Krešimir Rožman
KOLEKTIVNI UGOVORI
Xxxxxxxx Xxxxxx
PROPISI
🞄 Ustav RH
🞄 Međunarodni ugovori
🞄 Konvencija Međunarodne organizacije rada br. 98.
🞄 Europska socijalna povelja
🞄 Zakoni
USTAV RH
Članak 57.
Pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
Članak 61.
Jamči se pravo na štrajk.
U oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenima zakonom može se ograničiti pravo na štrajk.
KONVENCIJA 98 MOR-a o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja
Članak 4.
U skladu s nacionalnim uvjetima moraju se, ako je potrebno,
poduzimati odgovarajuće mjere za poticanje i promicanje punog razvoja i upotrebe mehanizama dobrovoljnog pregovaranja
između poslodavaca ili udruga poslodavaca i udruga radnika u cilju utvrđivanja uvjeta zaposlenja kolektivnim ugovorima.
Europska socijalna povelja
RADI OSIGURANJA UČINKOVITOG OSTVARIVANJA PRAVA NA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE, UGOVORNE STRANKE SE OBVEZUJU:
1. promicati jednakopravna savjetovanja između radnika i poslodavaca;
2. promicati, xxxx xx to potrebno i prikladno, uspostavu mehanizama dobrovoljnog pregovaranja između poslodavaca ili poslodavačkih organizacija, s jedne strane, i organizacija radnika, s druge strane, radi uređenja uvjeta zaposlenja kolektivnim ugovorima;
3. promicati uspostavu i korištenje odgovarajućih mehanizama mirenja i dobrovoljne arbitraže radi rješavanja radnih sporova;
i priznaju:
4. pravo radnika i poslodavaca na kolektivnu akciju u slučaju interesnih sukoba, uključujući i pravo na štrajk, ograničeno obvezama koje mogu proizaći iz prethodno prihvaćenih kolektivnih ugovora.
Zakoni Republike Hrvatske
1. Zakon o plaćama u javnim službama
2. Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata
3. Zakon o radu
Primjena: posebni zakon derogira opći
KOLEKTIVNI UGOVOR POSEBAN SU IZVOR PRAVA KOJI POSTOJI SAMO U RADNOM PRAVU
Specifičnost kolektivnih ugovora:
- sklapaju ugovorne strane (poslodavci, koje može predstavljati i Vlada, i sindikati)
- a djeluje prema svima (radnicima, te drugim poslodavcima sukladno zakonu).
- Prema svima uvjetno – prema svima za koje zakon određuje da djeluje
Usporedba sa drugim izvorima prava
UGOVOR: sklapaju ugovorne strane = djeluje samo ⬄ između ugovornih strana
XXXXXX: donosi ga Sabor ili Vlada = djeluje prema 🡪🡩🡫🡬 svima
KOLEKTIVNI UGOVOR:
sklapaju ⬄ ugovorne strane = djeluje prema
🡪🡩🡫🡬 svima
PREGOVORI ZA KOLEKTIVNI UGOVOR
🗣🎧👪💣✍☺
Dugotrajan proces
Pregovaraju ovlaštene osobe
Moraju imati punomoć za pregovore i sklapanje kolektivnog ugovora
Pregovarački xxx Vlade XX xxxxx imati odluku koja zamjenjuje punomoć
Pregovarat xx xxxx u DOBROJ VJERI
Sindikat u pregovorima može koristiti štrajk kao sredstvo pritiska
PREDMET KOLEKTIVNOG UGOVORA
OBVEZNO PRAVNI DIO - Prava i obveze stranaka koje su sklopile kolektivni ugovor (sindikata i poslodavca)
NORMATIVNI DIO - pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja xx xxxxx pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom (npr. plaće i sva materijalna prava, radno vrijeme, odmori i dopusti, uvjeti za zasnivanje i prestanak ugovora o radu, prava sindikata i sindikalnih povjerenika, i xx.
Xxxx sadržavati i pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.
Predmet kolektivnog ugovora – što ne može
🞄 Xxxxxxx xxxxxxxxx vijeća - izbačeno iz predmeta kolektivnog ugovora Zakonom o radu (Narodne novine 93/14)
🞄 Predmet ne može biti niti proširenje ovlasti radničkog vijeća (npr. suglasnost za otkaz za mlađe od 60 xxxxxx) iako ZOR u jednom članku tu mogućnost spominje (zaboravili su međusobno uskladiti članke)
🞄 Nepovoljnija prava za radnike – osim tamo gdje Xxxxx o radu to izričito ovlašćuje (npr. ugovor o radu na određeno vrijeme dulji od 3 godine)
🞄 Mijenjanje odredbi iz drugih zakona (npr. bolovanje nakon 42 xxxx uz veći iznos naknade na teret HZZO-a, ili povećanje neoporezivog iznosa plaće)
PRIMJENA POVOLJNIJEG PRAVA ☺
Ugovoriti samo povoljnija prava od onih određenih Zakonom o radu (osim iznimno – iznimka propisana Zakonom).
U slučaju različitih prava, primjena najpovoljnijeg (osim iznimke).
Ne mogu se mijenjati prava iz posebnih zakona, npr. uvjeti za zasnivanje i prestanka ugovora o radu prema xxx propisima.
Stranke kolektivnog ugovora
NA STRANI POSLODAVCA –
🞄 poslodavac, udruga poslodavca i Vlada RH, lokalna uprava, osnivač, financijer
NA STRANI RADNIKA
🞄 Isključivo sindikati
Stranke kolektivnog ugovora
Prema članku 25. Zakona o reprezentativnosti, stranke kolektivnog ugovora mogu biti:
1. na strani poslodavca, jedan ili više poslodavaca ili njihove udruge, a na strani sindikata, jedan ili više sindikata koji su reprezentativni u skladu s ovim Zakonom.
2. na strani poslodavca - Vlada RH,
3. a na strani sindikata - sindikati koji su zastupljeni u pregovaračkom odboru iz članka 14.
Zakona (javne i državne službe – TKU),
4. na strani poslodavca - Vlada RH,
5. a na strani sindikata - jedan ili više sindikata koji su reprezentativni u skladu s ovim Zakonom (kolektivni ugovor iz članka 14. stavaka 3. i 5. Zakona – pojedine javne službe),
6. na strani poslodavca, udruga poslodavaca više razine, a na strani sindikata, jedna ili više udruga sindikata više razine xxxxxx xx utvrđena reprezentativnost za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini (za kolektivni ugovor koji bi se primjenjivao na radnike zaposlene kod poslodavaca udruženih u udrugu poslodavaca više razine).
REPREZENTATIVNOST SINDIKATA – Zakon o reprezentativnosti
🞄 Ako postoji samo 1 sindikat – on je reprezentativan i njegova se reprezentativnost ne utvrđuje.
🞄 Ako postoji više sindikata:
🞄 svi sindikati koji djeluju na toj razini mogu pisanim sporazumom utvrditi koji se sindikati smatraju reprezentativnim te se reprezentativnost tih sindikata ne utvrđuje,
🞄 ako sindikati ne postignu xxxxxx sporazum svaki sindikat može pred
Povjerenstvom za utvrđivanje reprezentativnosti (dalje:
Povjerenstvo) pokrenuti postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata.
Kada djeluje više sindikata
Reprezentativnim sindikatom – koji ima najmanje 20% radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost.
U broj radnika članova sindikata ubrajaju se radnici članovi sindikata:
🞄 koji su poslodavcu dali pisanu suglasnost za ustezanje sindikalne članarine od plaće
🞄 koji koriste prava na rodiljne i roditeljske potpore u skladu s posebnim propisom
🞄 koji samostalno uplaćuju sindikalnu članarinu.
Javna službe – Temeljni kolektivni ugovor
🞄 U javnim službama, kada se radi o temeljnom kolektivni ugovor – reprezentativnost - putem sastava pregovaračkog odbora.
🞄 Sindikati javnih službi nemaju se pravo dogovoriti – broj i sastav određuje Povjerenstvo.
🞄 Svako područje treba biti zastupljeno s jednim članom, predstavnikom sindikata koji na xxx području ima najveći broj radnika članova,
🞄 Preostali članovi pregovaračkog odbora utvrdit će se razmjerno broju radnika članova ostalih sindikata koji sudjeluju u postupku utvrđivanja pregovaračkog odbora u odnosu na broj ukupno sindikalno organiziranih radnika na području za koje se pregovara.
Problemi kod stranaka kolektivnog ugovora u javnim
službama
NEMA PRAVIH POSLODAVACA
Niti pojedinih poslodavaca niti udruga poslodavaca
JEDINA STRANKA KOLEKTIVNOG UGOVORA JE VLADA – koja nije
poslodavac niti udruga poslodavaca
Podsjećamo: Konvencija MOR-a br. 98:
U skladu s nacionalnim uvjetima moraju se, ako je potrebno, poduzimati odgovarajuće mjere za poticanje i promicanje punog razvoja i upotrebe mehanizama dobrovoljnog pregovaranja između poslodavaca ili udruga poslodavaca i udruga radnika u cilju
utvrđivanja uvjeta zaposlenja kolektivnim ugovorima.
Problemi na strani sindikata
Dugotrajna birokratska procedura utvrđivanja reprezentativnosti
Donošenjem Zakona o reprezentativnosti iz Zakona o radu izostavljena odredba članka 253. ranijeg Zakona o radu prema kojoj stranke
kolektivnog ugovora mogu biti na strani radnika jedan ili više sindikata koji su spremni i sposobni sredstvima pritiska štititi i
promicati interese svojih članova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora na području za koje se kolektivni ugovor sklapa.
Zanemareno ono što je najvažnije – snaga sindikata
Npr. NEMA LIJEČNIČKOG SINDIKATA
Knjiga Kolektivni ugovor: EU projekt: Citat
🞄 Donošenjem Zakona o reprezentativnosti mogućnost sklapanja kolektivnog ugovora, xxxxx reprezentativnost i zastupljenost, potpuno su formalizirane, što može dovesti do mogućeg isključenja iz pregovora i
sklapanja kolektivnog ugovora najvažnijeg i najsposobnijeg sindikata. Tako vjerojatno reprezentativnost i zastupljenost možda neće imati Hrvatski liječnički sindikat, koji je ne samo sindikat nositelja djelatnosti u zdravstvu, nego i nesporno najmoćniji sindikat u zdravstvu, koji je sposobnost korištenja sredstava pritiska više puta dokazao dugotrajnim štrajkovima, koji su u dobroj mjeri paralizirali zdravstveni sustav pa je svojevremeno Vlada RH čak donijela odluku o zabrani štrajka, xxxx xx odluku Ustavni sud
RH ukinuo kao neustavnu i nezakonitu. Xxxxx, najvažniji i najmoćniji
sindikat u zdravstvu neće vjerojatno moći biti stranka kolektivnog ugovora. Pitanje xx xxxx xx xx takav sindikat kolateralna žrtva birokratiziranosti i formaliziranosti ovakvog sustava reprezentativnosti, ili xx Xxxxx bio dobar način da se riješi jedan takav sindikat?
JEDNA ZANIMLJIVOST
Članak 197. Zakona o radu
(1) Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora moraju imati pisanu punomoć za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora.
Pregovarački xxx Vlade (Ministarstva) nikada u odluci nema ovlaštenja za sklapanje kolektivnog ugovora, nego samo za pregovaranje.
Pitanje: Xxxx xx Vlada poštivati Zakon? Odgovor: Očito ne xxxx.
PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA – na strani radnika
Na sve radnike - ne samo članove sindikata (nema izričitog rješenja, ali
Članak 59. Ustava RH, o pravu na slobodno sindikalno organiziranje koje uključuje i slobodu istupanja iz sindikata.
🞄 Članak 90. Zakona o radu - propisuje se da je poslodavac xxxxx radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, što očito i nesporno upućuje da je plaću ugovorenu kolektivnim ugovorom poslodavac xxxxx isplatiti svim radnicima.
🞄 Cijela koncepcija Zakona o radu uređena xx xxxx da se xxx Zakonom uređuju osnovna prava radnika, a njihovo uvećanje ili razrada, kvantifikacija i sl. putem kolektivnog ugovora, te drugih izvora prava (ugovora o radu i pravilnika o radu). Prema tome, xxxx Xxxxx upućuje da se nešto rješava kolektivnim ugovorom očito upućuje da se to odnosi na sve radnika kod poslodavca a ne samo na neke od njih.
PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA – na strani radnika
🞄 Osim toga, primjena samo na članove sindikata ionako bi mogla doći u obzir samo u slučaju xxxx xx isti sindikat stranka toga ugovora, dok o tome ne bi moglo biti govora u ostalim slučajevima obvezanosti poslodavca kolektivnim ugovorom (npr. u slučaju kolektivnog ugovora koji je sklopila udruga, gdje je npr. jedan sindikat sklopio ugovor, a sasvim drugi sindikat djeluje kod pojedinog poslodavca).
🞄 SUDSKA PRAKSA – neizravna – priznaju prava iz kolektivnog ugovora svim radnicima
NEPOSREDNA PRIMJENA – PRAVO IZ KOLEKTIVNOG UGOVORA NE TREBA SE POSEBNO UGOVARATI UGOVOROM O RADU
NO, VLADA UVIJEK MOŽE ZAKOMPLICIRATI I OTEŽATI
🞄 Prema mišljenju Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Vlada RH, sukladno članku 13. st. 1. Zakona o reprezentativnosti, pregovara selektivno – U ISTOJ USTANOVI za radnike kojima se plaće
osiguravaju iz državnog proračuna, ali ne i za radnike koje ustanova financira iz vlastitih xxxxxxx, projekta, sredstava HZZ-a.
🞄 TO JE NEJEDINSTVENA I DISKRIMINIRAJUĆA PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA – DVIJE KATEGORIJE RADNIKA U ISTOJ USTANOVI
🞄 MISLIM DA TO NIJE TOČNO!
Primjena kolektivnog ugovora
🞄 Same stranke kolektivnog ugovora ne mogu niti na xxxx xxxxx proširiti primjenu kolektivnog ugovora na one osobe za koje to zakon ne predviđa
🞄 Npr. kolektivni ugovor za školstvo (sklopila Vlada i sindikati) ne može se primjenjivati na privatne škole, ili kolektivni ugovor koji sklopi udruga poslodavaca grafičke djelatnosti i sindikat, ne može se primjenjivati na poslodavce iz graditeljstva.
🞄 Prethodno neovisno o tome što god stranke kolektivnog ugovora u samom kolektivnom ugovoru napisale.
🞄 Kolektivni ugovor je ugovor, a ne zakon stoga stranke same ne mogu određivati područje njegove primjene mimo onoga što određuje zakon.
POSREDNA PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA
Članak 42. Zakona o zdravstvenoj zaštiti - ugovorom o koncesiji, koncedent (HZZO) i koncesionar (liječnik) uređuju međusobna prava i obveze vezano uz korištenje dane koncesije, koja između ostalog
uključuju odredbu o obvezi koncesionara (liječnika) da će prilikom određivanja plaća zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati
obračun plaća s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
POSREDNA PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA
🞄 Radi o ugovornoj obvezi temeljem zakona, da se osigura plaća zdravstvenom radniku (medicinskoj sestri) sukladno kolektivnom ugovoru, i to samo sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a ne i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama.
🞄 Pri tome bi liječnik trebao u ugovoru s medicinskom sestrom ugovoriti da ona ima pravo na plaću sukladno Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. U protivnom medicinska sestra se ne bi uspješno mogla pozivati na to pravo.
🞄 Naime, članak 42. Zakona o zdravstvenoj zaštiti samo regulira odnose između koncedenta (HZZO) i koncesionara (liječnika), a ne daje neposredno pravo medicinskoj sestri.
🞄 No, u protivnom može doći do otkaza koncesije liječniku -obveza.
KOJE POSLODAVCE OBVEZUJE KOLEKTIVNI UGOVOR KOJI JE SKLOPILA VLADA RH
🞄 Za poslodavce trgovačka društva i drugo - obvezanost kolektivnim ugovorom navedena je u članku 194. Zakona o radu.
🞄 NIGDJE NEMA IZRIČITE ZAKONSKEODREDBE DA KOLEKTIVNI UGOVOR KOJEG SKLOPI VLADA OBVEZUJE POSLODAVCE - JAVNE USTANOVE
🞄 XXXXX, TO SE IZVODI - poslodavce u javnim službama koji nisu sklopili kolektivni ugovor, obvezivat će kolektivni ugovor koji je sklopila Vlada RH (ili osnivač) koji ovlaštenja za sklapanje kolektivnog ugovora imaju prema posebnim zakonima.
ZAKON O PLAĆAMA U JAVNIM SLUŽBAMA
Kolektivne ugovore na temelju ovoga Zakona sklapaju Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi.
Javne službe u smislu ovoga Zakona jesu: javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog xxxxxx za zdravstveno osiguranje.
Poslodavci – članak 13. Zakona o reprezentativnosti
(1) U slučaju pregovaranja o sklapanju kolektivnog ugovora kojim se ugovaraju prava zaposlenih za koja se sredstva za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu, odnosno riznici prema posebnom propisu i kojima se sredstva za plaće zaposlenih u javnim ustanovama osiguravaju iz sredstava HZZO-a, sindikati..….mogu pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora samo s pregovaračkim odborom koji imenuje ili za to ovlasti Vlada Republike Hrvatske.
(2) U slučaju pregovaranja o sklapanju kolektivnog ugovora kojim se ugovaraju prava zaposlenih u javnim ustanovama koje je osnovala Republika Hrvatska, reprezentativni sindikati mogu pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora samo s pregovaračkim odborom koji imenuje ili za to ovlasti xxxxxx središnjeg tijela državne uprave nadležan za obavljanje poslova upravnog nadzora nad radom te javne ustanove.
Poslodavci – članak 13. Zakona o reprezentativnosti
XXXXX, POSLODAVCE – JAVNE USTANOVE OBVEZUJE KOLEKTIVNI UGOVOR KOJI JE SKLOPILA VLADA RH:
1. Ako im je Republika Hrvatska osnivač
2. Ako se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna ili sredstava HZZO-a
U KOJEM SE POSTOTKU MORAJU FINANCIRATI SREDSTVA ZA PLAĆE DA BI SE KOLEKTIVNI UGOVOR PRIMJENJIVAO?
Ustanove xxxxxx Xxxxx nije osnivač ali se sredstva za plaće financiraju iz državnog proračuna ili HZZO-a
Da xx xx to 100%, preko 50% ili bilo koji postotak, npr. 10%?
🞄 To je veliki broj ustanova, npr. osnovne škole, brojne bolnice te domovi zdravlja kojima su osnivači lokalna samouprava, ili fakulteti, xxxxxx xx osnivač sveučilište.
🞄 Tumači se: preko 50% (nekada se nije tako tumačilo)
U kojem se postotku moraju financirati sredstva za plaće?
🞄 Povjerenstvo za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, protumačilo je da se taj Temeljni kolektivni ugovor ne primjenjuje na ustanovu kojoj se
sredstva za plaće osiguravaju 2/3 iz gradskog proračuna, a 1/3 iz državnog, nego da je uvjet za primjenu da se sredstva za plaće
osiguravaju ako se sredstva za plaće većinski osiguravaju iz državnog proračuna.
🞄 Tumačenje od 14. veljače 2016.
🞄 U Kolektivnom ugovoru za zdravstvo piše: preko 50%.
OBJAVA I EVIDENCIJA KOLEKTIVNOG UGOVORA 🕬 📋
Kolektivni ugovor se objavljuje kod poslodavca (ako xx xxxx za jednog poslodavca).
Kolektivni ugovori koji se primjenjuju i više županija objavljuju se u Narodnim novinama.
Poslodavačka strana je dužna objaviti kolektivni ugovor.
Međutim, ako kolektivni ugovor nije objavljen svejedno se primjenjuje.
Kolektivni ugovor se evidentira u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava (a kolektivni ugovori za jednog poslodavca u županiji).
Obveza poslodavca, ali ne utječe na primjenu.
IZMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA 🗘✍
Ako su isti sindikati može izmjena postojećeg kolektivnog ugovora.
Ako se pojavio novi reprezentativni sindikat – xxxx novi kolektivni ugovor.
PROŠIRENJE PRIMJENE KOLEKTIVNOG UGOVORA 👪
Ministar rada na prijedlog stranke kolektivnog ugovora može kolektivni ugovor proširiti i na druge osobe (tj. druge poslodavce).
PRESTANAK KOLEKTIVNOG UGOVORA 🗁
Kolektivni ugovor prestaje:
1. Istekom vremena na koji je sklopljen
2. Sklapanjem novog kolektivnog ugovora
3. Otkazom
Otkaz:
🞄 otkazni rok xxxx biti ugovoren, ako nije iznosi 3 mjeseca
🞄 otkazni razlog xxxx biti ugovoren, ako nije onda promjena okolnosti
PRODUŽENA PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA ⮵
Pravna pravila iz kolektivnog ugovora primjenjuju se xxx najmanje 3 mjeseca nakon prestanka kolektivnog ugovora
Primjenjuje se i kod otkaza.
Hvala na strpljenju!
Xx xxxx se ne primjenjuje TKU i kolektivni ugovor za i zdravstvo
1. NE NA privatne ljekarne i ljekarne javne ustanove xxxxxx xx osnivač jedinica lokalne uprave:
🞄 Jer im Republika Hrvatska nije osnivač,
🞄 Jer im sredstva za plaće im ne osiguravaju iz državnog proračuna niti iz sredstava HZZO-x. Xxxxx, plaćanje provizije za izdavanje lijekova, temeljem ugovora između ljekarni i HZZO-a predstavlja čisto poslovni, obveznopravni odnos, kod kojeg se uopće ne može govoriti niti o kakvom osiguravanju sredstava za plaće.
2. NE NA liječnike u koncesiji jer se prema zakonima (Zakon o plaćama u javnim službama i Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata) kolektivni ugovor koji sklopi Vlada RH primjenjuje se samo na pravne osobe (ustanove i sl.),
Xx xxxx se ne primjenjuje kolektivni ugovor
🞄 3. NE NA privatne zdravstvene ustanove koje imaju ugovor s HZZO-om, jer za to nema temelja u Zakonu u plaćama i Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.
🞄 Naime, njima se sredstva za plaće ne osiguravaju iz državnog
proračuna niti iz sredstava HZZO-a. Iz sredstava HZZO se osigurava samo plaćanje usluge, a ne sredstva za plaće. Xxxxx, njih kolektivni ugovor može obvezati isključivo temeljem ugovora s HZZO-om, ali to nije neposredna primjena kolektivnog ugovora na radnike, nego ugovorni odnos između HZZO-a i privatne ustanove.
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja
🞄 Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu.
Pod sredstvima koja se u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu podrazumijevaju se i sredstva koja se temeljem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite ostvaruju od Hrvatskog xxxxxx za zdravstveno osiguranje.
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja
MALE DVOJBE
🞄 50% (istina sukladno tumačenju TKU-a, ali nije baš jasno iz zakona)
🞄 Što se misli pod „ugovorom s HZZO-om?
🞄 Zakon o plaćama i Zakon o reprezentativnosti izričito govore o
osiguravanju sredstava za plaće, ne o financiraju putem ugovora kojima se plaćaju izvršene usluge ako nema osiguravanja sredstava za plaće.
Primjena kolektivnog ugovora
🞄 Same stranke kolektivnog ugovora ne mogu niti na xxxx xxxxx proširiti primjenu kolektivnog ugovora na one osobe za koje to zakon ne predviđa
🞄 Npr. kolektivni ugovor za školstvo (sklopila Vlada i sindikati) ne može se primjenjivati na privatne škole, ili kolektivni ugovor koji sklopi udruga poslodavaca grafičke djelatnosti i sindikat, ne može se primjenjivati na poslodavce iz graditeljstva.
🞄 Prethodno neovisno o tome što god stranke kolektivnog ugovora u samom kolektivnom ugovoru napisale.
🞄 Kolektivni ugovor je ugovor, a ne zakon i stranke same ne mogu određivati područje njegove primjene mimo onoga što određuje zakon.
POSREDNA PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA
Članak 42. Zakona o zdravstvenoj zaštiti - ugovorom o koncesiji, koncedent (HZZO) i koncesionar (liječnik) uređuju međusobna prava i obveze vezano uz korištenje dane koncesije, koja između ostalog
uključuju odredbu o obvezi koncesionara (liječnika) da će prilikom određivanja plaća zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati
obračun plaća s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
POSREDNA PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA
🞄 Radi o ugovornoj obvezi temeljem zakona, da se osigura plaća zdravstvenom radniku (medicinskoj sestri) sukladno kolektivnom ugovoru, i to samo sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a ne i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama.
🞄 Pri tome bi liječnik trebao u ugovoru s medicinskom sestrom ugovoriti da ona ima pravo na plaću sukladno Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. U protivnom medicinska sestra se ne bi uspješno mogla pozivati na to pravo.
🞄 Naime, članak 42. Zakona o zdravstvenoj zaštiti samo regulira odnose između koncedenta (HZZO) i koncesionara (liječnika), a ne daje neposredno pravo medicinskoj sestri.
🞄 No, u protivnom može doći do otkaza koncesije liječniku -obveza.
KRAJ
Hvala na pažnji