navedenih u članku 75. stavku 1., nijedna dr- žava članica ne smije bez jednoglasnog odobrenja Vijeća postupiti tako da različite odredbe koje uređuju to pitanje u trenutku stupanja ovog Ugovora na snagu učini neposredno ili posredno manje povoljnima za prijevoznike ostalih država članica u odnosu na prijevoznike koji su državljani te države članice.

Članak 77.

Potpore su u skladu s odredbama ovog Ugovora ako odgovaraju po- trebama koordinacije prometa ili ako predstavljaju naknadu za ispunjavanje određenih obveza koje su svojstvene konceptu pružanja javnih usluga.

Članak 78.

Sve mjere poduzete u okviru ovog Ugovora u odnosu na prijevozne naknade i uvjete uzimaju u obzir gospodarski položaj prijevoznika.

Članak 79.

1. Za prijevoz unutar Zajednice, najkasnije do kraja druge faze, ukida se diskriminacija koja se iskazuje tako što prijevoznici naplaćuju različite cijene i nameću različite uvjete prijevoza iste robe preko istih prometnih pravaca na temelju zemlje podrijetla ili odredišta te robe.

2. Stavak 1. ne sprečava Vijeće u donošenju ostalih mjera na temelju članka 75. stavka 1.

3. U roku od dvije godine od stupanja ovog Ugovora na snagu, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, na prijedlog Komisije i nakon savjeto- vanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, utvrđuje pravila za provedbu odredaba stavka 1.

Vijeće osobito može utvrditi potrebne odredbe kako bi se institucijama Zajednice omogućilo da osiguraju poštovanje pravila utvrđenog u stavku 1. i pobrinu se da korisnici od toga imaju potpunu korist.

4. Komisija, na vlastitu inicijativu ili na prijedlog države članice istra- žuje sve slučajeve diskriminacije na koje se odnosi stavak 1. te, nakon sa- vjetovanja sa svim zainteresiranim državama članicama, donosi potrebne odluke u okviru pravila utvrđenih u skladu s odredbama stavka 3.

Članak 80.

1. Od početka druge faze državama članicama zabranjuje se, za prije- voz obavljen unutar Zajednice, nametati cijene i uvjete koji sadržavaju ele- mente potpore ili zaštite jednog ili više poduzetnika ili industrijskih grana, osim ako to odobri Komisija.

2. Komisija, na vlastitu inicijativu ili na prijedlog države članice, is- pituje cijene i uvjete iz stavka 1., xxxxxx posebno vodeći računa, s jedne strane, o potrebama odgovarajuće regionalne ekonomske politike, potreba- ma nerazvijenih područja i problemima u područjima ozbiljno pogođenima političkim prilikama te, s druge strane, o učincima koje takve cijene i uvjeti imaju na tržišno natjecanje među različitim vrstama prometa.

Nakon savjetovanja sa svim zainteresiranim državama članicama, Ko- misija donosi potrebne odluke.

3. Zabrana iz stavka 1. ne primjenjuje se na tarife utvrđene s ciljem odgovora na konkurenciju.

Članak 81.

Davanja ili pristojbe povezane s prelaskom granica koje prijevoznik naplaćuje uz prijevozne naknade ne premašuju razuman iznos nakon što se uzmu u obzir stvarni troškovi nastali zbog prelaska.

Države članice nastoje postupno smanjivati te troškove.

Komisija može državama članicama davati preporuke za primjenu ovog članka.

Članak 82.

Odredbe xxx xxxxx ne sprečavaju primjenu mjera koje se poduzimaju u Saveznoj Republici Njemačkoj u onoj mjeri u kojoj su one potrebne za ubla- živanje gospodarskih poteškoća u kojima su se određena područja Savezne Republike našla zbog podjele Njemačke.

Članak 83.

Pri Komisiji se osniva savjetodavni odbor sastavljen od stručnjaka koje određuju vlade država članica. Kad god smatra da je to poželjno, Komisija se savjetuje s xxx Xxxxxxx u vezi s prometnim pitanjima, ne dovodeći u pitanje ovlasti odjela za promet pri Gospodarskom i socijalnom odboru.

Članak 84.

1. Odredbe xxx xxxxx odnose se na željeznički i cestovni promet te promet unutarnjim plovnim putovima.

2. Vijeće može jednoglasno odlučiti mogu li se, u kojem opsegu i po kakvom postupku, donijeti odgovarajuće odredbe za xxxxxxxx i zračni pro- met.

Treći dio POLITIKA ZAJEDNICE

Glava I. ZAJEDNIČKA PRAVILA

Poglavlje 1.

PRAVILA O TRŽIŠNOM NATJECANJU

Odjeljak 1.

PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PODUZETNIKE

Članak 85.

1. Budući da su nespojivi sa zajedničkim tržištem, zabranjuju se: svi sporazumi među poduzetnicima, odluke udruženja poduzetnika i usklađe- no djelovanje koji bi mogli utjecati na trgovinu među državama članicama i koji imaju za cilj ili posljedicu sprečavanje, ograničivanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na zajedničkom tržištu, a osobito oni kojima se:

(a) neposredno ili posredno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene ili drugi trgovinski uvjeti

(b) ograničuju ili nadziru proizvodnja, tržišta, tehnički razvoj ili ula-

ganja

(d) primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s ostalim trgo- vinskim partnerima, čime ih se stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju

(e) sklapanje ugovora uvjetuje preuzimanjem dodatnih obveza od stra- ne drugih stranaka koje, po svojoj naravi ili prema običajima u trgovini, nisu ni u kakvoj vezi s predmetom tih ugovora.

2. Svi sporazumi ili odluke zabranjeni na temelju ovog članka ništavi su.

3. Međutim, odredbe stavka 1. mogu se proglasiti neprimjenjivima u slučaju:

– svakog sporazuma ili vrste sporazuma među poduzetnicima

– svake odluke ili vrste odluka udruženja poduzetnika

– svakog usklađenog djelovanja ili vrste usklađenog djelovanja

koji doprinose poboljšanju proizvodnje ili distribucije robe ili promi- canju tehničkog ili gospodarskog napretka, a istodobno potrošačima omo- gućuju pravedan udio u koristi koja iz njih proizlazi te koji:

(a) xxx poduzetnicima ne nameću ograničenja koja nisu nužna za postizanje ovih ciljeva

(b) xxx poduzetnicima ne omogućuju isključivanje konkurencije s tr- žišta s obzirom na znatan dio dotičnih proizvoda.

Članak 86.

Svaka zloporaba vladajućeg položaja xx xxxxxx jednog poduzetnika ili više njih na zajedničkom tržištu ili njegovu znatnom dijelu zabranjena xx xxx nespojiva sa zajedničkim tržištem u mjeri u kojoj bi mogla utjecati na trgovinu među državama članicama.

Takva se zloporaba može osobito sastojati od:

(a) neposrednog ili posrednog nametanja nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena ili drugih nepravednih trgovinskih uvjeta

(b) ograničivanja proizvodnje, tržišta ili tehničkog razvoja na štetu potrošača

(c) primjene nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s ostalim trgo- vinskim partnerima, čime ih se stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju

(d) uvjetovanja sklapanja ugovora preuzimanjem dodatnih obveza xx xxxxxx drugih stranaka koje, po svojoj naravi ili prema trgovačkoj praksi, nisu ni u kakvoj vezi s predmetom tih ugovora.

Članak 87.

1. U roku od tri godine od stupanja ovog Ugovora na snagu, Xxxx- xx, jednoglasnom odlukom na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Skupštinom, usvaja odgovarajuće uredbe ili direktive za primjenu načela određena člancima 85. i 86.

Ako takve odredbe nisu donesene u navedenom roku, Vijeće ih utvr- đuje kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Skupštinom.

2. Uredbe ili direktive iz stavka 1. imaju za cilj osobito:

(a) osigurati poštovanje zabrana utvrđenih člankom 85. stavkom 1. i člankom 86. predviđanjem novčanih kazni i periodičnih penala

(b) utvrditi detaljna pravila za primjenu članka 85. stavka 3., vodeći računa o potrebi osiguravanja učinkovitog nadzora s jedne, te najvećeg mo- gućeg pojednostavnjenja administracije s druge strane

(d) odrediti zadatke Komisije i Suda u primjeni odredaba utvrđenih ovim stavkom

(e) utvrditi odnos između nacionalnih prava i odredaba iz ovog odjelj- ka ili odredaba donesenih na temelju ovog članka.

Članak 88.

Do stupanja na snagu odredaba donesenih na temelju članka 87., nadležna tijela država članica odlučuju o dopuštenosti sporazumâ, odluka i usklađenog djelovanja te o zloporabi vladajućeg položaja na zajedničkom tržištu sukladno pravu njihove zemlje i odredbama članka 85., osobito stav- ka 3., te članka 86.

Članak 89.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 88., Xxxxxxxx odmah nakon preuzima- nja svojih dužnosti osigurava primjenu načela utvrđenih člancima 85. i 86. Na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, a u suradnji s nadležnim tijelima država članica koje joj pružaju pomoć, Komisija istražuje slučajeve kod kojih se sumnja na povredu tih načela. Ako ustanovi da xx xxxxx do povrede, Komisija predlaže odgovarajuće mjere za njezino otklanjanje.

2. Ako povreda nije uklonjena, Komisija navodi postojanje te povrede načela u obrazloženoj odluci. Komisija može objaviti svoju odluku i ovlasti- ti države članice da poduzmu mjere za otklanjanje štetnih učinaka takvog stanja, čije uvjete i pojedinosti utvrđuje Komisija.

Članak 90.

1. U slučaju javnih poduzeća i poduzeća kojima države članice dodje- ljuju posebna ili isključiva prava, države članice ne smiju donositi ni ostaviti na snazi mjere koje su u suprotnosti s pravilima sadržanima u ovom Ugo- voru, osobito s pravilima predviđenima člankom 7. i člancima 85. do 94.

2. Poduzeća xxxxxx xx povjereno obavljanje usluga od općega gospo- darskog interesa ili koja su po svojoj naravi xxxxxxxx xxxx ostvaruju prihod, podliježu pravilima sadržanima u ovom Ugovoru, a osobito pravilima o tr- žišnom natjecanju, i to u mjeri u kojoj primjena takvih pravila ne sprečava, de iure ili de facto, obavljanje posebnih zadaća koje su im povjerene. Na razvoj trgovine ne smije se utjecati u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno in- teresima Zajednice.

3. Primjenu odredaba ovog članka osigurava Komisija koja, po potrebi upućuje odgovarajuće direktive ili odluke državama članicama.

Odjeljak 2. DAMPING

Članak 91.

1. Ako tijekom prijelaznog razdoblja Komisija na zahtjev države čla- nice ili druge zainteresirane stranke utvrdi da se na zajedničkom tržištu provodi damping, ona upućuje preporuke osobi ili osobama od kojih potječe takvo postupanje s ciljem njegova otklanjanja.

Ako se takvo postupanje nastavi, Komisija ovlašćuje oštećenu drža- vu članicu da poduzme zaštitne mjere, čije uvjete i pojedinosti određuje Komisija.

2. Odmah nakon stupanja ovog Ugovora na snagu, proizvodi podrije- tlom iz jedne države članice ili koji su u slobodnom prometu u jednoj državi članici i koji su izvezeni u drugu državu članicu, pri ponovnom uvozu na državno područje prvo navedene države preuzimaju se slobodni od svih carina, količinskih ograničenja ili mjera s istovrsnim učinkom. Komisija utvrđuje odgovarajuća pravila za primjenu ovog stavka.

Odjeljak 3.

DRŽAVNE POTPORE

Članak 92.

1. Osim ako je ovim Ugovorom drukčije predviđeno, svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno na- tjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je sa zajedničkim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

2. Sljedeće su vrste potpora spojive sa zajedničkim tržištem:

(a) potpore socijalnog karaktera koje se dodjeljuju pojedinim potroša- čima ako se to čini bez diskriminacije u odnosu na podrijetlo predmetnih proizvoda

(b) potpore za otklanjanje štete nastale zbog prirodnih nepogoda ili drugih izvanrednih događaja

(c) potpore koje se dodjeljuju gospodarstvu određenih područja Sa- vezne Republike Njemačke na koje je utjecala podjela Njemačke, u mjeri u kojoj je ta potpora potrebna kako bi se nadoknadile posljedice gospodarski nepovoljnijeg položaja prouzročenog xxx podjelom.

3. Sljedeće se vrste potpora mogu smatrati spojivima sa zajedničkim tržištem:

(a) potpore za promicanje gospodarskog razvoja područja na xxxxxx xx životni standard neuobičajeno nizak ili na kojima postoji velika podza- poslenost

(b) potpore za promicanje provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice

(c) potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom inte- resu. Međutim, potpore dodijeljene brodogradnji na xxx 1. siječnja 1957., u mjeri u kojoj nadoknađuju nepostojanje carinske zaštite, postupno se smanjuju prema jednakim uvjetima koji se primjenjuju na ukidanje carina, podložno odredbama ovog Ugovora koje se odnose na zajedničku trgovin- sku politiku prema trećim zemljama

(d) druge vrste potpora koje Vijeće odredi svojom odlukom koju do- nosi kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije.

Članak 93.

1. Komisija u suradnji s državama članicama neprestano nadzire sve sustave potpora koji postoje u xxx državama. Komisija im predlaže sve odgovarajuće mjere koje su potrebne za postupni razvoj ili funkcioniranje zajedničkog tržišta.

2. Ako Komisija ustanovi, nakon što je pozvala odnosne stranke da podnesu svoje primjedbe, da potpora xxxx xx dodijelila neka država ili pot- pora iz državnih sredstava nije spojiva sa zajedničkim tržištem s obzirom na članak 92. ili da se takva potpora koristi na način suprotan pravilima, ona donosi odluku prema kojoj dotična država xxxx ukinuti ili izmijeniti takvu potporu u roku koji odredi Komisija.

Ako dotična država ne postupi u skladu s xxx odlukom u propisanom roku, Komisija ili bilo koja druga zainteresirana država može, odstupajući od odredaba članaka 169. i 170. neposredno uputiti predmet Sudu.

Na zahtjev države članice, Vijeće može, odstupajući od odredaba član- ka 92. ili uredaba predviđenih člankom 94., jednoglasno odlučiti da se, ako iznimne okolnosti opravdavaju takvu odluku, potpora koju ta država dodje- ljuje ili namjerava dodijeliti smatra spojivom sa zajedničkim tržištem. Ako je Komisija u vezi s xxx potporom već pokrenula postupak predviđen prvim podstavkom ovog stavka, činjenica da je dotična država uputila svoj zahtjev Vijeću prouzročit će suspenziju tog postupka dok Vijeće ne objavi svoj stav.

Međutim, ako Vijeće u roku od tri mjeseca od podnošenja tog zahtjeva ne objavi svoj stav, o predmetu odlučuje Komisija.

3. Komisija se pravodobno obavješćuje o svim planovima za dodje- lu ili izmjenu potpora kako bi se o njima mogla očitovati. Ako smatra da je svaki takav plan nespojiv sa zajedničkim tržištem s obzirom na članak 92., Komisija bez odgode pokreće postupak predviđen stavkom 2. Dotična

država članica ne primjenjuje predložene mjere sve dok se xxx xxxxxxxx ne okonča konačnom odlukom.

Članak 94.

Vijeće može, kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, donijeti sve odgovarajuće uredbe za primjenu članaka 92. i 93., pri čemu osobito može odrediti uvjete pod kojima se primjenjuje članak 93. stavak 3., kao i vrste potpore koje su izuzete iz tog postupka.

Poglavlje 2.

POREZNE ODREDBE

Članak 95.

Nijedna država članica ne uvodi neposredno ili posredno nacionalne poreze bilo koje vrste na proizvode drugih država članica u većoj mjeri od onih koji su neposredno ili posredno uvedeni na slične domaće proizvode. Nadalje, nijedna država članica ne uvodi nacionalne poreze na proi- zvode drugih država članica koji su takve naravi da omogućuju posrednu

zaštitu drugih proizvoda.

Države članice opozivaju ili izmjenjuju svaku odredbu koja postoji na datum stupanja ovog Ugovora na snagu, a xxxx xx u suprotnosti s prethod- nim pravilima najkasnije do početka druge faze.

Članak 96.

Kada se proizvodi izvoze na državno područje neke države članice, povrat nacionalnih poreza ne smije prelaziti iznos nacionalnih poreza koji su neposredno ili posredno uvedeni za te proizvode.

Članak 97.

Države članice koje ubiru porez na promet izračunat na temelju ku- mulativnog višefaznog poreznog sustava mogu, u slučaju nacionalnog opo- rezivanja uvezenih proizvoda ili povrata poreza koji odobravaju na izvezene proizvode, utvrditi prosječne stope za proizvode ili skupine proizvoda, pod uvjetom da time na krše načela utvrđena člancima 95. i 96.

Ako prosječne stope koje je utvrdila država članica nisu u skladu s navedenim načelima, Komisija dotičnoj državi upućuje odgovarajuće direk- tive ili odluke.

Članak 98.

U slučaju davanja različitih od poreza na promet, trošarina ili drugih oblika posrednog oporezivanja, ne mogu se odobravati smanjenja i povrati u vezi s izvozom u druge države članice, kao što se u vezi s uvozom iz država članica ne mogu naplaćivati ni kompenzacijske pristojbe, osim ako ih je Vijeće, kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, prethodno odobrilo na ograničeno vrijeme.

Članak 99.

Komisija razmatra na koji xx xxxxx zakonodavstva različitih država članica u odnosu na porez na promet, trošarine i ostale oblike posrednih poreza, uključujući kompenzacijske mjere primjenjive na trgovinu među državama članicama, mogu uskladiti u interesu zajedničkog tržišta.

Komisija podnosi prijedlog Vijeću koje odlučuje jednoglasno, ne do- vodeći u pitanje odredbe članaka 100. i 101.

Poglavlje 3.

USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTAVA

Članak 100.

Vijeće, jednoglasno na prijedlog Komisije, donosi direktive za usklađi- vanje onih odredaba utvrđenih zakonom i drugim propisima država članica koje neposredno utječu na uspostavu i funkcioniranje zajedničkog tržišta.

Vijeće se, u slučaju direktiva čija bi provedba u jednoj ili više država članica uključivala izmjene zakonodavstva, savjetuje sa Skupštinom te Gos- podarskim i socijalnim odborom.

Članak 101.

Kad Komisija utvrdi da određena razlika među odredbama utvrđeni- ma zakonom, i drugim propisima država članica narušava uvjete tržišnog

natjecanja na zajedničkom tržištu te da xx xxxxxxx poremećaj treba otkloniti, ona se savjetuje s dotičnim državama članicama.

Ako takvo savjetovanje ne dovede do sporazuma kojim se otklanja taj poremećaj, Vijeće na prijedlog Komisije, jednoglasno tijekom prve faze, a kvalificiranom većinom nakon toga, donosi potrebne direktive. Xxxxxx- xx i Vijeće mogu poduzeti sve druge odgovarajuće mjere predviđene ovim Ugovorom.

Članak 102.

1. Ako postoji razlog za bojazan da bi donošenje ili izmjena odreda- ba utvrđenih zakonom i drugim propisima mogli prouzročiti narušavanje u smislu članka 101., država članica koja želi nastaviti s xxx postupkom savjetuje se s Komisijom. Nakon savjetovanja s državama članicama Komi- sija xxx državama preporučuje prikladne mjere xxxxxx xx se izbjeći takvo narušavanje.

2. Ako država koja želi donijeti ili izmijeniti svoje odredbe ne postupi sukladno preporuci koju joj je uputila Komisija, ostale države članice nisu dužne sukladno članku 101. izmijeniti svoje odredbe kako bi otklonile ta- kav poremećaj. Ako država članica koja se ogluši na preporuku Komisije prouzroči poremećaj koji šteti isključivo njoj samoj, odredbe članka 101. ne primjenjuju se.

Glava II. EKONOMSKA POLITIKA

Poglavlje 1.

KONJUNKTURNA POLITIKA

Članak 103.

1. Države članice smatraju svoje konjunkturne politike pitanjem od zajedničkog interesa. Savjetuju se međusobno i s Komisijom o mjerama koje treba poduzeti s obzirom na prevladavajuće okolnosti.

2. Ne dovodeći u pitanje bilo koji drugi postupak predviđen ovim Ugo- vorom, Vijeće može, jednoglasno na prijedlog Komisije, odlučiti o mjerama koje odgovaraju stanju.

3. Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, po potrebi do- nosi direktive potrebne za provođenje mjera donesenih na temelju stavka 2.

4. Postupci predviđeni ovim člankom primjenjuju se i u slučaju nastu- pa poteškoća u opskrbi određenim proizvodima.

Poglavlje 2.

BILANCA PLAĆANJA

Članak 104.

Svaka država članica vodi ekonomsku politiku xxxx xx potrebna radi osiguranja ravnoteže cjelokupne bilance plaćanja i radi održavanja povjere- nja u svoju valutu, pri čemu pazi na osiguranje visoke razine zaposlenosti i stabilne razine cijena.

Članak 105.

1. Radi olakšanja postizanja ciljeva određenih člankom 104. države članice koordiniraju svoje ekonomske politike. U tu svrhu one osiguravaju suradnju između svojih odgovarajućih upravnih tijela i središnjih banaka.

Komisija podnosi Vijeću preporuke o tome kako ostvariti takvu su- radnju.

2. Radi promicanja koordinacije monetarnih politika država članica, nužne za funkcioniranje zajedničkog tržišta, ovime se uspostavlja Monetarni odbor savjetodavnog karaktera. On ima sljedeće zadaće:

– prati monetarno i financijsko stanje u državama članicama i u Zajed- nici, kao i opće sustave platnog prometa država članica te redovito o tome izvješćuje Vijeće i Komisiju

– na zahtjev Vijeća ili Komisije ili na vlastitu inicijativu, daje mišljenje za navedene institucije.

Države članice i Komisija imenuju po dva člana Monetarnog odbora.

Članak 106.

1. Svaka država članica obvezuje se odobriti, u valuti države članice u kojoj boravi vjerovnik ili korisnik, svako plaćanje vezano uz kretanje robe,

usluga ili kapitala, kao i svaki prijenos kapitala i dobiti, u mjeri u kojoj je kretanje robe, usluga, kapitala i osoba među državama članicama liberali- zirano na temelju ovog Ugovora.

Države članice izjavljuju svoju spremnost liberalizirati plaćanja u većem opsegu od onog predviđenog prethodnim podstavkom, u mjeri u kojoj to njihovo opće gospodarsko stanje i osobito stanje bilance plaćanja dopuštaju.

2. U onoj mjeri u kojoj je kretanje robe, usluga i kapitala ograničeno samo ograničenjima plaćanja koja su povezana uz kretanje, ta se ograničenja postupno ukidaju primjenom mutatis mutandis odredaba poglavlja koja se odnose na ukidanje količinskih ograničenja, liberalizaciju usluga i slobodno kretanje kapitala.

3. Države članice obvezuju se da među sobom neće uvoditi bilo kakva nova ograničenja prijenosa povezanih s nevidljivim transakcijama navede- nima u Prilogu III. ovom Ugovoru.

Postupno ukidanje postojećih ograničenja provodi se u skladu s odred- bama članaka 63. do 65. u mjeri u kojoj se na ukidanje ne primjenjuju odredbe stavaka 1. i 2. ili poglavlja koje se odnosi na slobodno kretanje kapitala.

4. Države se članice po potrebi međusobno savjetuju o mjerama koje treba poduzeti radi omogućavanja provedbe plaćanja i prijenosa iz ovog članka; takve mjere ne smiju dovoditi u pitanje ostvarenje ciljeva određenih ovim poglavljem.

Članak 107.

1. Svaka država članica smatra svoju politiku deviznog tečaja pitanjem od zajedničkog interesa.

2. Ako država članica uvede izmjenu deviznog tečaja koja nije u skladu s ciljevima određenima člankom 104. i ozbiljno poremeti uvjete tržišnog natjecanja, Komisija može, nakon savjetovanja s Monetarnim odborom, odobriti ostalim državama članicama da na strogo ograničeno razdoblje poduzmu potrebne mjere, čije uvjete i pojedinosti određuje Komisija, kako bi suzbile posljedice takve izmjene.

Članak 108.

1. Kad se država članica suoči s poteškoćama ili joj ozbiljno prijete poteškoće u odnosu na njezinu bilancu plaćanja kao rezultat cjelokupne neravnoteže njezine bilance plaćanja ili vrste valute kojom raspolaže, te kada takve poteškoće mogu ugroziti funkcioniranje zajedničkog tržišta ili postupnu provedbu zajedničke trgovinske politike, Komisija odmah istražu- je položaj dotične države i mjere koje je, koristeći se svim njoj dostupnim sredstvima, dotična država poduzela ili može poduzeti u skladu s odredba- ma članka 104. Komisija utvrđuje mjere i preporučuje njihovo poduzimanje dotičnoj državi.

Ako se radnje države članice i mjere koje je preporučila Komisija po- kažu nedovoljnima za prevladavanje poteškoća koje su se pojavile ili koje prijete, Komisija, nakon savjetovanja s Monetarnim odborom preporučuje Vijeću odobrenje međusobne pomoći te prikladne metode za njezino pro- vođenje.

Komisija redovito obavješćuje Vijeće o stanju i kako se ono razvija.

2. Vijeće odlučujući kvalificiranom većinom odobrava takvu međusob- nu pomoć; usvaja direktive ili odluke kojima se utvrđuju uvjeti i pojedinosti takve pomoći, xxxx oblici mogu biti sljedeći:

(a) usklađeno djelovanje u odnosu na ili u okviru bilo koje druge me- đunarodne organizacije kojima se države članice mogu obratiti.

(b) mjere potrebne za izbjegavanje skretanja trgovinskih tokova ako država članica xxxx xx suočena s poteškoćama održava ili ponovno uvodi količinska ograničenja u odnosu na treće zemlje

Tijekom prijelaznog razdoblja međusobna pomoć također može imati oblik posebnog sniženja carina ili povećanja kvota kako bi se olakšalo pove- ćanje uvoza iz države xxxx xx suočena s poteškoćama, podložno suglasnosti država koje poduzimaju takve mjere.

3. Ako Vijeće ne odobri međusobnu pomoć xxxx xx preporučila Ko- misija ili ako međusobna pomoć xxxx xx odobrena i poduzete mjere nisu

dostatne, Komisija odobrava državi suočenoj s poteškoćama poduzimanje zaštitnih mjera, čije uvjete i pojedinosti ona određuje.

Vijeće može odlučujući kvalificiranom većinom opozvati takvo odo- brenje te izmijeniti uvjete i pojedinosti primjene takvih mjera.

Članak 109.

1. Kad nastupi nepredviđena kriza bilance plaćanja, a odluka u smislu članka 108. stavka 2. nije odmah donesena, dotična država članica može preventivno poduzeti potrebne zaštitne mjere. Takve mjere moraju prou- zročiti najmanji mogući poremećaj funkcioniranja zajedničkog tržišta te opsegom ne smiju prelaziti okvir koji je nužno potreban za rješavanje ne- predviđeno nastalih poteškoća.

2. Komisija i ostale države članice obavješćuju se o takvim zaštitnim mjerama najkasnije do njihova stupanja na snagu. Komisija može preporu- čiti Vijeću odobravanje međusobne pomoći na temelju članka 108.

3. Nakon što Komisija xxxxxx mišljenje te nakon savjetovanja s Mo- netarnim odborom Vijeće može kvalificiranom većinom odlučiti da dotična država izmijeni, suspendira ili ukine xxxx navedene zaštitne mjere.

Poglavlje 3.

TRGOVINSKA POLITIKA

Članak 110.

Osnivanjem carinske unije među sobom, države članice nastoje u zajedničkom interesu doprinijeti skladnu razvoju svjetske trgovine, postu- pnom ukidanju ograničenja u međunarodnoj trgovini i smanjivanju xxxxx- skih prepreka.

Zajednička trgovinska politika uzima u obzir povoljan učinak koji bi ukidanje carina među državama članicama mogao imati na povećanje kon- kurentnosti poduzeća u xxx državama.

Članak 111.

Ne dovodeći u pitanje članke 115. i 116. tijekom prijelaznog razdoblja primjenjuju se sljedeće odredbe:

1. Države članice usklađuju svoje trgovinske odnose s trećim zemljama kako bi do kraja prijelaznog razdoblja ispunile uvjete potrebne za provedbu zajedničke vanjskotrgovinske politike.

Komisija podnosi Vijeću prijedloge glede postupaka za zajedničko djelovanje tijekom prijelaznog razdoblja i glede postizanja ujednačenosti trgovinskih politika.

2. Komisija podnosi Vijeću preporuke za carinske pregovore s trećim zemljama o zajedničkoj carinskoj tarifi.

Vijeće ovlašćuje Komisiju za započinjanje takvih pregovora.

Te pregovore vodi Komisija uz savjetovanje s posebnim odborom koji imenuje Vijeće i koji pomaže Komisiji u obavljanju te zadaće te u okviru direktiva koje joj može uputiti Vijeće.

3. Pri izvršavanju ovlasti koje su mu dodijeljene ovim člankom, Vijeće odlučuje jednoglasno tijekom prvih dviju faza, a kvalificiranom većinom nakon toga.

4. Države članice, uz savjetovanje s Komisijom, poduzimaju sve po- trebne mjere, osobito one usmjerene postizanju prilagodbe važećih xxxxx- skih sporazuma s trećim zemljama kako ne bi došlo do kašnjenja stupanja na snagu zajedničke carinske tarife.

5. Države članice među sobom teže osiguranju najviše moguće razine ujednačenosti liberalizacijskih popisa u odnosu na treće zemlje ili skupine trećih zemalja. U tu svrhu Komisija daje državama članicama sve odgova- rajuće preporuke.

Ako države članice ukinu ili smanje količinska ograničenja u odnosu na treće zemlje, o tome unaprijed obavješćuju Komisiju te drugim državama članicama odobravaju isti tretman.

Članak 112.

1. Ne dovodeći u pitanje obveze preuzete u okviru drugih međunarod- nih organizacija, države članice prije kraja prijelaznog razdoblja postupno usklađuju sustave dodjele potpora za izvoz u treće zemlje u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osiguralo da se ne naruši tržišno natjecanje među poduzećima unutar Zajednice.

Na prijedlog Komisije, Vijeće, jednoglasno do završetka druge faze, a kvalificiranom većinom nakon toga, donosi sve direktive koje su u tu svrhu potrebne.

2. Prethodne odredbe ne primjenjuju se na povrat carina ili pristojba s istovrsnim učinkom ni na povrat posrednih poreza, uključujući porez na promet, trošarine i ostale posredne poreze koji su dopušteni kada xx xxxx iz države članice izvozi u neku treću zemlju, u mjeri u kojoj takav povrat nije veći od iznosa koji se neposredno ili posredno naplaćuje za izvezene proizvode.

Članak 113.

1. Nakon završetka prijelaznog razdoblja, zajednička trgovinska po- litika temelji se na jedinstvenim načelima, osobito u odnosu na promjene carinskih xxxxx, sklapanje carinskih i trgovinskih sporazuma, postizanje ujednačenosti mjera liberalizacije, izvoznu politiku i mjere za zaštitu tr- govine poput onih koje se poduzimaju u slučaju dampinga ili subvencija.

2. Komisija podnosi Vijeću prijedloge za provedbu zajedničke trgo- vinske politike.

3. Xxxx xx potrebno pregovarati o sklapanju sporazuma s trećim ze- mljama, Komisija daje preporuke Vijeću koje ovlašćuje Komisiju da započne potrebne pregovore.

Te pregovore vodi Komisija uz savjetovanje s posebnim odborom koji imenuje Vijeće u svrhu pomaganja Komisiji pri obavljanju te zadaće, a u okviru direktiva koje joj može uputiti Vijeće.

4. Pri izvršavanju ovlasti koje su mu dodijeljene ovim člankom Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

Članak 114.

Sporazume iz članka 111. stavka 2. i članka 113. sklapa Vijeće u ime Zajednice, odlučujući jednoglasno tijekom prvih dviju faza, a kvalificiranom većinom nakon toga.

Članak 115.

Kako bi se osiguralo da provedba mjera trgovinske politike, koje su države članice poduzele sukladno ovom Ugovoru, ne bude spriječena preu- smjeravanjem trgovinskih tokova, ili kada razlike među xxx mjerama dovo- de do gospodarskih poteškoća u jednoj državi članici ili više njih, Komisija preporučuje metode potrebne suradnje među državama članicama. Ako to ne učini, Komisija može odobriti da države članice poduzmu neophodne zaštitne mjere, čije uvjete i pojedinosti utvrđuje sama.

U hitnim slučajevima tijekom prijelaznog razdoblja države članice mogu same poduzeti potrebne mjere te o njima obavješćuju ostale države članice i Komisiju koja može odlučiti da te države članice izmijene ili ukinu te mjere.

Pri odabiru takvih mjera prednost se daje onima koje će prouzročiti najmanji poremećaj u funkcioniranju zajedničkog tržišta te koje u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir potrebu što skorijeg uvođenja zajedničke carinske tarife.

Članak 116.

Xx xxxxx prijelaznog razdoblja nadalje, države članice u odnosu na sva pitanja od posebnog interesa za zajedničko tržište djeluju isključivo zajed- nički u okviru međunarodnih organizacija gospodarskog karaktera. U tu svrhu Komisija Vijeću podnosi prijedloge o području djelovanja i provedbi takvog zajedničkog djelovanja, o čemu Vijeće donosi odluku kvalificiranom većinom.

Tijekom prijelaznog razdoblja, države članice međusobno se savjetuju radi usklađivanja djelovanja koje poduzimaju i zauzimanja, u mjeri u kojoj je to moguće, jedinstvenog stajališta.

Glava III. SOCIJALNA POLITIKA

Poglavlje 1.

SOCIJALNE ODREDBE

Članak 117.

Države članice suglasne su da je potrebno promicati bolje uvjete rada i bolji životni standard radnika kako bi se omogućilo njihovo ujednačavanje u postupku poboljšanja.

Države članice vjeruju da će do takvog razvoja doći ne samo zbog funkcioniranja zajedničkog tržišta, koje će pogodovati usklađivanju soci- jalnih sustava, nego i zbog postupaka predviđenih ovim Ugovorom te zbog ujednačavanja odredaba utvrđenih zakonom i drugim propisima.

Članak 118.

Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe ovog Ugovora i sukladno njego- vim općim ciljevima, xxxxxx xx Komisije promicati blisku suradnju među državama članicama u socijalnom području, osobito u pitanjima koja se odnose na:

– zapošljavanje

– radno pravo i uvjete rada

– osnovno i napredno strukovno obrazovanje

– socijalnu sigurnost

– sprečavanje nesreća na radu i profesionalnih bolesti

– higijenu na radu

– pravo na udruživanje i kolektivno pregovaranje između poslodavaca i radnika.

U tu svrhu Komisija blisko surađuje s državama članicama izrađiva- njem studija, davanjem mišljenja i provođenjem savjetovanja kako o pro- blemima koji se javljaju na nacionalnoj razini, tako i o onima koji su od interesa za međunarodne organizacije.

Prije davanja mišljenja predviđenih ovim člankom Komisija xx xxxxx- tuje s Gospodarskim i socijalnim odborom.

Članak 119.

Svaka država članica tijekom prve faze osigurava i zatim održava pri- mjenu načela o jednakim plaćama muškaraca i žena za jednaki rad.

Za potrebe ovog članka pojam »plaća« znači redovitu osnovnu ili mi- nimalnu nadnicu ili plaću te svako drugo primanje u gotovini ili u naravi koju radnik prima neposredno ili posredno od svojeg poslodavca u vezi sa zaposlenjem.

Jednakost plaće bez diskriminacije na temelju spola znači:

(a) da se plaća za jednak rad plaćen po učinku obračunava na temelju jednake mjerne jedinice

(b) da xx xxxxx za rad plaćen po vremenskoj jedinici jednaka za jednak posao.

Članak 120.

Države članice nastoje održati postojeću jednakost među sustavima plaćenih neradnih xxxx.

Članak 121.

Vijeće može, jednoglasnom odlukom nakon savjetovanja s Gospodar- skim i socijalnim odborom, prenijeti na Komisiju zadaće u vezi s proved- bom zajedničkih mjera, osobito u odnosu na socijalnu sigurnost radnika migranata iz članaka 48. do 51.

Članak 122.

U svoje godišnje izvješće Skupštini Komisija uključuje posebno poglav- lje o socijalnom razvoju unutar Zajednice.

Skupština može pozvati Komisiju da izradi izvješće o bilo kojim po- sebnim problemima vezanima uz socijalne uvjete.

Poglavlje 2.

EUROPSKI SOCIJALNI FOND

Članak 123.

Kako bi se poboljšale mogućnosti zapošljavanja radnika na zajednič- kom tržištu i time doprinijelo poboljšanju životnog standarda, osniva se Europski socijalni fond u skladu s niže navedenim odredbama; njegova xx xxxxxx olakšati zapošljavanje radnika i povećati njihovu zemljopisnu i pro- fesionalnu mobilnost unutar Zajednice.

Članak 124.

Fondom upravlja Komisija.

U izvršavanju ove zadaće Komisiji pomaže Xxxxx sastavljen od pred- stavnika vlada, sindikata i udruga poslodavaca, kojim predsjeda član Ko- misije.

Članak 125.

1. Fond na zahtjev države članice, u okviru pravila predviđenih član- kom 127., snosi 50% troškova koje je ta država ili javnopravno tijelo nakon stupanja ovog Ugovora na snagu namijenilo za:

(a) osiguranje učinkovitog ponovnog zapošljavanja radnika putem:

– strukovne prekvalifikacije

– naknade za preseljenje

(b) dodjele potpore radnicima čije je zaposlenje u cijelosti ili djelomič- no smanjeno ili privremeno suspendirano radi prijelaza poduzeća na novu proizvodnju kako bi zadržali jednake razine nadnica do njihova ponovnog zaposlenja na puno radno vrijeme.

2. Pomoć Xxxxx za troškove strukovne prekvalifikacije dodjeljuje se pod uvjetom da je nezaposlene radnike bilo moguće zaposliti samo u novom zanimanju i samo ako su bili produktivno zaposleni najmanje šest mjeseci u zanimanju za koje su prekvalificirani.

Pomoć za naknade za preseljenje dodjeljuje se samo ako su nezaposle- ni radnici bili primorani preseliti se unutar Zajednice te ako su produktivno bili zaposleni najmanje šest mjeseci u novom mjestu boravišta.

Pomoć za radnike u slučaju preustroja poduzeća dodjeljuje se samo:

(a) ako su ti radnici ponovno u cijelosti zaposleni u xxx poduzeću na najmanje šest mjeseci

(b) ako je odnosna Xxxxx unaprijed dostavila plan koji je sastavilo dotično poduzeće za taj preustroj i za njegovo financiranje

Članak 126.

Nakon završetka prijelaznog razdoblja, Vijeće, nakon primitka mišlje- nja Komisije i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Skupštinom, može:

(a) kvalificiranom većinom odlučiti da se pomoć iz članka 125. više ne dodjeljuje ni u cijelosti ni djelomično ili

(b) jednoglasno odrediti nove zadaće Xxxxx u okviru njegovih zadaća utvrđenih člankom 123.

Članak 127.

Vijeće, kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije i nakon savjeto- vanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Skupštinom, utvrđuje odred- be potrebne za provedbu članaka 124. do 126.; osobito određuje pojedinosti uvjeta na temelju kojih Fond dodjeljuje pomoć sukladno članku 125. te vrste poduzeća xxxx radnici imaju pravo na pomoć predviđenu člankom 125. stav- kom 1. točkom (b).

Članak 128.

Vijeće, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, utvrđuje opća načela za provedbu zajedničke politike strukovne izobrazbe koja bi mogla doprinijeti usklađenom razvoju kako nacionalnih gospodarstava, tako i zajedničkog tržišta.

Glava IV.

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

Članak 129.

Ovime se osniva Europska investicijska banka; ona ima pravnu osob-

nost.

Članovi Europske investicijske banke su države članice.

Statut Europske investicijske banke utvrđen je u Protokolu koji je pri- xxxxx ovom Ugovoru.

Članak 130.

Zadaća Europske investicijske banke jest da u interesu Zajednice do- prinosi uravnoteženom i trajnom razvoju zajedničkog tržišta, pri čemu ima pristup tržištu kapitala i koristi se vlastitim sredstvima. U tu svrhu Banka,

djelujući na neprofitnoj osnovi, odobrava zajmove i izdaje jamstva koja u svim sektorima gospodarstva olakšavaju financiranje sljedećih projekata:

(a) projekata za razvoj slabije razvijenih regija

(b) projekata za modernizaciju ili preustroj poduzećâ ili za razvoj no- vih djelatnosti koje su postale potrebne postupnom uspostavom zajednič- kog tržišta ako su ti projekti takvog opsega ili naravi da ih nije moguće u cijelosti financirati iz različitih sredstava dostupnih u pojedinim državama članicama

(c) projekata od zajedničkog interesa za više država članica koji su takvog opsega ili naravi da se ne mogu u cijelosti financirati iz različitih sredstava dostupnih u pojedinim državama članicama.

Četvrti dio

PRIDRUŽIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUČJA

Članak 131.

Države članice suglasne su da se Zajednici pridruže neeuropske zemlje i područja koja imaju posebne odnose s Belgijom, Francuskom, Italijom i Nizozemskom. Te zemlje i područja (dalje u tekstu: »zemlje i područja«) navedeni su u Prilogu IV. ovom Ugovoru.

Svrha pridruživanja jest promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja tih zemalja i područja te uspostava bliskih gospodarskih odnosa između njih i Zajednice u cjelini.

Sukladno načelima određenima u preambuli ovog Ugovora, pridru- živanje u prvom redu služi promicanju interesa i napretka stanovnika tih zemalja i područja, kako bi ih se povelo ka gospodarskoj, socijalnoj i kul- turnoj razvijenosti kojoj teže.

Članak 132.

Pridruživanje ima sljedeće ciljeve:

1. Države članice na trgovinu s xxx zemljama i područjima primjenjuju isti tretman koji na temelju ovog Ugovora odobravaju jedna drugoj.

2. Svaka zemlja ili područje primjenjuje na trgovinu s državama čla- nicama i s ostalim zemljama i područjima isti tretman koji primjenjuje i prema europskoj državi s kojom ima posebne odnose.

3. Države članice sudjeluju u ulaganjima potrebnima za postupni ra- zvoj tih zemalja i područja.

4. Sve fizičke i pravne osobe koje su državljani države članice ili jedne od zemalja i područja mogu ravnopravno sudjelovati u javnim nadmetanji- ma i nabavama za ulaganja koja financira Zajednica.

5. U međusobnim odnosima država članica i zemalja i područja pravo poslovnog nastana državljana te trgovačkih društava uređuje se sukladno odredbama i postupcima utvrđenima u poglavlju koje se odnosi na pravo poslovnog nastana, i to na nediskriminirajućoj osnovi i podložno posebnim odredbama utvrđenima na temelju članka 136.

Članak 133.

1. Carine na uvoz robe podrijetlom iz tih zemalja i područja u države članice u potpunosti se ukidaju sukladno postupnom ukidanju carina među državama članicama, u skladu s odredbama ovog Ugovora.

2. Carine na uvoz u svaku zemlju ili područje iz država članica ili iz drugih zemalja ili područja postupno se ukidaju sukladno odredbama članaka 12., 13., 14., 15. i 17.

3. Međutim, te zemlje i područja mogu uvesti carine koje su potrebne za njihov razvoj i industrijalizaciju ili za financiranje njihovog proračuna.

Carine iz prethodnog podstavka neovisno o tome postupno se sniža- vaju na razinu onih koje su uvedene za uvoz proizvoda iz države članice s kojom svaka zemlja ili područje ima posebne odnose. Postoci i vremenski raspored sniženja predviđenih ovim Ugovorom primjenjuju se na razliku između carina uvedenih za proizvod iz države xxxxxxx xxxx ima posebne odnose s dotičnom zemljom ili područjem i carina koje se pri uvozu u Zajednicu primjenjuju na isti proizvod podrijetlom iz Zajednice pri ulasku u zemlju ili područje koje proizvod uvozi.

4. Stavak 2. ne primjenjuje se na zemlje i područja koja u trenutku stu- panja ovog Ugovora na snagu zbog svojih posebnih međunarodnih obveza već primjenjuju nediskriminirajuću carinsku tarifu.

5. Uvođenje ili bilo kakva promjena carina xx xxxx uvezenu u zemlje i područja ne dovodi ni de iure niti de facto do bilo kakve neposredne ili posredne diskriminacije među uvozima iz različitih država članica.

Članak 134.

Ako bi xxxxxx xxxxxx koje se xx xxxx iz treće zemlje primjenjuju pri ulasku u neku zemlju ili područje mogla nakon primjene odredaba član- ka 133. stavka 1. prouzročiti preusmjeravanje trgovinskih tokova na štetu bilo koje države članice, ta država članica može zahtijevati od Komisije da ostalim državama članicama predloži mjere potrebne za popravljanje stanja.

Članak 135.

Pridržavajući se odredba koje se odnose na javno zdravstvo, javnu si- gurnost ili javni poredak, xxxxxxx kretanja radnika iz zemalja i područja unutar država članica, kao i radnika iz država članica unutar zemalja i po- dručja, uređuje se sporazumima koji se naknadno sklapaju uz jednoglasno odobrenje država članica.

Članak 136.

Za početno razdoblje od pet xxxxxx xx stupanja ovog Ugovora na snagu pojedinosti i postupci za pridruživanje zemalja i područja Zajednici uređuju se Provedbenom konvencijom priloženom ovom Ugovoru.

Prije prestanka važenja Konvencije iz prethodnog stavka, Vijeće, na temelju stečenog iskustva i načela određenih ovim Ugovorom, jednoglasno utvrđuje odredbe za daljnje razdoblje.

Peti dio INSTITUCIJE ZAJEDNICE

Glava I.

ODREDBE O INSTITUCIJAMA

Poglavlje 1. INSTITUCIJE

Odjeljak 1. SKUPŠTINA

Članak 137.

Skupština, koja se sastoji od predstavnika naroda država okupljenih u Zajednici, izvršava savjetodavne i nadzorne ovlasti koje su joj dodijeljene ovim Ugovorom.

Članak 138.

1. Skupština se sastoji od delegata koje imenuju parlamenti država članica iz redova svojih članova, u skladu s postupkom koji određuje svaka pojedina od njih.

2. Broj je navedenih delegata sljedeći:

Belgija	14
Njemačka	36
Francuska	36
Italija	36
Luksemburg	6
Xxxxxxxxxx	00

3. Skupština izrađuje prijedloge za neposredne opće izbore prema je- dinstvenom postupku u svim državama članicama.

Vijeće jednoglasno utvrđuje odgovarajuće odredbe te preporučuje dr- žavama članicama da ih usvoje u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

Članak 139.

Skupština održava godišnje zasjedanje. Sastaje se trećeg utorka u listo- padu bez potrebe za sazivanjem.

Skupština se može na zahtjev većine svojih članova, ili na zahtjev Vi- jeća ili Komisije, sastati na izvanrednom zasjedanju.

Članak 140.

Skupština iz redova svojih članova bira svojeg predsjednika i svoje predsjedništvo.

Članovi Komisije mogu prisustvovati svim sjednicama i na vlastiti za- htjev govore u ime Komisije.

Na pitanja koja joj postavi Skupština ili njezini članovi, Komisija od- govara usmeno ili u pisanom obliku.

Vijeće govori pred Skupštinom u skladu s uvjetima koje sâmo utvrdi svojim poslovnikom.

Članak 141.

Osim ako je ovim Ugovorom drukčije predviđeno, Skupština odlučuje apsolutnom većinom danih glasova.

Kvorum se utvrđuje poslovnikom.

Članak 142.

Skupština donosi svoj poslovnik odlukom većine svojih članova. Zapisnici sa sjednica Skupštine objavljuju se na način utvrđen poslov-

nikom.

Članak 143.

Skupština o općem godišnjem izvješću koje joj podnosi Komisija ra- spravlja na javnoj sjednici.

Članak 144.

Ako se Skupštini u vezi s aktivnostima Komisije podnese prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji, ona o xxx prijedlogu ne može glasovati prije nego što proteknu tri xxxx od podnošenja prijedloga, i to samo javnim glasovanjem.

Ako se prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prihvati dvotrećinskom većinom danih glasova, koja predstavlja većinu članova Skupštine, članovi Komisije moraju kolektivno podnijeti ostavku. Oni nastavljaju obavljati te- kuće poslove dok ih se ne zamijeni sukladno članku 158.

Odjeljak 2. VIJEĆE

Članak 145.

Kako bi osiguralo ostvarivanje ciljeva određenih ovim Ugovorom, Vi- jeće, sukladno odredbama ovog Ugovora:

– osigurava koordinaciju općih ekonomskih politika država članica i Zajednice

– ima ovlast donositi odluke.

Članak 146.

Vijeće je sastavljeno od predstavnika država članica. Svaka vlada de- legira po jednog svojeg člana.

Članovi Vijeća naizmjence obnašaju dužnost predsjednika, za razdo- blje od šest mjeseci, prema abecednom redu država članica.

Članak 147.

Vijeće se sastaje kada ga sazove njegov predsjednik na vlastitu inicija- tivu ili na inicijativu jednog od njegovih članova ili Komisije.

Članak 148.

1. Osim ako je ovim Ugovorom drukčije predviđeno, Vijeće odlučuje većinom svojih članova.

2. Xxxx xx za donošenje akata Vijeća potrebna kvalificirana većina, glasovi njegovih članova ponderiraju se na sljedeći način:

Belgija	2
Njemačka	4
Francuska	4
Italija	4
Luksemburg	1
Xxxxxxxxxx	0

Za donošenje akata Vijeća potrebno je najmanje:

– dvanaest glasova za ako se, na temelju ovog Ugovora, donose na prijedlog Komisije

– dvanaest glasova za, koje su dala najmanje četiri člana, u ostalim slučajevima.

3. Suzdržani glasovi nazočnih ili zastupanih članova ne sprečavaju do- nošenje akata Vijeća za koje je potrebna jednoglasnost.

Članak 149.

Ako na temelju ovog Ugovora Vijeće odlučuje na prijedlog Komisije, za donošenje akta kojim se mijenja taj prijedlog potrebna je jednoglasnost. Sve dok Vijeće ne xxxxxx odluku, Komisija može promijeniti svoj pr-

vobitni prijedlog, osobito ako se o njemu savjetovala sa Skupštinom.

Članak 150.

Pri glasovanju svaki član Vijeća može također djelovati u ime najviše xxx jednog člana.

Članak 151.

Vijeće donosi svoj poslovnik.

Poslovnikom se može predvidjeti osnivanje odbora koji se sastoji od predstavnika država članica. Vijeće određuje zadaću i ovlasti tog odbora.

Članak 152.

Vijeće može zatražiti od Komisije da izradi sve studije koje Vijeće smatra poželjnima za postizanje zajedničkih ciljeva te da mu dostavi sve odgovarajuće prijedloge.

Članak 153.

Uz prethodno mišljenje Komisije Vijeće utvrđuje pravila koja se pri- mjenjuju na odbore predviđene ovim Ugovorom.

Članak 154.

Odlučujući kvalificiranom većinom Vijeće utvrđuje plaće, naknade i mirovine predsjednika i članova Komisije te predsjednika, sudaca, neza- visnih odvjetnika i tajnika Suda. Vijeće kvalificiranom većinom utvrđuje i svaku isplatu koja se daje umjesto naknade.

Odjeljak 3. KOMISIJA

Članak 155.

Radi osiguranja pravilnog funkcioniranja i razvoja zajedničkog tržišta, Komisija:

– osigurava primjenu odredaba ovog Ugovora i mjera koje na temelju ovog Ugovora provode institucije

– oblikuje preporuke ili daje mišljenja u područjima obuhvaćenim ovim Ugovorom ako Ugovor to izrijekom predviđa ili ako to Komisija sma- tra nužnim

– na način predviđen ovim Ugovorom ovlaštena je samostalno odlu- čivati i sudjelovati u oblikovanju mjera koje poduzimaju Vijeće i Skupština

– izvršava ovlasti koje joj je Vijeće dodijelilo radi provedbe pravila koje ono utvrdi.

Članak 156.

Svake godine, najkasnije mjesec xxxx prije početka zasjedanja Skupšti- ne, Komisija objavljuje opće izvješće o aktivnostima Zajednice.

Članak 157.

1. Komisija se sastoji xx xxxxx članova koji xx xxxxxx na temelju njihove opće sposobnosti i xxxx xx neovisnost neupitna.

Vijeće može, odlučujući jednoglasno, promijeniti broj članova Komisije Članovi Komisije mogu biti samo državljani država članica.

Najviše dva člana Komisije mogu imati državljanstvo iste države.

2. U općem interesu Zajednice članovi Komisije potpuno su neovisni u obnašanju svojih dužnosti.

U obnašanju tih dužnosti oni ne smiju tražiti ni primati naputke od bilo koje vlade ili bilo kojeg drugog tijela. Moraju se suzdržavati od svakog

djelovanja koje je nespojivo s njihovim dužnostima. Svaka država članica obvezuje se da će poštovati to načelo i xx xxxx pokušati utjecati na članove Komisije u obavljanju njihovih zadaća.

Za trajanja svojeg mandata članovi Komisije ne smiju se baviti ni jednim drugim zanimanjem, ni plaćenim, ni neplaćenim. Pri preuzimanju dužnosti svečano prisežu da će za trajanja i nakon isteka mandata poštovati obveze koje iz njega proizlaze, a osobito svoju dužnost časnog i suzdržanog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili povlastica nakon što prestanu obnašati tu dužnost. U slučaju povrede tih obveza Sud može u postupku pokrenutom xx xxxxxx Vijeća ili Komisije odlučiti da se dotič- ni član, ovisno o okolnostima, ili razriješi dužnosti u skladu s odredbama članka 129., ili da mu se oduzme pravo na mirovinu ili druge zamjenske povlastice.

Članak 158.

Članove Komisije zajedničkom suglasnošću imenuju vlade država čla-

nica.

Njihov mandat traje četiri godine. Mandat se može obnoviti.

Članak 159.

Osim redovitom zamjenom ili smrću, dužnosti člana Komisije prestaju i njegovom ostavkom ili razrješenjem dužnosti.

Slobodno mjesto koje tako nastaje popunjava se do kraja mandata tog člana. Vijeće može jednoglasno odlučiti da to slobodno mjesto nije potrebno popunjavati.

Osim u slučaju razrješenja dužnosti predviđenog u članku 160., članovi Komisije ostaju na dužnosti dok ne budu zamijenjeni.

Članak 160.

Ako neki član Komisije više ne ispunjava uvjete koji su potrebni za obnašanje njegovih dužnosti ili ako je počinio tešku povredu dužnosti, Sud ga na prijedlog Vijeća ili Komisije može razriješiti dužnosti.

U xxx slučaju Vijeće može odlučujući jednoglasno privremeno sus- pendirati člana s dužnosti te se pobrinuti za njegovu zamjenu do odluke Suda.

Na prijedlog Vijeća ili Komisije Sud može privremeno suspendirati člana s dužnosti.

Članak 161.

Predsjednik i dva potpredsjednika Komisije imenuju se iz redova nje- zinih članova na razdoblje od dvije godine u skladu s postupkom utvrđenim za imenovanje članova Komisije. Njihov xx xxxxxx može obnoviti.

Osim u slučaju zamjene Komisije u cijelosti, takva imenovanja provode se nakon savjetovanja s Komisijom.

U slučaju ostavke, razrješenja dužnosti ili smrti predsjednik i potpred- sjednik bit će do kraja njihova mandata zamijenjeni u skladu s odredbama prvog stavka.

Članak 162.

Vijeće i Komisija međusobno se savjetuju i zajedničkim sporazumom određuju metode suradnje.

Komisija donosi svoj poslovnik kako bi osigurala da ona i njezini odjeli djeluju u skladu s odredbama ovog Ugovora. Komisija osigurava objavljiva- nje tog poslovnika.

Članak 163.

Komisija odlučuje većinom glasova članova xxxx xx xxxx predviđen član- kom 157.

Xxxxxxxx Xxxxxxxx smatra se valjanim samo ako je na njemu nazočan broj članova utvrđen njezinim poslovnikom.

Odjeljak 4. SUD

Članak 164.

Sud osigurava poštovanje prava pri tumačenju i primjeni ovog Ugo-

xxxx.

Članak 165.

Sud se sastoji xx xxxxx sudaca.

Sud zasjeda u xxxxx sastavu. Međutim, Sud može osnovati sudska vijeća od po tri ili pet sudaca radi provođenja određenih pripremnih radnji ili odlučivanja o određenim vrstama predmeta, sukladno u tu svrhu utvr- đenim pravilima.

Kad god Sud sudi u predmetima koje je pred njega uputila država članica ili jedna od institucija Zajednice ili kada treba odlučivati o pret- hodnim pitanjima koja su mu podnesena sukladno članku 177., on zasjeda u xxxxx sastavu.

Na zahtjev Suda Vijeće može odlučujući jednoglasno povećati broj su- daca i učiniti potrebne prilagodbe drugog i trećeg stavka ovog članka, kao i drugog stavka članka 167.

Članak 166. Sudu pomažu dva nezavisna odvjetnika.

Dužnost je nezavisnog odvjetnika, djelujući posve nepristrano i neo- visno, javno iznositi obrazložene prijedloge odluka u predmetima koji su upućeni Sudu kako bi Sudu pomogao u obavljanju njegove zadaće utvrđene u članku 164.

Na zahtjev Suda, Vijeće može, odlučujući jednoglasno, povećati broj nezavisnih odvjetnika i učiniti potrebne prilagodbe trećeg stavka članka 167.

Članak 167.

Suci i nezavisni odvjetnici xxxxxx xx iz redova xxxxx xxxx je neovisnost neupitna i koje ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obnašanje najviših sudačkih dužnosti, ili koji su priznati pravni stručnjaci; imenuju ih vlade država članica zajedničkom suglasnošću na razdoblje od šest xxxxxx.

Svake tri godine provodi se djelomična zamjena sudaca. Naizmjence se zamjenjuju tri i četiri suca. Tri xxxx xxxx dužnost prestaje istekom prve tri xxxxxx xxxxxx se ždrijebom.

Svake tri godine provodi se djelomična zamjena nezavisnih odvjetni- ka. Nezavisni odvjetnik čija dužnost istječe na kraju prvog razdoblja od tri godine bira se ždrijebom.

Suci i nezavisni odvjetnici xxxxxx xx istekla dužnost mogu ponovno biti imenovani.

Predsjednika Xxxx xxxxxx suci iz vlastitih redova na razdoblje od tri godine. On može biti ponovno izabran.

Članak 168.

Sud imenuje svojeg tajnika i utvrđuje pravila kojima se uređuje njegov položaj.

Članak 169.

Ako smatra da neka država članica nije ispunila neku obvezu na teme- lju ovog Ugovora, Komisija o xxx predmetu, nakon što je dotičnoj državi dala priliku da se očituje, daje obrazloženo mišljenje.

Ako dotična država ne postupi u skladu s mišljenjem u roku xxxx xxxx- di Komisija, Komisija taj predmet može uputiti Sudu.

Članak 170.

Država članica koja smatra da xxxx xxxxx država članica nije ispunila neku obvezu na temelju ovog Ugovora može predmet uputiti Sudu.

Prije nego što neka država članica pokrene postupak protiv druge dr- žave članice zbog navodne povrede obveze na temelju ovog Ugovora, pred- met xxxx uputiti Komisiji.

Nakon što je svakoj od zainteresiranih država pružena prilika da iznese svoje navode i da se izjasni o navodima druge stranke, u usmenom i pisa- nom obliku, Komisija daje obrazloženo mišljenje.

Ako Komisija u roku od tri mjeseca od xxxx xxxx xxx xx predmet do- stavljen ne da mišljenje, izostanak takvog mišljenja nije zapreka za upući- vanje predmeta Sudu.

Članak 171.

Ako Sud ustanovi da država članica nije ispunila neku obvezu na te- melju ovog Ugovora, ta je država dužna poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi Suda.

Članak 172.

Uredbama koje donosi Vijeće na temelju odredaba ovog Ugovora, Sudu se može dati neograničena nadležnost u vezi s kaznama predviđenima u xxx uredbama.

Članak 173.

Sud ispituje zakonitost akata Vijeća i Komisije, osim preporuka i mišljenja. U tu svrhu Sud je nadležan u postupcima koje pokreću država članica, Vijeće ili Komisija zbog nenadležnosti, bitne povrede postupka, po- vrede ovog Ugovora ili bilo kojeg pravnog pravila koje se odnosi na njegovu primjenu ili zbog zloporabe ovlasti.

Svaka fizička ili pravna osoba može, pod istim uvjetima, pokrenuti postupak protiv odluke koja joj je upućena ili protiv odluke xxxx xx se, iako donesena u obliku uredbe ili odluke upućene drugoj osobi, neposredno i osobno xxxx.

Xxxxxxxx predviđen ovim člankom xxxx xx pokrenuti u roku od dva mjeseca, ovisno o slučaju, od objavljivanja akta ili obavješćivanja tužitelja o njoj ili, ako takva objava ili obavijest izostanu, od xxxx xxxx je tužitelj saznao za akt.

Članak 174.

Ako je tužba osnovana, Sud proglašava predmetni akt ništavim.

Međutim, ako je riječ o uredbi, Sud, ako to smatra potrebnim, navodi koji se učinci uredbe xxxx xx proglasio ništavom moraju smatrati konačnima.

Članak 175.

Ako Vijeće ili Komisija propuste djelovati i time povrijede ovaj Ugovor, države članice i ostale institucije Zajednice mogu pred Sudom pokrenuti postupak radi utvrđivanja povrede.

Pokretanje postupka dopušteno xx xxxx ako je dotična institucija prethodno bila pozvana da djeluje. Ako u roku od dva mjeseca od takvog poziva dotična institucija ne zauzme stajalište, postupak se može pokrenuti u daljnjem roku od dva mjeseca.

Pod pretpostavkama utvrđenima u prethodnim stavcima svaka fizička ili pravna osoba može podnijeti Sudu pritužbu zato što joj je institucija Zajednice propustila uputiti bilo koji akt, osim preporuke ili mišljenja.

Članak 176.

Institucija xxxx je akt proglašen ništavim, ili čije je propuštanje djelova- nja proglašeno protivnim ovom Ugovoru, dužna je poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi Suda.

Ova obveza ne utječe ni na koju obvezu koja bi mogla proizaći iz pri- mjene drugog stavka članka 215.

Članak 177.

Sud je nadležan odlučivati o prethodnim pitanjima koja se tiču:

(a) tumačenja ovog Ugovora

(b) valjanosti i tumačenja akata institucija Zajednice

Ako se takvo pitanje pojavi pred bilo kojim sudom države članice, taj sud može, ako smatra da je odluka o xxx pitanju potrebna da bi mogao donijeti presudu, zatražiti xx Xxxx da o tome odluči.

Ako se takvo pitanje pojavi u predmetu koji je u tijeku pred sudom neke države članice, protiv čijih odluka prema nacionalnom pravu nema pravnog lijeka, taj je sud xxxxx uputiti to pitanje Sudu.

Članak 178.

Sud je nadležan u sporovima koji se odnose na naknadu štete predvi- đenu drugim stavkom članka 188.

Članak 179.

Sud je nadležan u svim sporovima između Zajednice i njezinih služ- benika u granicama i prema uvjetima utvrđenima u Pravilniku o osoblju ili Uvjetima zaposlenja.

Članak 180.

U dolje utvrđenim granicama, Sud je nadležan u sporovima koji se odnose na:

(a) ispunjavanje obveza država članica iz Statuta Europske investicijske banke. S xxx u vezi, Upravno vijeće Banke ima ovlasti koje su na temelju članka 169. dodijeljene Komisiji

(b) mjere koje donosi Vijeće guvernera Banke. S xxx u vezi, svaka država članica, Komisija ili Upravno vijeće Banke mogu pokrenuti postupak prema uvjetima utvrđenima u članku 173.

(c) mjere koje donosi Upravno vijeće Banke. Postupak protiv tih mjera mogu prema uvjetima utvrđenima u članku 173. pokrenuti samo države članice ili Komisija, i to samo zbog povrede postupka predviđenog člankom

21. stavcima 2., 5., 6. i 7. Statuta Banke.

Članak 181.

Sud je nadležan donositi presude na temelju svake arbitražne klauzule sadržane u ugovoru sklopljenom xx xxxxxx Zajednice ili u njezino ime, bez obzira na to radi li se o javnopravnom ili privatnopravnom ugovoru.

Članak 182.

Sud je nadležan u svakom sporu među državama članicama koji se odnosi na predmet ovog Ugovora ako mu xx xxxx podnesen na temelju po- sebnog sporazuma među strankama.

Članak 183.

Sporovi u xxxxxx xx Zajednica jedna od stranaka nisu na osnovi toga izuzeti iz nadležnosti sudova država članica osim xxxx xx nadležnost xxxx- jeljena Sudu ovim Ugovorom.

Članak 184.

Neovisno o isteku roka utvrđenog u trećem stavku članka 173., svaka stranka može u postupku koji se odnosi na uredbu Vijeća ili Komisije, na- vesti razloge predviđene u prvom stavku članka 173. kako bi se pred Sudom pozvala na neprimjenjivost te uredbe.

Članak 185.

Pokretanje postupka pred Sudom nema suspenzivni učinak. Međutim, ako smatra da to okolnosti zahtijevaju, Sud može narediti privremenu sus- penziju primjene osporavanog akta.

Članak 186.

Sud može u svim predmetima koji se pred njim vode odrediti sve potrebne privremene mjere.

Odluka je u cijelosti obvezujuća za one xxxxxx xx upućena. Preporuke i mišljenja nemaju obvezujuću snagu.

Članak 190.

U uredbama, direktivama i odlukama Vijeća i Komisije navode se ra- zlozi na kojima se temelje te se upućuje na sve prijedloge ili mišljenja xxxx xx, sukladno ovom Ugovoru, bilo potrebno pribaviti.

Članak 191.

Uredbe se objavljuju u Službenom listu Zajednice. Stupaju na snagu na xxx koji je u njima određen ili, ako taj xxx nije određen, dvadesetog xxxx od njihove objave.

Direktive i odluke priopćuju se xxxxx xxxxxx su upućene, a proizvode učinke od tog priopćenja.

Članak 192.

Odluke Vijeća ili Komisije kojima se nameće novčana obveza, osim ako se ona nameće državama, izvršive su.

Izvršenje je uređeno pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi na čijem se državnom području ono provodi. Državno tijelo, koje vlada svake države članice odredi u tu svrhu i o tome obavijesti Komisiju, Sud i Arbitražni odbor osnovan člankom 18., prilaže odluci potvrdu o iz- vršivosti, pri čemu se ne zahtijeva nikakva druga formalnost osim provjere vjerodostojnosti odluke.

Kada se na traženje zainteresirane stranke ove formalnosti ispune, ta stranka može pristupiti izvršenju u skladu s nacionalnim pravom upućujući predmet neposredno nadležnom tijelu.

Izvršenje se može suspendirati samo odlukom Suda. Međutim, ispi- tivanje pravilnosti u postupku izvršenja u nadležnosti xx xxxxxx dotične države.

Poglavlje 3.

GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR

Članak 193.

Ovime se osniva Gospodarski i socijalni odbor. On ima savjetodavnu ulogu.

Odbor se sastoji od predstavnika različitih skupina gospodarske i so- cijalne djelatnosti, osobito od predstavnika proizvođača, poljoprivrednika, prijevoznika, radnika, trgovaca, obrtnika, slobodnih zanimanja i predstav- nika javnosti.

Članak 194. Broj je članova Odbora kako slijedi:

Njemačka	24
Francuska	24
Italija	24
Luksemburg	5
Xxxxxxxxxx	00

Belgija 12

Članak 187.

Presude Suda su izvršive su prema uvjetima utvrđenima u članku 192.

Članak 188.

Statut Suda utvrđen je u posebnom Protokolu.

Sud donosi svoj poslovnik za koji je potrebno jednoglasno odobrenje Vijeća.

Poglavlje 2.

ODREDBE ZAJEDNIČKE ZA VIŠE INSTITUCIJA

Članak 189.

Radi izvršavanja svojih zadaća, u skladu s odredbama ovog Ugovora, Vijeće i Komisija donose uredbe, direktive i odluke te daju preporuke ili mišljenja.

Uredba ima opću primjenu. Obvezujuća je u cijelosti i izravno se pri- mjenjuje u svim državama članicama.

Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.

Članove Odbora na razdoblje od četiri godine odlučujući jednoglasno imenuje Vijeće. Njihov xx xxxxxx može obnoviti.

Članovi Odbora imenuju se u osobnom svojstvu i nisu vezani nika- kvim obvezujućim napucima.

Članak 195.

1. Radi imenovanja članova Odbora svaka država članica dostavlja Vi- jeću popis koji sadrži dvostruko više kandidata od broja mjesta dodijeljenih njezinim državljanima.

Pri određivanju sastava Odbora uzima se u obzir potreba osigurava- nja odgovarajuće zastupljenosti različitih skupina gospodarske i socijalne djelatnosti.

2. Vijeće se savjetuje s Komisijom. Ono može pribaviti mišljenje europ- skih organizacija koje predstavljaju različite gospodarske i socijalne sektore, a kojih se tiču aktivnosti Zajednice.

Članak 196.

Odbor iz redova svojih članova bira predsjednika i predsjedništvo na razdoblje od dvije godine.

Odbor donosi svoj poslovnik te ga podnosi Vijeću na odobrenje, koje xxxx biti jednoglasno.

Odbor saziva predsjednik na zahtjev Vijeća ili Komisije.

Članak 197.

Odbor obuhvaća specijalizirane odjele za glavna područja obuhvaćena ovim Ugovorom.

Posebice obuhvaća odjel za poljoprivredu i odjel za promet koji su predmet posebnih odredaba u glavama koje se odnose na poljoprivredu i promet.

Ti specijalizirani odjeli djeluju u okviru općih nadležnosti Odbora. S njima se ne može savjetovati neovisno o Odboru.

Unutar Xxxxxx mogu se osnivati i pododbori za pripremu nacrta mi- šljenja o određenim pitanjima ili iz određenih područja, koji se podnose Odboru na razmatranje.

Poslovnikom se određuju načini sastavljanja i nadležnost specijalizi- ranih odjela i pododbora.

Članak 198.

Vijeće ili Komisija moraju se savjetovati s Odborom xxxx xx to predvi- đeno ovim Ugovorom. Te institucije mogu se savjetovati s Odborom u svim slučajevima kada to smatraju primjerenim.

Ako to smatraju nužnim, Vijeće ili Komisija određuju Odboru rok za davanje mišljenja koji ne može biti kraći od deset xxxx od xxxx xxxx pred- sjednik primi obavijest o tome. Izostanak mišljenja nakon isteka tog roka ne sprečava daljnje djelovanje.

Mišljenje Xxxxxx i mišljenje specijaliziranog odjela dostavljaju se Vi- jeću i Komisiji zajedno sa zapisnikom njihovog raspravljanja.

Glava II. FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 199.

Sve stavke xxxxxxx i rashoda Zajednice, uključujući i one koje se od- nose na Europski socijalni fond, obuhvaćene su procjenama koje se izrađuju za svaku financijsku godinu i prikazuju se u proračunu.

Prihodi i rashodi prikazani u proračunu moraju biti uravnoteženi.

Članak 200.

1. Prihodi proračuna, neovisno o drugim prihodima, obuhvaćaju fi- nancijske doprinose država članica prema sljedećem ključu za raspodjelu:

Belgija	7,9
Njemačka	28
Francuska	28
Italija	28
Luksemburg	0,2
Nizozemska	7,9

2. Međutim, financijski doprinosi država članica koji pokrivaju ras- hode Europskog socijalnog xxxxx određuju se prema sljedećem ključu za raspodjelu:

Belgija	8,8
Njemačka	32
Francuska	32
Italija	20
Luksemburg	0,2
Xxxxxxxxxx	0

3. Vijeće može odlučujući jednoglasno promijeniti ključeve za raspo- djelu doprinosa.

Članak 201.

Komisija ispituje uvjete pod kojima financijski doprinosi država čla- nica predviđeni člankom 200. mogu biti zamijenjeni vlastitim sredstvima

Zajednice, posebice ubiranjem poreza iz zajedničke carinske tarife kada bude konačno uvedena.

U tu svrhu Komisija podnosi prijedloge Vijeću.

Nakon savjetovanja sa Skupštinom o xxx prijedlozima Vijeće može, odlučujući jednoglasno, utvrditi odgovarajuće odredbe koje preporučuje državama članicama da ih one usvoje u skladu sa svojim ustavnim odred- bama.

Članak 202.

Izdaci prikazani u proračunu odobravaju se za jednu financijsku go- dinu, osim ako je drukčije predviđeno uredbama donesenima na temelju članka 209.

Sukladno uvjetima koji se utvrđuju na temelju članka 209., sva odo- brena proračunska sredstva, osim onih koja se odnose na izdatke za osoblje, koja nisu utrošena do kraja financijske godine, mogu se prenijeti samo u sljedeću financijsku godinu.

Odobrena proračunska sredstva za pokriće izdataka raspoređuju se po različitim skupinama u kojima se stavke izdataka grupiraju prema vrsti ili namjeni te se dalje dijele, u mjeri u kojoj je to potrebno, sukladno uredbama donesenima na temelju članka 209.

Izdaci Skupštine, Vijeća, Komisije i Suda iskazuju se u odvojenim di- jelovima proračuna, ne dovodeći u pitanje posebna rješenja za određene zajedničke stavke izdataka.

Članak 203.

1. Financijska xxxxxx traje od 1. siječnja do 31. prosinca.

2. Svaka institucija Zajednice izrađuje procjenu svojih izdataka. Ko- misija objedinjuje te procjene u prednacrtu proračuna. Prednacrtu prilaže mišljenje koje može sadržavati različite procjene.

Komisija Vijeću podnosi prednacrt proračuna najkasnije do 30. rujna u godini koja prethodi godini izvršenja tog proračuna.

Kada namjerava odstupiti od prednacrta proračuna, Vijeće se savjetuje s Komisijom i, po potrebi, s ostalim zainteresiranim institucijama.

3. Vijeće utvrđuje nacrt proračuna odlučujući kvalificiranom većinom i dostavlja ga Skupštini.

Nacrt proračuna podnosi se Skupštini najkasnije do 31. listopada u godini koja prethodi godini izvršenja tog proračuna.

Skupština ima pravo predložiti Vijeću izmjene nacrta proračuna.

4. Ako Skupština u roku od mjesec xxxx od kada joj je podnesen nacrt proračuna da svoje odobrenje ili Xxxxxx ne dostavi svoje mišljenje, smatra se da je nacrt proračun konačno usvojen.

Ako u xxx roku Skupština predloži izmjene, tako izmijenjeni nacrt proračuna dostavlja se Vijeću. O njemu Vijeće raspravlja s Komisijom i, po potrebi, s ostalim zainteresiranim institucijama te konačno usvaja proračun odlučujući kvalificiranom većinom.

5. Za usvajanje dijela proračuna koji se odnosi na Europski socijalni fond glasovi članova Vijeća ponderiraju se na sljedeći način:

Belgija	8
Njemačka	32
Francuska	32
Italija	20
Luksemburg	1
Xxxxxxxxxx	0

Za donošenje akata potrebno je najmanje 67 glasova za.

Članak 204.

Ako na početku financijske godine proračun xxx nije izglasan, iznos ne veći od jedne dvanaestine odobrenih proračunskih sredstava za prethodnu financijsku godinu može se utrošiti svaki mjesec za pojedinu skupinu ili podskupinu proračuna u skladu s odredbama uredaba donesenih na temelju članka 209.; međutim, Komisiji mjesečno ne smiju biti stavljena na raspo- laganje sredstva koja prelaze jednu dvanaestinu onih predviđenih u nacrtu proračuna koji je u pripremi.

Vijeće može, odlučujući kvalificiranom većinom, odobriti izdatke xxxx xx jedne dvanaestine, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti utvrđeni u prvom stavku.

Države članice plaćaju svakog mjeseca, na privremenoj osnovi i u skla- du s ključem za raspodjelu utvrđenim za prethodnu financijsku godinu, iznose potrebne radi osiguranja primjene ovog članka.

Članak 205.

Komisija izvršava proračun, u skladu s odredbama uredaba donesenih na temelju članka 209., na vlastitu odgovornost i u granicama odobrenih proračunskih sredstava.

Uredbama se utvrđuju detaljna pravila za svaku instituciju u vezi s njezinom ulogom u izvršenju vlastitih izdataka.

U okviru proračuna Komisija može, pridržavajući se ograničenja i uvjeta utvrđenih uredbama donesenima na temelju članka 209., prenijeti odobrena proračunska sredstva iz jedne skupine u drugu ili iz jedne pod- skupine u drugu.

Članak 206.

Računovodstvene evidencije svih xxxxxxx i rashoda prikazanih u pro- računu ispituje Revizorski odbor koji se sastoji od revizora xxxx xx neovisnost neupitna, a od kojih xx xxxxx predsjednik. Vijeće odlučujući jednoglasno određuje broj revizora. Revizore i predsjednika Revizorskog odbora odluču- jući jednoglasno imenuje Vijeće na razdoblje od pet xxxxxx. Vijeće određuje njihovu naknadu odlučujući kvalificiranom većinom.

Svrha revizije, koja se provodi na temelju evidencija i, po potrebi, na licu mjesta jest da se utvrdi pravilnost i zakonitost xxxxxxx i rashoda te xx xx financijsko upravljanje bilo dobro. Nakon zaključenja svake financijske go- dine Revizorski odbor sastavlja izvješće koje usvaja većinom svojih članova. Komisija svake godine podnosi Vijeću i Skupštini izvješća za prethod-

nu financijsku godinu koja se odnose na izvršavanje proračuna zajedno s izvješćem Revizorskog odbora. Komisija im također upućuje financijski iz- vještaj o imovini i obvezama Zajednice.

Odlučujući kvalificiranom većinom Vijeće daje razrješnicu Komisiji u odnosu na izvršavanje proračuna. Svoju odluku dostavlja Skupštini.

Članak 207.

Proračun se izrađuje u obračunskoj jedinici utvrđenoj u skladu s odredbama financijskih uredaba donesenih na temelju članka 209.

Financijske doprinose predviđene u članku 200. stavku 1. države čla- nice stavljaju na raspolaganje Zajednici u svojim nacionalnim valutama.

Neupotrijebljena sredstva iz tih doprinosa deponiraju se na račune riznica država članica ili tijela koje one odrede. Dok su deponirana, takva sredstva zadržavaju vrijednost koja odgovara paritetu na xxx deponiranja, u odnosu na obračunsku jedinicu iz prvog stavka.

Neupotrijebljena sredstva mogu se ulagati prema uvjetima koje dogo- vore Komisija i zainteresirana država članica.

Uredbe donesene na temelju članka 209. utvrđuju tehničke uvjete pod kojima se provodi financijsko poslovanje koje se odnosi na Europski soci- jalni fond.

Članak 208.

Komisija može, pod uvjetom da o tome obavijesti nadležna tijela za- interesiranih država članica, svoja sredstva koja su u valuti jedne od država članica promijeniti u valutu druge države članice, u mjeri u kojoj je to po- trebno kako bi se ta sredstva mogla iskoristiti u svrhe koje ulaze u područje primjene ovog Ugovora. Komisija u najvećoj mogućoj mjeri izbjegava ova- kve konverzije ako raspolaže gotovinom ili likvidnim sredstvima u valutama koje su joj potrebne.

Komisija sa svakom državom članicom komunicira putem tijela koje odredi dotična država. Za obavljanje financijskih poslova Komisija se koristi uslugama emisijske banke dotične države članice ili druge financijske insti- tucije koju odobri ta država.

Članak 209.

Odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, Vijeće:

(a) donosi financijske uredbe kojima se osobito određuje xxxxxxxx xxxx xxxxx usvojiti za utvrđivanje i izvršavanje proračuna te za prikazivanje i reviziju računovodstvene evidencije

(b) određuje metode i postupke kojima se doprinosi država članica stavljaju na raspolaganje Komisiji

(c) utvrđuje pravila vezana uz odgovornost dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenih službenika, te uz odgovarajuće nadzorne mjere.

Xxxxx dio

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 210.

Zajednica ima pravnu osobnost.

Članak 211.

Zajednica u svakoj državi članici uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju njihova nacionalnog prava; ona osobito može stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku. U tu svrhu Zajednicu zastupa Komisija.

Članak 212.

Vijeće, odlučujući jednoglasno, u suradnji s Komisijom i nakon savje- tovanja s ostalim zainteresiranim institucijama, utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjete zaposlenja za ostale službenike Zajednice.

Nakon što ovaj Ugovor bude na snazi četiri godine, Vijeće može iz- mijeniti Pravilnik o osoblju i Uvjete zaposlenja odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s ostalim zainteresira- nim institucijama.

Članak 213.

U okviru ograničenja i prema uvjetima koje utvrdi Vijeće u skladu s odredbama ovog Ugovora Komisija može prikupljati sve podatke i provoditi sve provjere koje su potrebne za obavljanje zadaća koje su joj povjerene.

Članak 214.

Članovi institucija Zajednice, članovi odbora te dužnosnici i ostali službenici Zajednice ne smiju, čak ni nakon prestanka njihove dužnosti, otkrivati one podatke koji su obuhvaćeni obvezom čuvanja profesionalne xxxxx, a osobito podatke o poduzećima, njihovim poslovnim odnosima ili troškovima.

Članak 215.

Ugovorna odgovornost Zajednice uređuje se pravom koje je mjerodav- no za predmetni ugovor.

U pogledu izvanugovorne odgovornosti Zajednica je, u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica, dužna naknaditi svaku štetu koju njezine institucije ili službenici prouzroče pri obnašanju svojih dužnosti.

Osobna odgovornost službenikâ prema Zajednici uređuje se odredba- ma utvrđenima u Pravilniku o osoblju ili u Uvjetima zaposlenja koji se na njih primjenjuju.

Članak 216.

Sjedište institucija Zajednice zajedničkom suglasnošću utvrđuju vlade država članica.

Članak 217.

Ne dovodeći u pitanje odredbe sadržane u poslovniku Suda, Vijeće, odlučujući jednoglasno, utvrđuje pravila kojima se uređuje uporaba jezika u institucijama Zajednice.

Članak 218.

Na državnim područjima država članica Zajednica uživa one povlasti- ce i imunitete koji su potrebni za obavljanje njezinih zadaća prema uvjetima utvrđenima u posebnom protokolu.

Članak 219.

Države članice obvezuju se da sporove o tumačenju ili primjeni ovog Ugovora neće rješavati ni na koji drugi način osim onog koji je njime pred- viđen.

Članak 220.

U mjeri u kojoj je to potrebno, države članice ulaze u međusobne pre- govore kako bi u korist svojih državljana osigurale:

– zaštitu osoba te ostvarivanje i zaštitu prava prema uvjetima jedna- xxx xxxxx koje svaka država osigurava svojim vlastitim državljanima

– ukidanje dvostrukog oporezivanja unutar Zajednice

– uzajamno priznavanje trgovačkih društava u smislu drugog stavka članka 58., zadržavanje pravne osobnosti u slučaju preseljenja njihova sje- dišta iz jedne zemlje u drugu te mogućnost spajanja trgovačkih društava osnovanih sukladno zakonodavstvima različitih zemalja

– pojednostavnjenje formalnosti kojima se uređuje uzajamno prizna- vanje i izvršenje presuda sudova te arbitražnih pravorijeka.

Članak 221.

U vezi sa sudjelovanjem u kapitalu trgovačkih društava u smislu članka 58., u roku od tri godine od stupanja ovog Ugovora na snagu države članice državljanima drugih država članica dodjeljuju isti tretman koji uživaju i njezini vlastiti državljani, ne dovodeći u pitanje primjenu ostalih odredaba ovog Ugovora.

Članak 222.

Ovaj Ugovor ni na xxxx xxxxx ne dovodi u pitanje pravila kojima se u državama članicama uređuje sustav vlasništva.

Članak 223.

1. Odredbe ovog Ugovora ne isključuju primjenu sljedećih pravila:

(a) nijedna država članica nije obvezna davati informacije ako smatra da bi njihovo otkrivanje bilo suprotno osnovnim interesima njezine sigur- nosti

(b) svaka država članica može poduzeti one mjere koje smatra po- trebnima za zaštitu osnovnih interesa svoje sigurnosti, koje su povezane s proizvodnjom ili trgovinom oružjem, streljivom i ratnom opremom; takve mjere ne smiju štetno utjecati na uvjete tržišnog natjecanja na zajedničkom tržištu u odnosu na proizvode čija namjena nije specifično vojna.

2. Tijekom prve godine nakon stupanja ovog Ugovora na snagu Vijeće, odlučujući jednoglasno, sastavlja popis proizvoda na koje se primjenjuju odredbe stavka 1. točke (b).

3. Vijeće može, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, izmije- niti navedeni popis.

Članak 224.

Države članice međusobno se savjetuju o poduzimanju koraka potreb- nih kako bi spriječile da na funkcioniranje zajedničkog tržišta utječu mjere na čije bi poduzimanje neka država članica mogla biti primorana u slučaju ozbiljnih unutarnjih poremećaja koji utječu na očuvanje javnog poretka u slučaju rata, ozbiljnih međunarodnih napetosti koje predstavljaju xxxxx prijetnju ili radi ispunjavanja obveza koje je prihvatila radi očuvanja mira i međunarodne sigurnosti.

Članak 225.

Ako mjere poduzete u okolnostima iz članaka 223. i 224. dovedu do narušavanja uvjeta tržišnog natjecanja na zajedničkom tržištu, Komisija, za- jedno sa zainteresiranom državom, ispituje načine na koje se te mjere mogu uskladiti s pravilima utvrđenim ovim Ugovorom.

Odstupajući od postupka utvrđenog člancima 169. i 170., Komisija ili bilo koja država članica mogu predmet uputiti neposredno Sudu ako sma- xxxxx xx xxxxx država članica zloporabljava ovlasti predviđene člancima 223. i 224. Sud o tome odlučuje na zatvorenoj sjednici.

Članak 226.

1. Ako se tijekom prijelaznog razdoblja u bilo kojem sektoru gospo- darstva pojave ozbiljne poteškoće koje bi xxxxx xxxx potrajati ili dovesti do ozbiljna nazadovanja stanja gospodarstva određenog područja, država članica može zatražiti odobrenje za poduzimanje zaštitnih mjera kako bi po- pravila stanje i prilagodila odnosni sektor gospodarstvu zajedničkog tržišta.

2. Na prijedlog odnosne države Komisija hitnim postupkom bez odgo- de određuje zaštitne mjere koje smatra potrebnima, određujući okolnosti i načine xxxxx xxxxxx se one trebaju poduzeti.

3. Mjere odobrene na temelju stavka 2. mogu sadržavati odstupanja od pravila ovog Ugovora u onom opsegu i za onoliko vremena koliko je strogo potrebno kako bi se postigli ciljevi iz stavka 1. Prednost se daje onim mjerama koje će najmanje poremetiti funkcioniranje zajedničkog tržišta.

Članak 227.

1. Ovaj se Ugovor primjenjuje na Kraljevinu Belgiju, Saveznu Republi- ku Njemačku, Francusku Republiku, Talijansku Republiku, Veliko Vojvod- stvo Luksemburg i Kraljevinu Nizozemsku.

2. U odnosu na Alžir i francuske prekomorske departmane, opće i posebne odredbe ovog Ugovora o:

– slobodnom kretanju robe

– poljoprivredi, osim članka 40. stavka 4.

– liberalizaciji usluga

– pravilima tržišnog natjecanja

– zaštitnim mjerama predviđenima člancima 108., 109. i 226.

– institucijama

primjenjuju se od stupanja ovog Ugovora na snagu.

U roku od dvije godine od stupanja ovog Ugovora na snagu Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, odlukama određuje uvjete pod kojima se primjenjuju ostale odredbe ovog Ugovora.

Institucije Zajednice, u okviru postupaka predviđenih ovim Ugovo- rom, osobito člankom 226., osiguravaju gospodarski i socijalni razvoj na- vedenih područja.

3. Na prekomorske zemlje i područja navedene u Prilogu IV. ovom Ugovoru primjenjuje se poseban sustav pridruživanja predviđen u četvrtom dijelu ovog Ugovora.

4. Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se na europska područja za čije je vanjske odnose odgovorna država članica.

Članak 228.

1. U slučajevima xxxx xx ovim Ugovorom predviđeno sklapanje spo- razuma između Zajednice i jedne države ili više država ili međunarodne organizacije, pregovore o takvim sporazumima vodi Komisija. Ovisno o ovlastima danima Komisiji u ovom području, takve sporazume sklapa Vije- xx xxxxx, kada se to zahtijeva ovim Ugovorom, savjetovanja sa Skupštinom.

Vijeće, Komisija ili država članica mogu unaprijed zatražiti mišljenje Suda o tome xx xx predviđeni sporazum u skladu s odredbama ovog Ugovora. Ako je mišljenje Suda negativno, sporazum može stupiti na snagu samo u skladu s člankom 236.

2. Sporazumi sklopljeni prema ovim uvjetima obvezujući su za insti- tucije Zajednice i države članice.

Članak 229.

Komisija osigurava održavanje svih odgovarajućih odnosa s tijelima Ujedinjenih naroda, njihovih specijaliziranih ustanova i Općeg sporazuma o carinama i trgovini.

Komisija održava odgovarajuće odnose i sa svim međunarodnim or- ganizacijama.

Članak 230.

Zajednica uspostavlja sve odgovarajuće oblike suradnje s Vijećem Eu-

rope.

Članak 231.

Zajednica uspostavlja blisku suradnju s Organizacijom za europsku gospodarsku suradnju, čije se pojedinosti utvrđuju zajedničkom suglasno- šću.

Članak 232.

1. Odredbe ovog Ugovora ne utječu na odredbe Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, osobito što xx xxxx prava i obveza dr- žava članica, ovlasti institucija te Zajednice i pravila koja xx xxx Ugovorom utvrđena za funkcioniranje zajedničkog tržišta ugljena i čelika.

2. Odredbe ovog Ugovora ne odstupaju od odredaba Ugovora o osni- vanju Europske zajednice za atomsku energiju.

Članak 233.

Odredbe ovog Ugovora ne isključuju postojanje ili ostvarenje regional- nih unija između Belgije i Luksemburga, ili između Belgije, Luksemburga i Nizozemske, u mjeri u kojoj se ciljevi tih regionalnih unija ne postižu primjenom ovog Ugovora.

Članak 234.

Odredbe ovog Ugovora ne utječu na prava i obveze koje proizlaze iz sporazuma sklopljenih prije stupanja ovog Ugovora na snagu, a koje su sklopile jedna ili više država članica s jedne xxxxxx xx jedna ili više trećih zemalja s druge strane.

Ako ti sporazumi nisu sukladni ovom Ugovoru, dotična država članica ili dotične države članice poduzimaju sve odgovarajuće korake za otklanja- nje utvrđenih neusklađenosti. U tu svrhu države članice po potrebi pomažu jedna drugoj i, ako je to potrebno, zauzimaju zajednički stav.

U primjeni sporazuma iz prvog stavka države članice uzimaju u obzir činjenicu da prednosti koje su svakoj državi članici dodijeljene na temelju ovog Ugovora čine sastavni dio osnivanja Zajednice te su stoga neodvojivo povezane sa stvaranjem zajedničkih institucija, davanjem ovlasti xxx insti- tucijama i pružanjem istih prednosti xx xxxxxx svih drugih država članica.

Članak 235.

Ako se tijekom funkcioniranja zajedničkog tržišta ukaže potreba za djelovanjem Zajednice radi postizanja jednog od njezinih ciljeva, a da za to ovim Ugovorom nisu utvrđene potrebne ovlasti, Vijeće poduzima od- govarajuće mjere, odlučujući jednoglasno, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Skupštinom.

Članak 236.

Xxxxx xxxx koje države članice ili Komisija mogu podnijeti Vijeću pri- jedloge za reviziju ovog Ugovora.

Ako Vijeće nakon savjetovanja sa Skupštinom i, po potrebi, s Komi- sijom, da pozitivno mišljenje o sazivanju konferencije predstavnika vlada država članica, konferenciju saziva predsjednik Vijeća radi usuglašenog utvrđivanja izmjena ovog Ugovora.

Izmjene stupaju na snagu nakon što ih ratificiraju sve države članice u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

Članak 237.

Svaka europska država može podnijeti zahtjev za članstvo u Zajednici. Svoj zahtjev upućuje Vijeću koje odlučuje jednoglasno nakon pribavljanja mišljenja Komisije.

Uvjeti primanja i prilagodbe ovog Ugovora koje ono uzrokuje utvrđuju se sporazumom između država članica i države podnositeljice zahtjeva. Ovaj se sporazum podnosi na ratifikaciju svim državama ugovornicama u skladu s njihovim ustavnim odredbama.

Članak 238.

Zajednica može s trećom državom, savezom država ili međunarodnom organizacijom sklapati sporazume o pridruživanju koji uključuju uzajamna prava i obveze, zajedničko djelovanje i posebne postupke.

Takve sporazume sklapa Vijeće, odlučujući jednoglasno nakon savje- tovanja sa Skupštinom.

Kada takvi sporazumi zahtijevaju izmjene ovog Ugovora, te se izmjene prethodno moraju usvojiti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 236.

Članak 239.

Protokoli koji su na temelju zajedničke suglasnosti država članica pri- loženi ovom Ugovoru čine njegov sastavni dio.

Članak 240.

Ovaj se Ugovor sklapa na neograničeno vrijeme.

OSNIVANJE INSTITUCIJA

Članak 241.

Vijeće se sastaje u roku od mjesec xxxx od stupanja na snagu ovog Ugovora.

Članak 242.

Vijeće u roku od tri mjeseca od svojeg prvog sastanka poduzima sve odgovarajuće mjere radi ustanovljavanja Gospodarskog i socijalnog odbora.

Članak 243.

Skupština se sastaje u roku od dva mjeseca od prvog sastanka Vijeća, nakon što ju sazove predsjednik Vijeća, radi izbora svojeg predsjedništva i sastavljanja svojeg poslovnika. Do izbora predsjedništva Skupštinom pred- sjedava njezin najstariji član.

Članak 244.

Sud preuzima svoje dužnosti odmah nakon imenovanja svojih članova. Njegov prvi predsjednik imenuje se na razdoblje od tri godine na isti xxxxx xxx i njegovi članovi.

Sud donosi svoj poslovnik u roku od tri mjeseca od preuzimanja svojih dužnosti.

Nijedan predmet ne može se uputiti Sudu prije objave njegova po- slovnika. Rok unutar kojeg postupak mora biti pokrenut počinje teći tek od xxxx te objave.

Nakon imenovanja predsjednik Suda izvršava ovlasti koje su mu do- dijeljene ovim Ugovorom.

Članak 245.

Komisija preuzima svoje dužnosti i odgovornosti koje su joj dodijelje- ne ovim Ugovorom odmah nakon imenovanja svojih članova.

Nakon preuzimanja svojih dužnosti Komisija provodi studije i uspo- stavlja kontakte potrebne za izradu sveobuhvatnog pregleda gospodarskog stanja Zajednice.

Članak 246.

1. Prva financijska xxxxxx počinje teći na xxx stupanja ovog Ugovora na snagu i traje do 31. prosinca koji slijedi. Međutim, ako ovaj Ugovor stu- pi na snagu u drugoj polovici godine, prva financijska xxxxxx traje do 31. prosinca sljedeće godine.

2. Do uspostave proračuna za prvu financijsku godinu države članice daju Zajednici beskamatne akontacije koje se oduzimaju od njihovih xxxxx- cijskih doprinosa za provedbu tog proračuna.

3. Do utvrđenja Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja za ostale službenike predviđenih u članku 212. svaka institucija zapošljava osoblje koje joj je potrebno te u tu svrhu sklapa ugovore na određeno vri- jeme.

Svaka institucija zajedno s Vijećem ispituje sva pitanja o broju, nakna- di i rasporedu radnih mjesta.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 247.

Visoke ugovorne stranke ratificiraju ovaj Ugovor u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Isprave o ratifikaciji polažu se kod Vlade Talijanske Republike.

Ovaj Ugovor stupa na snagu prvog xxxx mjeseca koji slijedi nakon što posljednja država potpisnica položi ispravu o ratifikaciji. Međutim, ako se to polaganje isprave o ratifikaciji obavi manje od petnaest xxxx prije početka sljedećeg mjeseca, ovaj Ugovor stupa na snagu prvog xxxx drugog mjeseca od xxxx tog polaganja.

Članak 248.

Ovaj Ugovor, koji je sastavljen u jednom izvorniku na francuskom, nizozemskom, njemačkom i talijanskom jeziku, pri čemu su sva četiri teksta jednako vjerodostojna, pohranjuje se u arhivu Vlade Talijanske Republike koja vladama ostalih država potpisnica dostavlja po jedan ovjereni primje- rak.

U POTVRDU TOGA niže potpisani opunomoćenici potpisali su ovaj Ugovor. Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću devetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et d'OPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

PRILOZI

I. POPISI

PRILOG I.

POPISI A DO G IZ ČLANAKA 19. I 20. OVOG UGOVORA

Popis A

POPIS TARIFNIH BROJEVA ZA KOJE SE ARITMETIČKI PROSJEK IZRAČUNAVA POMOĆU CARINSKE STOPE IZ STUPCA 3

-1- -2- -3-

Br.

ex 37.02	Film u svicima, osjetljiv na svjetlo, neosvijetljeni, perforirani: za jednobojne slike (pozitive), koji se uvoze u pakiranju od tri xx-
	xxxxxx koje nisu zasebno koristive, radi oblikovanja osnove filma u boji	20
	za slike u boji, dužine xxxx xx 100 metara	20
ex 39.02	Polimeri viniliden klorida; polivinil butiral u listovima	30
ex 39.03	Celulozni esteri, osim nitrata i acetata	20

Plastični materijali s osnovom od celuloznih xxxxxx (osim nitrata

i acetata) 15

Plastični materijali s osnovom od etera ili drugih kemijskih de-

rivata celuloze 30

ex 39.06 Alginska kiselina, njezine soli i esteri, u suhom stanju 20

ex 48.01 Papir i karton, strojno proizveden:

kraft papir i karton 25

ostali, u rolama, koji se sastoje od dvaju ili više slojeva, s unutraš-

njosti xx xxxxx papira 25

48.04 Višeslojni papir ili karton (izrađen lijepljenjem slojeva), koji nije premazan na površini ni impregniran, s unutarnjim ojačanjem ili

ne, u svicima ili listovima 25

ex 48.05 Valoviti papir i karton 25

kraft papir i karton, krep ili plisiran 25

koja vrijedi za

Briselske nomen-

Naziv proizvoda Carina (u%)

ex 48.07 Kraft papir i karton, ljepljivi 25

ex 51.01 Pređa umjetnih (regeneriranih) vlakana (nerezanih), nepredena ili

klature Francusku

ex 15.10 Xxxxxx ulja od rafiniranja 18

15.11 Glicerol i lužine glicerola:

sirovi 6

pročišćeni 10

19.04 Tapioka i sago; nadomjesci tapioke i saga dobiveni iz krumpira ili

drugog škroba 45

ex 28.28 Vanadijev pentoksid 15

ex 28.37 Neutralni natrijev sulfit 20

ex 28.52 Cerij kloridi; cerij sulfati 20

ex 29.01 Aromatični ugljikovodici

Ksileni:

izomeri ksilena u mješavini 20

o-ksilen, m-ksilen, p-ksilen 25

stiren 20

izopropilbenzen (kumen) 25

ex 29.02 Diklormetan 20

Vinilklorid 25

ex 29.03 Toluenparasulfonil klorid 15

ex 29.15 Dimetil tereftalat 30

ex 29.22 Etilen diamin i njegove soli 20

ex 29.23 Ciklični aminoaldehidi, ciklični aminoketoni i aminokinoni, njiho- vi halogenirani, sulfonirani, nitrirani ili nitrozirani derivati, njihove

soli i esteri 25

ex 29.25 Homoveratrilamin 25

29.28 Diazo-, azo- i azoksi-spojevi 25

ex 29.31 Disulfid kloriranog benzila 25

ex 29.44 Antibiotici (osim penicilina, streptomicina, kloramfenikola i njiho-

vih soli i aureomicin) 15

ex 30.02 Cjepiva, kulture mikroorganizama za proizvodnju cjepiva; serumi i

cjepiva protiv svinjske kuge 15

ex 30.03 Sarkomicin 18

ex 31.02 Mineralna ili kemijska gnojiva, dušična, složena 20

ex 31.03 Mineralna ili kemijska gnojiva, fosfatna: čista:

superfosfati:

koštani 10

ostalo 12

mješavine 7

ex 31.04 Mineralna ili kemijska gnojiva, kalijeva, miješana 7

ex 31.05 Ostala gnojiva, uključujući mješavine i spojeve gnojiva:

fosfornitrati i kalijevi fosfati 10

ostala gnojiva, osim rastopljenih organskih gnojiva 7

gnojiva u tabletama, pastilama i sličnim pripremljenim oblicima ili pakiranjima bruto mase ne xxxx xx deset kilograma 15

ex 32.07 Prirodni magnetit, fino usitnjen, koji se može koristiti za pigmente, namijenjen isključivo za čišćenje ugljena 25

predena na manje od 400 okretaja 20

ex 55.05 Pamučna pređa, višenitna, osim tiskane, sirova, dužine 337.500

metara ili više po kilogramu pojedinačne niti 20

ex 57.07 Pređa od kokosova vlakna 18

ex 58.01 Tepisi, tapeti i krpe, čvorasti, od svile, od otpatka svile osim neo- brađene svile, od umjetnih (sintetičkih) vlakana, od pređe iz tarif-

nog broja 52.01, od metalnih niti, od vune, ili fine životinjske dlake 80

ex 59.04 Višenitna pređa od kokosova vlakna 18

ex 71.04 Dijamantna prašina i xxxx 10

ex 84.10 Kućišta za crpke ili držači, od čelika, osim nehrđajućeg čelika ili la-

ganih metala ili njihovih legura, za klipne motore za pogon aviona 15

ex 84.11 Kućišta ili držači za crpke ili kompresore od čelika, osim nehrđa- jućeg čelika ili laganih metala ili njihovih legura za klipne motore

za pogon aviona 15

ex 84.37 Strojevi za izradu tila, s uzorkom i bez uzorka, i čipke 10

Strojevi za vezenje, osim rastezalnih i vezivnih strojeva (strojeva za

izradu luknjičastog veza) 10

ex 84.38 Pomoćni strojevi koji se koriste sa strojevima za izradu tila, s uzor- kom ili bez uzorka, i čipke:

strojevi za dizanje vodilice 10

žakarski strojevi 18

pomoćni strojevi za uporabu sa strojevima za vezenje:

automatski strojevi 18

strojevi za bušenje kartica, strojevi za reproduciranje kartica, kon-

trolni strojevi, strojevi za namatanje 10

dijelovi i pribor za strojeve za izradu tila, s uzorkom ili bez uzorka, i čipke te za njihove pomoćne strojeve:

klizači, vretena, češljevi, šipke vodilica i zupci češljeva za strojeve za ravno pletenje, vretena (njihovi tanjuri i noževi), vretena i dijelovi

vretena i kalemi za strojeve za kružno pletenje 10

dijelovi i oprema za strojeve za vezenje i za njihove pomoćne strojeve:

čunjevi, kutije za čunjeve uključujući njihove ploče; spojevi 10

ex 84.59 strojevi za navijanje žica vodiča struje i izolacijske ili zaštitne trake

za proizvodnju električnih navoja i spirala 23

starteri, s neposrednim pogonom ili inercijom, za zrakoplove 25

ex 84.63 Koljeničaste osovine za klipne motore zrakoplova 10

ex 85.08 Starteri za zrakoplove 20

magneti za paljenje, uključujući dinamomagnete za zrakoplove 25

88.01 Baloni i cepelini 25

ex 88.03 Dijelovi balona i cepelina 25

88.04 Padobrani i njihovi dijelovi te dodatna oprema 12

88.05 Katapulti i slična oprema za lansiranje za zrakoplove i njihovi di-

jelovi 15

simulatori letenja i njihovi dijelovi 20

ex 90.14 Instrumenti za zračnu navigaciju 18

ex 92.10 Xxxxxxxxx i klavijature (s 85 ili više nota) za glasovire 30

Popis B

POPIS TARIFNIH BROJEVA ZA KOJE STOPE CARINA IZ ZAJEDNIČKE CARINSKE TARIFE NE SMIJU BITI XXXX XX 3%

- 1 - - 2 -

ex 27.13 Ozokerit, vosak iz lignita i vosak iz treseta, sirov 27.15

27.17

Poglavlje 31.

31.01

ex 31.02 Prirodni natrijev nitrat

Br. Briselske

Naziv proizvoda

Poglavlje 40.

nomenklature Poglavlje 5.

05.01

05.02

05.03

05.05

05.06

ex 05.07 Perje, xxxx i ostali dijelovi ptica s perjem ili paperjem, neobrađeni (osim perja ili paperja za poplune, neobrađeni)

od 05.09 do 05.12.

ex 05.13 Prirodne spužve, sirove Poglavlje 13.

13.01

13.02

Poglavlje 14.

od 14.01 do 14.05.

Poglavlje 25.

25.02

ex 25.04 Prirodni grafit, nepripremljen u pakiranja za pojedinačnu prodaju 25.05

25.06

ex 25.07 Glina (osim kaolina), andaluzit i kijanit, pečeni ili ne, isključujući ek- spandirane gline iz tarifnog broja 68.07; mulit; šamotne i dinaste zemlje

ex 25.08 Kreda, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju

ex 25.09 Zemljane boje, nepečene i nemiješane; prirodni oksidi željeza 25.10

25.11

ex. 25.12 Silikatno fosilno brašno i slične silikatne zemlje (na primjer, kremenka, tripolit ili diatomit) pečene ili ne, prividne gustoće 1 ili manje, nepripre- mljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju

ex 25.13 Plovučac, smirak, prirodni korund i ostali prirodni abrazivi, nepripre- mljeni u pakiranja za pojedinačnu prodaju

25.14

ex 25.17 Xxxxxx; drobljenac, makadam i tarmakadam, obluci i šljunak, vrste koja se uobičajeno koristi za nasipavanje cesta, za željezničke nasipe, balaste ili za agregat za beton; šindra

ex 25.18 Dolomi uključujući dolomit koji xx xxxx grubo klesan, razrezan u kva- drate ili blokove

40.01

40.03

40.04

Poglavlje 41.

41.09

Poglavlje 43.

43.01

Poglavlje 44.

44.01

Poglavlje 47.

47.02

Poglavlje 50.

50.01

Poglavlje 53.

53.01

53.02

53.03

53.05

Poglavlje 55.

ex 55.02 Pamučni linters, osim sirovog 55.04

Poglavlje 57.

57.04

Poglavlje 63.

63.02

Poglavlje 70.

ex 70.01 Razbijeno staklo i drugo staklo za otpad Poglavlje 71.

ex 71.01 Biseri, neobrađeni

ex 71.02 Xxxxx i poludrago kamenje, neobrađeno 71.04

71.11

Poglavlje 77.

ex 77.04 Xxxxxxx, u sirovom obliku

25.20

25.21

25.24

25.25

25.26

ex 25.27 Prirodni steatit, uključujući prirodni steatit koji xx xxxx grubo klesan, razrezan u kvadrate ili blokove; milovka u pakiranju bruto mase ne xxxx

Popis C

POPIS TARIFNIH BROJEVA ZA KOJE STOPE CARINA ZAJEDNIČKE CARINSKE TARIFE NE MOGU BITI XXXX XX 10%

- 1 - - 2 -

od 1 kilograma

Br. Briselske

Naziv proizvoda

25.28

25.29

25.31

25.32

Poglavlje 26.

ex 26.01 Metalne rude i koncentrati osim olovnih xxxx, xxxx cinka i proizvoda iz nadležnosti Europske zajednice za ugljen i čelik; prženi željezni piriti

26.02

ex 26.03 Pepeo i ostaci (osim iz proizvodnje željeza i čelika) koji sadrže kovine ili sastojke kovina, osim onih koje sadrže cink

26.04

Poglavlje 27.

27.03

ex 27.04 Koks i polukoks iz ugljena, za proizvodnju elektroda i koks iz treseta 27.05

27.05 (bis) 27.06

nomenklature Poglavlje 5.

ex 05.07. Perje, xxxx i ostali dijelovi ptica s perjem ili paperjem, osim neobrađenih 05.14

Poglavlje 13.

ex 13.03 Biljni sokovi i ekstrakti; agar-agar i druge prirodne sluzi i zgušnjavači, dobiveni od biljnih materijala (osim pektina)

Poglavlje 15.

ex 15.04 Masti i ulja, riba ili morskih sisavaca, rafinirani ili nerafinirani (osim kitovog ulja)

15.05

15.06

15.09

15.11

15.14

Poglavlje 25.

ex 25.09 Zemljane boje, pečene ili u mješavini

ex 25.15 Xxxxxx, travertin, ekozin i drugi vapnenasti kamen za spomenike i gra- đenje prosječne gustoće 2,5 ili više i alabaster, rezan pilom u blokove ne deblje od 25 centimetara

ex 25.16 Granit, porfir, bazalt, pješčar i ostali kamen za spomenike i za građevinar- stvo, rezan u kvadratne blokove ne deblje od 25 centimetara

ex 25.17 Granule, otpaci xx xxxx dlijetom i prašina kamena iz tarifnog broja 25.15 ili 25.16

ex 25.18 Dolomit, pečen ili aglomeriran (uključujući terdolomit) 25.22

25.23

Poglavlje 27.

ex 27.07 Ulja i ostali proizvodi iz destilacije katranske xxxxx pri visokim tempe- raturama i ostala ulja i proizvodi iz napomene 2. uz ovo poglavlje, osim fenola, kresola i ksilenola

27.08

ex 27.13 Ozokerit, vosak iz lignita i vosak iz treseta, osim sirovog

ex 27.14 Bitumen i ostali ostaci od nafte ili ulja i bituminoznih minerala, osim naftnog koksa

27.16

Poglavlje 30.

ex 30.01 Žlijezde ili drugi organi za organo-terapeutske namjene, sušeni, u prahu ili ne

Poglavlje 32.

ex 32.01 Ekstrakti za štavljenje kože biljnog podrijetla, osim ekstrakta kebrača (quebracho) ili mimoze

32.02

32.03

32.04

Poglavlje 33.

ex 33.01 Eterična ulja (sa ili bez terpena) čista ili bez primjesa, osim ulja agruma; rezinoidi

33.02

33.03

33.04

Poglavlje 38.

38.01

38.02

38.04

38.05

38.06

ex 38.07 Smolni ili sulfatni drvni terpentin; sirov; sirovi dipenten 38.08

38.10

Poglavlje 40.

40.05

ex 40.07 Tekstilna vlakna presvučena ili impregnirana vulkaniziranom gumom 40.15

Poglavlje 41.

41.02

ex 41.03 Ovčja i xxxxxxx xxxx, dalje obrađena i štavljena ex 41.04 Kozja i jareća xxxx, dalje obrađena i štavljena 41.05

41.06

41.07

41.10

Poglavlje 43.

43.02

Poglavlje 44.

od 44.06

do 44.13

44.16

44.17

44.18

Poglavlje 48.

ex 48.01 Xxxxxxxx xxxxx u svicima Poglavlje 50.

50.06

50.08

Poglavlje 52.

52.01

Poglavlje 53.

od 53.06

do 53.09

Poglavlje 54.

54.03

Poglavlje 55.

55.05

Poglavlje 57.

ex 57.05 Pređa iz prave konoplje, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu pro- daju

ex 57.06 Pređa iz jute, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju

ex 57.07 Pređa iz ostalih biljnih tekstilnih vlakana, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju

ex 57.08 Papirna pređa, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju Poglavlje 68.

68.01

68.03

68.08

ex 68.10 Građevinski proizvodi od gipsanih materijala

ex 68.11 Građevinski proizvodi od cementa (uključujući vulkanski cement) od be- xxxx ili umjetnog kamena (uključujući granulirani xxxxxx aglomeriran s cementom), armirani ili ne

ex 68.12 Građevinski proizvodi od azbest-cementa, od celuloznog cementa ili slično ex 68.13 Obrađeni azbest; mješavine na podlozi azbesta i mješavine na podlozi

azbesta i magnezijeva karbonata

Poglavlje 69.

69.01

69.02

69.04

69.05

Poglavlje 70.

ex 70.01 Staklo u masi (osim optičkog stakla) 70.02

70.03

70.04

70.05

70.06

70.16

Poglavlje 71.

ex 71.05 Srebro, neobrađeno

ex 71.06 Posrebrene kovine, neobrađene

ex 71.07 Zlato, neobrađeno

ex 71.08 Pozlaćene kovine na podlozi metala ili srebra, neobrađene ex 71.09 Platina i druge platinaste kovine, neobrađene

ex 71.10 Kovine ili plemenite kovine presvučene platinom ili drugim platinastim kovinama, neobrađene

Poglavlje 73.

73.04

73.05

ex 73.07 Željezo ili čelik u žici, palici, pločama i listovima (uključujući pocinčane) (osim proizvoda iz nadležnosti Europske zajednice za ugljen i čelik); dije- lovi od željeza ili čelika, grubo oblikovani kovanjem

ex 73.10 Xxxxx x xxxxxxx (uključujući valjanu žicu), od željeza ili čelika, toplo-valjani, kovani, istisnuti, hladno-valjani ili hladno-obrađeni (uključujući preciznu izradu); izdubljeni rudarski čelik za bušenje (osim proizvoda iz nadležno- sti Europske zajednice za ugljen i čelik)

ex 73.11 Kutnici, profili i modeli, od željeza ili čelika, toplo-valjani, kovani, istisnu- ti, hladno-valjani ili hladno-obrađeni; željezne ili čelične ploče, bušene ili nebušene, ili izrađene iz sastavnih elemenata (osim proizvoda iz nadlež- nosti Europske zajednice za ugljen i čelik)

ex 73.12 Obruč i traka, od željeza ili čelika, toplo-valjani ili hladno-valjani (osim proizvoda iz nadležnosti Europske zajednice za ugljen i čelik)

ex 73.13 Šipke i ploče od željeza ili čelika, toplo-valjane ili hladno-valjane (osim proizvoda iz nadležnosti Europske zajednice za ugljen i čelik)

73.14

ex 73.15 Legura čelika i čelik s visokim sadržajem ugljika u oblicima iz tarifnih brojeva od 73.06 do 73.14 (osim proizvoda iz nadležnosti Europske za- jednice za ugljen i čelik)

Poglavlje 74.

74.03

74.04

ex 74.05 Bakrena folija, reljefna ili ne, izrezana, perforirana, presvučena ili tiskana, osim onih s podlogom od očvršćenog materijala

ex 74.06 Bakreni xxxx (osim neopipljivog praha) Poglavlje 75.

75.02

75.03

ex 75.05 Anode za galvanizaciju, od nikla, neizrađene, proizvedene lijevanjem Poglavlje 76.

76.02

76.03

ex 76.04 Aluminijska folija, reljefna ili ne, izrezana, perforirana, presvučena ili ti- skana, osim s podlogom od očvršćenog materijala

ex 76.05 Aluminijski xxxx (osim neopipljivog praha) Poglavlje 77.

ex 77.02 Izrađene xxxxx x xxxxxxx, kutnici, modeli i drugi profili od magnezija; ma- gnezijeva žica; izrađene ploče i trake od magnezija; magnezijeva folija; rašpe i blanje standardne veličine; magnezijev xxxx (osim neopipljivog praha)

ex 77.04 Izrađene xxxxx x xxxxxxx, kutnici, modeli i drugi profili od berilija; berilijeva žica; izrađene ploče i trake od berilija; berilijeva folija

od 28.13

do 28.22

28.24

od 28.26

do 28.31

ex 28.32 Klorati (osim natrijeva klorata i dušikova klorata i perklorata) ex 28.34 Oksijodidi i perjodati

od 28.35

do 28.45

od 28.47

do 28.58

Popis E

POPIS TARIFNIH BROJEVA ZA KOJE STOPE CARINA IZ ZAJEDNIČKE CARINSKE TARIFE NE SMIJU BITI XXXX XX 25%

- 1 - - 2 -

Poglavlje 78.

Br. Briselske

Naziv proizvoda

78.02

78.03

ex 78.04 Olovne folije, reljefne ili ne, izrezane, perforirane, presvučene ili tiskane, osim s podlogom od očvršćenog materijala

Poglavlje 79.

79.02

79.03

Poglavlje 80.

80.02

80.03

ex 80.04 Kositrene folije, reljefne ili ne, izrezane, perforirane, presvučene ili tiskane, osim s podlogom od očvršćenog materijala

Poglavlje 81.

ex 81.01 Izrađene xxxxx x xxxxxxx, kutnici, modeli i drugi profili od tungstena (vol- frama)

ex 81.02 Izrađene xxxxx x xxxxxxx, kutnici, modeli i drugi profili od molibdena

ex 81.03 Izrađene xxxxx x xxxxxxx, kutnici, modeli i drugi profili xx xxxxxxx; izrađene ploče i trake xx xxxxxxx; folija xx xxxxxxx; žica i xxxxx nit xx xxxxxxx

ex 81.04 Izrađene xxxxx x xxxxxxx, kutnici, modeli i drugi profili od drugih običnih kovina; izrađene ploče i trake od drugih običnih kovina; folija od drugih kovina; žica i xxxxx nit od drugih običnih kovina

Poglavlje 93.

ex 93.06 Dršci i drugi dijelovi za pištolje Poglavlje 95.

nomenklature Poglavlje 29. Organski kemijski proizvodi

ex 29.01 Ugljikovodici (osim naftalena) 29.02

29.03

ex 29.04 Aciklični alkoholi i njihovi halogenirani, sulfonirani, nitrirani ili nitrozi- rani derivati (osim butil i izobutil alkohola)

29.05

ex 29.06 Fenoli (osim fenola, kresola i ksilenola) i fenol-alkoholi od 29.07

29.45

Poglavlje 32.

32.05

32.06

Poglavlje 39.

od 39.01

do 39.06

Popis F

POPIS TARIFNIH BROJEVA ZA KOJE SU STOPE CARINA ZAJEDNIČKE CARINSKE TARIFE UTVRĐENE

ex od 95.01 do

95.07

Poglavlje 98.

Grubo obrađen materijal za rezbarenje, primjerice ploče, trake, šipke, ci- jevi i slični oblici, nepolirani ili na drugi način obrađeni

ZAJEDNIČKOM SUGLASNOŠĆU

- 1 - - 2 - - 3 -

Zajednička

ex 98.11 Grubo obrađeno drvo ili korijen za proizvodnju xxxx

Br. Briselske nomenklature

Naziv proizvoda

carinska tarifa (ad valorem

Popis D

POPIS TARIFNIH BROJEVA ZA KOJE STOPE CARINA IZ ZAJEDNIČKE CARINSKE TARIFE NE SMIJU BITI XXXX XX 15%

- 1 - - 2 -

xxxxx u%)

ex 01.01 Živi konji za klanje 11

	za uzgoj)1	16
ex 01.03	Žive svinje (osim čistokrvnih životinja za uzgoj)2	16
ex 02.01	Meso i jestive iznutrice, svježe, rashlađeno ili smr- znuto:
	xxxxx	16
	životinja vrste goveda3	20
	svinja4	20

ex 01.02 Žive životinje vrste goveda (osim čistokrvnih životinja

Br. Briselske

Naziv proizvoda

nomenklature Poglavlje 28. Anorganski kemijski proizvodi; organski i anorganski spojevi plemenitih

kovina, kovina rijetkih u zemlji, radioaktivnih elemenata ili izotopa

ex 28.01 Halogeni (isključujući od sirovog joda i broma)

ex 28.04 Vodik, rijetki plinovi i ostali metaloidi i nekovine (isključujući selen i fosfor)

od 28.05

do 28.10

ex 28.11 Arsenov trioksid; arsenska kiselina

1 Samo domaće vrste. 2 Samo domaće vrste. 3 Samo domaće vrste. 4 Samo domaće vrste.

02.02 Mrtva xxxxx (odnosno kokoši, patke, guske, pure i biserke) i jestive iznutrice (osim xxxxx), svježe, rashla-

đeno ili smrznuto 18

ex 02.06 Konjetina, usoljena ili sušena 16

ex 03.01 Slatkovodna riba, xxxxxx (živa ili mrtva), rashlađena ili smrznuta:

pastrva ili druga riba iz porodice pastrvki 16

ostalo 10

ex 03.03 Rakovi, školjke i mekušci, u ljusci ili ne, svježi (živi ili mrtvi), rashlađeni, smrznuti, usoljeni, u rasolu ili sušeni; rakovi, u ljusci, kuhani u vodi:

potočni rak i jastog 25

xxxxxx, škampi i kozice 18

kamenice 18

04.03 Maslac 24

ex 04.05 Ptičja jaja u ljusci, svježa ili konzervirana:

od 16.veljače do 31. kolovoza 12

od 1. rujna do 15. veljače 15

04.06 Prirodni med 30

ex 05.07 Perje za punjenje i paperje, neobrađeno 0

05.08 Kosti i srž rogova, neobrađeni, odmašćeni, jednostav-

od 10.01 do 10.07 Žitarice8

ex 11.01 Pšenično brašno9

12.01 Uljano sjemenje i plodovi uljarica, čitavi ili lomljeni 0

ex 12.03 Sjemenje koje se koristi za sjetvu (osim sjemena repe) 10

12.06 Hmelj i lupulin 12

15.15 Pčelinji vosak i voskovi od ostalih kukaca, obojeni ili neobojeni:

sirov 0

ostalo 10

15.16 Biljni voskovi, obojeni ili neobojeni:

sirov 0

ostalo 8

ex 16.04 Pripremljene ili konzervirane ribe:

pastrve 20

ex 16.05 Rakovi, pripremljeni ili konzervirani 20

17.01 Šećer od šećerne repe ili šećerne trske, u čvrstom

stanju 80

18.01 Kakao u zrnu, cijeli ili lomljen, sirov ili pržen 9

18.02 Ljuske kakaa, kožice i otpaci 9

19.02 Pripravci od brašna, škroba ili koncentrata slada, vrste koja se upotrebljava kao hrana za dojenčad ili za di- jetetsku prehranu ili za kuhanje, s masenim udjelom

	ili deželatinirani; xxxx i otpad tih proizvoda	0
ex 06.03	Xxxxxx xxxxxxx i cvjetni pupoljci vrste prikladne za bukete ili za ukrašavanje, svježe:
	od 1. lipnja do 31. listopada	24
	od 1. studenoga do 31. svibnja	20
07.01	Povrće, svježe ili rashlađeno:
	luk, ljutika, češnjak	12
	mladi krumpir:
	od 1. siječnja do 15. svibnja	15
	od 16. svibnja do 30. lipnja	21
	ostalo5
07.04	Povrće, sušeno, dehidrirano ili evaporirano, u komadu, rezano, smrvljeno ili u prahu, ali dalje neobrađeno:
	luk	20
	ostalo	16
ex 07.05	Suho mahunasto povrće, u ljusci, oljušteno ili razre- zano ili ne:
	grašak i grah	10
ex 08.01	Banane, svježe	20
08.02	Agrumi, svježi ili sušeni:
	naranče:
	od 15. ožujka do 30. rujna	15
	izvan tog razdoblja	20
	mandarine i klementine	20
	limuni	8
	grejp	12
	ostalo	16
ex 08.04	Grožđe, svježe:
	od 1. studenoga do 14. srpnja	18
	od 15. srpnja do 31. listopada	22
08.06	Jabuke, xxxxxx i dunje, svježe6	8
08.07	Koštunjavo voće, svježe:
	marelice	25
	ostalo7
ex 08.12	Šljive	18
ex 09.01	Sirova kava	16

no pripremljeni, ali neoblikovani, obrađeni kiselinom

ex 20.02

21.07

22.04

kakaa manjim od 50% 25

Kiselo zelje 20

Pripravci hrane koji nisu drugdje navedeni ili uklju-

čeni 25

Mošt od grožđa, u fermentaciji ili sa zaustavljenim vre-

njem bez dodavanja alkohola 40

23.01 Brašno i grubo mljeveno brašno, neprikladno za ljud- sku hranu:

od mesa i otpadaka; čvarci 4

24.01

ex 25.07

od ribe, rakova ili mekušaca 5

Neprerađeni xxxxx; duhanski otpaci 30

Xxxxxx, silimanit 0

ex 25.15 Xxxxxx, uključujući samo grubo obrađeni, izrezani ili

ispiljeni, debljine xxxx xx 25 centimetara 0

ex 25.16 Granit, porfir, bazalt, pješčar i ostali kamen za spo- menike i za građevinarstvo, uključujući grubo rezan u kvadratne blokove, ili ispiljen debljine xxxx xx 25

centimetara 0

25.19 Prirodni magnezijev karbonat (magnezit), pečen ili ne,

	osim magnezijevog oksida	0
ex 25.27	Lojevac u pakiranju neto mase do jednog kilograma	8
ex 27.07	Xxxxxx, kresoli i ksilenoli, sirovi	3
27.09	Nafta i ulje, sirovi	0
ex 27.14	Xxxxxx koks	0

28.03 Ugljik, uključujući mrki xxxxxx, mrki antracen, mrki

ex 28.04

acetilen i čađu 5

Fosfor 15

Selen 0

5 Xxxxx xx obično utvrđuje na razini aritmetičke sredine. To se prema potrebi može prilagoditi određivanjem sezonskih xxxxx u okviru poljoprivredne politike Zajednice.

6 Xxxxx xx obično utvrđuje na razini aritmetičke sredine. To se prema potrebi može prilagoditi određivanjem sezonskih xxxxx u okviru poljoprivredne politike Zajednice.

7 Xxxxx xx obično utvrđuje na razini aritmetičke sredine. To se prema potrebi može prilagoditi određivanjem sezonskih xxxxx u okviru poljoprivredne politike Zajednice.

8 (a) Stope carina Zajedničke carinske tarife za žitarice i pšenično brašno odgo- varaju aritmetičkom prosjeku tih xxxxx u nacionalnim tarifama.

(b) Dok se ne utvrdi xxxxxxxx xxxx se primjenjuje u okviru mjera predviđenih člankom 40. stavkom 2., države članice mogu, odstupajući od odredaba članka 23., privremeno suspendirati ubiranje carina na te proizvode.

(c) Ako bi proizvodnja ili prerada žitarica ili pšeničnog brašna u bilo kojoj državi članici ozbiljno bila ugrožena ili oštećena suspenzijom carina u drugoj državi članici, odnosne države članice započinju pregovore o tome. Ne uspiju li se spo- razumjeti, Komisija može odobriti da oštećena državu poduzme odgovarajuće mjere, koje se primjenjuju na način koji određuje Komisija, u mjeri u kojoj razli- ku u cijeni ne nadoknađuje postojanje unutrašnje organizacije tržišta žitaricama u državi članici xxxx xx suspendirala primjenu carina.

9 (a) Stope carina Zajedničke carinske tarife za žitarice i pšenično brašno odgo- varaju aritmetičkom prosjeku tih xxxxx u nacionalnim tarifama.

(c) Ako bi proizvodnja ili prerada žitarica ili pšeničnog brašna u bilo kojoj državi članici ozbiljno bila ugrožena ili oštećena privremenom suspenzijom carina u drugoj državi članici, odnosne države članice započinju pregovore o tome. Ne uspiju li se sporazumjeti, Komisija može odobriti da oštećena država poduzme odgovarajuće mjere koje se primjenjuju na način koji određuje Komisija, u mjeri u kojoj razliku u cijeni ne nadoknađuje postojanje unutrašnje organizacije tržišta žitaricama u državi članici xxxx xx privremeno suspendirala primjenu carina.

28.23 Oksidi željeza i hidroksidi, uključujući zemljane boje koje sadrže 70% ili više masenog udjela vezanog želje-

za preračunatog kao Fe2O3 10

28.25	Titanijevi oksidi	15
ex 28.32	Natrijevi i kalijevi klorati	10
ex 29.01	Aromatični ugljikovodici
	naftalen	8
ex 29.04	Tercijarni butil alkohol	8
ex 32.07	Bijeli titanij	15

ex 33.01 Eterična ulja agruma (s terpenom ili ne), čista ili

ex 15.01 Xxxx i ostala nezasićena svinjska mast

15.02 Xxxxxxxxxx xxxx xxxxxx, ovaca ili xxxx; loj (uključujući »premier jus«) proizveden iz tih masti

15.03 Stearin od svinjske masti, stearin iz ulja i lojni stearin; ulje svinjske masti, oleo-margarin i lojno ulje, neemulgiran i nemiješan ili pripremljen na bilo xxxx xxxxx

ex 15.04 Kitovo ulje, rafinirano ili ne

15.07 Nehlapljiva biljna ulja, tekuća ili kruta, sirova, rafinirana ili pročišćena

15.12 Životinjske ili biljne masti i ulja, hidrogenirana, rafinirana ili nerafinira- na, ali dalje neobrađena

34.04

zgusnuta 12

Umjetni voskovi (uključujući voskove topljive u vodi); pripravljeni voskovi, neemulgirani i bez otapala 12

18.03 Kakao pasta (u komadu ili u rinfuzi) odmašćena ili neodmašćena

18.04 Kakao maslac (mast ili ulje)

ex 40.07 Vlakno i niti iz vulkaniziranog kaučuka presvučeno

tekstilom ili ne 15

41.01 Sirove ovčje kože (svježe, usoljene, sušene, piklene ili

obrađene vapnom), cijepane ili ne 0

ex 41.03 Ovčje i janjeće kože, ne dalje obrađene, samo štavljene:

indijskih križanih ovaca i xxxx 0

ostalo 6

ex 41.04 Xxxx koze i kozlića, ne dalje obrađena, samo štavljena:

indijske koze 0

ostalo 7

41.08 Lakirana ili metalizirana xxxx 12

44.14 Furnirske ploče i ploče za šperploču (piljene, rezane ili guljene) debljine do pet milimetara, ojačane s papirom

18.05 Kakao u prahu, nezaslađeni

18.06 Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao

19.07 Kruh, prepečenac, keksi i ostali uobičajeni xxxxxxxx proizvodi, koji ne sadrže šećer, med, jaja, masti, sir ili voće

19.08 Peciva, keksi, kolači i ostali fini xxxxxxxx proizvodi, neovisno o tome sa- drže li kakao ili ne, i to u bilo kojem omjeru

21.02 Ekstrakti, esencije ili koncentrati, kave, čaja ili mate čaja; pripravci s osno- vom od tih ekstrakata, esencija ili koncentrata

22.05 Vino od svježeg grožđa; mošt od grožđa xxxx xx fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola

22.08 Nedenaturiran etanol sa sadržajem alkohola od 80% ili više; denaturirani etanoli s bilo kojim sadržajem etanola

22.09 Alkoholna pića (osim onih iz tarifnog broja 22.08); likeri i ostala alko-

44.15

ili materijalom ili ne 10

Šperploča, blok-ploče, laminirane ploče, ploče od le- tvica i furnirane ploče, s dodatkom drugih materijala

osim drva; drvena intarzija i marketerija 15

holna pića; složeni alkoholni pripravci (poznati kao »koncentrirani ek- strakti«) za proizvodnju pića

25.01 Prirodna sol (uključujući kamenu sol, morsku sol i jestivu sol); čisti na-

53.04 Otpad ovčje ili janjeće vune ili dlake drugih životinja (fini ili grubi), iščupana ili izvučena (uključujući otpat-

ke pređe ili razvlaknjenih tekstilnih sirovina) 0

54.01 Lan, sirov ili prerađen, ali nepreden; lanena kučina i otpaci (uključujući otpadnu pređu i rastrgane tekstilne

trijev klorid; xxxxx otopine, morska voda

25.03 Sumpor svih vrsta, osim sublimiranog sumpora, taloženog sumpora i koloidnog sumpora

25.30 Čvrsti prirodni xxxxxx i njegovi koncentrati (pečeni ili nepečeni) isključu- jući borate izlučene iz prirodnog rasola; čvrsta prirodna borna kiselina s

54.02

materijale) 0

Xxxxxx, sirova ili prerađena, ali ne ispredena; predivo i otpaci iz tih vlakana (uključujući otpatke pređe ili

rastrgane tekstilne materijale) 0

masenim udjelom H3BO3 do 85% računano na suhom proizvodu

ex 26.01 Olovne i cinkove rude

ex 26.03 Pepeo i ostaci, koji sadrže cink

55.01 Pamuk, ne xxxxxx ili češljan 0

ex 55.02 Pamučni linters, sirovi 0

55.03 Otpad pamuka (uključujući otpatke pređe ili razvla-

knjenih tekstilnih sirovina), ne grebeni i ne češljani 0

57.01 Prava konoplja (Cannabis sativa), sirova ili prerađena, ali nepredena; kučina i otpaci od konoplje (uključujući

otpadnu pređu i rastrgane tekstilne materijale) 0

57.02 Manilska konoplja (abaca) (Musa textilis), sirova ili obrađena, ali ne ispredena; predivo i otpaci iz tih vlakana (uključujući otpatke pređe ili razvlaknjenih

27.10 Nafta i ulja, osim sirova; proizvodi koji nisu drugdje navedeni ili uključe- ni, s najmanje 70% masenog udjela nafte i ulja, s time da je ulje osnovni sastojak tih proizvoda

27.11 Naftni plinovi i drugi plinoviti ugljikovodici

27.12 Vazelin

ex 27.13 Parafinski vosak, vosak iz nafte ili bituminoznih materijala, parafinski otpaci obojeni ili ne, osim voska ozokerita, lignita i treseta

ex 28.01 Sirov jod i brom

28.02 Sumpor, sublimiran ili taložen; koloidni sumpor

57.03

tekstilnih sirovina) 0

Xxxx, sirova ili obrađena, ali ne ispredena; predivo i otpaci iz tih vlakana (uključujući otpatke pređe ili

razvlaknjenih tekstilnih sirovina) 0

ex 28.11 Arsenov pentoksid

28.12 Bor-trioksid i borna kiselina

28.33 Bromidi, oksibromidi, bromati i perbromati, i hipobromiti

74.01 Cementni bakar; neobrađeni bakar (rafiniran ili nera-

finiran); otpaci i ostaci bakra 0

74.02 Bakrene predslitine 0

75.01 Niklov kamen, (»matte«, sintrani oksidi nikla i dru- gi zamjenski proizvodi metalurgije nikla; sirovi nikal

	(osim anoda); otpaci i ostaci nikla	0
80.01	Neobrađeni kositar; ostaci i otpaci kositra	0
ex 85.08	Svjećice	18

Popis G

POPIS TARIFNIH BROJEVA ZA KOJE SU STOPE CARINA ZAJEDNIČKE CARINSKE TARIFE PREDMET PREGOVORA MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA

- 1 - - 2 -

ex 28.34 Xxxxxx i jodati

28.46 Xxxxxx i perborati

ex 29.04 Xxxxxxx i izobutilni alkoholi (osim tercijarnih butilnih alkohola) ex 29.06 Xxxxxx, kresoli i ksilenoli

ex 32.01 Ekstrakti kebrača (quebracho) i mimoze

40.02 Sintetički kaučuk, uključujući sintetički lateks, vulkaniziran ili ne; faktis dobiven iz ulja

44.03 Drvo, neobrađeno, s xxxxx ili bez ili samo oguljeno

44.04 Drvo, grubo izrezano ili polu izrezano, ali dalje neobrađeno

44.05 Drvo ispiljeno po dužini, prerezano ili oguljeno, ali dalje neobrađeno, debljine xxxx xx 5 milimetara

45.01 Prirodno pluto, neobrađeno, drobljeno, granulirano ili mljeveno; otpaci xx xxxxx

45.02 Prirodno pluto u pločama, rebrima ili trakama (uključujući pravokutne ili četvrtaste oblike, izrezane za čepove ili zaustavljače)

47.01 Celuloza dobivena mehaničkim ili kemijskim putem iz bilo kojeg vlakna-

Br. Briselske

Naziv proizvoda

stog biljnog materijala

nomenklature ex 03.01 Xxxxxxxxxxx xxxx, svježa (živa ili mrtva), rashlađena ili smrznuta

03.02 Riba, usoljena, u rasolu, sušena ili dimljena

04.04 Sir i xxxxx

11.02 Prekrupa i krupica; ostala obrađena zrna žitarica (na primjer, valjana, drobljena, ljuštena, ali dalje neobrađena), osim oljuštene, polirane, lo- mljene riže; klice žitarica, čitave, valjane ili mljevene

11.07 Slad, pržen ili nepržen

50.02 Sirova svila (nepredena)

50.03 Otpaci svile (uključujući svilčeve čahure nepodobne za navijanje, otpatke svile i razvučene ili rastrgane krpe)

50.04 Svilena pređa, osim pređe iz otpadaka svile, koja nije namijenjena za maloprodaju

50.05 Pređa od otpada svile osim otpada neobrađene svile, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju

ex 62.03 Rabljene torbe i ruksaci; od jute, vrste koja se koristi za pakiranje robe

ex 70.19 Staklene perlice, imitacije bisera, imitacije dragulja i poludragulja, imita- cije sintetičkog kamena i sličnih dekorativnih staklenih proizvoda

ex 73.02 Xxxx-legure (osim xxxx-xxxxxxx s visokim udjelom ugljika)

76.01 Neobrađeni aluminij; otpaci i ostaci aluminija10

77.01 Neobrađeni magnezij; otpaci i ostaci magnezija (osim piljevine standar- dne veličine)11

78.01 Neobrađeno olovo (uključujući posrebreno olovo); otpaci i ostaci olova12

79.01 Cink sirov; neobrađeni cink; otpaci i ostaci cinka13

ex 81.01 Tungsten (volfram) neobrađen, u prahu14

ex 81.02 Molibden, neobrađen15

ex 81.03 Tantal, neobrađeni16

ex 81.04 Druge obične kovine, neobrađene17

ex 84.06 Motori za pogon motornih vozila, zrakoplova, brodova, i ostalih plovila, dijelovi takvih motora

ex 84.08 Reaktivni pogonski motori, dijelovi i oprema za iste

84.45 Strojevi za izradu metala ili metalnih karbida, osim strojeva iz tarifnog broja 84.49 ili 84.50

84.48 Oprema i dijelovi pogodni za uporabu isključivo ili uglavnom uz strojeve iz tarifnog broja 84.45 do 84.47, uključujući držače izradaka ili alata, sa- mootvarajuće xxxxx za narezivanje navoja, razdiobne xxxxx i ostale aparate za strojne alate; držači alata za mehaničke ručne alate iz tarifnog broja 82.04, 84.49 ili 85.05

ex 84.63 Transmisijski dijelovi za motore za pogon motornih vozila

87.06 Dijelovi i dodaci za motorna vozila iz tarifnog broja 87.01, 87.02 ili 87.03

88.02 Letjelice, jedrilice i zmajevi; rotošutovi

ex 88.03 Dijelovi letjelica, jedrilica i zmajeva

PRILOG II.

POPIS IZ ČLANKA 38. OVOG UGOVORA

- 1 - - 2 -

Poglavlje 8. Jestivo voće i orašasti plodovi; kore lubenica ili agruma Poglavlje 9. Xxxx, čaj i začini, osim mate čaja (tarifni broj 09.03) Poglavlje 10. Žitarice

Poglavlje 11. Proizvodi mlinske industrije; slad i škrob; gluten; inulin

Poglavlje 12. Uljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrijsko i ljeko- xxxx bilje; xxxxx i stočna hrana

Poglavlje 13.

ex 13.03 Pektin

Poglavlje 15.

15.01 Xxxx i ostala zasićena svinjska mast; zasićena mast peradi

15.02 Xxxxxxxxxx xxxx xxxxxx, ovaca ili xxxx; loj (uključujući »premier jus«) proi- zveden iz tih masti

15.03 Stearin od svinjske masti, stearin iz ulja i lojni stearin; ulje svinjske masti, oleo- margarin i lojno ulje, neemulgiran i nemiješan ili pripremljen na bilo xxxx xxxxx

15.04 Masti i ulja od ribe i morskih sisavaca, rafinirani ili nerafinirani

15.07 Nehlapljiva biljna ulja, tekuća ili kruta, sirova, rafinirana ili pročišćena

15.12 Životinjske ili biljne masti i ulja, hidrogenirana, rafinirana ili nerafinirana, ali dalje neobrađena

15.13 Margarin, proizvodi od loja i drugi pripravci od jestivih masnoća

15.17 Ostaci iz proizvodnje masti i ulja ili voska životinjskog ili biljnog podrijetla Xxxxxxxxx 16. Prerađevine od mesa, riba, rakova ili mekušaca

Poglavlje 17.

17.01 Šećer od šećerne repe ili šećerne trske, u čvrstom stanju

17.02 Ostali šećeri; šećerni sirupi; umjetni med (pomiješan s prirodnim medom ili ne); karamel

17.03 Melase s dodatkom boje ili ne Poglavlje 18.

18.01 Kakao u zrnu, cijeli ili lomljen, sirov ili pržen

18.02 Ljuske kakaa, kožice i otpaci

Poglavlje 20. Proizvodi od povrća, voća ili ostalih dijelova biljaka Poglavlje 22.

Br. Briselske

Naziv proizvoda

22.04 Mošt od grožđa, u fermentaciji ili sa zaustavljenim vrenjem bez dodavanja

nomenklature Poglavlje 1. Žive životinje

Poglavlje 2. Meso i jestivi klaonički proizvodi Poglavlje 3. Ribe, rakovi i mekušci

Poglavlje 4. Mlijeko i drugi mliječni proizvodi; jaja peradi i ptičja jaja; prirodni med Poglavlje 5.

05.04 Crijeva, mjehuri i želuci životinja (osim riba), cijeli i njihovi dijelovi

05.15 Proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu drugdje navedeni ili uključeni; mrtve životinje iz poglavlja 1. ili poglavlja 3., neuporabive za ljudsku prehranu

Poglavlje 6. Živo drveće i druge biljke; lukovice, korijenje i slično; rezano cvijeće i ukrasno lišće

Poglavlje 7. Jestivo povrće, neko korijenje i gomolji

alkohola

22.05 Vino od svježeg grožđa; mošt od grožđa xxxx xx fermentacija zaustavljena do- davanjem alkohola

22.07 Druga fermentirana pića (npr. jabukovača, kruškovača ili medovina) Poglavlje 23. Ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena životinjska hrana

Poglavlje 24.

24.01 Neprerađeni xxxxx; duhanski otpaci Poglavlje 45.

45.01 Prirodno pluto, neobrađeno, drobljeno, granulirano ili mljeveno; otpaci xx xxxxx

Poglavlje 54.

54.01 Lan, sirov ili prerađen, ali nepreden; lanena kučina i otpaci (uključujući otpad- nu pređu i rastrgane tekstilne materijale)

10 Stope carine primjenjive na poluproizvode preispituju se prema stopi utvrđe- noj za neobrađene kovine, u skladu s postupkom iz članka 21. stavka 2. ovog Ugovora.

11 Stope carine primjenjive na poluproizvode preispituju se prema stopi utvrđe- noj za neobrađene kovine, u skladu s postupkom iz članka 21. stavka 2. ovog Ugovora.

12 Stope carine primjenjive na poluproizvode preispituju se prema stopi utvrđe- noj za neobrađene kovine, u skladu s postupkom iz članka 21. stavka 2. ovog Ugovora.

13 Stope carine primjenjive na poluproizvode preispituju se prema stopi utvrđe- noj za neobrađene kovine, u skladu s postupkom iz članka 21. stavka 2. ovog Ugovora.

14 Stope carine primjenjive na poluproizvode preispituju se prema stopi utvrđe- noj za neobrađene kovine, u skladu s postupkom iz članka 21. stavka 2. ovog Ugovora.

15 Stope carine primjenjive na poluproizvode preispituju se prema stopi utvrđe- noj za neobrađene kovine, u skladu s postupkom iz članka 21. stavka 2. ovog Ugovora.

16 Stope carine primjenjive na poluproizvode preispituju se prema stopi utvrđe- noj za neobrađene kovine, u skladu s postupkom iz članka 21. stavka 2. ovog Ugovora.

17 Stope carine primjenjive na poluproizvode preispituju se prema stopi utvrđe- noj za neobrađene kovine, u skladu s postupkom iz članka 21. stavka 2. ovog Ugovora.

Poglavlje 57.

57.01 Prava konoplja (Cannabis sativa), sirova ili prerađena, ali nepredena; kučina i otpaci od konoplje (uključujući otpadnu pređu i rastrgane tekstilne materijale)

PRILOG III.

POPIS NEVIDLJIVIH TRANSAKCIJA IZ ČLANKA 106.

OVOG UGOVORA

– Pomorske vozarine, uključujući zakup xxxxx, xxxxx troškove, nakna- de za ribarice itd.

– Vozarine za plovidbu unutarnjim plovnim putovima, uključujući zakup xxxxx.

– Cestovni prijevoz: putnici i vozarine, uključujući zakup.

– Zračni prijevoz: putnici i vozarine, uključujući zakup.

Plaćanja međunarodnih zrakoplovnih karata i naplata viška prtljage xx xxxxxx putnika; plaćanje pristojba međunarodne zračne vozarine i za- kupljenih letova.

Računi od prodaje međunarodnih zrakoplovnih karata, naplata viška prtljage, pristojba za međunarodnu zračnu vozarinu i zakupljenih letova.

– Za sve vrste pomorskog prijevoza: xxxxx usluge (točenje goriva i na- bava, održavanje, popravci, troškovi za posadu itd.).

Za sve vrste prijevoza unutarnjim plovnim putovima: xxxxx usluge (točenje goriva i nabava, održavanje i manji popravci opreme, troškovi za posadu itd.).

Za sva sredstva komercijalnog cestovnog prijevoza: gorivo, ulje, manji popravci, garažiranje, troškovi za vozače i posadu itd.

Za sve vrste zračnog prijevoza: operativni troškovi i opći režijski troš- xxxx, uključujući popravke zrakoplova i prijevozničke opreme.

– Pristojbe za skladištenje i pohranu, troškovi carinjenja.

– Carine i pristojbe.

– Naknade za provoz.

– Naknade za popravke i sastavljanje.

Obrada, završna obrada, ispunjenje ugovorenog posla i ostalih usluga iste naravi.

– Popravak brodova.

Popravak prijevoznih sredstava, osim brodova i zrakoplova.

– Tehnička pomoć (pomoć u odnosu na proizvodnju i distribuciju robe i usluga u svim fazama, pružena u ograničenom vremenskom razdoblju sukladno posebnoj svrsi takve pomoći koja uključuje npr. savjet ili posjet stručnjaka, pripremu planova i nacrta, nadzor proizvodnje, istraživanje tr- žišta, izobrazbu osoblja).

– Provizija i brokerska provizija.

Dobit stečena prijevozničkim poslovima ili prodajom prekrcaja. Bankarske provizije i naknade.

Troškovi reprezentacije.

– Oglašavanje u svim oblicima.

– Poslovna putovanja.

– Sudjelovanje društava kćeri i podružnica u režijskim troškovima matičnih društava sa sjedištem u inozemstvu i obratno.

– Građevinski poslovi (izgradnja i održavanje zgrada, cesta, mostova, luka itd. izvedenih od specijaliziranih društava i općenito po utvrđenim cijenama nakon otvorenog poziva na dostavu ponuda).

– Razlike, xxxxx i dospjeli depoziti u odnosu na poslovanje na termin- skoj robnoj burzi u skladu s uobičajenom bona fide trgovačkom praksom.

– Turizam.

– Putovanja u privatne svrhe (obrazovanje).

– Putovanja u privatne svrhe (zdravlje).

– Putovanja u privatne svrhe (obitelj).

– Pretplata na novine, časopise, knjige, glazbene publikacije. Novine, časopisi, knjige, glazbene publikacije i snimke.

– Razvijeni filmovi, komercijalni, dokumentarni, obrazovni itd. (naja- mnine, pristojbe, pretplate, naknade za umnožavanje i sinkronizaciju itd.)

– Članarine.

– Tekuće održavanje i popravci privatne imovine u inozemstvu.

– Državni rashodi (službena predstavništva u inozemstvu, doprinosi međunarodnim organizacijama).

– Pristojbe, sudski troškovi, troškovi registracije patenata i žigova. Naknade štete.

Povrat novca u slučaju otkaza ugovora i povrat novca u slučaju pre-

plate.

Novčane kazne.

– Periodične uplate u vezi s javnim prijevozom i poštanskim, telegraf- skim i telefonskim uslugama.

– Devizna odobrenja izdana vlastitim državljanima ili stranim držav- ljanima koji se iseljavaju.

– Devizna odobrenja izdana vlastitim državljanima ili stranim držav- ljanima koji se vraćaju u svoju zemlju podrijetla.

– Plaće i nadnice (graničnih ili sezonskih radnika i ostalih nerezidena- ta, ne dovodeći u pitanje prava zemlje da zakonski uredi uvjete zapošljavanja stranih državljana).

– Doznake emigranata (ne dovodeći u pitanje prava zemlje da zakon- ski uredi uvjete imigracije).

– Pristojbe.

– Dividende i udjeli u dobiti.

– Xxxxxx xx zadužnice, hipoteke itd.

– Najamnine i zakupnine.

– Ugovorna amortizacija (uz iznimku prijenosa u vezi s amortizaci- jom koja ima značajke očekivanih ponovnih isplata ili otpusta akumuliranih zaostataka).

– Dobit od obavljanja poslovne djelatnosti.

– Autorski honorari.

Patenti, industrijska obličja, žigovi i izumi (ustup i dodjela licencija za patentna prava, industrijska obličja, žigove i izume, neovisno o tome jesu li zaštićeni zakonom ili ne, i prijenosi koji proizlaze iz takvog ustupa ili dodjele licencije).

– Konzularni prihodi.

– Mirovine i ostali prihodi slične naravi.

Alimentacija koja potječe iz zakonske obveze uzdržavanja ili xxxx xx utvrđena odlukom suda i financijska pomoć u slučajevima nevolje.

Obročni prijenos sredstava iz jedne države članice xx xxxxxx xxxxx koje su nastanjene u drugoj državi članici, xxxx osobni dohodak u toj državi članici nije dostatan za pokriće njihovih troškova života.

– Transakcije i prijenosi povezani s neposrednim osiguranjem.

– Transakcije i prijenosi povezani s reosiguranjem i retrocesijom.

– Odobravanje i povrat sredstava komercijalnih ili industrijskih za- jmova.

– Prijenos manjih iznosa u inozemstvo.

– Troškovi izrade dokumentacije bilo koje vrste koje snose ovlaštene mjenjačnice.

– Sportske nagrade i zarade na utrkama.

– Nasljedstva.

– Mirazi.

PRILOG IV.

PREKOMORSKE ZEMLJE I PODRUČJA NA KOJE SE PRIMJENJUJU ODREDBE XXXXXX XX. OVOG UGOVORA

Francuska Zapadna Afrika: Senegal, Francuski Sudan, Francuska Gvi- neja, Obala Bjelokosti, Dahomej, Mauritanija, Niger i Gornja Volta,

Francuska Ekvatorijalna Afrika: Srednji Kongo, Ubangi-Šari, Čad i Gabon,

Sveti Petar i Mikelon, Komorsko otočje, Madagaskar i pridružena područja, Francuski Somaliland, Nova Kaledonija i pridružena područja, francuske kolonije u Oceaniji, Južno i Antarktičko područje,

Autonomna Republika Togoland,

Starateljsko područje Kameruna pod francuskom upravom, Belgijski Kongo i Ruanda-Urundi,

Starateljsko područje Somalilanda pod talijanskom upravom, Nizozemska Nova Gvineja.

II. PROTOKOLI

PROTOKOL O STATUTU EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

ŽELEĆI utvrditi Statut Europske investicijske banke predviđen člankom

129. ovog Ugovora,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovom Ugo- voru:

Članak 1.

Ovime se ustanovljuje Europska investicijska banka osnovana člankom

129. ovog Ugovora (dalje u tekstu: »Banka«); ona svoje funkcije i djelatnosti obavlja u skladu s odredbama ovog Ugovora i ovog Statuta.

nica.

Sjedište Banke zajedničkom suglasnošću određuju vlade država čla-

Članak 2.

Zadaća Banke utvrđuje se u članku 130. ovog Ugovora.

Članak 3.

U skladu s člankom 129. ovog Ugovora, članovi Banke su sljedeći:

– Kraljevina Belgija

– Savezna Republika Njemačka

– Francuska Republika

– Talijanska Republika

– Veliko Vojvodstvo Luksemburg

– Kraljevina Nizozemska.

Članak 4.

1. Kapital Banke iznosi tisuću milijuna obračunskih jedinica, koje upi-

5. Države članice odobravaju posebne zajmove razmjerno svojem udje- lu u upisanom kapitalu; isplata se obavlja u nacionalnoj valuti u roku od šest mjeseci od zahtjeva za takvim zajmovima.

6. Ako Banka pokrene postupak likvidacije, posebni zajmovi koje su odobrile države članice otplaćuju se tek nakon namirenja ostalih dugova Banke.

Članak 7.

1. Ako se paritet valute države članice smanji u odnosu na obračunsku jedinicu utvrđenu člankom 4., iznos udjela u kapitalu koji ta država članica plaća u nacionalnoj valuti usklađuje se razmjerno promjeni pariteta dodat- nim uplatama u korist Banke. Međutim, iznos koji je predmet usklađivanja ne smije prelaziti ukupni iznos zajmova koje xx Xxxxx odobrila u odnosnoj valuti i novčana sredstava Banke u toj valuti. Uplata se obavlja u roku od dva mjeseca ili, u mjeri u kojoj se odnosi na zajmove, na datume njihova dospijeća.

2. Ako se paritet valute države članice poveća u odnosu na obračunsku

suju države članice kako slijedi:

Njemačka 300 milijuna

Francuska 300 milijuna

Italija 240 milijuna

Belgija 86,5 milijuna

Nizozemska 71,5 milijuna

Luksemburg 2 milijuna

Vrijednost obračunske jedinice jest 0,88867088 grama čistog zlata. Države članice odgovaraju samo do visine svojeg udjela u upisanom,

a ne u uplaćenom kapitalu.

2. Pristupanjem novog člana upisani se kapital povećava za iznos koji odgovara kapitalu kojeg unosi novi član.

3. Vijeće guvernera može odlučujući jednoglasno povećati upisani kapital.

4. Udio člana u upisanom kapitalu ne može se prenositi, založiti ili plijeniti.

Članak 5.

1. Države članice uplaćuju 25% upisanog kapitala u pet jednakih obro- ka koji dospijevaju najkasnije dva, devet, šesnaest, dvadeset tri i trideset mjeseci nakon stupanja ovog Ugovora na snagu.

Četvrtina svakog obroka plaća se u zlatu ili slobodnoj konvertibilnoj valuti, a tri četvrtine u nacionalnoj valuti.

2. Upravno vijeće može zahtijevati uplatu preostalih 75% iznosa upi- sanog kapitala u mjeri u kojoj je to potrebno radi ispunjenja obveza Banke prema njezinim zajmodavcima.

Svaka država članica takvu uplatu obavlja razmjerno svojem udjelu u upisanom kapitalu, u valutama koje su Banci potrebne za ispunjenje xxxx- denih obveza.

Članak 6.

1. Vijeće guvernera može, na prijedlog Upravnog vijeća, kvalificira- nom većinom odlučiti da države članice odobre Banci posebne zajmove uz kamatu, ako je to potrebno, i u opsegu u kojem Xxxxx xxxxx takve zajmove radi financiranja određenih projekata te ako Upravno vijeće utvrdi da Banka ne može dobiti potrebna sredstva na tržištu kapitala prema uvjetima koji odgovaraju naravi i svrsi projekata koji se financiraju.

2. Posebni zajmovi ne smiju se uzimati do početka četvrte godine na- kon stupanja ovog Ugovora na snagu. Oni ne smiju prelaziti 400 milijuna obračunskih jedinica ukupno i 100 milijuna obračunskih jedinica godišnje.

3. Rok otplate posebnih zajmova određuje se ovisno o roku otplate zajmova ili jamstava koje Banka namjerava odobriti iz sredstava posebnih zajmova; taj rok ne smije prelaziti dvadeset xxxxxx. Vijeće guvernera može na prijedlog Upravnog vijeća kvalificiranom većinom odlučiti o prijevreme- noj otplati posebnih zajmova.

4. Kamatna xxxxx xx posebne zajmove iznosi 4% godišnje, osim ako Vijeće guvernera, uzimajući u obzir trend i razinu kamatnih xxxxx xx tržištu kapitala, odredi drukčiju stopu.

jedinicu utvrđenu člankom 4., iznos udjela u kapitalu koji ta država članica plaća u nacionalnoj valuti usklađuje se razmjerno promjeni pariteta povra- xxx odgovarajućeg dijela uplaćenog iznosa toj državi. Međutim, iznos koji je predmet usklađivanja ne smije prelaziti ukupni iznos zajmova koje xx Xxxxx odobrila u odnosnoj valuti i novčana sredstava Banke u toj valuti. Isplata se obavlja u roku od dva mjeseca ili, u mjeri u kojoj se odnosi na zajmove, na datume njihova dospijeća.

3. Paritet valute države članice u odnosu na obračunsku jedinicu utvrđenu člankom 4. jest odnos između mase čistog xxxxx xxxx sadržava ta obračunska jedinica i mase čistog xxxxx xxxx odgovara paritetu te valute do- stavljenom Međunarodnom monetarnom fondu. U nedostatku toga, paritet se određuje na temelju deviznog tečaja koji država članica primjenjuje na tekuće isplate u razmjeru s valutom xxxx xx izražena ili zamjenjiva u zlatu.

4. Vijeće guvernera može odlučiti da se stavci 1. i 2. ne primjenjuju u slučaju jedinstvene razmjerne izmjene pariteta svih valuta svih članica Međunarodnog monetarnog xxxxx ili svih članica Banke.

Članak 8.

Bankom upravljaju i xxxx xx Vijeće guvernera, Upravno vijeće i Uprav- ljački odbor.

Članak 9.

1. Vijeće guvernera sastoji se od ministara koje određuju države čla-

nice.

2. Vijeće guvernera donosi opće direktive o kreditnoj politici Banke, s posebnom naznakom ciljeva koje treba ostvariti pri postupnoj uspostavi zajedničkog tržišta.

Vijeće guvernera osigurava provedbu navedenih direktiva.

3. Usto, Vijeće guvernera:

(a) odlučuje o povećanju upisanog kapitala u skladu s člankom 4. stavkom 3.

(b) izvršava ovlasti predviđene člankom 6. u odnosu na posebne za- jmove

(c) izvršava ovlasti predviđene člancima 11. i 13. u odnosu na imeno- vanje i razrješenje članova Upravnog vijeća i Upravljačkog odbora

(d) daje iznimna odobrenja predviđena člankom 18. stavkom 1.

(e) odobrava godišnje izvješće Upravnog vijeća

(f) odobrava godišnju bilancu stanja i račun dobiti i gubitka

(g) izvršava ovlasti i funkcije predviđene člancima 7., 14., 17., 26. i 27.

(h) odobrava poslovnik Banke.

4. Vijeće guvernera je u okviru ovog Ugovora i ovog Statuta ovlašteno, jednoglasno donositi sve odluke koje se odnose na suspenziju poslovanja Banke i njezinu eventualnu likvidaciju.

Članak 10.

Osim ako je ovim Statutom određeno drukčije, odluke Vijeća guver- nera donose se većinom glasova njegovih članova. Vijeće guvernera glasuje u skladu s odredbama članka 148. ovog Ugovora.

Članak 11.

1. Upravno vijeće isključivo je nadležno za donošenje odluka o odo- bravanju zajmova i jamstava kao i odluka o podizanju zajmova; ono odre- đuje kamatne stope na odobrene zajmove kao i provizije za jamstva; brine se za pravilno vođenje Banke; osigurava da se Bankom upravlja u skladu s odredbama ovog Ugovora i ovog Statuta te općih direktiva koje xxxxxx Vijeće guvernera.

Na kraju financijske godine Upravno vijeće podnosi izvješće Vijeću guvernera te ga nakon njegova odobrenja objavljuje.

2. Upravno vijeće sastoji se od dvanaest direktora i dvanaest zamje-

nika.

Direktore imenuje Vijeće guvernera na razdoblje od pet xxxxxx xx prijedlog država članica i Komisije kako slijedi:

– 2 direktora zajedničkom suglasnošću predlažu zemlje Beneluksa

– 3 direktora predlaže Savezna Republika Njemačka

– 3 direktora predlaže Francuska Republika

– 3 direktora predlaže Talijanska Republika

– 1 direktora predlaže Komisija. Oni mogu biti ponovno imenovani.

Svakom direktoru pomaže jedan zamjenik imenovan prema istim uvjetima i u skladu s istim postupkom kao i direktori.

Zamjenici mogu sudjelovati na sastancima Upravnog vijeća; nemaju pravo glasa, osim kada zamjenjuju direktora koji je odsutan zbog sprije- čenosti.

Sastancima Upravnog vijeća predsjedava predsjednik ili, u njegovoj odsutnosti, jedan od potpredsjednika Upravljačkog odbora, koji ne glasuje.

Članovi Upravnog vijeća xxxxxx xx iz redova xxxxx xxxx je neovisnost i sposobnost neupitna; odgovaraju isključivo Banci.

3. Vijeće guvernera može kvalificiranom većinom donijeti odluku o razrješenju direktora s dužnosti samo u slučaju ako on više ne ispunjava uvjete potrebne za obnašanje svojih dužnosti.

Ako godišnje izvješće nije odobreno, Upravno vijeće podnosi ostavku.

4. Svako mjesto upražnjeno zbog smrti, dobrovoljne ostavke, razrje- šenja ili kolektivne ostavke popunjava se u skladu s odredbama stavka 2. Novoizabrani član imenuje se na razdoblje do isteka mandata člana kojeg zamjenjuje, osim u slučaju promjene Upravnog vijeća u cijelosti.

5. Vijeće guvernera određuje naknadu članovima Upravnog vijeća. Vi- jeće guvernera, odlučujući jednoglasno utvrđuje aktivnosti koje su nespojive s obnašanjem dužnosti direktora ili zamjenika direktora.

Članak 12.

1. U Upravnom vijeću svaki direktor ima jedan glas.

2. Osim ako je ovim Statutom previđeno drukčije, odluke Upravnog vijeća donose se običnom većinom glasova članova s pravom glasa. Za kvali- ficiranu većinu potrebno xx xxxx glasova za. Poslovnikom Banke utvrđuje se koliko članova Upravnog vijeća čini kvorum potreban za donošenje odluka.

Članak 13.

1. Upravljački odbor čine predsjednik i dva potpredsjednika koje ime- nuje Vijeće guvernera na prijedlog Upravnog vijeća na razdoblje od šest xxxxxx. Njihovi se mandati mogu obnoviti.

2. Na prijedlog Upravnog vijeća usvojen kvalificiranom većinom Vijeće guvernera može, kvalificiranom većinom, razriješiti dužnosti člana Uprav- ljačkog odbora.

3. Upravljački odbor odgovoran je za tekuće poslovanje Banke, pod vodstvom predsjednika i pod nadzorom Upravnog vijeća.

On priprema odluke Upravnog vijeća, osobito odluke o podizanju za- jmova, te odobravanju zajmova i jamstava; osigurava provedbu navedenih odluka.

4. Upravljački odbor odlučuje većinom glasova pri davanju mišljenja o prijedlozima za podizanje zajmova ili odobravanje zajmova i jamstava.

5. Vijeće guvernera određuje visinu naknade članovima Upravljačkog odbora te utvrđuje koje su djelatnosti nespojive s obnašanjem njihovih duž- nosti.

6. Predsjednik ili, u slučaju njegove spriječenosti, potpredsjednik za- stupa Banku u sudskim i drugim predmetima.

7. Dužnosnici i ostali zaposlenici Banke pod rukovodstvom su pred- sjednika. On ih zapošljava i otpušta. Pri izboru osoblja u obzir se uzimaju ne samo osobna sposobnost i kvalifikacije, nego i pravična zastupljenost državljana država članica.

8. Upravljački odbor i osoblje Banke odgovaraju samo Banci i potpuno su neovisni u obnašanju svojih dužnosti.

Članak 14.

1. Tročlani Odbor svake godine provjerava pravilnost poslovanja i knjigovodstva Banke. Članove Odbora na temelju njihovih vještina imenuje Vijeće guvernera.

2. Odbor potvrđuje da su bilanca stanja i račun dobiti i gubitka u skladu s računovodstvenim iskazima i da vjerno odražavaju položaj Banke u odnosu na njezinu aktivu i pasivu.

Članak 15.

Banka surađuje sa svakom državom članicom preko tijela koje odredi ta država. Pri financijskom poslovanju Banka koristi usluge emisijske banke odnosne države članice ili druge financijske institucije koju odobri ta država.

Članak 16.

1. Banka surađuje sa svim međunarodnim organizacijama koje djeluju na sličnom području kao i ona.

2. Banka teži uspostavi svih korisnih kontakata u interesu suradnje s bankarskim i financijskim institucijama u zemljama u kojima obavlja svoje poslovanje.

Članak 17.

Na zahtjev države članice ili Komisije, ili na vlastitu inicijativu, Vijeće guvernera tumači ili dopunjava direktive koje donosi na temelju članka 9. ovog Statuta, u skladu s istim odredbama koje uređuju njihovo donošenje.

Članak 18.

1. U okviru svoje zadaće određene člankom 130. ovog Ugovora Banka odobrava zajmove svojim članovima ili privatnim ili javnim poduzećima za ulagačke projekte koji se provode na europskim područjima država članica, u opsegu u kojem ta sredstva nisu dostupna iz drugih izvora pod razumnim uvjetima.

Međutim, Banka može iznimno, na temelju odobrenja Vijeća guverne- ra o kojem se odlučuje jednoglasno na prijedlog Upravnog vijeća, odobriti zajmove za ulagačke projekte koji se provode u cijelosti ili djelomično izvan europskih područja država članica.

2. Zajmovi se u najvećoj mogućoj mjeri odobravaju samo pod uvjetom da se uz njih koriste i drugi izvori financiranja.

3. Banka uvjetuje odobrenje zajmova poduzeću ili tijelu koje nije drža- va članica, jamstvom države članice na čijem se državnom području projekt provodi ili drugim odgovarajućim jamstvom.

4. Banka može jamčiti za zajmove koje preuzmu privatna ili javna poduzeća ili druga tijela radi provođenja projekata predviđenih člankom

130. ovog Ugovora.

5. Ukupni iznos nepodmirenih zajmova i jamstava koji odobri Banka ne smije prelaziti 250% iznosa njezina upisanog kapitala.

6. Banka se štiti od tečajnih rizika time što u ugovore o zajmovima i jamstvima uključuje one klauzule koje smatra odgovarajućima.

Članak 19.

1. Kamatne stope na zajmove i provizije na jamstva Banke prilago- đavaju se uvjetima koji prevladavaju na tržištu kapitala i računaju tako da prihod od istih omogućuje Banci da ispunjava svoje obveze, pokriva svoje troškove i uspostavi rezervni fond predviđen člankom 24.

2. Banka ne odobrava popuste na kamatne stope. Ako je sniženje ka- matne stope poželjno s obzirom na narav projekta koji se financira, dotič- na država članica ili neka treća ustanova može odobriti pomoć u plaćanju kamata u opsegu u kojem je to usklađeno s odredbama članka 92. ovog Ugovora.

Članak 20.

U poslovanju sa zajmovima i jamstvima Banka poštuje sljedeća načela:

1. Osigurava da se sredstva u najvećoj mogućoj mjeri racionalno xx- xxxxx u interesu Zajednice.

Zajmove ili jamstva Banka odobrava samo:

(a) ako se, u slučaju projekata koje izvode poduzeća iz proizvodnog sektora, plaćanje kamata i amortizacije pokriva iz dobiti od poslovanja ili, u drugim slučajevima, preuzimanjem obveze države članice u kojoj se projekt provodi ili na neki drugi način, i

(b) ako izvođenje projekta doprinosi povećanju gospodarske produk- tivnosti općenito i promiče uspostavu zajedničkog tržišta.

2. Banka ne smije stjecati udjele u poduzeću ni preuzeti odgovornost u njegovu poslovodstvu, osim ako je to potrebno radi zaštite njezinih prava pri povratu tražbina.

3. Banka može raspolagati svojim tražbinama na tržištu kapitala i može u tu svrhu tražiti od svojih dužnika da izdaju obveznice ili druge vrijednosne papire.

4. Ni Banka ni države članice ne smiju postavljati uvjete koji bi odre- đivali da je posuđena sredstva potrebno potrošiti unutar određene države članice.

5. Banka može kao uvjet za odobrenje zajmova zahtijevati raspisivanje međunarodnih natječaja.

6. Banka ne smije ni u cijelosti ni djelomično financirati projekte ko- jima se protivi država članica na čijem se državnom području oni trebaju provesti.

Članak 21.

1. Zahtjevi za zajmove ili jamstva mogu se uputiti Banci preko Komi- sije ili države članice na čijem će se državnom području projekt provesti. Poduzeće također može podnijeti molbu za zajam ili jamstvo neposredno Banci.

2. Zahtjevi upućeni preko Komisije podnose se na mišljenje državi članici na čijem će se državnom području projekt provesti. Zahtjevi upuće- ni preko države članice podnose se na mišljenje Komisiji. Zahtjeve koje je neposredno podnijelo poduzeće podnose se na mišljenje odnosnoj državi članici i Komisiji.

Odnosna država članica i Komisija daju svoja mišljenja u roku od dva mjeseca. Ako u xxx roku ne dostave svoje mišljenje, Banka može smatrati da nemaju primjedaba na odnosni projekt.

3. Upravno vijeće odlučuje o zahtjevima za zajmove ili jamstva koje mu dostavi Upravljački odbor.

4. Upravljački odbor ispituje jesu li mu dostavljeni zahtjevi za zajmo- ve ili jamstva u skladu s odredbama ovog Statuta, posebice s člankom 20. Kada Upravljački odbor smatra da zajam ili jamstvo treba odobriti, podnosi Upravnom vijeću nacrt ugovora; davanje pozitivnog mišljenja Upravljački odbor može učiniti ovisnim o uvjetima koje smatra nužnima. Kada se Upravljački odbor protivi odobrenju zajma ili jamstva, podnosi relevantnu dokumentaciju zajedno sa svojim mišljenjem Upravnom vijeću.

5. Kad Upravljački odbor da nepovoljno mišljenje, Upravno vijeće može odobriti zajam ili jamstvo samo jednoglasnom odlukom.

6. Kad Komisija da nepovoljno mišljenje, Upravno vijeće može odo- briti zajam ili jamstvo samo jednoglasnom odlukom u čijem donošenju ne sudjeluje direktor kojeg je predložila Komisija.

7. Kad Upravljački odbor i Komisija daju nepovoljno mišljenje, Uprav- no vijeće ne može odobriti zajam ili jamstvo.

Članak 22.

1. Banka posuđuje sredstva nužna za obavljanje svojih zadaća na me- đunarodnim tržištima kapitala.

2. Banka može posuditi sredstva na tržištu kapitala države članice u skladu s pravnim odredbama koje se primjenjuju na unutarnje emisije ili, ako nema takvih odredaba u državi članici, nakon što Banka i odnosna država članica suglasno utvrde i postignu sporazum o predloženom zajmu. Nadležna tijela odnosne države članice mogu odbiti dati svoju xxxxx-

snost samo ako postoji bojazan od ozbiljnog poremećaja na tržištu kapitala te države.

Članak 23.

1. Banka može koristiti sva raspoloživa sredstva koja trenutačno ne treba za ispunjavanje svojih obveza na sljedeće načine:

(a) može ulagati na tržištima novca

(b) pridržavajući se odredaba članka 20. stavka 2., može kupovati i prodavati vrijednosne papire koje sama izdaje ili koje izdaju oni koji su posudili sredstva xx Xxxxx

2. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 25. Banka, pri upravljanju vlastitim ulaganjima, ne sudjeluje ni u kakvoj valutnoj arbitraži koja nije neposredno potrebna za provođenje njezina poslovanja sa zajmovima ili ispunjenje obveza koje proizlaze iz zajmova ili jamstava koje ona odobrava.

3. Banka, u područjima obuhvaćenima ovim člankom, djeluje u dogo- voru s nadležnim tijelima ili emisijskom bankom odnosne države članice.

Članak 24.

1. Postupno se uspostavlja rezervni fond u iznosu od maksimalno 10% upisanog kapitala. Ako stanje pasive Banke to opravdava, Upravno vijeće može odlučiti da se formiraju i dodatne rezerve. Do potpune uspostave re- zervnog xxxxx on se održava iz:

(a) kamata na zajmove koje Banka odobri iz sredstava koja države članice uplaćuju na temelju članka 5.

(b) kamata na zajmove koje Banka odobri iz sredstava od otplate za- jmova iz točke (a) u opsegu u kojemu taj prihod nije potreban radi ispu- njenja obveza Banke ili radi pokrivanja njezinih troškova.

2. Sredstva rezervnog xxxxx ulažu se tako da su u svako doba dostupna za ostvarenje svrhe xxxxx.

Članak 25.

1. Xxxxx xx u svako doba ovlaštena prenositi svoja sredstva u valuti jedne države članice u valutu druge države xxxxxxx xxxx provođenja financij- xxxx poslovanja u skladu sa svojom zadaćom određenom člankom 130. ovog Ugovora, a uzimajući u obzir odredbe članka 23. ovog Statuta. Ako Banka raspolaže gotovinom ili sredstvima koja se mogu unovčiti u odnosnoj valuti, u najvećoj mogućoj mjeri izbjegava takve prijenose.

2. Banka ne može mijenjati svoja sredstva u valuti države članice u valutu treće zemlje bez suglasnosti odnosne države članice.

3. Banka može slobodno raspolagati onim dijelom svojeg kapitala koji je uplaćen u zlatu ili konvertibilnoj valuti te s valutama posuđenima na tržištima izvan Zajednice.

4. Države članice obvezuju se dužnicima Banke staviti na raspolaganje valute potrebne za povrat glavnice i plaćanje kamata na zajmove ili provizija na jamstva koje je odobrila Banka za projekte koji se provode na njihovim državnim područjima.

Članak 26.

Ako država članica ne ispuni članske obveze koje proizlaze iz ovog Statuta, osobito obvezu plaćanja svojeg udjela u upisanom kapitalu ili odo- bravanja posebnih zajmova ili otplate preuzetih zajmova, Vijeće guvernera može kvalificiranom većinom donijeti odluku o suspenziji odobravanja za- jmova ili jamstava toj državi članici ili njezinim državljanima.

Takva odluka ne oslobađa državu članicu ili njezine državljane obveza prema Banci.

Članak 27.

1. Ako Vijeće guvernera odluči suspendirati poslovanje Banke, time prestaju sve njezine djelatnosti, osim onih potrebnih radi osiguranja pra- vilnog unovčenja, zaštite i očuvanja njezine imovine i namirenja njezinih obveza.

2. U slučaju likvidacije, Vijeće guvernera imenuje likvidatore i daje im upute za provođenje likvidacije.

Članak 28.

1. U svakoj državi članici Banka uživa najširu pravnu i poslovnu spo- sobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju njihova nacionalnog prava; xxx xxxx stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u pravnom postupku.

Povlastice i imuniteti Banke utvrđuju se Protokolom predviđenim člankom 218. ovog Ugovora.

2. Imovina Banke izuzeta je od svih oblika zapljene ili izvlaštenja.

Članak 29.

Sporove između Banke, s jedne strane, i njezinih vjerovnika, dužnika ili trećih, s druge strane, rješavaju nadležni nacionalni sudovi, osim xxxx xx nadležnost prenesena na Sud.

Banka izabire u svakoj državi članici mjesnu nadležnost suda. Među- xxx, xxx xxxx ugovorom odrediti posebnu sudsku nadležnost ili predvidjeti arbitražu.

Imovina i sredstva Banke mogu biti predmetom osiguranja tražbine ili prisilnog izvršenja samo na temelju odluke suda.

Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću de- vetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et d'OPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

PROTOKOL O NJEMAČKOJ UNUTARNJOJ TRGOVINI I POVEZANIM PROBLEMIMA

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

RAZMATRAJUĆI trenutačnu situaciju koja postoji zbog podjele Njemačke, SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovom Ugo- voru:

1. Budući da je trgovina među njemačkim područjima na koju se primjenjuje Osnovni zakon Savezne Republike Njemačke i trgovina među njemačkim područjima na koju se ne primjenjuje Osnovni zakon dio nje- xxxxx unutarnje trgovine, primjena ovog Ugovora u Njemačkoj ne zahtijeva izmjene u sadašnjem tretmanu koji se primjenjuje za tu trgovinu.

2. Svaka država članica obavješćuje ostale države članice i Komisiju o svakom trgovinskom sporazumu koji se odnosi na njemačka područja na koja se ne primjenjuje Osnovni zakon Savezne Republike Njemačke te o svim odredbama za njegovu provedbu. Svaka država članica osigurava da provedba takvih sporazuma nije u suprotnosti s načelima zajedničkog tržišta te osobito poduzima odgovarajuće mjere za sprečavanje štete koja bi mogla nastati gospodarstvima drugih država članica.

3. Svaka država članica može poduzeti potrebne mjere radi sprečavanja poteškoća koje za nju proizlaze iz trgovine između druge države članice i njemačkih područja na koje se Osnovni zakon Savezne Republike Njemačke ne primjenjuje.

Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću de- vetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

PROTOKOL O ODREĐENIM ODREDBAMA KOJE SE ODNOSE NA FRANCUSKU

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

ŽELEĆI u skladu s općim ciljevima ovog Ugovora riješiti određene posebne probleme koji trenutačno postoje,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovom Ugo- voru:

I. PRISTOJBE I POTPORE

1. Komisija i Vijeće svake godine ispituju sustav izvoznih potpora i posebnih uvoznih pristojbi koje su na snazi na području franka.

Francuska Vlada, tijekom tog ispitivanja, obznanjuje mjere koje na- mjerava poduzeti radi sniženja i racionalizacije tih potpora i pristojbi.

Također obavješćuje Vijeće i Komisiju o svim novim pristojbama koje namjerava uvesti radi daljnje liberalizacije te o svim prilagodbama potpora i pristojbi koje namjerava učiniti u granicama najviše stope pristojbi koja se primjenjuje 1. siječnja 1957. Te različite mjere mogu biti predmet rasprave unutar tih dviju institucija.

2. Ako Vijeće smatra da neusklađenost šteti određenim sektorima in- dustrije u drugim državama članicama, ono može, kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije zahtijevati od francuske Vlade poduzimanje odre- đenih mjera radi usklađivanja potpora i pristojbi u svakoj od sljedeće tri kategorije: sirovine, poluproizvodi i gotovi proizvodi. Ako francuska Vlada ne poduzme navedene mjere, Vijeće, ponovno kvalificiranom većinom odo- brava drugim državama članicama poduzimanje zaštitnih mjera, čije uvjete i pojedinosti određuje Vijeće.

3. Ako je bilanca tekućih plaćanja na području franka uravnotežena duže od jedne godine i ako su monetarne rezerve na zadovoljavajućoj razini, osobito u odnosu na opseg njegove vanjske trgovine, Vijeće može, kvalifi- ciranom većinom na prijedlog Komisije odlučiti da francuska Xxxxx xxxx ukinuti sustav pristojbi i potpora.

Ako Komisija i francuska Vlada ne postignu suglasnost u vezi s pi- tanjem xx xx razina monetarnih rezervi područja franka zadovoljavajuća, upućuju pitanje na mišljenje osobi ili tijelu koje zajedničkom suglasnošću odrede za arbitra. U slučaju nesuglasja, njega određuje predsjednik Suda.

Ako se odluči da sustav pristojbi i potpora xxxx biti ukinut, ukidanje se obavlja tako da se izbjegne rizik poremećaja ravnoteže u bilancama pla- ćanja; posebice se može provesti postupno. Jednom kada se sustav ukine, odredbe ovog Ugovora primjenjuju se u cijelosti.

Izraz »bilanca tekućih plaćanja« ima značenje koje su odredili među- narodne organizacije i Međunarodni monetarni fond; obuhvaća trgovinsku bilancu i nevidljive transakcije koje imaju značajke xxxxxxx ili usluga.

II. NAKNADA ZA PREKOVREMENI RAD

1. Države članice smatraju da će uspostava zajedničkog tržišta do kraja prve faze rezultirati situacijom u kojoj će broj sati nakon kojih se plaća pre- kovremeni rad i prosjek dodatnih plaćanja za prekovremeni rad u industriji odgovarati prosjeku postignutom u Francuskoj 1956.

2. Ako do kraja prve faze ne nastane takva situacija, Komisija xx xxx- briti da Francuska poduzme, u odnosu na sektor industrije pogođen dis- paritetom u metodama isplate prekovremenog rada, zaštitne mjere čije će uvjete i pojedinosti odrediti Komisija, osim ako tijekom te faze prosječno povećanje razine plaća u istom sektoru industrije u drugim državama čla- nicama, u usporedbi s prosjekom za 1956., premašuje povećanje do kojeg xx xxxxx u Francuskoj za postotak koji odredi Komisija uz odobrenje Vijeća koje o tome odlučuje kvalificiranom većinom

Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću de- vetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

PROTOKOL O ITALIJI

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

ŽELEĆI riješiti određene posebne probleme koji se odnose na Italiju, SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovom Ugo- voru:

DRŽAVE ČLANICE ZAJEDNICE

PRIMAJU NA ZNANJE činjenicu da talijanska Xxxxx provodi desetogo- dišnji program gospodarskog razvoja namijenjen ispravljanju strukturnih

neravnoteža u talijanskom gospodarstvu, osobito stvaranjem infrastrukture za manje razvijena područja južne Italije i talijanskih otoka i otvaranjem novih radnih mjesta s ciljem smanjenja nezaposlenosti;

PODSJEĆAJU da su organizacije za međunarodnu suradnju kojih su države članice članovi razmotrile i odobrile načela i ciljeve tog programa talijanske Vlade;

PRIZNAJU da je ostvarenje ciljeva talijanskog programa u njihovu zajed- ničkom interesu;

SUGLASNE SU da, radi olakšanja ostvarenja ove zadaće xx xxxxxx talijanske Vlade, preporuče institucijama Zajednice uporabu svih sredstava i postu- paka predviđenih ovim Ugovorom i posebice prikladnu uporabu sredstava Europske investicijske banke i Europskog socijalnog xxxxx;

SMATRAJU da bi institucije Zajednice pri primjeni ovog Ugovora trebale uzeti u obzir napor xxxx xxxxx učiniti talijansko gospodarstvo u nadolaze- ćim godinama, te izbjegavanje stvaranja nepotrebnih napetosti, osobito u bilanci plaćanja ili razini zaposlenosti, koje bi xxxxx ugroziti primjenu ovog Ugovora u Italiji;

PRIZNAJU da je u slučaju primjene članaka 108. i 109. potrebno paziti da svaka mjera koju zahtijeva talijanska Vlada ne ugrozi provedbu njezina programa gospodarskog razvoja i povišenja životnog standarda njezinih stanovnika.

Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću de- vetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

PROTOKOL O VELIKOM VOJVODSTVU LUKSEMBURGU

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

ŽELEĆI riješiti određene posebne probleme koji se odnose na Veliko Voj- vodstvo Luksemburg,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovom Ugo- voru:

Članak 1.

1. Velikom Vojvodstvu Luksemburgu se zbog posebnog položaja njego- ve poljoprivrede dopušta zadržati količinska ograničenja na uvoz proizvoda s popisa priloženog Odluci ugovornih stranaka Općeg sporazuma o carina- ma i trgovini od 3. prosinca 1955. o poljoprivredi Luksemburga.

Belgija, Luksemburg i Nizozemska primjenjuju sustav predviđen tre- ćim stavkom članka 6. Konvencije o ekonomskoj uniji Belgije i Luksembur- ga od 25. srpnja 1921.

2. Veliko Vojvodstvo Luksemburg poduzima sve mjere strukturne, teh- ničke ili ekonomske naravi koje će omogućiti postupno uključivanje njegove poljoprivrede u zajedničko tržište. Komisija može dati preporuke Velikom Vojvodstvu o mjerama koje treba poduzeti.

Na kraju prijelaznog razdoblja Vijeće na prijedlog Komisije odlučuje kvalificiranom većinom o opsegu u kojem se odstupanja dopuštena Velikom Vojvodstvu Luksemburgu zadržavaju, mijenjaju ili ukidaju.

Svaka zainteresirana država članica može podnijeti žalbu protiv ove odluke arbitražnom odboru imenovanom u skladu s člankom 8. stavkom

4. ovog Ugovora.

Članak 2.

Komisija, pri sastavljanju uredaba o slobodnom kretanju radnika pred- viđenih člankom 48. stavkom 3. ovog Ugovora, uzima u obzir, u odnosu na Veliko Vojvodstvo Luksemburg, posebno demografsko stanje u toj zemlji.

Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću de- vetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

PROTOKOL O XXXX XXXX JE PODRIJETLOM I DOLAZI IZ ODREĐENIH ZEMALJA I KOJA UŽIVA POSEBAN TRETMAN PRI UVOZU U DRŽAVU ČLANICU

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

ŽELEĆI podrobnije utvrditi primjenu ovog Ugovora na određenu robu xxxx xx podrijetlom i dolazi iz određenih zemalja i koja uživa poseban tretman pri uvozu u državu članicu,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovom Ugo- voru:

1. Primjena Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice ne zahtijeva nikakve izmjene u carinskom tretmanu koji se primjenjuje u tre- nutku stupanja ovog Ugovora na snagu za uvoz:

(a) robe xxxx xx podrijetlom i dolazi iz Surinama ili Nizozemskih Antila u zemlje Beneluksa

(b) robe xxxx xx podrijetlom i dolazi iz Maroka, Tunisa, Republike Vi- jetnama, Kambodže ili Laosa u Francusku. Navedene odredbe primjenjuju se i na francuske kolonije u kondominiju Novi Hebridi

(c) robe xxxx xx podrijetlom i dolazi iz Libije i starateljskog područja Somalilanda koje je trenutačno pod talijanskom upravom u Italiju.

2. Za robu koja se uvozi u državu članicu xxxxx xxxx navedenom tre- tmanu ne smatra se da je u slobodnom prometu u toj državi u smislu članka

10. ovog Ugovora pri ponovnom izvozu u drugu državu članicu.

3. Prije kraja prve godine nakon stupanja ovog Ugovora na snagu, dr- žave članice dostavljaju Komisiji i drugim državama članicama svoja pravila koja uređuju poseban tretman iz ovog Protokola, zajedno s popisom robe na koju se navedeni tretman primjenjuje.

One također obavješćuju Komisiju i ostale države članice o svim na- knadnim promjenama navedenog popisa ili tretmana.

4. Komisija osigurava da primjena xxxx navedenih pravila ne šteti xxxx- xxx državama članicama; s xxx ciljem može poduzimati sve prikladne mjere koje se tiču odnosa među državama članicama.

Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću de- vetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

PROTOKOL O TRETMANU KOJI SE PRIMJENJUJE NA PROIZVODE IZ NADLEŽNOSTI EUROPSKE

ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ČELIK U ODNOSU NA ALŽIR I PREKOMORSKE DEPARTMANE FRANCUSKE REPUBLIKE VISOKE UGOVORNE STRANKE,

SVJESNE činjenice da odredbe ovog Ugovora koje se odnose na Alžir i pre- komorske departmane Francuske Republike otvaraju pitanje xxxx xxxxxxx xxxxx primijeniti u odnosu na Alžir i navedene departmane za proizvode obuhvaćene Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, ŽELEĆI pronaći odgovarajuće rješenje u skladu s načelima tih dvaju Ugo-

xxxx,

OBVEZUJU SE riješiti ovaj problem u duhu zajedničke suradnje u najkra- ćem mogućem roku i najkasnije do prve revizije Xxxxxxx o osnivanju Eu- ropske zajednice za ugljen i čelik.

Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću devetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

PROTOKOL O MINERALNIM ULJIMA I NJIHOVIM ODREĐENIM DERIVATIMA

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovom Ugo- voru:

1. U razdoblju od šest xxxxxx nakon stupanja ovog Ugovora na snagu, svaka država članica može u odnosu na ostale države članice i treće zemlje zadržati carine i pristojbe s jednakim učinkom koje su se primjenjivale na proizvode iz tarifnih brojeva 27.09, 27.10, 27.11, 27.12 i ex 27.13 (parafinski vosak, mikrokristalni naftni vosak, parafinski otpaci) Briselske nomenkla- ture na xxx 1. siječnja 1957., ili na xxx stupanja ovog Ugovora na snagu ako su tada bile niže. Međutim, carina koje se zadržava za sirovu naftu ne smije prouzročiti povećanje za više od 5% razlike koja 1. siječnja 1957. po- stoji između carina na sirovu naftu i carina xx xxxx navedene derivate. Ako takva razlika ne postoji, svaka naknadno uvedena razlika ne smije prelaziti 5% xxxxxx xxxx se 1. siječnja 1957. primjenjuje na proizvode iz tarifnog broja

27.09. Ako, prije proteka navedenog razdoblja od šest xxxxxx, xxxx do sni- ženja carina ili pristojba s jednakim učinkom za proizvode iz tarifnog broja 27.09, treba na odgovarajući način sniziti i carine ili pristojbe s jednakim učinkom koje se primjenjuju na ostale xxxx navedene proizvode.

Na kraju navedenog razdoblja u odnosu na ostale države članice u potpunosti se ukidaju carine zadržane u skladu s prethodnim stavkom. Isto- dobno se na treće zemlje počinje primjenjivati zajednička carinska tarifa.

2. Članak 92. stavak 3. točka (c) ovog Ugovora uređuje sve potpore za proizvodnju mineralnih ulja iz tarifnog broja 27.09 Briselske nomenklature kada su takve potpore potrebne za sniženje cijene sirove nafte na razinu cijena na svjetskom tržištu c.i.f. europska luka države članice. Tijekom prvih dviju faza Komisija koristi ovlasti predviđene člankom 93. samo u opsegu u kojemu je to potrebno za sprečavanje zloporabe takvih potpora.

Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću devetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

III. KONVENCIJA

PROVEDBENA KONVENCIJA O PRIDRUŽIVANJU PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUČJA ZAJEDNICI

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

ŽELEĆI sklopiti Provedbenu konvenciju predviđenu člankom 136. ovog Ugovora,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovom Ugo- voru:

Članak 1.

Države članice, prema uvjetima utvrđenima u nastavku, sudjeluju u mjerama za promicanje socijalnog i gospodarskog razvoja zemalja i područ- ja navedenih u Prilogu IV. ovom Ugovoru, dopunjavanjem xxxxxx koje ulažu tijela odgovorna za te zemlje i područja.

U tu se svrhu ovime osniva Razvojni fond za prekomorske zemlje i područja u koji države članice tijekom razdoblja od pet xxxxxx uplaćuju godišnje doprinose određene u Prilogu A ove Konvencije.

Fondom upravlja Komisija.

Članak 2.

Tijela odgovorna za te zemlje i područja, u dogovoru s lokalnim vla- stima ili s predstavnicima naroda odnosnih zemalja i područja, podnose Komisiji socijalne i gospodarske projekte za koje se zahtijeva financiranje Zajednice.

Članak 3.

Komisija svake godine sastavlja opće programe za dodjelu sredstava koja su stavljena na raspolaganje u skladu s Prilogom B ove Konvencije različitim kategorijama projekata.

Opći programi sadrže projekte za financiranje:

(a) određenih socijalnih ustanova, posebice bolnica, obrazovnih usta- nova ili ustanova za tehnička istraživanja i institucija za stručno vodstvo i napredovanje odnosnih naroda

(b) gospodarskih ulaganja koja su u javnom interesu i neposredno su povezana s provedbom programa koji sadržava posebne projekte za pobolj- šanje proizvodnje.

PROTOKOL O PRIMJENI UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE NA NEEUROPSKE DIJELOVE KRALJEVINE NIZOZEMSKE

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

U ŽELJI da u trenutku potpisivanja Ugovora o osnivanju Europske ekonom- ske zajednice utvrde područje primjene odredaba članka 227. ovog Ugovora u odnosu na Kraljevinu Nizozemsku,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovom Ugo- voru:

Vlada Kraljevine Nizozemske, radi ustavne strukture Kraljevine prema Sta- tutu od 29. prosinca 1954., ovlaštena je, odstupajući od članka 227., ratifi- cirati Ugovor samo u ime Kraljevine u Europi i Nizozemske Nove Gvineje. Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću devetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

Članak 4.

Vijeće na početku svake financijske godine, nakon savjetovanja s Ko- misijom, kvalificiranom većinom određuje visinu sredstava koja se koriste za financiranje:

(a) socijalnih ustanova iz članka 3. točke (a)

(b) gospodarskih ulaganja u javnom interesu iz članka 3. točke (b).

Odluka Vijeća teži racionalnoj zemljopisnoj raspodjeli raspoloživih sredstava.

Članak 5.

1. Komisija određuje raspodjelu sredstava stavljenih na raspolaganje na temelju članka 4. točke (a) prema različitim zahtjevima za financiranje socijalnih ustanova.

2. Komisija priprema prijedloge za financiranje gospodarskih ulagač- kih projekata koje razmatra na temelju članka 4. točke b.

Te prijedloge podnosi Vijeću.

Ako u roku od mjesec xxxx nijedna država članica ne zatraži da Vijeće ispita navedene prijedloge, smatra se da su oni odobreni.

Ako Vijeće ispituje prijedloge, odlučuje kvalificiranom većinom u roku od dva mjeseca.

3. Sredstva koja se ne rasporede tijekom jedne godine prenose se u sljedeće godine.

4. Dodijeljena sredstva stavljaju se na raspolaganje tijelima odgovor- nima za provedbu dotičnog posla. Komisija osigurava da se ta sredstva upotrijebe u svrhe u koje su dodijeljena te po najpovoljnijim ekonomskim uvjetima.

Članak 6.

U roku od šest mjeseci od stupanja ovog Ugovora na snagu, Vijeće, kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije utvrđuje pravila za prikuplja- nje i prijenos financijskih doprinosa, za izradu proračuna i za upravljanje sredstvima Razvojnog xxxxx.

Članak 7.

Kvalificirana većina iz članka 4., 5. i 6. jest 67 glasova. Države članice imaju sljedeći broj glasova:

Belgija 11 glasova

Njemačka 33 glasa

Francuska 33 glasa

Italija 11 glasova

Luksemburg 1 glas

Nizozemska 11 glasova

Članak 8.

U svakoj se zemlji ili području pravo poslovnog nastana treba po- stupno proširivati na državljane ili trgovačka društva država članica koje nemaju posebne odnose s odnosnom zemljom ili područjem. Tijekom prve godine primjene ove Konvencije, Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije određuje način provedbe kako bi osiguralo postupno ukidanje bilo kakve diskriminacije u prijelaznom razdoblju.

Članak 9.

Na trgovinu između država članica te zemalja i područja primjenjuje se carinski tretman predviđen člancima 133. i 134. ovog Ugovora.

Članak 10.

Tijekom primjene ove Konvencije, države članice na trgovinu sa ze- mljama i područjima primjenjuju one odredbe poglavlja ovog Ugovora o ukidanju količinskih ograničenja među državama članicama koje u istom razdoblju primjenjuju na međusobnu trgovinu.

Članak 11.

1. Godinu xxxx xxxxx stupanja ove Konvencije na snagu, u svim se ze- mljama ili područjima u kojima postoje uvozne kvote, kvote otvorene drža- vama koje s xxx zemljom ili područjem nemaju posebne odnose pretvaraju u globalne kvote otvorene bez diskriminacije ostalim državama članicama. Od istog se datuma te kvote svake godine povećavaju u skladu s člankom

32. i člankom 33. stavcima 1., 2., 4., 5., 6. i 7. ovog Ugovora.

2. Ako globalna kvota za proizvod koji nije liberaliziran ne iznosi 7% od ukupnog uvoza u zemlju ili područje, najkasnije godinu xxxx xxxxx stupanja ove Konvencije na snagu uvodi se kvota u visini od 7% navedenog uvoza koja se godišnje povećava u skladu sa stavkom 1.

3. Ako za određene proizvode nema otvorenih kvota za uvoz u neku zemlju ili područje, Komisija odlukom određuje način otvaranja i povećanja kvota koje bi se dodijelile ostalim državama članicama.

Članak 12.

Ako uvozne kvote država članica obuhvaćaju uvoz iz države koja ima posebne odnose sa zemljom ili područjem i uvoz iz te odnosne zemlje ili područja, udio uvoza iz zemalja i područja ovisi o globalnoj kvoti koja se određuje na temelju statističkih podataka o uvozu. Ta se kvota određuje tijekom prve godine nakon stupanja ove Konvencije na snagu i povećava xxxx xx predviđeno člankom 10.

Članak 13.

Odredbe članka 10. ne isključuju zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili provoza robe koji su opravdani razlozima javnog morala, javnog poretka ili javne sigurnosti; zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka; zaštite nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti; ili zaštitu industrijskog i trgovačkog vlasništva. Međutim, te zabrane ili ograničenja ne smiju biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivena ograničivanja trgovine.

lja i područja ostaju kvote za uvoz u te zemlje i područja s jedne xxxxxx xx u države xxxxxxx x xxxxx strane, na razini određenoj za petu godinu. Također se zadržava uređenje u odnosu na pravo poslovnog nastana koje je na snazi na kraju xxxx xxxxxx.

Članak 15.

1. Tarifne kvote za uvoz sirove kave iz trećih zemalja u Italiju i zemlje Beneluksa te banana u Saveznu Republiku Njemačku uvode se u skladu s Protokolima priloženim ovoj Konvenciji.

2. Ako ova Konvencija prestane važiti prije sklapanja novog sporazu- ma, za države članice do sklapanja takvog novog sporazuma vrijede tarifne kvote za banane, kakao i sirovu kavu s onim stopama carine koje su se primjenjivale na početku druge faze; te su kvote opsegom jednake uvozu robe iz trećih zemalja tijekom zadnje godine za koju su dostupni statistički podaci.

Te se kvote, po potrebi, povećavaju razmjerno s povećanjem potrošnje u zemljama uvoznicama.

3. Države članice za koje vrijede tarifne kvote sa stopama carine koje su se primjenjivale u trenutku stupanja ovog Ugovora na snagu u skladu s Protokolima o uvozu sirove kave i banana iz trećih zemalja mogu zahtijevati da se, umjesto tretmana iz stavka 2., za te proizvode zadrže tarifne kvote na razini koju su dosegnule na datum prestanka važenja ove Konvencije.

Te se kvote, po potrebi, povećavaju xxxx xx predviđeno stavkom 2.

4. Komisija na zahtjev odnosnih država članica određuje opseg tarifnih kvota iz prethodnih stavaka.

Članak 16.

Odredbe iz članaka 1. do 8. ove Konvencije primjenjuju se na Alžir i francuske prekomorske departmane.

Članak 17.

Ova Konvencija sklopljena je na razdoblje od pet xxxxxx, ne dovodeći u pitanje slučajeve u kojima se primjenjuju odredbe članaka 14. i 15.

Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću de- vetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

Prilog A iz članka 1. ove Konvencije

Postoci	1. xxxxxx	2. xxxxxx	3. xxxxxx	4. xxxxxx	5. xxxxxx	Ukupno
Postoci	10 %	12,5 %	16,5 %	22,5 %	38,5 %	100 %
Zemlje:	Milijuni EPU obračunskih jedinica
Belgija	7	8,75	11,55	15,75	26,95	70
Njemačka	20	25	33	45	77	200
Francuska	20	25	33	45	77	200
Italija	4	5	6,60	9	15,40	40
Luksem- burg	0,125	0,15625	0,20625	0,28125	0,48125	1,25
Nizozemska	7	8,75	11,55	11,55	26,95	70

Prilog B iz članka 3. ove Konvencije

Postoci	1. xxxxxx	2. xxxxxx	3. xxxxxx	4. xxxxxx	5. xxxxxx	Ukupno
Prekomorske zemlje i područja:	10 %	12,5 %	16,5 %	22,5 %	38,5 %	100 %
Prekomorske zemlje i područja:	Milijuni EPU obračunskih jedinica
Belgije	3	3,75	4,95	6,75	11,55	30
Francuske	51,125	63,906	84,356	115,031	196,832	511,25
Italije	0,5	0,625	0,825	1,125	1,925	5
Nizozemske	3,5	4,375	5,775	7,875	13,475	35

Članak 14.

Nakon datuma prestanka važenja ove Konvencije i do donošenja odre- daba o pridruživanju za daljnje razdoblje, za proizvode podrijetlom iz zema-

PROTOKOL O TARIFNOJ KVOTI ZA UVOZ BANANA

(ex 08.01 Briselske nomenklature) VISOKE UGOVORNE STRANKE,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovoj Kon- venciji:

1. Od prvog usklađivanja vanjskih carina predviđenog člankom 23. stavkom 1. točkom (b) ovog Ugovora do kraja druge faze, Saveznoj Repu- blici Njemačkoj odobrava se godišnja bescarinska uvozna kvota u visini od 90% količina uvezenih 1956., umanjenih za količine uvezene iz zemalja i područja iz članka 131. ovog Ugovora.

2. Xx xxxxx xxxxx faze do xxxxx xxxxx faze ta kvota iznosi 80% xxxx utvrđene količine.

3. Godišnje kvote određene u stavcima 1. i 2. povećavaju se za 50% razlike između ukupnih količina uvezenih tijekom svake prethodne godine i količina uvezenih 1956.

Ako se ukupni uvoz smanji u odnosu na onaj iz 1956., xxxx predviđene godišnje kvote ne smiju prelaziti 90% uvoza iz prethodne godine tijekom razdoblja iz stavka 1. ili 80% uvoza iz prethodne godine tijekom razdoblja iz stavka 2.

4. Od početka potpune primjene zajedničke carinske tarife, kvota izno- si 75% uvoza za 1956. Ta se kvota povećava xxxx xx predviđeno u prvom podstavku stavka 3.

Ako se uvoz smanji u odnosu na onaj iz 1956., xxxx predviđena godiš- nja kvota ne smije prelaziti 75% uvoza iz svake prethodne godine.

Vijeće odlučuje o ukidanju ili izmjeni i dopuni te kvote, djelujući kva- lificiranom većinom na prijedlog Komisije.

5. Količina uvoza za 1956. umanjena za uvoz iz zemalja i područja iz članka 131. ovog Ugovora, a koji se u skladu s xxxx navedenim odredbama primjenjuje kao osnova za izračun kvota, iznosi 290 000 xxxx.

6. Ako zemlje i područja ne mogu u potpunosti nabaviti količine koje zahtijeva Savezna Republika Njemačka, odnosne države članice izjavljuju spremnost dati suglasnost za odgovarajuće povećanje njemačke tarifne kvote. Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću devetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

U trenutku potpisivanja ovog Protokola opunomoćenik Savezne Re- publike Njemačke xxx xx u ime svoje Vlade sljedeću izjavu, koju su ostali opunomoćenici primili na znanje:

Savezna Republika Njemačka izjavljuje da je spremna poduprijeti sve mjere koje može poduzeti njemački privatni sektor za pospješenje prodaje banana iz pridruženih prekomorskih zemalja i područja u Saveznoj Repu- blici Njemačkoj.

U tu svrhu poslovni krugovi različitih zemalja zainteresiranih za naba- vu i prodaju banana započinju što je prije moguće s pregovorima.

PROTOKOL O TARIFNOJ KVOTI ZA UVOZ SIROVE KAVE

(ex 09.01 Briselske nomenklature)

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu ovoj Kon- venciji:

A. Italija

Tijekom prvog razdoblja pridruživanja prekomorskih zemalja i po- dručja Zajednici i nakon prve izmjene carina u skladu s člankom 23. ovog Ugovora, za uvoz sirove kave iz trećih zemalja na područje Italije vrijede carine koje se primjenjuju na datum stupanja ovog Ugovora na snagu, ali u granicama godišnje kvote xxxx xx jednaka ukupnom uvozu sirove kave iz trećih zemalja u Italiju 1956.

Od xxxxx xxxxxx nakon stupanja ovog Ugovora na snagu do kraja druge faze početna kvota predviđena prethodnim stavkom smanjuje se za 20%.

Od početka treće faze i tijekom te faze kvota iznosi 50% početne kvote.

Četiri godine nakon završetka prijelaznog razdoblja za uvoz sirove kave u Italiju mogu se nastaviti primjenjivati carine po stopi koja se u toj zemlji primjenjivala na datum stupanja ovog Ugovora na snagu, ali najviše u visini od 20% početne kvote.

Komisija ispituje opravdanost postotka i razdoblja utvrđenih prethod- nim stavkom.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se na sve količine koje su uvezene poviše prije navedenih kvota.

B. Zemlje Beneluksa

Od početka druge faze i tijekom te faze na područje se zemalja Xxxx- xxxxx može bez carina uvoziti sirova kava iz trećih zemalja u opsegu do 85% od ukupne količine uvoza sirove kave u zadnjoj godini za koju su dostupni statistički podaci.

Od početka treće faze i tijekom te faze bescarinski uvoz iz prethodnog stavka smanjuje se za 50% ukupnog opsega uvoza sirove kave u zadnjoj godini za koju su dostupni statistički podaci.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se na sve količine koje su uvezene poviše prije navedenih kvota.

Sastavljeno u Rimu xxxx dvadeset i petog ožujka godine tisuću devetsto pedeset sedme.

P. H. SPAAK J. Ch. SNOY et dOPPUERS

XXXXXXXX XXXXXXXXX

XXXXXX X. XXXXX

Xxxxxxx XXXXX Xxxxxxx XXXXXXX

BECH Xxxxxxx XXXXXX

J. XXXX X. XXXXXXXXX XXXXX

PROTOKOLI O POVLASTICAMA I IMUNITETIMA I O STATUTU SUDA EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE

PROTOKOL O STATUTU SUDA VISOKE UGOVORNE STRANKE UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE,

ŽELEĆI donijeti Statut Suda predviđen u članku 188. ovog Ugovora, ODREDILE su u tu svrhu kao svoje opunomoćenike:

NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ BELGIJANACA:

xxxxxx X. Ch. SNOY et dOPPUERSA, glavnog tajnika Ministarstva gospodar- stva, voditelja belgijskog izaslanstva na Međuvladinoj konferenciji PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE:

profesora dr. Xxxxx Xxxxxxxxxx XXXXXXX, veleposlanika Savezne Republike Njemačke, voditelja njemačkog izaslanstva na Međuvladinoj konferenciji PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE:

g. Xxxxxxx XXXXXXXXX, profesora prava, zamjenika voditelja francuskog izaslanstva na Međuvladinoj konferenciji

PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE:

g. V. BADINIJA CONFALONIERIJA, državnog podtajnika u Ministarstvu vanjskih poslova, voditelja talijanskog izaslanstva na Međuvladinoj konfe- renciji

NJEZINA KRALJEVSKA VISOST VELIKA VOJVOTKINJA OD LUKSEM- XXXXX:

x. Xxxxxxxx XXXXXXX, veleposlanika Velikog Vojvodstva Luksemburga, voditelja luksemburškog izaslanstva na Međuvladinoj konferenciji NJEZINO VELIČANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE:

g. J. XXXXXXXXXX XXXXXX, voditelja nizozemskog izaslanstva na Među- vladinoj konferenciji

KOJI SU SE, razmijenivši svoje punomoći za koje je utvrđeno da su u valja- nom i propisanom obliku,

SPORAZUMJELI o sljedećim odredbama, koje su priložene Ugovoru o osni- vanju Europske ekonomske zajednice.

Članak 1.

Sud osnovan člankom 4. ovog Ugovora uspostavlja se i djeluje u skladu s odredbama ovog Ugovora i ovog Statuta.

Glava I.

SUCI I NEZAVISNI ODVJETNICI

Članak 2.

Prije preuzimanja dužnosti svaki xxxxx javno priseže da će svoje duž- nosti obnašati nepristrano i savjesno te da će čuvati tajnost vijećanja Suda.

Članak 3.

Suci uživaju imunitet od sudskih postupaka. Nakon prestanka obna- šanja dužnosti oni nastavljaju uživati imunitet u pogledu radnja koje su poduzeli u službenom svojstvu, uključujući izgovorene ili napisane riječi.

Sud može ukinuti imunitet zasjedajući u xxxxx sastavu.

Ako xx xxxx ukinut imunitet te je protiv njega pokrenut kazneni postu- pak, njemu se u bilo kojoj državi članici xxxx xxxx pred sudom nadležnim za suđenje članovima najviših nacionalnih pravosudnih tijela.

Članak 4.

Suci ne smiju obnašati nikakvu političku ili upravnu funkciju.

Ne smiju se baviti nikakvim zanimanjem, ni plaćenim ni neplaćenim, osim ako to iznimno odobri Vijeće.

Pri stupanju na dužnost, svečano se obvezuju da će tijekom i nakon prestanka obnašanja iste poštovati obveze koje iz nje proizlaze, osobito obve- zu da će se nakon prestanka obnašanja dužnosti pri prihvaćanju određenih imenovanja ili pogodnosti ponašati pošteno i diskretno.

Sud odlukom rješava sve dvojbe o xxx pitanju.

Članak 5.

Osim redovitom zamjenom ili smrću, dužnosti suca prestaju i njego- vom ostavkom.

Xxxx xxxxx podnosi ostavku, ona se u pisanom obliku upućuje pred- sjedniku Xxxx xxxx ju prosljeđuje predsjedniku Vijeća. Nakon upućivanja potonje obavijesti mjesto suca postaje slobodno.

Osim u slučaju kada se primjenjuje članak 6., xxxxx ostaje na dužnosti sve dok njegov nasljednik ne stupi na dužnost.

Članak 6.

Xxxxx može biti razriješen dužnosti ili mu se može oduzeti pravo na mirovinu ili druge zamjenske povlastice samo ako, prema jednoglasnom mišljenju sudaca i nezavisnih odvjetnika Suda, više ne ispunjava propisane uvjete ili obveze koje proizlaze iz njegove službe. Dotični xxxxx ne sudjeluje u toj raspravi.

Tajnik Suda dostavlja odluku Suda predsjedniku Skupštine i predsjed- niku Komisije te o njoj obavješćuje predsjednika Vijeća.

U slučaju odluke o razrješenju suca, mjesto suca postaje slobodno na- kon upućivanja obavijesti predsjedniku Vijeća.

Članak 7.

Xxxxx xxxx zamjenjuje člana Xxxx xxxx dužnost nije istekla imenuje se za preostalo vrijeme trajanja dužnosti svojeg prethodnika.

Članak 8.

Odredbe članaka 2. do 7. primjenjuju se na nezavisne odvjetnike.

Glava II. ORGANIZACIJA

Članak 9.

Tajnik Suda priseže pred Sudom da će svoje dužnosti obnašati nepri- xxxxxx i savjesno te da će čuvati tajnost vijećanja Suda.

Članak 10.

Sud u slučajevima spriječenosti tajnika osigurava njegovu zamjenu.

Članak 11.

Sudu se dodjeljuju dužnosnici i ostali službenici koji omogućuju nje- gov rad. Oni su odgovorni tajniku Xxxx xxxx je podređen predsjedniku.

Članak 12.

Vijeće može, odlučujući jednoglasno na prijedlog Suda, osigurati ime- novanje pomoćnih izvjestitelja i utvrditi pravila koja uređuju njihovu služ- bu. Prema uvjetima utvrđenima u poslovniku od pomoćnih se izvjestitelja može zahtijevati da sudjeluju u pripremnim radnjama u predmetima pred Sudom te da surađuju sa sucem izvjestiteljem.

Pomoćne izvjestitelje imenuje Vijeće. Xxxxxx xx među osobama xxxx xx neovisnost neupitna i koje imaju potrebne pravne kvalifikacije. Pred Sudom polažu prisegu da će svoje dužnosti obnašati nepristrano i savjesno te da će čuvati tajnost vijećanja Suda.

Članak 13.

Suci, nezavisni odvjetnici i tajnik Suda obvezni su boraviti u mjestu u kojem Sud ima svoje sjedište.

Članak 14.

Sud zasjeda stalno. Trajanje sudskih praznika određuje Sud uzimajući u obzir potrebe svojeg poslovanja.

Članak 15.

Odluke Suda valjane su samo ako u vijećanju sudjeluje neparan broj njegovih članova. Odluke Suda u xxxxx sastavu valjane su ako je nazočno pet članova. Odluke sudskih vijeća valjane su samo ako su nazočna tri suca; u slučaju spriječenosti suca jednog sudskog vijeća, može se pozvati suca drugog sudskog vijeća u skladu s uvjetima utvrđenima poslovnikom.

Članak 16.

Suci i nezavisni odvjetnici ne mogu sudjelovati u odlučivanju u bilo kojem predmetu u kojem su prethodno sudjelovali kao zastupnici, savjetnici ili odvjetnici jedne od stranaka ili u kojem su bili pozvani očitovati se u svojstvu člana suda, istražnog povjerenstva ili u nekom drugom svojstvu.

Ako zbog nekog posebnog razloga xxxxx ili nezavisni odvjetnik smatra da ne može sudjelovati u donošenju odluke ili razmatranju određenog pred- meta, o tome obavješćuje predsjednika. Ako zbog nekog posebnog razloga predsjednik smatra xx xxxxx ili nezavisni odvjetnik ne smiju sudjelovati u postupku ili odlučivanju u određenom predmetu, o tome ih obavješćuje.

Sve poteškoće koje proizlaze iz primjene ovog članka rješavaju se od- lukom Suda.

Stranka ne može zahtijevati izmjenu sastava Suda ili jednog od nje- govih sudskih vijeća na temelju državljanstva suca ili zato što u Sudu ili sudskom vijeću nema suca istog državljanstva kao ta stranka.

Glava III. POSTUPAK

Članak 17.

Države i institucije Zajednice pred Sudom zastupa zastupnik koji se imenuje za svaki pojedinačni predmet; zastupniku može pomagati savjetnik ili pravnik ovlašten za zastupanje pred sudom države članice.

Ostale stranke mora zastupati pravnik koji je ovlašten za zastupanje pred sudom države članice.

Ti zastupnici, savjetnici i pravnici u nastupu pred Sudom uživaju prava i imunitete potrebne za neovisno obnašanje svojih dužnosti prema uvjetima utvrđenima poslovnikom.

U odnosu na te savjetnike i pravnike koji nastupaju pred Sudom, Sud ima ovlasti uobičajeno dodijeljene sudovima, prema uvjetima utvrđenima poslovnikom.

Sveučilišni profesori koji su državljani države članice čiji im zakoni daju pravo nastupanja pred sudom uživaju pred Sudom ista prava koja su ovim člankom priznata pravnicima ovlaštenima za zastupanje pred sudom države članice.

Članak 18.

Postupak pred Sudom sastoji se od dva dijela: pisanog i usmenog.

Pisani dio postupka sastoji se od dostave tužba, podnesaka, odgovora na tužbu i očitovanja te od eventualnih replika, kao i svih isprava i do- kumenata koji ih potkrepljuju ili njihovih ovjerenih preslika strankama i institucijama Zajednice čije su odluke predmet postupka.

Dostavu obavlja tajnik redoslijedom i u rokovima utvrđenima poslov- nikom.

Usmeni dio postupka sastoji se od čitanja izvješća suca izvjestitelja, saslušanja, od strane Suda, zastupnika, savjetnika i pravnika ovlaštenih za zastupanje pred sudom države članice te prijedloga odluka nezavisnog od- vjetnika kao i, po potrebi, od saslušanja svjedoka i stručnjaka.

Članak 19.

Postupak pred Sudom pokreće se pisanom tužbom upućenom tajniku. Tužba sadržava ime i stalnu adresu podnositelja, položaj potpisnika, ime stranke protiv koje se podnosi tužba, predmet spora, tužbeni zahtjev i kra- tak opis razloga na kojima se temelji tužba.

Tužbi mora biti priložen, kada je to prikladno, akt čije se poništenje zahtijeva ili, u okolnostima iz članka 175. ovog Ugovora, isprava kojom se dokazuje datum poziva predviđenog u tom članku. Ako navedeni dokumen- ti nisu priloženi tužbi, tajnik poziva zainteresiranu stranku da ih dostavi u razumnom roku, ali u tom slučaju prava stranke ne prestaju čak i ako se navedeni dokumenti dostave nakon isteka roka određenog za pokretanje postupka.

Članak 20.

U slučajevima iz članka 177. ovog Ugovora sud države članice koji suspendira postupak i uputi predmet Sudu obavješćuje Sud o svojoj odluci. Tajnik Suda o navedenoj odluci obavješćuje stranke, države članice i Komisi- ju, a ako akt čija je valjanost ili tumačenje predmet spora potječe od Vijeća, o njoj obavješćuje i Vijeće.

U roku od dva mjeseca od takve obavijesti stranke, države članice, Ko- misija i, kada je to prikladno, Vijeće imaju pravo podnositi Sudu podneske ili pisana očitovanja.

Članak 21.

Sud može zahtijevati od stranaka da dostave sve dokumente i podat- ke koje Sud smatra potrebnima. U slučaju odbijanja, sastavlja se službena zabilješka.

Sud također može zahtijevati od država članica i institucija koje nisu stranke u postupku da dostave sve podatke koje Sud smatra potrebnima za postupak.

Članak 22.

Sud u svako doba može povjeriti bilo kojem pojedincu, tijelu, odboru ili drugoj organizaciji koju izabere zadaću davanja stručnog mišljenja

Članak 23.

Svjedoci se mogu saslušati prema uvjetima utvrđenima u poslovniku.

Članak 24.

U odnosu na svjedoke koji se ne odazovu sudskom pozivu, Sud ima ovlasti koje su općenito u takvim slučajevima dodijeljene sudovima te može izreći novčane kazne prema uvjetima utvrđenima u poslovniku.

Članak 25.

Svjedoci i stručnjaci mogu se saslušati pod prisegom danom u obliku utvrđenim u poslovniku ili na način utvrđen pravom zemlje svjedoka ili stručnjaka.

Članak 26.

Sud može naložiti saslušanje svjedoka ili stručnjaka pred pravosudnim tijelom njegova stalnog boravišta.

Nalog se šalje na provedbu nadležnom pravosudnom tijelu prema uvjetima utvrđenima u poslovniku. Dokumenti sastavljeni u skladu sa za- molnicom vraćaju se Sudu pod istim uvjetima.

Sud snosi troškove, ne dovodeći u pitanje njegovo pravo da, kada je to prikladno, naloži strankama njihovo plaćanje.

Članak 27.

Prema svakom kršenju prisege svjedoka ili stručnjaka država članica postupa na isti način kao da je povreda počinjena pred jednim od njezinih sudova nadležnih u građanskim stvarima. Po prijavi Suda dotična država članica pokreće postupak protiv počinitelja povrede pred svojim nadležnim sudom.

Članak 28.

Sudska rasprava je javna, osim ako Sud, po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka, zbog ozbiljnih razloga odluči drukčije.

Članak 29.

Tijekom rasprave Sud može ispitivati stručnjake, svjedoke i same stranke. Stranke se, međutim, mogu obraćati Sudu samo putem svojih za- stupnika.

Članak 30.

O svakoj se raspravi sastavlja zapisnik koji potpisuju predsjednik i tajnik.

Članak 31. Popis rasprava utvrđuje predsjednik.

Članak 32. Vijećanje je Suda tajno i ostaje tajno.

Članak 33.

Presude moraju imati obrazloženje. Sadržavaju imena sudaca koji su sudjelovali u vijećanju.

Članak 34.

Presude potpisuju predsjednik i tajnik. One se javno čitaju.

Članak 35.

Sud odlučuje o troškovima.

Članak 36.

Predsjednik Suda može u skraćenom postupku, koji se može, u mjeri u kojoj je to potrebno, razlikovati od nekih pravila sadržanih u ovom Sta- tutu i koji se utvrđuje u poslovniku, odlučiti o prijedlozima za suspenziju primjene, kako je predviđeno u članku 185. ovog Ugovora, ili za određiva- nje privremenih mjera na temelju članka 186., ili za suspenziju izvršenja sukladno posljednjem stavku članka 192.

Predsjednika, u slučaju njegove spriječenosti, zamjenjuje drugi sudac prema uvjetima utvrđenima u poslovniku.

Odluka predsjednika ili suca koji ga zamjenjuje privremena je i ni na koji način ne utječe na odluku Suda o glavnoj stvari.

Članak 37.

Države članice i institucije Zajednice mogu se uključiti u postupak pred Sudom.

Isto pravo ima svaka druga osoba koja dokaže svoj pravni interes za ishod postupka pred Sudom, osim u postupcima među državama članica- ma, među institucijama Zajednice ili između država članica i institucija Zajednice.

Sadržaj prijedloga za uključenje u postupak ograničen je na potporu zahtjeva jedne od stranaka.

Članak 38.

Ako tužena stranka, nakon što je uredno pozvana, ne podnese pisani odgovor na tužbu, protiv te stranke donosi se presuda zbog ogluhe. Takvoj presudi može se prigovoriti u roku od mjesec dana od njezine dostave. Pri- govor ne suspendira izvršenje presude zbog ogluhe, osim ako Sud odluči drukčije.

Članak 39.

Države članice, institucije Zajednice i sve druge fizičke ili pravne osobe mogu u slučajevima i prema uvjetima određenima poslovnikom pokrenuti postupak treće strane radi osporavanja presude donesene bez njihova sudje- lovanja kada presuda štetno utječe na njihova prava.

Članak 40.

Ako je smisao ili doseg presude nejasan, Sud daje njezino tumačenje na prijedlog bilo koje stranke ili institucije Zajednice koja za to dokaže svoj pravni interes.

Članak 41.

Prijedlog za ponavljanje postupka može se podnijeti Sudu samo ako se sazna za činjenicu odlučujuće naravi, koja u vrijeme donošenja presude nije bila poznata ni Sudu niti stranci koja traži ponavljanje postupka.

Ponavljanje postupka pokreće se odlukom Suda u kojoj se izrijekom utvrđuje postojanje nove činjenice, priznaje joj se karakter činjenice podob- ne za pokretanje ponavljanja postupka te se prijedlog proglašava dopušte- nim po toj osnovi.

Prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti nakon proteka roka od deset godina od dana presude.

Članak 42.

Poslovnikom se utvrđuju rokovi koji uzimaju u obzir udaljenosti.

Istek roka nema štetan utjecaj na prava zainteresirane stranke ako ona dokaže postojanje nepredvidivih okolnosti ili više sile.

Članak 43.

Postupci protiv Zajednice u predmetima koji proizlaze iz izvanugovor- ne odgovornosti ne mogu se pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od nastanka događaja koji je povod pokretanju postupka. Rok zastare pre- kida se pokretanjem postupka pred Sudom ili ako je prije pokretanja tog postupka oštećena strana podnijela zahtjev nadležnoj instituciji Zajednice. U potonjem slučaju postupak se mora pokrenuti u roku od dva mjeseca predviđenom u članku 173.; kada je to prikladno, primjenjuju se odredbe članka 175 stavka 2.

Članak 44.

Poslovnik Suda predviđen u članku 188. ovog Ugovora sadržava, osim odredaba predviđenih ovim Statutom, sve ostale odredbe potrebne za nje- govu primjenu i, kada je to potrebno, njegovu dopunu.

Članak 45.

Vijeće može, odlučujući jednoglasno, dopuniti odredbe ovog Statuta radi prilagodba koje se pokažu potrebnima zbog mjera koje Vijeće poduzme u skladu s člankom 165. stavkom 4. ovog Ugovora.

Članak 46.

Odmah nakon polaganja prisege, predsjednik Vijeća ždrijebom bira suce i nezavisne odvjetnike čija dužnost istječe na kraju prvog razdoblja od tri godine u skladu s člankom 167. stavcima 2. i 3. ovog Ugovora.

U POTVRDU TOGA niže potpisani opunomoćenici potpisali su ovaj Protokol.

Sastavljeno u Bruxellesu dana sedamnaestog travnja godine tisuću devetsto pedeset sedme.

J. Ch. SNOY et dOPPUERS

C. P. OPHÜLS Robert MARJOLIN

Vittorio BADINI CONFALONIERI

Lambert SCHAUS

J. LINTHORST HOMAN

PROTOKOL O POVLASTICAMA I IMUNITETIMA VISOKE UGOVORNE STRANKE UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE,

S OBZIROM NA to da, u skladu s člankom 218. ovog Ugovora, Zajednica na državnim područjima država članica uživa takve povlastice i imunitete koji su joj potrebni za obavljanje njezinih zadaća prema uvjetima utvrđenima u posebnom protokolu,

S OBZIROM I NA to da, u skladu s člankom 28. Protokola o Statutu Eu- ropske investicijske banke, ta Banka uživa povlastice i imunitete utvrđene u Protokolu iz prethodnog stavka,

ODREDILE SU u svrhu sastavljanja ovog Protokola kao svoje opunomo- ćenike:

NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ BELGIJANACA:

baruna J. Ch. SNOY et dOPPUERSA, glavnog tajnika Ministarstva gospodar- stva, voditelja belgijskog izaslanstva na Međuvladinoj konferenciji PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE:

profesora dr. Carla Friedricha OPHÜLSA, veleposlanika Savezne Republike Njemačke, voditelja njemačkog izaslanstva na Međuvladinoj konferenciji PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE:

g. Roberta MARJOLINA, profesora prava, zamjenika voditelja francuskog izaslanstva na Međuvladinoj konferenciji

PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE:

g. V. BADINIJA CONFALONIERIJA, državnog podtajnika u Ministarstvu vanjskih poslova, voditelja talijanskog izaslanstva na Međuvladinoj konfe- renciji

NJEZINA KRALJEVSKA VISOST VELIKA VOJVOTKINJA OD LUKSEM- BURGA:

g. Lamberta SCHAUSA, veleposlanika Velikog Vojvodstva Luksemburga, voditelja luksemburškog izaslanstva na Međuvladinoj konferenciji NJEZINO VELIČANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE:

g. J. LINTHORSTA HOMANA, voditelja nizozemskog izaslanstva na Među- vladinoj konferenciji

KOJI SU SE, razmijenivši svoje punomoći za koje je utvrđeno da su u valja- nom i propisanom obliku,

SPORAZUMJELI o sljedećim odredbama koje su priložene Ugovoru o osni- vanju Europske ekonomske zajednice.

Poglavlje 1.

DOBRA, SREDSTVA, IMOVINA I POSLOVANJE ZAJEDNICE

Članak 1.

Prostorije i zgrade Zajednice nepovredive su. Izuzete su od pretra- ge, rekvizicije, konfiskacije ili izvlaštenja. Vlasništvo i imovina Zajednice ne mogu biti predmetom upravnih ili sudskih mjera prisile bez odobrenja Suda.

Članak 2.

Arhive Zajednice nepovredive su.

Članak 3.

Zajednica, njezina imovina, prihodi i ostala dobra oslobođeni su od svih neposrednih poreza.

Vlade država članica, kad god je to moguće, poduzimaju odgovaraju- će mjere za doznačivanje ili povrat iznosa posrednih poreza ili poreza na prodaju uključenih u cijenu pokretnina ili nekretnina, kada Zajednica za svoje službene potrebe obavlja veće kupnje čija cijena uključuje takve po- reze. Međutim, primjena navedenih odredaba ne smije imati za posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja unutar Zajednice.

Ne odobravaju se oslobođenja u odnosu na poreze i davanja koji se plaćaju samo kao naknade za javne komunalne usluge.

Članak 4.

Zajednica je oslobođena od svih carina, zabrana i ograničenja pri uvozu i izvozu na predmete namijenjene njezinoj službenoj uporabi; tako uvezenim predmetima ne smije se raspolagati, ni uz naplatu ni besplatno, na državnom području zemlje u koju su uvezeni, osim pod uvjetima koje odobri vlada te zemlje.

Zajednica je također oslobođena od svih carina i svih zabrana i ogra- ničenja na uvoz i izvoz svojih publikacija.

Poglavlje 2.

KOMUNIKACIJA I PROPUSNICE (LAISSEZ-PASSER)

Članak 5.

Pri službenoj komunikaciji i prijenosu svih svojih dokumenata institu- cije Zajednice na državnom području svake države članice uživaju tretman koji ta država priznaje diplomatskim misijama.

Službena prepiska i ostala službena komunikacija institucija Zajednice ne podliježu cenzuri.

Članak 6.

Predsjednici institucija Zajednice mogu članovima i službenicima tih institucija izdati propusnice (laissez-passer) u obliku koji propisuje Vijeće i koje vlasti država članica priznaju kao valjane putne isprave. Te se pro- pusnice (laissez-passer) izdaju dužnosnicima i ostalim službenicima prema uvjetima utvrđenima u Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja predvi- đenima u članku 212. ovog Ugovora.

Komisija može sklopiti sporazume na temelju kojih se te propusnice (laissez-passer) priznaju kao valjane putne isprave na državnom području trećih zemalja.

Poglavlje 3.

ČLANOVI SKUPŠTINE

Članak 7.

Slobodno kretanje članova Skupštine prilikom putovanja do mjesta ili iz mjesta sastajanja Skupštine ne podliježe nikakvim administrativnim ili drugim ograničenjima.

Članovima Skupštine odobravaju se u vezi s carinskom i deviznom kontrolom:

(a) od strane njihove vlade, iste olakšice koje se odobravaju višim dužnosnicima prilikom putovanja u inozemstvo radi privremenih službe- nih misija

(b) od strane vlada ostalih država članica, iste olakšice koje se odo- bravaju predstavnicima stranih vlada na privremenim službenim misijama.

Članak 8.

Članovi Skupštine ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitiva- nja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti.

Članak 9.

Tijekom zasjedanja Skupštine njezini članovi uživaju:

(a) na državnom području svoje države, imunitet priznat članovima parlamenta te države

(b) na državnom području bilo koje druge države članice, imunitet od svake mjere zadržavanja i od sudskih postupaka.

Na isti se način imunitet primjenjuje na članove tijekom putovanja do mjesta ili iz mjesta sastajanja Skupštine.

Ako je član zatečen u počinjenju kaznenog djela, nije moguće poziva- nje na imunitet te u tom slučaju Skupština može ostvariti svoje pravo na ukidanje imuniteta jednom od svojih članova.

Poglavlje 4.

PREDSTAVNICI DRŽAVA ČLANICA KOJI SUDJELUJU U RADU INSTITUCIJA ZAJEDNICE

Članak 10.

Predstavnici država članica koji sudjeluju u radu institucija Zajednice, njihovi savjetnici i tehnički stručnjaci uživaju uobičajene povlastice, imu- nitete i olakšice prilikom obnašanja svojih dužnosti i tijekom putovanja do mjesta ili iz mjesta sastajanja.

Ovaj se članak također primjenjuje na članove savjetodavnih tijela Zajednice.

Poglavlje 5.

DUŽNOSNICI I OSTALI SLUŽBENICI ZAJEDNICE

Članak 11.

Na državnom području svake države članice i neovisno o njihovu državljanstvu, dužnosnici i ostali službenici Zajednice iz članka 212. ovog Ugovora:

(a) uživaju, pridržavajući se odredaba članaka 179. i 215. ovog Ugovo- ra, imunitet od sudskih postupaka u pogledu radnja koje oni poduzimaju u službenom svojstvu, uključujući izgovorene ili napisane riječi; taj imunitet uživaju i nakon prestanka obnašanja dužnosti

(b) zajedno sa svojim bračnim drugovima i uzdržavanim članovima obitelji ne podliježu imigracijskim ograničenjima ni formalnostima za pri- javu stranaca

(c) uživaju jednake olakšice koje se uobičajeno dodjeljuju dužnosni- cima međunarodnih organizacija vezano uz monetarne ili devizne propise

(d) imaju pravo iz zemlje svojeg posljednjeg boravišta ili iz zemlje čiji su državljani bez carine uvesti pokućstvo i druge predmete za osobnu uporabu prilikom prvog preuzimanja dužnosti u dotičnoj zemlji, te pravo da ih nakon prestanka dužnosti u toj zemlji ponovno izvezu bez carina, u oba slučaja pridržavajući se uvjeta koje vlada zemlje u kojoj ostvaruju to pravo smatra nužnima

(e) imaju pravo bez carine uvesti motorno vozilo za osobnu uporabu, kupljeno u zemlji svojeg posljednjeg boravišta ili u zemlji čiji su državljani prema uvjetima koji vrijede na unutarnjem tržištu te zemlje, te ga ponovno izvesti bez carine, u oba slučaja pridržavajući se uvjeta koje vlada zemlje u kojoj ostvaruju to pravo smatra nužnima.

Članak 12.

Dužnosnici i ostali službenici Zajednice dužni su plaćati porez u korist Zajednice na plaće, nadnice i prihode koje im isplaćuje Zajednica, u skladu s uvjetima i postupkom koje utvrđuje Vijeće, odlučujući na prijedloge Ko- misije, koje ona podnosi u roku od godinu dana od stupanja ovog Ugovora na snagu.

Oni su oslobođeni od plaćanja nacionalnih poreza na plaće, nadnice i prihode koje im isplaćuje Zajednica.

Članak 13.

Pri primjeni poreza na dohodak, poreza na bogatstvo i poreza na na- sljedstvo te pri primjeni konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenih među državama članicama Zajednice, za dužnosnike i ostale službenike Zajednice koji isključivo radi obnašanja svojih dužnosti u službi Zajednice imaju boravište na državnom području države članice koja nije zemlja njihove porezne rezidentnosti, u trenutku stupanja u službu Zajedni- ce smatra se kako u zemlji njihova stvarnog boravišta tako i u zemlji njihove porezne rezidentnosti, da su zadržali rezidentnost u potonjoj zemlji, pod uvjetom da je ta država članica Zajednice. Ta se odredba također primje- njuje na bračnog druga ako se ne bavi vlastitim plaćenim zanimanjem, i na djecu koju uzdržavaju i za koju skrbe osobe iz ovog članka.

Pokretna imovina koja pripada osobama iz prethodnog stavka i koja se nalazi na državnom području zemlje u kojoj borave oslobođena je od poreza na nasljedstvo u toj zemlji; za takvu se imovinu pri izračunu tog poreza smatra, uz poštovanje prava trećih zemalja i moguće primjene odredaba međunarodnih konvencija o dvostrukom oporezivanju, da se nalazi u zemlji porezne rezidentnosti.

Pri primjeni odredaba ovog članka ne uzima se u obzir rezidentnost stečena isključivo zbog obnašanja dužnosti u službi drugih međunarodnih organizacija.

Članak 14.

Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije koji ona pod- nosi u roku od godine dana od stupanja ovog Ugovora na snagu, utvrđuje program prava iz socijalne sigurnosti za dužnosnike i ostale službenike Zajednice.

Članak 15.

Vijeće, odlučujući na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s ostalim zainteresiranim institucijama, određuje kategorije dužnosnika i ostalih služ-

benika Zajednice na koje se u cijelosti ili djelomično primjenjuju odredbe članka 11., članka 12. stavka 2. i članka 13.

Imena, razredi i adrese dužnosnika i ostalih službenika uključenih u takve kategorije periodično se dostavljaju vladama država članica.

Poglavlje 6.

POVLASTICE I IMUNITETI MISIJA AKREDITIRANIH PRI ZAJEDNICI

Članak 16.

Država članica na čijem državnom području Zajednica ima svoje sjedište priznaje uobičajeni diplomatski imunitet misijama trećih zemalja akreditiranim pri Zajednici.

Poglavlje 7.

OPĆE ODREDBE

Članak 17.

Dužnosnicima i ostalim službenicima Zajednice priznaju se povlastice, imuniteti i olakšice isključivo u interesu Zajednice.

Svaka institucija Zajednice dužna je ukinuti imunitet priznat dužno- sniku ili drugom službeniku kad god ona smatra da ukidanje tog imuniteta nije protivno interesima Zajednice.

Članak 18.

Institucije Zajednice surađuju s odgovornim tijelima zainteresiranih država članica radi primjene ovog Protokola.

Članak 19.

Članci 11. do 14. i članak 17. primjenjuju se na članove Komisije.

Članak 20.

Članci 11. do 14. i članak 17. primjenjuju se na suce, nezavisne od- vjetnike, tajnika i pomoćne izvjestitelje Suda, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 3. Protokola o Statutu Suda koje se odnose na imunitet sudaca i nezavisnih odvjetnika od sudskih postupaka.

Članak 21.

Ovaj se Protokol također primjenjuje na Europsku investicijsku banku, na članove njezinih tijela, na njezino osoblje i na predstavnike država čla- nica koji sudjeluju u njezinim aktivnostima, ne dovodeći u pitanje odredbe Protokola o Statutu Banke.

Europska investicijska banka povrh toga oslobođena je od svakog oblika oporezivanja ili nameta slične naravi pri osnivanju i bilo kakvom povećanju kapitala te od različitih formalnosti koje mogu biti s tim po- vezane u državi sjedišta Banke. Slično tome, prestanak Banke ili njezina likvidacija nemaju za posljedicu nikakve namete. Naposljetku, djelatnosti Banke i njezinih tijela, koje se obavljaju u skladu s njezinim Statutom, ne podliježu porezu na promet.

U POTVRDU TOGA niže potpisani opunomoćenici potpisali su ovaj Protokol.

Sastavljeno u Bruxellesu dana sedamnaestog travnja godine tisuću devetsto pedeset sedme.

J. Ch. SNOY et dOPPUERS

C. P. OPHÜLS Robert MARJOLIN Vittorio BADINI Lambert SCHAUS

J. LINTHORST HOMAN

KONVENCIJA O IZMJENI UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE S CILJEM DA SE POSEBAN SUSTAV PRIDRUŽIVANJA UTVRĐEN U ČETVRTOM DIJELU TOG UGOVORA UČINI PRIMJENJIVIM NA NIZOZEMSKE ANTILE

NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ BELGIJANACA, PREDSJEDNIK SAVE- ZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE, NJEZINA KRALJEVSKA VI-

SOST VELIKA VOJVOTKINJA OD LUKSEMBURGA, NJEZINO VELIČAN- STVO KRALJICA NIZOZEMSKE,

UZIMAJUĆI U OBZIR Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice potpisan u Rimu 25. ožujka 1957., kao i Izjavu o namjeri u vezi s pridruži- vanjem Nizozemskih Antila Zajednici koju su istog dana dale njihove vlade i koja je dodana Završnom aktu Međuvladine konferencije za zajedničko tržište i Euratom,

U ŽELJI DA izvrše gospodarsko pridruživanje Nizozemskih Antila Europ- skoj ekonomskoj zajednici, koje je zatražila Kraljevina Nizozemska, u skladu s posebnim sustavom utvrđenim u dijelu IV. Ugovora zajedno s posebnim odredbama o uvozu naftnih proizvoda koji su rafinirani u Nizozemskim Antilima u Zajednicu,

UZIMAJUĆI U OBZIR povoljno mišljenje Vijeća od 22. listopada 1962. koje je dano nakon savjetovanja sa Skupštinom i Komisijom,

ODLUČILI SU u tu svrhu izmijeniti Ugovor o osnivanju Europske ekonom- ske zajednice u skladu s odredbama članka 236. tog Ugovora te su u tu svrhu odredili kao svoje opunomoćenike:

NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ BELGIJANACA:

g. Henrija Fayata, ministra u Ministarstvu vanjskih poslova PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE:

g. Rolfa Lahra, državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE:

g. Jean-Marca Boegnera, veleposlanika, voditelja francuskog izaslanstva na Konferenciji

PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE:

g. Carla Russoa, državnog podtajnika u Ministarstvu vanjskih poslova NJEZINA KRALJEVSKA VISOST VELIKA VOJVOTKINJA OD LUKSEM- BURGA:

g. Eugènea Schausa, potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova NJEZINO VELIČANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE:

g. H. R. van Houtena, državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova

g. W. F. M. Lampea, opunomoćenog ministra za Nizozemske Antile

KOJI su se na poziv predsjednika Vijeća Zajednice, razmijenivši svoje puno- moći za koje je utvrđeno da su u valjanom i propisanom obliku,

SPORAZUMJELI kao slijedi:

Članak 1.

Nizozemski Antili uvrštavaju se na popis u Prilogu IV. Ugovoru o osnivanju Europske ekonomske zajednice. Stoga se »Protokol o robi koja je podrijetlom i dolazi iz određenih zemalja i koja uživa poseban tretman pri uvozu u državu članicu« prestaje primjenjivati na tu zemlju.

U vezi s odnosom između te zemlje s jedne strane i država članica i prekomorskih područja s druge strane, sustav koji vrijedi zbog primjene Ugovora na datum stupanja na snagu ove Konvencije i koji će nakon toga vrijediti u odnosu na ostale prekomorske zemlje i područja primjenjuje se na Nizozemske Antile.

Članak 2.

Protokolima koji su priloženi Ugovoru o osnivanju Europske eko- nomske zajednice dodaje se sljedeći protokol koji postaje njegov sastavni dio: »Protokol o uvozu naftnih proizvoda koji su rafinirani u Nizozemskim Antilima u Europsku ekonomsku zajednicu« čiji je tekst priložen ovoj Kon- venciji.

Članak 3.

Visoke ugovorne stranke ratificiraju ovu Konvenciju sukladno svojim ustavnim odredbama. Isprave o ratifikaciji polažu se kod Vlade Talijanske Republike.

Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi na- kon što posljednja država potpisnica položi ispravu o ratifikaciji. Međutim, ako se navedeno polaganje izvrši manje od petnaest dana prije početka idu- ćeg mjeseca, stupanje na snagu ove Konvencije odgađa se do prvog dana drugog mjeseca nakon datuma polaganja isprave o ratifikaciji.

Članak 4.

Ova Konvencija koja je sastavljena u jedinom izvorniku na francu- skom, nizozemskom, njemačkom i talijanskom jeziku, pri čemu su sva če- tiri teksta jednako vjerodostojna, pohranjuje se u arhivu Vlade Talijanske Republike koja svakoj vladi ostalih država potpisnica dostavlja po jedan ovjereni primjerak.

U POTVRDU TOGA niže potpisani opunomoćenici potpisali su ovu Kon- venciju.

SASTAVLJENO u Bruxellesu dana trinaestog studenoga godine tisuću de- vetsto šezdeset druge.

H. FAYAT

R. LAHR

J. M. BOEGNER

C. RUSSO

E. SCHAUS

H. R. VAN HOUTEN, W. F. M. LAMPE

PROTOKOL O UVOZU NAFTNIH PROIZVODA RAFINIRANIH U NIZOZEMSKIM ANTILIMA U EUROPSKU EKONOMSKU ZAJEDNICU

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

U ŽELJI da detaljnije utvrde sustav trgovine koji se primjenjuje na uvoz naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima u Europsku eko- nomsku zajednicu,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu tom Ugo- voru:

Članak 1.

Ovaj se Protokol primjenjuje na naftne proizvode iz tarifnih brojeva 27.10, 27.11, 27.12, ex 27.13 (parafinski vosak, vosak iz nafte ili bitumino- znih materijala te parafinski otpaci) i 27.14 Briselske nomenklature koji se uvoze za uporabu u državama članicama.

Članak 2.

Države članice obvezuju se za naftne proizvode rafinirane u Nizozem- skim Antilima odobriti carinske povlastice koje proizlaze iz pridruživanja Nizozemskih Antila Zajednici, prema uvjetima predviđenima u ovom Proto- kolu. Te odredbe vrijede bez obzira na pravila o podrijetlu koja primjenjuju države članice.

Članak 3.

1. Ako Komisija, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, utvrdi da uvoz u Zajednicu naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima prema sustavu predviđenom gornjim člankom 2. uzrokuje stvarne poteškoće na tržištu jedne ili više država članica ona odlučuje da zainteresi- rane države članice uvedu, povećaju ili ponovno uvedu carine na navedeni uvoz, u onom opsegu i za razdoblje koje je potrebno za suočavanje s takvim stanjem. Stope carina koje se uvedu, povećaju ili ponovno uvedu na takav način ne smiju premašivati carine koje se za te iste proizvode primjenjuju u odnosu na treće zemlje.

2. Odredbe stavka 1. mogu se u svakom slučaju primjenjivati sve dok uvoz u Zajednicu naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima doseže dva milijuna tona godišnje.

3. Vijeće se obavješćuje o odlukama koje Komisija donosi u skladu sa stavcima 1. i 2., uključujući one odluke kojima se odbija zahtjev države članice. Vijeće na zahtjev bilo koje države članice preuzima odgovornost za to pitanje i može te odluke u svakom trenutku izmijeniti ili opozvati svojom odlukom koju donosi kvalificiranom većinom.

Članak 4.

1. Ako neka država članica smatra da uvoz naftnih proizvoda rafini- ranih u Nizozemskim Antilima, a koji se odvija neposredno ili preko neke

druge države članice prema sustavu predviđenom gornjim člankom 2., uzro- kuje stvarne poteškoće na njezinu tržištu te da je potrebno hitno djelovanje kako bi se te poteškoće riješile, može na vlastitu inicijativu na takav uvoz odlučiti primijeniti carinu čija stopa ne smije premašivati stopu carine koja se za te iste proizvode primjenjuje u odnosu na treće zemlje. O svojoj odluci obavješćuje Komisiju koja u roku od mjesec dana odlučuje treba li mjere koje je ta država poduzela zadržati ili se te mjere moraju izmijeniti ili uki- nuti. Na takvu odluku Komisije primjenjuju se odredbe članka 3. stavka 3.

2. Ako količine naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima koje se uvoze u neku državu ili države članice EEZ-a neposredno ili preko neke druge države članice prema sustavu predviđenom gornjim člankom 2. tijekom kalendarske godine premašuju količine u tonama koje su navedene u Prilogu ovom Protokolu, mjere koje ta država ili države članice poduzmu u skladu sa stavkom 1. za tekuću godinu smatraju se opravdanima. Nakon što se uvjeri da je postignuta utvrđena količina u tonama, Komisija službeno prima na znanje poduzete mjere. U tom slučaju ostale države članice ne upućuju to pitanje Vijeću na rješavanje.

Članak 5.

Ako Zajednica odluči primijeniti količinska ograničenja na naftne pro- izvode, bez obzira na to otkuda se uvoze, ta se ograničenja mogu također primijeniti na uvoz tih proizvoda iz Nizozemskih Antila. U tom slučaju, Nizozemskim se Antilima odobrava povlašteni tretman u odnosu na treće zemlje.

Članak 6.

1. Vijeće jednoglasnom odlukom revidira odredbe članaka 2. do 5., nakon savjetovanja sa Skupštinom i Komisijom, ako se utvrdi zajednička definicija podrijetla za naftne proizvode iz trećih zemalja i pridruženih ze- malja ili ako se donesu odluke u okviru zajedničke trgovinske politike za dotične proizvode ili ako se oblikuje zajednička energetska politika.

2. Međutim, pri izvršenju takve revizije u svakom se slučaju mora- ju očuvati jednake povlastice u korist Nizozemskih Antila, u prikladnom obliku i za količinu od najmanje dva i pol milijuna tona naftnih proizvoda.

3. Obveze Zajednice u vezi s jednakim povlasticama iz stavka 2. ovog članka mogu se, po potrebi, razdijeliti po zemljama uzimajući u obzir koli- činu u tonama koja je navedena u Prilogu ovom Protokolu.

Članak 7.

Što se tiče provedbe ovog Protokola, Komisija je odgovorna za praćenje razvoja uvoza u države članice naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima. Države članice dostavljaju Komisiji, sukladno administrativnim uvjetima koje ona preporuči, sve podatke koji su za to korisni, a Komisija zatim osigurava njihovo dostavljanje.

U POTVRDU TOGA niže potpisani opunomoćenici potpisali su ovaj Pro- tokol.

SASTAVLJENO u Bruxellesu dana trinaestog studenoga godine tisuću de- vetsto šezdeset druge.

H. FAYAT

R. LAHR

J. M. BOEGNER

C. RUSSO

E. SCHAUS

H. R. VAN HOUTEN, W. F. M. LAMPE

PRILOG PROTOKOLU

Za provedbu članka 4. stavka 2. Protokola o uvozu naftnih proizvo- da rafiniranih u Nizozemskim Antilima u Europsku ekonomsku zajednicu, visoke ugovorne stranke odlučile su da se količina od 2 milijuna tona naf- tnih proizvoda iz Antila raspoređuje među državama članicama na sljedeći način:

Njemačka 625 000 tona

Belgijsko-luksemburška ekonomska unija 200 000 tona

Francuska 75 000 tona

Italija 100 000 tona

Nizozemska 1 000 000 tona

ZAVRŠNI AKT

Opunomoćenici

NJEGOVA VELIČANSTVA KRALJA BELGIJANACA PREDSJEDNIKA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE PREDSJEDNIKA FRANCUSKE REPUBLIKE PREDSJEDNIKA TALIJANSKE REPUBLIKE

NJEZINE KRALJEVSKE VISOSTI VELIKE VOJVOTKINJE OD LUKSEM- BURGA

NJEZINA VELIČANSTVA KRALJICE NIZOZEMSKE,

koji su se 13. studenoga 1962. sastali u Bruxellesu na Konferenciji pred- stavnika vlada država članica radi izmjene Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice u skladu s uvjetima iz članka 236. tog Ugovora,

SLUŽBENO SU PRIMILI NA ZNANJE sljedeće dokumente:

– nacrt koji je Vijeću 4. lipnja 1962. podnijela Vlada Kraljevine Nizozemske o izmjeni Ugovora s ciljem da se poseban sustav pridruživanja utvrđen u četvrtom dijelu tog Ugovora učini primjenjivim na Nizozemske Antile

– mišljenje koje je Skupština usvojila 19. listopada 1962.

– mišljenje Komisije Europske ekonomske zajednice od 10. rujna 1962.

– pozitivno mišljenje Vijeća Europske ekonomske zajednice od 22. listopada 1962. o sazivanju Konferencije predstavnika vlada država članica o pridru- živanju Nizozemskih Antila Europskoj ekonomskoj zajednici;

USVOJILI SU sljedeće dokumente:

– Konvenciju o izmjeni Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice s ciljem da se poseban sustav pridruživanja utvrđen u četvrtom dijelu tog Ugovora učini primjenjivim na Nizozemske Antile

– Protokol o uvozu naftnih proizvoda koji su rafinirani u Nizozemskim An- tilima u Europsku ekonomsku zajednicu te Prilog tom Protokolu.

PRI POTPISIVANJU tih dokumenata, Konferencija je usvojila sljedeće izjave:

– Izjavu o trgovinskom sustavu između Nizozemskih Antila i pridruženih prekomorskih država:

Predstavnici vlada država članica suglasni su, u svjetlu mišljenja koje je Komisija podnijela Vijeću, da se sustav trgovinskih odnosa između Nizo- zemskih Antila i pridruženih prekomorskih država utvrdi sporazumno s tim državama.

– Izjavu o konačnom sustavu uvoza naftnih proizvoda koji su rafinirani u Nizozemskim Antilima u Zajednicu:

Predstavnici vlada država članica suglasni su da se pri utvrđivanju konačnog sustava predviđenog člankom 6. Protokola o uvozu naftnih proizvoda koji su rafinirani u Nizozemskim Antilima u Europsku ekonomsku zajednicu uzme u obzir nužnost osiguranja jednakog tretmana Nizozemskim Antilima i ostalim pridruženim prekomorskim zemljama i područjima u skladu s četvrtim dijelom Ugovora o osnivanju Zajednice.

U POTVRDU TOGA niže potpisani opunomoćenici potpisali su ovaj Završni akt.

SASTAVLJENO u Bruxellesu dana trinaestog studenoga godine tisuću de- vetsto šezdeset druge.

H. FAYAT

R. LAHR

J. M. BOEGNER

C. RUSSO

E. SCHAUS

H. R. VAN HOUTEN, W. F. M. LAMPE

UGOVOR O OSNIVANJU EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE

PROTOKOL O UVOZU NAFTNIH PROIZVODA RAFINIRANIH U NIZOZEMSKIM ANTILIMA U EUROPSKU EKONOMSKU ZAJEDNICU

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

U ŽELJI da detaljnije utvrde sustav trgovine koji se primjenjuje na uvoz naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima u Europsku eko- nomsku zajednicu,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama koje se prilažu tom Ugo- voru:

Članak 1.

Članak 2.

Članak 3.

1. Ako Komisija, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, utvrdi da uvoz u Zajednicu naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima prema sustavu predviđenom gornjim člankom 2. uzrokuje stvarne teškoće na tržištu jedne ili više država članica, ona odlučuje da zainteresi- rane države članice uvedu, povećaju ili ponovno uvedu carine na navedeni uvoz, u onom opsegu i za razdoblje koje je potrebno za suočavanje s takvim stanjem. Stope carina koje se uvedu, povećaju ili ponovno uvedu na takav način ne smiju premašivati carine koje se za te iste proizvode primjenjuju u odnosu na treće zemlje.

2. Odredbe stavka 1. mogu se u svakom slučaju primjenjivati sve dok uvoz u Zajednicu naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima doseže dva milijuna tona godišnje.

3. Vijeće se obavještava o odlukama koje Komisija donosi u skladu sa stavcima 1. i 2., uključujući one odluke kojima se odbija zahtjev države članice. Vijeće na zahtjev bilo koje države članice preuzima odgovornost za to pitanje i može te odluke u svakom trenutku izmijeniti ili opozvati svojom odlukom koju donosi kvalificiranom većinom.

Članak 4.

1. Ako neka država članica smatra da uvoz naftnih proizvoda rafini- ranih u Nizozemskim Antilima, a koji se odvija neposredno ili preko neke druge države članice prema sustavu predviđenom gornjim člankom 2., uzro- kuje stvarne teškoće na njezinu tržištu te da je potrebno hitno djelovanje kako bi se te teškoće riješile, može na vlastitu inicijativu na takav uvoz odlučiti primijeniti carinu čija stopa ne smije premašivati stopu carine koja se za te iste proizvode primjenjuje u odnosu na treće zemlje. O svojoj odluci obavještava Komisiju koja u roku od mjesec dana odlučuje treba li mjere koje je ta država poduzela zadržati ili se te mjere moraju izmijeniti ili uki- nuti. Na takvu odluku Komisije primjenjuju se odredbe članka 3. stavka 3.

Document Metadata

Table of Contents

U ŽELJI DA tim zemljama omoguće sudjelovanje u tako stvorenim moguć- nostima razvoja,

Document Metadata