Sadržaj

Na temelju odredbi važećeg Zakona o radu, te odredbi Statuta INA-Industrije nafte d.d., Uprava INA, d.d. donijela je

PRAVILNIK O RADU

1 OPĆE ODREDBE ‌

Članak 1.

(1) Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) utvrđuju se rasponi osnovnih mjesečnih plaća, platni razredi, materijalna prava, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva i privatnosti radnika, mjere zaštite od diskriminacije, uvjeti rada, prava i obveze radnika i Poslodavca INA, d.d. (u daljnjem tekstu: Poslodavac), način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad, polaganje pripravničkog ispita, način prikupljanja, obrađivanja, korištenja i dostavljanja trećim osobama osobnih podataka radnika, prestanak radnog odnosa i druga pitanja u vezi s radom kod Poslodavca.

(2) Odredbe ovog Pravilnika odnose se na radnike zaposlene kod Poslodavca koji su sklopili ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, skraćenim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju u prostoru Poslodavca ili u drugom prostoru prema uputama i nalozima Poslodavca.

(3) Na ugovore o radu, koji se mogu sklopiti za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor Poslodavca, primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika, te drugih internih dokumenata INA, d.d. osim odredbi o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci.

Članak 2.

(1) Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike Poslodavca.

(2) Poslodavac će ovaj Pravilnik učini dostupnim svakom radniku objavom na INA- Intranetu, u Bazi dokumenata sustava upravljanja.

(3) Svaki radnik obvezan je, ugovorom preuzete poslove, obavljati savjesno i stručno, prema uputama Poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba Poslodavca, a u skladu s naravi i vrstom rada.

(4) Ako se na natječaj za zapošljavanje u INA, d.d. prijavi član uže obitelji radnika XXX, d.d., a radnik ima saznanje o prijavi navedenog člana obitelji, radnik mora obavezno obavijestiti direktora Sektora upravljanja ljudskim resursima.

(5) U slučaju da se u okviru poslovanja kao druga ugovorna strana, javi osoba koja je povezana srodstvom ili na drugi način predstavlja blisku osobu radniku, a radnik o tome ima saznanje, dužan je obavijestiti direktora Sektora upravljanja ljudskim resursima.

(6) Članom uže obitelji radnika u smislu stavka 4. ovog članka smatraju se: supružnik ili životni partner, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici ili životni partneri, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu.

2 SKLAPANJE UGOVORA O RADU ‌

2.1 Zasnivanje radnog odnosa ‌

Članak 3.

(1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

(2) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a sklopljen je kada su se stranke suglasile o bitnim podacima ugovora.

(3) Pisani ugovor o radu mora sadržavati sve bitne podatke propisane Zakonom o radu, ovisno o tome sklapa li Poslodavac s radnikom ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada ili ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika na rad u inozemstvo.

Članak 4.

(1) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac će radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

(2) Potvrda o sklopljenom ugovoru mora sadržavati sve bitne podatke iz stavka 3. članka

3. ovog Pravilnika.

(3) Ako Poslodavac ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne uruči prije početka rada pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 5.

(1) Poslodavac će radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u zakonskom roku od dana sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada.

(2) Smatra se da je Poslodavac ispunio obvezu iz prethodnog stavka ako radniku uruči presliku propisanog obrasca prijave ovjerenu od nadležnog tijela za mirovinsko odnosno zdravstveno osiguranje.

(3) Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa odnosno u svezi s radnim odnosom uvjetovano je pravodobnom dostavom relevantne dokumentacije Poslodavcu od strane radnika.

(4) U svrhu pravovremenog ostvarivanja prava iz prethodnog stavka radnik mora voditi računa o redovnom i ažurnom prijavljivanju Poslodavcu svake promjene osobnih i drugih podataka, a koje Poslodavac prikuplja i obrađuje sa svrhom ostvarenja prava i obveza iz radnoga odnosa odnosno u svezi s radnim odnosom.

(5) Nepravodobna prijava odnosno dostava promjene osobnih ili drugih podataka od strane radnika ne može imati za posljedicu retroaktivno ostvarivanje tih prava, već njihovo ostvarivanje od trenutka uredne dostave.

(6) U svrhu ostvarivanja prava u odnosu na ostvareni radni staž, pod radnim stažem smatra se isključivo vrijeme koje se računa u mirovinski staž kao staž osiguranja u skladu s posebnim propisima, uz iznimku za ostvarenje prava na jubilarnu nagradu i određivanje broja dana godišnjeg odmora na temelju ostvarenog radnog staža.

(7) Evidencija radnika zaposlenih kod Poslodavca vodi se u elektronskom obliku (SAP sustav) sukladno odredbama zakona i posebnog pravilnika.

2.2 Uvjeti za sklapanje ugovora o radu ‌

Članak 6.

(1) Osoba mlađa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.

(2) Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest i starijeg od petnaest godina za sklapanje određenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz tog ugovora ili u vezi s tim ugovorom.

(3) Ako su zakonom ili drugim propisima određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete.

(4) Prije sklapanja ugovora o radu za poslove s posebnim uvjetima rada, Poslodavac će radnika uputiti na liječnički pregled na teret Poslodavca.

(5) Za obavljanje ostalih određenih poslova, Poslodavac može radnika uputiti na liječnički pregled radi utvrđivanja zdravstvene i psihofizičke sposobnosti, na teret Poslodavca.

Članak 7.

(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili kojoj drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

(2) Poslodavac će putem INA-Intraneta, radnicima omogućiti kontinuirani uvid u propise o radnim odnosima i organizaciji rada.

2.3 Probni rad ‌

Članak 8.

(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu, može se ugovoriti probni rad koji ne smije trajati duže od šest mjeseci.

(2) Probni rad određuje se da bi se utvrdilo ima li radnik stručne i radne sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta za koje sklapa ugovor o radu.

(3) Trajanje probnog rada utvrđuje se ugovorom o radu, a praćenje probnog rada radnika i ocjenjivanje obavlja neposredni rukovoditelj.

(4) Neposredni rukovoditelj će uz podršku Sektora upravljanja ljudskim resursima ocijeniti svakog radnika, najkasnije 15 dana prije isteka probnog roka, kako bi se utvrdilo da li radnik udovoljava kvalifikacijama za radno mjesto na koje je zaposlen.

(5) Probni rad za radnike srednje školske/stručne spreme traje najduže tri mjeseca, a za radnike više i visoke školske/stručne spreme, stručne i sveučilišne pristupnike/prvostupnike, stručne specijaliste, magistre struke te magistre inženjere, najduže šest mjeseci.

(6) Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je sedam dana.

3 PRIPRAVNICI ‌

Članak 9.

(1) Poslodavac može kao pripravnika zaposliti osobu koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje se školovala, pod uvjetom da ima najmanje srednju školsku / stručnu spremu.

(2) Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca unutar INA Grupe.

(3) S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme.

(4) Po isteku takvog ugovora, Poslodavac može s pripravnikom koji je položio pripravnički ispit sklopiti novi ugovor o radu.

(5) Pripravnički staž pripravnicima srednje školske / stručne spreme traje šest mjeseci, pripravnicima sa stupnjem obrazovanja stručnog i sveučilišnog pristupnika/ prvostupnika ili VŠS devet mjeseci, a pripravnicima sa stupnjem obrazovanja stručnog specijalista, magistra struke te magistra inženjera ili VSS dvanaest mjeseci.

(6) Pripravnički staž može trajati i kraće od vremena predviđenog u stavku 5. ovog članka, ali ne kraće od četiri mjeseca za pripravnike srednje školske / stručne spreme, šest mjeseci za pripravnike sa stupnjem obrazovanja stručnog i sveučilišnog pristupnika / prvostupnika ili VŠS i osam mjeseci za pripravnike sa stupnjem obrazovanja stručnog specijalista, magistra struke te magistra inženjera ili VSS.

(7) Odluku o trajanju pripravničkog staža donosi, na prijedlog neposrednog rukovoditelja pripravnika, direktor makroorganizacijske jedinice u kojoj pripravnik obavlja stažiranje, uz supotpis direktora Sektora upravljanja ljudskim resursima.

(8) Osnovna mjesečna plaća pripravnika određuje se u visini minimalne osnovne mjesečne plaće platnog razreda i to:

- za radno mjesto zahtijevane VSS stručne spreme (više ili jednako 240 ECTS) platnog razreda oznake E06,

- za radno mjesto zahtijevane VŠS stručne spreme (manje od 240 ECTS) platnog razreda oznake E08, i

- za radno mjesto zahtijevane SSS stručne spreme platnog razreda oznake E11.

(9) Pripravnički staž detaljno je reguliran Uputom o pripravničkom stažu u INA, d.d.

Vidi dokument:

Uputa o pripravničkom stažiranju u INA, d.d.

4 UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME ‌

Članak 10.

(1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

(2) Poslodavca s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu mora navesti.

(3) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

(4) Ograničenja iz stavka 2 i 3 ovog članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.

(5) Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja tog ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

5 RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI ‌

5.1 Radno vrijeme ‌

Članak 11.

(1) Radno vrijeme, odmori i dopusti propisani su odredbama Zakona o radu, ovim Pravilnikom i pisanom odlukom Poslodavca.

(2) Na radnike za koje, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnici određuju samostalno odnosno na radnike koji imaju status rukovodeće osobe i koji su ovlašteni voditi poslove poslodavca, samostalno zaključivati pravne poslove u ime i za račun poslodavca, ne primjenjuju se odredbe ovoga Pravilnika o radnom vremenu, noćnom radu, te dnevnom i tjednom odmoru, nego se reguliraju Ugovorom o radu ili Ugovorom o obavljanju poslova.

(3) Redoviti rad između 22 sata i 6 sati sljedećeg dana smatra se noćnim radom.

(4) Rad u smjenskom radu između 14 sati i 22 sata smatra se radom u II. smjeni.

Članak 12.

Puno radno vrijeme utvrđuje se sukladno Zakonu o radu i Zakonu o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.

Članak 13.

(1) Ugovor o radu može se sklopiti i za nepuno radno vrijeme kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada, ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.

(2) Rad u nepunom radnom vremenu može biti organiziran u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna odnosno samo neke dane u tjednu.

(3) Radnici koji rade nepuno radno vrijeme ostvaruju ista prava kao i radnici koji rade u punom radnom vremenu glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora i plaćenog dopusta.

(4) Ostala prava iz radnog odnosa radnici koji rade nepuno radno vrijeme ostvaruju u obujmu koji odgovara udjelu nepunog radnog vremena u fondu sati punog radnog vremena.

Članak 14.

(1) Na poslovima na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite na radu ne može radnik zaštititi od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

(2) Radnik koji radi skraćeno radno vrijeme sva prava ostvaruje kao da radi puno radno vrijeme.

(3) Radnik kojemu je radno vrijeme skraćeno ne smije se na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca niti mu se može odrediti prekovremeni rad na takvim poslovima, osim u slučaju elementarnih nepogoda (požara, poplave, eksplozija i sl.).

Članak 15.

(1) Rad treba započeti na vrijeme i ne smije se prije utvrđenog kraja radnog vremena završiti.

(2) O odrađenim satima rada Poslodavac vodi posebnu evidenciju.

(3) Odrađeni sati rada evidentiraju se jednoobrazno i na tipskom obrascu u svim organizacijskim jedinicama Poslodavca.

(4) Evidenciju odrađenih sati vodi ovlaštena osoba koju odredi nadležni rukovoditelj organizacijske jedinice.

(5) Evidenciju odrađenih sati potpisuje neposredni rukovoditelj organizacijske jedinice, a istu ovjerava njemu nadređeni rukovoditelj.

(6) Izbivanje radnika zbog privatnih razloga, za vrijeme radnog vremena, dopušteno je samo uz dozvolu nadređenog rukovoditelja.

(7) Radnik ima pravo uvida u evidenciju odrađenih sati.

Članak 16.

(1) Prekovremeni rad može se uvesti u skladu sa Zakonom o radu.

(2) Prekovremeni rad ne može se odrediti radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću uz preostalu radnu sposobnost, radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposrednom opasnošću od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, trudnicama, roditelju s djetetom do tri godine starosti, samohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti i radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, bez dostavljanja Poslodavcu pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

(3) Poslodavac će unaprijed radniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad. Ukoliko zbog iznenadnosti i hitnosti nastanka potrebe za prekovremenim radom to nije moguće, Poslodavac će najkasnije u roku dva dana od obavljenog rada, izdati radniku potvrdu o obavljenom prekovremenom radu.

(4) Ukoliko je to za radnika prihvatljivije i ukoliko da pisanu suglasnost za određeni prekovremeni rad, radnik će koristiti slobodne dane.

(5) Ukoliko radnik koristi slobodne dane za određeni prekovremeni rad, Poslodavac će mu omogućiti korištenje slobodnih dana uvećanih za 50% na dane koje dogovori s Poslodavcem.

Članak 17.

(1) Poslodavac će za svaku godinu izraditi Kalendar radnog vremena u INA, d.d., kojim se utvrđuje godišnji fond sati i fond sati po mjesecima za izvansmjenski rad.

(2) Katalog radnih vremena izraditi će se na način da su rasporedi radnih vremena razrađeni po danima i mjesecima za sve tipove radnih vremena i to najkasnije do kraja tekuće godine za narednu godinu. Katalogom radnog vremena utvrđuje se fond sati razrađen po mjesecima za sve tipove radnog vremena, a u okviru godišnjeg fonda sati.

(3) Poslodavac će za organizacijske jedinice INA, d.d., gdje se dio procesa rada odvija u smjenama, utvrditi Kalendare smjenskog rada, a u okviru ponuđenih rasporeda radnih vremena iz Kataloga radnih vremena.

(4) Za radnike smjenske grupe Z (zamjenska smjena) mjesečni, odnosno godišnji fond sati rada utvrđuje se u visini fonda za izvansmjenske radnike. Iznimno, po nalogu neposrednog rukovoditelja, a iz objektivnih razloga, mjesečni fond može odstupiti od zadanog, s tim da treba voditi računa o ostvarenju zadanog godišnjeg fonda sati rada. Dnevni raspored koji unaprijed nije utvrđen kalendarom smjenskog rada, a koji se obavlja kao zamjena za odsutnog radnika ili kada se ne radi o zamjeni, odrađuje se prema nalogu neposrednog rukovoditelja.

(5) Radni dan se računa prema kriteriju ulaska u smjenu. U svrhu utvrđivanja dnevnog fonda radnih sati radnika primjenjuje se princip da radniku koji je ušao u smjenu u jednom danu, a završio smjenu u slijedećem danu, njegov ukupni dnevni fond radnih sati (u svrhu obračuna redovnog rada, naknada i dodataka) pripada danu u kojem je radnik započeo s radom.

Iznimno, radniku koji je ušao u smjenu u danu uoči blagdana, a završio smjenu na dan blagdana pripada i pravo obračuna naknade i dodatka za rad na blagdan za stvarne sate rada na dan blagdana (npr. od 00 sati do 6, odnosno 7 sati). Radniku koji je ušao u smjenu na dan blagdana i završio smjenu u slijedećem danu koji nije blagdan, pripada pravo obračuna naknade i dodataka za rad na blagdan za stvarne sate rada na blagdan (npr. od 19 sati do 24 sata; od 22 sata do 24 sata).

Članak 18.

(1) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

(2) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.

(3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

(4) Dodaci plaći odrađeni u preraspodijeljenom radnom vremenu isplaćuju se u plaći za mjesec u kojem su ostvareni.

(5) Poslodavac će pisano obavijestiti radnika o preraspodijeljenom radnom vremenu tjedan dana unaprijed. Obavijest treba sadržavati točnu naznaku razdoblja i ukupnog trajanja rada dužeg od punog radnog vremena, kao i razdoblje preraspodjele u kojem će radnik raditi kraće od punog radnog vremena.

(6) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže šest mjeseci.

(7) Preraspodijeljeno radno vrijeme svodi se na puno radno vrijeme po isteku maksimalno šestomjesečnog korištenja.

(8) Radni sati odrađeni u preraspodijeljenom radnom vremenu posebno se evidentiraju radi svođenja preraspodijeljenog radnog vremena na puno radno vrijeme.

(9) Preraspodjela radnog vremena ne može se odrediti radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću uz preostalu radnu sposobnost, radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili radnicima kod kojih postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, trudnicama, roditelju s djetetom do tri godine starosti, samohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti i radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, bez dostavljanja Poslodavcu pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

5.2 Odmori ‌

Članak 19.

(1) Radnik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na stanku od najmanje trideset minuta, koja se ubraja u to radno vrijeme.

(2) Ako radi duže od osam sati, radnik ima pravo na dodatnu stanku, ako duži rad traje duže od četiri sata.

Članak 20.

(1) Radnica koja doji dijete ima pravo do godine dana djetetova života, uz prethodno predočenje potvrde ovlaštenog liječnika da doji dijete, na korištenje stanke za dojenje djeteta u trajanju od dva puta po sat vremena i na odmor od 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.

(2) Radnica će vrijeme stanke iz prethodnog stavka iskoristiti u skladu s potrebama djeteta uz prethodnu najavu Poslodavcu.

(3) Radnica se može izuzetno koristiti pravom na stanku za dojenje djeteta i dnevni odmor iz stavka 1. i 2. ovog članka u trajanju od neprekidno dva i pol sata, uz prethodno predočenje potvrde ovlaštenog liječnika da doji dijete.

Članak 21.

(1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka Poslodavac je dužan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno.

(3) Radniku iz stavka 2. ovoga članka mora se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći dnevni odmor.

Članak 22.

(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 21. ovog Pravilnika.

(2) Odmor iz stavka 1. ovog članka radnik koristi nedjeljom te u dan koji nedjelji prethodi odnosno koji iza nje slijedi.

(3) Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavaka 2. ovoga članka, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju koje ne može biti duže od dva tjedna.

(4) Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju iz stavka 1. ovoga članka, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor iz članka

21. ovog Pravilnika.

5.2.1 Godišnji odmor ‌

Članak 23.

(1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset, a najviše do trideset radnih dana.

(2) Iznimno od prethodnog stavka maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu zaštitnih mjera na radu nije moguće radnika zaštititi od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje dvadeset i pet radnih dana, a najviše do trideset i pet radnih dana.

(3) U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se:

− dani tjednog odmora u skladu s radniku dodijeljenim radnim rasporedom,

− dani blagdana i neradni dani utvrđeni zakonom, ukoliko je radnik prema dodijeljenom radnom rasporedu trebao raditi, a za te dane prima naknadu za odmor na dan blagdana,

− dani plaćenog dopusta

− razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koju je utvrdio ovlašteni liječnik.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan.

Članak 24.

U svrhu evidencije korištenja dana godišnjeg odmora (odbijanja od kvota godišnjeg odmora), pod danom godišnjeg odmora podrazumijeva se 8 sati.

Članak 25.

(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.

Članak 26.

(1) Radnik ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora, za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju:

− ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja zakonom uvjetovanog šestomjesečnog roka neprekidnog rada, nije stekao pravo na godišnji odmor,

− ako radni odnos prestane prije završetka zakonom uvjetovanog šestomjesečnog roka neprekidnog rada,

− prestanka radnog odnosa,

− ako je tijekom kalendarske godine u radnom odnosu kod više poslodavaca, pri čemu pravo na godišnji odmor za tu godinu kod svih poslodavaca može ostvariti ukupno u najdužem trajanju određenom na način propisan odredbama članka 23. i 27. ovog Pravilnika.

(2) U izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovog članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

(3) Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

(4) U slučaju prestanka radnog odnosa, Poslodavac koji je radniku prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Članak 27.

Trajanje godišnjeg odmora preko dvadeset radnih dana utvrđuje se prema:

a) radnom stažu

−	od 5 do 9 godina	1 radni dan
−	od 10 do 14 godina	3 xxxxx xxxx
−	od 15 do 19 godina	5 radnih dana
−	od 20 do 24 godine	7 radnih dana
−	više od 24 godine	9 radnih dana

b) uvjetima rada

−

noćni rad, rad u tri smjene

2 radna dana

−

rad na poslovima s posebnim uvjetima rada sa rokom provjere zdravstvene sposobnosti svake godine i kraće

3 radna dana

−

rad na poslovima s posebnim uvjetima rada

sa rokom provjere zdravstvene sposobnosti dužim od 1 godine

1 radni dan

c) složenost poslova

− poslovi razvrstani u platne razrede od 8 (E08) do 14 (E14) 1 radni dan

− poslovi razvrstani u platne razrede od 2 (E02) do 7 (E07) 2 radna dana

d) socijalnim prilikama

−	roditelju za svako dijete do 3 godine starosti	2 radna xxxx
−	roditelju za svako dijete od 3 do 12 godina starosti	1 radni dana
−	samohranom roditelju za svako dijete do 12 godina starosti	3 radna dana
−	roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju	3 radna dana
−	invalidu rada	1 radni dan
−	invalidu Domovinskog rata (ratnom i civilnom)	3 radna dana
−	radniku koji uzdržava teško oboljelog člana uže obitelji	1 radni dan

Članak 28.

Slijepi radnik ima pravo na trideset i pet radnih dana godišnjeg odmora bez obzira na kriterije iz članka 27. ovog Pravilnika.

Članak 29.

(1) Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u najmanje dva dijela.

(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

(3) Preostali dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

(4) Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje tri dana prije početka korištenja.

Članak 30.

(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac, i to najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, uzimajući u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima, a o rasporedu obavještava radnike.

(2) Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora Poslodavac će nastojati omogućiti da radnici tijekom srpnja i kolovoza koriste dio godišnjeg odmora.

(3) Obavijest o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora dostavlja se radniku najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

(4) Godišnji odmor radnika može se prekinuti samo u izvanrednim situacijama na temelju naloga neposrednog rukovoditelja. U tom slučaju radnik ima pravo na naknadu stvarno

prouzročenih troškova. Poslodavac će radniku, najkasnije u roku od tri dana po povratku radnika na posao, uručiti pisani nalog.

Članak 31.

(1) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 29. ovog Pravilnika radnik može iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

(2) Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 29. stavak 2. ovog Pravilnika, ako mu je bilo omogućeno korištenje tog odmora.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

(5) Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu, radnik koji je bio u vojnoj službi i radnik mobiliziran u postrojbe Hrvatske vojske, odnosno policije, ima pravo iskoristiti zaostali godišnji odmor iz prethodne kalendarske godine najkasnije do 31. prosinca sljedeće kalendarske godine.

Članak 32.

Radniku kojem prestaje ugovor o radu Xxxxxxxxxx će omogućiti korištenje godišnjeg odmora, a ako to ne učini isplatiti će naknadu razmjerno neiskorištenim danima godišnjeg odmora.

Članak 33.

(1) Broj dana godišnjeg odmora na koje radnik ima pravo za sljedeću godinu utvrđuje se temeljem stanja na dan 31.12. tekuće godine, a obavijest o broju dana na koje radnik ima pravo dostavlja se početkom kalendarske godine.

(2) Obavijest o broju dana godišnjeg odmora, radnicima koji imaju e-mail adresu, dostavlja se u elektroničkom obliku, kroz sustav Upravljanja vlastitim podacima (ESS), a radnicima koji nemaju pristup navedenom sustavu i radnicima koji imaju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, navedena obavijest dostavlja se u pisanom obliku.

(3) Zahtjev za odobrenje korištenja godišnjeg odmora, radnici koji imaju e-mail adresu, postavljaju u elektroničkom obliku kroz sustav Upravljanja vlastitim podacima (ESS), a odobrenje korištenja godišnjeg odmora provodi se kroz sustav Podaci o radnicima i organizaciji (MSS).

(4) Radnicima koji nemaju e-mail adresu, odnosno pristup sustavu Upravljanja vlastitim podacima (ESS), odobrenje za korištenje godišnjeg odmora dostavlja se u pisanom obliku, potpisano od ovlaštenog rukovoditelja.

(5) Kod svake promjene parametara koji utječu na dužinu godišnjeg odmora, Poslodavac će, na zahtjev radnika, napraviti novi izračun.

5.2.2 Plaćeni i neplaćeni dopust ‌

Članak 34.

(1) Radnik ima pravo na plaćeni dopust do najviše sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u ovim slučajevima:

− sklapanje braka ili životnog partnerstva 5 radnih dana,

− porod supruge (bračne i izvanbračne) ili životne partnerice (formalne i neformalne) 5 radnih dana,

− smrt radnikovog bračnog i izvanbračnog druga, formalnog i neformalnog životnog partnera, roditelja i djece 5 radnih dana,

− smrt ostalih članova uže obitelji i roditelja bračnog ili izvanbračnog druga odnosno formalnog ili neformalnog životnog partnera 2 radna dana

− selidba u mjestu stanovanja 2 radna dana,

− selidba izvan mjesta stanovanja 3 radna dana,

− elementarna nepogoda 2 radna dana,

− teška bolest članova uže obitelji 3 radna dana,

− sudjelovanje u humanitarnim, kulturnim, sportskim ili

sličnim akcijama 2 radna dana,

− sudjelovanje u akcijama INA kluba volontera 1 radni dan.

(2) Iznimno, u slučaju smrti člana uže obitelji odnosno smrti roditelja bračnog druga i izvanbračnog druga ili formalnog i neformalnog životnog partnera, radnik ima pravo koristiti 5 dana odnosno 2 dana neovisno o tome koliko je dana dopusta do tada koristio.

(3) Za svako darivanje krvi radnik ima pravo na 1 slobodan dan. Darivatelji krvi pravo na slobodne dane ostvaruju u roku od 30 dana od dana darivanja krvi, a najkasnije do isteka kalendarske godine u kojoj je krv darovana.

(4) Radnik je dužan Xxxxxxxxxx podnijeti obrazloženi pisani zahtjev, u kojem će opisati razlog zbog kojeg traži korištenje plaćenog dopusta. U slučaju potrebe dodatnog pojašnjavanja razloga zbog kojih je plaćeni dopust odobren, Poslodavac naknadno može tražiti odgovarajuće isprave iz kojih je razvidno pravo radnika na plaćeni dopust.

(5) Korištenje plaćenog dopusta iz stavka 1. ovog članka radnik ostvaruje isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovu kojih ima pravo na plaćeni dopust, a najkasnije u roku od 30 dana od dana nastupa te okolnosti.

(6) Radnik koji nije iskoristio plaćeni dopust u vrijeme nastupa okolnosti na osnovu kojih ima pravo na plaćeni dopust, ne može naknadno koristiti plaćeni dopust za taj slučaj.

(7) Članom uže obitelji radnika za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka smatraju se: supružnik, životni partner, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici ili životni partneri, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu.

(8) Za ostvarivanje ostalih prava iz ovog Pravilnika, ako nije drugačije određeno, pod pojmom „uža obitelj“ podrazumijevaju se radnikov bračni ili izvanbračni drug, formalni ili neformalni životni partner, roditelji i djeca (bračna, izvanbračna, posvojenici ili djeca o kojima životni partner ostvaruje roditeljsku skrb sukladno odredbama posebnog zakona).

Članak 35.

(1) Poslodavac može u jednoj kalendarskoj godini odobriti radniku plaćeni dopust u trajanju do 30 (trideset) radnih dana za obrazovanje za potrebe Poslodavca, a prema mjerilima, odnosno slučajevima utvrđenim posebnim pravilnikom. Odluku donosi nadležni direktor makroorganizacijske jedinice na prijedlog neposredno nadređenog rukovoditelja radnika i uz suglasnost Sektora upravljanja ljudskim resursima.

(2) Odlukom nadležnog izvršnog direktora, odnosno Predsjednika Uprave za subordinirane organizacijske jedinice, radniku se može odobriti plaćeni dopust duži od 30 (trideset) radnih dana tijekom jedne kalendarske godine za obrazovanje za potrebe Poslodavca.

(3) Tijekom obrazovanja za potrebe Poslodavca radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće kao da je radio, odnosno vrijeme provedeno na obrazovanju smatra se kao vrijeme provedeno na radu, osim ako nije drugačije uređeno između Poslodavca i radnika.

(4) Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika koji je upućen na obrazovanje, prema potrebi, uređuju se i posebnim ugovorom.

Članak 36.

(1) Zahtjev za odobrenje korištenja plaćenog dopusta, radnici koji imaju e-mail adresu, postavljaju u elektroničkom obliku kroz sustav Upravljanja vlastitim podacima (ESS), a odobrenje korištenja plaćenog dopusta provodi se kroz sustav Podaci o radnicima i organizaciji (MSS) od strane ovlaštene osobe Poslodavca.

(2) Radnicima koji nemaju e-mail adresu, odnosno pristup sustavu Upravljanja vlastitim podacima (ESS), odobrenje za korištenje plaćenog dopusta dostavlja se u pisanom obliku, potpisano od ovlaštene osobe Poslodavca.

(3) U svrhu evidencije korištenja dana plaćenog dopusta (odbijanja od kvota plaćenog dopusta), pod danom plaćenog dopusta podrazumijeva se 8 sati.

Članak 37.

(1) Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust do 30 dana tijekom jedne kalendarske godine u ovim slučajevima:

− njega člana uže obitelji,

− njega invalida,

− gradnja ili popravak kuće ili stana,

− liječenje na vlastiti trošak,

− obrazovanja,

− u drugim opravdanim slučajevima.

(2) Odluku o odobravanju neplaćenog dopusta do 30 (trideset) dana donosi nadležni direktor makroorganizacijske jedinice, uz prethodnu suglasnost neposredno nadređenog rukovoditelja radnika, a na prijedlog Sektora upravljanja ljudskim resursima.

(3) Odlukom nadležnog izvršnog direktora, odnosno Predsjednika Uprave za subordinirane organizacijske jedinice, radniku se može odobriti neplaćeni dopust duži od 30 (trideset) dana tijekom jedne kalendarske godine. Odluka se donosi na osobni zahtjev radnika, a uz prethodno dobivenu suglasnost neposredno nadređenog rukovoditelja radnika, nadležnog direktora makroorganizacijske jedinice i direktora Sektora upravljanja ljudskim resursima.

(4) Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

6 ZAŠTITA PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA ‌

Članak 38.

(1) Radnici su obvezni Poslodavcu dostaviti sve osobne podatke potrebne radi urednog vođenja evidencija iz oblasti rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

(2) Prikupljaju se i obrađuju i oni podaci o radnicima i članovima njihove obitelji čije je vođenje propisano zakonom ili posebnim propisom radi ostvarivanja prava na radu i po osnovi rada, odnosno prava i obveza iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, plaća i drugih primanja, drugog dohotka, poreza i doprinosa, obrazovanja, stručnih kvalifikacija i dr.

(3) Radnici koji ne dostave potrebne podatke, snose štetne posljedice tog propusta.

(4) Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi Poslodavca.

(5) Radnici na benzinskim postajama nose istaknute iskaznice sa svojim imenom i prezimenom.

Članak 39.

Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika uređuju se Etičkim kodeksom INA Grupe.

Vidi dokument:

Etički kodeks INA Grupe.

Članak 40.

(1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, a sukladno Postupku obrade i zaštite osobnih podataka u INA, d.d.

Vidi dokument:

Postupak obrade i zaštite osobnih podataka u INA, d.d.

(2) Osobni podaci koji se prikupljaju, obrađuju, koriste ili dostavljaju trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, ili ostvarivanja zakonskih obaveza, su sljedeći:

- kadrovski broj radnika

- prezime, ime, djevojačko prezime, ime roditelja

- datum rođenja, mjesto rođenja, država rođenja

- državljanstvo

- spol

- JMBG

- OIB

- vrsta radnog odnosa (neodređeno/određeno) naznaka je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme te očekivano trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme

- prebivalište ili boravište

- dan sklapanja ugovora o radu

- dan početka rada

- probni rad

- naziv pozicije

- naziv radnog mjesta

- platni razred

- bruto iznos plaće

- bruto iznos bonusa

- organizacijski dio

- mjesto troška

- trajanje pripravničkog staža, ako je ugovoreno

- trajanje rada u inozemstvu, država i mjesto rada, u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo

- naznaka radi li radnik na poslovima na kojima može raditi samo nakon prethodnog i redovitog utvrđivanja radne sposobnosti za njihovo obavljanje

- mjesto rada

- općina rada

- radno vrijeme (puno ili nepuno), odnosno propisano skraćeno radno vrijeme u satima

- ukupni mirovinski staž do početka rada kod Poslodavca

- radni staž

- staž kod Poslodavca

- vrijeme mirovanja radnog odnosa

- naznaku radi li radnik na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i kako

- podaci o bankovnom računu radnika

- podaci o naknadi za prijevoz

- pravo na službeni automobil

- pravo na mobilni aparat

- model mobilnog aparata

- limit na mobilnom aparatu

- podaci potrebni za upravljanje učinkom radnika (PMS sustav)

- podaci potrebni za upravljanje karijerom, razvojem nasljednika i osobnim razvojem radnika (CMS sustav)

- naziv škole/fakulteta, stečena stručna sprema, zvanje, datum stjecanja stručne spreme

- e-mail adresa

- broj službenog telefona/mobitela

- podaci o radnoj dozvoli (posjedovanje i trajanje), ako je radnik stranac,

- podaci o osobnoj iskaznici

- podaci o mirovinskom osiguranju

- podaci o zdravstvenom osiguranju

- podaci o dodatnom osiguranju

- podaci o radnoj knjižici

- osobni podaci o članovima uže obitelji (ime, prezime, spol, JMBG, OIB, datum rođenja, državljanstvo, mjesto i zemlja rođenja, srodstvo)

- osobni podaci za zdravstveno i/ili porezno osigurane članove uže obitelji oznaka zdravstvenog osiguranja i datum primjene zdravstvenog osiguranja članova obitelji osiguranih po radniku tip poreznog uzdržavanja, postotak olakšice, datum primjene za članove obitelji osiguranih po radniku

- porezni faktor i općina plaćanja prireza za radnika

- podaci o prethodnim Poslodavcima

- podaci o mirovinskom, radnom i beneficiranom stažu

- podaci o smanjenoj radnoj sposobnosti (smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, ili smanjena radna sposobnost uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, HRVI)

- status branitelja

- podaci o korporativnoj funkciji (povjerenik zaštite na radu, sindikalni povjerenik, glavni korisnik SAP-a, član radničkog vijeća)

- vrsta usavršavanja/osposobljavanja

- opće kompetencije

- stručne kompetencije

- posebne kompetencije

- obračunate bruto plaće

- doprinosi iz i na plaću

- porez i prirez iz dohotka od nesamostalnog rada

- obračunata neto plaća

- popis obustava od plaće

- popis neto doznaka na tekuće račune radnika kod poslovnih banaka

- evidencija polica osiguranja za radnike koji premije koriste kao porezno priznate izdatke

- evidencija primanja radnika u tijeku porezne godine

- primanja radnika za kalendarsku godinu, koja ulaze u mirovinski staž osiguranja

- mjesečno prijavljivanje podataka o iznosima bruto plaća Regosu

- uplata doprinosa za prvi i drugi stup MIO doprinosa

- godišnji popis radnika s beneficiranim stažem s uplaćenim iznosima doprinosa

- pregled obračunatih i isplaćenih naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti (bolovanja) na teret poduzeća i HZZO

- pregled obračuna plaće detaširanih radnika

- broj dana godišnjeg odmora za tekuću godinu

- broj dana plaćenog dopusta za tekuću godinu

- dan prestanka radnog odnosa

- razlog prestanka radnog odnosa

- fotografija radnika.

(3) Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo Poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći Poslodavac.

(4) Poslodavac će imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

(5) Xxxxx iz stavka 4. ovoga članka mora uživati povjerenje radnika, a podatke koje sazna u obavljanju svoje dužnosti mora brižljivo čuvati.

(6) Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.

Članak 41.

(1) Poslodavac će osigurati radniku rad u okruženju slobodnom od bilo kojeg oblika ponašanja koje ugrožava dostojanstvo žena i muškaraca na poslu.

(2) Ponašanje radnika koje ugrožava dostojanstvo žena i muškaraca na poslu smatra se osobito teškom povredom obveza iz radnog odnosa zbog koje Poslodavac može dati izvanredni otkaz ugovora o radu.

7 PLAĆA ‌

Članak 42.

(1) Radna mjesta koja su predmet ovog Pravilnika razvrstavaju se u 13 platnih razreda – od rednog broja 2 do rednog broja 14.

(2) Platni razredi objedinjavaju radna mjesta koja su ista ili slična po razini složenosti, odgovornosti te znanju, iskustvu i kompetencijama potrebnima za njihovo uspješno obavljanje.

(3) Plaća radnika sastoji se od osnovne mjesečne plaće za redovan rad utvrđene ugovorom o radu, i dodataka osnovnoj mjesečnoj plaći utvrđenih odredbama ovog Pravilnika.

(4) Osnovna mjesečna plaća radnika utvrđuje se ugovorom o radu u bruto iznosu, sukladno platnom razredu u koji je svrstano radno mjesto za koje se sklapa ugovor o radu.

(5) Osnovna mjesečna plaća radnika kreće se unutar raspona plaća platnog razreda ovisno o učinku radnika te potrebnom znanju, iskustvu, odgovornosti i kvaliteti obavljanja posla.

(6) Osnovna mjesečna plaća radnika osnovica je za obračun dodataka plaći iz članka 49. ovog Pravilnika i nagrada.

(7) Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme kada ne radi, a u slučajevima koji su određeni Pravilnikom i zakonom.

Članak 43.

Osnovna mjesečna plaća radnika utvrđuje se za puni učinak, u bruto iznosu, u skladu s odredbama ovog Pravilnika za radna mjesta vrednovana platnim razredima od E02-E14, dok se za radna mjesta vrednovana platnim razredom E01 i višim, osnovna mjesečna plaća i dodaci za puni učinak, u bruto iznosu, utvrđuju ugovorom o radu, prema posebnoj odluci Poslodavca.

Članak 44.

(1) Osnovna mjesečna plaća radnih mjesta, zahtijevana kvalifikacija, te rasponi unutar kojih se kreće osnovna mjesečna plaća radnika su sljedeći:

Platni razredi

Naziv razreda

Kvalifikacija radnih mjesta *

Min. osnovna

mjesečna plaća

Max. osnovna

mjesečna plaća

E01

Predmet posebne odluke Poslodavca

E02

VSS, bacc. (≥240 ECTS), univ. bacc. (≥240 ECTS), struč. spec., mag.

12.500

16.000

E03

VSS, bacc. (≥240 ECTS), univ. bacc. (≥240 ECTS), struč. spec., mag.

10.000

14.500

E04

VSS, bacc. (≥240 ECTS), univ. bacc. (≥240 ECTS), struč. spec., mag. / VŠS, pristup., bacc. (<240 ECTS), univ. bacc.

(<240 ECTS)

8.000

13.000

E05

VSS, bacc. (≥240 ECTS), univ. bacc. (≥240 ECTS), struč. spec., mag. / VŠS, pristup., bacc. (<240 ECTS), univ. bacc.

(<240 ECTS)

7.100

12.000

E06

VSS, bacc. (≥240 ECTS), univ. bacc. (≥240 ECTS), struč. spec., mag. / VŠS, pristup., bacc. (<240 ECTS), univ. bacc.

(<240 ECTS) / SSS / VKV

6.600

11.000

E07

VŠS, pristup., bacc. (<240 ECTS), univ. bacc. (<240 ECTS) /SSS/VKV

6.100

10.000

8	E08	VKV/SSS	5.600	8.800
9	E09	VKV/SSS	5.300	8.300
10	E10	VKV/SSS/KV	5.100	7.800
11	E11	SSS /KV	4.600	7.100
12	E12	KV/PKV/NKV/NSS	4.200	6.100
13	E13	PKV/NKV/NSS	3.600	5.400
14	E14	PKV/NKV/NSS	3.000	4.500

* LEGENDA “BOLONJSKIH” KRATICA :

pristup. (stručni pristupnik)

bacc. <240 ECTS (stručni prvostupnik<240 ECTS) univ. bacc. <240 ECTS (sveučilišni prvostupnik<240 ECTS) bacc. >240 ECTS (stručni prvostupnik>240 ECTS) univ. bacc. >240 ECTS (sveučilišni prvostupnik>240 ECTS) struč. spec. (stručni specijalist)

mag. (magistar)

(2) Radniku koji nema ugovorom o radu osnovnu mjesečnu plaću izraženu u bruto iznosu već u koeficijentu složenosti, osnovna mjesečna plaća radnika izračunava se na temelju osnovice osnovne plaće određene Kolektivnim ugovorom od 29. lipnja 2012. i to množenjem koeficijenta trenutnog radnog mjesta iz ugovora o radu s prosječnim brojem radnih sati od 174 sata mjesečno i cijenom satnice od 15,36 kn te uvećane za iznos bruto dodatka za radni staž utvrđen na dan 1. studenog 2012. u visini od 0,4 % za svaku godinu tako utvrđenog radnog staža, a obračunatog na osnovicu osnovne plaće određene Kolektivnim ugovorom od 29. lipnja 2012.

Članak 45.

Vrednovanje radnih mjesta unutar pojedinih platnih razreda provodi se na temelju kriterija odgovornosti, znanja i sposobnosti te rješavanja problema poštujući pri tome profesionalne, organizacijske i etičke principe. Vrednovanje uključuje i raspored radnih mjesta u platne razrede.

Članak 46.

(1) Vrednovanje radnih mjesta provodi se na temelju objektivnih kriterija vrednovanja i usmjereno je na radno mjesto, a ne na osobnost radnika.

(2) Utvrđuju se slijedeća tri ključna kriterija vrednovanja:

(a) Znanje - ukupnost svih vještina, znanja i iskustava potrebnih da se pojedina radna uloga obavlja na razini standardnog učinka, posebno se vrednuju 3 pod-kriterija:

- praktično / tehničko znanje

- planiranje, organiziranje i integracijsko znanje

- vještine komuniciranja i utjecaja.

(b) Rješavanje problema - misaoni procesi koje zahtjeva pojedina radna uloga u vidu analize situacije, evaluacije alternativa, kreiranje rješenja problemskih situacija i izvođenja zaključaka, u okviru kriterija rješavanje zadataka posebno se vrednuju 2 pod-kriterija:

- aspekt okolina

- izazovnost / kompleksnost problema.

(c) Odgovornost – opseg utjecaja izvršitelja na učinke rada u pojedinoj radnoj ulozi, u okviru kriterija odgovornosti posebno se vrednuju dva pod-kriterija:

- sloboda djelovanja

- područja / priroda utjecaja.

(3) Opisi složenosti poslova radnih mjesta unutar pojedinih platnih razreda su slijedeći:

E14	Najjednostavniji rutinski poslovi koji ne zahtijevaju formalnu izobrazbu, niti iskustvo, za koje je precizno definirano što se i na koji način odrađuje;
E13	Jednostavni rutinski poslovi koji ne zahtijevaju posebnu izobrazbu, za koje je precizno definirano što se i na koji način odrađuje;
E12	Jednostavni rutinski i djelomično rutinski poslovi za koje je potrebna određena vještina snalaženja, za koje je precizno ili većim dijelom definirano što se i na koji način odrađuje;
E11	Manje složeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju primjenu točno određenih znanja i vještina, koji se obavljaju prema pisanim uputama, na kojima je precizno definirano što odraditi i način i kako odraditi, a zahtijevaju dosljednu primjenu pravila struke i uputa;
E10	Manje složeni, poslovi i zadaci koji zahtijevaju osnovna stručna znanja ili dodatna osposobljavanja, primjenu precizno utvrđenih postupaka, metoda rada i stručnih tehnika; te dosljednu primjenu propisanih postupaka, metoda rada i stručnih tehnika;
E09	Srednje složeni poslovi na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova koji zahtijevaju stručna znanja i/ili dodatna osposobljavanja, primjenu utvrđenih postupaka, metoda rada i stručnih tehnika, na kojima je precizno definirano što odraditi uz mogućnost slobode odlučivanja kako odraditi;
E08	Srednje složeni i raznovrsniji poslovi za čije su obavljanje potrebna stručna znanja i /ili dodatna osposobljavanja, koji se odrađuju uz konzultacije, nadzor i upute nadređenoga, na kojima je definirano što se odrađuje uz slobodu odlučivanja kako odraditi;
E07	Složeniji poslovi i zadaci koji zahtijevaju napredna stručna znanja, odnosno određena specijalistička znanja i dodatna osposobljavanja, uključuju veći stupanj samostalnosti koja je ograničena češćim nadzorom i uputama nadređenog pri rješavanju stručnih problema, a zahtijevaju dosljednost u postupanju i pravilnu primjenu postupaka i metoda rada;

E06	Složeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju napredna stručna znanja ili osnovna specijalizirana znanja, a uključuju veći stupanj samostalnosti i kreativnosti te odgovornost za zakonitost rada i postupanja te pravilnu primjenu postupaka i metoda rada; poslovi uključuju redovitu komunikaciju unutar i izvan pripadajuće organizacijske jedinice;
E05	Složeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju posebna specijalizirana znanja i užu specijalnost, samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova, a uključuju odgovornost za zakonitost rada i postupanja te pravilnu primjenu postupaka i metoda rada; poslovi uključuju stručnu komunikaciju unutar i izvan pripadajuće organizacijske jedinice, u svrhu rješavanja poslovnih situacija;
E04	Vrlo složeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju napredna specijalizirana znanja, inicijativu i kreativnost, uključuju odgovornost za zakonitost rada i postupanja te pravilnu primjenu postupaka i metoda rada; te po potrebi delegiranje i nadzor nad izvršenjem zadataka; poslovi uključuju stručnu komunikacija unutar i izvan pripadajuće organizacijske jedinice; poslovi imaju neizravan utjecaj na provedbu plana pripadajuće organizacijske jedinice;
E03	Vrlo složeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju usko specijalizirana stručna znanja i vještine, visok stupanj inicijative, kreativnosti i samostalnosti, uključuju odgovornost za zakonitost rada i postupanja te pravilnu primjenu postupaka i metoda rada; te po potrebi delegiranje i nadzor nad izvršenjem raznovrsnih zadataka; poslovi uključuju samostalnu komunikaciju unutar i izvan Društva; poslovi imaju izravan utjecaj na provedbu plana sektora;
E02	Izuzetno složeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju najviši stupanj specijalizacije, izuzetno visok stupanj inicijative, kreativnosti i samostalnosti, a imaju izravan utjecaj na poslovne procese i uključuju izradu prijedloga načina provedbe strategije, pružanje savjeta i stručne pomoći rukovodstvu, te doprinose poboljšanju učinkovitosti organizacije; poslovi uključuju redovitu samostalnu komunikaciju unutar i izvan Društva; poslovi imaju izravan utjecaj na provedbu planiranih strateških ciljeva poslovnog segmenta/poslovne funkcije;

Članak 47

U slučaju neopravdanog izostanka radnika s rada, Poslodavac ima pravo umanjiti plaću radniku na temelju podataka o ostvarenom mjesečnom fondu sati i isplatiti mu plaću u skladu s ostvarenim radnim učinkom.

Članak 48.

(1) Radnicima se plaća za prethodni mjesec isplaćuje u pravilu do 10., ali ne kasnije od 15. u tekućem mjesecu.

(2) Prilikom isplate plaće, naknade plaće i ostalih isplata, Poslodavac će radniku uručiti obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i ostalih isplata.

(3) Obračun iz prethodnog stavka smatra se uručenim u trenutku kada postane dostupan radniku.

Članak 49.

(1) Dodatak osnovnoj mjesečnoj plaći utvrđuje se u iznosu od 1.150,00 kn za ostvareni puni mjesečni fond sati rada i naknada kao da je radio.

(2) Dodatak osnovnoj mjesečnoj plaći iz prethodnog stavka obračunava se i na ostvarene sate prekovremenog rada.

Članak 50.

(1) Radnik ima pravo na dodatke za vrijeme:

- noćnog rada	50 %
- prekovremenog rada	50%
- rada nedjeljom	35%
- rada subotom	10%
- rada u drugoj smjeni	15%
na osnovnu mjesečnu vremena.	plaću izračunate za sate rada u određenom režimu radnog

(2) Dodaci iz stavka 1. ovog članka međusobno se kumuliraju.

(3) Radnik koji po redovnom rasporedu rada radi u dane blagdana i neradnih dana ima pravo na povećanu plaću i naknadu plaće. Pravo na povećanu plaću uključuje dodatak za rad blagdanom u visini 50 % osnovne mjesečne plaće izračunate za sate rada na dane blagdana i neradnih dana.

(4) Ako radnik po rasporedu rada nije trebao raditi, a radi u dan blagdana i neradni dan zbog neke izvanredne situacije, ima pravo na povećanu plaću i dodatni slobodni dan. Pravo na povećanu plaću za rad blagdanom i neradnim danom, koji nije redovan rad, već je posljedica nekih izvanrednih okolnosti, uključuje dva dodatka u plaći:

- dodatak za rad blagdanom i

- dodatak za rad u prekovremenom radu.

(5) Ako radnik u redovnom radu i prekovremenom radu na dan blagdana, neradnih dana radi u okolnostima rada u drugoj smjeni, odnosno noćnog rada, ima pravo i na dodatak za rad u drugoj smjeni, odnosno dodatak za noćni rad.

(6) Ako radnik u redovnom radu i prekovremenom radu na dan blagdana, neradnih dana, radi i u okolnostima rada subote, odnosno nedjelje, dodaci za rad subotom, odnosno nedjeljom isključuju se s dodatkom plaći za rad blagdanom.

(7) Kada radnik u redovnom radu i prekovremenom radu radi na dan Uskrsa, dodatak za rad nedjeljom pribraja se dodatku za rad blagdanom.

Članak 51.

(1) Radnik koji obavlja poslove koji su dio tehnološkog procesa, a povremeno se obavljaju u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta (povremeni specifični poslovi) ima pravo na dodatak osnovnoj mjesečnoj plaći u postotnom iznosu, i to:

- dodatak od 100% kod poslova koji se obavljaju uz obaveznu upotrebu kemijskog odijela i izolacijskog aparata,

- dodatak od 75% kod poslova koji se obavljaju uz obaveznu upotrebu izolacijskog aparata,

- dodatak od 50% kod poslova koji se obavljaju uz obaveznu upotrebu zaštitne maske s plinskim filtrom,

- dodatak od 35% kod poslova koji se obavljaju uz obaveznu upotrebu polumaske s plinskim filtrom.

(2) Osnovica za izračun visine ovog dodatka osnovnoj mjesečnoj plaći je iznos od 8.345,00 kn bruto.

(3) Dodaci utvrđeni ovim člankom obračunavaju se za stvarno odrađene sate.

(4) U slučaju rada na poslovima koji se po više osnova smatraju posebno teškim, dodaci se ne zbrajaju, već radnik ostvaruje pravo na najveći utvrđeni dodatak.

Članak 52.

(1) Ukoliko radnik radi na poslovima remonta i čišćenja, ima pravo na dodatak osnovnoj mjesečnoj plaći prema utvrđenim normativima.

(2) Pod poslovima iz prethodnog stavka podrazumijevaju se poslovi na:

- parnim kotlovima i CO bojlerima,

- procesnim pećima,

- spremnicima i cisternama,

- reaktorima, kolonama i posudama,

- izmjenjivačima,

- ostaloj procesnoj i energetskoj opremi.

(3) Osnovica za izračun visine ovog dodatka osnovnoj mjesečnoj plaći je iznos od 8.345,00 kn bruto za odrađene sate na poslovima remonta i čišćenja.

(4) Poslodavac će izraditi posebne obrasce za nalog i evidenciju sati rada na poslovima remonta i čišćenja.

Članak 53.

Kada radnik radi u posebno teškim uvjetima ima pravo na dodatak osnovnoj mjesečnoj plaći:

- na proizvodnim, bušaćim i remontnim postrojenjima izvan mjesta prebivališta – najmanje u visini od 834,00 kn bruto

- za rad na proizvodnim ili bušaćim platformama – najmanje u visini od 5.842,00 kn bruto.

Članak 54.

(1) Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio u slučaju:

- godišnjeg odmora

- plaćenog dopusta

- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom i to samo ako je prema rasporedu rada trebao raditi u dan blagdana ili neradnog dana

- obnašanje dužnosti člana radničkog vijeća

- prekida rada do kojega je došlo bez krivnje radnika ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, ako takav prekid traje do trideset kalendarskih dana

- obrazovanja sindikalnog povjerenika ako se ne remeti proces rada

- osposobljavanja povjerenika zaštite na radu, ako se ne remeti proces rada

- korištenja preraspodjele radnog vremena

- korištenja slobodnih dana po osnovi rada dužeg od redovnog radnog vremena (prekovremenog rada)

- ako odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, i to za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove

- obavljanja sistematskog pregleda u organizaciji Poslodavca

- medicinsko programiranog aktivnog odmora u organizaciji Poslodavca

- službenog izlaza

- službenog puta

- korištenja stanke za dojenje djeteta

- ostalih opravdanih izostanaka po odobrenju rukovoditelja (npr. odlazak liječniku i sl.).

(2) Pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio podrazumijeva i pravo na pripadajuće dodatke osnovnoj mjesečnoj plaći iz članka 49. stavak 1. i članka 50. stavak 1. alineja 1., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika, u slučaju kada radnik radi u smjenskom ciklusu, a prema planskom kalendaru za smjenu u kojoj bi inače radio.

Prava iz ovog stavka ne odnose se na slučajeve korištenja preraspodjele radnog vremena i slobodnih dana po osnovi rada dužeg od redovnog radnog vremena (prekovremenog rada) s obzirom da se isti obračunavaju i isplaćuju uz plaću za mjesec u kojem je ostvarena preraspodjela radnog vremena, odnosno, predmetni slobodni dani.

(3) Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje u istom vremenskom razdoblju kao i za redovit rad.

(4) Od dana nastanka smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, ili smanjene radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, pa do premještaja na druge odgovarajuće poslove, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne mjesečne plaće radnog mjesta čije je poslove obavljao do nastanka smanjene radne sposobnosti uvećane za dodatak osnovnoj mjesečnoj plaći iz članka 49. stavak 1. ovog Pravilnika. Ako je radnik najmanje pet godina prije utvrđene smanjene radne sposobnosti radio neprekidno u smjenskom radu, ima pravo i na dodatke osnovnoj mjesečnoj plaći za smjenski rad i to prema planskom kalendaru za smjenu u kojoj bi inače radio.

(5) Pravo na naknadu plaće iz stavka 4. pod istim uvjetima pripada i radniku raspoređenom na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada, kod kojeg je temeljem liječničkog pregleda obavljenog od strane ugovornog liječnika medicine rada, utvrđena njegova nesposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta iz ugovora o radu, a kod kojeg nije došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, ili smanjena radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti.

(6) Naknada iz stavka 4. ovog članka umanjuje se za iznos invalidske mirovine koju radnik prima prema konačnom rješenju HZMO. Radnik je dužan u prosincu svake godine dostaviti potvrdu HZMO-a o visini iznosa mirovine.

(7) Pravo iz stavka 4. ovog članka radnik ostvaruje isključivo od trenutka kada podnese zahtjev uz koji istovremeno obavezno mora priložiti konačno rješenje HZMO o visini invalidske mirovine.

(8) U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac će radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se utvrđuje u visini radnikove prosječne plaće u prethodna 3 mjeseca, razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Članak 55.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 90%-tnog iznosa prosječne plaće isplaćene radniku u prethodna tri mjeseca prije prestanka rada, u slučaju kada radnik ne dolazi na posao zbog toga što je za njegovim radom privremeno prestala potreba, ako takav nedolazak na posao traje do 30 kalendarskih dana, a za razdoblje duže od 30 kalendarskih dana radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 80%-tnog iznosa prosječne plaće isplaćene radniku u prethodna tri mjeseca prije prestanka rada.

Članak 56.

(1) Naknada plaće zbog bolovanja na teret Poslodavca utvrđuje se u visini od 70% osnovice utvrđene u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

(2) U slučaju da bolovanje traje duže od 42 dana, Poslodavac će radniku za razdoblje bolovanja na teret Poslodavca priznati razliku naknade plaće za bolovanje do visine 90% osnovice te će mu istu jednokratno naknadno isplatiti.

(3) Iznimno, ako u propisanom (šestomjesečnom) razdoblju radniku nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako mu je isplaćena samo jedna plaća, kao osnovica za naknadu plaće uzima se plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće zbog bolovanja, odnosno plaća koja bi radniku bila isplaćena kao da je radio u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je započeto bolovanje.

(4) Iznos plaće kao da je radio utvrđuje se sukladno utvrđivanju naknade plaće u visini kao da je radio iz članka 54. ovog Pravilnika.

Članak 57.

(1) Radnicima koji po nalogu Poslodavca iz tehnoloških razloga moraju za vrijeme dnevnog ili tjednog odmora, odnosno za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih

zakonom biti pripravni kod kuće, da bi zbog uklanjanja kvarova ili iz drugih opravdanih razloga došli na rad, pripada naknada za pripravnost.

(2) Visina naknade za pripravnost iznosi 15,80 kn po satu pripravnosti.

(3) Pripravnost se u pravilu određuje kao 24-satna, 16-satna, 12-satna ili 8-satna pripravnost.

(4) Rad za vrijeme pripravnosti obračunava se kao prekovremeni rad.

(5) Prekovremeni rad i naknada za pripravnost međusobno se isključuju.

7.1 Radni učinak i nagrađivanje radnika ‌

Članak 58.

Nagrađivanje radnika prema radnom učinku regulira se internim dokumentima Poslodavca.

Vidi dokument:

Pravilnik sustava upravljanja radnim učinkom radnika u Ina d.d.

Postupak ocjenjivanja radnog učinka radnika na maloprodajnim mjestima - sustav stimulacije

Članak 59.

Za izuzetni radni učinak radnik može ostvariti pravo na posebne novčane nagrade i izvan kriterija i mjerila utvrđenih internim dokumentima Poslodavca, vodeći računa o dostupnom budžetu.

Odluku o pravu radnika na posebnu novčanu nagradu i visinu iste utvrđuje nadležni izvršni direktor segmenta djelatnosti ili poslovne funkcije odnosno Predsjednik Uprave za organizacijske jedinice izravno podređene Upravi INA, d.d..

8 MATERIJALNA PRAVA RADNIKA ‌

Članak 60.

(1) Radniku u slučaju prestanka radnog odnosa zbog odlaska u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu od 20.000,00 kn neto.

(2) Kada radnik prema Zakonu o radu ima pravo na otpremninu, pripada mu otpremnina u visini najmanje 60% prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca i pravnih prednika Poslodavca, osim ako to Poslodavac i Sindikati drugačije ne utvrde pisanim Sporazumom.

Članak 61.

(1) Poslodavac se obvezuje isplatiti dodatak na plaću za korištenje godišnjeg odmora (regres) u visini 2.000,00 kn po radniku do 15. srpnja tekuće godine i prigodnu nagradu za Xxxxx (“božićnicu”) u iznosu 1.000,00 kn.

(2) Poslodavac se obvezuje pred Uskrs svakom radniku uručiti dar u naravi u visini 400,00 kn.

Članak 62.

(1) Radnicima kojima prestaje radni odnos u INA, d.d., Poslodavac će isplatiti dodatak na plaću za korištenje godišnjeg odmora (regres) u visini razmjernog dijela iznosa utvrđenog odredbama ovog Pravilnika, u odnosu na broj dana razmjernog dijela godišnjeg odmora.

(2) Radnicima koji u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos zbog neispunjenja šestomjesečnog roka, utvrđenog odredbama važećeg Zakona o radu, nisu stekli pravo na godišnji odmor, Poslodavac može isplatiti dodatak na plaću za korištenje godišnjeg odmora (regres), u iznosu utvrđenom odredbama ovog Pravilnika.

Članak 63.

(1) Radnik ima pravo na potporu u slijedećim slučajevima:

a) smrti člana uže obitelji radnika u iznosu 3.000,00 kn

b) - invalidnosti radnika, tjelesnog oštećenja radnika od 80% i više, ako radnik podnese zahtjev za isplatu potpore, te ako uz isto priloži dokaz o svojoj invalidnosti odnosno tjelesnom oštećenju i dokumentaciju o postojanju činjenice zbog koje se u konkretnom slučaju zahtjeva isplata potpore (npr. račun za kupnju ortopedskog pomagala) ali najviše do 2.500,00 kn godišnje

- djece s posebnim potrebama, ako radnik podnese zahtjev za isplatu potpore, te ako uz isti priloži dokaz odnosno rješenje nadležnih institucija o postojanju posebnih potreba i to u visini 2.500,00 kn godišnje

- invalidnosti radnikovog bračnog druga ili izvanbračnog druga, formalnog ili neformalnog životnog partnera i roditelja, odnosno tjelesnog oštećenja od 80% i više, ako radnik podnese zahtjev za isplatu potpore, te ako uz isti priloži dokaz o njihovoj invalidnosti odnosno tjelesnom oštećenju i dokumentaciju o postojanju činjenice zbog koje se u konkretnom slučaju zahtjeva isplata potpore (npr. račun za ortopedsko pomagalo) i to u visini predočene dokumentacije (računa) ali najviše do 2.500,00 kn godišnje,

c) neprekinutog bolovanja radnika dužeg od 90 dana, uključujući porodni dopust u iznosu 2.500,00 kn jedanput godišnje

d) Uklanjanje posljedica štetnog događaja za koji ne postoji odgovornost radnika, člana njegovog kućanstva, ili treće osobe (uz predočenje dokumentacije o nastanku i visini procijenjene štete) u iznosu do 7.000,00 kn godišnje, i pod uvjetom da šteta nije pokrivena policom osiguranja.

Štetnim događajem smatra se zbivanje čijim nastankom dolazi do značajne štete na imovini radnika na adresi prebivališta (stambenom prostoru).

Značajnom štetom u smislu ovoga članka smatra se šteta čija procijenjena visina premašuje iznos od 15.000,00 kn.

(2) Obitelj radnika ima pravo na jednokratnu potporu u slučaju smrti radnika u iznosu 7.500,00 kn.

(3) Djeca umrlih radnika i djeca radnika poginulih u Domovinskom ratu koji zadovoljavaju kriterije propisane Pravilnikom o obrazovanju u INA, d.d., za vrijeme redovitog školovanja imaju pravo na potporu u iznosu 1.600,00 kn mjesečno, ali najviše do navršenih 26 godina života. Ukoliko korisnik potpore navršava 26 godina prije dana upisa u slijedeću školsku godinu gubi pravo korištenja novčane potpore.

Vidi dokument:

Pravilnik o obrazovanju u INA, d.d.

(4) Xxxxxx ima pravo na potporu za rođenje djeteta u iznosu od 3.326,00 kn za svako dijete. U slučaju da oba roditelja rade u INA, d.d., pravo na potporu za rođenje djeteta ostvaruje samo jedan roditelj.

(5) Za isplatu potpora prema odredbama ovog članka, mjerodavan je datum nastanka slučaja i Pravilnik o radu koji je važio u tom trenutku. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu nadležnoj službi Sektora upravljanja ljudskim resursima u roku od 30 dana od dana nastanka slučaja.

Članak 64.

U skladu s odobrenim sredstvima, Sektor upravljanja ljudskim resursima može radniku odobriti darovanje za zdravstvene potrebe. Darovanja se u pravilu mogu isplatiti za zdravstvene potrebe koje se sukladno važećim zakonskim propisima ne smatraju dohotkom.

8.1 Službena putovanja ‌

Članak 65.

(1) Kada Poslodavac (ili od njega ovlaštena osoba) upućuje radnika na službeni put, prije odlaska na službeni put, će mu uručiti putni nalog.

(2) Za službeno putovanje u zemlji radnicima čiji su rasponi i složenost regulirani ovim Pravilnikom pripada naknada troškova prijevoza, naknada troškova noćenja u visini stvarnih troškova i dnevnica čiji je puni iznos u visini 170,00 kn, a za službeno putovanje u inozemstvo takvom radniku dnevnice se obračunavaju i isplaćuju na način kako je to regulirano za korisnike državnog proračuna.

Članak 66.

Pravo, obračun i isplata dnevnica i naknada troškova za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu za radnike koji su sklopili posebni ugovor s Poslodavcem (u odnosu na koje rasponi i složenost poslova nisu regulirani ovim Pravilnikom) reguliraju se Pravilnikom o službenim putovanjima u INA, d.d.

Vidi dokument:

Pravilnik o službenim putovanjima u INA, d.d.

8.2 Terenski dodatak ‌

Članak 67.

Kada Poslodavac (ili od njega ovlaštena osoba) upućuje radnika na rad na terenu, prije odlaska radnika na teren, će mu uručiti odluku o upućivanju na rad na terenu.

Članak 68.

Terenski dodatak pripada radniku uz sljedeće uvjete:

− da je upućen na rad izvan sjedišta Poslodavca (mjesta rada) i izvan mjesta svog prebivališta,

− da za vrijeme terenskog rada doista boravi izvan sjedišta Poslodavca i izvan mjesta svog prebivališta.

Članak 69.

(1) Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

(2) Puni iznos terenskog dodatka iznosi najmanje 170,00 kn dnevno.

(3) Radnik ima pravo na terenski dodatak u visini od najmanje 200,00 kn do najviše 250,00 kn prema kategorizaciji zemalja (3 kategorije) koja je uvažena prilikom utvrđivanja plaća radnika u inozemstvu, odnosno u visini od 200,00 kn, 225,00 kn ili 250,00 kn.

(4) Ako je radniku osiguran samo besplatan smještaj na terenu, terenski dodatak se umanjuje za 30%, a ako je osigurana samo besplatna prehrana terenski se dodatak umanjuje za 20%.

(5) Ako su radniku osigurani besplatni smještaj i besplatna prehrana, terenski dodatak se umanjuje za 50%.

(6) Radnik koji ostvaruje pravo na terenski dodatak nema pravo na dnevnice.

Članak 70.

Da bi radnik ostvario pravo na terenski dodatak, dužan je dostaviti dokumentaciju kojom dokazuje boravak na terenu, ali i svaku promjenu značajnu za ostvarivanje prava za terenski dodatak.

Članak 71.

Ako radnik, nakon sklapanja ugovora o radu, promjeni prebivalište, nema pravo na terenski dodatak, osim ako promjeni prebivalište radi sklapanja braka ili životnog partnerstva, radi zdravstvenih razloga, kao i zdravstvenih razloga svoje obitelji, ako je u drugom mjestu riješio svoj stambeni problem (gradnjom vlastite kuće ili kupnjom stana) te ako pored navedenog, ispunjava i ostale uvjete za ostvarivanje prava.

Članak 72.

(1) Radnik koji je upućen na terenski rad nema pravo na terenski dodatak ako na dionici prebivalište - mjesto rada postoji mogućnost redovitog, svakodnevnog prijevoza na posao i s posla prometnim sredstvima Poslodavca ili sredstvima javnog prometa.

(2) Smatra se da postoji mogućnost redovitog, svakodnevnog prijevoza na posao i s posla ako radnik radi isključivo u prvoj smjeni, a udaljenost od mjesta prebivališta radnika, do mjesta rada ne prelazi 50 km.

(3) Kada radnik, sukladno stavku 1. i 2. ovog članka, ne ostvaruje pravo na terenski dodatak, pripada mu naknada za troškove prijevoza sukladno odredbama ovog Pravilnika.

Članak 73.

(1) Radnik koji ostvaruje pravo na terenski dodatak ima pravo na troškove prijevoza radi odlaska na tjedne odmore s mjesta rada do mjesta svog prebivališta i obratno.

(2) Poslodavac će radniku nadoknaditi putne troškove karte II. razreda željezničkog prijevoza na relaciji mjesto rada - prebivalište-mjesto rada kada radnik odlazi u mjesto prebivališta na tjedni odmor.

Članak 74.

(1) Radnik kojeg se upućuje na terenski rad, odnosno kada se premješta s terena na teren, priznaju se putni troškovi za dolazak na teren i dnevnica do tri dana.

(2) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovog članka radniku pripada pravo na terenski dodatak sukladno odredbama ovog Pravilnika.

(3) Kada se seli cijela ili dio organizacijske jedinice Poslodavca (radilište, gradilište, servis), radniku pripada dnevnica za službeno putovanje za dane neposrednog sudjelovanja u selidbi te najviše do tri dnevnice nakon selidbe, a poslije toga terenski dodatak prema odredbama ovog Pravilnika.

Članak 75.

(1) Terenski dodatak pripada radniku samo za dane provedene na radu.

(2) Terenski dodatak ne pripada radniku za dane službenog putovanja, izostanka s rada zbog plaćenog i neplaćenog dopusta, za vrijeme bolovanja, neopravdanog izostanka, godišnjeg odmora, tjednog odmora, državnih blagdana i neradnih dana kada radnik ne radi te izostanka s posla zbog sudjelovanja u postupku pred sudskim ili drugim državnim organima i sl.

(3) Iznimno od prethodnog stavka radnik ima pravo na terenski dodatak kada, na zahtjev Poslodavca, boravi na terenu u dane tjednog odmora.

Članak 76.

(1) Pravo na terenski dodatak prestaje ako prestanu uvjeti na osnovi kojih je radnik stekao pravo na terenski dodatak.

(2) U tom slučaju Poslodavac (ili po njemu ovlaštena osoba) donosi Odluku o prestanku prava na terenski dodatak.

8.3 Naknada za odvojeni život ‌

Članak 77.

(1) Radnik koji neprekidno provede više od 30 dana na radu u mjestu sjedišta Poslodavca, a izvan mjesta njegovog prebivališta i prebivališta njegove obitelji, ima pravo na naknadu za odvojeni život u iznosu od najmanje 1.600,00 kn mjesečno.

(2) Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se zbog pokrića povećanih troškova života radnika, a u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

(3) Radi dokazivanja života u zajedničkom domaćinstvu i drugih činjenica relevantnih za priznavanje prava na odvojeni život, radnik je dužan, uz zahtjev za naknadu, priložiti i odgovarajuću dokumentaciju.

(4) Poslodavac (ili po njemu ovlaštena osoba), u pisanom obliku, donosi Odluku o stjecanju prava na naknadu za odvojeni život od obitelji.

Članak 78.

(1) Radnik koji ostvaruje pravo na odvojeni život ima, radi odlaska na tjedne odmore pravo na troškove prijevoza od mjesta rada do mjesta svog prebivališta.

(2) Ako je radniku osiguran samo smještaj, naknada iz članka 77. stavka 1. umanjuje se za 30%, a ako je osigurana samo prehrana naknada se umanjuje za 20%.

Članak 79.

Ako radnik nakon sklapanja ugovora o radu, promjeni prebivalište, nema pravo na naknadu za odvojeni život osim ako promjeni prebivalište iz razloga navedenih u članku 71. ovog Pravilnika.

Članak 80.

(1) Radnik nema pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji ako ima prebivalište u sjedištu Poslodavca ili ako na relaciji prebivalište - mjesto rada u sjedištu Poslodavca postoji mogućnost redovitog svakodnevnog prijevoza na posao i s posla prometnim sredstvima Poslodavca ili sredstvima javnog prometa.

(2) Smatra se da postoji mogućnost redovitog, svakodnevnog prijevoza na posao i s posla, ako radnik radi isključivo u prvoj smjeni, a udaljenost od mjesta prebivališta radnika, do mjesta rada ne prelazi 50 km.

(3) Kada radnik, sukladno stavku 1. i 2. ovog članka, ne ostvaruje pravo na naknadu za odvojeni život, pripada mu naknada za troškove prijevoza sukladno odredbama ovog Pravilnika.

(4) Terenski dodatak i naknada za odvojeni život međusobno se isključuju.

Članak 81.

(1) Pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji prestaje kada prestanu uvjeti za njegovo stjecanje utvrđeni ovim Pravilnikom.

(2) U tom slučaju Xxxxxxxxxx (ili po njemu ovlaštena osoba), izrađuje Odluku o prestanku prava na naknadu za odvojeni život od obitelji.

Članak 82.

(1) Provjeru točnosti prijavljenih podataka o prebivalištu ili boravištu iz članka 68. i 77. ovog Pravilnika, Poslodavac može izvršiti terenskom provjerom ili na drugi prikladan način.

(2) U slučaju da se utvrdi zlouporaba prava iz radnog odnosa od strane radnika prijavljivanjem neistinitih podataka o prebivalištu ili boravištu, Poslodavac ima pravo izreći mjeru zbog povrede radnog odnosa iz članka 112. ovog Pravilnika.

8.4 Naknada troškova korištenja privatnog automobila u službene svrhe ‌

Članak 83.

(1) Način i naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe utvrđuje se Pravilnikom o službenim putovanjima u INA, d.d.

Vidi dokument:

Pravilnik o službenim putovanjima u INA, d.d.

(2) Kada se radnik služi privatnim automobilom u službene svrhe po nalogu ovlaštene osobe, pod posebnim okolnostima koje utvrđuje ovlaštena osoba, nadoknadit će mu se troškovi u visini 2,00 kn po prijeđenom kilometru.

8.5 Naknada troškova prijevoza na posao i s posla ‌

Članak 84.

(1) Poslodavac će radniku naknađivati stvarne troškove povodom prijevoza na posao i s posla, prema iznosu cijene mjesečne, odnosno pojedinačne dnevne karte mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom.

Iznos ove naknade ne može biti veći od 1.600,00 kn mjesečno.

(2) Kada se radnik koristi pojedinačnom dnevnom kartom za prijevoz na posao i s posla, nema pravo na naknadu troškova prijevoza za dane kada ne radi.

(3) Svoje pravo na naknadu troškova prijevoza, radnik dokazuje podacima o prebivalištu odnosno boravištu iz porezne kartice te po potrebi izjavom iz stavka 8. ovog članka i temeljem dokumentacije o visini prijevoza od mjesta stanovanja do mjesta rada na temelju potvrde ili ovjerenog izvoda iz cjenika javnog prijevoza.

(4) Kada postoji mogućnost korištenja više prijevoznika i/ili alternativnih prijevoznih mogućnosti, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza iz stavka 1. ovog članka prema cijenama onog prijevoznika koji je za Poslodavca najpovoljniji pod uvjetom da vozni red tog prijevoznika omogućuje redovit dolazak na posao i povratak s posla. Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena radnika te vrijeme čekanja od završetka radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja radnika ne prelazi 45 minuta, a u slučaju potrebe za presjedanjem vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta.

(5) Ako je radnik zbog prirode posla obavezan u toku dana dolaziti više puta na radno mjesto, pripada mu pravo na naknadu prijevoza u skladu s odredbama ovog članka.

(6) Ako na relaciji između mjesta rada i mjesta prebivališta odnosno boravišta radnika nema organiziranog javnog prijevoza, a potreba prijevoza objektivno postoji, radnik ima pravo na naknadu troškova u visini cijene javnog prijevoza na drugoj relaciji iste ili slične udaljenosti, a prema cjeniku javnog prijevoznika. Radnik čije se mjesto rada nalazi na autocesti te postoji stvarna potreba plaćanja cestarine ili tunelarine za dolazak i odlazak s radnog mjesta, a kada nema organiziranog javnog prijevoza, ima pravo na naknadu i ovih troškova.

(7) Kada radnik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne karte, nema pravo na naknadu za prijevoz kada koristi glavninu godišnjeg odmora. Radnicima iz ovog stavka uz plaću za lipanj ne obračunava se, niti isplaćuje naknada za prijevoz.

(8) Poslodavac može samostalno odlučiti u kojim će slučajevima od radnika zatražiti potpisivanje izjave pod materijalnom i radno pravnom odgovornošću, da su prijavljeni podaci o prebivalištu odnosno boravištu iz porezne kartice istiniti, odnosno odgovaraju stvarnom mjestu stanovanja radnika. Ako radnik ne potpiše zatraženu izjavu, isplatit će mu se troškovi prijevoza za prijevoz u mjestu rada. Poslodavac može provjeriti točnost prijavljenih podataka.

(9) Ukoliko promjena prebivališta radnika, boravišta, odnosno stvarnog mjesta stanovanja, naznačenog prilikom sklapanja prvog ugovora o radu, Poslodavcu uzrokuje veće troškove prijevoza radnika na posao i s posla, radnik nema pravo na razliku većih troškova prijevoza. Iznimno radnik ima pravo na veće troškove prijevoza ako je promjena prebivališta radnika uzrokovana sklapanjem braka ili životnog partnerstva u roku 30 dana od dana zaključenja istog, ili zbog stjecanja prve nekretnine u kojem slučaju je radnik dužan Poslodavcu dostaviti dokaze o istom (uvjerenje o promjeni prebivališta i vjenčani list ili izvadak iz registra životnog partnerstva, ili uvjerenje o promjeni prebivališta i rješenje o poreznom oslobođenju za kupnju prve nekretnine). Za ostvarenje ovoga prava mjerodavan je datum promjene prebivališta i tada važeći interni dokument.

(10) Kada radnik, pored organiziranog prijevoza na posao i s posla od strane poslodavca, dodatno koristi mjesni i međumjesni javni prijevoz, ima pravo na naknadu troškova prijevoza sukladno stavku 1. ovog članka.

(11) Troškovi prijevoza isplaćuju se za mjesec za koji se isplaćuje plaća (isplata unatrag).

8.6 Jubilarne nagrade i ostale nagrade / darovi ‌

Članak 85.

(1) Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za ukupan radni staž u Ini uključujući radni staž kod njenih pravnih prednika, u visini:

− 10 godina radnog staža	− 2.500,00 kn
− 15 godina radnog staža	− 3.000,00 kn
− 20 godina radnog staža	− 3.500,00 kn
− 25 godina radnog staža	− 4.000,00 kn
− 30 godina radnog staža	− 4.500,00 kn
− 35 godina radnog staža	− 5.000,00 kn
− 40/45 godina radnog staža	− 6.000,00 kn.

(2) Pravo na isplatu jubilarne nagrade radnik ostvaruje kada navrši određeni broj godina radnog staža iz stavka 1. ovog članka. Isplata jubilarne nagrade vrši se u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je ostvaren jubilarni staž.

(3) Radniku koji ima pravo na jubilarnu nagradu može se uručiti i dar najviše u visini iznosa koji je prema Zakonu o porezu na dohodak neoporeziv.

(4) Pod darom se u smislu prethodnog stavka smatra samo darivanje u naravi.

Članak 86.

(1) U povodu božićnih blagdana radnici imaju pravo na dar za svako dijete do 15 godina starosti u visini 600,00 kuna, koji će biti uručen do 6. prosinca tekuće godine.

(2) Pravo na dar iz stavka 1. ovog članka imaju radnici koji su nositelji zdravstvenog osiguranja djeteta.

(3) Pravo na dar iz stavka 1. ovog članka pripada radnicima koji imaju hendikepirano dijete bez obzira na to jesu li nositelji njihova zdravstvenog osiguranja i neovisno o godinama starosti djeteta.

(4) Pravo na dar iz stavka 1. imaju i djeca umrlih i poginulih radnika do 15 godina starosti.

Članak 87.

(1) Učenici i studenti moći će obavljati učeničku ili studentsku praksu kod Poslodavca prema njegovom trenutnim organizacijskim mogućnostima, a uz odobrenje nadležnog direktora treće razine.

(2) Za obavljeni praktični rad učenici i studenti neće dobivati nagradu.

Članak 88.

Iznosi potpora i naknada iz članka 61. do članka 86. ovog Pravilnika utvrđeni su u neto iznosu.

9 IZUMI I TEHNIČKA UNAPRIJEĐENJA ‌

Članak 89.

(1) Prava, obveze i odgovornosti radnika odnosno Poslodavca iz područja izuma i tehničkog unapređenja uređuju se Pravilnikom o intelektualnom vlasništvu u INA d.d. koji se donosi uz savjetovanje s radničkim vijećem.

(2) Za izum ostvaren na radu ili u svezi s radom, te za primijenjeno tehničko unapređenje koje je predložio radnik, radnik ima pravo na nadoknadu utvrđenu Pravilnikom o intelektualnom vlasništvu u INA, d.d.

Vidi dokument:

Pravilnik o intelektualnom vlasništvu u INA, d.d.

10 ZAŠTITA I SIGURNOST NA RADU ‌

Članak 90.

(1) Zaštita na radu i zaštita radnog okoliša utvrđuje se kao temeljno načelo sigurnog obavljanja poslova radnika te kao neupitna civilizacijska stečevina.

(2) Radnik ima pravo na zaštitu na radu.

(3) Pravo na zaštitu na radu imaju sve osobe koje se po bilo kojoj osnovi nalaze na radu kod Poslodavca.

(4) Zaštita na radu obuhvaća mjere usmjerene na stvaranje sigurnih uvjeta rada i zaštitu zdravlja radnika.

(5) Poslodavac je obvezan pri uvođenju novih tehnologija i rekonstrukcija voditi računa da one ne ugrožavaju zdravlje radnika i da ne utječu štetno na okoliš te je o mogućim utjecajima na zdravlje i sigurnost radnika obvezan izvijestiti sindikate i povjerenika zaštite na radu.

Članak 91.

(1) Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući i mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za siguran rad te brigu za potrebnu organizaciju i pripadajuća zaštitna sredstva uključujući i osobna zaštitna sredstva.

(2) U provođenju zaštite na radu i okoliša radnik je dužan:

- raditi s nužnom pozornošću i na način da ne ugrožava svoj život i zdravlje, ali i život i zdravlje drugih radnika te sigurnost opreme i uređaja te zaštite okoliša,

- na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, poštivati propisane i priznate mjere zaštite na radu i upute proizvođača opreme za rad,

- održavati i voditi u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

- obavijestiti neposrednog rukovoditelja o svim kvarovima i nedostacima na uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima te na redovite pojave na radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti opremu, ugroziti život ili zdravlje radnika,

- pristupiti zdravstvenim i psihofizičkim pregledima na koje ga se upućuje shodno radnom mjestu.

Članak 92.

Radnik mora biti upoznat s mjerama zaštite na radu i svojim pravima i obvezama glede zaštite, odnosno mora biti upoznat s uporabom zaštitnih sredstava na poslovima koje će obavljati.

Članak 93.

(1) Poslodavac će za radnike uplatiti dodatno zdravstveno osiguranje.

(2) Poslodavac će, ovisno o planiranim godišnjim sredstvima, sveobuhvatnoj procjeni, prema jedinstvenom pristupu i kriterijima, uputiti radnike INA, d.d. na plaćeni medicinski programirani aktivni odmor radi poboljšanja radne sposobnosti radnika, te također ovisno o planiranim sredstvima osigurati korištenje sportsko - rekreacijskih objekata te ostvarivanje kulturnih potreba radnika.

(3) Poslodavac će prilikom izrade Plana poslovanja voditi računa o tome da radnicima svih organizacijskih jedinica osigura raspoloživa sredstva za ostvarenje prava iz stavka 2. ovog članka.

Članak 94.

(1) Poslodavac će, ako za to postoje mogućnosti, zaštitne mjere na pojedinim radnim mjestima provoditi i iznad razine standarda utvrđenih posebnim propisima.

(2) Poslodavac će osigurati sredstva i osposobiti radnike za pružanje prve pomoći.

Članak 95.

(1) Xxxxxx ima pravo odbiti rad na poslu na kojem postoji opasnost za zdravlje i život i na kojem nije provedena zaštita na radu te ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svoga postupka i uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

(2) Radnik koji u slučaju ozbiljne prijeteće i neizbježne opasnosti za život i zdravlje napusti svoje radno mjesto, odnosno opasno područje ili odbije izvršavati poslove na tom radnom mjestu, ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svoga postupka te ima zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

(3) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka radnik je dužan obavijestiti odgovornu osobu i povjerenika zaštite na radu.

Članak 96.

(1) Radnicima koji rade sa štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je izrađenom procjenom opasnosti predviđeno obvezatno korištenje radne odjeće zbog prljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i slično, Poslodavac mora osigurati uvjete za pranje i čišćenje tijekom radnog vremena.

(2) Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih nadoknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim uvjetima, a kao nadomjestak za primjenu pravila zaštite na radu.

Članak 97.

(1) Na svim radnim mjestima, u svim radnim prostorijama, na sastancima i drugim skupovima, zabranjeno je pušenje, uzimanje alkohola i drugih sredstava koja uzrokuju ovisnost (droge, lijekovi i sl.).

(2) Radnik je dužan na zahtjev Poslodavca podvrći se testiranju na alkohol, te na druga sredstva koja uzrokuju ovisnost, a kada je to objektivno moguće Poslodavac će nastojati osigurati nazočnost povjerenika zaštite na radu.

(3) Poslodavac će osigurati svim radnicima rad u mikroklimatskim uvjetima sukladno zakonskim propisima.

Članak 98.

(1) Radnik mlađi od osamnaest godina, trudnice i dojilje ne smiju raditi na poslovima sa štetnim utjecajima.

(2) Ako se na poslovima na kojima rade osobe iz prethodnog stavka uoče opasnosti koje ugrožavaju njihov život i zdravlje, Poslodavac će premjestiti te radnike na druge poslove dok traje opasnost.

(3) Dok radi na drugim poslovima iz razloga navedenih u prethodnom stavku, radniku pripada plaća za poslove koje je ranije obavljao na kojima je utvrđena opasnost za život i zdravlje, ako je to za njega povoljnije.

Članak 99.

Poslodavac mora djelovati preventivno radi sprečavanja ozljede na radu, profesionalne bolesti i drugih bolesti radnika u vezi s radom.

11 SOLIDARNOST ‌

Članak 100.

(1) Radnik kojemu je utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost ili smanjena radna sposobnost uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, osim drugih prava utvrđenih propisima, ima pravo na zadržavanje osnovne mjesečne plaće radnog mjesta čije je poslove obavljao neposredno prije nastanka smanjenja radne sposobnosti, ako je za njega to povoljnije.

(2) Činjenicu nastanka smanjenja radne sposobnost uz preostalu radnu sposobnost ili smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti utvrđuje nadležno tijelo u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju.

(3) Radnik iz stavka 1. ovog članka koji je najmanje pet godina prije nastanka smanjenja radne sposobnosti radio neprekidno u smjenskom radu ima osim prava iz stavka 1. i pravo na dodatke osnovnoj mjesečnoj plaći za smjenski rad i to prema planskom kalendaru za smjenu u kojoj bi inače radio.

(4) Iznos koji predstavlja razliku između osnovne mjesečne plaće iz stavka 1. ovog članka s jedne strane i osnovne mjesečne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi s druge strane, uvećan za iznos smjenskog dodatka iz stavka 3. ovog članka, umanjuje se za iznos invalidske mirovine koju radnik prima prema propisima o mirovinskom osiguranju.

Svakom radniku koji uživa zaštitu prema ovom članku (samo osnovna mjesečna plaća ili samo smjenski dodatak ili osnovna mjesečna plaća uvećana za iznos smjenskog dodatka), a koji prima invalidsku mirovinu, iznos invalidske mirovine odbija se od iznosa zaštite.

Radniku koji radi nepuno radno vrijeme, a na kojeg se primjenjuju navedene odredbe o solidarnosti, zaštitni iznos umanjuje se za iznos invalidske mirovine koji je smanjen proporcionalno odnosu njegovog dnevnog (nepunog) radnog vremena prema punom radnom vremenu.

(5) Radnik iz stavka 1. ovog članka koji je nakon nastanka smanjenja radne sposobnosti premješten iz smjenskog rada (u kojem je neprekidno radio najmanje pet godina prije nastanka tih okolnosti), u izvansmjenski rad na radno mjesto s većom osnovnom mjesečnom plaćom ima slijedeća prava:

- radnik kojemu je iznos osnovne mjesečne plaće koji proizlazi iz razlike osnovnih mjesečnih plaća (nova umanjena za dosadašnju) v e ć i od iznosa smjenskog dodatka kojeg bi dobivao u smjenskom radu, nema pravo na taj smjenski dodatak.

- radnik kojemu je iznos osnovne mjesečne plaće koji proizlazi iz razlike osnovnih mjesečnih plaća (nova umanjena za dosadašnju) m a n j i od iznosa smanjenog dodatka kojeg bi dobivao u smjenskom radu, takav smjenski dodatak se umanjuje za iznos koji proizlazi iz razlike osnovnih mjesečnih plaća (nova umanjena za dosadašnju).

(6) Prava po ovom članku radnik ostvaruje isključivo od trenutka kada podnese zahtjev uz koji istovremeno obvezno mora priložiti:

- konačno rješenje HZMO-a o visini invalidske mirovine.

Radnik je dužan u prosincu svake tekuće godine dostaviti potvrdu od HZMO-a o visini iznosa mirovine. Ukoliko radnik potvrdu o visini mirovine ne dostavi, gubi zaštitu s osnova solidarnosti.

(7) Radniku iz stavka 1. ovog članka, prilikom sljedeće promjene rasporeda, a koja uslijedi nakon rasporeda radnika na radno mjesto koje odgovara preostaloj radnoj sposobnosti, ne pripada pravo na zadržavanje povoljnije osnovne mjesečne plaće u slučaju:

- promjene rasporeda na radnikovu inicijativu i suglasnost s premještajem,

- promjene rasporeda zbog skrivljenog ponašanja, odnosno povrede obveza iz radnog odnosa.

(8) Radnik koji radi u kontinuiranom trosmjenskom radu i radnik koji radi na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada, a kojemu do prestanka ugovora o radu po osnovi odredbe Zakona o radu (65 godina života i 15 godina staža osiguranja) nedostaje 5 (pet) godina, omogućuje se raspored na druge (lakše poslove), uz zadržavanje povoljnije osnovne mjesečne plaće, uz uredno i savjesno obavljanje poslova i rezultate rada primjerene njegovoj dobi.

(9) Pod povoljnijom osnovnom mjesečnom plaćom u prethodnom stavku podrazumijeva se pravo iz stavka 1. ovog članka i pravo na dodatke osnovnoj mjesečnoj plaći za smjenski rad i to prema planskom kalendaru za smjenu u kojoj bi inače radio.

(10) Stavci 4., 5. i 6. ovog članka ne primjenjuju se na radnike kod kojih je nakon 1. siječnja 1999. godine utvrđena neposredna opasnost od nastanka smanjene radne sposobnosti.

Članak 101.

Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o osiguranju radnika za ove slučajeve:

- smrt zbog nezgode,

- smrt zbog bolesti,

- trajna nesposobnost zbog nezgode.

12 PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI IZ RADNOG ODNOSA ‌

Članak 102.

(1) Xxxxxx koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.

(2) Ako Poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme i radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

13 NAKNADA ŠTETE ‌

13.1 Odgovornost radnika ‌

Članak 103.

(1) Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

(2) Ako je radnik na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokovao štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 104.

(1) Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

(2) Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

(3) Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

(4) Postojanje štete, visinu i okolnosti pod kojima je ona nastala utvrđuje organizacijski dio nadležan u skladu s dokumentom Opis zadataka i odgovornosti INA Grupe – OZO INA Grupe.

Članak 105.

(1) U slučaju da radnik prouzroči štetu na imovini Poslodavca, visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako istih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari izvršenom putem vještačenja.

(2) Radnik se može potpuno ili djelomično osloboditi plaćanja naknade štete, ako je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

(3) Odredba stavka 2. ovog članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom s namjerom.

Članak 106.

(1) Naknada štete utvrđuje se u paušalnom iznosu od 5% neto iznosa plaće ako je prouzročena:

- nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadatka

- zastojem u radu zbog nestručnog rukovanja sredstvima za rad.

(2) Štete iz stavka 1. ovog članka naplatit će se na temelju naloga neposrednog rukovoditelja radnika i to obustavom od plaće radnika, uz prethodnu suglasnost radnika.

(3) Ako je šteta prouzročena štetnom radnjom iz stavka 1. ovog članka mnogo veća od utvrđenog iznosa naknade, Poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.

(4) Uz zahtjev za naknadom štete, Poslodavac zadržava pravo izricanja odgovarajuće mjere prema radniku (opomena, upozorenje, privremeno udaljenje, otkaz).

13.2 Odgovornost Poslodavca ‌

Članak 107.

(1) Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac će radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

(2) Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu koju je Xxxxxxxxxx uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

14 PRESTANAK UGOVORA O RADU ‌

Članak 108.

Ugovor o radu prestaje:

− smrću radnika

− istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme

− kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukčije pisano ne sporazume

− dostavom pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad

− sporazumom radnika i Poslodavca

− otkazom

− odlukom nadležnog suda ili arbitraže.

Članak 109.

(1) Poslodavac će u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.

(2) Neovisno o razlogu prestanka ugovora o radu, Poslodavac je obvezan, u zakonskom roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa, radniku vratiti sve njegove isprave i uručiti mu primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

(3) U slučaju smrti radnika, Xxxxxxxxxx je obvezan isprave iz prethodnog stavka uručiti članovima radnikove obitelji.

(4) Smatra se da je Poslodavac ispunio obvezu uručivanja primjerka odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ako radniku uruči presliku propisanog obrasca odjave ovjerenu od strane nadležnih tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

(5) Poslodavac u potvrdi iz stavka 1. i 2. ovog članka ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

Članak 110.

(1) Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu, uz otkazne rokove propisane ovim Pravilnikom, ako za to ima opravdani razlog propisan Zakonom o radu.

(2) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 111.

Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa smatraju se primjerice:

− neizvršavanje, nesavjesno, nepravovremeno i nemarno izvršavanje radnih zadataka i drugih obveza iz radnog odnosa,

− povreda poslovne tajne,

− dostava osobnih podataka trećim osobama suprotna odredbama zakona i internih dokumenata Poslodavca,

− neopravdani izostanak s rada više od tri dana tijekom kalendarske godine,

− zlouporaba privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,

− zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti,

− ometanje drugih radnika u procesu rada kojim se izrazito otežava izvršavanje njegovih radnih obveza,

− unošenje alkohola i /ili narkotičkih sredstava u radne prostore Poslodavca,

− dolazak na posao i rad u alkoholiziranom stanju i/ ili pod utjecajem narkotičkih sredstava,

− konzumiranje alkohola i/ ili narkotičkih sredstava tijekom radnog vremena,

− izazivanje nereda, tučnjave, te grub i neciviliziran odnos prema drugim radnicima, strankama i sl.,

− spavanje na radnom mjestu,

− otuđivanje, odnosno priprema uvjeta za otuđivanje ili uništavanje imovine Poslodavca, odnosno omogućivanje i pomoć trećima u otuđenju ili uništavanju imovine Poslodavca

− zlouporaba prava iz radnog odnosa prijavljivanjem neistinitih podataka o prebivalištu ili boravištu radnika, kao i svaka druga zlouporaba prava iz radnog odnosa,

− netočno vođenje evidencije radnog vremena,

− neunošenje podataka u SAP,

− unošenje netočnih podataka u obračun putnih troškova putnog naloga i drugih isprava radi pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog,

− falsificiranje (krivotvorenje) isprava radi stjecanja materijalne koristi za sebe i drugog,

− odlaženje s radnog mjesta prije kraja radnog vremena ili neopravdano zakašnjenje na rad, izlasci tijekom radnog vremena, bez obavještavanja neposredno nadređenog o razlozima,

− povreda propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili je mogla nastupiti šteta,

− nepridržavanje xxxxxxx Xxxxxx, uputa, odluka, pravilnika i drugih akata Xxxxxxxxxx,

− ugrožavanje dostojanstva radnika,

− neprovođenje propisanih mjera zaštite na radu i zaštite od požara zbog kojih su nastupile ili su mogle nastupiti teže posljedice po život i zdravlje radnika i imovine,

− ako radnik svojim postupcima na radu ili vezano za rad, namjerno ili zbog krajnje nepažnje, prouzroči Poslodavcu znatniju materijalnu i/ ili nematerijalnu štetu,

− izdavanje računa odnosno omogućavanje izdavanja računa za robu koja uopće nije prodana ili nije prodana u vrsti i količini koja je navedena na računu,

− pribavljanje materijalne koristi za sebe ili drugoga prilikom transakcija s kupcima,

− neisticanja cijena i deklaracija na robi u prodajnim objektima ili isticanje većih cijena od utvrđenih u cjeniku ili drugim aktima Poslodavca,

− fizički i/ ili verbalni napad na kupca,

− kvantitativno i/ ili kvalitativno zaprimanje roba suprotno važećim uputama Poslodavca,

− zlouporaba investicijskih studija i intelektualnog vlasništva,

− neovlašteno korištenje nacrta, dijelova projekta ili projekta i sredstava rad radi stjecanja imovinske koristi za sebe ili drugoga,

− sklapanje poslova iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac, bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun,

− prikrivanje uočenih nepravilnosti u radu,

− neprijavljivanje počinitelja kaznenih djela izvršenih u vezi s radom kod Poslodavca,

− nepostupanje po izvješću ili po nalozima Sektora interne revizije u tijeku obavljanja nadzora (odbijanje davanja dokumentacije ili pisanih očitovanja po zahtjevu internog revizora; onemogućavanje uvida u novčane ili materijalne vrijednosti ili prostorije gdje se obavlja nadzor),

− organiziranje štrajka, odnosno sudjelovanje u štrajku suprotno zakonom utvrđenim pravilima,

− prodaja robe nekontroliranog porijekla,

− mijenjanje gotovine za druga sredstva plaćanja (čekovi, kartice),

− prodaja i vođenje evidencije o prodaji loživog ulja ekstra lakog i Eurodizel BS plavi – suprotno odredbama Zakona o posebnom porezu na naftne derivate i drugih relevantnih podzakonskih pravnih akata RH i internih dokumenata Poslodavca,

− nepravovremeno polaganje utrška po Dnevnom obračunu prodaje, a sukladno internim dokumentima Poslodavca,

− neopravdani manjak iznad dopuštene visine rastepa i kala,

− neprijavljivanje suradnje s članovima obitelji kada prema INI nastupaju kao druga ugovorna strana,

− nanošenje štete ugledu Poslodavca, bili pisanim ili usmenim putem, uporabom suvremenih medija komunikacije odnosno bilo kakvim postupanjem protivno internim

dokumentima i pozitivnim propisima RH ili se na drugi način uvredom ili klevetom šteti ugledu Poslodavca,

− ne postupanje po usmenim i/ili pisanim uputama, nalozima i zahtjevima Sektora upravljanja sigurnošću Društva u tijeku obavljanja nadzora i kontrole, odnosno provođenja interne istrage (odbijanje davanja dokumentacije i/ili pisanih očitovanja radnicima Sektora upravljanja sigurnošću Društva, onemogućavanje uvida u novčane ili materijalne vrijednosti ili prostorije gdje se obavlja nadzor, odnosno kontrola i dr.).

14.1 Mjere za povrede radnih obveza ‌

Članak 112.

Za povrede obveza iz radnog odnosa, radniku se može izreći jedna od sljedećih mjera:

− usmena opomena,

− pisano upozorenje,

− redoviti otkaz,

− izvanredni otkaz,

− privremeno udaljenje.

Članak 113.

(1) Usmena opomena i pisano upozorenje su mjere kojima se radnik upozorava na obveze iz radnog odnosa koje su povrijeđene njegovim ponašanjem na radu, te mu se ukazuje na mogućnost izricanje teže mjere u slučaju nastavka kršenja istih.

(2) Usmenu opomenu radniku izriče neposredno nadređeni rukovoditelj, uz suglasnost direktora makroorganizacijske jedinice.

(3) O izrečenoj usmenoj opomeni sastavlja se zapisnik u roku od jednog dana od izricanja opomene, a kojeg potpisuje:

− rukovoditelj radnika,

− radnik,

− te ostale osobe prisutne prilikom izricanja usmene opomene radniku.

(4) Obavijest i bilješku o izrečenoj usmenoj opomeni obavezno se dostavlja u Sektor upravljanja ljudskim resursima i odlaže u dosje radnika.

(5) Pisano upozorenje radniku se izriče na temelju prijedloga direktora makroorganizacijske razine.

(6) Pisano upozorenje potpisuje direktor makroorganizacijske jedinice iz koje je radnik uz prethodni paraf direktora nadležne Službe upravljanja ljudskim resursima i Službe za odnose sa radnicima.

(7) Pisano upozorenje prestaje važiti istekom dvije godine od dana kada je radniku navedeno upozorenje dostavljeno, pod uvjetom da u tome roku radniku nije izrečeno novo upozorenje.

14.2 Postupak u vezi s prestankom radnog odnosa ‌

14.2.1 Redoviti otkaz ‌

Članak 114.

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

− ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

− ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),

− ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

(2) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog (skrivljenim) ponašanjem radnika, Poslodavac će radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da Poslodavac to učini.

(3) Poslodavac će omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

(4) Obrana se iznosi bilo u pisanom obliku bilo usmeno na zapisnik.

(5) Prijedlog za otkaz podnosi nadležni direktor makroorganizacijske jedinice direktoru Sektora upravljanja ljudskim resursima.

(6) Prijedlog za otkaz, kao i odluka o otkazu, moraju biti obrazloženi u pisanom obliku.

(7) Prije redovitog otkazivanja Poslodavac je dužan savjetovati se ili pribaviti prethodnu suglasnost radničkog vijeća u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom i Zakonom o radu.

(8) Otkaz potpisuje direktor makroorganizacijske jedinice iz koje je radnik, uz prethodni paraf direktora Sektora pravnih poslova i Sektora upravljanja ljudskim resursima.

(9) Odluka o otkazu se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje na način propisan u članku

119. ovog Pravilnika.

(10) U slučaju redovitog otkaza (poslovno i osobno uvjetovani otkaz) ugovora o radu, otkazni rok je najmanje:

− dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

− mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

− mjesec i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

− dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno pet godina,

− dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno deset godina,

− tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

(11) Otkazni rok iz stavka 10. ovoga članka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.

(12) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 10. i 11. ovoga članka.

(13) Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac će mu isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka (osim prava na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla).

(14) Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

(15) Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu.

(16) Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

(17) Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

(18) Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

(19) Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je poslodavca u otkaznom roku oslobodio obveze rada.

14.2.2 Izvanredni otkaz ‌

Članak 115.

(1) Poslodavac ima opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

(2) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

(3) Prijedlog za otkaz podnosi nadležni direktor makroorganizacijske jedinice, direktoru Sektora upravljanja ljudskim resursima, odmah nakon učinjene povrede odnosno saznanja za povredu.

(4) Prijedlog mora biti u pisanom obliku, te mora biti činjenično obrazložen, uz navođenje mjesta vremena i načina na koji je povreda učinjena.

(5) Iznimno, prijedlog iz stavka 3. ovog članka može se podnijeti usmeno na zapisnik, u slučaju hitnosti, odnosno ako postoji opasnost od nastanka štete.

(6) Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, Poslodavac će omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

(7) Obrana se iznosi bilo u pisanom obliku bilo usmeno direktno na zapisnik ili putem sredstava komunikacije (telefon, elektronska pošta, i sl.).

(8) Prije izvanrednog otkazivanja Poslodavac je dužan savjetovati se ili pribaviti prethodnu suglasnost radničkog vijeća u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.

(9) Ako Poslodavac izvanredno otkazuje radni odnos zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, a radničko vijeće se protivi izvanrednom otkazu, te ako radnik u sudskom sporu osporava dopuštenost izvanrednog otkaza i traži od Poslodavca da ga zadrži na radu, Poslodavac može radnika privremeno udaljiti s posla do okončanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza, uz obvezu isplate mjesečne naknade plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca.

(10) Odluka o otkazu i odluku o privremenom udaljenju potpisuje direktor makroorganizacijske jedinice iz koje je radnik, uz prethodni paraf direktora Sektora pravnih poslova i Sektora upravljanja ljudskim resursima.

(11) Otkaz će se dostaviti osobi kojoj se otkazuje na način propisan u članku 119. ovog Pravilnika.

(12) Dostava otkaza radniku sukladno odredbama ovog Pravilnika, smatra se danom prestanka radnog odnosa kod Poslodavca.

14.3 Sporazum o prestanku ugovora o radu ‌

Članak 116.

(1) Sporazum o prestanku ugovora o radu (u daljnjem tekstu Sporazum) mora biti u pisanom obliku.

(2) Kada radnik podnosi zahtjev za sporazumni pretanak ugovora o radu, zahtjev mora biti u pisanom obliku.

(3) Sporazum iz stavka 1. ovog članka potpisuje radnik kojem na osnovi tog sporazuma prestaje radni odnos i nadležni direktor makroorganizacijske jedinice.

(4) Sporazum nije moguće sklopiti u sljedećim situacijama:

− kada je radnik upućen na obrazovanje od strane i na trošak INA, d.d., a isto nije završio u roku, odnosno završio je obrazovanje u roku, ali nije ostao u radnom odnosu u INA, d.d. sukladno odredbama Ugovora o međusobnim pravima i obvezama, osim u slučaju nagodbe s Poslodavcem,

− kada se radnik po bilo kojoj osnovi nalazi u obvezi prema INA, d.d., dok istu ne ispuni u cijelosti, osim u slučaju nagodbe s Poslodavcem.

14.4 Primopredaja ‌

Članak 117.

(1) U slučaju prestanka radnog odnosa ili rasporeda na druge poslove, radnici na rukovodećim radnim mjestima (odnosi se na sve razine rukovođenja – izvršni direktor, direktor/rukovoditelj/voditelj organizacijske jedinice), dužni su prije prestanka radnog odnosa izvršiti pisanu primopredaju poslova.

(2) Poslodavac može zahtijevati pisanu primopredaju poslova i za druga specifična radna mjesta.

14.5 Razduživanje ‌

Članak 118.

Prije prestanka radnog odnosa, radnik se dužan razdužiti i vratiti Poslodavcu sve stvari, materijale i ostalo što je dobio na korištenje, u skladu s postupkom o razduživanju radnika.

15 DOSTAVLJANJE PISANIH AKATA ‌

Članak 119.

(1) Odluke, obavijesti, pozivi i drugi pisani akti (dalje: pismena) u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa dostavljaju se radnicima neposrednim uručivanjem na radnom mjestu, uz obveznu naznaku datuma primitka i potpisa radnika.

(2) Ako radnik odbije primitak pismena na radnom mjestu, osoba koja obavlja dostavu ostaviti će pismeno u radnikovom radnom prostoru (na radnom stolu ili drugoj odgovarajućoj površini), i o tome napraviti zabilješku. Osoba koja obavlja dostavu napraviti će zabilješku i u slučaju kada radnik preuzme pismeno, ali odbije potpisom potvrditi njegov primitak. U ovim slučajevima dostava se smatra izvršenom s datumom zabilješke o odbijanju primitka pismena ili odbijanju potvrde njegovog primitka.

(3) Ako radnik ne dolazi na rad ili je otežano da mu se pismeno neposredno uruči na radnom mjestu, dostava će se izvršiti preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom na posljednju adresu iz porezne kartice ili adresu koju je radnik potvrdio potpisom Izjave o adresi stanovanja odnosno na zadnju adresu stanovanja koju je radnik prijavio Poslodavcu.

(4) Dostava iz stavka 3. ovog članka se smatra izvršenom ako je primitak pošiljke potvrdio radnik ili netko od punoljetnih članova njegova domaćinstva.

(5) Ako dostavu nije moguće izvršiti neposredno na radnom mjestu, ili poštanskom pošiljkom na kućnu adresu, sukladno prethodnim stavcima ovog članka, pismeno će se istaknuti na oglasnoj ploči Poslodavca u sjedištu Poslodavca.

(6) Istekom roka od tri dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči dostava se smatra izvršenom.

16 PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ‌

Članak 120.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu protekom osam dana od objave u Bazi dokumenata sustava upravljanja na Intranetu Poslodavca: INA-Intranet.

(2) Pravilnik se objavljuje na način utvrđen važećim Pravilnikom o načinu objave Pravilnika o radu.

Članak 121.

O donošenju ovog Pravilnika Poslodavac se prethodno savjetovao s Radničkim vijećem, na način propisan Zakonom o radu.

Članak 122.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu od 01.04.2014.

17 IZMJENE ‌

Novim izdanjem Pravilnika o radu:

- Usklađene su pojedine odredbe s novim Zakonom o radu (NN 93/14) koji je stupio na snagu 07.08.2014.

- Pravilnik je usklađen sa novim Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola.

- Sukladno novom Zakonu o mirovinskom osiguranju dosadašnji pojmovi

„profesionalna nesposobnost za rad“ i „neposredna opasnost od nastanka invalidnosti“ zamijenjeni su novim pojmom - „smanjena radna sposobnost“.

- Dodan je članak kojim se daje mogućnost donošenja odluke o posebnom bonusu.

18 PONIŠTENJA ‌

Oznaka

Naziv dokumenta

Izdanje

HR_INA4

Pravilnik o radu

Document Metadata

Table of Contents

Sadržaj

Document Metadata