ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ STUDIJE: „TEHNOLOGIJE U ŠUMARSTVU, STANDARDI ŠUMSKIH DRVNIH SORTIMENATA I ŠUMSKA BIOMASA“

Bosna i Hercegovina

Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva PIU Šumarstva i Poljoprivrede

Trampina 4/1 71000 Sarajevo

ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ STUDIJE: „TEHNOLOGIJE U ŠUMARSTVU, STANDARDI ŠUMSKIH DRVNIH SORTIMENATA I ŠUMSKA BIOMASA“

Xxxxxx xx.: BA-Add.Fin.-37791-BOS-CQ-SA-CS-10-1.A.1-19

Konsultant: ”CEPOS” Centar za podršku održivom gazdovanju šumskim resursima Kolodvorska 13/II

Sarajevo

Projektni xxx:

1. prof.xx. Xxxxx Xxxxx

2. doc.xx. Xxxxxxxx Xxxxxxxxx

3. xx. Xxxxx Xxxxx

4. xx. Xxxxx Xxxxxxxxx

Izvršni direktor: prof.xx. Xxxxx Xxxxxxxxx

Sarajevo, novembar 2010.godine

Sadržaj	Strana
1. UVOD	5
2. METODOLOGIJA RADA	7
3. REZULTATI SVIH PROVEDENIH ANALIZA I STUDIJA IZ DJELOKRUGA RADA 3.1. Tehnologije i tehnološki procesi koji se koriste u iskorištavanju šuma u FBiH 3.1.1. Sadašnje stanje sa aspekta mjesta i stupnja obrade šumskih sortimenata 3.1.2. Sadašnje stanje sredstava rada u iskorištavanju šuma 3.1.2.1. Sječa i izrada – motorne pile 3.1.2.2. Sječa i izrada – strojevi za cijepanje 3.1.2.3. Privlačenje drveta – traktori 3.1.2.4. Daljinski transport - kamioni bez ili sa hidrauličnom dizalicom 3.1.3. Sadašnje stanje organizacije rada u pojedinim fazama tehnoloških procesa 3.1.4. Analiza sadašnjeg stanja tehnologija 3.1.5. Analiza sadašnjeg stanja tehnoloških procesa 3.1.6. Analiza sadašnjeg stanja sredstava rada u iskorištavanju šuma	9 9 9 9 10 10 11 12 13 14 14 15
3.2. Uvođenje savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvu FBiH 3.2.1. Okviri odvijanja rada u iskorištavanju šuma u Federaciji BiH 3.2.1.1. Šumarstvo u širem okruženju 3.2.1.2. Okvir iskorištavanja šuma 3.2.2. Aktualna iskustva i praktična rješenja u svijetu i Evropi 3.2.2.1. Aktualni sistemi iskorištavanja šuma u okviru ekološkog koncepta gospodarenja 3.2.2.2. Trendovi razvoja sredstava rada u iskorištavanju šuma 3.2.3. Ciljevi, principi i koncept iskorištavanja šuma u Federaciji BiH 3.2.4. Prijedlog tehnologija i sredstava rada 3.2.5. Mjere unapređenja postojećeg stanja u oblasti iskorištavanja šuma Federacije BiH 3.2.6. Finansiranje	16 16 16 16 17 17 18 19 20 21 21
3.3. Ergonomski pokazatelji i mjere unapređenja rada u okviru tehnologija iskorištavanja šuma FBiH 3.3.1. Sadašnje stanje zaštite na radu 3.3.1.1. Organizacija službe i pravna regulativa zaštite na radu 3.3.1.2. Evidencija i analiza povreda na radu 3.3.1.3. Mjere kompleksne zaštite na radu i ocjena ergonomske prilagođenosti 3.3.2. Analiza sadašnjeg stanja zaštite na radu 3.3.2.1. Pravna regulativa 3.3.2.2. Mjere kompleksne zaštite na radu i ocjenjivanja ergonomske prilagođenosti 3.3.3. Oblikovanje rada u iskorištavanju šuma	22 22 22 23 23 23 23 24 24

3.3.3.1. Ergonomski prihvatljiva sredstva rada u iskorištavanju šuma 3.3.3.2. Područja utjecaja radnog okruženja radnika 3.3.4. Prijedlog mjera za unapredjenje rada u okviru tehnologija iskorištavanja šuma FBiH sa aspekta ergonomije i zaštite na radu 3.3.4.1. Prijedlozi ergonomskih mjera iz domena zakonske/pravne regulative 3.3.4.2. Prijedlozi iz domena oblikovanja rada	25 26 26 26 27
3.4 Korištenje ekološki prihvatljivih goriva i maziva u šumarstvu FBiH 3.4.1 Sadašnje stanje korištenja/upotrebe ekološki prihvatljivih goriva i maziva u iskorištavanju šuma 3.4.1.1. Upotreba goriva za motorne pile i ulja za lanac motornih pila 3.4.1.2. Gorivo i maziva ulja za traktore u privlačenju drveta 3.4.1.3. Gorivo i mazivo za kamione u daljinskom transportu šumskih sortimenata 3.4.2. Analiza stanja sa ekološki prihvatljivim gorivima i mazivima u šumarstvu Federacije BiH 3.4.2.1. Korištenje 3.4.2.2. Ograničenja većem korištenju ekološki prihvatljivih goriva i maziva 3.4.2.3. Zakonodavstvo i ostala regulativa 3.4.3. Aktualna strana iskustva korištenja ekološki prihvatljivih goriva i maziva 3.4.3.1. Korištenje 3.4.3.2. Ograničenja većem korištenju ekološki prihvatljivih goriva i maziva 3.4.3.3. Zakonodavstvo i preporuke 3.4.4. Prijedlog unapređenja stanja korištenja ekološki prihvatljivih goriva i maziva 3.4.4.1. Prijedlozi iz domena zakonske i ostale pravne regulative na nivou države 3.4.4.2. Prijedlozi aktivnosti i mjera iz domena šumarstva i iskorištavanja šuma	28 28 28 29 29 29 29 29 30 30 30 31 31 31 31 32
3.5. Poređenje postojećih standarda (po JUS-u) za proizvede u šumarstvu sa standardima koji se primjenjuju u EU 3.5.1 Uopće o sistemima sortiranja oblog drveta (standardima) 3.5.2. Jugoslovenski standard za proizvode ekspolatacije šuma 3.5.3. Evropski, međunarodni standardi	33 33 33 34
3.6. Usklađivanje postojećih standarda sa međunarodnim standardima za proizvode u šumarstvu 3.6.1. Prijedlog aktivnosti u vezi sa problematikom standardizacije i standarda	37 38
3.7. Potencijali šumske biomase njen energetski bilans i mogućnosti razvoja ruralnih područja u FBiH 3.7.1. Potencijali šumske biomase u FBiH 3.7.2. Efekti potencijala šumske biomase kao izvora energije na okoliš 3.7.3. Efekti potencijala šumske biomase na energetski bilans FBiH 3.7.4. Šumska biomasa kao izvor zapošljavanja u ruralnim područjima	39 39 43 44 45

3.8. Provođenje odgovarajućih mjera u cilju korištenja šumske biomase kao obnovljivog izvora energije u FBiH 3.8.1. Principi, ciljevi i kratkoročne strateške mjere korištenja šumske biomase 3.8.2. Osnovne smjernice i finansiranje korištenja šumske biomase 3.9. Ravnopravnost polova	47 47 48 51
4. PRIJEDLOG KLJUČNIH PRINCIPA/NAČELA 4.1. Stabilnost šumskih ekosistema i trajnost gospodarenja šumskim resursima 4.2. Princip tehnološke klasifikacije 4.3. Princip tehničko-tehnološkog osavremenjavanja 4.4. Humanizacija rada u iskorištavanju šuma 4.5. Korištenje ekološki prihvatljivih goriva i maziva u svim proizvodnim procesima koji se odvijaju u šumi 4.6. Primjena jedinstvenih standarda za drvne sortimente i proizvode šumarstva 4.7. Korištenje šumske biomase kao obnovljivog izvora energije	54 54 54 55 55 55 56 56
5. PRIJEDLOG SVEOBUHVATNIH I SPECIFIČNIH CILJEVA ZA IZRADU IZVEDBENOG DIJELA ŠUMARSKOG PROGRAMA FBIH	57
6. PRIJEDLOG AKCIONOG PLANA/SETA AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU PREDLOŽENIH CILJEVA	59
7. PREGLED OKVIRNIH TROŠKOVA PO GODINAMA REALIZACIJE ZA PERIOD 2012 – 2016. GODINE	63
8 LITERATURA 9. PRILOZI Xxxxxx standarda i specifikacija oblog i rezanog drveta Xxxxxxx list 10. LISTA SKRAĆENIH NAZIVA	67 70 80

1. UVOD

U okviru same izrade Šumarskog programa Federacije BiH, predviđeno je da se izrade 22 stručne studije xxxx je cilj da daju doprinos finalizaciji ključnih ciljeva, strategija i akcionih planova, uključujući i izgradnju odgovornosti za implementaciju istih u Federaciji BiH.

Jedna od 22 stručne studije je: „Tehnologije u šumarstvu, standardi šumskih drvnih sortimenata i šumska biomasa“, u kojem treba utvrditi sadašnje stanje, realne mogućnosti i pravce razvoja u ovim oblastima.

Xxxx xx uvijek bila i ostat će jedan od najvažnijih prirodnih resursa ovog planeta. Odgovornim uzgojem i skorištavanjem šuma se pretvara u obnovljivi izvor neiscrpne ekonomske vrijednosti xxxxx xx itekako isplativo mudro s njom gospodariti.

Iskorištavanje šuma predstavlja proces proizvodnje koji obuhvata cjelokupni uloženi rad radi dobivanja i upotrebe materijalnih dobara šume.

Pri eksploataciji šuma se koristi mnogo ljudskog rada. Na sječi, izradi, privlačenju i transportu drveta se u prošlosti koristila ljudska i životinjska snaga. Pojavom strojeva ljudska se snaga zamjenjuje mehaničkom. U razvijenim je zemljama taj proces većinom okončan.

Eksploatacija šuma se u današnje vrijeme kod nas pretežno obavlja ljudsko-strojnim radom. Sječa i izrada obavlja se motornim pilama, a privlačenje drva u većini strojevima. Izbor tehnologije rada u kompletnom xxx procesu predstavlja značajan problem. Dugoročnim planiranjem, na temelju analize potrajnosti i odnosa vrsta xxxxxxx procjenjuje se koji strojevi i u kojim uvjetima mogu biti primijenjeni. Uz sortimentnu metodu se uvode poludeblovna i deblovna metoda izrade. Odabir određene metode zavisi o sastojinskim uvjetima te tehničko- tehnološkim značajkama strojeva za privlačenje drveta.

U Bosni i Hercegovini kao rezultat izmijenjenih društveno-političkih prilika nakon rata u sektoru šumarstva započet je i proces privatizacije u dijelu koji se odnosi na radove u šumi.

Proces privatizacije u ovoj oblasti nije proveden na osnovu jasnih strateških ciljeva, nego djelimično, selektivno i bez jasnih ciljeva tako da su i efekti jako skromni. Privatnih preduzeća za radove u šumarstvu je prilično malo, a njihova opremljenost nije na zavidnom nivou.

Korištenje strojeva u šumarstvu zahtijeva i njihovo poznavanje, bez obzira da xx xx oni novi, ili dobiveni prilagodbom, pregradnjom ili nadogradnjom. U ocjenjivanju njihove okolišne pogodnosti nužno je poznavanje njihovih tehničkih karakteristika kao polazišta te definiranje odgovarajućeg sistema ekoloških kriterija. Implementacija takvoga sistema za šumarsku praksu je posebno važna, zato što je potrebna za ocjenjivanje šumskih strojeva i certificiranje šumskih radova. Mogućnost upotrebe manje štetnih tekućina (biorazgradivih ulja i goriva) kod različitih šumskih strojeva povećava njihovu okolišnu pogodnost i xxxxx xx istraživački zadatak. Zbog težine šumskih radova kao i znatnoga opterećenja radnika, a u svrhu humanizacije rada, važne su i ergonomske karakteristike strojeva, posebno opterećenje čovjeka i okoliša bukom te vibracije na radnome mjestu.

Eksploataciju šuma treba temeljiti na ekološkoj osnovi, većoj humanizaciji rada i najmanjim troškovima pažljivo odabirane optimalne metode rada. Jedan od načina da se to i postigne jest primjena vrhunskih tehnologija u iskorištavanju xxxx xxxx ispunjava sve ekološke standarde i uvjete koji svakim danom postaju sve zahtjevniji.

Vjerujemo da budućnost FBiH i njenih šumskih bogatstava počiva u pravilnom iskorištavanju i gospodarenju xxx prirodnim resursom.

Optimalno korištenje drvne mase kod radova na iskorištavanju glavnih šumskih drvnih proizvoda xx xxxxx od važnijih elemenata za uspješno poslovanje preduzeća šumarstva ali i

veoma značajan za drvnu industriju. Proizvodi šumarstva uglavnom se prodaju u okviru Federacije BiH, a manji dio se prodaje u Republiku Srpsku ili izvozi. Xxxxxx drvni sortimenati se xxx uvijek klasiraju i razvrstavaju po JUS-u „proizvodi eksploatacije šuma“. Xxxx xx na većem dijelu ex-Jugoslavije također xxx uvijek u upotrebi JUS standard, sasvim je jasno da su isti zastarjeli, prevaziđeni pa često puta i neprimjenjivi. Ukoliko želimo da se uključimo u evropsko tržište drvetom i proizvodima od drveta neophodno bi bilo riješiti pitanje prihvatanja standarda za pilanske trupce, oblo drvo i proizvode šumarstva iz xxxxx ISO, EN i ENV, koji su u Evropskoj Uniji u primjeni od 2000. god.

Podaci o potrošnji energije u BiH ukazuju na veliku ovisnost o uvozu, posebno o uvozu fosilnih goriva, što je problematično ne samo sa aspekta raspoloživosti i sigurnosti opskrbe, nego i sa stanovišta ekologije i ispunjavanja niza obaveza iz međunarodnih konvencija i protokola, koji su ratificirani i definirani zakonima i uredbama. Pored izvora iz drugih resursa posebno su značajane šume i šumsko zemljište i njihove potencijalne mogućnosti za proizvodnju šumske biomase kao izvora energije.

Kada se radi o potencijalima biomse onda se na prvom mjestu misli na šumsku biomasu, biomasu drvno-prerađivačke industrije, poljoprivredu, biomasu parkovnih i ostalih površina, te drvni otpad.

Biomasa, kao izvor energije u FBiH, daje nebrojene mogućnosti za iskorištenje, od neposrednog sagorijevanja, do proizvodnje bioplina. Odabir odgovarajućeg rješenja ovisi samo o lokalnim potrebama i mogućnostima.

Evropska Unija je svjetski lider u domenu razvoja i upotrebe obnovljivih izvora energije sa preko 350.000 radnih mjesta i više od 30 milijardi xxxx xxxxxxx u sektoru. Namjera je ostati lider na području i dostići planirani udio od 20% obnovljive energije do 2020. godine. Vlade kroz svoj primjer i podršku imaju ključnu ulogu u ostvarenju tog cilja, ali i svaka osoba može također doprinijeti u ostvarenju tog važnog cilja.

Važnost biomase kao obnovljivog izvora energije je i u činjenici xxxx xx dovoljno slična fosilnim gorivima (ugljenu, nafti i zemnom plinu) te je moguća direktna zamjena s njima. Uostalom, glavne prednosti biomase su manja emisija štetnih plinova i onečišćenje voda, te njena obnovljivost i presudna uloga u zaštiti okoliša.

Energija iz obnovljivih izvora nije, u pravilu, konkurentna energiji iz konvencionalnih izvora i zato se njena proizvodnja i korištenje moraju obuhvatiti državnim mehanizmima putem raznih subvencija kako bi se postigla konkurentnost i razvilo tržište.

Naravno, korištenje šumske biomase kao obnovljivog izvora energije treba da bude u okviru koji propisuje Zakon o šumama i čitav niz drugih zakona koji regulišu ova pitanja. Xxxx xx u pitanju ova tematika, posebno je značajno napomenuti i to da je konačno i Vlada Federacije BiH u septembru mjesecu 2010. godine utvrdila Nacrt zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OIEiK). Cilj ovog Zakona je regulisanje proizvodnje energije korištenjem obnovljivih izvora energije i kogeneracije radi potrošnje na domaćem tržištu, povećanje udjela ovako dobijene energije u ukupnoj potrošnji, te osiguranje razvijanja poticajnih mehanizama, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture OIEiK.

Zadatak za izradu ove studije je xx xxxxxx Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, PIU šumarstva i poljoprivrede Sarajevo ugovorom (br:BA-Add.Fin.- 37791-BOS-CQ-SA-CS-10-1.A.1-19) povjeren UG CEPOS iz Sarajeva.“

2. METODOLOGIJA RADA

Aktivnosti koje su se provele prilikom same realizacije ove studije uglavnom se zasnivaju na podacima koji su se dobili prilikom sprovedenog anketnog upitnika koji je bio dostavljen odgovarajućim institucijama kako kantonalnim šumarskim preduzećima tako i izvođačima radova u šumarstvu (privatni sektor), zatim na teoretskim istraživanjima dostupnih literarnih izvora iz Federacije Bosne i Hercegovine i šire, njihovom analizom i komparacijom sa sličnim istraživanjima u okruženju i Evropskoj Uniji, njihovo usaglašavanje i interpretacija.

Xxxx xx u pitanju anketa, anketni upitnici su distribuirani na prethodno usaglašene adrese, a to su adrese ŠPD-eova te privatnih poduzetnika xxxx xxxx na poslovima sječe i izrade te izvoza šumskih drvnih sortimenata u xxx kantonalnim preduzećima.

Upitnik koji se odnosio na tehnologije i sredstva rada u iskorištavanju šuma u režiji kantonalnih šumarskih poduzeća obuhvatio je 6 ŠPD/ŠGD i 4 podružnice jednog ŠPD. Anketom nije obuhvaćeno jedno ŠPD i nepoznat broj preostalih privatnih poduzetnika vezanih za radove iskorištavanja šuma.

Međutim, kada su u pitanju privatni poduzetnici, upitnik za tehnologije i sredstva rada u iskorištavanju šuma ukupno je anketirano 26 privatnih poduzetnika.

Za realizaciju planiranih aktivnosti iz opisanog djelokruga rada ove studije, te na osnovu provedene ankete koristili smo sljedeće naučne metode:

Metoda anketiranja

To xx xxxxxxxx kojim se na temelju anketnog upitnika istražuju i prikupljaju podaci, informacije, stavovi i mišljenja o predmetu istraživanja. Ova se metoda upotrebljava samo u slučajevima kada se na druge načine ne mogu prikupiti određeni podaci i informacije. Pošto su anketni upitnici poslati poštom onda i sama ova anketa je poštanska anketa jer pored ove ima xxx xxx anketa koje se provode putem interneta. Nakon što su popunili anketne upitnike ispitanici su ih vratili poštanskim putem odakle su ih i dobili. U upitniku se pored standardiziranih anketnih pitanja nalaze i detaljne upute o načinu popunjavanja ankete te razlozima anketiranja. Za ovu metodu možemo reći da je pouzdana u tolikoj mjeri u kolikoj su mjeri pouzdane same prikupljene informacije.

Metod analize i sinteze

Metod analize je takav metod koji se bavi raščlanjivanjem složenih pojmova, sudova i zaključaka na njihove jednostavnije sastavne dijelove te izučavanje svakog dijela za sebe i u odnosu na druge dijelove. Naspram postupka analize, postupak znanstvenog istraživanja putem spajanja dijelova ili elemenata u cjelinu, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u složene i složenih u xxx složenije naziva se metoda sinteze. Analiza i sinteza imaju zajednički predmet istraživanja što je vrlo bitno u ovim istraživanjima i međusobno se pretpostavljaju. Analiza i sinteza prelaze jedna u drugu te su sadržane jedna u drugoj.

Pod ovaj metod potpadaju sljedeće aktivnosti:

• Analiza sa ekonomskog, ekološkog i socijalnog stanovišta tehnologije tehnološke procese te kvantitativna i kvalitativna struktura sredstva xxxx xxxx se trenutno koriste u iskorištavanju šuma u Federaciji BiH sa osvrtom na iskustva/najbolje prakse u zemljama EU.

• Uraditi analizu dosadašnjeg stepena korištenja ekološki prihvatljivih goriva i maziva u šumarstvu FBiH, sagledati zakonodavni okvir po ovom pitanju (domaće i evropsko zakonodavstvo) te na osnovu toga sačiniti prijedlog aktivnosti i mjera za unapređenje stanja odnosno usklađivanja sa odredbama zakonodavstva EU.

• Na osnovu dostupnih i relevantnih podataka/dokumenata, procjeniti efekte potencijala šumske biomase kao izvora energije na okoliš, energetski bilans FBiH i upošljavanje u ruralnim područjima.

Komparativno-analitički metod

Ova metoda je takva metoda xxxx xx xxxxxxxx na xxxx xxxxx nadovezuje na prethodnu metodu, odnosno postupak uspoređivanja istih ili srodnih činjenica, pojava, procesa i odnosa, odnosno utvrđivanje njihove sličnosti i razlika u njihovom ponašanju i intenzitetu što nam omogućuje da dođemo do raznih uopćavanja odnosno novih zaključaka, koji obogaćuju samu našu spoznaju o problemu.

Pod ovaj metod potpadaju sljedeće aktivnosti:

• Izvršiti usporedbu postojećih standarda po JUS-u „proizvodi eksploatacije šuma“ koji se koriste u Federaciji BiH sa standardima za pilanske trupce, oblo drvo i proizvode šumarstva koji se primjenjuju u EU (koji uključuju, a nisu ograničeni na ISO, EN i ENV).

• Utvrditi prijedlog plana aktivnosti za usklađivanje postojećih standarda sa međunarodnim standardima za pilanske trupce, oblo drvo i proizvode šumarstva.

Metod indukcije i dedukcije

Induktivna metoda podrazumijeva da se do zaključka o općem sudu dolazi na temelju posebnih ili pojedinačnih činjenica koje se obuhvataju dosljednom i sistematskom primjenom induktivnog načina zaključivanja. Polazi se od izučenog prema neizučenom, odnosno od većeg broja pojedinačnih pojava rade se uopćavanja. Ukratko, induktivna metoda se temelji na postupku zaključivanja od pojedinačnog prema općem.

Deduktivna metoda temelji se na dedukciji, odnosno na zaključivanju od općih sudova ka pojedinačnim ili ka drugim općim sudovima. Ona služi posebno za objašnjavanje činjenica i zakona, zatim predviđanja budućih događaja, otkrivanju novih činjenica i zakona, provjeravanju hipoteza te za znanstveno izlaganje.

Induktivno-deduktivna metoda koristi se za objašnjavanje utvrđenih te otkrivanje novih spoznaja i novih zakonitosti za dokazivanje postavljenih teza, za provjeravanje hipoteza i znanstvenih istraživanja.

Pod ovaj metod potpadaju sljedeće aktivnosti:

• U skladu sa predloženim rješenjima za tehnologije i sredstva rada, analizirati i predložiti adekvatne i prihvatljive ergonomske mjere i ergonomske pokazatelje prikladnosti ponuđenih tehnoloških rješenja i sredstava rada u okviru domaćeg zakonodavstva i direktiva EU.

• Predložiti glavne dugoročne ciljeve, principe i smjernice uvođenja i primjene savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvu xxxx xxxx se mogu koristiti u uslovima koji preovladavaju u Federaciji BiH, kratkoročne strateške mjere i aktivnosti uključujući moguće mehanizme finansiranja.

• Predložiti glavne dugoročne ciljeve, principe i smjernice proizvodnje i korištenja šumske biomase za proizvodnju energije, kratkoročne strateške mjere i aktivnosti uključujući finansiranje.

3. REZULTATI SVIH PROVEDENIH ANALIZA IZ DJELOKRUGA RADA

3.1. TEHNOLOGIJE I TEHNOLOŠKI PROCESI KOJI SE KORISTE U ISKORIŠTAVANJU ŠUMA U FBiH

U okviru djelokruga rada po projektnom zadatku trebalo je analizirati sa ekonomskog, ekološkog i socijalnog stanovišta tehnologije i tehnološke procese te kvantitativnu i kvalitativnu strukturu sredstava xxxx xxxx se trenutno koriste u iskorištavanju šuma u Federaciji BiH sa osvrtom na iskustva/najbolje prakse u zemljama EU.

Tehnologije iskorištavanja šuma određene su tehnološkim procesom rada, sredstvima rada, tehnikom rada i organizacijom rada. Njihovo definiranje zahtjeva uz poznavanje ciljeva proizvodnje, utjecajnih uvjeta i faktora proizvodnje i posjedovanje stručnih znanja iz domena planiranja i vođenja tehnološkog procesa.

U cilju rješavanja postavljenog zadatka korištena je metoda anketiranja, te metodi analize i sinteze prikupljenih podataka.

3.1.1. Sadašnje stanje sa aspekta mjesta i stupnja obrade šumskih sortimenata

Tehnologije faze sječe i izrade prema mjestu izrade djele se na: sječu i izradu na sječini; izradu sortimenata na traktorskom putu ili sabirnom mjestu na sječini; izradu na šumskom (pomoćnom) stovarištu; izradu na centralnom mehaniziranom stovarištu (CMS-u).

Sistemi iskorištavanja šuma prema stupnju obrađenosti šumskih sortimenata mogu obuhvatiti više metoda i to: sortimentni metod, deblovni metod, stablovni metod, metod dijelova stabla i metod iveranja.

Anketom prikupljeni podaci za šumarstvo Federacije i njihova analiza pokazuju da:

■ izrada drvnih sortimenata na sječini predstavlja glavno rješenje, kako kod anketiranih javnih poduzeća/podružnica (89%), tako i kod privatnih poduzetnika (88%);

■ u tehnološkim procesima iskorištavanja šuma, kod anketiranih javnih poduzeća preovladava sortimenti metod (78%), a kod privatnih poduzetnika to predstavlja skoro isključivo rješenje (98%);

■ izuzetno je mali broj slučajeva izrade/dorade izvan sječine (11 – 12 %), odnosno izrade dužih sortimenata (deblovni i poludeblovni metoda);

■ kod xxxxx privatnih poduzetnika je registrirana izrada cijepanog drveta mehaniziranim sredstvima rada – cjepačima; cijepano drvo se izrađivalo na sječini i traktorskom putu.

3.1.2. Sadašnje stanje sredstava rada u iskorištavanju šuma

Razvojne faze mehanizacije iskorištavanja šuma imaju razvojni tok od djelimične mehanizacije, preko potpune mehanizacije do potpune mahanizacije sa djelimičnom automatizacijom.

Mehanizacija iskorištavanja šuma obuhvata strojeve i oruđa za fazu sječe i izrade, za fazu privlačenja drvnih sortimenata i fazu daljinskog transporta sa ili bez utovara /pretovara/, istovara.

Iskorištavanje šuma u Federacije BiH se nalazi u razvojnoj fazi djelimične mehaniziranosti, a analiza sadašnjeg stanja sredstava xxxx xx obuhvatila mehanizaciju sve tri faze rada tehnološkog procesa iskorištavanja šuma i to: aspekta broja i vrste sredstava, vlasništva i prosječne starosti, odnosno vijeka tehničkog zastarijevanja.

3.1.2.1. Sječa i izrada – motorne pile

Sredstva xxxx x xxxx sječe i izrade se dijele prema radnim operacijima ili kombinaciji radnih operacija koje obavljaju, a obuhvataju motorne pile, strojeve za kresanje grana, strojeve za koranje, strojeve za prerezivanje (trupljenje), strojeve za cijepanje, strojeve za iveranje i strojeve za obavljanje više radnih operacija u sječi i izradi, odnosno u sječi i izradi i privlačenju drvnih sortimenata.

Za iskorištavanje šuma Federacije BiH provedenom anketom su dobijeni podaci za motorne pile, a analizom ustanovljeno da je:

■ ukupan broj analiziranih motornih pila (ŠPD + privatnici): 328 + 178 = 506,

■ u vlasništvu javnih poduzeća (ŠPD/PŠ) 45% motornih xxxx xx starosti 1 – 2 godine,

■ prosječna starost motornih pila javnih poduzeća je 2,5 godine,

■ u vlasništvu privatnih poduzetnika je polovica motornih pila starosti 1 – 2 godine (50%)

■ prosječna starosti motornih pila poduzetnika je 2,25 xxxxxx,

■ u ukupnom broju motornih pila (u vlasništvu javnih poduzeća i privatnika) preovladavaju pile starosti 1 – 2 godine (47%),

■ značajan broj motornih xxxx xx starosti preko 3 godine (25%), što je važno sa aspekta ergonomije, ekologije; produktivnosti i ekonomičnosti rada u sječi i izradi,

■ prosječna starost svih analiziranih motornih xxxx xx 2,35 xxxxxx.

Xxxxxxx motornih pila (ukupno)

10%

15%

47%

28%

1-2 godine 2-3 godine 3-4 godine preko 4 godine

3.1.2.2. Sječa i izrada – strojevi za cijepanje

Relativno je mali broj strojeva za cijepanje, koji mogu biti jedno od rješenja boljeg korištenja šumske drvne mase, posebno šumske biomase kao obnovljivog izvora energije. Analiza podataka pokazuje da je:

■ ukupan broj analiziranih strojeva za cijepanje (ŠPD + privatnici) 9,

■ u upotrebi se nalazi samo 9 cjepača(svi u vlasništvu privatnih poduzetnika),

■ 5 cjepača je starosti 1 – 2 godine, jedan cjepač 2 – 3 godine; ostali preko 4 godine.

Starost cjepača (privatnici)

3

5

1

1-2 godine 2-3 godine 3-4 godine preko 4 godine

3.1.2.3. Privlačenje drveta – traktori

Osnovni načini privlačenja drvnih sortimenata su vuča po tlu, izvoženje (vožnja), vuča i spuštanje po žici i zračni transport. Sredstva xxxx x xxxx privlačenja drveta (uključujući i podfazu primicanja) su animal, plastične riže, traktori, žičare, vitla i helikopteri.

Traktori (kotačni, gusjenični ili polugusjenični) pri stupnju prilagođenosti xxxx x xxxx privlačenja šumskih drvnih sortimenata se svrstavaju u grupu poljoprivrednih traktora neznatne adaptiranosti, adaptiranih šumskih traktora i specijalnih šumskih traktora (za vuču- skidera i izvoženje-forvardera).

Provedenom anketom ustanovljeno je da traktori predstavljaju glavno sredstvo xxxx x xxxx privlačenja šumskih drvnih sortimenata, a njihova analiza pokazuje de je:

■ ukupan broj analiziranih traktora u privlačenju drveta (ŠPD + privatnici): 93 + 102 = 195,

■ specijalni xxxxxx traktori su najzastupljeniji traktori u fazi privlačenja drveta (85% svih anketiranih traktora); u vlasništvu ŠPD/PŠ 98%, u vlasništvu privatnika 74%,

■ specijalni xxxxxx traktori u režiji javnih poduzeća su najvećim dijelom stariji traktori od 10 xxxxxx (76%) i imaju prosječnu starost od 13 xxxxxx; kod privatnika 57% traktora je starije od 10 xxxxxx i imaju prosječnu starost od oko 11 xxxxxx,

■ 3% svih traktora su neznatne adaptiranosti za privlačenje drveta (stariji traktori),

■ xxxxxx adaptirani traktori za privlačenje drveta su u vlasništvu privatnih poduzetnika,

■ procenat šumskih adaptiranih traktora u ukupnom broju anketiranih traktora xx xxx 12%

■ najveći broj šumskih adaptiranih traktora se nalazi na granici ili je prešao granicu vijeka tehničkog zastarijevanja (50% traktora je stariji od 10 xxxxxx),

■ prosječna starost šumskih adaptiranih traktora xx xxx 11 xxxxxx.

Xxxxxxx traktora u privlačenju drveta (ukupno)

8%

28%

23%

41%

do 5 xxxxxx 5 - 10 xxxxxx 10 - 15 xxxxxx preko 15 xxxxxx

3.1.2.4. Daljinski transport - kamioni bez ili sa hidrauličnom dizalicom

Daljinski transport može biti cestovni transport, transport željeznicom, transport vodom, zračni transport i kombinirani transport. Motorna vozila cestovnog transporta obuhvataju traktore za izvoženje, kamione za prevoz šumskih sortimenata i tzv. šumske kompozicije, te razne vrste priključnih vozila (prikolice, poluprikolice i šlep-prikolice).

Utovar/pretovar/istovar šumskih drvnih sortimenata se može obavljati žičnim napravama (vitla sa vlastitim pogonom i vitla pogonjena od motornog vozila) i dizalicama (danas najčešće hidrauličnim dizalicama montiranim na vozilu, a rjeđe dizalicama kao samohodnim vozilom ili dizalicama sa cikličnom montažom-demontažom).

Anketom su dobiveni podaci za daljinski transport šumskih sortimenata kamionima sa ili bez ugrađene hidraulične dizalice, a njihova analiza daje sljedeće podatke:

■ ukupan broj analiziranih kamiona u prevozu (ŠPD + privatnici): 19 + 21 = 40,

■ u ukupnoj realizaciji daljinskog transporta javna poduzeća (ŠPD/PŠ) sudjeluju sa 44%, a privatni poduzetnici sa 56%,

■ u ukupnoj strukturi kamioni bez hidraulične dizalice participiraju sa 14,6%, a kamioni sa hidrauličnom dizalicom sa 83,4%,

■ u starosnoj strukturi kamioni bez hidraulične dizalice spadaju u kategoriju starijih vozila (83% xxxxxx xx starije od 10 xxxxxx) sa prosječnom starošću od 13,5 xxxxxx,

■ kamioni sa hidrauličnom dizalicom također spadaju u starija vozila (67,5% xxxxxx xx starije od 10 xxxxxx) sa prosječnom starošću od 11,9 xxxxxx,

■ u slučaju daljinskog transporta u režiji javnog poduzeća (ŠPD/PŠ) svi kamioni su stariji od 10 xxxxxx (znači i oni sa hidrauličnom dizalicom),

■ u slučaju transporta kamionima sa hidrauličnom dizalicom u režiji privatnih poduzetnika u 62% slučajeva takvog prevoza starost kamiona sa dizalicom ne prelazi 10 xxxxxx (52% kod svih anketiranih kamiona privatnika),

■ dio daljinskog transporta sa ili bez utovara obavljaju prevoznici kupaca sortimenata,

■ procentualno učešće kamiona starosti preko 10 xxxxxx u ukupnom broju anketom obuhvaćenih vozila u fazi daljinskog transporta iznosi 70%,

■ prosječna starost svih analizom obuhvaćenih vozila iznosi 12,4 xxxxxx.

Xxxxxxx kamiona u daljinskom transportu (ukupno)

9%

36%

21%

34%

do 5 xxxxxx 5 - 10 xxxxxx 10 - 15 xxxxxx preko 15 xxxxxx

3.1.3. Sadašnje stanje organizacije rada u pojedinim fazama tehnoloških procesa

U iskorištavanju šuma se može govoriti o nekoliko organizacijskih sistema i to o: brigadnom sistemu, grupnom sistemu i kombiniranom sistemu. Organizacija xxxx x xxxx sječe i izrade se definira sastavom xxxxx xxxxx, odnosno formulom koja pokazuje broj motorista- sjekača i broj pomoćnih radnika.

U fazi privlačenja šumskih drvnih sortimenata organizacija xxxx xx definirana brojem pomoćnih radnika (kopčaša) koji zajedno sa traktoristom obavljaju radove na pripremi tereta na sječini, radove tokom transporta i radove na stovarištu (odvezivanje i uhrpavanje). Kod pripreme tereta radove mogu obavljati posebna sredstva xxxx xx svojom organizacijom (manuelni rad, rad animala, rad samohodnog vitla).

Danas se daljinski transport skoro isključivo obavlja kamionima sa hidrauličnom dizalicom (utovar vrši vozač kamiona), a rjeđe je utovar posebnom dizalicom ili ručni (utovar prostornog drveta).

Analizom prikupljenih podataka došlo se do sljedećih saznanja o postojećoj organizaciji rada tehnoloških procesa iskorištavanja šuma u Federaciji BiH:

■ u fazi sječe i izrade 88 – 89% anketiranih rješenja rada u režiji XXX i privatnih poduzetnika registrirana je organizacija xxxxx sastavljena od 1 sjekača + 1 pomoćnog radnika (1 + 1),

■ u podfazi privlačenja, koja obuhvata pripremu (primicanje) drveta u režiji javnog poduzeća (ŠPD/PŠ), u 75% slučajeva to se obavlja animalom, vitlom na traktoru i kombinacijom animal-vitlo (u obračun xxxx xxxxx poduzeća bez faze privlačenja),

■ u slučaju privlačenja u režiji privatnih poduzetnika ponovo dominira primicanje animalom, vitlom na traktoru i animal-vitlo (92% svi anketiranih koji imaju fazu privlačenja),

■ kod primicanja i privlačenja u režiji i javnog poduzeća i privatnika učešće manuelnog xxxx xx znatno obzirom na tehniku i organizaciju pripreme tereta,

■ sa rijetkim izuzecima organizaciono rješenje u fazi privlačenja drveta je 1 traktorist + 1 radnik na kopčanju (vezivanju) tereta, odnosno formule 1 + 1,

■ anketa pokazuje širok dijapazon rješenja utovara i daljinskog transporta kod radova u režiji javnih preduzeća (ŠPD/PŠ),

■ u slučaju daljinskog transporta u režiji privatnih poduzetnika postoji jasno opredjeljenje za vlastiti utovar i daljinski transport,

Organizacija rada u sječi i izradi

25

22

20

15

8

10

5

2

1

1

1 1

0

1 + 1

2 + 1

1 + 1; 2 + 0

Ostalo Nema sječe

ŠPD/PŠ

Privatnik

Anketirani

■ uočljivo je da 42% anketiranih privatnih poduzetnika nije angažirano na poslovima daljinskog transporta i utovara/pretovara/istovara, nego u tehnološkom lancu sječa i izrada- privlačenje-daljinski transport sudjeluje ili javno preduzeće (ŠPD/PŠ), ili treće lice koje nije bilo obuhvaćeno anketom.

3.1.4. Analiza sadašnjeg stanja tehnologija

Na osnovu anketom prikupljenih podataka o tehnologijama, tehnološkim procesima, sredstvima i organizaciji rada u iskorištavanju šuma Federacije BiH došlo se do sljedećih saznanja vezanih za tehnologije iskorištavanju šuma:

■ šarenilo organizacionih rješenja realizacije tehnologija iskorištavanja šuma ima za posljedicu otežano planiranje, projektovanje, realizaciju i kontrolu realizacije tehnoloških procesa uz rizik od nastanka šteta u šumi i pojave nezgoda na radu; ograničen je uticaj na osavremenjavanje tehnologija,

■ angažman javnih preduzeća u sve tri faze iskorištavanja xxxx xx prihvatljivo rješenje zbog kontinuiteta upravljanja i rukovođenja tehnološkim procesima uz korištenje ranije nabavljene mehanizacija i zapošljavanje vlastitih radnih i stručnih kapaciteta (socijalni aspekt); angažman privatnih poduzetnika je potreban u cilju konkurentnosti (ekonomski aspekt),

■ djelimično održavanje mehanizacije u vlastitoj režiji omogućava kontrolu ispravnosti strojeva i opreme (ergonomski aspekt) i smanjenje čekanja na opravke (ekonomski aspekt),

■ izrada na sječini je uvjetovana metodom rada; kao posljedicu ima niži nivo mehaniziranosti radova, teže uvjete za rad (ergonomski aspekt); ograničene mogućnosti rasta produktivnosti i ekonomičnosti rada; a opravdati se može ekološkim faktorima vezanim za xxxxx xxxx,

■ sortimentni metod je ekološki opravdan obzirom na pripremu tereta za privlačenje; uvjetuje nizak stupanj mehaniziranosti i veliki udio ručnog rada (ergonomski aspekt); može biti uzrok slabog iskorištenja drvne mase (prostornog drveta); daje male mogućnosti povećanja produktivnosti i ekonomičnosti rada u tehnološkom procesu iskorištavanja šuma.

3.1.5. Analiza sadašnjeg stanja tehnoloških xxxxxxx

Xxxxxxx postojećeg stanja tehnoloških procesa, xxxx xx obuhvatila sredstva i organizaciju rada, ukazuje na sljedeće konstatacije, odnosno upućuje na cjelokupnu ocjenu dominirajućeg tehnološkog procesa u iskorištavanju šuma Federacije BiH:

■ sječa i izrada uz korištenje motorne pile i ručnog alata ima za posljedicu veliki udio motor- manuelnog i manuelnog rada; rad na cijepanju cjepačem je olakšan (i dalje dosta ručnog rada),

■ postojeća organizacija (1 + 1) je prikladna za sječu i izradu na sječini kod sortimentnog metoda sa malim učešćem cijepanja,

■ primicanje animalom se vezuje za sortimenti metod (prevashodno iz ekoloških razloga); primicanje vitlom opravdava primjenu adaptiranih šumskih i specijalnih traktora kod dužih sortimenata (veća produktivnost i ekonomičnost rada); animal-xxxxx xx kompromisno rješenje,

■ specijalni xxxxxx traktori u privlačenju drveta, obzirom na ugrađene kapacitete namijenjene teškim uvjetima rada i teškim teretima, osiguravaju najveće povećanje produktivnosti i ekonomičnosti rada ukoliko se osigura pravilna priprema i kontrola rada (xxxxx xxxxx štete),

■ korištenje adaptiranih šumskih traktora daje najbolje rezultate kod organizovanog primicanja (animal ili vitlo) na lakšim terenima i kod vuče sortimenata (neadaptirani traktori sa korpom ili prikolicom mogu se koristiti za izvoženje sitnog drveta i biomase),

■ preovladavajuća organizacija rada kod traktorske vuče (1 + 1) prihvatljiva je za srednje distance; za srednje terete i traktor sa 1-bubanjskim vitlom,

■ daljinski transport sa utovarom hidrauličnom dizalicom predstavlja najbolje rješenje sa aspekta produktivnosti i ekonomičnosti rada.

Cjelokupni tehnološki proces (sječa i izrada, privlačenje i transport) u potpunosti odgovora stupnju djelimične mehaniziranosti i klasične tehnologije xxxx xx znatnim učešćem manuelnog rada uz neznatne mogućnosti većeg povećanja produktivnosti, ekonomičnosti i ergonomičnosti; posljedica je niskog nivoa raspoloživosti investicionog kapitala i xxxx tržišne ponude jeftine radne snage (nasuprot razvijenim zemljama).

3.1.6. Analiza sadašnjeg stanja sredstava rada u iskorištavanju šuma

Sredstva rada u iskorištavanju šuma predstavljaju najvažniju kariku u nizu zahtjeva koji se postavljaju pred uvođenje savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvo FBiH, jer kroz uvažavanje značaja mehanizacije pri definiranju optimalnih rješenja može xx xxxx do kompromisa raznih kriterija ocjene sredstava rada, a time doći i do prihvatljive tehnologije iskorištavanja šuma (tehnički, tehnološki, ekonomski, ekološki, ergonomski i energetski kriterij za izbor sredstava rada i tehnologije).

Obzirom na projektni zadatak i ograničene mogućnosti detaljnog anketiranja analizom je obuhvaćen osnovni parametar definiranja stanja mehanizacije – prag tehničkog zastarijevanja, jer xx xxx takav neposredno vezan za najveći broj xxxx navedenih kriterija za ocjenu postojećeg stanja mehanizacije u iskorištavanju šuma FBiH, odnosno može poslužiti kao smjernica uvođenju savremenih tehnologija.

Analizom se došlo do sljedećih zaključaka:

■ korištene motorne pile nisu prešle prag tehničkog zastarjevanja; obzirom na razvojni put novijih motornih pila za očekivati je da posjeduju sve ergonomske, ekološke i druge performanse (upitno je korištenje motornih pila starosti preko 3 godine s obzirom na njihove radne karakteristike – posebno ergonomske),

■ cjepači uglavnom nisu prešli prag tehničkog zastarijevanja,

■ xxxxxx adaptirani traktori (primjena je uglavnom vezana za sortimentni metod i vuču pripremljenog tereta i ograničena uvjetima xxxxxx) prešli su prag tehničkog zastarijevanja, kao i traktori neznatne adaptiranosti za privlačenje (noviji imaju ograničene uvjete primjene),

■ xxxxx xxxx prosječna starost specijalnih traktora u vlasništvu javnih poduzeća može se objasniti zaostalim traktorima iz ranije proizvodnje, xxx xxx i u slučaju privatnih poduzetnika ovi traktori zahtijevaju zamjenu novim,

■ mada privatni poduzetnici imaju nešto mlađe kamione (oko polovine ne prelazi starost od 10 xxxxxx), može se reći da većina kamiona je prešla prag tehničkog zastarijevanja.

Postojeća sredstva rada (sem motornih pila) su prešla prag tehničkog zastarijevanja i ne zadovoljavaju najveći broj zahtjeva iz domena ekonomičnosti, ekologije, ergonomije itd.

Napomena: osvrt na iskustva/najbolje prakse u zemljama EU dat je u okviru izvještaja po aktivnosti koja slijedi, a u cilju ispunjenja zahtjeva predlaganja smjernica uvođenja savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvo Federacije BiH.

3.2. UVOĐENJE SAVREMENIH TEHNOLOGIJA I SREDSTAVA RADA U ŠUMARSTVU FBIH

U okviru djelokruga rada po projektnom zadatku trebalo je predložiti glavne dugoročne ciljeve, principe i smjernice uvođenja i primjene savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvu xxxx xxxx se mogu koristiti u uslovima koji preovladavaju u Federaciji BiH, kratkoročne strateške mjere i aktivnosti uključujući moguće mehanizme finansiranja.

Uvođenje savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvo FBiH zahtijeva uvažavanje okvira odvijanja rada u iskorištavanju šuma, te razmatranje iskustava i praktičnih rješenja u svijetu i Evropi sa posebnim naglaskom na trendove razvoja sredstava rada u iskorištavanju šuma. Saznanja iz ovog dijela su u funkciji definisanja ciljeva, principa i mjera unapređenja tehnologija rada u iskorištavanju šuma FBiH.

3.2.1. Okviri odvijanja rada u iskorištavanju šuma u Federaciji BiH

Šumarstvo FBiH djeluje u okvirima utjecajnih faktora koji dolaze iz šireg okruženja, a iskorištavanje šuma se odvija u specifičnom okviru koji određuju stupanj mogućih promjena postojećeg stanja tehnologija rada.

3.2.1.1. Šumarstvo u širem okruženju

Djelatnost šumarstva je prije svega ovisna o postojećem stanju u državi BiH, odnosno u Federaciji BiH, koje se karakteriše nekim od sljedećih karakteristika:

■ teritorijalna i ekonomska rascjepkanost države i Federacije BiH (raznolikost ciljeva; nejedinstvo tržišta itd.) i nepostojanje jedinstvene političke volje za rješavanje privrednih, ekonomskih, socijalnih, ekoloških, energetskih i drugih problema,

■ složenost sistema planiranja i realizacije planova na području države i Federacije BiH,

■ nepostojanje adekvatih subvencija i skupo kreditiranje u cilju investicionog ulaganja,

■ teritorijalna usitnjenost šumarstva sa složenim ingerencijama; nepostojanje jasno definirane zakonske regulative iz oblasti šumarstva; problem prikupljanja i razmjene informacija,

■ slab položaj drvne industrije i ostalih industrijskih grana korisnika šumskih proizvoda (nesolventnost) i problem plasmana nekih proizvoda na nesređenom tržištu šumskih proizvoda (hemijsko i energetsko drvo),

■ nepostojeći i/ili nedovoljni potporni fondovi za razvoj šumarstva, odnosno nedostatak subvencija kao podrške osavremenjavanju šumarstva,

■ odliv naučnog i stručnog kadra; neodgovarajuća sprega nauke i šumarske prakse.

3.2.1.2. Okvir iskorištavanja šuma

Okvir iskorištavanja šuma sačinjavaju zakonodavstvo; globalni cilj i princip upravljanja i gospodarenja ekosistemom; zahtjevi reprodukcije šuma i prirodni uvjeti odvijanja radova u iskorištavanju šuma. Uz navedene osnovne ograničavajuće faktore postoji i niz drugih uticaja, a ukupno možemo navesti sljedeće:

■ zakonska ograničenja (međunarodni ugovori; zakoni i propisi na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou),

■ podređenost proizvodnih funkcija općekorisnim funkcijama šuma,

■ koncept jedinstvenog prostora svih funkcija šuma (preborne sastojine, duga ophodnja, prirodno podmlađivanje i preborne sječe) – ekološki koncept,

■ prirodni uvjeti rada u iskorištavanju šuma države i Federacije BiH, koji određuju tehnološka rješenja,

■ nepostojanje ili skup investicioni kapital za ulaganje u tehnološke procese i nabavku suvremenih sredstava rada u iskorištavanju šuma,

■ jeftina i nedovoljno obrazovana radna snaga koja preferira neka tehnološka rješenja sumnjivih tehničkih, tehnoloških, ergonomskih, ekonomskih, ekoloških i drugih karakteristika,

■ tradicionalizam i nekreativnost u planiranju i projektovanju tehnoloških procesa iskorištavanja šuma (posebno kod planova ŠPO i izrade izvedbenih projekata),

■ nepostojanje čvršće sprege javnog i privatnog sektora u cilju unapređenja rada u iskorištavanju šuma,

■ nepostojanje jednog centra za istraživanja tehnoloških procesa, sredstava rada i stručno obrazovanje operativaca (uključujući i obrazovanje šumskih radnika).

3.2.2. Aktuelna iskustva i praktična rješenja u svijetu i Evropi

Danas u svijetu i Evropi prevladavaju dva osnovna koncepta gospodarenja šuma u okviru kojih djeluje iskorištavanje šuma uz moguću modifikaciju. Prvi koncept definira prostornu odvojenost proizvodnih od ostalih funkcija šuma, a drugi podrazumijeva jedinstvenost prostora održavanja i unapređenja svih funkcija šume na bazi prirodnih šuma (ekološki koncept).

3.2.2.1. Aktuelni sistemi iskorištavanja šuma u okviru ekološkog koncepta

gospodarenja

U našim uvjetima se može govoriti o ekološkom konceptu gospodarenja šuma uz moguće modifikacije u cilju kompromisa osnovnih funkcija šume.

Koncept izdvajanja manjih namjenskih površina predstavlja kompromis koncepta prostorne odvojenosti proizvodnih funkcija (visok stupanj mehaniziranosti) i koncepta jedinstvenog prostora svih funkcija šume (ograničena primjena procesorske tehnike), a sa naglaskom na ekologiju uz zadovoljenje zahtjeva prema produktivnosti i ekonomičnosti rada.

U okviru datog koncepta moguće je primjeniti više sistema iskorištavanja šuma i to:

Sortimenti metod

■ primjena u regijama i zemljama industrijaliziranog šumarstva; kod mješovitih sastojina manjeg broja vrsta i kod stabala manjeg promjera,

■ može biti polumehaniziran (motor-manuelna sječa i izrada i mehanizirano privlačenje skiderima s vitlom) i potpuno mehaniziran (jednofunkcionalni i višefunkcionalni strojevi; harvestori i procesori).

Deblovni metod

■ primjena kod sastojina xxxx varijabinosti vrsta i debljih stabala; kod područja sa bliskim pilanskim pogonima i mogućnošću korištenja grana, ovrška i drugog drveta kao energenta,

■ karakteriše se izradom xxxxxx; privlačenjem na kraćim i dužim distancama sa krojenjem i izradom na stovarištu (šumskom stovarištu ili CMS-u),

■ može biti polumehaniziran (sječa i izrada motornom pilom i privlačenje skiderom) i potpuno mehaniziran (jednofunkcionalni i više funkcionalni strojevi, harvestori i procesori; moguća izrada na CMS-u).

Metod dijelova stabla

■ primjena u regijama i područjima sa bliskim pilanskim pogonima i pogonima za proizvodnju celuloze i pogonima za korištenje ivera; moguća izrada na CMS-u,

■ karakteriše se prerezivanjem stabala u sekcije uz ostavljanje grana i ovrška; privlačenje do stovarišta gdje se odvaja tehnička oblovina, a ovršci i grane prerađuju u iver (Fuel chips),

■ kod zrelih sječa obaranje se vrši motorom pilom (rjeđe kombiniranim strojem); prerezivanjem pilom u hvataču na kranu forvardera i privlačenje forvarderom; kresanje

xxxxx xx može obaviti strojevima za kresanje grana,

■ kod prorednih sječa obaranje stabala se vrši motornom pilom, sakupljanje vitlom ili kranom duge ruke, trupljenje pilom u hvataču forvardera i privlačenje forvarderom.

Metod iveranja

■ iveranje se može obaviti u sastojini, na vlaci i kamionskom putu,

■ u slučaju montaže iverača na vlaci, nakon motor-manuelne sječe privlačenje se obavlja traktorom sa vitlom ili forvarderom.

Napomena: metod dijelova stabla i metod iveranja (ponekad i deblovni metod) mogu biti dobro rješenje kod osiguranja sirovine (šumske biomase) za energente, dok je stablovni

xxxxx xxxxx isključivo vezan za čiste sječe (sječa koja nije prisutna u našoj praksi izuzev kod direktne konverzije).

3.2.2.2. Trendovi razvoja sredstava rada u iskorištavanju šuma

Na osnovu poznavanja tehničkih i drugih karakteristika postojećih strojeva, te na osnovu uvida i analize obimnog materijala proizvođača strojeva i opreme za iskorištavanje šuma moguće je ukazati na trendove njihovog razvoja u pojedinim fazama rada i radnim operacijama.

Trend razvoja motornih pile: učinkovitost i pouzdanost (velika snaga, mala masa, veliko ubrzanje), ekološka svojstva (gorivo i mazivo); ergonomičnost; lakše održavanje i rukovanje. Trend razvoja strojeva za cijepanje: mobilni strojevi za cijepanje pogonjeni priključnim vratilom traktora ili vlastitim motorom; korištenje procesora za izradu cijepanog drveta.

Trend razvoja strojeva za iveranje: sa jednostupanjskim (usitnjavanje krupnih šumskih ostataka ili namjenskog drveta) ili sa dvostupanjski postupkom (usitnjavanje-iveranje sječke).

Trend razvoja kombiniranih strojeva-agregata: kombinirani strojevi za sječu i druge radne operacije; harvestori za sječu, kresanje i sakupljanje u složajeve; procesori samo za izradu.

Trend razvoja traktora za privlačenje drveta: adaptacija ugradnjom vitla, zaštitne kabine itd.; xxxxx razvoj specijalnih šumskih traktora prema potrebama ekologije (smanjenje težine i povećanja nosivosti, manji tlak na tlo itd.); ispunjenje ergonomskih zahtjeva; univerzalnost.

Trend razvoja žičara-dizalica: montaža na mobilnu šasiju; pomoćna oprema za montažu i demontažu; žičare s pokretnim nosećim užetom; daljinsko upravljanje; sinhrona radna vitla.

Trend razvoja kamiona sa hidrauličnom dizalicom: dizel motor velikog okretnog momenta; mjenjač sa velikim brojem brzina naprijed-nazad; potrebna specifična snaga; dodatna oprema (oprema za kabinu, radio veza, GPS); montaža dizalice na vozilo s mogućnošću njene demontaže - prema potrebi; ugradnja sveokretnog rotora; dizalice dugog kraka; ergonomičnost ( kabina, džojstik ručice itd.).

3.2.3. Ciljevi, principi i koncept iskorištavanja šuma u Federaciji BiH

Na osnovu sagledavanja postojećeg stanja u iskorištavanju šuma, te uvida i analize aktuelnih iskustava i praktičnih rješenja u svijetu i Evropi moguće je definirati dugoročne ciljeve i osnovne principe promjene i unapređenja stanja u oblasti iskorištavanja šuma Federacije BiH.

Dugoročni ciljevi

- proizvodnja najvrijednijih sortimenata uz minimalne troškove proizvodnje i maksimalno iskorištenje drvne mase;

- olakšanje i humanizacija rada na poslovima iskorištavanja šuma;

- svođenje na minimum šteta za okoliš uzrokovanih tehnološkim procesima iskorištavanja šuma;

- racionalna potrošnja goriva i maziva;

- snabdijevanje tržišta šumskom biomasom kao izvorom obnovljive energije uz mogućnost povećanog zapošljavanja radne snage u šumarstvu.

Osnovni principi

- osiguranje stabilnosti šumskih ekosistema;

- obezbjeđenje trajnosti gospodarenja šumskim resursima;

- rad u skladu sa ergonomskim zahtjevima;

- racionalna potrošnja energije uz primjenu neškodljivih energenata.

Ostvarenje ciljeva i ispunjenje principa moguće xx xxxx kroz uvažavanje niza specifičnosti vezanih za iskorištavanje šuma i to:

■ iskorištavanje šuma predstavlja korisnu i društveno verifikovanu djelatnost,

■ proizvodnja drvne sirovine po svom obimu xxxxx u xxx vrh svjetske proizodnje,

■ potrebe društva za drvetom i ostalim šumskim sirovinama bilježe stalan rast (posebno sa aspekta traženja rješenja za zamjenu neobnovljivih eneregetskih resursa),

■ iskorištavanje šuma, pored zapošljavanja velikog broja ljudi, ima i brojne druge sociološke funkcije.

Prihvatljiv koncept Cjelokupan prostor šumske površine je objekat održavanja svih funkcija prirodnih šuma (znači i proizvodnih) uz mogućnost izdvajanja manjih namjenskih površina.

3.2.4. Prijedlog tehnologija i sredstava rada

Dugodišnja iskustva u našem šumarstvu su pokazala da neka tehnološka rješenja ograničavaju mogućnost unapređenja rada posebno ergonomskog aspekta (veliko učešće manuelnog rada), ali i sa aspekta povećanja produktivnosti i ekonomičnosti rada. Najveći stupanj humanizacije rada, povećanja produktivnosti i ekonomičnosti xxxx, xxx i iskorištenja šumske biomase moguće je ostvariti prenošenjem dijela radnih operacije sa sječine na stovarište (posebno centralno mehanizirano stovarište koje obezbjeđuje približno industrijske uvjete rada). Danas međunarodna iskustva, posebno u uvjetima nedovoljne radne snage u šumarstvu, preferiraju korištenje procesorske tehnologije i tehnike. Iskorištavanje šuma u FBiH se odvija u ranije datom okviru, u uvjetima relativno jeftine radne snage (posebno u odnosu na brojne evropske zemlje) i uvjetima niskog raspoloživog investicionog kapitala.

Uz uvažavanje zadatih ciljeva i principa mogu se predložiti sljedeće tehnologije i sredstva rada, koja trebaju odgovarati uvjetima primjene i vrsti sječe, te mjestu i metodu izrade. Prijedlozi imaju globalni karakter, ali definitivno rješenje treba da proistekne iz kategorizacije terenskih uvjeta uz izradu tehnološke klasifikacije na nivou FBiH.

Vrsta sječe	Uvjeti primjene	Mjesto i metod izrade	Sredstva rada
Preborna sječa	Ekološki osjetljiva područja; lakši i srednje teški tereni (ispresijecani) sa tlom dobre nosivosti; manji intenzitet sječe; manja srednja zapremina stabla; manja distanca privlačenja	Sječina, sortimenti metod sa izradom tehničkog i prostornog drveta kod panja	Motorna pila, traktorsko vitlo, animal, xxxxxx adaptirani i specijalni xxxxxx traktor, žičara, plasična riža, hidraulična dizalica, kamion
Preborna sječa	Ekološki manje osjetljiva područja, teži tereni sa tlom manje nosivosti; veći intenzitet sječe; veća srednja zapremina stabla; veća distanca privlačenja	Šumsko (pomoćno) stovarište, deblovni odnosno polu- deblovni metod sa krojenjem i izradom na stovarištu	Motorna pila, skider s vitlom, žičara, cjepač, iverač, procesor za izradu cijepanog drveta, kamion sa dizalicom
Proredna sječa	Kasne prorede na lakšim i srednje teškim terenima	Traktorski put ili šumsko (pomoćno) stovarište, sortimentni ili metod dijelova stabla, CMS	Motorna pila ili harvestor dugog kraka, animal ili prenosivo vitlo, mobilni iverač, forvarder, kamion za prevoz oblovine ili kamion sa kontejnerom za iver
Skupinasto- preborne sječe	Niske šume i sastojine lošeg kvaliteta (koje zahvataju zahvate u cilju njihovog prevođenja u sastojine boljeg kvaliteta)	Traktorski ili kamionski put, pogon prerade (u slučaju pogona bliskog sirovinskoj bazi)	Motorna pila, biomass-harvester, animal, vitlo, skider/forvarder, mobilni iverač, cjepač, procesor za izradu prostornog drveta, kamion bez ili sa kontejnerom
Čiste sječe	Energetske plantaže namijenjene isključivo uzgoju brzorastućih vrsta za potrebe dobivanja energetske sirovine	Sječina, kamionski put ili pogon prerade	Harvestori i procesori, specijalni xxxxxx traktori (forvarderi), kamioni bez ili sa kontejnerom za iver (Fuel chips)

Napomena: kod izbora tehnologije i sredstava rada potrebno je ocijeniti ukupnost rješenja kroz sljedeće kriterije: tehnički, tehnološki, ekonomski, ergonomski, ekološki i energetski.

3.2.5. Mjere unapređenja postojećeg stanja u oblasti iskorištavanja šuma Federacije BiH

Mjere unapređenja postojećeg stanja u oblasti iskorištavanja šuma FBiH moraju bazirati na osnovnim principima pri čemu je potrebno uraditi brojne predradnje koje bi osigurale zadovoljenje proizvodnih, ekonomskih, ergonomskih, ekoloških i energetskih zahtjeve prema tehnikama i tehnologijama iskorištavanja šuma u FBiH, odnosno osigurali njihov optimalni kompromis.

Neke mjere imaju širi karakter, a neke su specifične za pojedina područja, faze rada i radne operacije tehnoloških procesa iskorištavanja šuma.

Predlaže se sljedeće:

■ planiranje i realizacija radova na terenskoj klasifikaciji i tehnološkoj tipizaciji šumskih područja Federacije BiH (izbor i planiranje tehnologije i sredstava rada kod srednjoročnih i operativnih planova gazdovanja šumama i izvođenja radova u iskorištavanju šuma),

■ smanjenje manuelnog xxxx x xxxx sječe i izrade i u fazi privlačenja drveta, bilo promjenom metoda rada, bilo uvođenjem mehanizacije, uz uvažavanje konkretnih terenskim i sastojinskih prilika,

■ prenošenje dijela radnih operacija iz sječine na šumsko (pomoćno) stovarište u cilju korištenja specijalnih strojeva za izradu (posebno strojeva za izradu prostornog drveta i ivera),

■ zamjena sredstava u iskorištavanju šuma čija xxxxxxx xx prešla prag tehničkog zastarijevanja (trenutno sredstva u privlačenju drveta – traktori i sredstva u daljinskom transportu – kamioni),

■ uvođenje tehnologija većeg stupnja iskorištenja drvne mase, posebno sa aspekta dobivanja sirovine za potrebe obnovljivih izvora energije,

■ uvođenje procesorske tehnologije za potrebe korištenja drveta energetskih plantaža,

■ uvođenje tehnologija i sredstava rada za korištenje šumske biomase iz ostataka sječe i izrade, odnosno iz proreda, šuma namijenjenih konverziji itd.

■ formiranje jedinstvenog informacionog sistema (za javna preduzeća i privatne poduzetnike) sa ciljem prikupljanja podataka iz domena tehnologije i tehnoloških procesa.

Nabrojane mjere predstavljaju kompleksno rješenje bez posebnoga favoriziranja nekih od zahtjeva, a xxxxx xx xxxx kriterij pri izboru tehnologija i sredstava rada, te će biti sastavni dio principa i načela kompletnog projektnog zadatka.

3.2.6. Finansiranje

Finansiranje nabrojanih aktivnosti na unapređenje tehnologija i tehnoloških procesa u iskorištavanju šuma, kao i finasiranje ukupnih djelatnosti šumarstva predstavlja ključni problem realizacije planiranih promjena, a xxx xxxx od mogućih rješenja su:

■ fondovi Evropske Unije i drugi strani finansijski izvori namijenjeni unapređenju šumarstva,

■ potporni fondovi države i Federacije BiH, odnosno subvencije kod konkretnih poslova,

■ sredstva ostvarena prodajom šumskih proizvoda,

■ sredstva prikupljena u šumarstvu na nivou Federacije, kantona, općine itd.

3.3. ERGONOMSKI POKAZATELJI I MJERE UNAPREĐENJA RADA U OKVIRU TEHNOLOGIJA ISKORIŠTAVANJA ŠUMA FBIH

U okviru djelokruga rada po projektnom zadatku, a u skladu sa predloženim rješenjima za tehnologije i sredstva rada, analizirane su i predložene adekvatne i prihvatljive mjere i ergonomski pokazatelji prikladnosti ponuđenih tehnoloških rješenja i sredstava rada u okviru domaćeg zakonodavstva i direktiva EU.

Čovjeku prilagodjen rad obezbjedjuje dugoročno najveću ekonomičnost kroz visoke učinke, trajnu radnu sposobnost (bez bolesti, bez invaliditeta) i dugi radni vijek.

Rad xxxx biti ergonomsko-sociološki uređen tako, da se korištenjem brojnih znanja prepoznaju i i usklade brojni proizvodni faktora

Čovjek je najbitniji element sistema čovjek - rad, ili sistema čovjek – stroj – rad.

Zaštita na xxxx xx sveukupnost mjera, postupaka i poslova s ciljem oblikovanja i obezbjeđenja sigurnog radnog okruženja i povoljnih radnih i životnih uvjeta za čovjeka.

3.3.1. Sadašnje stanje zaštite na radu

Cjelovitost zaštite na radu osigurava istovremeno sprovođenje mjera iz više područja područja djelovanja uz određivanje realizatora mjera.

3.3.1.1. Organizacija službe i pravna regulativa zaštite na radu

Provedenom anketom i njihovom analizom došlo se do sljedećih podataka o organizaciji službe i pravne regulative zaštite na radu:

■ u javnim poduzećima (ŠPD/PŠ) postoje posebne službe koje se bave zaštitom na radu (80% anketiranih), odnosno jedna služba opslužuje više podružnica ili privatnih poduzetnika,

■ službama u anketiranim javim poduzećima rukovode 3 dipl. inž. šumarstva, 2 dipl. inž. zaštite na radu i 1 dipl. pravnik,

■ kod privatnih poduzetnika, u 96% slučajeva, odgovorno lice zaštite na xxxx xx poduzetnik (nema posebne službe), a u jednom slučaju privatnik koristi usluge javnog poduzeća,

■ najveći broj anketiranih javnih poduzeća imaju na raspologanju sva tri osnovna pravna akta zaštite na radu (Zakon o zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu i Pravilnik o zaštiti na radu u preduzeću),

■ u najvećem broju slučajeva privatni poduzetnici imaju na raspolaganju samo jedan pravni akt iz zaštite na radu (42%),

■ kod 80% anketiranih javnih preduzeća (ŠPD/PŠ) pravilnik o zaštiti na radu u preduzeću je kompletiran sa 4 i više akta, koja najvećim dijelom regulišu rad u iskorištavanju šuma,

■ 31% anketiranih privatnih poduzetnika je prijavilo da raspolaže samo sa jednim dijelom Pravilnika o zaštiti na radu u preduzeću (veliki dio nema uopće pravilnik o zaštiti na radu u preduzeću).

3.3.1.2. Evidencija i analiza povreda na radu

Istraživanja povreda (nezgoda) na radu u iskorištavanju šuma zahtijeva evidentiranje i analizu povreda na radu.

Evidencija i analiza obuhvata opis toka nezgode, određivanje međusobne veze pojedinih elemenata opasnosti (izvor, vrsta, oblik, stupanj, način djelovanja), ustanovljavanje svih uzroka koji su doveli do nezgode na radu i za njih odgovornih lica; određivanje potrebnih mjera za sprečavanje mogućih budućih xxxxxxx xx vrste uz izradu prijedloga preventivnih mjera.

Prikupljeni podaci pokazuju:

■ kod javnih poduzeća se u 90% slučajeva vodi evidencija i vrši analiza povreda na radu,

■ u slučaju privatnih poduzeća većina privatnika je prijavila postojanje evidencije i analize povreda na radu (81%).

3.3.1.3. Mjere kompleksne zaštite na radu i ocjena ergonomske prilagođenosti

Kompleksna (cjelovita) zaštita na radu podrazumijeva niz mjera zaštite na xxxx xxx što su tehničke, zdravstvene, socijalne, odgojno-obrazovne i pravne mjere. Ocjena ergonomske prilagođenosti se vrši posebnim upitnicima (tzv. check lists) pri čemu upitnici za iskorištavanje šuma služe za ocjenu ručnog oruđa, motornih pila i radnih strojeva.

Podaci prikupljeni anketom pokazuju da:

■ kod 50% anketiranih javnih poduzeća (ŠPD/PŠ) provode se sve mjere kompleksne zaštite na radu (tehničke, zdravstvene, socijalne, odgojno-obrazovne i pravne),

■ kod privatnih poduzetnika, u 54% slučajeva, provode se samo dvije mjere zaštite (najčešće tehničke i zdravstvene,

■ izuzetno xx xxxxx procenat ocjenjivanja ergonomske prilagođenosti (check-liste) tehnološkog procesa, sredstava rada i radnog okruženja (kod ŠPD/PŠ 20%; kod privatnih

poduzetnika 12%),

■ ocjenjivanjem upitnicima su kod ŠPD/PŠ obuhvaćena sredstva rada, a kod privatnih poduzetnika sredstva rada i radno okruženje.

3.3.2. Analiza sadašnjeg stanja zaštite na radu

Analizom sadašnjeg stanja zaštite na radu obuhvaćeno je stanje u domenu pravne regulative, te nivoa mjera kompleksne zaštite na radu i ocjenjivanja ergonomske prilagođenosti tehnoloških procesa i sredstava rada u iskorištavanju šuma.

3.3.2.1. Pravna regulativa

Pravna regulativa obuhvata niz zakonskih akata na nivou BiH, te pravilnike o zaštiti na radu na nivou poduzeća koji obuhvataju mjere neposrednog obezbjeđenja zaštite na radu (opće mjere i posebne mjere pri izvođenju radova na iskorištavanju šuma), mjere u vezi s uvjetima rada i mjere u vezi s posebnom zaštitom zaposlenih.

Analizom sadašnjeg stanja došlo se do sljedećih zaključaka:

■ javna poduzeća imaju zadovoljavajući nivo zaštite na radu sa aspekta organizacije službe i kvalificiranosti rukovodnih lica iz zaštite na radu,

■ kod privatnih poduzetnika odgovornost je prepuštena privatniku i zaštita podliježe subjektivnosti; dobro rješenje je slučaj da privatnik koristi usluge javnog poduzeća,

■ u najvećem broju slučajeva javna poduzeća koriste zakonska pravna akta (Zakon o zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu) i donijela su interna pravna akta (Pravilnik o zaštiti na radu u poduzeću),

■ pravilnici zaštite na radu u poduzeću, kod javnih poduzeća, u velikoj mjeri osiguravaju instrumente pravilne zaštitu na radu (posebno u iskorištavanje šuma),

■ kod privatnih poduzetnika je ova oblast nedovoljno pokrivena (neki nemaju pravilnik o zaštiti na radu u poduzeću), što zahtijeva provjeru i ispunjenje zakonskih obaveza,

■ iskustva kazuju da i u slučaju dokazanosti postojanja evidencije i analize povreda na radu, kojom raspolažu privatni poduzetnici, ova evidencija i analiza nije na raspolaganju ŠPD/PŠ, a može biti dobra osnova unapređenja ergonomičnosti rada (potrebna je koordinacija subjekata).

3.3.2.2. Mjere kompleksne zaštite na radu i ocjenjivanja ergonomske prilagođenosti

Analiza mjera kompleksne zaštite na radu i korištenje metoda ocjenjivanja ergonomske prilagođenosti ukazuje na sljedeće konstatacije:

■ prema definiciji zaštita na radu predstavlja sveukupnost mjera, postupaka i poslova oblikovanja i obezbjeđenja sigurnog radnog okruženja i povoljnih radnih i životnih uvjeta, što je moguće postići samo kroz cjelovitost svih mjera (potrebno je i dalje raditi na uvođenju svih mjera iz domena ergonomije),

■ potpuno su zanemareni značaj i prednosti ocjenjivanja check-listama,

■ kod iskorištavanja šuma upitnici (check-liste) služe za ocjenu ručnog oruđa, motornih pila i drugih strojeva kao pokazatelj tehnolozima pri pravilnom izboru i korištenju sredstava rada, pri čemu je važno poznavati važeće ISO, CEN i BAS standarda.

Zajednička ocjena ukupnog stanja ergonomskih mjera u iskorištavanju šuma Federacije BiH je sljedeća:

Ukupno stanje ergonomskih mjera u iskorištavanju šuma ukazuje na potrebu koordinacije rada na polju zaštite na radu između javnih poduzeća (ŠPD/PŠ) kao korisnika usluga privatnih poduzetnika i privatnih poduzetnika koji na području javnog poduzeća rade svojim sredstvima rada i radnom snagom, a posebno je značajna razmjena podataka i uvođenja jedinstvene evidencije o povredama na radu (javno poduzeće ne može biti nezainteresirano za pojave nezgoda na radu na području kojim gazduje (potreba za cjelovitom analizom, planiranje adekvatnih mjera zaštite itd.).

3.3.3. Oblikovanje rada u iskorištavanju šuma

Oblikovanje rada u iskorištavanju šuma potrebno je provesti u svim fazama rada, jer svaka od faza xxxx xxx specifične karakteristike. Zajedničke odrednice takvog oblikovanja su:

■ oblikovanje radnog vremena,

■ prenošenje radnih operacija izvan sječine uz mehaniziranu izradu, privlačenje i transport sortimenata,

■ zabrana korištenja sredstava neprihvatljivih ergonomskih karakteristika,

■ zabrana i ograničenje rada u područjima uticaja radnog okruženja štetnog po zdravlje radnika,

■ prilagođenost tehnike rada, oruđa i strojeva zahtjevima tehnologije (uvođenje nove tehnike rada)

■ korištenje adekvatne odjeće i obuće i osobnih sredstava zaštite na radu,

■ propisivanje pravila za rad u iskorištavanju šuma (u okviru Plana uređenja radilišta).

3.3.3.1. Ergonomski prihvatljiva sredstva rada u iskorištavanju šuma

Uvođenje savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvo FBiH, a posebno onih u djelatnosti iskorištavanja šuma podrazumijeva poznavanje ergonomskog aspekta sredstava rada. Na osnovu uvida u dostignuti nivo ergonimičnosti i trendove razvoja u svijetu i Evropi moguće je ukazati na osnovne karakteristike ključnih sredstava xxxx x xxxx sječe i izrade, privlačenja i daljinskog transporta sa ili bez utovara/pretovara/istovara, koje bi olakšale i humanizirale rad u iskorištavanju šuma.

Motorne pile

■ mala masa, visoko težište, usko tijelo, odvojenost xxxxx i rezervoara od motora – princip dvije mase,

■ buka, vibracija i ispušni plinovi u dopuštenim granicama opterećenja radnika,

■ lakše održavanje i rukovanje (lakše zatezanje lanca i podmazivanje, lakše pokretanje - dekompresiono dugme itd.),

■ motorna pila za kresanje grana kratke vodilice i male mase.

Strojevi za izradu drveta

■ uvođenje procesorske tehnike upravljanjem i kontrolom rada stroja iz zatvorene ergonomski prihvatljive kabine,

■ zamjena manuelnog rada na posluživanju strojeva za izradu (mehanizirano uvođenje drveta u strojeve za kresanje, prerezivanje, koranje, cijepanje i iveranje.

Traktori

■ ispunjenje ergonomskih zahtjeva prema kabini kroz smanjenje buke (kapslovanje kabine), vibracija (smještaj i ovjes kabine, karakteristike sjedišta), dobra vidljivost, zaštita prozora itd.,

■ dobra uočljivost instrumenata, aktiviranje upravljačkih elemenata malom silom itd.,

■ sigurnost radnika u slučaju potrebe brzog napuštanja traktora, osiguranje sigurnog prostora za vozača u slučaju deformacije kabine kod prevrtanja, udara drveta itd.

Kamioni za daljinski transport

■ ispunjenje ergonomskih zahtjeva prema kabini, instrumentima, upravljačkim elementima i drugim karakteristikama sličnim traktorima.

Dizalice za utovar drveta

■ dobro riješeno pitanje penjanja/silaženja sa visoko postavljenog sjedala hidraulične dizalice na kamionu, siguran rad sa dizalicom (preglednost, zaštita od udara tereta i loma elemenata dizalice, itd.,

■ ergonomski riješen prostor za rukovaoca (zaštita od klimatskih uticaja krovom ili kabinom, podesno sjedište, ergonomski prihvatljivi upravljački elementi itd.

Centralno mehanizirano stovarište(CMS)

■ rad u industrijskim uvjetima rada.

3.3.3.2. Područja utjecaja radnog okruženja radnika

Radno okruženje je određeno nizom utjecajnih faktora koji izvana djeluju na radnika u iskorištavanju šuma, te tako određuju njegov radni kapacitet i spremnost za rad; djelovanje tih faktora može biti istovremeno, ili pojedinačno; može biti povoljno i nepovoljno za radnika; nepovoljno djeluju na rad, čovjeka, radni učinak, zdravlje, na sigurnost rada, na trajanje radnog i životnog doba itd.

Najvažniji nepovoljni utjecajni faktori okruženja u iskorištavanju šuma su: fizički faktori (buka, vibracije i ispušni plinovi), klimatski faktori i biotski faktori.

Granične vrijednosti dva suprotna stanja (štetno po zdravlje i povoljno za rad) su sljedeće:

Štetno po zdravlje

■ temperatura pri radu 41°C; vlažnost 15%; CO2 10%; CO 100 ppm; vibracije 1,53 mm; buka 85 db(A).

Povoljno za rad

■ temperatura pri radu 19°C - 21°C; vlažnost 30 – 70%; CO2 0,03%; CO 0 ppm; vibracije 0,02 mm; buka 45 dB(A).

3.3.4. Prijedlog mjera za unapređenje rada u okviru tehnologija iskorištavanja šuma FBiH sa aspekta ergonomije i zaštite na radu

Jedan od osnovnih ciljeva unapređenja tehnologija iskorištavanja šuma u FBiH je olakšanje i humanizacija rada na poslovima iskorištavanja šuma uz princip da se rad odvija u skladu sa zahtjevima ergonomije i zaštite na radu. Prijedlog mjera obuhvata mjere iz zakonske/pravne regulative i mjere iz domena oblikovanja rada.

3.3.4.1. Prijedlozi ergonomskih mjera iz domena zakonske/pravne regulative

U okviru organizacijskih mjera i zakonsko/pravne regulative potrebno je:

■ organizaciono i kadrovsko jačati službe zaštite na radu u javnim poduzećima (ŠPD/PŠ),

■ koncipirati i usvojiti sva pravna akta sa zakonskom snagom i donijeti odgovarajuće pravilnike/propise/upute kojim se regulišu pitanja zaštite na radu, kako kod javnih poduzeća, tako i kod poduzeća u privatnom vlasništvu,

■ osigurati sve pretpostavke za uvođenje i sprovođenje mjera kompleksne zaštite na radu,

■ posebnu pažnju posvetiti zakonskim i drugim pravnim okvirima iz domena zaštite na radu u iskorištavanju šuma,

■ ostvariti blisku saradnju između javnih poduzeća i privatnih poduzetnika na polju zaštite na radu uz mogućnost da javno poduzeće preuzme dio poslova iz te oblasti kao pomoć privatnom poduzetniku na poslovima iskorištavanja šuma,

■ kod sklapanja ugovora o angažmanu privatnih poduzetnika precizno definirati oblast zaštite na radu, posebno u segmentu praćenja i analize povreda na radu,

■ izraditi jedinstvenu metodiku prikupljanja i analize povreda na radu sa mogućnošću razmjene informacija (horizontalna i vertikalna prohodnost informacija).

3.3.4.2. Prijedlozi iz domena oblikovanja rada

Oblikovanje rada predstavlja važnu kariku u lancu mjera unapređenja tehnologija u iskorištavanju šuma. Realizacija ovog zadatka zahtijeva multidisciplinaran pristup uz korištenje znanja i iskustava stručnjaka iz niza specijaliziranih institucija, a prije svega specijalista zaštite na radu.

Neka od rješenja su sadržana u sljedećim prijedlozima tehnologija iskorištavanja šuma:

■ oblikovati rad u skladu sa ergonomskim zahtjevima uvažavajući sve ostala ograničenja (posebno ekološka),

■ u praksu uvoditi samo ergonomski dokazana i prihvaćena rješenja tehnoloških procesa uz pridržavanje standarda koji regulišu pitanje ergonomije,

■ smanjiti učešće manuelnog rada kroz povećanje stupnja mehaniziranosti uz uvođenje u radne operacije sredstava xxxx xxxx ispunjavaju ergonomske zahtjeve,

■ preko specijalizovanih institucija i uz učešće javnih poduzeća/privatnika vršiti stalnu provjeru ergonomske opravdanosti određenih tehnologija i sredstava rada (korištenje tzv. check-listi).

Napomena: postojeći uvjeti raspoložive jeftine radne snage ne smiju biti razlog sve većeg učešća manuelnog i motor-manuelnog rada u tehnološkim procesima iskorištavanja šuma, što se ponekada opravdava ekološkim razlozima (nosioci procesa iskorištavanja šuma ne osporavaju nastale štete u šumskim ekosistemima, ali potrebno je istaći i doprinos mehanizacije u olakšanju najtežih radova u tehnološkim procesima iskorištavanja xxxx xxx jednog od aspekata primjene strojeva – potrebno je uzeti u obzir i ostale aspekte kao što su produktivnost i ekonomičnost rada, energetska štedljivost, napredak tehnike i usavršavanje tehnologija iskorištavanja šuma u svijetu).

3.4. KORIŠTENJE EKOLOŠKI PRIHVATLJIVIH GORIVA I MAZIVA

U ŠUMARSTVU FBIH

Ekološki aspekt primjene mehanizacije u iskorištavanju šuma obuhvata, pored mehaničkog djelovanja strojeva (tehnološki procesi iskorištavanja šuma, gradnja i održavanje šumskih puteva itd.) i moguće štete kao posljedice hemijskih djelovanja (ispuštanje i istjecanje goriva i maziva kao rezultat normalnog rada ili nepažnje, štetni plinovi itd.).

Goriva i maziva mogu biti mineralnog porijekla (nafte xxxx); goriva i biljnog/ animalnog porijekla i umjetnog porijekla.

Pojam “environment-friendly” podrazumjeva goriva i maziva koja imaju prihvatljive ekološke i ergonomske karakteristike, a biorazgradljiva goriva i maziva su energenti i ulja/masti koji se brzo razgrađuju djelovanjem mikroorganizama u tlu i vodi.

U okviru projektnog zadatka je trebalo uraditi analizu dosadašnjeg stupnja korištenja ekološki prihvatljivih goriva i maziva u FBiH, sagledati zakonodavni okvir po ovom pitanju (domaće i evropsko zakonodavstvo) te na osnovu toga sačiniti prijedlog aktivnosti i mjera za unapređenje stanja odnosno usklađivanja sa odredbama zakonodavstva EU.

3.4.1 Sadašnje stanje korištenja/upotrebe ekološki prihvatljivih goriva i maziva u iskorištavanju šuma

Najčešća goriva za mehanizaciju u iskorištavanju šuma su dizel gorivo za vozila i kombinirane strojeve-agregate; mješavina benzina i ulja za 2-taktne motore kod pogona motorne pile, prenosivih i mobilnih strojeva i benzin (rijetko osim u smjesi sa 2-taktom motornim uljem).

U grupu alternativnih i biorazgradljivih goriva spadaju biodizel i goriva na bazi etanola, bioplina itd.

Najčešća maziva (tekuća, polučvrsta i čvrsta) kod strojeva u iskorištavanju šuma su motorna ulja, transmisijska ulja, hidraulična ulja, ulja specijalne namjene i masti

Biorazgradljivih maziva su prirodnog porijekla (biljna ulja ili životinjske masti), ili umjetna (zasićeni ili nezasićeni esteri).

3.4.1.1. Upotreba goriva za motorne pile i ulja za lanac motornih pila

Motorne pile za svoj pogon koriste mješavinu benzina i dvotaktola uz mogućnost korištenja motornih ulja za dvotaktne motore sa oznakom biorazgradljivih. Ulja za podmazivanje radnog dijela motorne pile (vodilice i lanca) trajno završava na tlu, sortimentima, okolnom rastinju itd., xx xxx takva nose naziv potpuno izgubljenih ulja (Total lost oil).

Anketom i analizom upotrebe goriva i maziva za motorne pile došlo se do sljedećeg:

■ kod 89% anketiranih javnih poduzeća (ŠPD/PŠ), kao gorivo za motorne pile se koristi mješavina benzina i dvotaktola(kod privatnih poduzetnika 80% anketiranih), a preostali procenat anketiranih koristi biogorivo,

■ biozagradljivo ulje za podmazivanje lanca motorne pile koristi se kod 33% anketiranih javnih poduzeća (ŠPD/PŠ), a kod privatnih poduzetnika taj procenat je 44%,

■ preostali udio ulja za lanac motorne pile odnosi se na mineralna biološki nerazgradljiva ulja.

3.4.1.2. Gorivo i maziva ulja za traktore u privlačenju drveta

Goriva za traktore u privlačenju drvnih sortimenata su mineralnog porijekla (dizel goriva) a kao alternativa biodizel. Primjena bio (ulja) se može sresti kod podmazivanja zupčanika, ležajeva itd., odnosno u obliku cirkulirajućih ulja i ulja za hidraulične uređaje. Privlačenje drveta u iskorištavanju šuma FBiH se obavlja traktorima za koje se može konstatovati:

■ isključivo gorivo za pogon traktora je gorivo mineralnog porijekla naftne xxxx (dizel gorivo),

■ relativno mala je zastupljenost biorazgradljivih ulja kod javnih preduzeća (13% anketiranih), ali i kod privatnih poduzetnika (28%).

3.4.1.3. Gorivo i mazivo za kamione u daljinskom transportu šumskih sortimenata

Obzirom da kamioni, kao i traktori spadaju u grupu vozila koja se pogone na isti način (dizel motor) i imaju sličan transmisioni sistem, odnosno uređaje koji koriste ulja za podmazivanje moglo se ustanoviti sljedeće:

■ isključivo gorivo za kamione je gorivo mineralnog porijekla naftne xxxx (dizel gorivo),

■ prema anketi biorazgradljivo ulje za podmazivanje koristi samo jedan privatni poduzetnik.

3.4.2. Analiza stanja sa ekološki prihvatljivim gorivima i mazivima u šumarstvu Federacije BiH

Analiza stanja sa ekološki prihvatljivim gorivima i maziva šumarstvu Federacije BiH, pri čemu je iskorištavanje šuma glavni korisnik ovih potencijalnih ekoloških (i ergonomskih) štetnika obuhvatila je stupanj korištenja biorazgradljivih goriva i maziva, ograničenja većem korištenju ekološki prihvatljivih goriva i maziva sa aspekta tehničkih, ekonomskih i tržišnih uvjeta, odnosno zakonoske i ostale regulative.

3.4.2.1. Korištenje

Na ovom stupnju tehnologije iskorištavanja šuma, odnosno mehaniziranih sredstava rada u pojedinim fazama rada tehnoloških procesa može se konstatovati:

■ zanemarljivo je korištenje biorazgradljivih goriva u našem šumarstvu u svim fazama rada i kod svih sredstava rada u iskorištavanju šuma,

■ nešto xx xxxx primjena biorazgradljivih ulja za podmazivanje lanca motornih pila,

■ relativno mala zastupljenost biorazgradljivih ulja za podmazivanje traktora, a skoro nikakva kod kamiona.

3.4.2.2. Ograničenja većem korištenju ekološki prihvatljivih goriva i maziva

Postoji više ograničavajućih faktora većoj primjeni ekološki prihvatljivih goriva maziva, koji nisu samo karakteristični za šumarstvo FBiH, nego zahtijevaju drugačiji pristup ovom problemu na svjetskom i evropskom nivou.

Osnovni ograničavajući faktori, osim tradicionalizma i inertnosti kod pristupa promjenama su:

■ cijena (konkurentnost klasičnim gorivima i mazivima naftne xxxx - aspekt ekonomske opravdanosti prelaska na ekološki prihvatljiva goriva),

■ tehničke mogućnosti postojećih strojeva da rade sa biorazgradljivim gorivima i mazivima,

■ tržište (nedovoljno poznavanje moguće primjene i troškova primjene ekološki prihvatljivih goriva i maziva.

3.4.2.3. Zakonodavstvo i ostala regulativa

U domenu zakonodavstva Federacije BiH postoje načelne smjernice promjena u energetskom sektoru uz niz preuzetih obaveza, a na nivou šumarstva obično postoje preporuke i uputstva za primjenu ekološki i ergonomski prihvatljivih goriva i maziva.

U xxx smislu se mogu donijeti sljedeći zaključci:

■ na postoje decidno određeni zakoni i ustanovljeni propisi koji regulišu pitanja korištenja biorazgradljivih goriva i maziva u našem šumarstvu,

■ obično se uputstva odnose na ulja za podmazivanje lanca motorne pile.

3.4.3. Aktualna strana iskustva korištenja ekološki prihvatljivih goriva i maziva

U svijetu i Evropi su definirani problemi iz područja globalnih klimatskih promjena, ustanovljeni glavni akteri negativnih trendova s posebnim naglaskom na štetno djelovanje mineralnih goriva i maziva naftne xxxx, xx donesene direktive, preporuke i planovi za izmjenu postojećeg stanja. Poseban naglasak je dat zamjeni klasičnih energenata energijom obnovljivih izvora. Istovremeno je postavljen zahtjev prema racionalnoj potrošnji energije.

Na bazi iskustava o trenutnom stanju korištenja ekološki (i ergonomski) prihvatljivih goriva i maziva uz uvažavanje ograničenja većem korištenju takvih goriva i maziva moguće je donositi nove direktive i planove u ovoj oblasti.

3.4.3.1. Korištenje

Na osnovu analize aktuelnih iskustava korištenja ekološki (i ergonomski) prihvatljivih goriva i maziva može se konstatovati sljedeće:

■ u praksi se koriste tzv. “environment-friendly” goriva i maziva prihvatljivih ekoloških i ergonomskih karakteristike,

■ ograničenja vezana za pojam “environment-friendly” govore da se ovim gorivima i mazivima xxxx postupati odgovorno (nisu bezopasne tvari); biorazgradljivost ne predstavlja dovoljnu zaštitu za okoliš – dio štetnih sastojaka se taloži u organizmima (bioakumulacija); kod ekološke ocjene goriva i maziva, pored biorazgradljivosti treba razmotriti njihovu otrovnost i bioakumulativnost,

■ alternativna i biorazgradljiva goriva (goriva koja su dobila podršku Evropske Unije) su biodizel, bioetanol, etizirani bioetanol, bioplin, biometanol i biodimetilet),

■ istaknut je značaj biodizela kao mješavine dizel goriva naftne xxxx (20% ili 50% smješa), ili kao čistog goriva (100% biodizel); primjena kod kamiona, osobnih vozila, plovila itd.,

■ sva biomaziva nemaju isti stupanj biorazgradljivosti, te treba razlikovati mineralna ulja xxxxx razgradljivosti (10 – 30%), sintetske xxxxxx xxxxx razgradljivosti (70 – 90%) i biljna ulja dobre razgradljivosti (preko 90%),

■ korištenje biorazgradljivih goriva i maziva je u praksi šumarstava brojnih evropskih zemalja (maziva oznake “green oil”; “xxxx xxxxx”; EFL i druge),

■ koriste se biorazgradljiva motorna ulja za pilu, biodizel za vozila, biorazgradljiva ulja za podmazivanje specijalnih strojeva, biorazgradljiva ulja otporna na izazivanje požara.

3.4.3.2. Ograničenja većem korištenju ekološki prihvatljivih goriva i maziva

Postoje brojna ograničenja većem korištenju ekološki prihvatljivih goriva i maziva, najvažniji ograničavajući faktori su:

■ cijena,

■ tržište (nedovoljno poznavanje moguće primjene i troškova primjene,)

■ regionalna ograničenost i nekompatibilnost,

■ tehnička ograničenja vezana za potrebu adaptacije postojećih ili nabavka novih strojeva sa primjenom takvih goriva i maziva.

3.4.3.3. Zakonodavstvo i preporuke

Doneseno xx xxxx akcionih planova-direktiva na nivou Evropske Unije, kao i propisa koji se direktno odnose na šumarstvo, a najvažnije od njih su:

■ akcioni planovi Evropske komisije(EC) – direktive,

■ propisi nekih zemlje (Austrija, Njemačka, zemlje Skandinavije i dr.) o primjeni goriva i maziva u šumarstvu, pri čemu iskorištavanje šuma ima ključnu ulogu obzirom na tehnologije i tehnike xxxx xx primjenom mehanizacije.

3.4.4. Prijedlog unapređenja stanja korištenja ekološki prihvatljivih goriva i maziva

U cilju unapređenja stanja korištenja ekološki (i ergonomski) prihvatljivih goriva moguće je definirati prijedloge iz domena zakonske i ostale pravne regulative na nivou države, koji su u skladu sa trendovima u Evropskoj Uniji, te prijedloge koji su specifični za šumarstvo uz prijedlog mjera vezanih za iskorištavanje šuma Federacije BiH.

3.4.4.1. Prijedlozi iz domena zakonske i ostale pravne regulative na nivou države

Prijedlozi se odnose na ostvarenje akcionih planova Evropske komisije (EC) i to:

■ aktivno učešće u ostvarenju akcionog plana (do 2020. godine) Evropske komisije (EC) za zamjenu konvencionalnih dizel goriva i benzina sa 20% biogoriva (u ukupnoj potrošnji),

■ učešće u sprovođenju prve preporuke-direktive EC (biogoriva u prodaji trebaju do 2010. godine da sudjeluju sa 5,75%) i druge preporuke-direktive (smanjenje poreza na čista i miješena biogoriva),

■ učešće u ostavarenju EC planova zamjene goriva i maziva naftne xxxx xx energentima i mazivima iz obnovljivih izvora energije, koji bi zadovoljili zahtjeve očuvanja okoliša,

■ donošenje novih propisa (na inicijativu EC) podrške alternativnim gorivima u cestovnom transportu (korištenje biodizela i bioetanola).

3.4.4.2. Prijedlozi aktivnosti i mjera iz domena šumarstva i iskorištavanja šuma

Prijedlozi podrazumijevaju zajednički rad sa drugim zemljama (posebno zemljama našeg okruženja) uz prethodnu analizu specifičnih uvjeta u šumarstvu FBiH (posebno tehnologija i tehnoloških procesa iskorištavanja šuma). Posebno je značajno formirati institucionalni okvir, gdje bi se pored svih ostalih problema iz domena šumarstva riješavalo i pitanje uvođenja i korištenja ekološki i ergonomski prihvatljivih goriva i maziva (uz obaveznu analizu ekonomske opravdanosti svih mjera).

U xxx smislu se može predložiti:

■ partnerstvo sa drugim zemljama regije kod donošenja i sprovođenja zakonskih propisa koji regulišu pitanje uvođenja ekološki prihvatljivih goriva i maziva u šumarstvo,

■ analiza ekonomske opravdanosti prelaska na ekološki prihvatljiva goriva i maziva posebno sa aspekta tehničkih mogućnosti postojećih strojeva da rade sa novim gorivima i mazivima,

■ donošenje propisa o primjeni goriva i maziva u šumarstvu nakon sagledavanja problema kontaminacije zraka, vode i tla u šumskim ekosistemima (hemijsko djelovanje goriva i maziva),

■ prihvaćanje onih goriva i maziva koja su se pokazala kao opravdana sa tehničkog i ekonomskog aspekta,

■ uvođenje ekološki i ergonomski prihvatljivih goriva i maziva za strojeve u iskorištavanju šuma nakon analize ekonomske opravdanosti i analize tehničkih mogućnosti strojeva u iskorištavanju xxxx xx xxxx sa novim gorivima i mazivima).

Napomena: donošenje zakonskih akata, pravnih i drugih propisa/preporuka za ekološki prihvatljiva goriva i maziva ne isključuje osnovni zadatak iskorištavanja šuma iz oblasti energetike: maksimalna racionalizacija potrošnje goriva i maziva uz uvažavanje najvažnijh utjecajnih faktora te potrošnje (vanjski faktori, faktori stroja, faktori tehnologije rada i organizacioni faktori).

3.5. POREĐENJE POSTOJEĆIH STANDARDA (po JUS-u) ZA PROIZVODE U ŠUMARSTVU SA STANDARDIMA KOJI SE PRIMJENJUJU U EU

U okviru ove aktivnosti potrebno je izvršiti usporedbu postojećih standarda po JUS-u

„proizvodi eksploatacije šuma“ koji se koriste u Federaciji BiH sa standardima za pilanske trupce, oblo drvo i proizvode šumarstva koji se primjenjuju u EU (koji uključuju, a nisu ograničeni na ISO, EN i ENV.

3.5.1. Uopće o sistemima sortiranja oblog drveta (standardima)

Izražena heterogenost drvne sirovine u pogledu vrsta drveta, forme i dimenzija, kvaliteta itd., s jedne, te raznovrsne mogućnosti upotrebe drveta u zavisnosti od njegovih specifičnih karatkeristika, s druge strane, nameću potrebu sistemskog rješenja – klasifikacije drvne mase na šumske drvne sortimente koji se imaju izraditi iz posječene drvne mase. Bez ovakvih rješenja bilo bi nemoguće pratiti i kontrolirati proizvodnju i promet šumskim drvnim proizvodima.

Osnovni ili primarni ciljevi i funkcije sortiranja oblog drveta su: (1) homogenizacija, koja podrazumijeva razvrstavanje heterogene drvne mase na određeni, sa praktričnog aspekta prihvatljivi, broj šumskih drvnih sortimenata približno istih ili sličnih karakteristika xxxxx xxxxxx se vrši procjena njihove vrijednosti, prodaja, prerada i upotreba; (2) planska izrada šumskih drvnih sortimenata, te kontrola njihove izrade i trgovine; (3) bilansiranje šumske proizvodnje – obračun ekonomskih efekata gospodarenja šumama; (4) određivanje dugoročnih ciljeva biološke proizvodnje drveta – definiranje budućih sastojinskih struktura koje daju najpovoljniji vrijednosni omjer šumskih drvnih sortimenata.

Općenito uzevši, sortiranje oblog drveta je dinamičan proces koji se stalno mijenja i prilagođava savremenim zahtjevima izrade, prometa, prerade i upotrebe drveta. Retrospektivno i na internacionalnom planu posmatrano, poznato je mnoštvo sistema sortiranja drveta koji se međusobno razlikuju u većoj ili manjoj mjeri. Međutim, sa gledišta bitnijih karakteristika i odrednica, svi se oni mogu svrstati u jedan od tri tipična modela: (a) model sortiranja oblog drveta prema vrsti namjene i (b) model tzv. apsolutnog sortiranja oblog drveta i (c) kombinovani model sortiranja.

Prva dva modela suštinski se bitno razlikuju i svaki od njih ima svoje bitnije prednosti i nedostatke. Model kombinovanog sortiranja praktično predstavlja kombinaciju prethodnih modela, pri čemu se nastoje obuhvatiti pozitivni, a isključiti njihovi negativni elementi.

3.5.2. Jugoslovenski standard za proizvode ekspolatacije šuma

Jugoslovenski standard (JUS) za proizvode eksploatacije xxxx, xxxx xxx uvijek predstavlja standard sa obaveznom primjenom u Federaciji BiH, tipičan je predstavnik Modela sortiranja prema namjeni. Naime, shodno namjeni neposredne upotrebe ili dalje prerade drvni sortiment dobija svoj naziv (npr. trupci za pragove, rudno drvo, celulozno drvo itd.). Nadalje, prema zahtjevima prerade ili upotrebe dotičnog sortimenta definiše se vrsta odnosno vrste drveta iz kojeg se sortiment ima izrađivati, dimenzije i kvalitet u kojima se sortiment izrađuje, te tolerancije u pogledu traženog kvaliteta i dimenzija. Izuzetno široke mogućnosti namjene (upotrebe) drveta rezultirale su izradom dosta velikog broja standarda za proizvode ekspoatacije šuma u vrijeme njihovog nastanka ali i kasnije dorade odnosno dopune.

Naslijeđeni standard (JUS) je izrađen i stupio na snagu pedesetih xxxxxx prošlog vijeka, a uvjeti njegovog nastanka i uspješne primjene bili su planska, odnosno centralno dirigirana proizvodnja, promet i distribucija, masovna eksploatacija šuma, te ondašnji vidovi prerade i upotrebe drveta. Sa relativno brzim tehničko-tehnološkim razvojem prerade i upotrebe drveta, sistem JUS-a se desetljećima poslije svog nastanka mijenjao i dopunjavao i kroz to postajao sve komplikovaniji i nepregledniji. Sa gledišta današnjeg vremena, spomenimo samo neke bitnije odrednice, ekološke i certificirane eksploatacije šuma, slobodne tržišne proizvodnje i trgovine, te suvremene prerade i upotrebe drveta, standardi JUS-a za izradu šumskih drvnih sortimenata, ne samo što su postali komplikovani i nepregledni, već u pojedinim segmentima i nefunkcionalni.

U nerijetkim slučajevima, propisani kvaliteti i dimenzije ne koreliraju više sa vrijednostima sortimenata. S xxx u vezi, u šumarskoj praksi BIH, korektna i dosljedna primjena JUS-a izostaje već čitav niz xxxxxx. Naročito i najčešće kvaliteti izrađenih sortimenata ne odgovaraju propisanim, a isporuke šumskih drvnih sortimenata se odvijaju uglavnom po "nekom" prosječnom kvalitetu koji se utvrđuje ad hoc na osnovu "navodnog" iskustva ili na bazi procjene srednjeg kvaliteta sortimenata na osnovu tehničke klasifikacije utvrđene pri doznaci stabala. Ovakav promet drvetom opterećen je nedopustivo velikim greškama procjene, apsolutno je nepregledan i netransparentan i kao takav omogućava razne malverzacije i privredni kriminal, najčešće na štetu šuma i šumarstva u cijelini. Naročito pilanski trupci (trupci za rezanje), po obimu i ukupnoj vrijednosti najznačajnija grupa šumskih drvnih sortimenata, su opterećeni ovim problemom.

3.5.3. Evropski, odnosno međunarodni standardi

U Evropskoj Uniji glavna organizacija za standardizaciju i tehničke specifikacije koja se bavi planiranjem, izradom i usvajanjem evropskih normi (EN) u skoro svim područjima privrednih aktivnosti je Evropski komitet za standardizaciju (CEN). Jedina dva područja koja ne pokriva CEN su elektrotehnička standardizacija (CENELEC) i telekomunikacije (ETSI). CEN vrlo blisko sarađuje sa Međunarornom organizacijom za standardizaciju (ISO) a Bečkim sporazumom iz 1991. godine osigurana je njihova tehnička saradnja, koordinirano djelovanje i usvajanje istog teksta u EN i ISO standardima.

Xxxx xx u pitanju oblo i rezano drvo aktivnosti u vezi sa standardizacijom i tehničkim specifikacijama obavlja CEN-ov Tehnički komitet 175 (oblo i rezano drvo). Izrada i primjena jedinstvenih evropskih normi ima za cilj, između ostalog, izgradnju i podržavanje jedinstvenog evropskog tržišta. Koristi koje pružaju ove norme ogledaju se u uklanjanju tehničkih barijera u trgovini drvetom i drvnim proizvodima, upotrebi istih pravila klasiranja i specifikacija za oblo i rezano drvo, podržavanje evropske legislative itd. Tehnički komitet 175 do sad je izradio odnosno publikovao 80 različitih EN (xxxxxx u prilogu), odnosno praktično skoro sve potrebne standarde koji se tiču oblog i rezanog drveta. Prema zajedničkom CEN/CENELEC poslovniku ove norme moraju (u izvornom obliku ili sa manjim preinakama) prihvatiti nacionalne normizacijske organizacije slijedećih zemalja: Austrije, Belgije, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Islanda, Irske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Portugala, Španjolske, Švedske, Švicarske i Velike Britanije.

Ovaj standard odnosno sistem sortiranja i vrednovanja oblog drveta je tipičan predstavnik naprijed navedene xxxxx sistema (c). Isti podrazumijeva razvrstavanje mase posječenih stabala na pojedine šumske drvne sortimente u vidu cijelih xxxxxx, dijelova xxxxxx

ili dijelova stabala, koji se dalje razvrstavaju prema vrsti drveta, prečnicima (šest debljinskih razreda i šest podrazreda u rasponu od 10 do 60 cm i više), dužinama (četiti dužinska razreda) i kvalitetu drveta (četiri kvalitetne xxxxx: A,B,C i D), a neovisno od mogućih vidova i načina daljnje prerade ili neposredne upotrebe šumskog sortimenta. Filozofija ovog koncepta bazira na pretpostavci da svaki vid prerade i/ili upotrebe drveta može za sebe naći – izabrati odgovarajući sortiment u okviru ponuđenog širokog asortimana šumskih drvnih sortimenata. U datom slučaju xxxxx, šumarstvo nudi tržištu sortirane šumske drvne proizvode - sortimente, a kupac odlučuje o kupnji, daljnoj preradi i upotrebi drveta. Na xxx xxxxx kupac preuzima na sebe kompletnu odgovornost (dobiti i rizike) i zato xxxx biti veoma stručan u vlastitom interesu. Ipak, i u ovom sistemu postoje izuzetci, ili bolje rečeno dopune (što ga i svrstava u model kombinovanog sortiranja), koje čine šest specijalnih grupa sortimenata (bez pilanske oblovine), a koje se razvrstavaju prema namjeni. Te specijalne xxxxx čine: oblo drvo za izradu pragova, oblo drvo za hemijsku preradu, drvo za ogrjev, oblo drvo za jarbole i šipove, oblo (paletno) drvo za izradu razne galanterije i oblo drvo za izradu parketa. Pored ovoga, u okviru sistema, postoje xxx separatni standardi za specijalni sortiment «xxxxxx xxxx».

Na osnovu analize ova dva sistema sortiranja oblog drveta i proizvoda šumarstva kao i uporedne analize pojedinačnih standarda, može se zaključiti da se, iako postoje odgovarajuće zajedničke karakteristike (prije svega način mjerenja dimenzija i „grešaka“ drveta), ovi sistemi sortiranja ipak suštinski bitno razlikuju. JUS standardi za ŠDS xxxxxxx xx i razvijali se u bitno drugačijim uvjetima privređivanja i tržišta (centralno dirigirana proizvodnja i zajednički dohodovni odnosi šumarstva i prerade drveta), vidovima i načinima prerade, obrade i upotrebe drveta koji su u tehnološkom pogledu skoro neuporedivi sa današnjim, kao i izmijenjenom geo-političkom položaju odnašnje SFRJ u odnosu na trenutni položaj država nastalih njenim raspadom.

Ne ulazeći detaljno u sadržaj pojedinačnih standarda ova dva sistema sortiranja, izdvojićemo samo osnovne razlike analiziranih standarda.

- JUS standard polazeći prvenstveno i isključivo od namjene drveta definiše njegov kvalitet i dimenzije dok EN polazeći od vrste drveta definiše prvenstveno njegov kvalitet (četiri kvalitetne xxxxx) uvažavajući pri tome dimenzije ali i različitosti između pojedinih vrsta što kod JUS-a nije slučaj. Pored tog, uvjetno rečeno apsolutnog sortiranja drveta prema kvalitetu, EN dozvoljava i razvrstavanje drveta prema namjeni uz uvažavanje osnovnih karakteristika drveta koje su od važnosti za odgovarajuću primjenu.

- U pogledu dimenzija, JUS definiše samo minimalne dimenzije (prečnik i dužina) koje određeni sortiment treba da ima, ne praveći pri tome nikakvu razliku između sortimenata minimalnih i većih dimenzija iako je nedvojbeno da se oni bitno razlikuju u pogledu kvantitativnog, kvalitativnog i vrijednosnog iskorištenja u pogonima prerade drveta. EN pak jasno definiše debljinske i dužinske razrede ostavljajući pri tome i mogućnost utvrđivanja odgovarajućih cijenovnih razreda.

- JUS u veoma maloj mjeri uvažava prirodne različitosti pojedinih vrsta drveća i to prvenstveno u pogledu dimenzija (npr. trupci za rezanje četinara podrazumijevaju isti kvalitet za sve vrste četinara). S druge strane, EN uvažavaju ove različitosti te propisuju posebne uvjete kvaliteta za različite vrste drveta. Pored toga, tolerancije u pogledu

„grešaka“ drveta za isti kvalitetni razred razlikuju se u ovisnosti od prečnika što je potupno razumljivo sa gledišta njegove dalje prerade.

- BAS/EN sistem sortiranja i vrednovanja oblog drveta ne određuje i ne propisuje drvne sortimente specijalno za preradu na pilani (zbirni naziv pilanska oblovina), već ponuđenim širokim asortimanom šumskih drvnih proizvoda daje mogućnost njenog izbora. U vezi sa ovim sasvim je izvjesno da će se u jednom (možda i dužem vremenskom periodu) javiti znatni problemi u smislu definisanja dimenzija, kvaliteta i cijena drvnih sortimenata namjenjenih pilanskoj preradi.

Na osnovu iznesenog može se zaključiti da su EN, uporedivo sa JUS-om, daleko sveobuhvatnije, detaljnije i preciznije te da su neuporedivo bolje prilagođene današnjim uvjetima tržišnog privređivanja kao i trenutnim tehničko-tehnološkim mogućnostima i načinima prerade i upotrebe drveta.

Standardi (norme) osnova su današnje tehnološke civilizacije koja više ne poznaje granice. Jedan od najvažnijih ciljeva EU je stvaranje zajedničkog tržišta, a bitan uvjet za to je slobodno kretanje roba. Da bi se to postiglo neophodno je da se izvrši usklađivanje tehničkih propisa, standarda (normi) i provedu postupci potvrđivanja usklađenosti širokog spektra proizvoda. S xxx u vezi jedan od osnovnih ciljeva naše državne standardizacije je

„pospješivanje međunarodne trgovine sa sprečavanjem ili uklanjanjem barijera koje proizlaze iz neutemeljenih razlika pri poslovanju na državnom nivou“ (Zakon o standardizacji Bosne i Hercegovine, "Službeni glasnik BiH" br. 19/01.).

U vezi sa ovim Zakonom i Zakonom o osnivanju Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine, ("Službeni glasnik BiH" br.44/04), Institut za standardizaciju BiH, na osnovu definirane strategije standardizacije i u skladu sa obavezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma i članstva u xxx međunarodnim oranizacijama, preko svojih Tehničkih komiteta priprema i publikuje bosankohercegovačke standarde, između ostalog i standarde za drvo i proizvode od drveta.

3.6. USKLAĐIVANJE POSTOJEĆIH STANDARDA SA MEĐUNARODNIM STANDARDIMA ZA PROIZVODE U ŠUMARSTVU

U okviru djelokruga rada potrebno je utvrditi prijedlog mjera i aktivnosti za usklađivanje postojećih standarda sa međunarodnim standardima za pilanske trupce, oblo drvo i proizvode šumarstva.

Da bi standardi ostvarili svoju osnovnu funkciju (uklanjanje tehničkih barijera u trgovini) nacionalne organizacije za standardizaciju usklađuju svoje standarde sa odgovarajućim međunarodno/evropskim standardima ili odgovarajućim metodama preuzimaju međunarodno/evropske standarde u nacionalni sistem standardizacije. Usklađenost nacionalnog standarda sa međunarodnim/evropskim standardom se određuje upoređivanjem predmeta i sadržaja oba standarda. U skladu sa ISO/IEC i CEN/CENELEC dokumentima utvrđena su tri osnovna stepena usklađenosti: identičan, modificiran i neekvivalentan. Međunarodni/evropski standard smatra se preuzetim, ako je nacionalni standard identičan ili modificiran u odnosu na međunarodni/evropski standard. S obzirom na suštinske razlike između JUS-a i EN sasvim je sigurno da bi u eventualnom postupku ocjenjivanja usklađenosti postojeći standard sa obaveznom primjenom na području F BiH (JUS) dobio ocjenu neekvivalentan.

Shodno tome, a s obzirom na započete procese približavanja Evropskoj Uniji i zacrtani konačni cilj BiH u xxx pogledu, Institut za standardizaciju BiH (BAS) se sasvim opravdano i logično (kao i nacionalne organizacije za standardizaciju zemalja u okruženju) opredijelio za preuzimanje EN i ISO normi, između ostalog i za oblo i rezano drvo.

U skladu sa preporukama ISO/IEC i CEN/CENELEC međunarodni i evropski standardi se preuzimaju u sistem bosanskohercegovačke standardizacije slijedećim metodama:

(a) Metoda proglašavanja (pr),

(b) Metoda korice (ko),

(c) Metoda prijevoda (pv).

BAS/TC 42 (Tehnički komitet za drvo i proizvode od drveta) je od 80 EN standarda iz oblasti oblog drveta i rezane građe do xxxx preuzeo i kao BAS standarde objavio 51 EN standard, od čega 12 standarda metodom prijevoda (BAS EN 844-1 do 844-12), a ostatak metodom proglašavanja. Ostatak standarda je ili u postupku preuzimanja ili je u planu rada za sljedeću godinu. Nakon objavljivanja (Glasnik Instituta) BAS standardi postaju važeći i mogu se koristiti uz napomenu da njihova primjena dobrovoljna (osim u slučaju xxxx xx obavezna primjena određena posebnim propisom).

Metod proglašavanja najjednostavnija je metoda preuzimanja. Odlukom direktora Instituta, a na prijedlog tehničkog komiteta međunarodni ili evropski standard na engleskom ili drugom jeziku izvornog dokumenta (u konkretnom slučaju na engleskom) dobija status BAS standarda. Ipak, imajući u vidu činjenicu da xx xxxxx od osnovnih uvjeta koje xxxx da ispunjava svaki funkcionalan sistem sortiranja xxx xx xx standardi xxxx razumljivi i primjenljivi u praksi, logično se nameće zaključak da su standardi preuzeti metodom proglašavanja ili korice praktično neupotrebljivi te ih samo formalno možemo nazivati BAS standardima. Neophodno xx xxxxx, u što je moguće kraćem vremenskom periodu, prevesti standarde za

jedan od službenih jezika u BiH. Pri tome u odgovarajućem radnom tijelu, redakcijskom odboru ili slično, xxxx učestvovati i jedan šumarski ekspert radi postojanja brojnih stručnih pojmova i termina u standardima koje je neophodno korektno prevesti ali i prilagoditi zahtjevima njihove neposredne upotrebe xx xxxxxx šumarskih radnika.

3.6.1. Prijedlog aktivnosti u vezi sa problematikom standardizacije i standarda:

1. Lobirati preko odgovarajućih udruženja i/ili institucija da se preostali EN u što kraćem roku usvoje kao BAS standardi odnosno da se kompletiraju standardi za oblo i rezano drvo.

2. Provesti jednu širu akciju (kampanju) upoznavanja stručne javnosti (šumarske i drvnoprerađivačke) sa prednostima koje novi standardi i njihova upotreba pruža. Ukoliko se postigne konsenzus o njihovoj primjeni, što je sasvim realno i očekivano, BAS standardi se mogu početi primjenjivati ne čekajući eventualnu odluku o povlačenju JUS-a.

3. S obzirom da je moguće u skorije vrijeme i donošenje odluke o obaveznoj primjeni BAS standarda (kao npr. u Hrvatskoj), neophodno je što prije započeti sa edukacijom šumarskih stručnjaka u vezi sa BAS standardima, njihovim sadržajem i primjenom.

4. Pokušati pronaći odgovarajuća finansijska sredstva za prevođenje ovih standarda na jedan od službenih jezika u BiH radi lakše mogućnosti njihovog korišenja i upotrebe.

5. U okviru istraživanja identificirati šumske drvne sortimente, u odnosu na dimenzije i kvalitet, podesne za pilansku preradu. Ovakvo istraživanje umnogome bi olakšalo i utvrđivanje odgovarajućih cijenovnih razreda debljinskih i dužinskih klasa u okviru odgovarajućih klasa kvaliteta drveta. Sasvim je sigurno da bi ovakvo istraživanje bilo od velike koristi i šumarskim i drvoprerađivačkim preduzećima i da bi pomoglo uklanjanju nesporazuma koji već xxxx vremena opterećuje njihove odnose.

3.7. POTENCIJALI ŠUMSKE BIOMASE NJEN ENERGETSKI BILANS I MOGUĆNOSTI RAZVOJA RURALNIH PODRUČJA U FBiH

U okviru djelokruga rada po projektnom zadatku treba na osnovu dostupnih i relevantnih podataka/dokumenata, procijeniti efekte potencijala šumske biomase kao izvora energije na okoliš, energetski bilans FBiH i upošljavanje u ruralnim područjima.

U sklopu ove aktivnosti procijenjeni su potencijali šumske biomase u FBiH na osnovu dostupnih i relevantnih podataka u FBiH. Posebno mjesto u strukturi šumske biomase predstavlja ogrjevno drvo od kojeg nažalost velike količine ostaju u šumi kod panja ne iskorištene. Tako velike količine ogrjevnog drveta mogu biti predmet interesovanja lokalnih zajednica u smislu finansiranja u sklopu otvaranja novih radnih mjesta i upošljavanja lokalnog stnovništva. Korištenje svih oblika šumske biomase xxxx biti usklađeno sa važećim zakonskim okvirima kao i principima potrajnog gospodarenja u FBiH uz zadovoljavanje svih ostalih opštekorisnih funkcija šuma.

3.7.1. Potencijali šumske biomase u FBiH

Kroz historiju čovječanstva, sve do sredine 19. stoljeća, biomasa, posebno drvo, predstavljala je najvažniji izvor energije. Nakon dugogodišnjeg korištenja fosilnih goriva, danas se globalna energetska politika mijenja, a biomasa se među ostalim obnovljivim izvorima (vodne snage, vjetar, sunce, plima i oseka, geotermalna energija) smatra ključnim faktorom budućih strategija korištenja obnovljivih izvora. Drvo je sigurno najstariji oblik energije koji je čovječanstvo koristilo, ponajprije za pripremanje hrane i grijanje.

Biomasa, kao izvor obnovljive energije, je organska supstanca biljnog ili životinjskog porijekla (drvo, xxxxx, biorazgradljivi ostaci iz poljoprivredne proizvodnje, stajsko đubrivo, organski dio komunalnog čvrstog otpada). Biomasa se koristi u procesima sagorijevanja ili konvertuje u sistemima koji proizvode toplotnu energiju, električnu energiju ili u toplotnu i električnu. Osim toga, biomasa se koristi za proizvodnju tečnih i gasovitih goriva – bioetanola, biodizela i biogasa.

Šumska biomasa (Forest biomass), sa energetskog aspekta, obuhvata drvenastu vegetaciju šuma i njene ostatke pogodne za proizvodnju energenata. To xx xxxxxx ostaci (otpad), defektna stabla i njegovi dijelovi, drvo iz proreda, drvo koje nema komercijalan značaj, neiskorištena drvna masa panjača, vjetroizvale, oboljela stabla, drvo požarišta itd.

Xxxxxx ostaci (Forest residues) su posljedica gospodarenja i najčešće ostaje na šumskom tlu ili stovarištu nakon obavljenih operacija iskorištavanja šuma. U užem smislu riječi šumske ostatke čine grane, ovršak, panj i grančice sa lišćem (četinama).

Unatoč velikoj važnosti ekološke i socijalne funkcije šumske drvna proizvodnja i dalje xx xxxxx od najvažnijih gospodarskih funkcija šuma.

Potencijali drvne biomase su drvo iz šuma ("prirodne" šume i energetske plantaže), drvna biomasa sa poljoprivrednih površina, te drvni ostaci i otpad (najviše iz primarne i sekundarne prerade drva). Potencijali šumske biomase mogu se podijeliti na teoretske i efektivne potencijale. Teoretski potencijali predstavljaju biomasu koju možemo dobiti iz šume, dok efektivni potencijali ovise o principima gospodarenja šumama, o tehnologiji pridobivanja i korištenja biomase, o tržištu šumskih drvnih sortimenata, o socio-ekonomskom položaju vlasnika šume itd.

Xxxxxx potencijali ovise o: sastavu vrsta drveća, starosti sastojina (odnos razvojnih faza), sortimentnoj strukturi, otvorenosti i pristupu šumi.

Prema FAO definiciji, potencijalni izvori goriva na bazi drva u Bosni i Hercegovini mogu se svrstati u sljedeće skupine:

1. Ogrjevno drvo – prostorno drvo za energiju;

2. Ostaci iza sječe (sitna granjevina);

3. Otpadak (razlika bruto i neto krupnog drva);

4. Pilanski ostaci i otpad;

5. Ostaci i otpad industrije za proizvodnju furnira;

6. Ostaci nastali održavanjem parkovnih površina u gradovima.

Najveći dio potencijala šumske biomase bazira se na zalihama, prirastu i mogućem etatu lišćarskih šuma (posebno bukve).

Na osnovu zalihe i prirasta sječivi etat u FBiH za sve visoke šume iznosi 2.686.422 m3, dok za izdanačke šume to je 232.574 m3, (Jovanović i dr. 2005). Pregledan prikaz zalihe, prirasta i etata na osnovu do xxxx dostupnih podataka za državne šume dat je u narednoj tabeli.

Tabela 1. Drvna xxxxxx, prirast i mogući obim sječa u FBiH – državne šume (krupno drvo) (Xxxxxxxxx i dr. 2005)

Drvna zaliha
• Četinari	54723000 m3	65,76 m3/ha	38,6 %
• Lišćari	87053000 m3 141776000 m3	104,61 m3/ha 170,37 m3/ha	61,4 % 100,0 %
Godišnji zapreminski prirast
• Četinari	1621000 m3	1,95 m3/ha	39,3 %
• Lišćari	2504000 m3	3,01 m3/ha	60,7 %
Ukupno	4125000 m3	4,96 m3/ha	100,0 %
Mogući godišnji obim sječa(etat)
• Četinari	1345000 m3	1,62 m3/ha	35,8 %
• Lišćari	2414000 m3	2,90 m3/ha	64,2 %
Ukupno	3759000 m3	4,52 m3/ha	100,0 %

U cilju prikaza realnog stanja drvnih sortimenata, u tabeli 2. je data struktura šumskih drvnih sortimenata na bazi racionalnog iskorištenja posječene drvne mase za FBiH.

Tabela 2. Struktura šumskih drvnih sortimenata na bazi racionalnog iskorištenja posječene drvne mase, realnih mogućnosti proizvodnje i stanja sadašnje otvorenosti šuma (FBiH) (Jovanović i dr. 2005)

Sortimenti	Četinari		Lišćari
	m3	%	m3	%
Trupci za furnir i ljuštenje	8.993	0,7	51.865	3,7
Trupci za rezanje I, II i III xxxxx	741.246	57,7	398.102	28,4
TT stubovi	73.225	5,7	0	0
Rudno drvo	124.612	9,7	0	0
Ostala oblovina	12.847	1	0	0
Celulozno drvo	107.911	8,4	306.987	21,9
Ogrjevno drvo	6.423	0,5	480.806	34,3
Otpadak	209.399	16,3	164.007	11,7
Neto masa krupnog drva	1.075.256	83,7	1.237.760	88,3
Bruto masa krupnog drva	1.284.655	100	1.401.767	100
Neto masa – ukupno (četinari + lišćari) 2.313.016 m3
Bruto masa – ukupno(četinari i + lišćari) 2.686.422 m3

S obzirom na trenutno stanje hemijske prerade drva, najveći dio potencijala šumske biomase u obliku prostornog drva mogao bi zadovoljiti potrebe proizvodnje goriva na bazi drva. Izgradnjom odgovarajućih kapaciteta za preradu drva, bilo jedinstvenih za cijelu Bosnu i Hercegovinu, bilo u pojedinim entitetima, velike količine ovog sortimenta postali bi interesantna sirovina za eventualno pokretanje proizvodnje raznih sekundarnih energenata, a posebno proizvodnja peleta i briketa.

Na osnovu prikazanih tabela moguće je odrediti biomasu (fitotvar) za energijske potrebe po oblicima šumske biomase i ukupnim energetskim potencijalima iste. Pri određivanju raspoložive biomase pretpostavljeni su sljedeći pretvorbeni faktori:

1. kod pilanske prerade 1 m3 drva trupaca ostatak iznosi:

▪ kod četinara 30% (15% piljevina i 15% odresci),

▪ kod lišćara 35% (20 % piljevina i 15% odresci),

2. kod izrade furnira ukupan ostatak je 20% drva ulazne sirovine;

3. ukupan prosječan udio sitne granjevine i kićevine (ovisi o vrsti drva i debljinskoj klasi):

▪ kod četinara 15%;

▪ kod lišćara 18 %.

Prilikom određivanja težine drva korištene su vrijednosti volumne mase za prosušeno drvo (vlažnosti 15 – 20 %), što je kod četinara iznosilo 0,45 g/cm3, a kod lišćara 0,72 g/cm3.

Kod određivanja energetskih vrijednosti potencijala pojedinih oblika šumske biomase pretpostavila se ista vlažnost drva, odnosno kod četinara je prosječna toplinska vrijednost iznosila 15,7 MJ/kg, a kod lišćara 14,1 MJ/kg.

S obzirom da se projekat bavi problematikom šumske biomase kao potencijalnim izvorom obnovljive energije, istraživanja svih ostalih potencijalnih izvora zahtijevala bi multidisciplinaran pristup i angažman stručnjaka iz raznih oblasti. U istom smislu bi bilo interesantno istražiti i potencijalne resurse poljoprivrede, kao i izvršiti detaljnu analizu potencijala drvno-prerađivačke industrije. U xxxx xx urađena samo analiza ostataka prerade šumskih sortimenata (trupaca), koji ulaze u pilanska postrojenja i pogone za izradu furnira i ploča.

Tabela 3. Ukupna raspoloživa biomasa(m3/god., t/god.) i energetski potencijal (PJ/god.) u FBiH (Xxxxxxxxx i dr. 2005)

Oblik raspoložive biomase	Četinari			Lišćari			Ukupan potencijal
	Raspoloživo		Potencijal	Raspoloživo		Potencijal
	m3/a	t/a	PJ/a	m3/a	t/a	PJ/a	PJ/a
Prostorno drvo za energiju	6.423	2.890	0,045	480.806	346.180	4,881	4,926
Otpadak i gubici pri sječi	209.399	94.230	1,479	164.007	118.085	1,665	3,144
Sitna granjevina	192.698	86.714	1,361	252.318	181.669	2,562	3,923
Pilanski otpad	222.374	100.068	1,571	139.336	100.322	1,415	2,986
Ostaci izrade furnira i ploča	1.799	810	0,013	10.373	7.469	0,105	0,118
Ukupno Total	632.693	284.712	4,469	1.046.840	753.725	10,628	15,097
Ostaci nastali održavanjem parkovnih površina u gradovima - nisu procijenjeni
Ostali drvni otpad (palete, sanduci, građevinski drvni otpad itd.) – nije procijenjen

Iz tabele 3. može se vidjeti da su energetski potencijali lišćara skoro četiri puta veći od istih kod četinara. Kod lišćara najveći dio potencijala leži u prostornom drvu za energiju, a kod četinara u pilanskom otpadu. Sitna granjevina, otpadak i gubici pri sječi zauzimaju značajno mjesto kod obje vrste drva, ali se može postaviti pitanje opravdanosti njihovog korištenja sa ekonomskog i ekološkog aspekta.

U tabeli koja slijedi xxx xxxxx pokazatelj prikazan je ukupni energetski potencijal biomase u energetskim ekvivalentima uglja (1 tce = 29,31 GJ) i nafte(1 toe = 41,868 GJ)

Tabela 4. Ukupna raspoloživa biomasa (t/a) FBiH u ekvivalentima uglja (mtce) i nafte (mtoe) (Jovanović i dr. 2005)

Oblik raspoložive biomase	Četinari			Lišćari
	Raspoloživo	Potencijal		Raspoloživo	Potencijal
	t/a	mtce*	mtoe*	t/a	mtce*	mtoe*
Prostorno drvo za energiju	2890	1548	1084	346180	166535	116584
Otpadak i gubici pri sječi	94230	50475	35335	118085	56806	39768
Xxxxx xxxxxxxxxx	86714	46449	32517	181669	87394	61181
Pilanski otpad	100068	53602	37524	100322	48261	33786
Ostaci izrade furnira i ploča	810	434	304	7469	3593	2515
Ukupno	284712	152508	106764	753725	362589	253834
Ostaci nastali održavanjem parkovnih površina u gradovima - nisu procijenjeni
Ostali drvni otpad(palete, sanduci, građevinski drvni otpad itd.) – nije procijenjen

*mtce – metričkih xxxx ekvivalenta ugljena

** mtoe – metričkih xxxx ekvivalenta nafte

3.7.2. Efekti potencijala šumske biomase kao izvora energije na okoliš

Osnovni princip šumarstva - princip potrajnoga gospodarenja, xxxxx xx sa obnovljivošću šumskih ekosistema. Pravilno gospodarenje šumama predstavlja njihovu najbolju zaštitu. Međutim, uloga čovjeka kod sprovođenja ovoga, u suštini vrlo pozitivnoga principa kako se pokazalo kroz povijest, može biti pozitivna ili negativna, što najviše ovisi od naučnih spoznaja o ljudskom djelovanju na šumske ekosisteme.

Kod gospodarenja šumskim ekosistemima na izmjene primarnih osobina istih posebno jako utječu procesi iskorištavanja i upotreba mehanizacije (Xxxxx, B.P.A., 2003). Xxxxx xxxxx utjecaj procesa iskorištavanja i upotrebe mehanizacije unutar xxxx xx xxx da isti utječu na biološko kruženje materije i stabilnost šumskih ekosistema uopće. Potpuno analiziranje utjecaja ovih procesa na šumske ekosisteme traži sistematična multidisciplinarna, dugotrajna i xxxxx xxxxx istraživanja.

Godišnji priliv organskih ostataka koji dospiju na šumsko tlo za umjerene klimatske oblasti iznosi 2-6 t/ha (Ćirić, M. 1984). Glavnu masu organskih otpadaka čine lišće i iglice (u bukovim šumama iste čine i do 90% organskih ostataka). Sječom i izvozom ukupne drvne mase (uključujući i xxxxx masu) na velikim površinama dolazi do umanjenja plodnosti. Međutim, ukoliko se iz šumskih ekosistema izvozi samo krupno drvo i k tome pravilno gospodari, može se pretpostaviti da je gubitak plodnosti šumskih tala zanemarljiv.

Istraživanjima sprovedenim u šumi lužnjaka i poljskoga jasena u Hrvatskoj utvrđeno je da se redovnim gospodarenjem iskoristi samo 35% godišnje produkcije biomase. Neophodna količina biomase potrebna za funkcioniranje ovoga šumskoga ekosistema ostaje unutar šume, te se može ocijeniti da se navedenom šumom pravilno i potrajno gospodari (Xxxxxxx, J. i Xxxx, X. 1998). Treba istaći da postoje i drugačiji pokazatelji kao što su niži indeks humifikacije tla, promjena odnosa C : N i dr. u odnosu na analogan očuvan xxxxxx ekosistem (Xxxxxxxxxx, X., 2003). Može se zaključiti da su šira istraživanja koja bi upućivala na odnos načina gospodarenja na iznošenje biomase xxx uvijek nedovoljna.

U nekim slučajevima iznošenje i sitne granjevine može djelovati pozitivno na stabilnost šumskih ekosistema. Navedimo primjer jelovoga moljca (Argyresthia fundella F.R.), xxxx xxxx u iglicama jele, a koji u prenamnoženju može izazvati napade na zdrava vitalna stabla, čak i defolijacije jelovih šuma (Xxxxxxx, M., Xxxxxxxx, B. 2001). Iznošenjem jelove granjevine iz šume xxxx xx napadnuta uticali bi smo na opadanje populacije i smanjenje intenziteta napada ovoga insekta.

Istraživanja su pokazala da se kroz upotrebu mehanizacije u iskorištavanja šuma i gradnji šumskih cesta oštećuju i zdrava stabla (oko 15 % stabala) (Martinić, I. 1993).

Ukoliko se gospodarenju šumama prilazi precizno razrađenim gospodarskim planovima, narušavanje stabilnosti šumskih ekosistema može biti znatno smanjeno ili čak zanemarivo. Međutim, u nekim slučajevima čak i ako imamo detaljno razrađene planove gospodarenja može doći do narušavanja stabilnosti šumskih ekosistema. Može se reći da su xxxx xxxxxx ekosistemi usljed odnosa vanjskih i unutarnjih faktora koji ih grade stabilniji, a neki labilniji prema antropogenom utjecaju. Za ocjenu stabilnosti mogu se uzeti sindinamski vegetacijski momenti, odnosno sindinamske vegetacijske jedinice: klimatogene, trajne i prelazne zajednice (Jovanović i dr. 2005).

Xxx xxxx stabilne šumske ekosisteme koji su odraz regionalne klime i životnih prilika određenoga geografskoga područja, generalno možemo navesti klimatogene zajednice, tzv. konačne zajednice ili zajednice klimaksa.

Xxx xxxx osjetljive zajednice prema antropogenim utjecajima možemo navesti: trajne stadije vegetacije koje su u biti početne ili prelazne zajednice, a koje se zbog specifičnih ekoloških faktora (geomorfoloških, pedoloških i mikroklimatskih i njihovih kombinacija) xxxx xxxxx razviti u u klimatogene zajednice. Za ove zajednice možemo kazati da su pojedini ekološki faktori ograničili sindinamski razvoj, te su, kao takve, usljed pojedinih ekstremnih faktora biotopa veoma osjetljive na antropogene utjecaje.

Za šumske zajednice koje se nalaze u prelaznim stadijima ili fazama ne može se reći unaprijed da xx xx više ili manje osjetljive na antropogene utjecaje. Veoma je važno prepoznati da li se zajednica kreće u pravcu regresije ili progresije, te ocijeniti ostale ekološke faktore i onda procijeniti osjetljivost iste na gospodarske zahvate.

Sve kategorije šuma koje su na bilo xxxx xxxxx zaštićene od nacionalnih parkova, vodozaštitnih zona i sl. za sve njih je predviđen plan gospodarenja i toga se treba pridržavati.

3.7.3. Efekti potencijala šumske biomase na energetski bilans FBiH

Tehnologije za primjenu nekih od obnovljivih izvora energije su odavno poznate i u BiH/FBiH i u određenoj mjeri je vršena njihova eksploatacija, ali bez značajnijeg državnog planiranja i ne na bazi najnovijih tehnologija za njihovu primjenu. Postoji više razloga za to, a ovdje su nabrojani samo osnovni:

- tehnologije za ekonomičnu primjenu OIE su relativno nove i za zemlje EU i doživljavaju punu ekspanziju zadnjih 15 xxxxxx,

- cijena gradnje energetskih sistema za primjenu XXX xx znatno viša od cijena gradnje energetskih sistema s fosilnim gorivima,

- ne postoji državna/entitetska razvojna, niti energetska strategije koja bi promovisala primjenu OIE,

- nedovoljna je istraženost potencijala OIE u BiH/FBiH osim djelimično hidropotencijala, odnosno istražen je tehnički potencijal vodnih snaga za gradnju HE u BiH/FBiH, ali ne i ekonomski i ekološki potencijal gradnje HE,

- ne postoje kvalitetni statistički podaci (prije svega klimatski), neophodni za primjenu OIE,

- postoje različite barijere za ozbiljnije investicije u energetske sisteme na bazi OIE.

Svi iznad nabrojani razlozi su doveli do toga da u BiH/FBiH danas postoji veoma mali broj energetskih sistema na bazi obnovljivih izvora energije (osim velikih HE, koje se također smatraju obnovljivim izvorima energije).

Trenutno nema energetskih postrojenja koja koriste otpad u BiH/FBiH, a postoji samo nekoliko kogeneracijskih postrojenja s biomasom u okviru preduzeća drvne industrije, (koja su uglavnom van pogona). Također, trenutno nema planiranih postrojenja te vrste. Prvo energetsko postrojenje s deponijskim gasom u BiH (Gradska deponija Sarajevo) pušteno xx x xxxxx 2001 godine. Smješteno je na najvećoj deponiji otpada u BiH (Smiljevići, Kanton Sarajevo). Kapacitet za proizvodnju električne energije tog postrojenja je 0,35 MW sa potencijalnom godišnjom proizvodnjom električne energije 0,52 GWh. Danas, biomasa u BiH doprinosi s cca. 9 % u ukupnoj primarnoj potrošnji energije, uglavnom kao ogrjevno drvo i drvni otpad. Istorijski, biomasa je korištena u ruralnim područjima u velikoj mjeri za grijanje i kuhanje u svim regionima BiH, ali uprkos tome, u prošlosti biomasa nije igrala važnu ulogu u energetskoj politici BiH.

U FBiH, korištenje drvnog otpada i biomase općenito za proizvodnju toplotne i električne energije bi moglo biti intenzivirano, posebno za primjenu u domaćinstvima (zgradarstvu). Veličina postrojenja koja bi se gradila ne bi trebala zavisiti samo od operativnih troškova i efikasnosti već također i od socijalnog aspekta, kao što je transport, kontaminacija xxxxxx, i regionalnih strategija šumarstva (snabdijevanje sirovinom/energentom u budućnosti).

FBiH bi trebala posebno poticati gradnju takvih industrijskih kapaciteta većih snaga pri čemu bi se višak toplotne energije koristio za sisteme centralnog grijanja. U ovom trenutku nije moguće predvidjeti brzinu ekspanzije takvih postrojenja (industrijske kogeneracije na biomasu) i očekivanu snagu tih postrojenja do 2020., odnosno 2030. godine, ali bi elektroprivredna preduzeća u FBiH trebali razmotriti mogućnost investiranja i u takva postrojenja s obzirom da su obavezni preuzimati viškove električne energije iz takvih postrojenja. Vrlo važan projekat u pogledu korištenja biomase bi bio zamjena postrojenja (u kotlovnicama) s ložuljem, postrojenjima na biomasu. S obzirom na trend rasta cijena uvoznog ložulja, te domaću biomasu, to xx xxxx nego dovoljan razlog da se to provede što prije. Ovo bi se moglo provesti kod većine obrazovnih institucija u FBiH do 2012. godine, uz pomoć i koordinaciju kantonalnih vlasti.

Ovdje treba napomenuti vrlo važnu mogućnost primjena biomase kod modernizacije postojećih TE blokova, tj. primjene biomase u procesu kosagorijevanja s domaćim ugljem (već xx x xxxx planiranja primjena biomase u procesu kosagorijevanja na bloku 5 – TE Kakanj, i bloku 4 – TE Tuzla).

3.7.4. Šumska biomasa kao izvor zapošljavanja u ruralnim područjima

Historijski, biomasa je korištena i danas se puno koristi u ruralnim područjima u velikoj mjeri za grijanje i kuhanje u svim regionima FBiH.

U FBiH, korištenje tog drvnog otpada i biomase općenito za proizvodnju toplotne i električne energije bi moglo biti intenzivirano, posebno za primjenu u domaćinstvima (zgradarstvu). Veličina postrojenja koja bi se gradila ne bi trebala zavisiti samo od operativnih troškova i efikasnosti već također i od socijalnog aspekta, kao što je transport, kontaminacija xxxxxx,i regionalnih strategija šumarstva (snabdijevanje sirovinom/energentom u budućnosti).

Xxxx xx u pitanju ruralni razvoj u FBiH i aktivnosti koje bi xx xxxxx provoditi u smislu zapošljavanja lokalnog stanovništva ili dopunske djelatnosti se odnose na sljedeće:

• Korištenje degradiranih šuma (šikare, šibljake, makiju itd.) gdje je moguće uzgojnim mjerama povećati prirast šumske biomase. Podizanjem novih šuma i povećanjem produktivnosti i kvaliteta degradiranih šuma može se dobiti značajna količina biomase za energetske potrebe.

• Drvna masa grmlja predstavlja značajan potencijal, jer je kvalitet drva slab i može se koristiti isključivo za energetske potrebe.

• Ukupnim energetskim potencijalima koji dolaze iz šume treba dodati biomasu iz šuma posebne namjene, iz šuma zahvaćenih požarima (oštećeno i nagoreno drvo).

• Energetske plantaže mogu se podizati na zemljištima male produktivnosti i na napuštenim zemljištima. Druga mogućnost je korištenje poljoprivrednih zemljišta koja su iz političkih ili finansijskih razloga ostala neobrađena, ili se koriste za druge namjene sa ciljem izbjegavanja tržišnih viškova. Proizvodnja biomase iz energetskih

plantaža (u kratkim ophodnjama) najčešće bazira na vrstama i klonovima vrbe, dok korištenje johe, breze i topole ima i važnu meliorativnu funkciju.

• Ostali potencijali drvne biomase dolaze iz primarne, sekundarne i tercijarne prerade drva (bez boja, impregnacija i ljepila), te od isluženog drva (drvna ambalaža, građevno drvo, pokućstvo, drvo sa komunalnih odlagališta itd.).

• Obzirom na stanje i karakter izdanačkih šuma u xxxxxx xx tehnički kvalitet i drvna zaliha dosta mala, u njima se moraju provoditi veći uzgojni zahvati kako bi se ove šume raznim uzgojnim mjerama prevodile u više uzgojne oblike te da bi se na xxx xxxxx dobile trajne i stabilne sastojine xxxx vrijednosti. Sa aspekta šumske biomase kao izvora obnovljive energije interesantne su površine pod izdanačkim šumama naročito zbog kvaliteta drvne mase, jer se uglavnom radi o ogrjevnom drvetu.

Kod ocjene rentabilnosti korištenja energije iz biomase u ruralnim područjima vrlo značajan parametar je vrijeme, jer se radi o dugoročnim investicijama. S obzirom na velike početne investicije, za ekonomsku opravdanost prelaska na biomasu kao izvor energije važno je uspostaviti sistem subvencija i pogodnih kredita.

3.8. PROVOĐENJE ODGOVARAJUĆIH MJERA U CILJU KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE KAO OBNOVLJIVOG IZVORA ENERGIJE U FBIH

U okviru djelokruga rada po projektnom zadatku treba predložiti glavne dugoročne ciljeve, principe i smjernice proizvodnje i korištenja šumske biomase za proizvodnju energije, kratkoročne strateške mjere i aktivnosti uključujući finansiranje.

3.8.1. Principi, ciljevi i kratkoročne strateške mjere korištenja šumske biomase

Kada su u pitanju xxxx xxxxxxxx korištenja šumske biomase kao izvora energije isti bi se mogli svesti na sljedeće:

❖ Optimalno korištenje šumske biomase iznad 7 cm uz zadovoljenje principa gospodarenja, te očuvanje ostalih funkcija šuma.

Važnost ovog principa leži u tome da u šumama FBiH ostaju velike količine ogrjevnog drveta u šumi kod panja kako u obliku cjepanice tako i u obliku raznog otpada. Ovo je posebno izraženo u posljednjih nekoliko xxxxxx (naročito posle rata) jer šumarstva u sopstvenoj režiji nemaju samaricu, a veliki broj privatnih poduzetnika koji se prije rata bavio ovim uslugama je prekinuo sa ovom tradicijom xxxx xx u Bosni bila naročito izražena. Pored toga što nema samarice također malo se radi i na uvođenju nekih novih strojeva i tehnologija kojima bi primarna uloga bila što xxxx iskorištenje ogrjevnog drveta bilo kao primarnog ili kao sekundarnog energenta.

Optimalno korištenje šumske biomase, odnosno proizvodnog potencijala šuma i šumskih zemljišta, podrazumijeva i neiskorišteni potencijal koji leži u izdanačkim šumama, koje zahvataju velike površine u FBiH, a posebno izdanačke šume bukve, a u kojima procentualno najviše ima ogrjevnog drveta što je svakako i jedan od razloga zbog kojeg se xxxxx xxxx radi na njihovoj konverziji. Pored izdanačkih šuma svoje mjesto svakako imaju staništa pod šibljakom, goletima, te kulture-vještački podignuti nasadi raznih vrsta drveta u kojima kroz proredni materijal također nalazimo razne vrste sortimenata među kojima svakako i velike količine ogrjevnog drveta.

Da bi došlo do značajnije primjene i korištenja šumske biomase kao energenta u FBiH u nekom dužem vremenskom periodu potrebno je postaviti sljedeće ciljeve:

• definisanje ciljnih područja u FBiH gdje bi se trebala provesti detaljna istraživanja o ekonomski i ekološki održivom korištenju biomase,

• procjena troškova biomase xxx xxxxxx u budućnosti i komparativna analiza s troškovima ostalih goriva,

• identifikacija najpogodnijih tehnologija, načina investiranja i mjera poticaja za izabrana rješenja primjene biomase, naročito u ruralnim područjima FBiH,

• identifikacija prepreka u legislativi i regulativi koje utiču na izbor tehnologija za primjenu biomase u ciljnim područjima na najefikasniji način, kao i na mogućnost uvođenja novih tehnologija,

• identifkacija institucionalnih prepreka za prihvatanje najefikasnijih rješenja za gradnju sistema na biomasu za proizvodnju toplotne i/ili električne energije.

Provođenje iznad pomenutih koraka bi jasno pokazalo realni ekonomski i ekološki potencijal i rješenja za primjenu postrojenja na biomasu u ciljnim područjima (poseban osvrt na ruralni razvoj) u FBiH, i pomoglo nadležnim vlastima da planiraju gradnju takvih postrojenja.

Nabrojani ciljevi u velikoj mjeri zavise od strategije razvoja poljoprivrede i šumarstva te energetike u FBiH. Naravno, ove nadležne institucije trebaju planirati i provoditi zajedno sve aktivnosti iz ove oblasti.

Kada su u pitanju kratkoročne strateške mjere i aktivnosti koje bi šumarski sektor trebao provoditi iste se odnose na sljedeće:

▪ mjerama ekonomske politike stimulisati potrošnju drveta kao energetskog goriva i istovremeno omogućiti rješavanje problema šuma (izdanačke šume) u xxxxxx xx ogrjevno drvo glavni proizvod,

▪ značajno intenzivirati podizanje šumskih nasada kao održivih i ekoloških ispravnih izvora obnovljive energije i sirovine za industriju, čime će se ublažiti pritisak na prirodne resurse,

▪ pokretanje istraživanja o ulozi šuma u ublažavanju problema energetskog bilansa zemlje i

▪ povećanje površine pod šumama podsticanjem aktivnosti i pružanjem pomoći pošumljavanja zemljišta na xxxxxx xx ekonomski i ekološki opravdano uzgajati šumu.

3.8.2. Osnovne smjernice i finansiranje korištenja šumske biomase

- Promocija korištenja šumske biomase

U cilju promocije korištenja šumske biomase u FBiH treba insistirati na sljedećim činjenicama kao što su:

▪ da se primjenom drvne biomase ne utiče na devastaciju šuma uz uslov da se njima gazduje na održiv način;

▪ drvna biomasa je ekološki prihvatljiv izvor energije;

▪ drvna biomasa predstavlja domaći izvor goriva i njenom primjenom se smanjuje zavisnost od uvoza;

▪ cijena primjene drvne biomase za proizvodnju energije je prihvatljiva od mnogi drugih energenata;

▪ primjena drvne biomase za grijanje je jednostavnija (od uglja, zemnog gasa) i manje opasna od drugih energenata posebno od zemnog gasa i nafte.

Ciljne xxxxx u promociji drvne biomase xxxxx xx xxxx:

o lokalna samouprave,

o individualna domaćinstva,

o vlasnici šuma,

o preduzeća za preradu drveta i

o proizvođači opreme.

- Podrška države putem subvencija

▪ Podrška proizvođačima opreme za proizvodnju energije od šumske biomase Njima najveći podsticaj predstavlja širenje tržišta koje značajno narasta primjenom

drugih mjera subvencije. Značajna mjera koja se može provesti se odnosi na transfer znanja i

tehnologija iz drugih zemalja.

▪ Centralni sistemi za proizvodnju toplotne energije od šumske bimase

Ovi sistemi predstavljaju potencijalno najznačajnije potrošače energije od šumske biomase i xxxxx xxx najviše utiču na ekološke koristi od njenog korištenja. Presudna je finansijska podrška države.

- sistem bespovratnih subvencija neophodno je uspostaviti što prije i u što je moguće većem iznosu,

- povoljna kreditna podrška investitorima,

- podrška stranim ulaganjima,

- indirektna podrška se može sastojati u subvenciji proizvedene električne enrgije putem kogeneracije.

▪ Subvencije za individualne sisteme grijanja

- veliki broj domaćinstava nema mogućnost korištenja toplotne energije iz sistema centralnog grijanja,

- postoji mali broj proizvođača peleta i briketa koji svoj plasman baziraju isključivo na izvozu,

- praktično se izvozi primarni (ogrjevno drvo) i sekundarni (pelet, briket) izvor energije porijeklom od drvne biomase, dok se radi zadovoljavanja energetskih potreba uvoze drugi energenti,

- stanovništvo ne poznaje pelet kao gorivo,

- cijena kotlova na pelet su daleko iznad kotlova na čvrsto gorivo i predstavlja nedostižnu investiciju za prosječno stanovništvo u FBiH.

▪ Podrška tržištu drvne biomase

Razvoj kapaciteta za potrošnju biomase xxxx da bude u skladu sa izgradnjom kapaciteta za njenu proizvodnju. U protivnom neophodan je uvoz ovih energenata.

Podrška i proizvođačima drvne biomase:

- subvencije za podizanje energetskih plantaža,

- subvencije za konverzije izdanačkih sastojina,

- poreske olakšice kod isporučenu šumske biomasu na domaćem tržištu,

- podrška privatnim vlasnicima šuma za proizvodnju šumske biomase kroz posebene fondove ruralnog razvoja,

- destimulacija izvoza drvne biomase i proizvoda od drvne biomase i

- davanje prioriteta u snabdijevanju sirovinom (drvnom biomasom) za domaće potrošače biomase, xx xxxxxx javnih preduzeća za gazdovanje šumama u državnom vlasništvu.

- Institucionalna izgradnja

Institucionalni okvir treba biti jasno definisan, efikasan i bez preklapanja nadležnosti. Xxxx biti uspostavljen na takav način da najveći broj nadležnosti pripada jednoj federalnoj instituciji.

Postojanje interesnih udruženja i nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom (udruživanje proizvođača opreme, energije ili biomaseu klastere i asocijacije) zahtijeva značajnu podršku.

Koordinacija svih subjekata u okviru federalnih organa, opština ili organizacija xx xxxx sprovoditi centralno xx xxxxxx tijela koje imenuje Vlada Federacije.

Aktivnosti u više različitih nivoa:

- stanovništvo treba da ima dovoljno saznanja o drvnoj biomasi, vrstama i pogodnostima za grijanje kako bi je podržalo,

- federalni organi i lokalne samouprave,

- obrazovne institucije (fakulteti, instituti, škole),

- proizvođači opreme i drvne biomase.

- Lokalna inicijativa

Odgovornost za razvoj istraživanja u ovoj oblasti podjednako dijele naučne institucije i država. Prvi imaju zadatak da prepoznaju problem i pokrenu inicijativu, a drugi da obezbijede finansijsku i svaku drugu podršku.

Lokalne samouprave, nevladine organizacije, interesna udruženja građana, zemljoradnika, vlasnika šuma i drugih razloge za primjenu drvne biomase mogu da nađu u korištenju svojih lokalnih energetskih kapaciteta, zdravijoj životnoj sredini, lokalnom i ruralnom razvoju.

Uloga općinskih organa se ogleda u izradi i realizaciji planova zamjene postojećih toplana na ugalj i mazut, pronalaženju investitora ili partnera, obezbjeđenju lokacija za gradnju pod povoljnim uslovima, podršci udruživanju poljoprivrednika i šumovlasnika radi zajedničke proizvodnje i plasmana biomase, promociji korištenja šumske biomase i dr.

U okviru lokalnih ekoloških planova lokalne samouprave, kao nosioci izrade ovih planova i istovremeno lokalnog razvoja, trebaju da daju prioritet ovakvim investicijama u odnosu na druge.

3.9. RAVNOPRAVNOST POLOVA

Oblast šumarstva u svojoj konceptualnoj transformaciji od tradicionano ruralnog šumarstva stremi ka novoj formi i usmjerena je na participaciju. Šumarstvo zajednice se temelji na šumarstvu kao resursnoj industriji u kojoj lokalno stanovništvo ostvaruje puno učešće. Šumarstvo zajednice ima ključnu multisektoralnu ulogu i povezuje ekonomiju, ekologiju i socijalne faktore u razvoju rurale zajednice, potpomaže socijalnu inkluziju, otvara mogućnost za siromašne kategorije da uvećaju svoj prihod, smanjuje njihovo opterećenje, štiti šumske resurse, poboljšava kvalitet okoliša, otvara mogućnosti za zapošljavanje, te na xxx xxxxx harmonizira i odnos između populacije i prirode. Inovativna primjena participativnog xxxxxxxx xx novi način promišljanja, koji doprinosi afirmaciji ljudskih prava i podizanju svijesti o zaštiti okoliša i ravnopravnosti spolova. Šumarstvo zajednice podstiče primjenu novih tehnologija (kroz kombinaciju regulativnih, tržišnih i mehanizama odgovornosti, definisanje i regulisanje tehnoloških standarda u skladu sa zahtjevima održivosti; osiguravanje sistematskog monitoringa emisija, podsticanje istraživanja i razvoj inovacija), koje ne samo da imaju bolje učinke u odnosu na životnu sredinu, već donose i ekonomske koristi kroz smanjenje proizvodnih troškova i podizanje proizvodne efikasnosti i podržavaju održivi razvoj tako što obezbjeđuju: efikasniju upotrebu primarne energije i sirovina; sistematsko recikliranje, produkata i otpada; projektovanje dugotrajnih proizvoda; preferiranje obnovljivih izvora energije; ekonomski rast bez ekološkog pritiska i kreiranje novih radnih mjesta. Šumarstvo zajednice posebnu pažnju posvećuje gender/rodnim pitanjima, uvažava značaj učešća žena i kreira mogućnosti za njihovo zapošljavanje i poboljšanje njihovog degradiranog statusa, jer iako su žene dominantna kategorija u sektoru šumarstva, muškarci imaju dominantnu ulogu u produkciji, vlasništvu nad šumskim zemljištem i tehnologiji. Takva situcija onemogućava ženama i pristup kreditima i grantovima, shodno tome ženski potencijal ostaje neiskorišten.

Edukacija povećava mogućnost participacije i poboljšava kvalitet i standard života. Međutim, žene uglavnom nisu obuhvaćene programima obuke koje se odnose na tehnologije ili upravljanje. Ovaj nedostatk pristupa takvim programima dodatno isključuje žene od koristi kroz ovaj sektor. One ne učestvuju ni u strukturama koje donose odluke o tome koje će se tehnologije primjenjivat. Premda su žene isključene iz takvih programa i struktura, one posjeduju široku lepezu znanja o korištenju i konzervaciji prirodnih resursa. Žene i muškarci posjeduju različita znanja o genetici prirodnih i šumskih resursa. Kombinacija ovih znanja obogaćuje programe razvoja šumarstva. Postoje četiri elementa u sistemima znanja koji odražavaju gender/rodne razlike: žene i muškarci imaju znanje o različitim stvarima, imaju različito znanje o istim stvarima, organiziraju svoje znanje na različite načine, primaju i prenose svoje znanje različitim sredstvima.

Pravni parametri kao što je vlasništvo nad zemljom i šumskim zemljištem uveliko variraju, ali uglavnom na xxxxx xxxx, uglavnom zbog stavova i normi unutar porodice i zajednice, tradicijskih i religijskih uvjerenja, što uzrokuje diskriminatoran učinak na žene u pogledu pristupa resursima i koristima od njih, stoga ovaj aspekt zaslužuje pažnju u sistemima nasljeđivanja, kao i svim kriterijima i propisima za dodjeljivanje zemljišta, šumskog ili agrarnog ili podrške. Nedostatk vlasničkih prava ima značajne reperkusije na produktivnost (zašto ulagati finansije u nešto što nema garncije), na održivost (zašto onda koristiti metode ili tehnologije koje pomažu održivost resursa), kao i na pristup određenim uslugama (kao što su krediti).

Održiv razvoj šumarstva ovisi od integriranja okolinskih, tehnologijskih, socijalnih i kulturalnih aspekata, aktivnog učešće i žena i muškaraca, kvantitativnih i kvalitativnih podataka i informacija razvrstanih po spolu, te analiza tih informacija i uključivanje u procese donošenja odluka imaće za posljedicu pozitivan socijalni učinak, koji se odražava u sljedećem:

• Planiranje održivog razvoja šumarstva koje uzima u obzir podjelu xxxx xxxxx gender/rodnim ulogama i pristup i kontrolu nad resursima prema spolu imaće za rezultat razvojne inicijative koje se temelje na informiranom pristupu;

• Uzimanje u obzir socijalnih, okolinskih, tehnoloških i ekonomskih aspekata će osigurati da razvojne aktivnosti racionalnije i bolje koriste dostupne resurse koji iščezavaju;

• Prikupljanje znanja žena i muškaraca o upravljanju i konzervaciji prirodnih resursa i bioloških diverziteta doprinosi uspješnosti razvojnog programa šumarstva i dovodi do situacije da se lokalno tehnološko znanje u potpunosti iskoristi;

• Obuka planera, šumarskih stručnjaka/inja, tehnologa i drugih predstavnika za korištenje instrumenata za planiranje (kao što su brza ruralna procjena, participatorna ruralana procjena, socio-ekonomska i gender/rodna analiza, itd.) će stimulurati participatorni process planiranja i povećati kapacitet osoba i institucija da rješavaju socijalna, ekonomska i okolinska pitanja u održivom razvoju šumarstva. Ova vrsta obuke i razvijanja vještina je neophodna za institucije na svim nivoima, kao i za nevladine organizacije uključene u razvoj ovog sektora, akademske zajednice i privatni sektor;

• Prepoznavanje važnosti uloge xxxx xxx ključnih aktera za održiv razvoj šumarstva. Potrebno je izraditi eksplicitne planove, budžete i resurse kako bi se organizirala obuka žena za poslove na tehnološkom i profesionalnom nivou, kao nadgradnja njihovog autohtonog znanja, te osigurati stipendije za žene u šumarskim disciplinama i uvesti kvote za njihovo učešće;

• Temeljenje planiranja na širokoj bazi socijalnih, ekonomskih, tehnoloških i okolinskih pitanja, umjesto koncentriranja isključivo na jedan sektor otvara mogućnost bolje razmjene ideja i pristupa između različitih sektora. Uključivanjem žena imuškaraca u participatorno planiranje održivog razvoja šumarstva neosporno omogućava analizu i interakciju između sektora šumarstva i drugih sektora, kao što su zdravstvo, nutricionizam, poljoprivreda, uzgoj stoke, voda, ribarstvo, demografija, zakonodavstvo, obrazovanje, itd.

Ključni izazovi:

o prepoznavanje važnosti i rješavanje gender dimenzije zakupa i dodjele prava na korištenje šumskog zemljišta - zbog nedostatka vlasništva, ženama je ograničen pristup finansijskim sredstvima, tržištu i tehnologiji, informacijama o zakonima i propisima;

o usklađivanje zakona, propisa i podzakonskih akata sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini;

o izrada programa za promoviranje ravnopravnosti spolova u ovoj oblasti na svim nivoma i uspostava mehanizama za praćenje implementacije i osiguravanje sredstava za njegovu implementaciju;

o primjena gender mainstreaming-a kao nove tehnologije koja daje dodatni kvalitet i opravdava svrhu institucionalnih struktura, regulative, internih propisa, programa, strategija, akcionih planova;

o smanjivanje siromštva i ublaživanje posljedica kroz osiguravanje učešća i poticaja za žene, siromašne kategorije, manjine i druge marginalizirane xxxxx;

o osiguravanje ravnopravne institucionalne, tehničke i finansijske podrške privatnom sektoru i pravičnog i poticajnog poreskog sistema kroz izradu odgovarajućih gender senzitivnih kriterija i propisa, te transparentno partnerstvo sa tijelima za tehničku podršku;

o osiguravanje instrumenata, kao što je participatorno mapiranje, za osnaživanje navedenih grupa kako bi ostvarile svoja prava na demokratski način u dijalogu i pregovorima sa nadležnim organima;

o razvijanje gender senzitivnih statstičkih podataka u ovoj oblasti i provođenje specifičnih istraživanja.

4. PRIJEDLOG KLJUČNIH PRINCIPA/NAČELA

Na osnovu definiranih ciljeva studije "Tehnologije u šumarstvu, standardi šumskih drvnih sortimenata i šumska biomasa", ekspertni xxx je sagledao trenutno stanje i problematiku koju ova studija tretira te proveo odgovarajuće analize iz zadatog djelokruga rada.

U nastojanju da se definira strateški okvir za unapređenje trenutnog stanja, ekspertni xxx u okviru ove aktivnosti predlaže slijedeće ključne principe/načela xxxx xxxxx da predstavljaju osnovu za izradu Općeg dijela Šumarskog programa FBiH.

4.1. Stabilnost šumskih ekosistema i trajnost gospodarenja šumskim resursima

Iskorištavanje xxxx xx društveno priznata, opravdana i korisna gospodarska djelatnost u obimu i na način koji: (1) ne dovodi u pitanje biološku reprodukciju šuma i ekološku ravnotežu šumskog i graničnih ekosistema, i (2) ne umanjuje sveukupne, trajne koristi od šume. Xxxx xx prilikom provođenja operacija iskorišćavanja šuma neophodno permanentno voditi računa o navedenim zahtjevima. U suprotnom iskorištavanje šuma gubi pozitivne atribute i pretvara se u retrogradni proces devastiranja šumskog (općeg) dobra. Neophodno xx xxxxx prilikom provođenja operacija iskorištavanja šuma, između ostalog, voditi računa i o optimalnom korištenje šumske biomase ( iznad 7 cm). Oblici ove raspoložive a neiskorištene drvne mase su različiti. Od raznih vidova izrađenog ogrjevnog drveta (sječka, sječenica, otpadak, xxxx i sl.) koji ostaje u visokim šumama, do velikih raspoloživih količina ove drvne mase u izdanačkim šumama, šibljacima i šumskim plantažama koje, prvenstveno znog ekonomskih razloga, ostaju neiskorištene. Neophodno xx xxxxx permanentno tražiti tehničko- tehnološka i organizaciona rješenja za prevazilaženje postojećeg stanja.

4.2. Principi tehnološke klasifikacije

Tehnološki proces iskorištavanja šuma, s obzirom na prirodu poslova, nije moguće realizirati bez izvjesnih negativnih poslijedica po tlo i sastojinu. Ipak u vrijeme ograničenih prirodnih resursa te sve naglašenijih i radikalnijih zahtjeva javnosti za očuvanjem i unapređenjem šumskih ekosistema, neophodno xx x xxxx većoj mjeri povesti računa o svim negativnim efektima operacija iskorištavanja šuma, prvenstveno o privlačenju drveta xxx xxxx xxxx u kojoj nastaje najveći broj šumskih šteta. Neodrživa je zapravo valorizacija ove faze rada samo sa gledišta radnih učinaka i troškova rada, ne uzimajući pri tome u razmatranje xxxxxx oštećenja šume i šumskog tla. S xxx u vezi neophodno je u što skorije vrijeme provesti tehnološku klasifikaciju šuma F BiH, odnosno definisati optimalne tehnologije za pojedine uvjete rada uvažavajući sljedeće kriterije valorizacije proizvodne faze privlačenja drveta (po prioritetu): (1) minimalni xxxxxx oštećenja tla i sastojine, (2) sigurnost radnika pri radu uz prihvatljiv xxxxxx humanizacije rada, (3) produktivnost i jedinični troškovi rada.

4.3. Princip tehničko-tehnološkog osavremenjavanja

U šumarstvu F BiH, prvenstveno u iskorištavanju šuma, načelno xx xxxxx do tehničko- tehnološke zastarijelosti strojeva koji se koriste. Većina postojećih strojeva (sem motornih pila) odavno je prešla “prag tehničkog zastarijevanja”. Ovo za poslijedicu ima manje ostvarene radne učinke, povećane troškove rada, negativne efekte na zdravlje radnika i vrlo često negativne ekološke efekte. S xxx u vezi neophodno je što prije započeti sa tehničko- tehnološkim osavremenjavanjem proizvodnog procesa iskorištavanja šuma odnosno sa uvođenjem novih, sa ekonomskog, ekološkog i ergonomskog aspekta prihvatljivijih strojeva.

4.4. Humanizacija rada u iskorištavanju šuma

Radnici na iskorištavanju šuma, zbog specifičnosti proizvodnog procesa i sredstava rada, spadaju u kategoriju radnika koji su najpodložniji profesionalnim oboljenjima (Apostolov, 1987 prema Čomić, 1997) ali i velikom broju povreda na radu. Pored toga radovi na iskorištavanju spadaju u kategoriju „najtežih radova“ odnosno karakterišu se izuzetno velikom potrošnjom energije. Xxxx xx neophodno voditi računa o humanizaciji radova u iskorištavanju šuma. Jedan od načina ove „humanizacije“ je svakako i zamjena teškog manuelnog xxxx xx strojnim. Pored toga objektivni i razumljivi motivi zamjene manuelnog rada strojnim su i: povećanje produktivnosti rada, smanjenje jediničnih troškova proizvodnje i povećanje preciznosti izrade i kvaliteta proizvoda. Strojni rad, u poređenju sa manuelnim radom, neuporedivo je produktivniji, jeftiniji, racionalniji, precizniji i prije svega humaniji, naravno uz pretpostavku dobre organizacije rada i adekvatnog iskorištenja ugrađenih radnih kapaciteta strojeva. Uvažavajući navedene prednosti strojnog rada principijeno treba težiti smanjenju učešća manuelnog rada odnosno povećanju stepena mehaniziranosti proizvodnog procesa iskorištavanja šuma (uvođenje novih savremenijih strojeva, prenošenje dijela radnih operacija iz šume na stovarište, uvođenje tehnologija i sredstava rada za korištenje šumske biomase iz ostataka sječe i izrade itd.).

4.5. Korištenje ekološki prihvatljivih goriva i maziva u svim proizvodnim procesima koji se odvijaju u šumi

U skladu sa općeprihvaćenim principom gazdovanja šumama F BiH (ekološki) i sveprisutnim trendom u zemljama EU (povećano korištenje biorazgradivih goriva i maziva) neophodno je učiniti znatne pomake u cilju povećanja trenutnog korištenja biorazgradljivih goriva u iskorištavanju šuma odnosno šumarstvu u cjelini. Ovaj princip svakako xx xxxxxx povezan sa principom tehničko-tehnološkog osavremenjavanja i praktično ga je nemoguće ispoštovati bez uvažavanja istog. Pored toga neophodna je, nakon odgovarajućih tehničkih, ekoloških i ekonomskih ekspertiza, izrada i primjena puno preciznijih propisa koji tretiraju oblast korištenja ekološki prihvatljivih goriva i maziva.

4.6. Primjena jedinstvenih standarda za drvne sortimente i proizvode šumarstva

Neprilagođenost odnosno neprimjenljivost JUS-a za šumske drvne sortimente sadašnjim uvjetima rada u šumarstvu ali i trenutnim mogućnostima prerade i upotrebe drveta, rezultirala je njihovom nedoslijednom primjenom što u konačnici rezultira permanentnim nesporazumima između preduzeća šumarstva i prerade drveta što u velikoj mjeri narušava njihove odnose. S xxx u vezi neophodno je u što je moguće kraćem vremenskom periodu obezbijediti konsenzus svih zainteresovanih strana o primjeni i upotrebi novih BAS EN standarda.

4.7. Korištenje šumske biomase kao obnovljivog izvora energije

Šumarstvo odnosno iskorištavanje šuma ne može se i ne smije (jer gospodari sa dobrom od općeg interesa) prilikom provođenja radnih aktivnosti rukovoditi samo ekonomskim kriterijima, odnosno xxxx u velikoj mjeri uvažavati i zahtjeve šire društvene zajednice koja, između ostalog, insistira na racionalnom iskorištenju raspoložive drvne mase. Nesporna je činjenica da trenutno velika količina drvne mase u različitim oblicima (xxxxxx otpadak, krupna i sitna granjevima, kićevima) ostaje neiskorištena u šumi i to u uvjetima izuteno velike potražnje za energentima i njihove relativno visoke cijene, što je praktično apsurd. Xxxxx xx nepohodno, odmah, u zavisnosti od sastojinskih i terenskih uvjeta rada, definisati metode i xxxxxx xxxx koji će omogućiti povećanje stepena iskorištenja raspoložive drvne biomase. Oblik korištenja odnosno iznošenja drvne biomase u svakom slučaju će ovisiti o konkretnim proizvodnim potencijalima staništa (mada u naučnoj i stručnoj literaturi i o ovome postoje oprečna mišljenja) ali bi u svakom slučaju pored neiskorištene krupne drvne xxxx xxxxxx obuhvatio i krupnu granjevinu odnosno tzv. sječenicu.

5. PRIJEDLOG SVEOBUHVATNIH I SPECIFIČNIH CILJEVA ZA IZRADU IZVEDBENOG DIJELA ŠUMARSKOG PROGRAMA FBIH

Na osnovu detaljnih analiza svih provedenih aktivnosti iz djelogruga rada, trenutnih mogućnosti ali i realnih potencijala za unapređenje postojećeg stanja na načelima održivog razvoja, u skladu sa prihvatljivim međunarodnim iskustvima, ekspertni xxx predlaže sljedeće sveobuhvatne i specifične ciljeve za unapređenje postojećeg stanja:

Sveobuhvatni cilj br. 1.: Uvođenje savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvu i mogućnost njihove standardizacije u skladu sa uvjetima rada uz zadovoljenje ekonomskih, ekoloških i socijalnih parametara.

Uvođenje savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvo FBiH zahtijeva uvažavanje okvira odvijanja rada u iskorištavanju šuma, te razmatranje iskustava i praktičnih rješenja u svijetu i Evropi sa posebnim naglaskom na trendove razvoja sredstava rada u iskorištavanju šuma. Na osnovu sagledavanja i analize postojećeg stanja u iskorištavanju šuma, te uvida i analize aktualnih iskustava i praktičnih riješenja u svijetu i Evropi definisani su sljedeći specifični ciljevi za unapređenje tehnologija rada u iskorištavanju šuma FBiH i postizanje definisanog sveobuhvatnog cilja:

1. Izvršena tehnološka klasifikacija šuma u F BiH,

2. Modernizacija tehnologija i sredstava rada u iskorištavanju šuma,

3. Stvoreni zakonski preduslovi i uspostavljena efikasna i funkcionalna službe Zaštite na radu u svim preduzećima koja se bave iskorištavanjem šuma.

Sveobuhvatni cilj br. 2.: Usvojeni standardi šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta u skladu sa standardima koji se koriste u zemljama EU i njihova primjena.

Standardi (norme) osnova su današnje tehnološke civilizacije koja ne poznaje granice. Jedan od najvažnijih ciljeva EU je stvaranje zajedničkog tržišta, a bitan uvjet za to je slobodno kretanje proizvoda i roba. Da bi se to postiglo neophodno je da se izvrši usklađivanje tehničkih propisa, standarda (normi) i provedu postupci potvrđivanja usklađenosti širokog spektra proizvoda, između ostalog i drveta i proizvoda od drveta.

Na osnovu izvršene uporedne analize postojećih (JUS) standarda i standarda koji se primjenjuju u zemljama EU te utvrđenih prednosti i nedostataka, definisani su sljedeći specifični ciljevi za unapređenje stanja u oblasti standarda i standardizacije:

1. Usvajen BAS EN standardi iz oblasti oblo i rezano drvo,

2. Stručno osposobljeno osoblje za primjenu novih standarda,

3. Utvrđivanje cijenovnih razreda sortimenata namjenjenih za pilansku preradu.

Sveobuhvatni cilj br. 3.: Optimalno korištenje potencijala šuma i šumskog zemljišta u FBiH za proizvodnju šumske biomase kao izvora energije

Historijski, biomasa je korištena i danas se puno koristi u ruralnim područjima u velikoj mjeri za grijanje i kuhanje u svim regionima FBiH. Korištenje tog drvnog otpada i biomase općenito za proizvodnju toplotne i električne energije bi moglo biti intenzivirano, posebno za primjenu u domaćinstvima (zgradarstvu). Veličina postrojenja koja bi se gradila ne bi trebala zavisiti samo od operativnih troškova i efikasnosti već također i od socijalnog aspekta, kao što je transport, kontaminacija xxxxxx i regionalnih strategija šumarstva (snabdijevanje sirovinom/energentom u budućnosti).

Odgovornost za razvoj istraživanja u ovoj oblasti podjednako dijele naučne institucije i država. Prvima je zadatak da prepoznaju problem i pokrenu inicijativu, a drugima da obezbijede finansijsku i svaku drugu podršku.

Lokalne samouprave, nevladine organizacije, interesna udruženja građana, zemljoradnika, vlasnika šuma i ostali, razloge za primjenu drvne biomase mogu da nađu u korištenju svojih lokalnih energetskih kapaciteta, zdravijoj životnoj sredini, lokalnom i ruralnom razvoju.

Ovaj sveobuhvatni cilj će se realizovati kroz sljedeće specifične ciljeve:

1. Povećati xxxxxx iskorištenja raspoložive biomase,

2. Povećati udio drvne biomase (kao obnovljivog resursa) u energetskom sektoru FbiH,

3. Promocija korištenja šumske biomase.

6. PRIJEDLOG AKCIONOG PLANA/SETA AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU PREDLOŽENIH CILJEVA

Tabela 5. Prijedlog akcionog plana za studiju „Tehnologije u šumarstvu, standardi šumskih drvnih sortimenata i šumska biomasa“.

Sveobuhvatni cilj: Uvođenje savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvu i mogućnost njihove standardizacije u skladu sa uvjetima rada uz zadovoljenje ekonomskih, ekoloških i socijalnih parametara
Specifični cilj	Aktivnosti	Indikator uspjeha	Odgovornost	Finansijski plan/izvori finansiranja	Prioritet	Rok realizacije
1. Izvršena tehnološka klasifikacija šuma u F BiH	1. Izrada metodike tehnološke klasifikacije i definisanje optimalne tehnologije rada za izdvojene tehnološke xxxxx.	Izrađena metodika	FUŠ	10.000 Budžet FBiH	I	2012
	2. Izraditi tematske karte tehnološke tipizacije šuma za pojedina ŠGP.	Izrađene tematske karte	ŠPD	200 000 Šumarska preduzeća	II	2012/16
	3. Utvrditi srednje distance privlačenja za izdvojene tehnološke xxxxx.	Utvrđene distance privlačenja	ŠPD	200 000 Šumarska preduzeća	II	2012/16
	4. Izbor i planiranje tehnologije i sredstava rada kod srednjoročnih i operativnih planova gazdovanja šumama i izvođenja radova u iskorištavanju šuma.	Dosljedna primjena metodike	ŠPD	150 000 Šumarska preduzeća	II	2012/16
2. Modernizacija tehnologija i sredstava rada u iskorištavanju šuma	1. Uvođenje bonitiranja izvođača radova u iskorištavanju xxxx xxx ključnog kriterija za odabir najpovoljnijeg izvođača.	Izmjenjeni postupak izbora najpovoljnijeg izvođača	FUŠ	Budžet FBiH	I	2012
	2. Definisanje kriterija bonitiranja (tehnički, ekonomski, ekološki, ergonomski, energetski) i izrada jedninstvenog Upustva za bonitiranje	Izrađeno Upustvo za bonitiranje	FUŠ	2 000 Budžet FBiH	I	2012
	3. Izrada i usvajanje propisa o korištenju ekološki i ergonomskih prihvatljivih goriva i maziva.	Izrađeni i usvojeni propisi	FUŠ	Budžet FBiH	II	2013
	4. Zamjena sredstava u iskorištavanju šuma čija xxxxxxx xx prešla prag tehničkog zastarijevanja	Broj zamjenjenih sredstava	Šumarska preduzeća	Ovisno o stanju strojeva	II	2012/16
	5. Uvođenje tehnologija većeg stupnja iskorištenja drvne mase posebno sa aspekta dobivanja sirovine za potrebe obnovljivih izvora energije.	Broj nabavljenih sredstava	Šumarska preduzeća	Ovisno o mogućnostima	III	2012/16

3. Stvoreni zakonski preduslovi i uspostavljene efikasne i funkcionalne službe Zaštite na radu u svim preduzećima koja se bave iskorištavanjem šuma	1. Usvajanje Zakona o sigurnosti i zdravlju na radu (u parlamentarnoj je proceduri).	Usvojen Zakon	Nadležno Ministarstvo	Budžet FBiH	I	2012
	2. Izrada i usvajanje novog Zakona o zaštiti na radu.	Izrađen i usvojen Zakon	Nadležno Ministarstvo	Budžet FBiH	I	2012
	3. Izrada i usvajanje savremenog Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu u skladu sa upustvima ILO.	Izrađen i usvojen Pravilnik	FUŠ	5 000 Budžet FBiH	II	2013
	4. Uspostavljene efikasne i funkcionalne službe Zaštite na radu u svim preduzećima koja se bave iskorištavanjem šuma.	Uspostavljena služba u svim preduzećima	Šumarska preduzeća	Redovna sredstva preduzeća	II	2013
	5. Izrada jedinstvene metodike prikupljanja i analize povreda na radu sa mogućnošću razmjene informacija (horizontalna i vertikalna prohodnost informacija).	Izrađena jedinstvena metodika	FUŠ	7 000 Budžet FBiH	II	2013
	6. Stalna provjera ergonomske opravdanosti određenih tehnologija i sredstava rada (korištenje tzv. check-listi).	Broj izvršenih provjera	Šumarska preduzeća	Redovna sredstva preduzeća	II	2012/16

Sveobuhvatni cilj: Usvojeni standardi šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta u skladu sa standardima koji se koriste u zemljama EU i njihova primjena
Specifični cilj	Aktivnosti	Indikator uspjeha	Odgovornost	Finansijski plan/izvori finansiranja	Prioritet	Rok realizacije
	1. Izrada prijedloga “Institutu za standardizaciju BiH” za usvajanje kompletnog seta EN standarda i njihovo proglašavanje BAS standardima.	Izrađen prijedlog	FUŠ	Budžet FBiH	I	2012
1. Usvajen BAS EN standardi iz oblasti oblo i rezano drvo	2. Prevođenje standarda na neki od službenih jezika u FBiH.	Broj prevedenih standarda	Institut za standardizaciju BiH	15 000 Budžet BiH	I	2012/13
	3. Izrada i usvajanje novog Pravilnik o mjerenju, razvrstavanju i obilježavanju neobrađenog drveta xx xxxxxx nadležnog ministarstva ili postizanje konsenzusa između šumarstva i prerade drveta o upotrebi BAS EN standarda.
		Izrađen i usvojen Pravilnik	Nadležno ministarstvo	Budžet FBiH	II	2013
2. Stručno osposobljeno osoblje za primjenu novih standarda	1. Izrada programa stručnog teoretskog i praktičnog educiranja radnika u šumarstvu i preradi drveta u vezi sa primjenom novih standarda.	Izrađen program	FUŠ	5 000 Budžet FBiH	I	2012/13
	2. Provođenje odgovarajuće edukacije ciljne xxxxx po pojedinim preduzećima na kantonalnom nivou.	Broj provedenih edukacija	Šumarska preduzeća	50 000 Redovna sredstva preduzeća	II	2012/13
	3. Izdavanje adekvatnih uvjerenja (certifikata) o teoretsko- stručnoj osposobljenosti za rad na primjeni novih standarda.	Broj izdatih certifikata	FUŠ	10 000 Budžet FBiH	III	2012/14
3. Utvrđivanje cijenovnih razreda sortimenata namjenjenih za pilansku preradu	1. Identifikacija drvnih sortimenata pogodnih za preradu na pilanu s obzirom na kvalitet, debljinu i dužinu.	Identifikovani kvalitet i dimenzije	FUŠ	10 000 Budžet FBiH	II	2013
	2. Utvrđivanje kvantitativnog, kvalitativnog i vrijednosnog iskorištenja identifikovanih sortimenata.	Utvrđeno iskorištenje	FUŠ	50 000 Budžet FBiH	II	2013
	3. Definisanje objektivnih jediničnih cijena (KM/m3) u zavisnosti od njihovog vrijednosnog iskorištenja i realnih jediničnih troškova proizvodnje na pilani	Definisane jedinične cijene	FUŠ	20 000 Budžet FBiH	II	2013

Sveobuhvatni cilj: Optimalno korištenje potencijala šuma i šumskog zemljišta u FBiH za proizvodnju šumske biomase kao izvora energije
Specifični cilj	Aktivnosti	Indikator uspjeha	Odgovornost	Finansijski plan/izvori finansiranja	Prioritet	Rok realizacije
1. Povećati xxxxxx iskorištenja raspoložive biomase	1.Istražiti tehničko-tehnološke mogućnost i ekonomski opravdanog pridobivanja biomase (ostataka nakon sječa) u visokim šumama u zavisnosti od njihovih proizvodno- ekoloških karakteristika.	Izrađen projekat	FUŠ	25 000 Budžet FBiH	I	2012/14
	2. Istražiti opravdanost podizanja tzv. energetskih plantaža u F BiH.	Izrađen projekt „energetskih plantaža“	FUŠ	20 000 Budžet FBiH	II	2013/16
	3. Utvrditi mogućnosti proizvodnje drvne biomase u izdanačkim šumama.	Utvrđena ekonomičnost proizvodnje	FUŠ	25 000 Budžet FBiH	I	2012/16
	4. Izraditi projekt podrške privatnim šumoposjednicima za proizvodnju biomase	Izrađen projekat	FUŠ	20 000 Budžet FBiH	III	2014/16
2. Povećati udio drvne biomase (kao obnovljivog resursa) u energetskom sektoru FBiH	1. Izraditi model subvencioniranja malih potrošača (domaćinstava) kao pretpostavku xxxx potrošnje ovog (raspoloživog) resursa	Izrađen model subvencioniranj a	Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta	Budžet FBiH	II	2014/15
	2. Istražiti opravdanost gradnje malih i srednjih energetskih postrojenja na bazi biomase u F BiH	Utvrđena opravdanost gradnje	Ministarstvo ener., xxx. i industrije	20 000 Budžet FBiH	II	2014/15
3. Promocija korištenja šumske biomase	1. Formiranje posebnog odjela za biomasu na nivou MPVŠ	Formiran odjel	MPVŠ	Budžet FBiH	I	2012/13
	2. Stručne ekskurzije u susjedne zemlje, radi upoznavanja sa njihovim dostignučima u ovoj oblasti,	Broj ekskurzija	FUŠ	Budžet FBiH	II	2012/15
	3. Provođenje aktivnosti u smislu održavanja xxxxxxxx i okruglih stolova, a sve u cilju promoviranja korištenja šumske biomase, gdje bi kao ciljne xxxxx u promociji drvne biomase trebale da budu: lokalne samouprave, individualna domaćinstva, vlasnici šuma, preduzeća za preradu drveta i proizvođači opreme.	Broj xxxxxxxx, okruglih stolova i sl.	MPVŠ	25 000 Budžet FBiH	III	2012/16

7. PREGLED OKVIRNIH TROŠKOVA PO GODINAMA REALIZACIJE ZA PERIOD 2012 – 2016. GODINE

Tabela 6. Pregled okvirnih troškova po godinama realizacije za period 2012 – 2016. godine za studiju „Tehnologije u šumarstvu, standardi šumskih drvnih sortimenata i šumska biomasa“.

Sveobuhvatni cilj: Uvođenje savremenih tehnologija i sredstava rada u šumarstvu i mogućnost njihove standardizacije u skladu sa uvjetima rada uz zadovoljenje ekonomskih, ekoloških i socijalnih parametara
AKTIVNOSTI	Troškovi po godinama (KM)
	2012. god.	2013. god.	2014. god.	2015. god.	2016. god.	UKUPNO
Specifični cilj 1: Izvršena tehnološka klasifikacija šuma u F BiH
1. Izrada metodike tehnološke klasifikacije i definisanje optimalne tehnologije rada za izdvojene tehnološke xxxxx.	10 000	-	-	-	-	10 000
4. Izraditi tematske karte tehnološke tipizacije šuma za pojedina ŠGP.	40 000	40 000	40 000	40 000	40 000	200 000
5. Utvrditi srednje distance privlačenja za izdvojene tehnološke xxxxx.	40 000	40 000	40 000	40 000	40 000	200 000
4. Izbor i planiranje tehnologije i sredstava rada kod srednjoročnih i operativnih planova gazdovanja šumama i izvođenja radova u iskorištavanju šuma.	30 000	30 000	30 000	30 000	30 000	150 000
Specifični cilj 2: Modernizacija tehnologija i sredstava rada u iskorištavanju šuma
1. Uvođenje bonitiranja izvođača radova u iskorištavanju xxxx xxx ključnog kriterija za odabir najpovoljnijeg izvođača.	-	-	-	-	-	-
2. Definisanje kriterija bonitiranja (tehnički, ekonomski, ekološki, ergonomski, energetski) i izrada jedninstvenog Upustva za bonitiranje	2 000	-	-	-	-	2 000
3. Izrada i usvajanje propisa o korištenju ekološki i ergonomskih prihvatljivih goriva i maziva.	-	-	-	-	-	-
4. Zamjena sredstava u iskorištavanju šuma čija xxxxxxx xx prešla prag tehničkog zastarijevanja	-	-	-	-	-	-
5. Uvođenje tehnologija većeg stupnja iskorištenja drvne mase posebno sa aspekta dobivanja sirovine za potrebe obnovljivih izvora energije.	-	-	-	-	-	-

Specifični cilj 3: Stvoreni zakonski preduslovi i uspostavljene efikasne i funkcionalne službe Zaštite na radu u svim preduzećima koja se bave iskorištavanjem šuma
1. Usvajanje Zakona o sigurnosti i zdravlju na radu (u parlamentarnoj je proceduri).	-	-	-	-	-	-
2. Izrada i usvajanje novog Zakona o zaštiti na radu.	-	-	-	-	-	-
3. Izrada i usvajanje savremenog Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu u skladu sa upustvima ILO.	2 000	3 000	-	-	-	5 000
4. Uspostavljene efikasne i funkcionalne službe Zaštite na radu u svim preduzećima koja se bave iskorištavanjem šuma.	-	-	-	-	-	-
5. Izrada jedinstvene metodike prikupljanja i analize povreda na radu sa mogućnošću razmjene informacija (horizontalna i vertikalna prohodnost informacija).	-	7 000	-	-	-	7 000
6. Stalna provjera ergonomske opravdanosti određenih tehnologija i sredstava rada (korištenje tzv. check-listi).	-	-	-	-	-	-
Ukupno:	124 000	120 000	110 000	110 000	110 000	574 000

Sveobuhvatni cilj: Usvojeni standardi šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta u skladu sa standardima koji se koriste u zemljama EU i njihova primjena
AKTIVNOSTI	Troškovi po godinama (KM)
	2012. god.	2013. god.	2014. god.	2015. god.	2016. god.	UKUPNO
Specifični cilj 1.: Usvajen BAS EN standardi iz oblasti oblo i rezano drvo
1. Izrađen prijedlog “Institutu za standardizaciju BiH” za usvajanje kompletnog seta EN standarda i njihovo proglašavanje BAS standardima.	-	-	-	-	-	-
2. Prevedeni standardi na neki od službenih jezika u FBiH.	15 000	-	-	-	-	15 000
3. Donesen novi Pravilnik o mjerenju, razvrstavanju i obilježavanju neobrađenog drveta xx xxxxxx nadležnog ministarstva ili postizanje konsenzusa između šumarstva i prerade drveta o upotrebi BAS EN standarda.	-	-	-	-	-	-
Specifični cilj 2.: Stručno osposobljeno osoblje za primjenu novih standarda
1. Izrada programa stručnog teoretskog i praktičnog educiranja radnika u šumarstvu i preradi drveta u vezi sa primjenom novih standarda.	3 000	2 000	-	-	-	5 000
2. Provođenje odgovarajuće edukacije ciljne xxxxx po pojedinim preduzećima na kantonalnom nivou.	25 000	25 000	-	-	-	50 000
3. Izdavanje adekvatnih uvjerenja (certifikata) o teoretsko- stručnoj osposobljenosti za rad na primjeni novih standarda	-	5 000	5 000	-	-	10 000
Specifični cilj 3.: Utvrđivanje cijenovnih razreda sortimenata namjenjenih za pilansku preradu
1. Identifikacija drvnih sortimenata pogodnih za preradu na pilanu s obzirom na kvalitet, debljinu i dužinu.	-	10 000	-	-	-	10 000
2. Utvrđivanje kvantitativnog, kvalitativnog i vrijednosnog iskorištenja identifikovanih sortimenata.	-	50 000	-	-	-	50 000
3. Definisanje objektivnih jediničnih cijena (KM/m3) u zavisnosti od njihovog vrijednosnog iskorištenja i realnih jediničnih troškova proizvodnje na pilani	-	20 000	-	-	-	20 000
Ukupno	43 000	112 000	5 000	-	-	160 000

Sveobuhvatni cilj: Optimalno korištenje potencijala šuma i šumskog zemljišta u FBiH za proizvodnju šumske biomase kao izvora energije
AKTIVNOSTI	Troškovi po godinama (KM)
	2012. god.	2013. god.	2014. god.	2015. god.	2016. god.	UKUPNO
Specifični cilj 1.: Povećati xxxxxx iskorištenja raspoložive biomase
1. Istražiti tehničko-tehnološke mogućnost i ekonomski opravdanog pridobivanja biomase (ostataka nakon sječa) u visokim šumama u zavisnosti od njihovih proizvodno- ekoloških karakteristika.	10 000	8 000	7 000			25 000
2. Istražiti opravdanost podizanja tzv. energetskih plantaža u FBiH.	-	5 000	5 000	5 000	5 000	20 000
3. Utvrditi mogućnosti proizvodnje drvne biomase u izdanačkim šumama.	5 000	5 000	5 000	5 000	5 000	25 000
4. Izraditi projekt podrške privatnim šumoposjednicima za proizvodnju biomase.	-	-	10 000	5 000	5 000	20 000
Specifični cilj 2.: Povećati udio drvne biomase (kao obnovljivog resursa) u energetskom sektoru FBiH
1. Izraditi model subvencioniranja malih potrošača (domaćinstava) kao pretpostavku xxxx potrošnje ovog (raspoloživog) resursa.	-	-	-	-	-	-
2. Istražiti opravdanost gradnje malih i srednjih energetskih postrojenja na bazi biomase u FBiH	-	-	10 000	10 000	-	20 000
Specifični cilj 3.: Promocija korištenja šumske biomase
1. Formiranje posebnog odjela za biomasu na nivou MPVŠ.	-	-	-	-	-	-
2. Stručne ekskurzije u susjedne zemlje, radi upoznavanja sa njihovim dostignućima u ovoj oblasti.	-	-	-	-	-	-
3. Provođenje aktivnosti u smislu održavanja xxxxxxxx i okruglih stolova, a sve u cilju promoviranja korištenja šumske biomase, gdje bi kao ciljne xxxxx u promociji drvne biomase trebale da budu: lokalne samouprave, individualna domaćinstva, vlasnici šuma, preduzeća za preradu drveta i proizvođači opreme.	5 000	5 000	5 000	5 000	5 000	25 000
Ukupno:	20 000	23 000	42 000	30 000	20 000	135 000
SVEUKUPNO:	187 000	255 000	157 000	140 000	130 000	869 000

Napomena: U kalkulaciji troškova za realizaciju planiranih aktivnosti u račun xx xxxxx u obzir površina šuma u FBiH od oko 1,5 mil ha.

8. LITERATURA

1. Xxxxxxx, X.(1977): Iskorišćavanje šuma, Šumarski fakultet Sarajevo, Sarajevo.

2. Xxxxxxx,X.xx al.(1972): Iskorišćavanje šuma, Privredni pregled, Beograd.

3. Xxxx, X. (1977): Metodika kalkulacije ekonomičnosti strojnog rada u šumarstvu. Biotehnički fakultet u Ljubljani, Institut za šumsko i drvno gospodarstvo, Ljubljana.

4. Xxxxxx, X. xx al.(1973): Mehanizacija poljoprivrede, Sveučilište u Zagrebu.

5. Xxxxxx, X.(2003): Graditeljska mehanizacija, izdavač autor.

6. Xxxxxxxx,X.xx al.(1970): Forstmaschinenkunde, Verlag Xxxx Xxxxx, Hamburg und Berlin.

7. Grupa autora(1970): Motorna lančana pila

8. Xxxxx, K.A.G., Xxxxxxx, X.X., 1984: Tree Harvesting Techniques, Xxxxxxxx Xxxxxxx/Dr

W. Junk Publishers, Dordrecht/Boston/Lancaster.

9. Xxxxxx, X., 1985: Winch and cable systems, Xxxxxxxx Xxxxxxx/Dr W. Junk Publishers, Dordrecht/Boston/Lancaster.

10. Xxxxxx, W., 1984: Grundlagen der Forsttechnik und Forsttechnologie, VEB Deutscher Landwirtschaftsverlag, Berlin.

11. Xxxxxx, X., 1986: Logging practices(Principles of timber harvesting systems), Xxxxxx Xxxxxxx Publications, Inc. San Francisco, California, USA.

12. Lipoglavšek, M., 1979: Ergonomija. Skripta za studij gozdarstva, Biotehniška fakulteta VTOZD za gozdarstvo, Ljubljana.

13. Xxxxx, X., 1985: Ergonomija u šumarstvu, Šumarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo.

14. Xxxxx, X. (1997): Povrede na radu i profesionalna oboljenja šumarskih radnika. Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.

15. Xxxxxxxxx, X., et al., 2006: Šumska biomasa – potencijalni izvor obnovljive energije u Bosni i Hercegovini. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo.

16. Xxxxxxx, M., Xxxxxxx, S., 2003: Šumska biomasa, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Zagreb.

17. Figurić, M., 1987: Upravljanje proizvodnjom, Šumarski fakultet, Zagreb.

18. Xxxxxxx, X., 1978: Sistem određivanja radnog vremena sječe i izrade drva, Zagreb.

19. Xxxxxxx, X., 1988: Forstliche Arbeitslehre. Hamburg und Berlin, Verlag Xxxx Xxxxx.

20. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, 2002.

21. Strategija razvoja šumarstva Republike Srbije, Beograd, 2006.

22. Informacija o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2009. godini i planovi gospodarenja šumama za 2010. godinu, Sarajevo, 2009.

23. Istraživanje – spremnost BiH drvoprerađivačkih firmi za izvoz, Sarajevo, 2006.

24. Identifikacija Investicionih Projekata za Održivo Šumarstvo i Šumsku industriju u Bosni i Hercegovini, Prelazni izvještaj, Faza I, Definisanje okvira rada za moguća investiranja, Sarajevo, 2006.

25. Identifikacija Investicionih Projekata za Održivo Šumarstvo i Šumsku industriju u Bosni i Hercegovini, Prelazni izvještaj, Faza II, Identifikacija i proučavanje potencijalnih projekata, Sarajevo, 2006.

26. Identifikacija Investicionih Projekata za Održivo Šumarstvo i Šumsku industriju u Bosni i Hercegovini, Sektor studija, Faza II, Identifikacija i pregled potencijalnih projekata, Materijal sa prelaznog sastanka, Sarajevo, 2006.

27. Identifikacija Investicionih Projekata za Održivo Šumarstvo i Šumsku industriju u Bosni i Hercegovini, Sektor studija, Faza III, Pre-izvodljivost Identificiranih Mogućnosti/Projekata za Investiranje, Sarajevo, 2006.

28. Razvoj državnih standarda za održivo upravljanje šumama i certifikaciju šuma QCBS- 004, Razvoj šumarstva u BiH i projekat konzervacije (FDCP) (Kredit Svjetske banke BOS3779), Pripremio konzorcijum Savcor Indufor – CETEOR, 2006.

29. Nacrt FSC Nacionalnih Standarda za BiH, Sarajevo, 2006.

30. Razvoj državnih standarda za održivo upravljanje šumama i certifikaciju šuma QCBS- 004, Projekat razvoja i zaštite šumarstva (FDCP), (Zajam Svjetske banke BOS3779), Pripremio konzorcijum Savcor Indufor – CETEOR, 2007.

31. Protokol iz Kyota, Xxxxx i energija – Mogućnosti za održivi razvoj, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2007.

32. Strateški plan i program razvoja energetskog sektora F BiH, Nacrt, Finalna verzija, sarajevo, 2008.

33. Akcioni plan za biomasu 2010-2014., Vlada Republike Srbije, Nacrt, 2010.

34. Analiza obnovljivi izvori energije i njen utjecaj na seoski razvoj u Hrvatskoj, studeni, 2009.

35. Xxxxx, X., Krupljanin, B. I Xxxxxxxxx N (1999): Standardi i xxxxx xxxx u šumarskoj proizvodnji. Šumarski fakultet Univerziteta u Banja Luci i JP šumarstva „Srpske šume“. Beograd.

36. FAO (1996): Model Code of Forest Harvesting Practice. Rome.

37. FAO, State of the Worlds Forest (1997,1999,2001,2003,2005,2007,2009). Rome.

38. Xxxxxxxxxx, A., (2008) : Mere podrške korišćenju drvne biomase kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog izvora energije. PDF.Beograd.

39. Safety and health in forestry work: An ILO code of practice, Geneva, International Labour Office, 1998.

40. Code of Practice: Safety in Forest Harvesting Operations, NEW SOUTH WALES GOVERNMENT GAZETTE No. 178, 2002.

41. Guidelines for labour inspection in forestry. INTERNATIONAL LABOUR OFFICE GENEVA, 2005.

42. XIII World Forestry Congress. Unasylva No. 234/235, Vol. 61, 2010/1-2, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome, 2010.

43. Zakon o šumama (“Sl. novine F BiH”, br: 20/02, 29/03 i 37/04).

44. Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu (“Sl. novine F BiH”, br: 2/03 i 48/03).

45. Pravilnik o načinu odabira, doznaci i sječi stabala ili površina za sječu (“Sl. novine F BiH”, broj: 62/02).

46. Pravilnik o načinu žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaju i načinu izdavanja otpremnog iskaza za drvo (“Sl. novine F BiH”, br: 11/04 i 30/05).

47. Pravilnik o obimu mjera o uspostavljanju i održavanju šumskog xxxx x xxxxx njihovog provođenja (“Sl. novine F BiH”, broj: 62/02).

48. Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih šumskih proizvoda (“Sl. novine F BiH”, broj: 66/05).

49. Pravilnik o uslovima pod kojim se vrši paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika, skupljanje šušnja i mahovine („Sl. novine FBiH“, broj: 42/08).

50. Jugoslovenski zavod za standardizaciju. JUS standardi za šumske drvne sortimente.

51. Institut za standardizaciju BiH. BAS Drvo i proizvodi od drveta. Usvojeni standardi.

52. CEN/TC 175 (European Committee for Standardization/Technical Committee 175 – Round and sawn timber) – objavljeni standardi.

53. Xxxxx, B.P.A., 2003: Xxxxxx xxxxxx proizvodi i tehnologije pridobivanja drva iz bukovih sastojina; Obična bukva u Hrvatskoj; Akademija šumarskih znanosti, Hrvatske šume i Grad Zagreb, Zagreb. p. 1 – 855.

54. Xxxxx, X. 1984: Pedologija; Svjetlost, Sarajevo. p. 1 – 311.

55. Xxxxxxx, X. i Xxxx, X. 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj.

Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. p. 1 – 309.

56. Xxxxxxxx, X., 1993: Neke činjenice u svezi sa šumskim radovima. Glasnik za šumske pokuse; Posebno izdanje No. 4, Šumarski fakultet, Zagreb.

57. Xxxxxxxxxx, X., 2003: Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj. Hrvatske šume, Jastrebarsko. p. 1 – 525.

58. Xxxxxxx, X., Xxxxxxxx, B., 2001: Entomološki kompleks obične jele. Obična jela u Hrvatskoj, Ed. Xxxxxxxx Xxxxx; Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume, Zagreb. p. 1 – 895.

59. Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH, Prijedlog, Federalno ministarstvo energije rudarstva i industrije, Sarajevo, septembar/rujan 2008.

60. Zakon o osnivanju Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine, (Službeni glasnik BiH" br.44/04.

61. Zakon o standardizacji Bosne i Hercegovine, "Službeni glasnik BiH" br. 19/01.

9. PRILOZI

• Xxxxxx standarda i specifikacija oblog i rezanog drveta objavljenih xx xxxxxx CEN-a i onih koji su preuzeti xx xxxxxx BAS-a (u zagradi).

1. CEN/TS 12169:2008: Criteria for the assessment of conformity of a lot of sawn timber

(BAS CEN/TS 12169:2009)

2. CEN/TS 13307-2:2009: Laminated and finger jointed timber blanks and semi- finished profiles for non-structural uses - Part 2: Production control

3. CEN/TS 14464:2010: Sawn timber - Method for assessment of case-hardening

4. CEN/TS 15676:2007: Wood flooring - Slip resistance - Pendulum test

5. CEN/TS 15679:2007: Thermal Modified Timber - Definitions and characteristics

6. CEN/TS 15680:2007: Prefabricated timber stairs - Mechanical test methods

7. CEN/TS 15717:2008: Parquet flooring - General guideline for installation

8. EN 12246:1999: Quality classification of timber used in pallets and packaging (BAS EN 12246:2008)

9. EN 12249:1999: Sawn timber used in pallets - Permitted deviations and guidelines for dimensions (BAS EN 12249:2008)

10. EN 1309-1:1997: Round and sawn timber - Method of measurement of dimensions - Part 1: Sawn timber (BAS EN 1309-1:2002)

11. EN 1309-2:2006: Round and sawn timber - Method of measurement of dimensions - Part 2: Round timber - Requirements for measurement and volume calculation rules (BAS EN 1309-2:2008)

12. EN 1310:1997: Round and sawn timber - Method of measurement of features (BAS EN 1310:2002)

13. EN 1311:1997: Round and sawn timber - Method of measurement of biological degrade (BAS EN 1311:2002)

14. EN 1312:1997: Round and sawn timber - Determination of the batch volume of sawn timber (BAS EN 1312:2002)

15. EN 1313-1:2010: Round and sawn timber - Permitted deviations and preferred sizes - Part 1: Softwood sawn timber

16. EN 1313-2:1998: Round and sawn timber - Permitted deviations and preferred sizes - Part 2: Hardwood sawn timber (BAS EN 1313-2:2009)

17. EN 1313-2:1998/AC:1999: Round and sawn timber - Permitted deviations and preferred sizes - Part 2: Hardwood sawn timber (BAS EN 1313-2/AC:2009)

18. EN 1315:2010: Dimensional classification of round timber

19. EN 1316-1:1997: Hardwood round timber - Qualitative classification - Part 1: Oak and beech (BAS EN 1316-1:2002)

20. EN 1316-2:1997: Hardwood round timber - Qualitative classification - Part 2: Poplar (BAS EN 1316-2:2002)

21. EN 1316-3:1997: Hardwood round timber - Qualitative classification - Part 3: Xxx and xxxxxx and sycamore (BAS EN 1316-3:2002)

22. EN 13183-1:2002: Moisture content of a piece of sawn timber - Part 1: Determination by oven dry method (BAS EN 13183-1:2008)

23. EN 13183-2:2002: Moisture content of a piece of sawn timber - Part 2: Estimation by electrical resistance method (BAS EN 13183-2:2008)

24. EN 13183-2:2002/AC:2003: Moisture content of a piece of sawn timber - Part 2: Estimation by electrical resistance method (BAS EN 13183-2/AC:2009)

25. EN 13183-3:2005: Moisture content of a piece of sawn timber - Part 3: Estimation by capacitance method (BAS EN 13183-3:2009)

26. EN 13226:2009: Wood flooring - Solid parquet elements with grooves and/or tongues

27. EN 13227:2002: Wood flooring - Solid lamparquet products (BAS EN 13227:2008)

28. EN 13227:2002/AC:2007: Wood flooring - Solid lamparquet products (BAS EN 13227/AC:2009)

29. EN 13228:2002: Wood flooring - Solid wood overlay flooring elements including blocks with an interlocking system

30. EN 13228:2002/AC:2007: Wood flooring - Solid wood overlay flooring elements including blocks with an interlocking system

31. EN 13307-1:2006: Timber blanks and semi-finished profiles for non-structural uses - Part 1: Requirements

32. EN 13442:2002: Wood and parquet flooring and wood panelling and cladding - Determination of the resistance to chemical agents (BAS EN 13442:2008)

33. EN 13488:2002: Wood flooring - Mosaic parquet elements (BAS EN 13488:2008)

34. EN 13489:2002: Wood flooring - Multi-layer parquet elements (BAS EN 13489:2008)

35. EN 13556:2003: Round and sawn timber - Nomenclature of timbers used in Europe (BAS EN 13556:2008)

36. EN 13629:2002: Wood flooring - Solid pre-assembled hardwood board (BAS EN 13629:2008)

37. EN 13629:2002/AC:2007: Wood flooring - Solid pre-assembled hardwood board (BAS EN 13629/AC:2009)

38. EN 13647:2002: Wood and parquet flooring and wood panelling and cladding - Determination of geometrical characteristics (BAS EN 13647:2008)

39. EN 13696:2008: Wood flooring - Test methods to determine elasticity and resistance to wear and impact resistance

40. EN 13756:2002: Wood flooring – Terminology (BAS EN 13756:2008)

41. EN 13990:2004: Wood flooring - Solid softwood floor boards (BAS EN 13990:2008)

42. EN 14076:2004: Timber stairs – Terminology (BAS EN 14076:2008)

43. EN 14220:2006: Timber and wood-based materials in external windows, external door leaves and external doorframes - Requirements and specifications

44. EN 14221:2006: Timber and wood-based materials in internal windows, internal door leaves and internal doorframes - Requirements and specifications

45. EN 14298:2004: Sawn timber - Assessment of drying quality

46. EN 14342:2005+A1:2008: Wood flooring - Characteristics, evaluation of conformity and marking

47. EN 1438:1998: Symbols for timber and wood-based products (BAS EN 1438:2008)

48. EN 14519:2005: Solid softwood panelling and cladding - Machined profiles with tongue and groove

49. EN 14761:2006+A1:2008: Wood flooring - Solid wood parquet - Vertical finger, wide finger and module brick

50. EN 14762:2006: Wood flooring - Sampling procedures for evaluation of conformity

51. EN 14915:2006: Solid wood panelling and cladding - Characteristics, evaluation of conformity and marking (BAS EN 14915:2009)

52. EN 14915:2006/AC:2007: Solid wood panelling and cladding - Characteristics, evaluation of conformity and marking (BAS EN 14915/AC:2009)

53. EN 14951:2006: Solid hardwood panelling and cladding - Machined profiles elements

54. EN 15146:2006: Solid softwood panelling and cladding - Machined profiles without tongue and groove

55. EN 1533:2010: Wood flooring - Determination of bending strength under static load - Test methods

56. EN 1534:2010: Wood flooring - Determination of resistance to indentation - Test method

57. EN 15644:2008: Traditionally designed prefabricated stairs made of solid wood - Specifications and requirements

58. EN 1611-1:1999: Sawn timber - Appearance grading of softwoods - Part 1: European spruces, firs, pines and Xxxxxxx firs (BAS EN 1611-1:2008)

59. EN 1611-1:1999/A1:2002: Sawn timber - Appearance grading of softwoods - Part 1: European spruces, firs, xxxxx, Xxxxxxx fir and larches (BAS EN 1611-1/A1:2008)

60. EN 1910:2000: Wood and parquet flooring and wood panelling and cladding - Determination of dimensional stability (BAS EN 1910:2008)

61. EN 1927-1:2008: Qualitative classification of softwood round timber - Part 1: Spruces and firs (BAS EN 1927-1:2009)

62. EN 1927-2:2008: Qualitative classification of softwood round timber - Part 2: Pines (BAS EN 1927-2:2009)

63. EN 1927-2:2008/AC:2009: Qualitative classification of softwood round timber - Part 2: Pines

64. EN 1927-3:2008: Qualitative classification of softwood round timber - Part 3: Larches and Xxxxxxx fir (BAS EN 1927-3:2009)

65. EN 844-1:1995: Round and sawn timber - Terminology - Part 1: General terms common to round timber and sawn timber (BAS EN 844-1:2005)

66. EN 844-10:1998: Round and sawn timber - Terminology - Part 10: Terms relating to stain and fungal attack (BAS EN 844-10:2005)

67. EN 844-11:1998: Round and sawn timber - Terminology - Part 11: Terms relating to degrade by insects (BAS EN 844-11:2005)

68. EN 844-12:2000: Round and sawn timber - Terminology - Part 12: Additional terms and general index (BAS EN 844-12:2005)

69. EN 844-2:1997: Round and sawn timber - Terminology - Part 2: General terms relating to round timber (BAS EN 844-2:2005)

70. EN 844-3:1995: Round and sawn timber - Terminology - Part 3: General terms relating to sawn timber (BAS EN 844-3:2005)

71. EN 844-4:1997: Round and sawn timber - Terminology - Part 4: Terms relating to moisture content (BAS EN 844-4:2005)

72. EN 844-5:1997: Round and sawn timber - Terminology - Part 5: Terms relating to dimensions of round timber (BAS EN 844-5:2005)

73. EN 844-6:1997: Round and sawn timber - Terminology - Part 6: Terms relating to dimensions of sawn timber (BAS EN 844-6:2005)

74. EN 844-7:1997: Round and sawn timber - Terminology - Part 7: Terms relating to anatomical structure of timber (BAS EN 844-7:2005)

75. EN 844-8:1997: Round and sawn timber - Terminology - Part 8: Terms relating to features of round timber (BAS EN 844-8:2005)

76. EN 844-9:1997: Round and sawn timber - Terminology - Part 9: Terms relating to features of sawn timber (BAS EN 844-9:2005)

77. EN 942:2007: Timber in joinery - General requirements

78. EN 975-1:2009: Sawn timber - Appearance grading of hardwoods - Part 1: Oak and beech

79. EN 975-1:2009/AC:2010: Sawn timber - Appearance grading of hardwoods - Part 1: Oak and beech

80. EN 975-2:2004: Sawn timber - Appearance grading of hardwoods - Part 2: Poplars (BAS EN 975-2:2008)

• Upitnik za tehnologije i sredstva rada u iskorištavanju šuma

Opći podaci

1. Mjesto izrade

a) sječina,

b) traktorski put,

c) kamionski put (šumsko-pomoćno stovarište),

d) centralno mehanizirano stovarište (CMS).

2. Predmet izrade(stupanj obrade)

a) sortimenti,

b) deblovina,

c) poludeblovina,

d) iver,

e) ostalo (stablo, dijelovi stabla).

3. Realizacija radova u vlastitoj režiji

a) cijeli tehnološki proces (sječa i izrada, privlačenje, daljinski transport s utovarom),

b) samo sječa i jedan dio privlačenja dok ostalo rade usluge trećih lica,

c) samo sječa i izrada bez privlačenja, utovara i daljinskog transporta,

d) sječa i izrada s privlačenjem sa utovarom i bez daljinskog transporta,

e) samo privlačenje bez utovara i daljinskog transporta,

f) privlačenje s utovarom i daljinskim transportom,

g) privlačenje s utovarom bez daljinskog transporta,

h) samo utovar,

i) samo daljinski transport.

4. Održavanje sredstva rada

a) u vlastitoj režijim

b) u režiji trećeg licam

c) kombinirano.

1. Sredstva rada

Faza sječe i izrade

Vrsta sredstva	Starost sredstava rada(xxxxxx)
	1 – 2	2- 3	3 – 4	preko 4
	Broj komada(kom)
Motorne pile
Strojevi za kresanje
Strojevi za koranje
Strojevi za cijepanje
Strojevi za iveranje
Kombinirani strojevi

2. Organizacija rada u sječi i izradi

a) 1 + 0

b) 1 + 1

c) 2 + 0

d) 2 + 1

e) Ostalo

3. Gorivo za motorne pile

a) mješavina mineralno(dvotaktol) ulja i benzina,

b) biorazgradljivo gorivo.

4. Ulje za lanac motorne pile

a) obično transmisiono(SAE 90) ulje,

b) specijalno mineralno biološki nerazgradljivo ulje,

c) biorazgradljivo ulje.

Faza privlačenja

1. Sredstva rada na vuči/izvoženju

Vrsta sredstva	Starost sredstva rada(xxxxxx)
	do 5	5 - 10	10 - 15	preko 15
	Broj komada (kom)
Traktori neznatne adaptiranosti (polj.)
Xxxxxx adaptirani traktori (adap. polj.)
Specijalni xxxxxx traktori
Žičare (žični kranovi i ostale žičare)
Ostala sredstva za vuču/izvoženje

2. Sredstva rada na primicanju(pripremi) tereta

a) animal,

b) manuelno,

c) posebno vitlo,

d) vitlo na traktoru,

e) plastične riže.

3. Organizacija rada na privlačenju drveta

a) 1 + 0,

b) 1 + 1,

c) 1 + 2,

d) Ostalo.

4. Gorivo za sredstva rada na privlačenju drveta

a) dizel gorivo,

b) biorazgradljivo gorivo.

5. Maziva ulja za sredstva na privlačenju drveta

a) mineralna ulja,

b) biorazgradljiva ulja.

Faza daljinskog transporta sa utovarom/pretovarom/istovarom

1. Sredstva rada

Vrsta sredstva	Starost sredstva rada(xxxxxx)
	do 5	5 - 10	10 - 15	preko 15
	Broj komada(kom)
Kamion bez hidr. dizalice
Kamion s hidr. dizalicom
Traktor s prikolicom bez hidr. dizalice
Traktor s prikolicom s hidr. dizalicom
Samohodna dizalica (hidr. ili užetna)

2. Pripadnost daljinskog transporta i utovara/pretovara/istovara

a) utovar i daljinski transport u vlastitoj režiji,

b) utovar i daljinski transport u režiji trećeg lica,

c) samo utovar u vlastitoj režiji.

3. Gorivo za sredstva rada na daljinskom transportu

a) dizel gorivo,

b) biorazgradljivo gorivo.

4. Maziva ulja za sredstva rada na daljinskom transportu s ili bez utovara

a) mineralna ulja,

b) biorazgradljiva ulja.

Zaštita na radu

1. Služba zaštite na radu se nalazi na

nivou                          .

2. Službom zaštite na radu rukovodi

                            (inž. zaštite na radu, inž. šumarstva, itd.).

3. Da xx xx službi na raspolaganju:

a) zakon o zaštiti na radu,

b) pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu,

c) pravilnik o zaštiti na radu u poduzeću.

4. Pravilnik o zaštiti na radu obuhvata:

a) zajedničke odredbe

b) plan o uređenju radilišta,

c) pravila zaštite na radu na pojednim poslovima,

d) prevoz, smještaj i ishranu radnika,

e)                               (ostalo dopisati).

5. Vodi li se redovna evidencija i vrši li se redovna analiza povreda na radu i drugih oštećenja zdravlja radnika:

a) Da,

b) Ne.

6. Kompleksnom zaštitom na radu predvidjene su i provode se sljedeće mjere zaštite na radu:

a) tehničke,

b) zdravstvene,

c) socijalne,

d) odgojno obrazovne,

e) pravne.

7. Izvršeno je ocjenivanje ergonomske prilagođenosti uz korištenje tzv. check lista:

a) tehnoloških procesa,

b) sredstava rada,

c) radnog okruženja,

d) nije vršeno ocjenjivanje.

8. Koje standarde za šumske drvne sortimente primjenjujete prilikom izrade i klasifikacije šumskih drvnih sortimenata

a) JUS,

b) EN,

c) BAS.

9. Da li ste upoznati xx xxxxx Instituta za standardizaciju BiH i bosanskohercegovačim standardima za drvo i proizvode od drveta.

a) Da,

b) Ne,

c)            .

Ogrjevno drvo kao biomasa za energiju

1. Način izrade ogrjevnog drveta u sječini kod panja:

a) izrada ogrjevnog drveta u oblom stanju,

b) izrada ogrjevnog drveta u cijepanom stanju,

c) kombinacija (i u oblom i cijepanom).

2. Način izvoženja oblog ogrjevnog drveta

a) animalom,

b) mehanizovano,

c) ostalo                   .

3. Ukoliko se vrši i izrada cijepanog ogrjevnog drveta način iznošenja je:

a) animalom (samarica),

b) mehanizovano (traktori sa korpama),

c) ostalo (navesti šta)                  .

4. Da li se cijepano ogrjevno drvo iz sječine iznosi:

a) u vlastitoj režiji preduzeća,

b) putem usluga drugih lica.

5. Da li postoji interes lokalnog stanovništva za uplatom cijepanog ogrjevnog drveta i ostataka iza sječe u sječini kod panja:

a) Da,

b) Ne.

6. Da li u vašem preduzeću postoje strojevi za iveranje ogrjevnog drveta na glavnom stovarištu:

a) Da, postoje u vlastitoj režiji,

b) Ne, ogrjevno drvo se uglavnom prodaje u oblom i cijepanom stanju.

7. Da li imate problema sa plasmanom ogrjevnog drveta na tržište:

c) Da,

d) Ne.

Ako je odgovor DA, koji su to problemi:

.

10. LISTA SKRAĆENIH NAZIVA

BAS – Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine (bosanskohercegovački standard) CEN- European Committee for Standardization

CENELEC- European Committee for Electrotechnical Standardization CMS – Centralno mehanizovano stovarište

EC – Evropska komisija EN – European Standard

ETSI - European Telecommunications Standards Institute EU – Evropska Unija

FAO – Food and Agriculture Organization GWh - Gigawatsat

HE – Hidroelektrana

IEC - International Electrotechnical Commission. ILO – International Labour Organization

ISO - International Organization for Standardization JUS – Jugoslovenski standard

MPVIŠ – Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva MW – Megawat

OIE – Obnovljivi izvori energije

ŠPD/ŠGD – Šumsko privredno/gospodarsko društvo ŠGO/ŠPO – Šumsko gospodarska/privredna osnova ŠDS – Xxxxxx drvni sortimenti

TE – Termoelektrana