VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE D.O.O.
VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE D.O.O.
126. brigade Hrvatske vojske 13, 21230 Sinj
(OIB: 81685682389)
(dalje u tekstu “Naručitelj”)
DOKUMENTACIJA O NABAVI
Za projekt sufinanciran sredstvima EU fonda
PROJEKT INTEGRALNOG SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE CETINSKE KRAJINE
AGLOMERACIJE TRILJ I OTOK
RADOVI NA VODOOPSKRBNOM SUSTAVU I SUSTAVU ODVODNJE AGLOMERACIJE TRILJ
Evidencijski broj nabave: 2/2020 n.v.v.
Sinj, siječanj 2020. godine
Ova Dokumentacija o nabavi se sastoji od:
(a) Knjiga 1 UPUTE PONUDITELJIMA I OBRASCI
(b) Knjiga 2 UGOVORNA DOKUMENTACIJA
(c) Knjiga 3 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE D.O.O.
126. brigade Hrvatske vojske 13, 21230 Sinj
(OIB: 81685682389)
(dalje u tekstu “Naručitelj”)
DOKUMENTACIJA O NABAVI
Za projekt sufinanciran sredstvima EU fonda
PROJEKT INTEGRALNOG SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE CETINSKE KRAJINE
AGLOMERACIJE TRILJ I OTOK
RADOVI NA VODOOPSKRBNOM SUSTAVU I SUSTAVU ODVODNJE AGLOMERACIJE TRILJ
Evidencijski broj nabave: 2/2020 n.v.v.
KNJIGA 3
Tehničke specifikacije
Sinj, listopad 2019. godine
SADRŽAJ
1.1.3 Radovi obuhvaćeni ovim Ugovorom 11
1.2 Specifične informacije o području Projekta 15
1.2.1 Podaci o lokaciji i obuhvatu zahvata 15
1.2.2 Geografske i topografske karakteristike 15
1.3 Projektna dokumentacija koju izrađuje Izvođač 17
1.3.1 Izvedbeni projekti i dokumentacija izvedenog stanja 17
1.3.2 Ishođenje uporabnih dozvola 18
1.3.3 Plan izvođenja radova 18
1.3.5 Elaborat privremenog funkcioniranja postojećeg sustava odvodnje 19
1.3.6 Elaborat regulacije prometa 19
1.4 Ostala dokumentacija i obaveze Izvođača 20
1.4.2 Organizacijska struktura 20
1.4.3 Izvještaji o napretku radova 20
1.4.4 Sastanci i koordinacija 21
1.4.5 Sustav osiguranja kvalitete 21
1.4.6 Planovi kontrole (PK) 23
1.4.7 Kontrola i dokumentacija Izvođača 23
1.4.8 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova 23
1.4.9 Dokumentacija pri dostavi 24
1.4.11 Priručnici za upravljanje i održavanje 24
1.4.12 Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti 25
1.4.13 Izjave o metodama izgradnje i montaže 25
1.5.3 Smještaj na Gradilištu 27
1.5.3.1 Smještaj za Izvođača 27
1.5.3.2 Ured za djelatnike Inženjera 27
1.5.4.1 Osoba za provedbu zaštite na radu 27
1.5.4.3 Sastanci i izvještavanje 28
1.5.4.5 Ograničeni pristup i „Dozvola za rad“ 28
1.5.4.6 Odredbe za slučajeve nužde 29
1.5.4.7 Osobna zaštitna oprema i higijena 29
1.5.7 Zaštita kulturno povijesne baštine 32
1.6.2 Iskop rova i polaganje cijevi 34
1.6.4 Spajanje kanalizacijske cijevi s postojećim objektima i cjevovodima 39
1.6.5 Revizijska okna za kanalizacijske cjevovode 39
1.6.6 Čvorišta na sustavu vodoopskrbe 40
1.6.7 Hidranti vodoopskrbne mreže 40
1.6.8 Sidreni blokovi na vodoopskrbnim cjevovodima 41
1.6.9 Privremena vodoopskrba 41
1.6.11 Kućni priključci na kanalizaciju 42
1.6.12 Kućni priključci na vodoopskrbu 43
1.6.13 Privremeno funkcioniranje odvodnje 43
1.6.14 Privremena regulacija prometa 44
1.6.15 Radovi pod utjecajem vode 44
1.6.17 Radovi u trupu prometnih površina 45
1.6.18 Sanacija prometnih, biciklističkih i pješačkih površina 45
1.6.19 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda 46
1.6.20 Licence za inženjere 46
1.6.21 Aktivnosti izvođača na gradilištima 50
1.6.22 Pristupačnost, objekti i ograđivanje gradilišta 50
1.6.23 Izmjera cesta, vlasništva i usjeva 51
1.6.24 Planiranje i koordinacija s paralelnim ugovorima 51
1.6.25 Ispitivanja i testovi 51
1.6.26 Ispitivanje vodonepropusnosti i tlačne probe 52
1.6.27 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda 54
1.6.28 Ispitivanje vodnih komora na vodonepropusnost 54
1.6.30 Dozvole i suglasnosti 55
1.6.31 Postojeća infrastruktura 55
1.6.32 Opskrba električnom energijom, pitkom vodom i sl 56
1.6.33 Odlaganje gradilišnog otpada 57
1.6.34 Postupanje s uklonjenim cjevovodima i ostalim materijalima koji sadrži azbest 57
1.6.35 Iskop za potrebe izvođenja crpnih stanica 57
1.6.36 Opće napomene uz betonske i armiranobetonske radove 58
1.6.37 Radovi na montaži predgotovljenih hidrostanica 60
1.7 Rekonstrukciju i dogradnja vodoopskrbnog sustava 60
1.7.1 Dogradnja vodospreme Trilj i izgradnja hidrostanice Trilj 61
1.7.2 Vodovod visoke zone naselja Jabuka 62
1.8 Izgradnja sustava odvodnje 64
1.8.1 Odvodnja naselja Trilj i Vedrine 65
1.8.2 Odvodnja naselja Košute 73
1.8.3 Odvodnja naselja Jabuka 77
1.8.4 Odvodnja naselja Grab 82
1.9 Sanacija postojeće mreže odvodnje 88
1.10 Zamjena dotrajale elektro-strojarske opreme crpnih stanica 89
1.11.1 Ispitivanja izvan područja Radova 90
1.11.2 Testovi po dovršetku 91
1.11.3 Ispitivanje od strane Naručitelja tokom faze radova 91
1.11.4 Preuzimanje od strane Naručitelja 92
1.11.5 Odgovornosti nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju 92
1.12 Tehničke specifikacije za strojarske radove 93
1.12.1 Kanalizacijske crpke 93
1.12.2 Fazonski komadi, armature, cjevovodi i oprema unutar crpnih stanica 94
1.12.3 Vodovodne hidrostanice 94
1.13 Tehničke specifikacije za elektrotehničke radove na crpnim stanicama 97
1.13.1 Tehničke specifikacije za elektrotehničke radove na crpnim stanicama 97
1.13.2 Tehničke specifikacije PLC uređaja 98
1.13.3 Tehničke specifikacije za integraciju crpnih stanica u nadzorno-upravljački sustav 98
2. OPĆE TEHNIČKE SPECIFIKACIJE 101
2.1 Općenito – građevinski radovi 101
2.1.1 Uvod 101
2.1.2 Norme, zakoni, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda 101
2.1.3 Popis primjenjivih Hrvatskih normi i zakona 101
2.1.4 Norme na Gradilištu 102
2.1.5 Pitanja koja nisu pokrivena normama 102
2.1.6 Visine i kote terena 102
2.1.7 Veličine 102
2.1.8 Obilježavanje radova 102
2.1.9 Istražni radovi 103
2.1.10 Korištenje eksplozivnih i drugih opasnih supstanci 103
2.1.11 Mjere opreza 104
2.2 Materijali i radovi 104
2.2.1 Opći uvjeti 104
2.2.2 Pripremni radovi 104
2.2.3 Zemljani radovi 104
2.2.4 Postavljanje geotekstila i geomreža 104
2.2.5 Zaštita ravnih površina i pokosa 104
2.2.6 Tesarski radovi i radovi na skeli 105
2.2.7 Armaturni radovi 106
2.2.8 Beton 106
2.2.8.1 Vodonepropusni profili 106
2.2.8.2 Materijali ispune za dilatacijske spojeve 106
2.2.8.3 Polietilenske nosive letve 107
2.2.8.4 Bitumenski čep za ispunu 107
2.2.8.5 Čep za ispunu sa smolom 107
2.2.8.6 Materijali ispune za ploče od drvnih vlakana 107
2.2.8.7 Materijali ispune na bazi gume (neopren) 107
2.2.8.8 Materijali za brtvljenje spojeva 107
2.2.8.9 Elastomerni brtveći materijal 107
2.2.8.10 Kit za brtvljenje 108
2.2.8.11 Termoplastični brtveći materijali 108
2.2.9 Zidarski radovi 108
2.2.10 Izolacijski radovi 108
2.2.11 Bravarski radovi 108
2.2.12 Prijevoz sirovih materijala na Gradilištu 108
2.2.13 Geotehnički radovi 108
2.2.14 Montažerski radovi – vodoopskrbne cijevi 109
2.2.15 Montažerski radovi – odvodne cijevi 109
2.2.16 Cijevi i drugi materijali 109
2.2.17 Metalni radovi 111
2.3 Radovi rušenja i čišćenja 114
2.3.1 Odobrenje 114
2.3.2 Privremene ograde i barijere 115
2.3.3 Uvjeti vezani za prometovanje na prometnicama 115
2.3.4 Čišćenje Gradilišta 115
2.3.5 Zaštite 115
2.3.6 Cestovna oprema 115
2.3.7 Skladištenje 115
2.3.8 Eksplozivna sredstva 116
2.3.9 Nasipavanje terena i uređenje površina 116
2.3.10 Zaštita postojećih građevina 116
2.3.11 Zasipavanje i zatvaranje napuštenih cijevi 116
2.4 Radovi osiguranja vodonepropusnosti 117
2.4.1 Vodonepropusnost na temeljima (horizontalna) 117
2.4.2 Vertikalna vodonepropusnost na zidovima 117
2.4.3 Posebna vodonepropusnost 117
2.4.4 Vodonepropusnost spremnika i bazena 117
2.5 Radovi na cestama 118
2.6 Ostali elementi 118
2.6.1 Pritisak vode 118
2.6.2 Zaštita iskopa od prodiranja vode 119
2.6.3 Metode izvođenja iskopa 119
2.6.4 Dodatna istraživanja na Gradilištu 119
2.6.5 Izvješće o istražnim radovima 120
2.6.6 Uklanjanje površinskog sloja zemlje 120
2.6.7 Sondažna jama 121
2.6.8 Pregledi od strane Inženjera 121
2.6.9 Križanje s vodotocima 121
2.6.10 Crpljenje vode 121
2.6.11 Iskopi u skladu s pravcima i visinskim kotama 121
2.6.12 Testovi formiranja visinskih kota 122
2.6.13 Uklanjanje viška iskopanog materijala 122
2.6.14 Dodatna iskopavanja 122
2.6.15 Zbijanje posteljice 122
2.6.16 Nasipavanje 122
2.6.17 Pokrovni materijal i potporne strukture 123
2.6.18 Rekonstrukcija neasfaltiranih površina 123
2.6.19 Granice područja, ograde, živa ograda i zidovi 124
2.6.20 Bankine 124
2.6.21 Drveće 124
2.6.22 Nasipavanje iznad površine terena 125
2.6.23 Rušenje 125
2.6.24 Održavanje rekonstruiranih dijelova 125
2.7 Ograđivanje i uređenje površina 125
2.7.1 Dokumentacija 125
2.7.2 Materijali 126
2.7.3 Postavljanje ograde 126
2.7.4 Uređenje okoliša 126
2.8 Vijci, matice, podložne pločice 129
2.9 Armature 129
2.9.1 Opći zahtjevi 129
2.9.2 Eliptični zasun 130
2.9.3 Nožasti zasuni 131
2.9.4 Leptirasti zatvarači 131
2.9.5 Kuglasti ventili 132
2.9.6 Membranski ventili 132
2.9.7 Nepovratni ventili 132
2.9.7.1 Nepovratni ventil s polugom i utegom 133
2.9.7.2 Nepovratni ventil s kuglom 133
2.9.8 Automatski odzračno-dozračni ventili 133
2.9.9 Montažno –demontažni kompenzatori (MDK komadi ) 134
2.9.10 Redukcijski ventili 134
2.9.11 Ručni zasuni 134
2.9.12 Obilježavanje ventila i cjevovoda 135
2.9.13 Nosači cjevovoda i ventila 135
2.10 Mjerni uređaji 136
2.10.1 Mjerači razine 136
2.11 Elektromotori 137
2.11.1 Općenito 137
2.11.2 Izolacija 137
2.11.3 Termorezistori 137
2.11.4 Ležajevi 138
2.11.5 Grijači protiv kondenzacije 138
2.11.6 Razvodne kutije 138
2.11.7 Oznake 138
2.12 Općenito – elektro radovi 139
2.12.1 Norme i pravilnici 140
2.12.2 Radni uvjeti 140
2.12.3 Elektromagnetska kompatibilnost 141
2.12.4 Dokumentacija 141
2.12.5 Okruženje 142
2.12.6 Ožičenje 142
2.12.7 Uzemljenje 148
2.12.8 Vanjska oprema 150
2.12.9 Razvodne ploče 150
2.12.10 Zaštita i završna obrada 151
2.12.11 Rasvjeta 151
2.12.12 Tvornički izrađeni sklopovi (FBA) za nisko naponske razvodne kutije, kontrolne centre motora i upravljačke ploče 153
2.12.13 Unutarnje ožičenje ploča 155
2.12.14 Pokretači motora i kontaktori 158
2.12.15 Osigurači 161
2.12.16 Upravljački krugovi i oprema 161
2.12.17 Programibilni kontroleri 161
2.12.18 Elektro magnetna oprema 162
2.12.19 Zahtjevi telemetrije 162
2.12.20 Kvar napajanja, automatsko ponovno pokretanje 162
2.12.21 Zaštita od groma 162
2.12.22 Indikacijski instrumenti 163
2.12.23 Oznake 163
2.12.24 Stop – Isključi/ Izolacija 163
2.12.25 Pričuvni generatori – spojni uređaji 163
2.12.26 Mobilni generatori 164
2.12.27 Utičnice 165
2.13 Provjere – opći zahtjevi 165
2.14 Provjere Radova Izvođača 166
2.14.1 Općenito 166
2.14.2 Certifikati testiranja i dokumentacija 166
2.14.3 Električna oprema 167
2.15 Završna ispitivanja 170
2.15.1 Općenito 170
2.15.2 Elektro ispitivanje 171
3. ZAKONI I NORME 173
3.1 Zakoni 173
3.2 Norme 173
1. Opis radova
1.1 Uvod
Projekt integralnog sustava vodoopskrbe i odvodnje Cetinske krajine aglomeracije Trilj i Otok (Projekt Trilj i Otok) sufinancira se sredstvima EU u okviru Operativnog programa za konkurentnost i koheziju 2014.- 2020. Sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/2014) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN 107/2014, 23/2015, 129/15, 15/17, 18/17), određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda relevantna za provedbu ovog projekta:
• Koordinacijsko tijelo: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,
• Tijelo za ovjeravanje za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Ministarstvo financija,
• Tijelo za reviziju za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije,
• Upravljačko tijelo za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,
• Posredničko tijelo razine 1 za relevantan prioritet: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,
• Posredničko tijelo razine 2 za relevantan prioritet: Hrvatske vode,
• Korisnik projekta i Naručitelj je Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o.
Sva navedena nacionalna tijela imaju obvezu kontrole Projekta Trilj i Otok i s tog osnova pristup svim informacijama. Revizijska i druga kontrolna tijela Europske komisije također imaju obvezu kontrole Projekta Trilj i Otok i s tog osnova pristup svim informacijama.
Hrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni zadatak kontrole Projekta Trilj i Otok, te sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/2014) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN 107/2014, 23/2015, 129/15, 15/17, 18/17) imaju obvezu obavljanja kontrola jesu li robe, radovi, usluge koji su financirani stvarno isporučeni, jesu li izdatci koje je korisnik prikazao stvarno nastali, te udovoljavaju li nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije tijekom cijelog razdoblja provedbe i trajanja projekta, a s ciljem provjere korištenja europskih sredstava prije isplate istih prema korisniku projekta. Ove provjere naročito se odnose na:
• provjere isporuka i prihvatljivosti izdataka projekta, te obavljanje administrativnih provjera i provjera na terenu
• dostava informacija o provjerenim izdacima nacionalnim tijelima
• nadziranje napretka projekta i izvještavanje o istome
• provedbu, odnosno kontrolu provedbe mjera vidljivosti i informiranja, osiguravanje pravilne provedbe ovih mjera od strane korisnika
• provjera eventualnih sumnji na nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera
• osiguravanje korištenja posebnog računovodstvenog sustava od strane korisnika za provedbu projekta, i ostalo.
U okviru ovog Projekta, provode se sljedeći ugovori:
Tablica 1:Popis ugovora u okviru Projekta
Ugovor | Opis | Uvjeti ugovora | Financiranje | Napomena |
1. | Radovi na vodoopskrbnom sustavu i sustavu odvodnje aglomeracije Trilj | FIDIC crvena knjiga | EFRR, KF | Ovaj ugovor |
2. | Radovi na vodoopskrbnom sustavu aglomeracija Otok i Dicmo te sustavu odvodnje aglomeracije Otok | FIDIC crvena knjiga | EFRR, KF | Paralelan poseban ugovor |
3. | Proširenje i dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda | FIDIC žuta knjiga | EFRR, KF | Paralelan poseban ugovor |
4. | Nabava opreme | EFRR, KF | Paralelan poseban ugovor | |
5. | Modernizacija upravljanja sustavom odvodnje i vodoopskrbe | EFRR, KF | Paralelan poseban ugovor | |
6. | Nadzor | EFRR, KF | Paralelan poseban ugovor | |
7. | Upravljanje projektom | EFRR, KF | Paralelan poseban ugovor | |
8. | Vidljivost | EFRR, KF | Paralelan poseban ugovor |
Ugovor za radove na vodoopskrbnom sustavu i sustavu odvodnje aglomeracije Trilj jedan je od osam
ugovora u okviru ovog Projekta. Svi ugovori o radovima provodit će se paralelno.
Vođenje i nadzor nad provedbom ovog Ugovora definirano je posebnim Ugovorom (FIDIC Inženjer, u nastavku:Inženjer).
Za međusobnu koordinaciju ugovora pod rednim brojevima 1, 2 i 3 je odgovoran Inženjer.
Lokacija projekta je u srednjoj Dalmaciji, županiji Splitsko-dalmatinskoj, na području Grada Trilja, Općina Otok i Dicmo.
Projekt integralnog sustava vodoopskrbe i odvodnje Cetinske krajine - aglomeracije Trilj i Otok ima za cilj:
• sanacije i rekonstrukcije postojećih objekata sustava vodoopskrbe (vodospreme, glavni cjevovodi, crpne stanice)
• proširenje postojećeg sustava vodoopskrbe,
• sanacija i rekonstrukcija postojećeg sustava odvodnje,
• proširenje postojeće mreže odvodnje,
• zamjena dotrajale elektro-strojarske opreme i
• proširenje i dogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Zahvati u vodoopskrbi uključuju radove kako bi se osigurala opskrba kvalitetnom vodom za piće i povećala povezanost stanovništva na sustav javne vodoopskrbe kroz izgradnju izgradnju, rekonstrukciju i nadogradnju sustava javne vodoopskrbe.
Zahvati kod prikupljanja i obrade otpadnih voda uključuju proširenje postojeće mreže odvodnje kako bi se povećala priključenost na sustav odvodnje i sanaciju postojećeg sustava kako bi se poboljšala kvaliteta postojećeg sustava odvodnje te proširenje i dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na 2. stupanj pročišćavanja kapaciteta 6000 ES.
1.1.3 Radovi obuhvaćeni ovim Ugovorom
Radovi uključuju sljedeće:
1. Rekonstrukciju i dogradnja vodoopskrbnog sustava kroz projekte:
a) Dogradnja vodospreme Trilj i izgradnja hidrostanice Trilj,
b) Vodovod visoke zone naselja Jabuka
2. Izgradnja sustava odvodnje, kroz projekte:
a) Odvodnja naselja Trilj i Vedrine – 15.665m gravitacijskih cjevovoda, 380m tlačnog cjevovoda sa 1 crpnom stanicom,
b) Odvodnja naselja Košute – 12.371m gravitacijskih cjevovoda, 655m tlačnog cjevovoda sa 1
crpnom stanicom,
c) Odvodnja naselja Jabuka – 3.490m gravitacijskih cjevovoda, 775m tlačnih cjevovoda sa 2 crpne stanice,
d) Odvodnja naselja Grab – 5.283m gravitacijskih cjevovoda, 648m tlačnih cjevovoda sa 4 crpne stanice,
3. Sanacija postojeće mreže odvodnje temeljem analize cctv inspekcije kolektora odvodnje Trilj.
- Sanacija obuhvaća parcijalnu sanaciju gravitacijskih cjevovoda na mjestima strukturalnih nedostataka (110 mjesta), parcijalnu sanaciju spojeva kućnih priključaka na cjevovod (18 mjesta), sanaciju spoja cijevi i okana (40 komada), sanaciju kineta okana (2 komada), podizanje poklopaca okana (3 komada), čišćenje cjevovoda i sl.
4. Zamjena elektro-strojarske opreme crpnih stanica
Radovi uključuju i izradu Izvedbenih projekata, Planova izvođenja radova, elaborata privremenog funkcioniranja postojećeg sustava odvodnja, elaborata privremene prometne regulacije i snimaka izvedenog stanja, te izradu Projekata izvedenog stanja i ostalo.
Opseg radova obuhvaća sve aktivnosti potrebne za procjenu dostavljenih podataka, dobivanje bilo kakvih dodatnih informacija, nabavu, ugradnju, izgradnju, ispitivanje i puštanje u pogon radova opisanih u Ugovoru.
Obveze Izvođača uključuju, ali nisu ograničene na sljedeće:
• potvrda i provjera svih podataka i dokumentacije koju dostavi Naručitelj ili koja je dostupna od Naručitelja
• utvrđivanje lokalnih uvjeta relevantnih za radove
• procjena geotehničkih uvjeta tumačenjem podataka koji su dostavljeni ili koji su dostupni od Naručitelja, pregled objavljenih podataka i provedba dodanih ispitivanja (po potrebi)
• izrada izvedbenih projekata
• izrada snimaka izvedenog stanja
• izrada projekata izvedenog stanja
• izvedba radova uključujući sve povezane inženjerske i građevinske radove u skladu s nacrtima i specifikacijama Ugovora, unutar granica gradilišta i u skladu sa svim suglasnostima i dozvolama i
zakonskim obvezama
• osiguranje sve radne snage, materijala, opreme Izvođača, upravljanje, nadzor, administracija, potrošni materijal, skele, kranova, privremenih radova i objekata, zaštita radova i postojećih objekata, prijevoz do i sa i u ili oko gradilišta i sve što je potrebno bilo privremene ili stalne prirode za takvu gradnju, završetak i otklanjanje bilo kakvih nedostataka do trenutka potrebe za pružanje istih kako je navedeno u ili razumno zaključeno u Ugovoru
• nabava svog potrebnog materijala, opreme i proizvoda, uključujući specifikacije, certifikate i priručnike o rukovanju i održavanju
• prijevoz, rukovanje i skladištenje materijala, uređaja i opreme uključujući carinjenje pri uvozu stavki
• dovršetak i izvještavanje o svim istraživanjima postojećih stanja potrebnih prema Ugovoru
• ishođenje i ispunjavanje svih potrebnih suglasnosti, dozvola, licenci i odobrenja po svim relevantnim statutima i pravilnicima za koje će Izvođač biti odgovoran
• suradnja s relevantnim cestovnim nadležnim tijelima, policijom i vatrogasnim službama te sukladnost sa svim izdanim uvjetima/suglasnostima
• osiguranje informativnih ploča u skladu s relevantnim zahtjevima zakonodavstva RH i EU
• ispitivanje i puštanje u pogon radova za osiguranje usklađenosti sa svim zahtjevima Ugovora
• osposobljavanje osoblja Naručitelja za pogon sustava za daljinsko upravljanje crpnih stanica
• izrada priručnika o rukovanju i održavanju
• izrada Plana izvođenja radova za sva gradilišta
• stavljanje suvišnih radova izvan pogona
• prijevoz suvišnih uređaja ili opreme za koju je Naručitelj izrazio želju da ih zadrži
• zbrinjavanje van gradilišta svog suvišnog materijala, uključujući i podzemne vode, na lokaciju koju je odobrilo nadležno tijelo
• pružanje pomoći Inženjeru
• pripreme za dobivanje bilo kakvog dodatnog zemljišta koje je potrebno Izvođaču za prilaz ili radna područja za izvođenje radova.
• davanje izvješća o napretku uključujući fotografski i video zapis gradnje
• ishođenje bilo kakvih privremenih pristanaka koji mu mogu biti potrebni za izvršenje radova. Izvođač treba osigurati da u okviru svog programa ima dovoljno vremena za dobivanje takvih suglasnosti. Nepoštivanje istog može rezultirati troškovnim i programskim rizikom ili kašnjenjem što se Izvođaču neće nadoknaditi prema uvjetima Ugovora
• ispitivanje vodonepropusnosti izvedenih gravitacijskih cjevovoda i priključaka
• tlačne probe izvedenih tlačnih cjevovoda
• izvođenje CCTV inspekcije izgrađene kanalizacijske mreže i priključaka
• tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda
• dezinfekcija i ispitivanje zdravstvene ispravnosti vodoopskrbnih cjevovoda
• dobivanje i osiguravanje isprava o sukladnosti za sav materijal koji se koristi tijekom izgradnje (beton, pojačanja, cijevi, armature, crpke itd.)
• održavanje, sastavljanje i podnošenje svih potrebnih podataka za poštivanje odredbi o zaštiti na
radu
• suradnja, koordinacija i nazočnost na sastancima s Naručiteljem, njegovim osobljem, zakonskim tijelima i grupama za odnose s javnošću, a sve radi potrebe održavanja dobrih odnosa sa javnošću
• održavanje kolnih i pješačkih pristupa posjedima koji se nalaze u blizini gradilišta
• osiguranje plana zaštite na radu, organizacijskog dijagrama, programa, plana rada i svih ostalih dokumenata koji su potrebni prema Ugovoru
• usklađenost sa svim zahtjevima tijela nadležnih za zaštitu okoliša s obzirom na izvođenje radova i zaštitu gradilišta i njegove okolice
• dostava programa za provedbu radova uključujući potrebne faze radova kako bi se omogućila koordinacija između građevinskih i strojarskih/elektroradova
• ispitivanje i puštanje u pogon radova
• obavještavanje potrošača o planiranim prekidima usluga - Izvođač će osigurati provedbu odgovarajućih obavijesti koje će se izraditi u suradnji s Naručiteljem, gradskim vlastima,
distributerima struje i telefonije, komunalnim poduzećem i nadležnim tijelima za ceste
Lista nadležnih institucija dana je u tablici u nastavku:
Tablica 2: Nadležne institucije
Upravljanje vodama | Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana Vukovarska 35 21000 Split |
Vodoopskrba i odvodnja | Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o. 126. brigade Hrvatske vojske 13 21230 Sinj |
Distribucija električne energije | HEP ODS – Elektrodalmacija Split Poljička cesta 73 21000 Split |
Elektroničke komunikacije | Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Xxxxxxx Xxxxxxxx Xxxxxxxxxx 9 10000 Zagreb |
Državne ceste | Hrvatske ceste – Poslovna jedinica Split Ruđera Boškovića 22 21000 Split |
Županijske ceste | Županijske uprave za ceste Split Ruđera Boškovića 22 21000 Split |
Lokalne ceste | Grad Trilj Poljičke republike 15 21240 Trilj |
Šume | Hrvatske šume d.o.o. Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb |
Ministarstva | Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska Trg Hrvatske bratske zajednice 9, 21000 Split i Ministarstvo poljoprivrede, Xxxxx xxxxx Xxxxxxxx 00 10000 Zagreb i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Radnička cesta 80, 10000 Zagreb i Ministarstvo zdravstva, Uprava za unaprjeđenje zdravlja, Služba županijske sanitarne inspekcije – Odjel za južnu Dalmaciju, Ispostava Sinj Dragašev prolaz 10 21230 Sinj |
Ured državne uprave | Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinska županija Ispostava Sinj Dragašev prolaz 10 21230 Sinj |
1.2 Specifične informacije o području Projekta
1.2.1 Podaci o lokaciji i obuhvatu zahvata
Projekt je lociran u županiji Splitsko-dalmatinskoj, na području Grada Trilja, Općina Otok i Dicmo.
Slika 1 Položaj Splitsko-dalmatinske županije unutar Hrvatske
Splitsko-dalmatinska županija graniči: na sjeveru s Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovačko- neretvanskom županijom, a na jugu se prostire do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Cjelokupna površina Splitsko-dalmatinske županije iznosi 14.106,40 km2 i prostorno je najveća županija. Površina kopnenog dijela s površinom otoka je 4.523,64 km2 (8% površine Republike Hrvatske), a površina morskog dijela je 9.576,40 km2 (30,8% morske površine RH). Najveći dio površine zauzima zaobalje (59,88%), dok najmanji udio površine otpada na otoke (19%).
1.2.2 Geografske i topografske karakteristike
Splitsko-dalmatinska županija je geografski smještena na središnjem dijelu jadranske obale. Proteže se od Vrlike na sjeveru do najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagruže na jugu, od Marine na zapadu do Vrgorca na istoku. Županija se dijeli u tri geografske podcjeline: zaobalje, priobalje i otoke.
Slika 2 Geografske podcjeline Splitsko-dalmatinske županije (Izvor: PPSDŽ)
Zaobalje, u kontinentalnom dijelu županije, ispresijecano je planinama koje se pružaju paralelno s obalom. Kraj je rijetko nastanjen i ekonomski siromašan. Priobalje čini uski pojas uz more između planinskih lanaca i mora. To je područje visoko urbanizirano i ekonomski razvijenije u odnosu na zaobalje.
Slika 3 Reljef Splitsko-dalmatinske županije
Otoci su slabo nastanjeni, ekonomski su razvijeniji od zaobalja, međutim zbog različitih prilika imali su trajnu emigraciju stanovnika. Otočno područje Županije sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena. Veličinom i naseljenošću se izdvaja 5 otoka, a to su Čiovo, Šolta, Brač, Hvar i Vis. Naseljeno je još 6 otoka: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, Šćedro, Biševo i Sv. Xxxxxxx.
Cetinska krajina pruža se u široj okolici Sinjskog polja, između planinskog lanca Dinare i Kamešnice na sjeveroistoku te planina Svilaje, i brda Visoštice, Runjavca i Malog Mosora na zapadu i jugozapadu, u srednjem dijelu toka rijeke Cetine.
Trilj je smješten na jugoistoku Sinjskog polja i daljnjem podnožju planine Kamešnice, uz rijeku Cetinu. Na jugozapadu ga dijeli od mora planina Mosor od kojeg je udaljen zračnom linijom petnaestak kilometara. Oduvijek je značajno prometno čvorište i najznačajniji mostni prijelaz u Cetinskoj krajini.
Otok je smješten uz lijevu obalu rijeke Cetine, na padinama planine Kamešnice. Središte je istoimene općine.
Dicmo karakterizira izdvojeni reljef suhog i plitkog polja u kršu. Polje Dicmo je dugo oko 15 kilometara od sjeverozapada (Donje Dicmo) do jugoistoka (Gornje Dicmo), a široko do 2,5 kilometra. Nadmorska visina mu je između 315 i 319 metara. Na rubovima polja nastalo je sedam većih i više manjih naselja za koja se posljednjih desetljeća rabi skupni naziv Dicmo.
Zbog specifičnosti geografskog položaja koji se nalazi u kotlini, a tek tridesetak kilometara od mora, klimatski se isprepleću umjereno kontinentalna i submediteranska klima. Olakšanje u vrućim i sušnim ljetnim danima donose svježe noći kojima pridonosi blizina planinskih masiva. Oborine su znatnije u zimskom dijelu godine, kad se temperatura može spustiti vrlo nisko.
Slika 4 Prosječne mjesečne temperature, srednje mjesečne i godišnje količine oborina (Izvor: Turistička zajednica Grada Sinja)
1.3 Projektna dokumentacija koju izrađuje Izvođač
Dokumentacija Izvođača će biti izrađena u formatu i stilu koji je prihvatljiv Inženjeru.
Izvođač će pripremiti plan dostave dokumentacije u roku od 20 dana nakon potpisa Xxxxxxx. Plan dostave dokumentacije će navesti naziv dokumentacije prema Ugovoru s planiranim datumima izrade. Plan dostave dokumentacije će navesti koji dokumenti će biti predani na pregled i odobrenje te koji će biti samo predmet pregleda kako je gore navedeno.
Izvođač će predati Inženjeru dvije tiskane kopije i dva CD/DVD medija s primjercima sve tehničke dokumentacije koja se predaje na pregled.
Registar će nacrta i dokumentacije biti čuvan i kontinuirano ažuriran od strane Izvođača. Kopija registra će biti predana Inženjeru svaki put kad su nacrt ili dokument predani.
1.3.1 Izvedbeni projekti i dokumentacija izvedenog stanja
Izvođač će izraditi izvedbene projekte potrebne za izvedbu svih Radova te dokumentaciju izvedenog stanja (snimke izvedenog stanja i projekte izvedenog stanja).
Naručitelj je izradio projektnu dokumentaciju i ishodio lokacijske i građevinske dozvole. Projekti su izrađeni za određenu vrstu cijevnog materijala i specifične hidrauličke parametra sustava. Izvođač je
dužan, u sklopu Izvedbenih projekata, izraditi detaljnu analizu i projektnu obradu za odabrani cijevni materijal (koji je ponudio u ponudi, od onih koji zadovoljavaju normom propisane uvjete kvalitete) i nove hidrauličke parametre sustava koji ne smiju značajnije odstupati od prethodno projektiranih. Isto tako Izvedbenim projektima treba detaljno obraditi i ostale odabrane materijale i opremu iz izvođačeve ponude (okna, poklopci, crpne stanice i dr.), uključivo potrebni proračuni, opisi, detalji, nacrti i sl..
Odnosno, Izvedbeni projekti trebaju biti izrađeni na osnovu glavnih projekata i važećih građevinskih dozvola/potvrda, sukladno važećoj regulativi RH. Izvođač će biti dužan u izvedbenim projektima uzeti u obzir i prikazati sve zahtjeve dane ovim Tehničkim Specifikacijama, a koje eventualno nisu prikazane u glavnim projektima. Izvedbeni projekt mora biti usklađen sa svim relevantnim podacima iz Ponude odabranog ponuditelja.
Sastavni dio izvedbenih projekata moraju biti i Elaborati zaštite građevne jame (rova) sukladni tehnologiji građenja Izvođača. Također, ukoliko su izvedbeni projekti izrađeni od tvrtke registrirane izvan Republike Hrvatske, izvedbeni projekti moraju biti nostrificirani. Cijena stavke uključuje sve potrebne terenske i uredske radove za izradu projekta.
Kontrolu izrađenih izvedbenih projekata izvršiti će Inženjer i Naručitelj, te iste po potrebi treba izmijeniti i/ili dopuniti sukladno zahtjevima Inženjera i Naručitelja. Tek po usklađenju, izmjeni i/ili dopuni Izvedbene projekte potrebno je finalizirati i isporučiti u po šest tiskanih primjeraka i dva primjerka na digitalnom mediju, te predati Naručitelju. Projekti će biti izrađeni na hrvatskom jeziku.
Izvođaču je iz opravdanih razloga dopušteno ishođenje izmjena i dopuna lokacijske dozvole/građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta uz prethodno odobrenje Inženjera i Naručitelja. Takve izmjene će se izvršiti o trošku Izvođača i ne smatraju se valjanim razlogom za produljenje roka dovršetka.
Projekt izvedenog stanja mora obuhvatiti sve izmjene i dopune na građevini koje su se dogodile tijekom gradnje u odnosu na Glavni i Izvedbeni projekt te se mora kompletno napraviti u šest (6) zasebno uvezanih tiskanih primjeraka i u digitalnoj kopiji.
Svi troškovi izrade izvedbenih projekata i projekata izvedenog stanja idu na teret Izvođača.
1.3.2 Ishođenje uporabnih dozvola
Izvođač je odgovoran za ishođenje Uporabnih dozvola. On je obvezan uključiti sve nadležne institucije, prirediti traženu dokumentaciju i podatke, potrebne dokaze o sukladnosti i dokumentaciju za opremu izdanu od strane nadležnih hrvatskih institucija, gdje je to potrebno, te osigurati sav rad, opremu, materijal i usluge potrebne za provjeru i nadzor Radova.
Svi elementi za ishođenje uporabne dozvole trebaju biti usklađeni sa zahtjevima hrvatskog Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/2019) i Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (NN 46/18).
Svi troškovi usklađivanja, traženih od strane upravnog tijela, a u cilju ishođenja uporabne dozvole, kao i trošak upravnog postupka i sve potrebne pristojbe sukladno Zakonu o upravnim pristojbama (NN 115/16) idu na teret Izvođača.
Izvođač će prije uspostave svakog od gradilišta izraditi Plan izvođenja radova. Plan izvođenja radova će biti izrađen sukladno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18), posebice Dodatak V. Pravilnika.
Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na sigurnost i zdravlje radnika mora biti unesena u plan izvođenja radova. Također, Izvođač će u pogledu Plana izvođenja radova poštivati naloge koordinatora II imenovanog od strane Naručitelja o potrebi izrade usklađenja plana izvođenja radova sa svim promjenama na gradilištu o svom trošku.
Izvođač će angažirati ovlaštenog koordinatora zaštite na radu u fazi izrade projekta (s položenim stručnim ispitom za obavljanje poslova koordinatora zaštite na radu) te će prije uspostave svakog od gradilišta izraditi Plan izvođenja radova za sve Radove u okviru ovog Ugovora. Koordinatora zaštite na radu kojeg angažira Izvođač će potvrditi Naručitelj te izdati službeno imenovanje.
Plan izvođenja radova će biti izrađen sukladno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08), posebice Dodatak V. Pravilnika.
Koordinator zaštite na radu II će biti angažiran kroz ugovor o nadzoru i nije obveza Izvođača.
Plan zaštite na radu će biti izrađen od strane Izvođača i predan inženjeru na odobrenje najmanje 14 dana prije bilo kakvih planiranih aktivnosti na gradnji. Plan sigurnosti i zaštite na radu će sadržati najmanje slijedeće:
a) procjenu rizika pri izgradnji te mjere kontrole
b) raspored rada i upravljanja u svezi implementacije plana
c) odgovarajući specifični zahtjevi sigurnosti
d) plan za skrbništvo nad ozlijeđenim osobljem, prve pomoći i sanitarni postupci.
Metodologija Izvođača pri projektiranju radova će otkloniti ili smanjiti na minimum rizike sigurnosti koji se mogu pojaviti tijekom izvođenja Radova te tijekom normalnog rada i održavanja Radova. Izvođač će pokazati da je isto učinjeno, tako što će izvesti i dokumentirati strog i strukturiran pristup procjeni rizika.
Izvođač neće stupiti u posjed gradilišta prije nego Inženjer odobri njegov Plan sigurnosti i zaštite na radu.
1.3.5 Elaborat privremenog funkcioniranja postojećeg sustava odvodnje
Izvođač je dužan elaboratom privremenog funkcioniranja postojećeg sustava odvodnje predvidjeti način funkcioniranja, a potom i osigurati funkcioniranje svih dijelova postojećeg sustava odvodnje za vrijeme izvođenje radova.
1.3.6 Elaborat regulacije prometa
Izvođač je dužan elaboratom regulacije prometa predvidjeti privremenu regulaciju prometa, postavljanje prometnih znakova i signalizacije za vrijeme izvođenja radova u blizini prometnica, pješačkih i biciklističkih staza.
Elaborat mora biti izrađen u tri primjerka u skladu s izdanim Posebnim uvjetima građenja nadležnih institucija (HC, ŽUC itd.) uz prikaz detaljnog terminskog plana izvođenja radova na dionicama ceste koje su u nadležnosti ŽUC-a ili HC-a. Terminski plan mora biti ovjeren od Nadzornog inženjera i Voditelja projekta. Elaborat regulacije prometa pojedine komponente na Projektu integralnog sustava vodoopskrbe i odvodnje aglomeracije Trilj i Otok MORA biti usklađen sa svim aktivnim komponentama, neovisno o tome koliko izvođača sudjeluje u realizaciji projekta. Kompletiranu dokumentaciju za potrebe ishađanja
odobrenja za gradnju od nadležnih institucija, izvođač je dužan dostaviti Voditelju projekta, koji će biti zadužen za posredovanje kod nadležne institucije.
Naručitelj se obavezuje da će u roku od najviše 30 dana po primitku ispravne i kompletne dokumentacije dostaviti Izvođaču suglasnost ili dozvolu za izvođenje radova. Izvođač snosi sve financijske troškove ishođenja istih.
1.4 Ostala dokumentacija i obaveze Izvođača
Izvođač će pripremiti detaljni vremenski plan koristeći računalni programski paket pogodan za rad s Windows operativnim sustavom, kako je to dogovoreno s Inženjerom poštujući sve odredbe uvjeta ugovora.
Xxxxxxxxx plan treba sadržavati:
a) Detaljni plan radova na ugovoru koji jasno prikazuje aktivnosti i zadatke te prikazuje razdoblja trajanja projektiranja, ishođenja odobrenja, nabavke i ugradnje opreme, Privremenih i Stalnih radova, testiranja, pokusnog rada, puštanja u pogon i drugih sličnih aktivnosti s navedenim ključnim datumima i kritičnim putem.
b) Dijagram resursa specifično vezan, ali ne i ograničen, aktivnostima prikazanim u vremenskom planu.
1.4.2 Organizacijska struktura
U roku od 14 dana nakon potpisa Xxxxxxx, Xxxxxxx će predati Inženjeru detalje vezane uz inženjera Gradilišta i ostalo ključno osoblje uključujući opise posla, adrese, 24 sata raspoložive brojeve telefona, brojeve faksa i e-mail adrese. Inženjer će biti žurno obaviješten o bilo kakvim izmjenama navedenih podataka. Izvođačeva je obveza izrada detaljnih mjesečnih planova do 20. u mjesecu za idući mjesec – ovjerava i odobrava nadzorni inženjer uz suglasnost predstavnika Naručitelja (voditelj projekta). Detaljni planovi moraju biti usklađeni s odobrenim Vremenskim planom iz točke 1.4.1.
1.4.3 Izvještaji o napretku radova
Izvođač će pripremiti redovne mjesečne izvještaje poštujući sve odredbe Uvjeta ugovora.
Navedeni članak zahtjeva fotografije koje pokazuju stanje i napredak radova na gradilištu. Od Izvođača se minimalno očekuju (gdje je to primjenjivo) sljedeće fotografije i/ili video zapisi:
a) Prije izvođenja radova, zajedničko snimanje Gradilišta (u organizaciji i o trošku Izvođača) će biti dogovoreno i izvedeno od strane Inženjera i Predstavnika Izvođača i Naručitelja (voditelja projekta). Izvršit će se video snimanje postojećeg stanja šireg koridora u kojem je predviđeno izvođenje radova te asfaltnih površina (kolnika), prije početka radova, prema kategorizaciji cesta (državna, županijska, nerazvrstana, ulice u naselju). Predstavnik izvođača dužan je 14 dana prije početka snimanja dostaviti terminski plan video snimanja po naseljima Voditelju projekta na pregled i odobrenje.
b) Fotografije položene armature prije početka betoniranja.
c) Fotografije svih instalacija u temeljima i pločama objekata prije početka betoniranja.
d) Fotografije svakog objekta uključujući šahtove bit će načinjene i po izvođenju Radova.
e) Fotografije svih spojeva na postojeće cjevovode bit će načinjene prije i nakon spajanja.
f) Fotografije svih postojećih objekata koji su predmet modifikacije ili rekonstrukcije će biti načinjene prije i nakon izvođenja radova.
Fotografija i video zapisi će biti dostavljeni Inženjeru i Naručitelju (voditelju projekta) i u digitalnom obliku. Fotografije će biti visoke rezolucije, u boji te minimalne veličine 150 mm x 100 mm. Fotografije i video zapisi će biti odgovarajuće imenovani (naziv dionice, naziv ulice i sl.), datirani i kodirani u numeričkom nizu. Troškove glede svega gore navedenog snosi Izvođač.
1.4.4 Sastanci i koordinacija
Isključivo će Izvođač biti odgovoran za cjelokupnu koordinaciju realizacije Ugovora. Neće biti direktnog komuniciranja između Podizvođača i Inženjera. Izvođačeva je obaveza pravodobno dostaviti Inženjeru svu izvedbenu dokumentaciju i proračune za svaku fazu/dionicu radova. Izvođačeva je dužnost osigurati tim iskusnih inženjera (građevinski, strojarski, geotehnički, geodetski, elektrotehnički) da uspješno nadziru i koordiniraju sve aspekte radova.
Kako bi se osigurala pravodobna koordinacija svih aktivnosti, na poziv Inženjera, održavat će se redovni mjesečni sastanci i po potrebi posebni sastanci. Predstavnik Izvođača dužan je sudjelovati na istim, a prema tematici sastanka uključiti i predstavnika Naručitelja (voditelj projekta). Tema takvih sastanaka bit će pregled svih dosadašnjih i budućih aktivnosti, osoblje, sigurnost na radu, oprema, dostava materijala, plaćanja, problemi, potraživanja i sve aktualne teme.
Vrijeme i mjesto sastanaka bit će obostrano usuglašeno. Sastanci će se održavati na hrvatskom jeziku. Zapisnike sa sastanka će sastavljati Inženjer također na hrvatskom jeziku. Sastanci se mogu tonski snimati.
1.4.5 Sustav osiguranja kvalitete
Sukladno Uvjetima ugovora, Izvođač će uspostaviti sustav osiguranja kvalitete. Sustav osiguranja kvalitete koji pokriva sve aspekte Ugovora i radova bit će implementiran, dokumentiran i održavan od strane Izvođača tijekom ispunjenja Ugovora. Sustav će biti u skladu s prepoznatim međunarodnim standardom osiguranja kvalitete.
Izvođač će izraditi i predati tzv. Plan osiguranja kvalitete (POK) za radove koji su sadržani u ugovoru, gdje će se navesti sve bitne i kritične aktivnosti za kontrolu, provjeru i testiranje kako bi se ispunili zahtjevi sustava osiguranja kvalitete. Izvođač će dostaviti detaljan POK prije početka radova Inženjeru na pregled i odobrenje te predstavniku Naručitelja.
POK će najmanje pokriti slijedeća pitanja:
• Osoblje Izvođača i upravljačka organizacija na projektu, plan upravljanja i organizacija osiguranja kvalitete;
- Odgovornosti i nadležnosti,
- Resursi,
- Funkcije, raspodjela i odgovornosti osoblja na provedbi ugovora te odgovornosti vanjske
kontrole.
• Sustav upravljanja dokumentacijom Izvođača za izvođenje Radova koji će također uključiti njegove podizvođače i dobavljače;
- Odgovornost za projektnu dokumentaciju;
- Zaprimanje i dostava projektne dokumentacije te revizija,
- Verifikacija projekta, odobravanje i dopune,
- Procedure za provjeru projekata i dokumentacije.
• Procedure zapisivanja izmjena i dopuna dokumentacije i osiguranje da se samo važeći i odobreni dokumenti koriste za izvođenje Radova.
- Identifikacija dokumenata;
- Cirkulacija razne izrađene dokumentacije,
- Upravljanje dokumentima (distribucija, klasifikacija, arhiviranje)
- Sustav numeriranja dokumentacije i nacrta.
• Procedure za kontrolu nabave;
- Popis dostavljača i podugovaratelja,
- Procedure kontrole nabave,
- Procedure odobrenja ili odbijanja proizvoda.
• Procedure za unutarnju dostavu podugovorenih aktivnosti
- Inspekcija i testiranje nabavljanih proizvoda,
- Kontrola i testiranje tijekom samo proizvodnog procesa,
- Procedure za konačnu inspekciju i testiranje,
- Procedure upravljanja inspekcijskim procedurama i dokumentacijom testiranja (distribucija, klasifikacija, arhiviranje).
• Kontrola materijala i izrade, usklađivanje popravaka i korištenih materijala, procedure za korektivne mjere, itd.
• Inspekcija i testiranje
- Popis dokumenata i pisanih procedura s ciljem definiranja načina rada, raspodjele resursa te redoslijed raznih aktivnosti,
- Procedure za izradu popisa kritičnih i krajnjih točaka za performanse, kontrolu i testove;
Osoba zadužena za sustav osiguranja kvalitete Izvođača će biti ovlaštena i kvalificirana da donosi odluke u svezi pitanja osiguranja kvalitete te će u POK-u biti jasno naznačena. Kontrole i testiranja kvalitete bit će provedena od neovisnih institucija na trošak Izvođača.
Inženjer može u svako vrijeme napraviti reviziju usklađenosti Izvođača s procedurama navedenim u izrađenom Planu osiguranja kvalitete.
Ukoliko je primjenjivo, Inženjer će obavijestiti Izvođača o neusklađenosti ne kasnije od 7 dana nakon izvršene revizije.
U roku od 7 radnih dana od dana prijema izvješća, Izvođač će pismenim putem ukazati na korekcije koje će on provesti, vremenski plan te ime odgovorne osobe koja će vršiti kontrolu nad definiranim korekcijama.
Izvođač može zatražiti izmjene procedura tijekom izvođenja radova te predložiti dopune. Ovakve izmjene ili dopune će biti predane Inženjeru na odobrenje. Naknadne izmjene u svezi aktivnosti na osiguranju kvalitete neće uzrokovati promjene u dogovorenim rokovima ili ugovornoj cijeni.
Tijekom Jamčevnog roka, otklanjanje nedostataka koje bude izvodio Izvođač će biti predmet istih uvjeta osiguranja kvalitete kao i tijekom regularnog izvođenja Radova.
POK, pregledan i ovjeren od Inženjera, dostaviti Naručitelju najkasnije 21 dan prije početka radova.
Izvođač će predati Inženjeru na odobrenje svoj detaljno izrađeni PK za sva nastojanja i mjere osiguranja kvalitete Radova ili dijelova Radova. Takav PK će biti prezentiran Inženjeru ne kasnije od jednog tjedna prije početka Radova ili odobrenog dijela Radova. PK će uključivati kontrolu navedenu u Ugovoru kao i sve druge uobičajene ili specifične kontrole koji Izvođač smatra neophodnim kako bi se osigurala kvaliteta Radova. PK će za svaku kontrolnu aktivnost opisati vrstu, metodu, kriterij za odobrenje, dokumentaciju te tko je odgovoran za provođenje te aktivnosti. Ukoliko Inženjer ne odobri PK koji je dostavljen, u tom slučaju će PK biti dopunjen i ponovno predan na odobrenje. Naknadne izmjene u svezi aktivnosti na osiguranju kvalitete neće uzrokovati promjene u dogovorenim rokovima ili ugovornoj cijeni.
1.4.7 Kontrola i dokumentacija Izvođača
Tijekom perioda trajanja Ugovora, Izvođač će, na zadovoljstvo Inženjera, dokumentirati da su Radovi sukladni zahtjevima osiguranja kvalitete koji su predviđeni Ugovorom ili odobreni tijekom perioda trajanja Ugovora. Stoga, na osnovu odobrenog POK i PK, Izvođač će tijekom izvođenja Radova provesti i dokumentirati kontrolu kvalitete te sukladnost s dogovorenim zahtjevima. Kontrola kvalitete Izvođača ne ograničava njegovu odgovornost za Xxxxxx u skladu s Ugovorom. Ukoliko Inženjer, tijekom trajanja Ugovora, ukaže da Izvođač treba produžiti aktivnosti na kontroli ili dokumentiranju istih, Izvođač će poštovati pisane instrukcije Inženjera s ovim ciljem o svom trošku te u dogovorenom roku za izvršenje ovih aktivnosti.
1.4.8 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova
Sve će aktivnosti kontrole navedene u Planu kontrole biti dokumentirane. PK i svi drugi problemi koji su vezani uz POK sustav bit će čuvani i vođeni od strane Izvođača u sustavu pohrane POK dokumenata, koji će biti čuvan na gradilištu tijekom trajanja Ugovora. Na osnovu POK i PK Izvođač će izraditi neophodne obrasce za registraciju, dnevnike rada, te popise za provjeru, itd. prije početka Radova. Svi će takvi dokumenti na sebi imati osnovne informacije, datum i potpis osobe ovlaštene za vođenje dokumentacije. Osnovne će informacije najmanje sadržavati: ime projekta, broj aktivnosti kako je to navedeno u PK,
vrijeme i mjesto kontrolne aktivnosti. Inženjer će imati potpuni pristup sustavu pohrane dokumenata te će bez prethodne najave moći provesti kontrolu kvalitete.
1.4.9 Dokumentacija pri dostavi
U vrijeme dostavljanje materijala i opreme, Izvođač će predati sljedeću dokumentaciju Inženjeru u dva originalna primjerka i dvije ovjerene kopije:
• sve isprave o sukladnosti, certifikate, dokumente o testiranju i sl.
• sve dokumenti koji potvrđuju izvođenje kontrole i testiranja a u skladu s Ugovorom
• identifikacijski popis s poveznicama između dokumenata te materijala i opreme.
Tijekom Jamčevnog roka, otklanjanje nedostataka koje bude izvodio Izvođač će biti predmet istih uvjeta osiguranja kvalitete kao i tijekom regularnog izvođenja Radova.
1.4.11 Priručnici za upravljanje i održavanje
Sukladno Uvjetima ugovora, Izvođač je dužan prije početka Testova, po dovršetku, Inženjeru dostaviti priručnike za upravljanje i održavanje.
Priručnici trebaju obuhvatiti informacije vezane uz rad i održavanje svih elemenata sustava i sve opreme.
Izvođač će izraditi i dati na uvid radnu verziju Upute za rad i održavanje prije početka Testova, po dovršetku.
Priručnici za upravljanje i održavanje trebaju uključiti sljedeće, gdje je to primjenjivo:
• Funkcioniranje opreme, normalne radne karakteristike i granične uvjete;
• Montaža, instalacija, centriranje, prilagodba i upute za provjeru;
• Upute za puštanje u pogon opreme, uobičajen i normalan režim rada, regulaciju i nadzor, isključivanje i hitne situacije;
• Upute za podmazivanje i održavanje;
• Vodič za otkrivanje smetnji/kvara kod procesa i opreme, uključivo utjecaje promjene kakvoće vode, mehaničkih i električnih sustava. Pomoćna oprema također treba biti obuhvaćena;
• Liste dijelova i predviđeni rok trajnosti potrošnih dijelova;
• Osnovne nacrte, presjeke te skice montaže; inženjerske podatke i sheme montaže
• Ispitni podaci i krivulje pogona.
Radne verzije priručnika trebaju se dostaviti Inženjeru na uvid u tiskanom obliku i digitalnom formatu. Tiskani primjerci trebaju biti uvezani u tvrde korice te odgovarajuće označeni. Sve ostale upute i drugi podaci, uključivo nacrte i dijagrame, trebaju biti otisnuti na papiru A4 formata u standardnoj rezoluciji. Sve radne verzije priručnika trebaju biti dostavljene na hrvatskom jeziku.
Tiskani primjerci konačnih verzija trebaju biti uvezani i dostavljeni u čvrstim, trajnim koricama, s pregledom sadržaja i odgovarajućim indeksiranjem.
1.4.12 Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
Izvođač će biti odgovoran za ishođenje bilo kakvih neophodnih dozvola i suglasnosti za izvođenje radova, ako isto zahtijevaju nadležna tijela ili jedinice lokalne samouprave te će iste uzeti u obzir pri izradi ponude i snositi vezane troškove.
Dokumentacija koju će pripremiti Izvođač (uključujući nacrte) će biti potpisana od strane ovlaštenih projektanata i pripremljena tako da može biti pojedinačno provjerena (verificirana) u skladu s regulativom iz područja o gradnje RH, a posebice sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/2019).
1.4.13 Izjave o metodama izgradnje i montaže
Izjave o metodama izgradnje i montaže bit će pripremljene kao osnovni elementi radova te će biti predane Inženjeru na odobrenje najmanje 28 dana prije početka planiranih aktivnosti.
Izjave o metodama izgradnje i montaže će uzeti u obzir sve zahtjeve i restrikcije koje proizlaze iz ugovora. Svaka će izjava o predloženim metodama sadržati korak po korak specifičnih radova ili aktivnosti s opisima, datumom, vremenom i trajanjem svakog koraka. Izjave će biti upotpunjene skicama, dijagramima ili drugim informacijama koje mogu biti neophodne kako bi se osiguralo jasno razumijevanje metoda i važnosti svakog koraka ili radova ili aktivnosti.
Izjave o metodama građenja i montaže će sadržati najmanje:
a) metode rada
b) predloženu mehanizaciju koja će biti korištena
c) mjere kontrole buke i vibracija
d) radne sate
e) raspored skladišnih prostora na gradilištu
f) izvore materijala
g) načine rukovanja i skladištenja rasutih materijala i otpada
h) rute prijevoza
i) organizaciju gradilišta
j) mjere kontrole prašine
k) detalje u svezi privremene rasvjete
l) detalje u svezi pripremnih radova
m) detalje svih odlagališta i pozajmišta materijala
n) održavanje i čišćenje cesta na lokaciji
o) procedure sigurnosti i procjena rizika
p) pristupe pješacima, lakšima vozilima i vozilima hitnih službi
q) predložene metode rušenja.
Izjave o metodama će sadržavati i mjere pri radovima u blizini postojećih vodotoka i s podzemnom
vodom.
1.5Gradilište
Izvođač je dužan osigurati, na vlastiti trošak izraditi, postaviti i održavati gradilišne ploče min. dimenzija 1,3 x 2,4 m, izrađene na način da su otporne na utjecaje atmosferilija, na lokaciji izvođenja Radova koju će odrediti Inženjer uz suglasnost Naručitelja. Gradilišne ploče predvidjeti za svako gradilište (građevinu) posebno, odnosno u skladu s izdanim Građevinskim dozvolama.
Ploče trebaju biti u sukladnosti sa:
• mjerama vidljivosti sadržanim u Uputama za korisnike sredstava; informiranje i vidljivost projekata financiranih iz ESI fondova 2014. – 2020. objavljenom na sljedećoj stranici: xxxx://xxx.xxxxxxxxxxxxxxxxx.xx/xxxxx-xxxxxxxxx, ili u skladu s priručnikom koji će u datom trenutku biti na snazi, a sve po uputi Inženjera.
• člankom 134, stavak 4. Zakona o gradnji (NN 153/13, NN 20/17, 39/19)
• Pravilnikom o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište (NN 42/14)
Izvođač će poštivati posljednju dostupnu verziju navedenih Uputa za korisnike sredstava u svakom trenutku te će provoditi naputke Hrvatskih voda u svezi osiguranja vidljivosti.
Ako se sve potrebne informacije ne mogu smjestiti na jednu ploču, Izvođač će osigurati dvije. Prije izrade ploča, Xxxxxxx se obvezuje izraditi Elaborat za postavljanje ploča te ga dostaviti Inženjeru na pregled i ovjeru a Inženjer će zatražiti pisanu suglasnost od Voditelje projekta.
Izvođač može započeti sa postavljanjem ploča nakon što dobije pisanu uputu od Inženjera.
Sve imovinsko-pravne odnose sa vlasnicima nekretnina kao i potrebne suglasnosti i dozvole od nadležnih institucija (HC, ŽUC i sl.) na kojim se postavljaju ploče dužan je riješiti Izvođač.
Izvođač snosi sve troškove u vezi gore navedenog.
Po završetku izvođenja radova Izvođač je dužan, na vlastiti trošak, ukloniti sve gradilišne ploče .
Izvođač će kontrolirati pristup Gradilištu u svako vrijeme sukladno Uvjetima ugovora. Pristup će biti kontroliran u skladu s procedurama dogovorenim s Inženjerom.
Privremene ograde i vrata će biti postavljene sve dok ne budu zamijenjene sa stalnim ogradama i vratima ili dok radovi ne budu u dovoljnoj fazi gotovosti odnosno da bude moguće dio Gradilišta staviti u rad, ukoliko je to primjenjivo. Prolazi će biti omogućeni u okviru privremene ograde prema potrebama korisnika susjednih parcela.
Iskopi za postavljanje cjevovoda, koji se vrše na području koje je dostupno javnosti će biti zaštićeni adekvatnim ogradama.
Građevinski radovi Izvođača bit će ograničeni na Gradilište ili drugo područje zemljišta ovisno o dogovoru s Inženjerom sukladno Uvjetima ugovora.
Uslijed bilo kakvih neizbježnih uznemiravanja koja mogu biti prouzrokovana izvođenjem radova na pristupnim cestama koje koriste treća lica kako bi došla do svojih posjeda u blizini Gradilišta, potrebno je osigurati da iste nisu blokirane.
Prije korištenja dogovorenog prava u svezi pružanja usluga ili smještaja izvan Gradilišta, potrebno je dostaviti pisanu obavijest u svezi istog.
Izvođač će postaviti svoj glavni ured na lokaciji izvođenja Radova (na Gradilištu ili drugom području koje Izvođač osigura i dogovori s Inženjerom sukladno Uvjetima ugovora). To će biti mjesto na kojem će Xxxxxxx primati instrukcije, upute ili elektroničku poštu od Inženjera. Izvođač je dužan osigurati poštanski pretinac gradilišta u najbližem poštanskom uredu, te o tome obavijestiti Inženjera i Naručitelja.
Izvođač će postaviti dodatne urede na drugim lokacijama za svoje potrebe.
Izvođač neće dozvoliti da bilo koja osoba stanuje na Gradilištu, osim za sigurnosne potrebe, ako tako odobri Inženjer.
Izvođač će osigurati osoblju koje će boraviti na Gradilištu sve potrebne prostorije i sanitarne čvorove u skladu s Hrvatskim zakonodavstvom. Izvođač će osigurati svoje osoblje s neophodnom zaštitnom opremom, odjećom.
1.5.3.2 Ured za djelatnike Inženjera
Izvođač je dužan osigurati na gradilištu ured za Inženjera i njegove djelatnike sukladno važećoj regulativi i pravilniku o zaštiti na radu. Veličina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda. Potrebno je osigurati i wc za zaposlenike, Internet vezu za normalno funkcioniranje ureda, te neprekidan izvor električne energije.
Izvođač je dužan poduzeti sve razumne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost osoblja Izvođača sukladno Uvjetima ugovora.
Svi radovi će biti izvedeni u skladu s važećom legislativom Republike Hrvatske. Najvažniji zakoni i pravilnici koji reguliraju ovo pitanje ponajprije iz područja zaštite na radu i područja zaštite od požara su navedeni u dijelu 3, Zakoni i norme. Inženjer će kontrolirati da se Izvođač prilikom svog rada pridržava svih primjenjivih zakonskih odredbi, odnosno da su iste uvrštene u Plan izvođenja radova (točka 1.3.3) sukladno kojem će Izvođač raditi.
Izvođač će u okviru ovog Ugovora izraditi Plan zaštite na radu.
1.5.4.1 Osoba za provedbu zaštite na radu
Izvođač će odrediti osobu za provedbu zaštite na radu koja će također obavljati dužnosti osobe za prevenciju akcidenata.
Plan zaštite na radu će definirati aktivnosti, dužnosti i nadležnosti osobe zadužene za provedbu plana.
Plan će zaštite na radu sadržavati specifične procedure za smanjenje rizika koji nastaje kao rezultat
obavljanja opasnih poslova na gradilištima kako je to niže navedeno ali ne i ograničeno na:
• iskope (npr. mjere osiguranja klizanja zemljišta, kontakt s podzemnim /nadzemnim instalacijama, fizičke barijere prema vozilima, znakovi upozorenje za pješake)
• rad na visini (npr. padovi, materijali koji bi mogli pasti)
• rad u zatvorenim prostorima (npr. nedostatak kisika, otrovni plinovi / pare / dim, eksplozivni plinovi)
• rad s otpadnim vodama, muljem u spremnicima, komorama i cjevovodima (npr. leptospiroza, utapanja, otrovni plinovi)
• nadzemni i podzemni aktivni strujni vodovi te kontrolna oprema (elektrifikacija).
• radovi na cestama (npr. promet, pješaci)
• podizanje teških tereta (npr. neophodna oprema, stabilno tlo, obučen vozač / podizač tereta s remenom / pomoćnik pri utovaru/istovaru)
• preklapanje s radovima drugih Izvođača ili Naručitelja (npr. postojeći operativni uređaj i oprema)
• skladištenje opasnih supstanci, rukovanje i korištenje (npr. kemikalije, eksplozivi)
• kontrolirano upravljanje otpadnim materijalima
1.5.4.3 Sastanci i izvještavanje
Izvođač će poslati Inženjeru detalje bilo kakvih akcidenata čim prije nakon ovakvog događaja.
Zaštita će na radu biti predmet svakog sastanka na gradilištu. Poglavlje o zaštiti na radu će činiti dio mjesečnog izvještavanja.
Izvođač će osigurati neophodnu opremu za praćenje parametara pri ulasku u potencijalno opasne prostore. O svim opasnim ili potencijalno opasnim prostorima će Izvođač voditi odgovarajuću evidenciju.
1.5.4.5 Ograničeni pristup i „Dozvola za rad“
Plan zaštite na radu će sadržavati i procedure za definiranje i pristup „Područjima s ograničenim pristupom“ gdje će pristup ovakvim područjima biti ograničen „dozvolom za rad“ u ovakvim prostorima.
Izvođač će onemogućiti pristup svojim uposlenicima ili kooperantima sve dok ne budu u posjedu dozvole za rad u ovakvim područjima od strane osoba za provedbu zaštite na radu.
Inženjer može naložiti Izvođaču da definira područje kao „Područje s ograničenim pristupom“ ukoliko on to smatra neophodnim. Usklađenost s zahtjevima dozvole neće odriješiti Izvođača bilo kakve odgovornosti prema Ugovoru.
1.5.4.6 Odredbe za slučajeve nužde
Plan zaštite na radu će sadržavati i odgovarajuće postupke i opremu u izvanrednim slučajevima, uključujući:
• oprema za prvu pomoć (zavoji, itd.)
• osobe obučene za pružanje prve pomoći
• komunikacija i prijevoz do najbliže bolnice s odjelom za akcidentne i izvanredne slučajeve
• opremu za praćenje
• opremu za spašavanje
• opremu za gašenje požara
• komuniciranje s najbližom vatrogasnom stanicom
Izvođač će osigurati svu neophodnu opremu za spašavanje koja će redovno biti provjeravana i održavana. Evidencija provjere opreme će se voditi na gradilištu. Izvođač će osigurati da adekvatan broj uposlenika bude u potpunosti obučen za korištenje aparata za disanje i tehnika oživljavanja.
1.5.4.7 Osobna zaštitna oprema i higijena
Osobna zaštitna oprema će biti dostupna osoblju te će se koristiti gdje je to potrebno, a uključuje:
• zaštitne kacige
• zaštitu za oči
• zaštitu za uši (sluh)
• zaštitu ruku
• zaštitu za noge.
Izvođač će osigurati i odgovarajuće objekte za boravak, uključujući minimalno:
• pitku vodu
• zahode
• umivaonike s toplom vodom, sapune i ručnike
• čiste, suhe i tople prostore sa stolovima i stolicama gdje je moguće konzumirati hranu.
Sukladno članku 22. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) za ulazak u okna, šahtove i slične objekte gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75° prema horizontali.
Prečke ljestava moraju biti dobro učvršćene odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 30 cm.
Duljina prečki između stranca ljestava ne smije biti manja od 40 cm.
Ljestve, čija je visina veća od 3,0 m moraju imati zaštitu u obliku čvrte leđne zaštite ili sigurnosnog sustava
sa ljestvama u koje je integrirana vodilica sa klizačem.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3,0 m. Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
Ako ljestve nemaju zaštitu, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida, razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm.
Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 16
cm.
Na ljestvama čija je visina veća od 20,0 m moraju se na udaljenostima od 6,0 do 8,0 m ugraditi odmorišta (platforme ili podesti).
Izvođač je dužan poduzeti sve razumne mjere za zaštitu okoliša sukladno Uvjetima ugovora, biti u skladu s odredbama EU direktiva te hrvatskim zakonima na području zaštite okoliša i zadovoljiti zahtjeve relevantnih tijela za zaštitu okoliša te ishoditi neophodne dozvole po ovom pitanju ukoliko je primjenjivo.
Izvođač će voditi računa o Studiji utjecaja na okoliš posebno u dijelu koji je vezan za utjecaje na okoliš koji nastaju kao rezultat izgradnje te će poduzeti sve potrebne mjere da smanji ove utjecaje na najmanju moguću razinu .
Izvođač će već svojim Planom izvođenje radova (točka 1.3.3) i Planom upravljanja okolišem (PUO) definirati skladištenje i odlaganje ili uklanjanje otpadaka i otpadnog materijala, koji će se odnositi na cijeli period izvođenja radova.
PUO će sadržavati, ali ne biti i ograničen na slijedeće:
• Odlaganje čvrstog otpada za sve građevinske materijale te lokacije odlagališta za višak materijala i otpadne materijale na okolišno siguran način; materijali bi trebali biti reciklirani do maksimalno mogućeg stupnja a gdje to nije moguće učiniti, otpad je potrebno odložiti na adekvatnoj udaljenosti od gradilišta na pogodnu i odobrenu deponiju. Paljenje otpada na lokaciji gradilišta
nije dozvoljeno;
• Upravljanje tekućim otpadom u svezi potencijalnog izlijevanja goriva i kemikalija koje se koriste tijekom izgradnje na okolišno prihvatljiv način na adekvatnoj udaljenosti od gradilišta u skladu s lokalnim zakonima;
• Smanjiti utjecaj mehanizacije u odnosu na ljudsko zdravlje i okoliš općenito. Ovo se odnosi na smanjenje potencijalne štete po vegetaciju, emisije buke, prašine i akcidentne izljeve goriva koje mogu dovesti do zagađenja tla i vode;
• Odlaganje sanitarnog otpada iz sanitarnih prostorija na lokaciji gradilišta na okolišno prihvatljiv način (npr., kemijskih zahodi);
• Kamenolomi i pozajmišta materijala. Izvođač će definirati lokalitete na kojima će se iskopavati materijali te mjere koje će biti primijenjene s ciljem smanjenja utjecaja na okoliš, tijekom i nakon trajanja izgradnje.
Izvođač će biti odgovoran za sve probleme koji su posljedica ili su vezani uz procesiranje, uklanjanje, prijevoz i odlaganje nastalog otpada u skladu s primjenjivim Zakonima iz područja zaštite okoliša.
Prevencija onečišćenja tla i voda
Upravljanje vodama i otpadnim vodama koje nastaju kao posljedica radova, uključujući vode od čišćenja, testiranja ili dezinfekcije, Izvođač će postupati u skladu sa zahtjevima Hrvatskih standarda u svezi ispuštanja otpadnih voda u kanalizacijski sustav ili u vodotoke.
Izvođač će poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da aktivnosti na radovima ne uzrokuju zagađenje podzemnih izvora vode ili površinske vode.
Izvođač će osigurati da je onečišćenje zraka koje nastaje uslijed izvođenja radova i tokom probnih radnji ispod graničnih vrijednosti s obzirom na kvalitetu življenja, odnosno dodijavanja neugodnim mirisom.
Izvođač će biti u skladu s Hrvatskim zakonima i pravilnicima u svezi onečišćenja zraka uključujući, ali ne i isključivo, sa Zakonom o zaštiti zraka (NN 127/19), Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17, , 127/2019) i Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, izmjene i dopune 84/17 127/2019).
Izvođač će poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da aktivnosti na radovima ne uzrokuju zagađenje zraka.
Prevencija buke i remećenja reda
Izvođač će osigurati da je utjecaj buke koja nastaje uslijed izvođenja radova smanjena na minimum putem dobre organizacije gradilišta, odražavanja strojeva i komunikacije s vlasnicima obližnjih posjeda. Stoga, Izvođač će primijeniti najbolje moguće načine da smanji buku koja nastaje kao rezultat aktivnosti na izgradnji, uključujući održavanje strojeva.
Izvođač će biti u skladu s Hrvatskim zakonima i pravilnicima za smanjenje buke uključujući, ali ne i isključivo sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredinama gdje ljudi rade i borave (NN 145/04 i 46/2008).
Vozila i mehanički strojevi koji se koriste za radove će biti opremljeni s efikasnim prigušivačima na ispušnim cijevima te će biti održavani u adekvatnom radnom stanju tijekom trajanja radova. Strojevi za povremenu uporabu će biti ugašeni u periodima između radova ili će biti upaljeni s minimalnom snagom. Izvođač će ukloniti s gradilišta bilo kakve strojeve za koje Inženjer smatra da nisu dovoljno prigušeni. Sve kompresorske jedinice će biti modeli “s prigušenom bukom” s ugrađenim i zabrtvljenim akustičkim poklopcima koji će biti zatvoreni kada su kompresori u pogonu. Svi pomoćni pneumatski alati će biti opremljeni s prigušivačima adekvatnog tipa prema preporuci proizvođača. Pumpe i mehanički statični strojevi će biti zatvoreni u akustična kućišta ili paravane gdje je to određeno od strane Inženjera.
Bilo kakvi strojevi, poput generatora ili pumpi, koji moraju raditi izvan normalnog radnog vremena će biti locirani u akustičkim kućištima prema nalogu Inženjera koji će ograničiti nivoe buke na ne manje od 5 dB(A) ispod dopuštenih nivoa.
Izvođač će provesti mjerenja buke ukoliko to bude zahtijevano od strane Inženjera te će predati Inženjeru rezultate mjerenja. Izvođač će provesti bilo koja druga dodatna mjerenja prema zahtjevu Inženjera kako bi buka i druge smetnje bile svedene na minimum.
Izvođač će poduzeti sve korake neophodne za smanjenje vibracija koje nastaju korištenjem strojeva i mehanizacije na gradilištu. Strojevi koji koriste sustav ispuštanja teških tereta bilo na mehanički ili gravitacijski način u svrhu lomljenja asfalta ili temelja nisu dopušteni. Vibracije će se pratiti putem vibrometra prema nalogu Inženjera. Vibracije vezane uz mehaničke uređaje ne smiju prijeći 2.5 mm/sec. kao maksimalnu brzinu čestica u okomitom smjeru na granici parcele.
Izvođač će svesti emisije prašine na minimum u skladu s procedurama dobre prakse vođenja gradilišta te specifičnim mjerama koji uključuju ali nisu ograničene na:
• Instalacija vjetrenih barijera na lokacijama odlaganja zemlje;
• Zatvaranje transportne trake, kamiona i drugih transportnih sredstava;
• Pokrivanje materijala s plastičnim pokrivačima;
• Zbijanje s povezujućim materijalima;
• Posipanje vodom gornjih slojeva zemlje.
Izvođač će održavati Gradilište čistim, urednim i sigurnim tijekom razdoblja izgradnje i puštanja u pogon. Izvođač je dužan ukloniti sav materijal koji se ne koristi i druge ostatke koji nastaju izgradnjom. Primopredaja građevine neće se obaviti dok se takav materijal ne ukloni.
Izvođač treba spriječiti da vozila koja ulaze i izlaze s Gradilišta ostavljaju blato ili druge ostatke materijala na površinama prilaznih cesta ili pješačkih staza. Sav takav materijal treba ukloniti s prometnih površina što je moguće prije.
Mehanizacija na Gradilištu ne smije ispuštati ulja i maziva na području Gradilišta. Izmjena motornog ulja izvodi se na jednom središnjem mjestu, koje ima odgovarajuću zaštitu od prosipanja. Otpadno motorno ulje treba prikupiti i zbrinuti na odgovarajući način.
1.5.7 Zaštita kulturno povijesne baštine
U zoni neizravnog utjecaja nalaze se spomenici kulture, zaštićena kulturna dobra, te je potrebno poduzeti sve mjere njihove zaštite na terenu, te pravilnom organizacijom gradilišta i pažljivim rukovanjem teškom mehanizacijom spriječiti oštećenja na njima.
Arheološki nadzor će se po potrebi vršiti prilikom izvođenja zemljanih radova, a sve prema posebnim uvjetima Ministarstva kulture, te sljedećim pravilnicima:
• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18)
• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN
89/11, 130/13)
• Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10 i 2/2020).
Sigurnost
Izvođač će izvršiti radove na način da će biti usklađeni sa svim međunardnim i hrvatskim sigurnosnim zakonima i standardima. Svi radovi moraju biti posebno usklađeni sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl.l. 42/68), Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18) te s drugim važećim zakonima i hrvatskim standardima.
Pitanja vezana uz sigurnost bit će na planu i programu svih sastanaka te će planovi vezani uz ova pitanja biti predmet zajedničkog dogovora između Inženjera i predstavnika izvođača s ciljem smanjenja rizika pojave akcidenata i neželjenih slučaja u narednim aktivnostima.
U slučaju da Inženjer smatra da metode rada Izvođača nisu dovoljno sigurne ili da ne postoji dovoljna ili adekvatna zaštitna barijera ili druga sigurnosna oprema ili oprema za spašavanje, Izvođač će promijeniti svoju metodologiju izvođenja radova ili instalirati dodatnu opremu ili pojačati mjere sigurnosti i opremu za spašavanje.
Izvođač će u najkraćem roku obavijestiti Inženjera o bilo kakvim akcidentima, bilo to na lokaciji gradilišta ili izvan, a koji uključuju Izvođača i rezultiraju ozljedom osoblja ili oštećenjem materijalnih dobara, bilo da se radi o direktnom kontaktu s radovima ili s trećim licem. Ovakve obavijesti mogu biti verbalne, ali svakako trebaju biti popraćene detaljnim pisanim izvješćem unutar perioda od 24 (dvadeset i četiri) sata od akcidenta.
Zaštita od požara i prevencija
Izvođač treba biti u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) za zaštitu radova i bilo koje okolne imovine od vatre te, ako je potrebno, treba omogućiti vatrogascima da povremeno pregledaju sve objekte za zaštitu od požara.
Izvođač treba pripremiti i izdati izjavu o metodi rada za djelatnosti koje uključuju rizike od požara i skladištenje zapaljivih materijala Inženjeru na odobrenje.
Izvođač mora nadalje biti u skladu sa:
• Pravilnikom o vatrogasnim aparatima (NN 101/11, 74/2013)
• Pravilnikom o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11)
• Pravilnikom o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN
056/12)
• Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).
1.6Izvođenje radova
Za sve nacionalne norme kojima su prihvaćene europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utvrdila europska normizacijska tijela, odnosno nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifikacije, a koje su navedene u ovoj tehničkoj dokumentaciji, sukladno članku 209 Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16) priznaju se "jednakovrijedne".
Svi će cjevovodi biti trasirani sukladno glavnim projektima. Manja odstupanja u trasi cjevovoda, niveleti i nagibu moguća su između Glavnog projekta i Izvedbenog projekta Izvođača, ali u mjeri koja u potpunosti poštiva važeće potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole. Trasa cjevovoda mora biti smještena unutar katastarskih čestica koje su navedene u Glavnom projektu. Geodetskim elaboratom nepotpunog izvlaštenja definiran je pojas za nepotpuno izvlaštenje, a kojim se pokriva trasa cjevovoda kanalizacije iz Glavnog projekta i potrebnog radnog pojasa za izvođenje predmetnih radova.
Prije početka radova na iskopima za bilo koji cjevovod, Xxxxxxx će označiti i snimiti trasu cjevovoda kako je to prikazano na Nacrtima ili u skladu s dogovorom s Inženjerom.
Trasa cjevovoda bit će iskolčena od strane ovlaštenog geodetskog ureda, a iskolčenje će biti izrađeno u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/2019) i Pravilnikom o geodetskom projektu (NN12/14, NN 56/14). U cijenu radova uključiti i postavljanje visinskih točaka repera s održavanjem i kontrolom tijekom kompletnog trajanja radova.
1.6.2 Iskop rova i polaganje cijevi
Zahtjevi u svezi iskopa rovova i podloge u rovu trebaju biti usklađeni s Knjigom 4 te normalnim poprečnim presjecima kanala koji su dani u Knjizi 5, a generalna širina rova određena je prema normi HR EN 1610 „ili jednakovrijedno“.
Nakon skidanja gornjih slojeva pristupa se strojnom iskopu nasipnog/zemljanog materijala uz pomoć rovokopača do dubine pojave matične stijene.
Na dionicama gdje je iskop donjeg dijela rova u matičnoj stijeni i dionicama koje se izvode u naselju (u blizini stambenih objekata) zabranjena je upotreba eksploziva, iskop se vrši uz upotrebu hidrauličkog čekića.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti iskopu za cjevovode koji prolaze uskim koridorom između stambenih građevina. Na ovim dionicama izvođač radova treba tehnologiju iskopa prilagoditi konkretnim uvjetima, kako ne bi došlo do oštećenja i ugrožavanja stabilnosti okolnih objekata. Radove treba izvoditi u kratkim kampadama (duljina cijevi) i u što kraćem vremenskom roku. U slučajevima gdje se matična stijena nalazi na većoj dubini i objekti nisu temeljeni na njoj, tijekom iskopa rova neophodno je prisustvo geomehaničkog nadzora, kako bi se utvrdila stabilnost pokosa i izvršilo odgovarajuće osiguranje rova. Uz kontrolu iskopa potrebno je vršiti i kontrolu okolnih objekata. Ako se tijekom izvođenja radova na iskopu dovede do narušavanja stabilnosti dijela postojećih objekata, isto je potrebno nakon izvođenja radova sanirati i dovesti u prvotno stanje.
Prije izvedbe iskopa nužno utvrditi dubinu temeljenja i kvalitetu temelja građevina. Ukoliko je stanje temelja i konstrukcije loše, prije izvedbe iskopa kanala potrebno je preventivno sanirati i ojačati temelje
građevina. Ukoliko je kvaliteta temelja građevina loša, a temeljenje nije obavljeno na matičnoj vapnenačkoj stijeni odnosno obaljeno je plitko na nasipu ili zemljanom tlu, kao zaštita iskopa rova predviđena je izvedba mikropilota uz temelje građevine uz minimalno uklještenje pilota u stijenu u dužini 2 do 3 m. Pilote na vrhu povezati naglavnom gredom te obaviti koso sidrenje u matičnu stijenu. Tek nakon provedbe ojačanja temelja može se pristupiti iskopu kanala do predviđene dubine.
Također je predviđena, na ovim uskim dionicama, izrada elaborata o stanju susjednih objekata prije početka radova iz razloga što bi vlasnici građevina sva nastala oštećenja tijekom dužeg vremena mogli uvjetno rečeno pripisati kao posljedicu aktivnosti na iskopu kanala.
U slučaju kada se cijevi polažu ispod razine podzemnih voda, rovovi trebaju biti suhi tijekom izvođenja radova. Održavanje rovova suhim tijekom izvođenja radova je odgovornost Izvođača, a smatra se uključenim u jedinične ponudbene cijene iskopa.
Također, smatra se da su svi troškovi razupiranja rova tijekom: iskopa, postavljanja posteljice, kao i polaganja cijevi te postavljanja/izrada okana uključeni u jediničnu cijenu iskopa u Troškovniku. Izvođač je dužan predvidjeti sve potrebne radove zaštite rova prilikom izvođenja radova sukladno ovim Tehničkim specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i pravilima struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene.
Materijal iz iskopa bit će odložen uz rov ili će biti prevezen do stalnog odlagališta. Lokacija stalne deponije će se odrediti uz odobrenje Naručitelja i Lokalne uprave (Općine, Grad).
Materijal iz iskopa može biti korišten za zasipavanje rovova po odobrenju Inženjera i ukoliko to nije suprotno zahtjevima za pojedine rovove navedenim u ovim Tehničkim Specifikacijama.
U slučaju nedostatnih količina materijala iz iskopa za zatrpavanje rovova potrebno je kompenzirati ove količine s materijalom iz pozajmišta (koje će sam odrediti Izvođač) i platiti sve vezane troškove. Materijal korišten za zatrpavanje rovova mora biti provjeren od strane Inženjera.
Podloga (posteljica) ispod cijevi mora biti izvedena od šljunka granulacije do 8 mm, odnosno granulacije 8- 16 mm na dionicama sa GRP cjevovodom. Posteljicu je potrebno izvesti sa modulom stišljivosti Ms=20 MN/m2 te mora biti odobrena od strane Nadzornog inženjera prije polaganja cijevi.
Posteljica za kanalizacijske cjevovode mora biti isplanirana s točnošću +/- 1 cm, a posteljica za vodovodne cjevovode isplanirana s točnošću +/- 2 cm, prema kotama nivelete iz uzdužnog profila. Debljina sloja za podlogu cijevi mora biti u skladu s HRN EN 1610 „ili jednakovrijedno“ ovisno o promjeru cijevi.
Materijal koji se koristi za pokrov i oblogu cijevi će biti isti kao materijal posteljice. Debljina pokrova pijeskom iznad tjemena cijevi ne smije biti manje debljine od 30 cm. Zatrpavanje se izvodi u punoj širini rova te je gornji sloj potrebno isplanirati s točnošću +/- 2 cm.
Na obložni sloj šljunka ugrađuje se sloj šljunka ili materijala iz iskopa u slojevima debljine 30 cm uz nabijanjem lakim strojnim nabijačima do modula stišljivosti Ms=40 MN/m2, osim ako projektnom dokumentacijom nije naznačen jači modul stišljivosti/stupanj zbijenosti u ovisnosti od prometnog opterećenja. Šljunak mora udovoljiti parametre navedene u OTU za radove na cestama – Knjiga 3.
Izvođač je dužan prije ugradnje šljunka dostaviti Inženjeru na pregled svu dokumentaciju o laboratorijskom ispitivanju šljunka. Ako rezultati ispitivanja udovoljavaju OTU Inženjer će pisanim putem Izvođaču dozvoliti ugradnju šljunka.
Ako se zatrpavanje preostalog dijela rova izvodi šljunčanim materijalom u tom slučaju modul zbijenosti završnog tamponskog sloj mora iznositi sukladno zahtjevu nadležnih institucija (Hrvatske ceste, ŽUC i Jedinice lokalne uprave).
Na dijelu trase gdje je tlo slabe nosivosti potrebno je izvesti produbljenje rova i ugradnju zamjenskog materijala u sloju debljine 10 cm na trasama cjevovoda, a u sloju od 20 cm ispod revizijskih okana.
Na dionicama cjevovoda koji se polažu u materijalu loših karakteristika (kvartarne naslage i nasipni materijali) i gdje se očekuju visoke razine podzemne vode kao zaštitu od miješanja materijala cijela zona cjevovoda (zamjenski materijal, posteljica i obloga) se oblaže geotekstilom. Preklop geotekstila vrši se po završetku izvedbe sitnozrnate obloge. Upotrebu geotekstila odobrava nadzorni inženjer na temelju vizualnog pregleda iskopanog rova.
Svi će rovovi dubine veće od 2,0 m biti bočno razupirani odnosno kako je projektom predviđeno. Tehnologiju razupiranja određuje Izvođač (velikoplošne oplate i sl.). Cijena razupiranja se smatra uključenom u jedinične cijene iskopa. Izvođač je dužan predvidjeti sve potrebne radove zaštite rova prilikom izvođenja radova sukladno ovim Tehničkim specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i pravilima struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene.
Tijekom izvođenja iskopa, svi će radovi biti obostrano ograđeni drvenim ogradama visine min. 1 m. Izvođač će održavati i premještati ogradu kako napreduju radovi na iskopu. Također, gdje je potrebno, Izvođač će izraditi i postaviti drvene mostiće za prijelaz pješaka preko rova i/ili osigurati mogućnost prelaska vozila preko rova postavljanjem čeličnih ploča.
Cijevni materijali primijenjeni u sustavu moraju zadovoljavati zahtjeve iz tehničkih specifikacija, dozvoljene su alternative ali uz poštivanje hidrauličkih parametara na osnovu kojih je sustav postavljen: u tlačnim cjevovodima brzina tečenja i zaštita od nestacionarnih stanja tečenja, u gravitacijskim cjevovodima brzina tečenja i postotak punjenja profila cijevi.
Gravitacijski cjevovodi:
Gravitacijski cjevovodi će biti izrađeni od plastičnih cijevi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju od poliestera (GRP, SN10) i polivinil klorida (PVC-a, SN8). Poliesterske cijevi (GRP) predviđeno je ugrađivati na dionicama sa značajnijim procijeđivanjem podzemne vode u kanal (npr. dionice cjevovoda smještene uz rijeku Grab).
Specifikacije cijevi, spojnica i sustava će zadovoljavati sljedeće norme:
- HRN EN 1401-1:2009 „ili jednakovrijedno“ - Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 1401-1:2009 „ili jednakovrijedno“),
- HRN EN 14364:2013 „ili jednakovrijedno“ - Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju -- Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013 „ili jednakovrijedno“)
Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima.
Spajanje i spojni dijelovi bit će prilagođeni odabranom cijevnom materijalu, a sukladno standardu i atestima koji su propisani za odabrani cijevni materijal (spojnice, kolčak i ostalo). Koristit će se elastične brtve (brtveni prsten) koje su integrirane s cijevi. Brtve će biti od EPDM-a.
Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu.
Spajanje i polaganje cijevi će biti izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.
Izvođač će provoditi tekuća ispitivanja cijevnog materijala te će snositi sve troškove ispitivanja istih od strane neovisnog laboratorija i to:
- na svakih 500 m isporučenih cijevi, Izvođač će, u nazočnosti Inženjera, uzeti uzorak cijevi u duljini od 1 m i predati ga neovisnom laboratoriju koji će provesti ispitivanje obodne krutosti (SN) plastomernih cijevi sukladno normi HRN EN ISO 9969 „ili jednakovrijedno“.
Troškovi uzimanja uzoraka cijevi te ispitivanja u neovisnom laboratoriju idu na teret Izvođača, tj. smatraju se uključenim u jediničnu cijenu dobave, dopreme i ugradnje cijevi.
Izvođač će, u slučaju podbacivanja rezultata tekućih ispitivanja, snositi sve troškove ispitivanja već ugrađenih cijevi i zamjene ugrađenih cijevi koje ne zadovoljavaju uvjetu minimalne obodne krutosti.
Naručitelj i Inženjer pri samoj isporuci mogu odrediti uzorak za ispitivanje, te ukoliko uzorak ne zadovoljava tražena tehnička svojstva, Naručitelj zadržava pravo cijelu takvu isporuku vratiti Izvođaču, a ukoliko bi se takav slučaj ponovio, Naručitelj zadržava pravo obustave daljnje isporuke i ugradnje cijevi od tog proizvođača.
Tlačni cjevovodi:
Tlačni cjevovodi će biti izrađeni od cijevi od glatkog punostijenog polietilena visoke gustoće (PEHD), izrađen od PE100, SDR 17. Specifikacije PEHD cijevi, spojnica i sustava će zadovoljavati zahtjeve norme HRN EN 13244-2 ili HRN EN 12201-2 „ili jednakovrijednim“.
Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima. Sve cijevi će biti nazivnog tlaka min. 10 bar (PN10) ili kako je navedeno u Troškovniku.
Spajanje cjevovoda od polietilena Izvođač je dužan izvoditi elektrofuzijskom spojnicama ili kako je navedeno u troškovniku, a sav materijal za ovaj postupak (uključno sa spojnicama) smatra se uključenim u jedinične cijene dobave, dopreme i ugradnje PEHD cijevi.
Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu. Sve armature će biti izrađene od nodularnog lijeva. Spojevi armatura sa cijevima će biti izvedeni prirubnički s ugrađenom brtvom.
Spajanje i polaganje cijevi će biti izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.
Cjevovodi za vodoopskrbu
Vodoopskrbni cjevovodi manjih profila izvode se od glatkog punostijenog polietilena visoke gustoće (PEHD), izrađen od PE100, nazivnog tlaka min. 10 bar (PN10). Specifikacije PEHD cijevi, spojnica i sustava će zadovoljavati zahtjeve norme HRN EN 13244-2 ili HRN EN 12201-2 „ili jednakovrijednim“.
PEHD cijevi profila do Dv=110mm na gradilište dolaze u kolutovima, te se ugrađuju tako da se manji horizontalni i vertikalni lomovi na trasi postižu blagim zakrivljenjem cijevi, a na mjestima većih lomova ugrađuju se odgovarajuća PEHD koljena.
PEHD cjevovod profila Dv=125mm i većeg na gradilište se isporučuje u dužinama od 6 ili12m. Manji horizontalni i vertikalni lomovi na trasi postižu blagim zakrivljenjem cijevi, a na mjestima većih lomova ugrađuju se odgovarajuća PEHD koljena
Cijevi se međusobno spajaju elektrofuzijskim spojnicama, a s lijevanoželjeznim fazonskim komadima u oknu ili van njega, pomoću PEHD tuljka sa slobodnom prirubnicom. Spajanje PEHD cijevi spojnicama, kao i dobava, doprema i ugradnja elektrofuzijskih spojnica se smatra uključenom u jedinične cijene nabave, dopreme i ugradnje PEHD cijevi.
Vodoopskrbni cjevovodi većih profila izvode se od lijevano željeznih cijevi nodularnog lijeva– duktil (u daljnjem tekstu: duktil) prema normi HRN EN 545:2010 „ili jednakovrijedno“ s naglavkom TYTON. Pojedinačna dužina duktilnih cijevi iznosi do 6 m.
Propisane klase cijevi za nodularni lijev (duktil) je:
• Klasa C40 za profile do DN 350 mm
• Klasa C30 za profile DN 350 mm i veće
Alternativno, vodoopskrbni cjevovodi mogu se izvesti od PEHD ili Ductil cijevnog materijala neovisno o materijalu cjevovoda odabranim glavnim projektom, uz uvjet da primjenjeni materijal mora zadovoljavati zahtjeve iz tehničkih specifikacija.
U slučaju odabira alternativnog cijevnog materijala, Izvođač će snositi sve troškove izmjena projektne dokumentacije, izrade hidrauličkih proračuna, proračuna otpornosti, projektne razrade tehničkih rješenja, te ishodovanja potrebnih dozvola i dopuštenja zbog primjene alternativnih cijevnih materijala, te neće imati pravo na dodatna potraživanja za izradu dodatne projektne dokumentacije, izmjenu tehničkih rješenja uvjetovanih izmjenom cijevnog materijala, niti produljenje roka izvođenja radova.
Ukoliko Izvođač primjenjuje alternativni cijevni materijal obavezan je u jedničnim cijenama svih stavki zemljanih, montažerskih i drugih radova koji se mjenjaju kao posljedica promjene cijevnog materijala uključiti izmjene, dodatne radove, opremu i proizvode (spojnice, prelazne komade, i sl.) odnosno Izvođač neće imati pravo na naknadne korekcije cijena, stavki, količina i tehničkih karakteristika zemljanih, montažerskih i ostalih radova koji se mjenjaju kao posljedica promjene cijevnog materijala.
Spajanje i polaganje cijevi, neovisno o materijalu, će biti izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.
Svi fazonski komadi će biti izrađeni iz nodularnog lijeva GGG prema HRN EN 545:2010 „ili jednakovrijedno“.
Sve će armature biti izrađene iz nodularnog lijeva GGG. Armature moraju odgovarati HRN EN 545:2010 „ili jednakovrijedno“ za pitku vodu i biti izvedene na prirubnički spoj NP 10 prema HRN EN 1092-2 „ili jednakovrijedno“.
Svi ventili trebaju biti od lijevanog željeza i moraju udovoljavati normama HRN EN 1074-1:2002, HRN EN 1074-2:2002 i HRN EN 1074-2:2002/A1:2008 „ili jednakovrijednim“ i dodatno ovisno o vrsti ventila normama kako slijedi:
• Nepovratni ventili HRN EN 1074-3:2002 „ili jednakovrijedno“
• Odzračni ventili HRN EN 1074-4:2002 „ili jednakovrijedno“
• Regulacijski ventili HRN EN 1074-5:2002 „ili jednakovrijedno“
Svi fazonski komadi i armature se isporučuju s brtvama i materijalom za pričvršćivanje (vijcima, matice i podlošci).
Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima. Sve cijevi će biti nazivnog tlaka kako je definirano ovim Tehničkim Specifikacijama i Troškovnikom.
Ovom dokumentacijom o nabavi, za radove na vodoopskrbnom sustavu i sustavu odvodnje aglomeracije Trilj, predviđena je ugradnja materijala i proizvoda kojom je omogućeno ravnopravno sudjelovanje svih potencijalnih sudionika u postupku nadmetanja, kako s osnove domaćih ili uvoznih proizvoda, tako i s osnove domaćih ili stranih ponuditelja. Proizvodi i materijali koji su navedeni u dokumentaciji o nabavi se nalaze u proizvodnim programima domaćih i stranih tvrtki i kao takvi se predstavljaju širom osnovom za odabir mogućnosti nuđenja pojedine vrste materijala i proizvoda.
1.6.4 Spajanje kanalizacijske cijevi s postojećim objektima i cjevovodima
Spojevi između novih i postojećih kanalizacijskih cijevi će biti izvedeni u postojećim oknima. U slučaju da okno ne postoji, izgradit će se novo.
Izvođač je dužan locirati postojeći kanalizacijski cjevovod na lokalitetu spoja te registrirati lokaciju, promjer cijevi, materijal i kotu nivelete.
Kod spajanja cijevi na postojeća AB okna, za postizanje vodonepropusnog spoja, ugraditi prelazni komad u otvor zida, a cijevi nakon montiranja brtviti putem brtve za cijevi, odnosno varenjem te na taj način osigurati vodonepropusnost spoja.
1.6.5 Revizijska okna za kanalizacijske cjevovode
Na trasama gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda ugrađivat će se revizijska okna, sukladno normi:
• HRN EN 1917:2008 „ili jednakovrijedno“ - Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s čeličnim vlaknima i armirana (EN 1917:2002/AC:2008 „ili jednakovrijedno“)
Ponuđena okna trebaju biti izrađena od betonskih montažnih elemenata (baza, prsten, konus, ploča) s integriranim plastičnim dnom i odgovarajućim integriranim spojnicama za prihvat kanalizacijskih cijevi (npr. cijevi DN 250, DN 300 itd.) u tom slučaju ista moraju biti prilagođena za prihvat (spajanje) ponuđenog cijevnog materijala. Kod spoja montažnih dijelova okana (baza, prsten i konus) isključivo koristiti dvostruke brtve za postizanje vodonepropusnosti spoja.
Svi brtveni elementi, na spoju montažnih dijelova okana te na priključku cijevi s oknom, moraju biti izrađeni sukladno normi:
• HRN EN 681-1:2003/A3:2007 "ili jednakovrijedno", Elastomerne brtve - Zahtjevi za materijal brtva za cjevovode namijenjene za transport vode i odvodnju - 1. dio: Vulkanizirana guma (EN 681- 1:1996/A3:2005 „ili jednakovrijedno“).
Okna trebaju biti opremljena odgovarajućim penjalicama minimalne širine gazišta 280 mm, izrađenim prema dolje navedenoj normi:
• HRN EN 13101:2007 „ili jednakovrijedno“, Stepenice za pristup čovjeka u podzemne komore –
Zahtjevi, označavanje, ispitivanje i procjena sukladnosti (EN 13101:2002 „ili jednakovrijedno“) Spoj cijevi i okna mora biti elastičan s gumenom brtvom za osiguranje vodonepropusnosti.
Mjesto na kojem cijev ulazi i izlazi iz okna mora biti kompaktno i homogeno bez zavarenih ili zalijepljenih dijelova.
Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima.
Spojni dijelovi (materijal) će biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu i isporučeni tvornički montirani na okna. Trošak spojnih dijelova se smatra uključenim u jediničnu cijenu okna.
Tehnička svojstva okana moraju biti takva da tijekom korištenja zadrže svojstva predviđena glavnim projektom i uvjetovana odgovarajućim normama.
Ovom dokumentacijom o nabavi, za radove na vodoopskrbnom sustavu i sustavu odvodnje aglomeracije Trilj, predviđena je ugradnja materijala i proizvoda kojom je omogućeno ravnopravno sudjelovanje svih potencijalnih sudionika u postupku nadmetanja, kako s osnove domaćih ili uvoznih proizvoda, tako i s osnove domaćih ili stranih ponuditelja. Proizvodi i materijali koji su navedeni u dokumentaciji o nabavi se nalaze u proizvodnim programima domaćih i stranih tvrtki i kao takvi se predstavljaju širom osnovom za odabir mogućnosti nuđenja pojedine vrste materijala i proizvoda.
1.6.6 Čvorišta na sustavu vodoopskrbe
Čvorišta sustava vodoopskrbe predviđena su u armirano-betonskim oknima na svim važnijim čvorovima. Izvode se kao tipska okna koja omogućavaju propisno održavanje i kontinuirani pogon vodoopskrbe. Zidovi, pokrovna ploča i dno okana su od betona klase C30/37. Debljina zidova, dna i pokrovne ploče je 20
m. Za silaženje u okna, u pokrovnu ploču je ugrađen lijevano-željezni poklopac, sa okvirom kvadratičnog oblika, svijetlog otvora 600×600 mm. Na državne, županijske i sve ceste s dvije kolničke trake ugradit će se poklopac klase opterećenja D 400, na lokalne ceste klase C 250, a van kolnika poklopac klase opterećenja B 125. Predviđa se ugradnja stupaljki na razmaku od 30 cm.
1.6.7 Hidranti vodoopskrbne mreže
Na projektiranoj mreži predviđena je ugradnja dvije vrste hidranata za potrebe protupožarne zaštite:
• podzemnih hidranata slobodnog presjeka, veličine Ø 80 mm, stopa i prihvat hidrantskog nastavka od nodularnog lijeva GJS 400, kućište hidranta od nehrđajućeg čelika s epoksidnom zaštitom, vreteno, prijenos i zaporna pločica od nehrđajućeg čelika, zaštitna cijev od polipropilena PP, brtve EPDM prema DVGW W 270,
• nadzemnih hidranata, veličine Ø 80 mm, prema normama EN 14384 i EN 1074‐6 „ili jednakovrijednim“. Glava hidranta od nodularnog lijeva, zaštićena epoksidnom zaštitom prahom s dodatnom zaštitom od UV zraka s mogućnošću zakretanja o 0⁰‐360⁰ EN 1503‐3 „ili
jednakovrijedno“, kućište hidranta od nehrđajućeg čelika 1.4301, stopa hidranta od nodularnog lijeva EN 1503‐3 „ili jednakovrijedno“, vreteno hidranta od nehrđajućeg čelika A2.
Hidranti se ugrađuju u pravilu na udaljenosti 1.0 - 2.0 m od osi projektiranog cjevovoda uz ograde parcela ili na vanjski rub postojećih nogostupa. Dubinu i odmak ugradnje hidranta potrebno je prilagoditi dubini cjevovoda i lokalnim prilikama na terenu. Hidranti mogu služiti i u funkciji pražnjenja, propiranja i odzračivanja cjevovoda. Izvođač je dužan označiti mjesto postavljanja podzemnog hidranta na uočljiv način. Predviđena je ugradnja pločica za označavanje hidranata prema normi HRN DIN 4066 „ili jednakovrijedno“, Izvođač je dužan izvršiti i ispitivanje svih hidranata, od strane Ovlaštene institucije. Ispitivanje obuhvaća ispitivanje pritiska i protočnosti na priključcima hidranta,a Izvođač je dužan ishoditi atesta o ispravnosti hidranata.
1.6.8 Sidreni blokovi na vodoopskrbnim cjevovodima
Sidreni betonski blokovi izvest će se na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima cijevnog voda. Za horizontalne lomove predviđena je izvedba betonskih sirdrenih blokova, dok je na vertikalnim konveksnim lomovima predviđena izvedba armiranobetonskih blokova, sa sidrima od betonskog željeza profila prema proračunu. Sidra su od korozije zaštićena betonom. Sidra vertikalnih konkavnih lomova izvesti do polovice cijevi, a spojevi moraju ostati čim više slobodni.
Izvođač je dužan osigurati privremenu vodoopskrbu stanovništva na području rekonstrukcije vodoopskrbne mreže. Privremena vodoopskrba predviđena je postavljanjem PEHD cjevovoda/NP 10 bara, zajedno sa svim fazonskim komadima i armaturama, svog potrebnog brtvenog materijala, te rad na montaži i demontaži priključaka.
Izvođač je dužan Izvedbenim projektom definirati privremenu vodoopskrbu, tehnologiju izvedbe, hidraulički proračun te plan izvođenja privremene vodoopskrbe . Izvedbeni projekt mora biti odobren od strane Naručitelja te Nadzornog inženjera prije pristupanja radovima na privremenoj vodoopskrbi.
Izvedbenim projektom je također nužno definirati izvodi li se privremena vodoopskrba odjednom u cijelosti, ili će privremena vodoopskrba biti izvedena kampadno (po segmentima) te sukladno dinamici radova, premještati. Troškovnički je privremena vodoopskrba po m' trase koja se privremenom vodoopskrbom pokriva.
Cjevovod se polaže po terenu uz trasu ili se ukopava, a u cilju zaštite od mehaničkih oštećenja i temperaturnih utjecaja, što ovisi o mjestu ugradnje/polaganja, godišnjem dobu, te lokalnim uvjetima, te se na njega privremenim priključcima prespajaju postojeći kućni priključci. Ukoliko bi se radovi izvodili zimi, obilazne cjevovode je potrebno ukopati kako ne bi dolazilo do smrzavanja i pucanja cjevovoda.
Izvođač radova mora osigurati pristup vodomjernim oknima tijekom cijelog vremena izvođenja radova, tj. mora omogućiti nesmetano očitovanje vodomjera. Izvođač je dužan mimovod održavati u ispravnom stanju dok god za istim postoji potreba, te je odgovoran za njegovu funkcionalnost i ispravnost, kao i za eventualno učinjene troškove Naručitelju, te korisnicima vodne usluge usljed prekida u vodoopskrbi uzrokovanih neadekvatnošću mimovoda (lom, puknuće,...).
Također, za privremenu vodoopskrbu nužna je provedena dezinfekcija, sukladno poglavlju 1.2.35.
Svi će poklopci (na kanalizacijskim i na vodoopskrbnim oknima) biti sukladni normi HRN EN 124:2005 „ili jednakovrijedno“, proizvedeni od sivog ili nodularnog lijeva, zaštićeni zaštitnom bojom otpornom na temperaturu i koroziju. Zaštitna boja na poklopcima vodoopskrbnih okana neće sadržavati elemente koji bi štetno djelovali na pitku vodu. Nosivost poklopaca je ovisna o prometnom opterećenju (tj. mjestu ugradnje).
Poklopci će biti dimenzija Φ60 cm, osim ako nije drugačije naznačeno, nosivosti, odnosno klase opterećenja prema HRN EN 124:2005 „ili jednakovrijedno“, prema troškovniku.
1.6.11 Kućni priključci na kanalizaciju
Svi kućni priključci se u pravilu trebaju spajati direktno u revizijsko okno na način da okno tvornički (prefabricirano) ima ugrađeno priključno mjesto, stoga se treba voditi računa o pozicijama istih tako da se duljina priključka svede na minimalno potrebnu dužinu.
Izvođač je dužan Izvedbenim projektom definirati broj priključaka (što uključuje i nacrte iskolčenja izvođenja priprema za kučne priključke), njihovo spajanje na kolektor te posljedično, definirati sheme okana na način da se u što većem broju priključci spajaju na tvornički izvod revizijskog okna.
Izvođač je dužan označiti bojom na terenu kanalizacijskog kućnog priključka od okna na glavnom kolektoru do okna kućnog priključka unutar privatne parcele (1-2m unutar parcele ovisno o dogovoru). Pozicija će se odrediti s vlasnikom i nadležnim komunalnim društvom, a koja će služiti kao podloga za izradu Izvedbenog projekta.
Jedan kućni priključak se sastoji od:
o Nabava, doprema, prijevoz na mjesto gradnje i ugradnja sa svim potrebnim spojnim i brtvenim materijalom u vodonepropusnoj izvedbi:
- kanalizacijskih PVC cijevi DN 160 mm (tjemene nosivosti min. SN 8)
- tvornički izrađenih inspekcijskih okana promjera DN600 mm sa okruglim poklopcem od nodularnog odgovarajuće nosivosti (ili DN400 kod H<1,5m) gdje se na priključnu cijev spaja više kućnih priključaka
- odgovarajuče završne kape za blindiranje završetka cijevi kućnog priključka gdje se na priključnu cijev spaja jedan kućni priključak
- uključeno ispitivanje vodonepropusnosti i CCTV snimanje kućnog priključka
Samo iznimno i uz suglasnost Inženjera i Naručitelja priključci se mogu spajati izravno na cijev kolektora, račvom pod kutem 45° koja je sastavni dio cjevovoda. U takvom slučaju se uz objekt ugrađuje inspekcijsko okno zbog mogućnost revizije. Revizija mora biti stalno dostupna.
Uključeni su i svi zemljani radovi za izradu izvoda kućnog priključka:
o iskop rova za kanal kućnog priključka u tlu C ktg, širine 0,6 m, srednje dubine 1,5 m, uključujući i proširenje rova na mjestima montaže okana kućnih priključaka. Predviđena je izvedba rova s vertikalnim stranama. Iskopano tlo odbacuje se u stranu unutar radnog pojasa.
o strojno rezanje i razbijanje asfalta, betona, skidanje opločnika i mogućih drugih materijala na kolnim i pješačkim ulazima gdje se radi izvod za kućni priključak.
o ručno planiranje dna rova.
o nabava, dobava i ugradnja sitnog šljunka (granulacije do 8 mm) za izradu podloge debljine 10 cm ispod kanalizacijskih cijevi i u zoni cijevi (do 30 cm iznad tjemena cijevi) uz pažljivo nabijanje.
o nabava, dobava i ugradnja materijala iz iskopa ili zamjenskog materijala za zatrpavanje (ovisno o postojećem stanju) cjevovoda uz pažljivo nabijanje u slojevima do 30 cm. Kod ugradnje treba voditi računa na dijelove trase gdje se vrši obnova asfaltnog zastora da visina šljunčanog zastora bude niža od postojećeg asfalta za debljinu asfaltnog zastora (min. 6 cm). Zbijenost treba odgovarati prema zahtjevu nadležnih institucija (npr.
Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste i sl.) Konačnu odluku o primjerenosti materijala za ugradnju donosi Inženjer upisom u građevinski dnevnik.
o utovar i odvoz viška materijala iz iskopa i razbijenog asfalta na stalnu deponiju.
o vraćanje u prvobitno stanje kolnih i pješačkih ulaza na mjestima gdje se izvodio izvod za kućni priključak, bez obzira na vrstu materijala.
Točne lokacije za izvedbu kućnih priključaka (kontrolnog okna DN600/DN400 mm) definirat će Inženjer i predstavnik Naručitelja i Izvođača u dogovoru sa korisnikom (vlasnikom) priključka (kuće, ustanove i sl.).
Kućni priključci će biti izrađeni od plastičnih cijevi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju od polivinil klorida (PVC-a), SN 8, sukladno normi:
• HRN EN 1401-1:2009 „ili jednakovrijedno“. - Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju - neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) - 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 1401-1:2009 „ili jednakovrijedno“)
1.6.12 Kućni priključci na vodoopskrbu
Potrebno je ostaviti dovoljan broj odcjepnih komada (za duktilne cjevovode MMA komadi + X komad bušeni, za pocinčane cjevovode T komadi, , za PEHD cjevovode odgovarajući T komad) duž trase za buduće i postojeće priključke, tako da se dužina priključka svede na minimalno potrebnu dužinu (prosječno do 6m).
Priključci se izvode od pocinčanih cijevi. Minimalni profil za priključak je Ø1''. Vodomjerna okna se postavljaju na javnu površinu ispred objekta.
U slučaju rekonstrukcije ili sanacije postojeći priključci se trebaju svi prespojiti na nove cjevovode.
Vodomjerna okna moraju biti u betonskoj ili zidanoj izvedbi tlocrtnih unutarnjih dimenzija 35x50cm, debljine zidova 10 cm, prosječne svijetle visine 60 cm, izvedena od armiranog betona tlačne čvstoće C30/37.
Poklopci sa okvirom trebaju biti čelični, dimenzija 380x540mm, nosivosti min. 250 kN. Ugradnja je predviđena većinom na neprometnim površinama, te iznimno na prometnim površinama manjeg prometnog opterećenja (gdje je moguće ugraditi poklopac nosivosti min. 250 kN).
Radovi izrade priprema za kućne priključke ne obuhvaćaju isporuku i ugradnju vodomjera.
Radove na izvedbi jednostrukih i dvostrukih priprema za kućne priključke izvoditi u skladu sa detaljima danim u knjizi 5.
Ovom dokumentacijom o nabavi, za radove na vodoopskrbnom sustavu i sustavu odvodnje aglomeracije Trilj, predviđena je ugradnja materijala i proizvoda kojom je omogućeno ravnopravno sudjelovanje svih potencijalnih sudionika u postupku nadmetanja, kako s osnove domaćih ili uvoznih proizvoda, tako i s osnove domaćih ili stranih ponuditelja. Proizvodi i materijali koji su navedeni u dokumentaciji o nabavi se nalaze u proizvodnim programima domaćih i stranih tvrtki i kao takvi se predstavljaju širom osnovom za odabir mogućnosti nuđenja pojedine vrste materijala i proizvoda.
1.6.13 Privremeno funkcioniranje odvodnje
Izvođač je dužan tokom izvođenja radova (sanacije/rekonstrukcije) uspostaviti privremene mjere kako bi osigurao funkcioniranje svih dijelova postojećeg sustava odvodnje tako dugo dok se ne rekonstruira/sanira određena dionica i ispita na vodonepropusnost, a sve sukladno Elaboratu privremenog funkcioniranja postojećeg sustava odvodnje kojeg će izraditi sam Izvođač (1.3.5.). Svi troškovi privremenih mjera će teretiti Izvođača.
Izvođač je dužan elaboratom privremenog funkcioniranja postojećeg sustava odvodnje predvidjeti način funkcioniranja, a potom i osigurati funkcioniranje svih dijelova postojećeg sustava odvodnje za vrijeme izvođenje radova.
U slučaju da je nemoguće osigurati funkcioniranje svih dijelova postojećeg sustava odvodnje za vrijeme izvođenja radova, a zbog potrebe rekonstrukcije dionice postojećeg sustava odvodnje, Izvođač je dužan vršiti precrpljivanje otpadnih voda kaljužnim crpkama, a sve kako bi se osigurao kontinuiran rad sustava odvodnje i spriječio negativni utjecaji na okoliš.
Ove radove je potrebno izvoditi u dogovoru sa lokalnim komunalnim poduzećem.
1.6.14 Privremena regulacija prometa
Izvođač je dužan osigurati privremene mjere regulacije prometa na svim lokacijama na kojima je to potrebno sukladno Elaboratu regulacije prometa (točka 1.3.6) kojeg će Izvođač sam izraditi. Podnijet će sve troškove vezane uz osiguravanje privremene regulacije prometa tijekom izvođenja radova i izvedbu potrebne dokumentacije za ishođenje potrebnih suglasnosti i dozvola od nadležnih institucija. Također, dužan je ukloniti sve privremene prometne znakove i ostalu opremu po završetku radova. Izvođač će kompletiranu dokumentaciju dostaviti Voditelju projekta koji će biti zadužen za posredovanje kod nadležne institucije. Naručitelj se obavezuje da će u roku od najviše 30 dana po primitku ispravne i kompletne dokumentacije dostaviti Izvođaču suglasnost ili dozvolu za izvođenje radova.
1.6.15 Radovi pod utjecajem vode
Ukoliko nije drugačije navedeno u troškovniku, Izvođač će biti odgovoran i snositi sve direktne i indirektne troškove rješavanja pitanja vode na gradilištu, bila to voda iz postojećih cijevi, sustava kanala, jezera, rijeka, vodotoka, podzemnih izvora, kišnice ili bilo kojeg drugog izvora. Izvođač će održavati gradilište na način da na njemu neće biti vode te će osigurati pregrade, zagate, ispumpavanja, postavljanje pilota, razupiranje, privremene odvode, itd. koji su neophodni za ovu svrhu. Izvođač će, o svom trošku, poduzeti sve neophodne mjere s ciljem prevencije nastanka štete kao posljedica erozije i taloženja tijekom izgradnje. Ukoliko dođe do akumulacije vode na bilo kojem dijelu gradilišta tijekom ili nakon izgradnje, sve do kraja Razdoblja za otklanjanja nedostataka, a što bi za uzrok moglo imati kvašenje ili eroziju, Inženjer može naložiti Izvođaču da otkloni i zamijeni, na trošak Izvođača, bilo koje materijale ili radove koji su pod utjecajem ovakvih procesa. Bilo kakve štete na gradilištu ili na susjednim parcelama a koje su rezultat nepoduzimanja neophodnih koraka od strane Izvođača bit će popravljene na trošak Izvođača.
Također, smatra se da su svi troškovi zbog iskopa i polaganja cijevi i izgradnje podzemnih objekata pod utjecajem podzemne vode, ako Troškovnikom nije drugačije navedeno, uključeni u jediničnu cijenu iskopa u Troškovniku. Izvođač je dužan predvidjeti sve potrebne radove za sniženje podzemne vode tijekom izvođenja radova sukladno ovim Tehničkim specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i pravilima struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene.
Križanja cjevovoda s postojećom infrastrukturom će biti izvedena od strane Izvođača u skladu s nacrtima i uvjetima dobivenim od strane relevantnih tijela. (komunalne tvrtke, željeznice, ceste, telekomunikacije, plin, vodovod, itd.).
Prije samog izvođenja predmetnog zahvata, nužno je utvrditi točne karakteristike i položaje postojećih instalacija, kako bi se spriječile moguće opasnosti kod izvođenja radova, kao i dodatni troškovi uslijed oštećenja postojećih instalacija. Po utvrđivanju stvarnog stanja na terenu, izvedbenim projektom potrebno je utvrditi točan obim utjecaja zahvata na postojeće instalacije, te predvidjeti odgovarajuća tehnička rješenja osiguranja i izmještanja postojećih instalacija uz odobrenje nadležnog operatera/vlasnika instalacija.
1.6.17 Radovi u trupu prometnih površina
Prije raskopavanja trupa ceste potrebno je strojno pravocrtno zasjeći asfaltni zastor, skinuti asfaltni materijal i odvesti ga na deponiju te izvršiti zbrinjavanje sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Širina skidanja asfaltnog zastora se izvodi na sljedeći način:
• Lokalne asfaltne prometnice širine do 3,00 m saniraju se u cijeloj širini kolnika sa jednim slojem
asfalta.
• Županijske prometnice (i lokalne asfaltne prometnice širine veće od 3,00 m) saniraju se u širini jedne vozne trake.
• Državne prometnice saniraju se u cijeloj širini ceste
Slojeve asfalta na sanaciji treba izvesti prema uvjetima HC-a, ŽUC-a, JLS-a te prema Karakterističnim detaljima obrade rova iz ove dokumentacije. Nakon skidanja asfalta vrši se strojni iskop tampona i trupa ceste.
Po dovršetku iskopa rov treba pregledati, položiti cijevi prema projektiranom padu i pristupiti zatrpavanju
rova.
Cijevni rov smješten u trupu lokalne prometnice zatrpava se probranim materijalom iz iskopa ili zamjenskim materijalom do visine izrade nosivog sloja kolničke konstrukcije. U slučaju da je materijal iz iskopa lapor, koji zbog svojih nepovoljnih karakteristika nije moguće koristiti za zatrpavanje rova, potrebno je isti transportirati na trajno odlagalište, te zatrpavanje cijevnog rova izvesti zamjenskim materijalom iz pozajmišta. Zatrpavanje se izvodi uz nabijanje u slojevima do zahtijevanog modula zbijenosti. Iznimno na dionicama gdje se cjevovod polaže u državne/županijsku ceste, materijal iz iskopa se ne smije upotrijebiti za zatrpavanje kanala. Zatrpavanje se izvodi od mehanički stabiliziranog nosivog sloja tucanika u slojevima od maksimalno 30 cm do potrebne zbijenosti prema uvjetima iz Lokacijske dozvole i Glavnog projekta, odnosno Posebnim uvjetima nadležnih institucija (HC-a, ŽUC-a i JLS).
Na opisani način izvest će se i okomiti prijelazi kolektora ispod ulica koji se izvode metodom prekopa.
Pri tome je veoma važno riješiti sigurno odvijanje prometa tijekom izvedbe radova uz obavezno postavljanje zaprečnih elemenata i odgovarajućih prometnih znakova (radovi na cesti, suženje puta, smanjenje brzine itd.), uključivo i svjetlosnu signalizaciju preko noći.
1.6.18 Sanacija prometnih, biciklističkih i pješačkih površina
Nakon izvođenja radova, sve će prometne površine biti vraćene u prvobitno stanje, uključujući i kolne prilaze. Na prometnicama za koje su izdani Posebni uvjeti građenja (HC, ŽUC, Lokalna uprava) Izvođač je dužan nakon izvođenja radova sve površine sanirati sukladno istima.
Izvođač je dužan tekuće održavati u voznom stanju prometne površine koje je oštetio prilikom izgradnje kanalizacije sve do završne sanacije (asfaltiranja, betoniranja).
Širina vraćanja površina u prvobitno stanje, konstrukcija donjeg ustroja i gornjeg ustroja prometnih površina, kao i tip zastora definirani su Troškovnikom (knjiga 4 ove Dokumentacije za nadmetanje), ovim Tehničkim specifikacijama i nacrtima (knjiga 5 ove Dokumentacije za nadmetanje).
1.6.19 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda
Za sve nacionalne norme kojima su prihvaćene europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utvrdila europska normizacijska tijela, odnosno nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifikacije, a koje su navedene u ovoj tehničkoj dokumentaciji, sukladno članku 209 Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16) priznaju se "jednakovrijedne".
Radovi moraju biti projektirani, izvedeni i instalirani u skladu s odgovarajućim i usuglašenim standardima.
Radovi koji uključuju pripadajuću opremu, instrumente i kontrolni sustav, NUS, električne instalacije moraju biti usklađeni sa zakonskom regulativom relevantnih direktiva uključujući između ostalog Direktivu o sigurnosti strojeva (Directive 98/37/EC) te Direktivu o nisko-naponskim uređajima (Directive 73/23/EEC).
Svaki uređaj treba imati CE oznaku u skladu s relevantnom aplikacijom direktive EU vijeća.
Dijelovi uređaja koji nisu cjeloviti te su dio većeg uređaja, a koji kao takvi ne mogu imati CE oznaku imati će deklaraciju o ugradnji.
Izvođač će uzeti u obzir da su određeni inženjerski poslovi u Hrvatskoj regulirani Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/2019), Zakonom o Komori arhitekata i Komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/2015, 114/18, 110/2019), te Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/2015, 118/18, 110/2019) i Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti (NN25/18)).
Tim aktima su definirani i minimalni uvjeti za osoblje Izvođača na gradilištu.
Također, Xxxxx o zaštiti na radu (NN 71/2014, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) i relevantni podzakonski akti definiraju uvjete koje moraju ispuniti osobe koje obavljaju poslove koordinatora zaštite na radu.
Za potrebe obavljanja djelatnosti projektiranja pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora biti registrirana za obavljanje djelatnosti projektiranja. Isto dokazuje izvatkom iz sudskog registra u kojem pod predmetom poslovanja mora biti upisana djelatnost projektiranja.
Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja u toj državi obavlja djelatnost projektiranja sukladno poglavlju VIII. članku 69. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje može u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, na privremenoj i povremenoj osnovi, obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome Ministarstvo, uz uvjet da dostavi isprave kojima se dokazuje:
- pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe
- da je pokrivena jamstvom, odnosno osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, pri čemu se priznaje jednakovrijedno jamstvo, odnosno osiguranje sklopljeno u državi sjedišta strane osobe.
Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. članka 69. ne primjenjuje se na stranu pravnu osobu sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno kontrole projekta te stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koji obavlja djelatnost građenja sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske organizacije
Prema članku 70. strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a koja obavlja djelatnost projektiranja, može u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost pod istim uvjetima kao pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/2015, 118/18, 110/2019) i drugim posebnim propisima.
Za potrebe obavljanja stručnih geodetskih poslova pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
mora biti registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova.
Prema članku 16. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 25/18) – dalje u tekstu: Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti, Strane osobe sa sjedištem u državama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru (obuhvaća sve države članice Europske unije te Norvešku, Lihtenštajn i Island, u daljnjem tekstu: države ugovornice) koje namjeravaju u Republici Hrvatskoj obavljati stručne geodetske poslove trajno, putem podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, odnosno povremeno ili privremeno, mogu obavljati stručne geodetske poslove u svim organizacijskim, odnosno statusno-pravnim oblicima ako su registrirane za obavljanje stručnih geodetskih poslova (djelatnosti) u državi sjedišta.
Strane osobe koje nemaju sjedište u državama ugovornicama, mogu obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, uz ispunjenje svih uvjeta koji su propisani za strane osobe sa sjedištem u državama ugovornicama.
Strane osobe moraju imati osiguranje odgovornosti za štetu. Za ugovoreno osiguranje odgovornosti za štetu vrijedi dokaz o osiguranju odgovornosti ugovoren u Republici Hrvatskoj ili u državi ugovornici pod uvjetom da to osiguranje pokriva štetu nastalu u Republici Hrvatskoj.
Prema članku 17. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti strana osoba koja ima sjedište u državi ugovornici ima pravo obavljati u Republici Hrvatskoj stručne geodetske poslove ako ima zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika, a koje poslove može u Republici Hrvatskoj obavljati trajno, odnosno povremeno ili privremeno.
Ako strana osoba namjerava trajno obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj mora Državnoj geodetskoj upravi podnijeti zahtjev u pisanom obliku odnosno, elektroničkim putem ovjereno elektroničkim potpisom, te mora za zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika ishoditi rješenje komore o priznanju inozemne stručne kvalifikacije. Postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje stručnih geodetskih poslova provodi komora u skladu s odredbama posebnog zakona kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i o tome donosi rješenje. Po izvršnosti rješenja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana izvršnosti rješenja, komora je dužna upisati osobu kojoj je rješenjem priznata inozemna stručna kvalifikacija u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, odnosno u odgovarajuće evidencije komore.
Ako strana osoba namjerava povremeno ili privremeno obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj mora Državnoj geodetskoj upravi podnijeti zahtjev u pisanom obliku, odnosno elektroničkim
putem ovjereno elektroničkim potpisom, koji mora sadržavati podatke o stručnom geodetskom poslu koji će se obavljati, predviđenom trajanju obavljanja posla i podatke o naručitelju za kojeg se posao obavlja.
Strana osoba mora prije obavljanja prvog posla za zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika, ishoditi rješenje komore o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije. Po izvršnosti rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, a najkasnije u roku od 8 dana od dana izvršnosti, komora je dužna privremeno upisati osobu zaposlenu u stranoj osobi koja ima pravo obavljati stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe, stručnog suradnika ili suradnika u Imenik ovlaštenog inženjera geodezije, odnosno u odgovarajuće evidencije komore.
Strana osoba, koja obavlja stručne geodetske poslove više od jedne godine dužna je podnijeti zahtjev za produljenje suglasnosti za obavljanje povremenih ili privremenih poslova Državnoj geodetskoj upravi i u njemu izvijestiti o mogućoj promjeni podataka. Ako Državna geodetska uprava pri odlučivanju o zahtjevu za produljenje suglasnosti, ustanovi da obavljanje stručnih geodetskih poslova ima prirodu trajnog obavljanja stručnih geodetskih poslova o istome će obavijesti komoru. Komora po obavijesti može zahtijevati provjeru stručne kvalifikacije ovlaštenog inženjera geodezije, odnosno stručnog suradnika ili suradnika, stalan upis u imenik ovlaštenih inženjera geodezije, odnosno evidencije komore i plaćanje svih obveza prema komori, koji se zahtijevaju pri trajnom obavljanju stručnih geodetskih poslova, uključujući i troškove upisa i plaćanje članarine.
Sukladno članku 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/2015, 118/18, 110/2019) poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
Sukladno članku 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju pravo na upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
- da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke
- da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba najmanje deset godina
- da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.
Sukladno člancima 60., 61., 62., 63., 64. i 65. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/2015, 118/18, 110/2019) ovlaštena fizička osoba iz druge države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj trajno obavljati poslove projektiranja odnosno vođenja građenja pod strukovnim nazivom koje ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici Hrvatskoj, ako je upisana u imenik stranih ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera, odnosno ovlaštenih voditelja građenja, odnosno ovlaštenih voditelja radova, odgovarajuće komore, u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
Ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove projektiranja odnosno vođenja građenja pod strukovnim nazivom koji ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici Hrvatskoj, ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome odgovarajuću komoru, uz uvjet da:
– ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslova kontrole projekata u državi iz koje dolazi
– podatke o pojedinostima svakog osiguranja ili drugog načina osobne ili kolektivne zaštite s obzirom na
profesionalnu odgovornost.
Uz prethodnu izjavu iz članka 61. navedenog Zakona podnositelj mora priložiti:
– d okaz o državljanstvu
- potvrdu da njezin nositelj ima poslovni nastan u državi ugovornici EGP-a u svrhu obavljanja poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslova kontrole projekata u svojstvu ovlaštene osobe
- uvjerenje kojim se potvrđuje da pravo na obavljanje profesionalnih poslova nije privremeno ili trajno oduzeto, s obzirom na to da se radi o profesiji koja ima utjecaj na javno zdravlje i sigurnost i
- dokaz o stručnim kvalifikacijama.
Ako se u državi iz koje dolazi strana ovlaštena osoba poslovi prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslovi kontrole projekata obavljaju bez posebnog ovlaštenja ili ako obrazovanje i stručno osposobljavanje koji dovode do te profesije nisu regulirani, umjesto dokaza iz stavka
1. podstavka 4. ovoga članka uz izjavu se prilaže dokaz da je podnositelj izjave profesionalne poslove obavljao u državi ugovornici EGP-a u punom ili nepunom radnom vremenu istovjetnog ukupnog trajanja najmanje godinu dana u posljednjih deset godina.
Strana profesionalna osoba može početi pružati svoje usluge odmah nakon dane izjave iz članka 61. ovoga
Zakona uz koju dostavi potpunu dokumentaciju.
Stranoj ovlaštenoj osobi priznaje se osiguranje, odnosno jamstvo profesionalne odgovornosti u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj ima poslovni nastan ako je osiguranik pokriven osiguranjem profesionalne odgovornosti ili drugim jamstvom koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na namjenu ili pokriće koje se osigurava, a u slučaju djelomične jednakovrijednosti strana ovlaštena osoba dužna je dodatno se osigurati za pokriće nepokrivenih aspekata: osiguranog rizika, osigurane gornje granice jamstva ili mogućeg isključenja iz pokrića
Izjava iz članka 61. navedenog Zakona podnosi se za svaku godinu u kojoj podnositelj namjerava privremeno ili povremeno pružati usluge u Republici Hrvatskoj.
Komora ocjenjuje je li riječ o povremenom obavljanju poslova u smislu članka 61. navedenog Zakona prema okolnostima pojedinog slučaja.
Povodom izjave iz članka 61. navedenog Zakona Komora u skladu s odredbama posebnog zakona kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima provjerava ispunjava li podnositelj propisane uvjete za povremeno, odnosno privremeno obavljanje poslova projektiranja, voditelja građenja ili voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe i o tome izdaje potvrdu. Prilikom podnošenja prve izjave iz članka 61. Zakona Xxxxxx obvezno provodi postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije u skladu s odredbama posebnog zakona kojima se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima, s obzirom da se radi o profesijama koje imaju utjecaja na sigurnost.
1.6.21 Aktivnosti izvođača na gradilištima
Ukoliko Izvođač treba pristupiti zemljištu van granica gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od Inženjera. Ukoliko se radovi izvode na ovakvim površinama, Izvođač će izvijestiti Inženjera pisanim putem 14 dana prije početka radova na takvom području. Izvođač je odgovoran za pronalaženje dogovora s vlasnicima i stanovnicima ovakvog područja te za ishođene neophodnih dozvola i potvrda. Također, on će u potpunosti biti odgovoran za vraćanje u prvobitno stanje ovih područja u dogovoru s vlasnicima i stanovnicima. Izvođač će na zahtjev dostaviti Inženjeru kopiju pisanog dogovora s vlasnicima i stanovnicima gdje će biti navedeni uvjeti i naknade za korištenje ovakvih područja. Usprkos informaciji prema Inženjeru dogovor i korištenje ovih područja je isključivo pitanje dogovora između izvođača i vlasnika i stanovnika.
Izvođač je dužan voditi evidenciju o datumima ulaska i izlaska s područja zemljišta i vlasništva od svakog vlasnika i stanovnika, zajedno s datumima izvođenja i uklanjanja svih struktura, gdje je to primjenjivo, te će izdati kopije ove evidencije kada to bude zahtijevano od strane Inženjera.
1.6.22 Pristupačnost, objekti i ograđivanje gradilišta
Izvođač će izraditi vlastito rješenje pristupa gradilištu, te će predati prijedloge osiguranja dodatnih načina pristupa na odobrenje Inženjeru.
Izvođač će izraditi rješenje za Objekte potrebne na gradilištu te će ih postaviti na lokacije dogovorene s Inženjerom. Izvođač će izraditi vlastita rješenja za opskrbu električnom energijom, pitkom vodom te će postaviti zahode koje će održavati prema uputama Inženjera.
Izvođač će postaviti privremenu ogradu na gradilištu po preuzimanju lokaliteta. Izvođač će redovito pregledavati i održavati ovu ogradu, te će pravovremeno popraviti bilo kakva oštećenja. Prolazi će biti omogućeni u okviru privremene ograde prema potrebama korisnika susjednih parcela. Privremena ograda na gradilištu će biti postavljena sve dok se ne postavi trajna ograda ili dok radovi ne budu u stanju dovoljne gotovosti da omogućavaju normalno korištenje dijela lokaliteta.
1.6.23 Izmjera cesta, vlasništva i usjeva
Gdje je to pogodno, Inženjer će dogovoriti izmjere koje će izvesti u suradnji s Izvođačem te lokalnom upravom za ceste, vlasnicima ili korisnicima, u svezi stanja cesta, parcela, zemljišta i usjeva, a koji mogu biti pod utjecajem radova.
Izmjere će biti evidentirane i gdje je to moguće dopunjene s fotografijama.
Prije početka radova koji mogu imati utjecaje na ceste, parcele, zemljišta i usjeve, Izvođač će potvrditi u pismenoj formi prema Inženjeru da je odgovarajuća izmjera točna i precizan zapis njihovog stanja.
Pri obnovi prometnih površina nakon polaganja cjevovoda i zatrpavanja rova, Izvođač će obnoviti samo pojas koji je oštećen i/ili uklonjen tijekom izvođenja radova temeljem tipskih poprečnih presjeka prema vrsti cjevovoda i terenu u koji se cjevovodi ugrađuju. Iznimno, prema naputcima upravitelja cesta, a ukoliko se utvrdi da je neophodan popravak dodatnih površina zbog sigurnosti prometa na cestama, Izvođač je dužan izvršiti popravak i ostalih dodatnih površina.
1.6.24 Planiranje i koordinacija s paralelnim ugovorima
Ako po mišljenu Izvođača postoji potreba za koordinacijom aktivnosti između različitih ugovora, obavijestit će Inženjera, Inženjer će sazvati sastanak kako bi se riješila ta pitanja.
Izvođač će surađivati s Inženjerom i drugim izvođačima kako bi se dogovorili o općem planu koji će svim izvođačima omogućiti provođenje svojih ugovora s minimalnim smetnjama.
Izvođač je obavezan izvesti o svom trošku sva neophodna testiranja i bušotine tijekom i nakon izvođenja radova u skladu s hrvatskim zakonima i normama, te će za sve ugrađene materijale i predgotovljene proizvode pribaviti odgovarajuće isprave o sukladnosti s ciljem potvrđivanja sukladnosti.
Ispitivanja će uključivati, ali neće biti ograničena na, slijedeće:
• Svi će objekti biti testirani na vodonepropusnost.
• Prije stavljanja obnovljenih cijevi u rad Izvođač će očistiti i ispitati sve kanalizacijske i vodovodne cijevi, grane ili bočne priključke te će ukloniti bilo kakve viškove materijala korištenih pri obnovi.
• Svi će gravitacijski i tlačni kanalizacijski cjevovodi, te priključci biti testirani na rad pod tlakom u skladu s Hrvatskim standardima, općim specifikacijama ili procedurama proizvođača (ovisno o konkretnom slučaju).
• Svi će vodoopskrbni cjevovodi biti podvrgnuti tlačnim probama, ispiranju, dezifekcije te
utvrđivanju zdravstvene ispravnosti.
• Testovi će biti izvedeni na svim izvedenim dijelovima opreme i uređaja kako bi se potvrdilo da su u skladu sa specifikacijama i kriterijima efikasnosti.
• Testovi puštanja u pogon će se izvesti na svim strojarskim, električnim i kontrolnim komponentama te će biti predmet odobrenja Inženjera.
• Izvođač će izvesti testiranje betona u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije
(NN 17/17).
Testovi puštanja u pogon će se izvesti na svim strojarskim, električnim i kontrolnim komponentama te će biti predmet odobrenja Inženjera. Za sve građevinske, strojarske, i električne elemente prema ovom Ugovoru, Izvođač mora osigurati važeće isprave o sukladnosti, a koje će biti odobrene od strane Inženjera.
Sva ispitivanja će obvezno obavljati ovlaštene akreditirane pravne osobe (ukoliko je tako zakonski definirano), a sve o trošku Izvođača.
1.6.26 Ispitivanje vodonepropusnosti i tlačne probe
Ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda
Uvodno
Kontrola nepropusnosti kanalizacijskih građevina od svih vrsta cijevnog materijala (beton, PVC, stakloplastika, PEHD, PPHD, poliester, lijevanoželjezo i dr.) vrši se prema normi HRN EN 1610 „ili jednakovrijedno“, kojom se određuje način polaganja i kontrola cjevovoda sa slobodnim vodnim licem.
Kontrolu vodonepropusnosti u obvezi je provoditi akreditirani laboratorij za ispitivanja vodonepropusnosti kanalizacijskih sustava, akreditiran kod Hrvatske akreditacijske agencije sukladno HRN EN ISO/IEC 17025:2007 „ili jednakovrijedno“.
Ispitivanje je nepropusnosti kanalizacijskih građevina terenski rad kojim se utvrđuje nepropusnost izgrađene građevine na terenu. Nepropusnost direktno utječe na kvalitetu građevine te je ona uvjet za puštanje u funkciju građevine (kanalizacije).
Sukladno HRN EN 1610 „ili jednakovrijedno“, ispitivanje nepropusnosti može se obaviti pomoću dvije
metode:
• ispitivanje vodom (postupak "V")
• ispitivanje zrakom (postupak "Z").
Pod ispitivanjem vodonepropusnosti podrazumijeva se i ispitivanje na infiltraciju podzemne vode u cjevovod, ako su razine podzemnih voda iznad nivelete položenog cjevovoda.
Prethodno ispitivanje može se obaviti prije zatrpavanja, ali kod "preuzimanja", cjevovod se kontrolira nakon zatrpavanja.
Kao mjerodavno za ovaj projekt se provodi ispitivanje vodom (postupak "V").
Ispitni tlak za ispitivanje kanalizacijske građevine može biti od 0,1 do 0,5 bara (od 1 m do 5 m vodnog stupca) iznad tjemena cijevi na uzvodnom dijelu ispitne dionice. Bitno je da se osigura konstantnost ostvarenog tlaka u mjerodavnom vremenu (30 ± 1 min) ispitivanja, tj u rasponu od 1 kPa. To se postiže kontroliranim dodavanjem vode kroz kontrolni otvor.
Do sada je ispitni tlak bio definiran sa 5 m.v.s. (0,5 bara), no praksa je pokazala da to nije nužan uvjet te je došlo do promjene (0,1 – 0,5 bara). Ispitivanje se u praksi provodi s tlakom koji dozvoljava dubina kontrolnih okana, a u navedenim granicama.
Za cjevovode promjera većeg od DN 1000 mm može se priznati ispitivanje pojedinačnih spojeva, umjesto čitavog cjevovoda. Kod cjevovoda većih promjera potrebne su velike količine vode (uobičajeno se uzima voda iz vodovoda) te se javljaju značajna opterećenja čepova što zahtijeva dodatna osiguranja, a time i povećava troškove ispitivanja. Za ispitivanje postupkom „V“, treba uzeti kao mjerodavnu površinu jedan metar dugi odsječak cijevi, ako nije drugačije utvrđeno. Zahtjevi ispitivanja moraju odgovarati uvjetima prema HRN EN 1610 „ili jednakovrijedno“.
Postupci i zahtjevi za kontrolu cjevovoda sa slobodnim vodnim licem
Kontrola na nepropusnost cjevovoda, okana i inspekcijskih otvora mora se provoditi vodom (postupak “V”).
Ako se za vrijeme ispitivanja, razina podzemne vode nalazi iznad nivelete položene cijevi, obaviti će ispitivanje na infiltraciju s podatcima za dotični slučaj.
Prethodno ispitivanje može se provesti prije unošenja bočnog zatrpavanja. Za ispitivanje kod preuzimanja cjevovod se mora kontrolirati nakon zatrpavanja i uklanjanja razupora.
Ispitni tlak je onaj koji proizlazi iz mjerenja ispunjenosti ispitne dionice do razine terena, ovisno od unaprijed zadanog, uzvodnog ili nizvodnog okna, i to najviši tlak 50 kPa, a najmanji tlak 10 kPa, mjereno na tjemenu cijevi. Viši ispitni tlakovi mogu se unaprijed zadati za cjevovode koji su konstruirani tako da stalno ili povremeno rade pod tlakom (vidi prEN 805 „ili jednakovrijedno“). Nakon punjenja cjevovoda i/ili okna i postizanja potrebnog ispitnog tlaka može biti potrebno vrijeme pripreme.
NAPOMENA: Obično je dovoljno 1 sat. Duže vrijeme može biti potrebno npr. zbog suhih klimatskih uvjeta u slučaju betonskih cijevi. Ispitivanje mora trajati (30 ± 1 ) min. Tlak se mora održati unutar 1 kPa ispitnog tlaka kod punjenja vodom. Za postizanje tog zahtjeva mora se mjeriti i zapisivati ukupni volumen vode koji je dodavan za vrijeme ispitivanja i visinom vode u svakom trenu održavati ispitni tlak.
Uvjeti ispitivanja su ispunjeni, kada volumen dodavane vode nije veći od:
• 0,15 l/m2 u kroz 30 min za cjevovode
• 0,20 l/m2 u kroz 30 min za cjevovode uključivo kontrolna/revizijska okna
• 0,40 l/m2 u kroz 30 min za kontrolna/revizijska okna i inspekcijske otvore
NAPOMENA: m2 se odnosi na omočenu unutarnju površinu.
Uvjeti ispitivanja za inflitraciju podzemne vode u cjevovod su ispunjeni kada se utvrdi da nema infiltracije podzemne vode.
Ako nije drugačije navedeno, može se priznati ispitivanje pojedinačnih spojeva umjesto ispitivanja čitavog cjevovoda, obično većih od DN 1000.
Za ispitivanje pojedinačnih spojeva cijevi, za ispitivanje postupkom “V”, treba uzeti kao mjerodavnu površinu jedan metar dugog odsječka cijevi. Zahtjevi ispitivanja moraju odgovarati onima s ispitnim tlakom od 50 kPa na tjemenu cijevi.
Ispitivanje će obvezno obavljati ovlaštena akreditirana pravna osoba, a sve o trošku Izvođača.
Tlačne probe tlačnih kanalizacijskih cjevovoda
Tlačne probe za tlačne kanalizacijske cjevovode provode se u svemu sukladno odredbama norme HRN EN
805 „ili jednakovrijedno“.
Ispitivanje će obvezno obavljati ovlaštena akreditirana pravna osoba, a sve o trošku Izvođača.
Tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda
- Ispitivanje vodonepropusnosti vodovodnog cjevovoda izvodi se sukladno normi Opskrba vodom –
zahtjevi za sustave i dijelove izvan zgrada HRN EN 805 „ili jednakovrijedno“.
- Vodospreme, crpne stanice, preljevne građevine, retencijski bazeni i druge slične građevine (sabirne jame) ispituju se na vodonepropusnost sukladno normi Opskrba vodom – zahtjevi za sustave i dijelove sustava za pohranu vode HRN EN 1508 „ili jednakovrijedno“.
Ispitivanje će obvezno obavljati ovlaštena akreditirana pravna osoba, a sve o trošku Izvođača.
1.6.27 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda
Nakon polaganja vodoopskrbnih cjevovoda i uspješno provedenih tlačnih proba, Izvođač je dužan provesti dezinfekciju novih i rekonstruiranih vodoopskrbnih cjevovoda.
Dezinfekcija se provodi tako da se dionice cjevovoda pune vodom koja sadrži 20 do 30 mg/l klora u obliku natrijevog hipoklorita. Kloriranje traje minimalno 24h, a nakon toga se vodovodna mreža ispire čistom vodom.
Postupak dezinfekcije će u svemu slijediti odredbe norme HRN EN 805:2005 „ili jednakovrijedno“, poglavlje 12. Po obavljenoj dezinfekciji i ispiranju, Izvođač je dužan angažirati neovisni akreditirani laboratorij koji će uzeti uzorke vode iz cjevovoda te obaviti analize zdravstvene ispravnosti vode. Analize i maksimalno dozvoljene koncentracije će biti provedene sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15, 104/17) i važećim podzakonskim aktima. Ukoliko analize pokažu kako voda ne zadovoljava, Xxxxxxx će ponovno provesti postupak dezinfekcije, ispiranja, uzorkovanja i analiza sve do postizanja zadovoljavajućih rezultata.
1.6.28 Ispitivanje vodnih komora na vodonepropusnost
Vodosprema se stavlja u funkciju kada je postignuta praktična vodonepropusnost.
Ispitivanje se provodi sukladno normi HRN EN 1508 „ili jednakovrijedno“. Ukoliko kod tri završna mjerenja nivo vode pada za viže od 3 mm na 24 sata, znači da vodosprema nije praktično nepropusna, te treba pronaći i otkloniti uzroke vodopropusnosti.
Za sve izvedene gravitacijske cjevovode i priključke nakon završetka izvođenja radova potrebno je provesti video CCTV inspekciju izvedenog stanja. CCTV inspekciju je potrebno provesti sukladno normi HRN EN 13508-2 „ili jednakovrijedno“ i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11).
Kvaliteta CCTV inspekcije ovisi o stručnosti snimatelja te opremi i potrebno je pridržavati se odgovarajućih pravila za tu vrstu radova:
• Preporučena maksimalna brzina je 15 cm/s (prosječna brzina 2,5 m/min). Ovo odgovara dnevnom učinku od maksimalno 800 – 1000 m'/dan.
• Glava se kamere mora uvijek nalaziti u sredini cijevi.
• Snimke se moraju načiniti kamerom u boji.
• Za potpunu snimku priključaka i spojeva cjevovoda, kamera se mora moći zakrenuti u svim pravcima najmanje za 90°.
Format videosnimke mora biti visoke kvalitete sa stalno uključenim videobrojačem (stacionaža) i oznakom ispitne dionice.
Inspekciju obvezno obavlja ovlaštena akreditirana pravna osoba, a sve o trošku Izvođača.
Potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole
Naručitelj je ishodio potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole za sve radove za koje je potrebna takva dozvola. Naručitelj će Xxxxxxxx na zahtjev ustupiti jednu kopiju predmetnih dozvola i odgovarajućih glavnih projekata.
Suglasnosti za radove na cestama
Za bilo kakve radove na državnim cestama Izvođač će ishoditi dozvolu od Hrvatskih cesta za zatvaranje cesta, obilaske te potrebne znakove. Za radove na županijskim cestama, Izvođač će ishoditi suglasnost nadležne županijske uprave za ceste.
Za bilo kakve radove na gradskim i općinskim cestama Izvođač radova će ishoditi dozvolu od nadležnog gradskog ili općinskog odjela za ceste (za zatvaranje cesta, obilaske te potrebne znakove). Svi troškovi vezani za ishođenje dozvola će snositi Izvođač. Izvođač je dužan poštivati standardne procedure te će o svemu izvijestiti nadležnu policijsku upravu i vatrogasnu službu.
Iskopi u javnim i prometnim površinama
Za bilo kakve radove na javim cestama i površinama Izvođač će ishoditi dozvolu, odobrenja ili pristanak od nadležnog tijela.
Izvođač će ishoditi dozvolu od nadležnih tijela za privremeno skladištenje materijala na javim površinama te će platiti sve vezane troškove.
1.6.31 Postojeća infrastruktura
Izvođač će biti odgovoran za lociranje postojećih infrastrukturnih vodova koji mogu biti pod utjecajem radova te će osigurati načine zaštite istih. Izvođač će za potrebe izrade izvedbenih projekata i izvođenje radova od nadležnih institucija pribaviti podatke o položaju postojećih infrastrukturnih vodova u zonama radova.
Prije početka radova na bilo kojem području Izvođač će koordinirati s relevantnim komunalnim tvrtkama lociranje svih vodova i cjevovoda te će ishoditi dozvolu za početak iskopavanja.
Bez obzira na dozvole, prije početka radova na iskopavanju Izvođač će provjeriti točne lokacije postojećih vodova koristeći adekvatne metode lociranja cjevovoda, kabelskih vodova ili će ručno iskopati testne bušotine u odnosu na situaciju na terenu.
Ukoliko se neočekivano dođe do bilo kakvih vodova, Izvođač će obavijestiti Inženjera te vlasnika vodova čim je prije to moguće.
Izvođač će biti odgovoran te će snositi sve troškove radova koji će biti neophodni vezano za postojeće vodove i infrastrukturu, poput izgradnje pomoćnih objekata, zaštite, premještanja, namještanja, odpajanja, prijenosa i ponovnog priključenja, te za moguća kašnjenja koja su vezana uz ove aktivnosti i plaćanja relevantnim tijelima za komunalne usluge. Također, sva oštećenja na postojećoj infrastrukturi kao posljedica radova Izvođača će biti sanirana sukladno naputku vlasnika instalacije, a sve na trošak Izvođača.
1.6.32 Opskrba električnom energijom, pitkom vodom i sl.
Izvođač će biti odgovoran te će snositi troškove za opskrbu električnom energijom, pitkom vodom ili drugim uslugama koje mogu biti potrebne tijekom izvođenja radova.
Spoj na vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda
Gdje je to moguće, Izvođač će koristiti postojeće spojeve na komunalne usluge vodoopskrbe, uključujući opskrbu vodom za potrebe radova te odlaganje otpadnih voda koje nastaju kao rezultat radova. Izvođač će predati zahtjev prema Inženjeru u svezi ovih priključaka.
Zahtjev će sadržavati:
• predloženu lokaciju priključka
• očekivane maksimalne potrebe za svaki priključak
• detalje vezane za priključak uključujući načine mjerenja potrošnje.
Inženjer će odgovoriti na ovakav zahtjev u roku od 7 dana te će Xxxxxxx po odobrenju izvesti priključke o svom trošku. Odobrenje bilo kakvog zahtjeva neće biti odgađano bez razloga. Izvođač će biti odgovoran za održavanje priključka, uključujući instalaciju opreme za mjerenje potrošnje te za isplate prema vodovodu za potrošene količine vode.
Sva će voda potrebna za testiranje, dezinfekciju te konačno ispiranje cijevi biti osigurana od strane Izvođača.
Troškove vode potrebne za ponovno testiranje, a koje je rezultat prethodno neuspjelih testova, snositi će Xxxxxxx.
Spoj na sustav opskrbe električnom energijom i drugu infrastrukturu
Izvođač će koordinirati sve relevantne komunalne službe za osiguranje potrebnih usluga na svoj trošak.
1.6.33 Odlaganje gradilišnog otpada
Izvođač će na siguran način odložiti sav otpad koji nastaje od predmetnih aktivnosti o svom trošku.
Odlaganje će građevinskog otpada biti u skladu s važećom zakonskom regulativom o postupanju i odlaganju otpada uključujući, ali ne ograničavajući se na sljedeće:
• Zakon o održivom gospodarenju otpadu (NN 94/13, 73/17)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom (23/14, 51/14, 121/15, 132/15)
• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)
• Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96, 50/05)
• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01)
Sakupljanje, prijevoz i odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest mora biti povjereno pravnoj osobi ovlaštenoj za takve poslove. Popis je ovlaštenih osoba dostupan na stranicama xxx.xxxxx.xx i xxx.xxxxx.xx. Izvođač radova snosi troškove prikupljanja, prijevoza i odlaganja otpada koji sadrži azbest.
Zbrinjavanje svih materijala nastalih prilikom demontaže postojećih cijevi, armatura, fazonskih komada, opreme i ostalog, treba se usuglasiti sa Naručiteljem na način da, ukoliko Naručitelj odluči određene materijale koji će nastati demontažom zadržati, Xxxxxxx ih treba na temelju prethodnog zahtjeva Naručitelja deponirati na mjesto koje odredi Naručitelj.
1.6.34 Postupanje s uklonjenim cjevovodima i ostalim materijalima koji sadrži azbest
Sve cjevovode koji se eventualno uklanjaju pojaviti u okviru ovog Ugovora, a sadrže azbest, kao i eventualno sav ostali otpadni materijal koji sadrži azbest će zbrinjavati Izvođač. Način i postupci će biti u potpunosti usklađeni s odredbama Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16).
Izvođač će pripremiti azbestni otpad za predaju, angažirati ovlaštenu tvrtku na način da se spriječi emisija azbestne prašine u skladu s odredbama Pravilnika o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest. Sve troškove zbrinjavanja takvog otpada snosi Izvođač.
Popis gospodarskih subjekata koji imaju dozvolu za gospodarenje otpadom koji sadrži azbest dostupan je
od Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Agencije za zaštitu okoliša.
1.6.35 Iskop za potrebe izvođenja crpnih stanica
Izvođač je dužan u okviru izrade izvedbenih projekata za izgradnju crpnih stanica izraditi nacrte građevinskih jama i definirati te primijeniti način osiguranja stabilnosti za vrijeme izvođenja radova i osiguranje izvođenja radova unutar jame u suhom. U jediničnu cijenu iskopa u troškovniku u Knjizi 4 ove Dokumentacije za nadmetanje uračunat je sav potreban rad, izvedba zaštite građevinske jame od obrušavanja i utjecaja i/ili podzemne vode (crpljenje, osiguranje izvođenja radova unutar jame u suhom) u skladu s odabranom tehnologijom izvođača, te ostali potrebni materijali i transporti.
1.6.36 Opće napomene uz betonske i armiranobetonske radove
Sve armiranobetonske i betonske konstrukcije moraju se izvoditi u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (NN 17/17), drugim pozitivnim postojećim propisima i standardima, statičkom računu, glavnim i izvedbenim projektima i uputama Inženjera.
Izvođač je dužan prije početka radova izraditi "Plan kvalitete izvedbe betonske konstrukcije" te redovito pratiti kvalitetu betonske konstrukcije, što je uključeno u jedinične cijene.
Jediničnom cijenom je obuhvaćeno:
• razrada tehnologije izrade betonskih elemenata
• priprema betona u betonari
• dostava betona na gradilište
• svi horizontalni i vertikalni transporti
• potrebna radna skela i podupiranje
• doprema, izrada, montaža i demontaža kompletne oplate
• dobava i pregled armature prije savijanja sa čišćenjem od hrđe i nečistoća te sortiranjem
• sječenje, ravnanje i savijanje armature
• ispitivanje materijala s izradom atesta i pripadajućim toškovima
• čišćenje u tijeku izvođenja i nakon završetka svih radova
• sva šteta i troškovi popravaka kao posljedica nepažnje u tijeku izvođenja
• svi režijski troškovi
• sav potreban alat na gradilištu i uskladištenje
• troškove zaštite na radu
• projekt nosivih skela i oplata
• betoniranje temeljnih ploča i zidova uz moguću prisutnost podzemne vode.
Ugradnja će betona biti strojna gdje god je to moguće. Kod izvođenja betonskih radova treba voditi računa o tome kakve su atmosferske prilike te prije za vrijeme i nakon betoniranja obaviti potrebne zaštitne radnje (polijevanje podloge, tla i oplate, održavanje temperature, njegovanje nakon betoniranja).
Praćenje kontrole kvalitete, uzimanje uzoraka, dobava isprava o sukladnosti i izrada izvještaja o kvaliteti izvedenih betonskih i AB konstrukcija obaveza su Izvođača i uključeni su u cijenu. Isprave o sukladnosti za materijale, poluproizvode i proizvode obvezno se dostavljaju pri isporuci na objektu i evidentiraju se u građevinskom dnevniku. Materijali bez valjane isprave o sukladnosti ne smiju se ugraditi.
Ugradnja je betona dozvoljena tek nakon što je Inženjer pregledao oplatu, odobrio montažu armature i nakon toga potvrdio ispravnost postavljanja iste upisom u građevinski dnevnik. Ukoliko određeni profil prema statičkom računu nije moguće dobaviti, zamjena se vrši isključivo uz odobrenje projektanta konstrukcije.
Izvođač je dužan prije početka radova detaljno pregledati troškovnik i sve projekte, upozoriti na eventualne nedostatke i predložiti eventualna poboljšanja rješenja. Sve eventualne primjedbe, prijedloge i moguće zamjene materijala trebaju raspraviti Izvođač, Inženjer i Naručitelj. Tek po pismenom dogovoru može se pristupiti gradnji.
Kod primopredaje građevine Izvođač je dužan priložiti isprave sukladnosti za sve građevne proizvode ugrađene u betonsku konstrukciju.
Cement, armatura, agregat, dodatci betonu, voda, predgotovljeni elementi, proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija moraju odgovarati važećim standardima kako je prikazano u prilozima Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije.
Izvođač se mora strogo pridržavati opisanih svojstava konstrukcija označenih u statičkom računu.
Beton
U betonsku konstrukciju ugrađuje se samo projektirani beton (beton sa specificiranim tehničkim svojstvima). Izvođač mora prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja utječu na tehnička svojstva betonske konstrukcije. Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju (HRN EN 13670-1) pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije (svako vozilo) te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kao u proizvodnji.
Prije početka betoniranja Izvođač je dužan osigurati dovoljne količine komponenata betona da bi na taj način eliminirao mogućnost prekida betoniranja ili promjene sastojaka zbog pomanjkanja materijala.
Armatura
Svojstva armature koja se rabi za betonske konstrukcije moraju biti u skladu sa Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije.
Armatura izrađena od čelika za armiranje ugrađuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije i/ili tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu armature. Osiguranje debljine zaštitnog sloja betona treba svakako postići umetanjem odgovarajućeg broja plastičnih podmetača, što je uključeno u cijenu. Najmanji zaštitni sloj betona ovisi o razredu izloženosti te načinu armiranja elementa i određen je projektom betonske konstrukcije.
Oplata
Za sve AB i betonske elemente koristi se glatka drvena oplata.
Oplata mora biti izrađena točno po mjerama za pojedine dijelove konstrukcije, označenim u projektu. Glatka oplata sa svim pripadajućim veznim i brtvenim elementima, podupiranjem i oslanjanjem, pomoćnim radnim skelama uključena je u cijenu. Završne plohe betona moraju biti potpuno ravne, bez izbočina ili valovanja.
Naknadni radovi na obradi površine zidova (brušenje, krpanje i sl.) koji su izazvani nepravilnostima oplate izvest će se o trošku Izvođača.
Za premazivanje oplate ne smiju se koristiti premazi koji se ne mogu oprati s gotovog betona ili bi nakon pranja ostale mrlje. Treba pažljivo dozirati količinu premaza kako ne bi došlo do stvaranja mjehurića na spoju betona i oplate. Prije početka ugrađivanja betona oplata se mora detaljno očistiti. Izrađena oplata, s podupiranjem, prije betoniranja mora biti pregledana, provjerene sve dimenzije i kakvoća izvedbe, kao i čistoća i vlažnost oplate. Pregled i prijem oplate evidentira se u građevinskom dnevniku.
Oplata mora biti tako izvedena da se može skidati bez oštećenja konstrukcije. Njegovanje betona i skidanje oplate i skele treba biti u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije. Način i potrebno vrijeme njegovanja kao i vrijeme skidanja oplate i skele treba odrediti prema projektiranoj tehnologiji, suglasno s Inženjerom, u ovisnosti o elementu konstrukcije, atmosferskim prilikama i vrsti betona.
1.6.37 Radovi na montaži predgotovljenih hidrostanica
Hidrostanice se ugrađuju kao tipske, tj.kao montažni nadzemni objekti kontejnerskog tipa koji se isporučuju zajedno s crpnim blokom i pratećom opremom, te se ugrađuju kao cjelina.
Montažna kućica za smještaj uređaja i kompletne opreme hidro stanice, vanjskih dimenzija 2,42*2,12*2,7 m, opremljena je s ostakljenim vratima 1,0*2,3 m, zidnim el. ormarićem kućne potrošnje, termostatski upravljanim aksijalnim ventilatorom i grijalicom, te s ugrađenim instalacijama rasvjete i jednom el. priključnicom 230 V, 50 Hz.
Osnovne karakteristike kućice tipskih hidrostanica:
• Osnovna konstrukcija kućice izvodi se od kvadratnih čeličnih cijevi □100 mm.
• Termoizolirani zidovi i krov izvode se od sendvič izolacijskih panela ukupne debljine 80 mm.
• Kućica je predviđena za postavljanje na pripremljenu betonsku podlogu, koja ujedno služi i kao pod kućice.
• Kućicu na gradilištu samo položiti i učvrstiti na unaprijed pripremljenu betonsku podlogu.
1.7Rekonstrukciju i dogradnja vodoopskrbnog sustava
Planirani radovi na poboljšanje sustava vodoopskrbe aglomeracije Trilj podijeljeni su, prema projektnoj dokumentaciji, prema tablici.
1. DOGRADNJA VODOSPREME TRILJ I IZGRADNJA HIDROSTANICE TRILJ |
2. VODOVOD VISOKE ZONE NASELJA JABUKA |
U tablici u nastavku je dan popis ishođenih lokacijskih, odnosno građevinskih dozvola za radove na
vodoopskrbnom sustava u okviru ovog Ugovora.
PROJEKT | Lokacijska dozvola | Građevinska dozvola | ||
Poboljšanje sustava vodoopskrbe aglomeracije Trilj Dogradnja VS Trilj i izgradnja HS Trilj | Klasa: UP/I-350-05/17-01/000019 URBROJ: 2181/1-11-00-05/02- 17/0006 | 27.09.2017. | Klasa: UP/I-361-03/19- 01/000009 Urbroj:2181/1-11-00-05/02-19- 0008 | 28.02.2019. |
Poboljšanje sustava vodoopskrbe | Klasa: UP/I-350-05/17-01/000017 | 25.07.2017. | Klasa: UP/I-361-03/18- | 27.09.2018. |
aglomeracije Trilj Vodovod visoke zone naselja Jabuka | URBROJ: 2181/1-11-00-05/01-17- 0007 | 01/000074 Urbroj:2181/1-11-00-05/01-18- 0009 |
1.7.1 Dogradnja vodospreme Trilj i izgradnja hidrostanice Trilj
Predmet ovog projekta je izgradnja vodospreme Trilj te izgradnja hidrostanice Trilj na istoj parceli.
Vs Trilj je izvedena samo djelomično odnosno samo s jednom vodnom komorom iako je projektom bilo predviđeno izgraditi obje komore. Zbog navedenog se i pristupilo izradi ovog projekta koji obuhvaća cjelokupnu vodospremu zajedno s drugom vodnom komorom.
Sama VS je smještena na brežuljku Šušnjarina glavica nedaleko od Trilja s njegove južne strane. Unutar vodospreme već postoji hidrostanica ali se ona mora izmjestiti, odnosno sagradit će se nova izvan vodospreme kako bi se na mjestu postojeće mogla smjestiti hidromehanička oprema za novu vodnu komoru.
Hidrostanica Trilj
Planirana crpna stanica je prizemna građevina kontejnerskog tipa tlocrtnih vanjskih dimenzija 2.42x2.12 m i polaže se na čestici istoj kao i vodosprema. Objekt je smješten sjeverno od vodospreme neposredno uz pristupni plato zbog jednostavnijeg pristupa.
Hidrostanica je kontejnerskog tipa vanjskih tlocrtnih dimenzija 2.12x2.42 m i najveće visine 2.8 m. Osnovne karakteristike kućice tipske hidro stanice:
- Osnovna konstrukcija kućice izvedena je od kvadratnih čeličnih cijevi 100*100 mm.
- Termoizolirani zidovi i krov izvedeni su od sendvič izolacijskih panela ukupne debljine 80 mm.
- Kućica je predviđena za postavljanje na pripremljenu betonsku podlogu, koja ujedno služi i kao pod kućice.
- Oblik i dimenzije kućice prilagođene su uvjetima cestovnog transporta, kako bi se ista u cijelosti mogla izraditi u radionici, te na gradilištu samo položiti i učvrstiti na unaprijed pripremljenu betonsku podlogu.
Za povišenje tlaka u sustavu odabrane su 2 crpke, koje će raditi u režimu 1+1, ali je u incidentnim situacijama moguć i režim 2+0.
Osnovni tehnički podaci o uređaju:
- Odabrano radno područje:
Tlačna razlika ulaz-izlaz: 70 m.v.s. Količina dobave: od 0 do 11,1 l/sek
- Dopustivi ulazni tlak: od 0,5 do 5 bara
- Broj instaliranih crpki: 2 kom
- Instalirana snaga uređaja: 2 * 7,5 = 15 kW
- Napajanje: 3*400 V ± 5%, 50 Hz
- Dimenzije uređaja: (D*Š*V) 1450*940*2050 mm
Unutar crpne stanice predviđena je ugradnja ostale standardne hidromehaničke opreme: čelični fazonski komadi s prirubnicama, zasuni, nepovratni ventili, montažno-demontažni komadi, te mjerač protoka. Za zaštitu crpki od vodnog udara predviđena je izvedba zračnog kotla (tlačna posuda).
Vodosprema Trilj
Izgrađeni dio Vodospreme je zapremine cca 500 m3, a s izgradnjom nove vodne komore zapremina će biti cca 912 m3 (500+412). VS se sastoji od tri međusobno povezana dijela: dvije vodne komore i zasunske komore za smještaj potrebnih armatura.
Vodne komore vodospreme će se potpuno zatrpati zemljanim materijalom. Zasunska komora je dijelom nadzemni, a dijelom ukopani objekt. Ulaz u zasunsku komoru je prilagođen platou uz vodospremu. Unutar zasunske komore izvedeni su ab podesti kojima je ona organizirana na više nivoa. Komunikacija između razina je predviđena betonskim i metalnim stepenicama.
Svi konstruktivni elementi vodospreme izvode se od armiranog betona.
Svi ugrađeni materijali, koji će biti u dodiru s vodom za piće, moraju imati ateste za primjenu kod pitke
vode.
U zasunskoj komori i vodnim komorama je predviđena standardna hidromehanička oprema s antikorozivnom zaštitom: fazonski komadi s prirubnicama, eliptični zasuni s kolom, usisne košare, montažno-demontažni komadi i elektromagnetni mjerač protoke s pripadajućom opremom na odvodnom cjevovodu.
Cjevovodi u vodospremi su DUCTIL ljevano-željezni, slijedećih profila :
- dovodni cjevovod je DN 250 mm, a regulacija uljevanja u vodospremu vršit će se regulacijskim ventilom koji će održavati konstantan uzvodni tlak (vidi poglavlje hidrauličkog proračuna),
- gravitacijski odvod iz vodospreme je DN 300 mm,
- cjevovod preljeva – ispusta je DN 200 mm sa temeljnim ispustom DN 150 mm.
1.7.2 Vodovod visoke zone naselja Jabuka
Ovim projektom predviđena je izgradnja 2204m vodovodnih cjevovoda i jedne vodovodne hidrostanice (HS Jabuka) u svrhu rješavanje vodoopskrbe naselja Jabuka, i to dijelova naselja na kotama višim od 345m n.m
Predviđena je izgradnja vodovodnih cjevovoda od PEHD cijevi, slijedećih profila i dužina
Cjevovodi | Profil (mm) | Duljina (m) |
V1 | 160/141.0 | 533.0 |
V2 | 125/110.2 | 170.5 |
V3 | 125/110.2 | 652.4 |
V4 | 110/96.8 | 93.3 |
V5 | 110/96.8 | 265.2 |
V6 | 110/96.8 | 115.6 |
V7 | 110/96.8 | 373.6 |
UKUPNO | 2203.6 | |
Predmetna vodoopskrbna mreža izvodi se u ukupnoj duljini od 2204 m, od materijala PEHD PE 100, SDR 17, i vanjskog promjera cijevi DN 160, DN125, DN110, i to:
• DN 160 mm u ukupnoj duljini 533 m
• DN 125 mm u ukupnoj duljini 823 m
• DN 110 mm u ukupnoj duljini 848 m
Cjevovodi
Cjevovodi se polažu uglavnom u postojeće seoske puteve s asfaltnim ili makadamskom zastorom, a manjim dijelom po postojećem terenu uz prometnicu.
Na cjevovodu se izvode svi elementi neophodni za njegovo uredno funkcioniranje i održavanje. Dio hidromehaničke opreme predviđa se u zasutoj izvedbi s ugradbenim garniturama i uličnim kapama kako bi se omogućio pristup s površine tamo gdje je to potrebno, a dio se smješta u armirano betonska okna.
Na najvišim točkama cjevovoda ugrađuje se zračni ventil za ispuštanje zraka iz cjevovoda, čime se sprječava nakupljanje zraka koje bi izazvalo smanjivanje protočnog kapaciteta u višim dijelovima mreže, te po potrebi omogućava uvlačenje zraka u cjevovod.
Trasa cjevovoda položena je u konstantnom uzdužnom padu te nije predviđena izvedba muljnih ispusta. Za povremeno pražnjenje pojedinih dionica cjevovoda sa svrhom odstranjivanja nakupljenog taloga predviđeno je korištenje hidranata.
Predviđa se i ugradnja armature za zatvaranje pojedinih dionica cjevovoda radi reguliranja vodoopskrbe, popravaka ili zamjene cjevovoda, unutar navedenih okana ili na grananjima cjevovoda u zasutoj izvedbi.
U skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06), na cjevovodu je predviđena ugradnja ukupno 5 nadzemnih hidranata. Hidranti su postavljeni na razmaku manjem od 300 m s obzirom da se radi o području rijetke izgradnje sa samostojećim obiteljskim kućama.
Hidrostanica
Objekt hidrostanice stanice smješten je uz makadamski seoski put. Za objekt je formirana parcela, nepravilnog oblika, ukupne površine 73.0 m2.
Objekt hidrostanice predviđen je kao montažni nadzemni objekt kontejnerskog tipa, vanjskih dimenzija 2,42x2,12 m, visine 2,7 m, s jednostrešnim krovom. Opremljen je vratima dimenzija 1.0 x 2.3 m, bočnim otvorom 0.5 x 0.3 m sa zaštitnom rešetkom i žaluzinom za prozračivanje kao i otvorom za ugradnju ventilatora φ330 mm.
Zidovi strop i vrata su od sendvič panela ukupne debljine 80 mm, čime su smanjene energetske potrebe za grijanje i hlađenje unutrašnjosti kontejnera, neophodno za sprečavanje zamrzavanja opreme zimi i pregrijavanja ljeti.
Kontejner se postavlja na betonsku temeljnu ploču, koji je ujedno i pod kontejnera.
Kao dodatna oprema montažne kućice isporučuju se aksijalni ventilator i elektrogrijač s termostatom.
U radnom prostoru tipske građevine smješten je strojarski crpni blok koji se isporučuje u kompletu, kao i dovodni i odvodni cjevovod sa svim potrebnim armaturama za siguran rad i zaštitu od vodnog udara. U kompletu se isporučuje i indukcijski mjerač protoka s prilagođenim elektroničkim mjernim pretvaračem.
Strojarski dio precrpnog uređaja se sastoji od 2 crpke s elektromotorom, po 2 ventila na usisnom i tlačnom vodu, 2 povratna ventila, 2 kontaktna manometra s manometarskim pipcem i priključnom cijevi te čelične nosive konstrukcija i odgovarajućih cijevnih fazona. Usisni i tlačni vod smješteni su sa stražnje strane uređaja što osigurava neometan pristup uređaju i demontaži crpki, te su učvršćeni na nosivu konstrukciju uređaja tako da je otklonjena mogućnost prijenosa sile na kućišta crpki.
Ugradnjom strojarskog crpnog bloka koji dolazi u kompletu s tipkskom građevinom i prateće elektroopreme koja je predmet elektrotehničkog projekta, osigurana je količina dobave do 10 l/s čime je pokrivena zahtijevana protupožarna količina.
Osnovne tehnički podaci o uređaju:
- Odabrano radno područje:
Tlačna razlika ulaz-izlaz: 75 m.v.s.
Količina dobave: od 0 do 10,5 l/sek
- Dopustivi ulazni tlak: od 0,5 do 5 bara
- Broj instaliranih crpki: 2 kom
- Instalirana snaga uređaja: 2 x 7,5 = 15 kW
- Napajanje: 3*400 V ± 5%, 50 Hz
- Dimenzije uređaja: (DxŠxV) 1450x940x2050 mm
Hidrostanica je locirana uz makadamski izvan građevinskog područja naselja i u njenoj neposrednoj blizini nema drugih objekata.
S obzirom na denivelaciju lokacije HS u odnosu na pristupni put, HS se postavlja na visoki betonski temelj, a prostor južno od AB temelja do ruba pristupnog puta se nasipava materijalom iz iskopa, do kote uređenja.
Vrh uređene AB ploče na koji se postavlja HS, je za cca 10 cm viši od kote uređenog terena. Prostor oko betonskog temelja se uređuje izvedbom zemljanog nasipa u nagibu 1:2.
Čestica hidrostanice ograđuje se sa svih strana zaštitnom ogradom od zavarenih žičanih mreža postavljenih na nosive stupove, promjera žice 3 mm i otvora oka 36 x 76 mm (zaštita od korozije je vrućim pocinčavanjem i dodatnim plastificiranjem u boji prema izboru investitora). Ograda je visine 2m, a s južne strane, prema pristupnom putu, u ogradu se ugrađuju metalna vrata širine 1m. Vrata trebaju biti opremljena bravom s ključem.
1.8Izgradnja sustava odvodnje
Planirano je proširenje i rekonstrukcija/sanacija dijela postojećeg kanalizacijskog sustava na području
Grada Trilja i izgradnja mreže odvodnje u naseljima Vedrine, Jabuka, Grab i Košute.
Planirani radovi na sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Trilj podijeljeni su u 4 cijelina, prema projektnoj dokumentaciji, prema tablici.
1. ODVODNJA NASELJA TRILJ I VEDRINE |
2. ODVODNJA NASELJA KOŠUTE |
3. ODVODNJA NASELJA JABUKA |
4. ODVODNJA NASELJA GRAB |
U tablici u nastavku je dan popis ishođenih lokacijskih, odnosno građevinskih dozvola za radove na proširenju postojećeg sustava odvodnje u okviru ovog Ugovora.
PROJEKT | Lokacijska dozvola | Građevinska dozvola | ||
Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Trilj Odvodnja naselja Trilj i Vedrine | Klasa: UP/I-350-05/17-01/000013 Urbroj: 2181/1-11-00-05/01-17- 0007 | 18.07.2017. | Klasa: UP/I-361-03/18-01/000071 Urbroj:2181/1-11-00-05/02-18- 0007 | 24.9.2018 |
Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Trilj Odvodnja naselja Košute | Klasa: UP/I-350-05/17-01/000003 Urbroj: 2181/1-11-00-05/01-17- 0011 | 18.05.2017. | Klasa: UP/I-361-03/18-01/000043 Urbroj:2181/1-11-00-05/01-18- 0011 | 13.09.2018. |
Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Trilj Odvodnja naselja Jabuka | Klasa: UP/I-350-05/17-01/000004 Urbroj: 2181/1-11-00-05/02-17- 0013 | 24.05.2017. | Klasa: UP/I-361-03/18-01/000071 Urbroj:2181/1-11-00-05/02-18- 0007 | 24.09.2018. |
Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Trilj Odvodnja naselja Grab | Klasa: UP/I-350-05/17-01/000015 Urbroj: 2181/1-11-00-05/01-17- 0007 | 25.07.2017. | Klasa: UP/I-361-03/18-01/000073 Urbroj:2181/1-11-00-05/01-18- 0009 | 26.09.2018. |
1.8.1 Odvodnja naselja Trilj i Vedrine
Ovim projektom je predviđena izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda na području naselja Trilj i vedrine, koji uključuje izvedbu:
• 15 665 m gravitacijskih kolektora za prikupljanje otpadnih voda na području naselja Trilj i Vedrine,
• 1 podzemne crpne stanice CS Vedrine 2
• tlačni cjevovod duljine 380 m.
Slika 5 Kanalizacijska mreža naselja Trilj i vedrine
Kolektori/cjevovodi su uglavnom položeni u prometnice osim na mjestima gdje to nije bilo moguće a kako bi se izbjegla izrada dodatnih crpnih stanica.
Vertikalno vođenje nivelete uvjetovano je konfiguracijom terena, zadovoljavajući kriterij minimalnog dozvoljenog pada odabranog cjevovoda. Maksimalni padovi prate pad ulice da količine iskopa i obim radova prilikom izvođenja bude što manji. Također minimalna dubina nivelete definirana je vodeći računa i o dozvoljenoj minimalnoj vertikalnoj udaljenosti od ostalih instalacija, posebice vodoopskrbnih cjevovoda, a vodeći pri tom računa i o mogućnosti izvedbe kućnih priključaka okolnih objekata, gdje je god to bilo moguće.
Gravitacijski kolektori
Odabrane su kanalizacijske cijevi minimalne prstenaste krutosti SN8 predviđene za sustave odvodnje
otpadnih voda, nazivnog promjera DN 250 mm, odnosno DN 200 mm.
Kolektor | Profil (mm) | Duljina (m) | Kolektor | Profil (mm) | Duljina (m) | |
TR - GK 1 | 200 / 250 | 523,5 | TR-SK 5.4 | 200 | 40 | |
TR-SK 1.1 | 200 | 44 | TR-SK 5.5 | 200 | 48,5 | |
TR-SK 1.2 | 200 | 35 | TR-SK 5.6 | 250 | 149,5 | |
TR - GK 2 | 250 | 686,5 | TR-SK 5.6.1 | 200 | 19 | |
TR-SK 2.1 | 200 | 28 | TR-SK 5.7 | 200 | 56 |
TR-SK 2.2 | 200 | 16 | TR - GK 6 | 250 | 476 | |
TR-SK 2.3 | 200 | 42 | TR-SK 6.1 | 250 | 107 | |
TR-SK 2.4 | 250 | 449,5 | TR-SK 6.2 | 250 | 264 | |
TR-SK 2.4.1 | 250 | 67,5 | TR - GK 7 | 250 | 1708 | |
TR-SK 2.5 | 250 | 125,5 | TR-SK 7.1 | 200 | 54 | |
TR-SK 2.6 | 250 | 197,5 | TR-SK 7.2 | 200 | 50 | |
TR-SK 2.6.1 | 200 | 30 | TR-SK 7.3 | 200 / 250 | 198 | |
TR-SK 2.7 | 200 | 60,5 | TR-SK 7.3.1 | 200 | 52 | |
TR-SK 2.8 | 200 | 74 | TR-SK 7.4 | 250 | 103 | |
TR - GK 3 | 200 / 250 | 1306,7 | TR-SK 7.5 | 250 | 190 | |
TR-SK 3.1 | 250 | 265 | TR - GK 8 | 200 / 250 | 610 | |
TR-SK 3.1.1 | 200 | 36 | TR-SK 8.1 | 200 | 23 | |
TR-SK 3.2 | 250 | 70 | TR-SK 8.2 | 200 | 23 | |
TR-SK 3.3 | 200 | 23,5 | TR - GK 9 | 200 / 250 | 498,5 | |
TR-SK 3.4 | 250 | 76,5 | TR-SK 9.1 | 250 | 188 | |
TR-SK 3.5 | 200 | 33 | TR-SK 9.2 | 250 | 119,5 | |
TR-SK 3.6 | 200 | 40,5 | TR-SK 10 | 250 | 156 | |
TR-SK 3.6.1 | 200 | 13,5 | TR-SK 11 | 200 | 57 | |
TR-SK 3.7 | 200 | 28 | TR-SK 12 | 250 | 185 | |
TR-SK 3.8 | 200 | 54 | TR-SK 13 | 200 | 115 | |
TR - GK 4 | 200 / 250 | 803,1 | TR-SK 13.1 | 200 | 74 | |
TR-SK 4.1 | 200 | 57,5 | TR-SK 13.2 | 200 | 21,5 | |
TR-SK 4.2 | 200 | 51 | TR-SK 14 | 200 | 60 | |
TR-SK 4.3 | 200 / 250 | 223,5 | TR-SK 14.1 | 200 | 20 | |
TR-SK 4.3.1 | 200 | 37,5 | TR-SK 15 | 250 | 232,5 | |
TR-SK 4.3.2 | 200 | 17,5 | TR-SK 15.1 | 200 | 58,5 | |
TR-SK 4.3.3 | 200 | 27 | TR-SK 16 | 250 | 127 | |
TR-SK 4.4 | 250 | 257,5 | TR-SK 17 | 250 | 142,9 | |
TR-SK 4.4.1 | 200 | 43 | TR-SK 18 | 250 | 172 | |
TR-SK 4.5 | 250 | 169,5 | TR-SK 18.1 | 250 | 161 | |
TR - GK 5 | 200 / 250 | 874,4 | TR-SK 18.2 | 200 | 43 | |
TR-SK 5.1 | 250 | 64 | TR-SK 19 | 200 | 102 | |
TR-SK 5.2 | 250 | 328 | TR-SK 20 | 200 | 146,3 | |
TR-SK 5.3 | 250 | 258,5 | TR-SK 20.1 | 200 | 81 | |
TR-SK 5.3.1 | 250 | 150,5 | TR-SK 21 | 250 | 83,8 | |
TR-SK 5.3.2 | 200 | 73 | TR-SK 22 | 250 | 170,5 | |
TR-SK 5.3.3 | 200 | 54 | TR-SK 23 | 250 | 101 | |
TR-SK 5.3.4 | 250 | 131,5 | TR-SK 24 | 250 | 64,5 | |
TR-SK 5.3.5 | 200 | 10,5 | TR-SK 25 | 250 | 355 |
Tlačni cjevovod
Tlačni cjevovod TR-TC1 koji prikupljene fekalne otpadne vode iz crpne stanice "Vedrine 2", transportira do gravitacijskog kolektora TR-SK 16, te nastavno do postojećeg gravitacijskog sjevernog kanala postojeće crpne stanice "Vedrine 1". Tlačni cjevovod je lociran na području Pod vošom.
Cjevovod počinje u crpnoj stanici CS "Vedrine 2", polaže se usporedno sa gravitacijskim kolektorom TR-SK
5.1 do stacionaže 0+060,90, a nakon nje cjevovod se polaže u zaseban rov, uz postojeći otvoreni oborinski kanal (voša), do uljeva u gravitacijski cjevovod TR-SK 16. Tlačnim cjevovodom se spajamo na predfabricirano betonsko revizijsko okno gravitacijskog kolektora TR-SK 16, unutar okna se na završetak tlačnog cjevovoda spaja PEHD koljeno 90° za usmjeravanje toka. Duljina tlačnog cjevovoda je 379,20 m. Odabrane su cijevi nazivnog promjera DN 110 mm predviđene za radni tlak od 6 bara.
Revizijska okna na trasi kanalizacijskih kolektora
Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima trase gravitacijskog kolektora, kao i na minimalnim propisanim razmacima duž trase, predviđeno je postavljanje montažnih betonskih revizijskih okana
∅1000 i ∅800 mm.
Iznad silaznog otvora okna postavlja se armiranobetonska ploča sa lijevano željeznim poklopcem ∅ 600 mm.
Silazak u revizijska okna Ø1000 mm i Ø800 mm predviđen je ugrađenim penjalicama u stijenku betonskog okna. Kod revizijskih okana Ø1000 mm sa dubinom većom od 3 m ugrađuje se zaštitni leđobran od nehrđajućeg čelika. Ukoliko se investitor prilikom ugradnje revizijskih okana odluči na ona bez ugrađenih penjalica, silazak u okna Ø1000 mm i Ø800 mm predviđen je postavljanjem prenosivih teleskopskih ljestvi koje nadležno komunalno društvo mora posjedovati kao sastavno sredstvo opreme za održavanje kanalizacijskog sustava.
Revizijska okna uz obaveznu upotrebu gumenih brtvi za vertikalno spajanje elemenata (baza, cijevni nastavak, završetak) osigurava potpunu vodonepropusan kanalizacijski sustav. Sveukupno će se izvesti 531 montažnih revizijskih okana, od toga 144 revizijska okna promjera Ø 1000 mm i 387 revizijskih okana promjera Ø 800 mm..
Kućni priključci
Paralelno sa izgradnjom kolektora predviđeno je osigurati priključno mjesto za spajanje budućih kućnih priključaka. Ovi priključci bi se izvodili od PVC cijevi profila ∅ 160 mm (SN 8) direktno na revizijsko okno. Priključci u bazi okna moraju biti izvedeni s oblikovanom kinetom. Priključnu cijev potrebno je izvesti izvan ruba uređene površine prometnice i blindirati završnom kapom, odnosno postaviti priključno okno ∅ 400 mm ukoliko se na cijev spaja više objekata.
Izvedba kućnih priključaka prodorom direktno na cijev glavnog kolektora (račvom po kutem 45°) dozvoljeni su samo iznimno uz prethodnu suglasnost lokalnog komunalnog poduzeća. U svrhu postizanja optimalnih pogonskih karakteristika projektiranih objekata kanalizacijskog sustava, usporedo s izgradnjom kolektora potrebno je što prije pristupiti priključivanju objekata.
Detalj izvedbe svakog pojedinog priključka za koje ne postoje ulazni podaci u ovoj fazi projektiranja potrebno je detektirati, te nakon određivanja visinskog položaja kućnih priključaka postojećih objekata, posebno obraditi i prikazati u izvedbenom projektu.
Crpna stanica
Crpna stanica "Vedrine 2" je samostalni objekt smješten zapadno od ulice Domovinskog rata (državna cesta D220), a istočno od postojećeg otvorenog oborinskog kanala na području Pod vošom. Pristup crpnoj stanici je omogućen preko projektirane pristupne prometnice koja je spojena na postojeću ulicu
Domovinskog rata (državna cesta D220). Crpna stanica s pristupnom prometnicom je locirana na građevnoj čestici koja će se formirati parcelacijskim elaboratom
Objekt crpne stanice je potpuno ukopan, a osnovu mu čini posuda promjera DN 1000 mm od poliestera, SN 10000, prema HRN EN 14364:2013 „ili jednakovrijedno“, sa predviđenim spojevima za dovodni gravitacijski kolektor, dovodni kolektor iz retencijskog bazena i tlačni cjevovod. Visina posuda je 452 cm. Na dnu posude se nalazi ploča od poliestera kojom se crpna stanica postavlja na betonsku podlogu. Na vrhu posude se postavlja armirano-betonska ploča crpne stanice sa temeljima.
Karakteristike crpne stanice Vedrine2:
- lokacija: naselje Vedrine, k.o. Vedrine, k.č. 718 i 719/1
- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 250 mm
- tlačni cjevovod DN 110/96.8 mm duljine 379,2 m'
- hidrauličke karakteristike: Q = 6,0 l/s; Hman = 5,0 m
Gabariti crpne stanice kao i svi prateći elementi i oprema dimenzionirani su za proračunati kapacitet koji zadovoljavaju potrebe hidrauličkog opterećenja. Oblikovanje dna posude za usmjeravanje vode prema crpkama, je izvedeno elementima od poliestera.
Kota dna crpne stanice je 292,11 m.n.m., a priključak dovodnog gravitacijskog kolektora je na koti 293,11
m.n.m. Kota gornje ploče nad crpnom stanicom je 297,05 m.n.m.
Na gornjoj ploči crpne stanice, na koti 297,05 m.n.m. predviđen je otvor za pristup, montažu, demontažu i održavanje predviđene 2 kanalizacijske crpke.
Nad montažnom crpnom stanicom promjera DN 1000 mm predviđena je izrada armirano betonske ploče dimenzija 1,50x1,50x0,20 m sa ostavljenim otvorom 800x800 mm za ugradbu poklopca od inox materijala u vodotjesnoj i plinotjesnoj izvedbi, za silazak u slučaju kontrole. Ispod ove ploče je predviđena izrada armirano betonske montažne podložne ploče dimenzija 1,50x1,50x0,40 m, sa ostavljenim otvorom Ø 1080 mm za ugradbu same crpne stanice sa standardnom spojnicom.
Poklopac je u potpunosti izrađen od inox materijala s tvorničkim jetkanjem u kupelji i naknadnom pasivizacijom. Poklopac je opremljen bravicom s univerzalnim ključem za sprječavanje neovlaštenog pristupa. Spuštanje osoblja u crpnu stanicu omogućen je sigurnosnim ljestvama od nehrđajućeg materijala, koje će investitor skladištiti, a ljestve će se montirati po potrebi.
Gravitacijski kolektor je promjera DN 250 mm, a tlačni cjevovod je promjera DN 110 mm, spoj na navedene cjevovode je od poliestera SN 10000.
Za ugradnju tipskog razdjelnog ormara crpne stanice, projektom je predviđena izgradnja armirano betonske niše svijetlih tlocrtnih dimenzija 57x175 cm i svijetle visine 180 cm, debljine zidova 15 cm iz betona C30/37, prema detaljnom nacrtu.
Plato dimenzija 6,10 m x 5,00 m, na kojem je smještena crpna stanica s oknom košare, izdignut je u odnosu na okolno uređenje terena i pristupnu prometnicu za 25 cm Završno uređenje ovog platoa, odnosno površine iznad crpne stanice, predviđeno je tucanikom, debljine sloja 20 cm, do kote uređenja terena 296,90 m n.m., odnosno 296,85 m n.m. Izvedba poklopaca predviđena je na način da vrh poklopca bude 25 cm iznad razine uređenog terena. Ovaj plato je omeđen armirano betonskim zidićem dimenzija 20x65 cm iz betona C30/37 (prema detaljima iz nacrta).
Projektirana pristupna prometnica crpne stanice je širine 5 m i dužine 90,12 m, koja se izvodi sa uzdužnim i poprečnim padovima prema detaljnim nacrtima. Na kraju prometnice je projektiran plato širine 8,40 m i
dužine 7,20 m. Pristupna prometnica s pristupnim platoom je omeđena betonskom pasicom dimenzija 20x49 cm iz betona C25/30.
Završni sloj uređenja pristupne prometnice i platoa je asfalt beton, ugrađen na nosivi sloj koji se izvodi od mehanički nabijenog drobljenog kamenog materijala veličine zrna 0-63 mm u sloju debljine 30 cm u uvaljanom stanju, ispod kojeg se ugrađuje sloj čistoće iz kemene jalovine veličine zrna 0-63 mm u sloju debljine 10 cm u uvaljanom stanju. Iznad završnog nosivog sloja tucanika, postaviti će se habajući sloj asfaltbetona AC 11 SURF 50/70 debljine 4 cm na nosivom sloju AC 22 BASE 50/70 debljine 5 cm.
Prilikom izvedbe objekta crpne stanice, potrebno je primijeniti sva tehnička rješenja koja osiguravaju zaštitu i vodonepropusnost.
Uljevno okno sa košarom
Košara za krupni otpad se ugrađuje u okno od poliestera promjera DN 1000 mm, SN 10000, ispred ulaza u crpnu stanicu i služi kao prepreka krupnijim komadima otpada da dođu do crpki i poslije u tlačni cjevovod.
Na poliestersko revizijsko okno se tvornički ugrađuju vodonepropusni priključci na gravitacijski dovodni kolektor sa kaskadom visine 60 cm i odvodni kolektor. Okno košare se postavlja na prethodno pripremljeni sloj jalovinskog materijala iz kamenoloma, veličine zrna od 0 do 63 mm, i to pomoću auto dizalice odgovarajuće nosivosti.
Košara za krupni otpad se sastoji od šipki sa odgovarajućim otvorima, kotačića i ljestvi sa vodilicama na koje se montira, čime je omogućeno njeno jednostavno vađenje i čišćenje.
Košara i svi dijelovi se izvode od nehrđajućeg čelika (INOX).
Nad oknom košare promjera Dv/Du=1026/983,8 mm predviđena je izrada armirano betonske ploče dimenzija 1,50x1,50x0,20 m sa ostavljenim otvorom 914x914 za ugradbu vodotjesnog poklopca od inox materijala, za nesmetano izvlačenje košare. Ispod ove ploče je predviđena izrada armirano betonske montažne podložne ploče dimenzija 1,50x1,50x0,30 m, sa ostavljenim otvorom Ø 1080 mm za ugradbu samog okna sa standardnom spojnicom.
Retencijski bazen
Za slučaj nestanka napajanja električnom energijom predviđeno je rezervno napajanje postojećim stabilnim agregatom tvornice, a do uključenja istog, uz crpnu stanicu predviđen je retencijski bazen za akumulaciju dotoka sanitarne otpadne vode.
Retencijski bazen crpne stanice ″Vedrine 2″ je projektiran iz četiri međusobno vodonepropusno spojene cijevi od poliestera promjera DN 2000 mm, SN 10000 (Dv/Du=1026/983,8 mm), svaka dužine 6 m. Početak i kraj retencijskog bazena je zatvoren vodonepropusno pločama poliestera debljine kao i stijenka same
cijevi, a na nizvodnom kraju bazena u samom dnu predniđena je ugradnja cijevi promjera Ø 250 mm za spoj sa crpnom stanicom. Retencijski bazen je položen u padu od 1% prema crpnoj stanici, čime je omogućeno samo pražnjenje bazena.
Kota dna retenzijskog bazena je +293,11 m.n.m., a kota visoke vode je +294.49 m.n.m. Osim ovog bazena za kapacitet retencije se predviđa i bazen za crpljenje unutar crpne stanice, kao i dovodni kolektor u crpnu stanicu, a sve do visina +294.49 m.n.m.
Ukupna količina retencije u retencijskom bazenu, bazenu za crpljenje u crpnoj stanici i dovodnom kolektoru iznosi 66,28 m3, a dotok je 4,47 l/s. Retencija je predviđena za trajanje od 4 sata, te je u ovom vremenu nužno uključenje postojećeg stabilnog agregata, ako iz opskrbe ispadne postojeći izvor napajanja, ili će u protivnom doći do šteta koje mogu nastati plavljenjem sanitarnih čvorova u objektima.
Za ulazak u retencijski bazen, kontrolu i čišćenje istog na njegovom kraju, uz crpnu stanicu, predviđeno je revizijsko okno od poliestera promjera DN 1000 mm, SN 10000. Nad revizijskim oknom Dv/Du=1026/983,8 mm predviđena je izrada armirano betonske ploče dimenzija 1,50x1,50x0,20 m sa ostavljenim otvorom Ø 600 mm za ugradbu vodotjesnog lijevano željeznog poklopca nosivosti 400 kN. Ispod ove ploče je predviđena izrada armirano betonske montažne podložne ploče dimenzija 1,50x1,50x0,30 m, sa ostavljenim otvorom Ø 1080 mm za ugradbu samog okna sa standardnom spojnicom.
Na poliestersku retencijsku cijev se tvornički ugrađuje vodonepropusno revizijsko okno, i odvodna cijev. Retencijski bazen s revizijskim oknom se postavlja na prethodno pripremljeni sloj tucanika, veličine zrna od 16 do 32 mm, i to pomoću auto dizalice odgovarajuće nosivosti.
Hidromehanička oprema crpne stanice
U crpnu stanicu se ugrađuju tipske potopne kanalizacijske crpke koje se ugrađuju na dnu postrojenja. Ovješene su na nosače crpki – priključna koljena, koja su učvršćena za dno tipske crpne stanice od centrifugiranog poliestera. Crpke vlastitom težinom brtve spoj između crpke i priključnog koljena.
Crpna stanica je opremljena sa po dvije potopljene crpke koje rade u režimu rada 1+1. Na kućište jedne crpke je planirana montaža mehaničkog mlaznog ventila za podizanje taloga i miješanje crpnog medija.
Za montažu i demontažu crpki služe vodilice, koje pomažu da se agregat može demontirati i ponovno montirati (fiksirati) na isto mjesto, bez pražnjenja sadržaja crpne stanice i bez ulaska ljudstva u objekt. Svaka pojedinačna crpka se izvlači pomoću lanca, koji je pričvršćen na crpku, a drugi kraj ovješen na nosač vodilica i držač lanca, koji je ugrađen na U profil, na vrhu okna.
Svaka crpka ima svoj tlačni cjevovod, koji je ugrađen vertikalno uz stjenku okna, a onda se oba cjevovoda spajaju u zajednički tlačni cjevovod, koji horizontalno prolazi van kroz zid (stjenku) okna, pri vrhu istog.
Kućište crpnog agregata zaštićeno je da bi moglo biti uronjeno u otpadnu vodu. Površine unutarnjeg dijela spiralnog kućišta zaštićene su od abrazivnog djelovanja krutih čestica iz vode. Vratilo crpnog agregata izrađeno je od materijala sposobnog da podnese statička i dinamička naprezanja, otpornog na korozivno djelovanje medija kao i abrazivno djelovanje krutih čestica u vodi. Rotor crpke izrađen je od materijala otpornog na koroziju i habanje površine. Izvedba rotora crpke omogućuje pouzdan transport medija u kojem se nalaze krute čestice, vlaknasti materijali pa i veće čestice koje se mogu naći u otpadnoj vodi. Rotirajući dijelovi crpki moraju biti dinamički uravnoteženi, te tako izvedeni da im je prvi kritični broj okretaja najmanje 50% veći od normalnog radnog broja okretaja. Kod malih rotirajućih dijelova sa zanemarivim silama neravnoteže, ovaj zahtjev ne mora biti ispunjen. Isporučitelj mora izdati potvrdu o provedbi uravnoteženja dijelova i sklopova kao i preporučiti prihvatljive razine vibracija i buke u radnim uvjetima.
Tijekom rada crpni agregati su samo djelomično potopljeni, stoga moraju imati efikasno hlađenje motora crpke, kao i zaštitu od pregrijavanja (termički senzori u namotima statora). Spoj crpke s tlačnim cjevovodom izveden je tako da se montaža i demontaža može vršiti bez potrebe silaska čovjeka u crpnu stanicu. Spuštanje i dizanje crpnih agregata vrši se pomoću auto dizalice. Automatskim sustavom upravljanja radom crpki predviđena je ciklička zamjena radnih i rezervne crpke čime je omogućen približno isti broj radnih sati svake pojedine crpke. Crpke su dimenzionirane na temelju mjerodavnih dotoka. Instalirani kapacitet crpki veći je od maksimalnog satnog kišnog dotoka.
Za povremeno miješanje neprocijeđene i neobrađene fekalne otpadne vode u crpnoj stanici predviđena je ugradnja mehaničkog mlaznog ventila za podizanje taloga i miješanje crpljenog medija. Mješač se montira na kućište crpke.
Na temelju preporuka proizvođača crpki o maksimalnom broju uključivanja na sat i odabranog instaliranog kapaciteta crpne stanice, izvršeno je dimenzioniranje crpnog bazena. Tlačni cjevovod kojim se transportira otpadna voda iz crpne stanice u gravitacijski kolektor dimenzioniran je na temelju maksimalne (vmaks=2,0 m/s) i minimalne brzine strujanja (vmin=0,6 m/s). Brzine manje od minimalne nisu preporučljive zbog taloženja u tlačnom cjevovodu, dok su kod brzina većih od maksimalne hidraulički gubici znatno povećani.
Tlačni cjevovodi su od fazonskih komada od kvalitetnog inox-a, a armature s prirubničkim - rastavnim spojevima su od lijevanog željeza GGG prema HRN EN 598 „ili jednakovrijedno“ s potrebnom vijčanom i brtvenom robom.
Na oba tlačna cjevovoda ugrađeni su nepovratni ventili sa kuglom i revizijski nožasti zasuni s ručnim
kolom.
Nepovratni ventili su na vertikalnom dijelu cjevovoda da bi spriječili povratni tok vode kroz jednu crpku dok druga crpku radi. Cjevovodi se spajaju u zajednički tlačni cjevovodr preko koljena i T komada. Tlačni cjevovod je izveden od kvalitetnog inox-a i spaja se na tlačni cjevovod s vanjske strane tijela crpne stanice.
Potopljene crpke u pogonu predstavljaju izvor buke u crpnoj stanici. Razinu buke crpki definira proizvođač na temelju izvršenih mjerenja. Točnu razinu zvučnog tlaka moguće je odrediti tek po odabiru konkretnih crpki. Razina buke nastala u crpnoj stanici mora zadovoljavati kriterije propisane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04 i NN 46/08). Ukoliko razina buke bude veća od propisane, predvidjet će se dodatne mjere za njezino smanjenje.
1.8.2 Odvodnja naselja Košute
Ovim projektom je predviđena izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda na području naselja Košute, koji uključuje izvedbu:
• 12 371 m gravitacijskih kolektora za prikupljanje otpadnih voda na području naselja Košute,
• 1 podzemne crpne stanice CS Košute 1
• tlačni cjevovod duljine 655 m.
Slika 6 Kanalizacijska mreža naselja Košute
Kolektori/cjevovodi su uglavnom položeni u prometnice osim na mjestima gdje to nije bilo moguće a kako bi se izbjegla izrada dodatnih crpnih stanica.
Vertikalno vođenje nivelete uvjetovano je konfiguracijom terena, zadovoljavajući kriterij minimalnog dozvoljenog pada odabranog cjevovoda. Maksimalni padovi prate pad ulice da količine iskopa i obim radova prilikom izvođenja bude što manji. Također minimalna dubina nivelete definirana je vodeći računa i o dozvoljenoj minimalnoj vertikalnoj udaljenosti od ostalih instalacija, posebice vodoopskrbnih cjevovoda, a vodeći pri tom računa i o mogućnosti izvedbe kućnih priključaka okolnih objekata, gdje je god to bilo moguće.
Gravitacijski kolektori
Odabrane su kanalizacijske cijevi minimalne prstenaste krutosti SN8 predviđene za sustave odvodnje otpadnih voda, nazivnog promjera DN 250 mm, odnosno DN 400 mm (na zadnjoj dionici kolektora KO- GK1).
Kolektor | Profil (mm) | Duljina (m) | Kolektor | Profil (mm) | Duljina (m) | |
KO-GK1 | 250/400 | 1450,57 | KO-SK2.2 | 250 | 91,55 | |
KO-GK2 | 250 | 534,68 | KO-SK20 | 250 | 64,07 | |
KO-GK3 | 250 | 1216,72 | KO-SK21 | 250 | 101,78 | |
KO-GK4 | 250 | 1440,3 | KO-SK22 | 250 | 42,8 |
KO-GK5 | 250 | 1055 | KO-SK23 | 250 | 106,53 | |
KO-GK6 | 250 | 552,14 | KO-SK24 | 250 | 80,74 | |
KO-GK7 | 250 | 570,63 | KO-SK25 | 250 | 344,56 | |
KO-SK1 | 250 | 125,88 | KO-SK25.1 | 250 | 62,14 | |
KO-SK10 | 250 | 112,55 | KO-SK26 | 250 | 75,95 | |
KO-SK11 | 250 | 91,21 | KO-SK27 | 250 | 68,69 | |
KO-SK12 | 250 | 57,92 | KO-SK28 | 250 | 93,48 | |
KO-SK13 | 250 | 345,77 | KO-SK29 | 250 | 60,38 | |
KO-SK14 | 250 | 363,57 | KO-SK3 | 250 | 98,75 | |
KO-SK14.1 | 250 | 171,35 | KO-SK30 | 250 | 280,15 | |
KO-SK14.2 | 250 | 236,08 | KO-SK 30.1 | 250 | 79,89 | |
KO-SK14.3 | 250 | 64,49 | KO-SK31 | 250 | 160,78 | |
KO-SK15 | 250 | 60,69 | KO-SK4 | 250 | 110,56 | |
KO-SK16 | 250 | 50,21 | KO-SK5 | 250 | 778,93 | |
KO-SK17 | 250 | 74,98 | KO-SK7 | 250 | 74,77 | |
KO-SK18 | 250 | 68,15 | KO-SK8 | 250 | 401,57 | |
KO-SK19 | 250 | 39,41 | KO-SK8.1 | 250 | 53,23 | |
KO-SK2 | 250 | 118,71 | KO-SK8.2 | 250 | 210,52 | |
KO-SK2.1 | 250 | 67,72 | KO-SK9 | 250 | 60,57 |
Tlačni cjevovod
Cjevovod počinje u crpnoj stanici CS Košute1. Polaže se usporedno s gravitacijski kolektorom KO-GK6 do stacionaže 0+574, a nakon nje cjevovod se polaže u zaseban rov do uljeva u gravitacijski cjevovod TR-GK7, koji je predmet Glavnog projekta: Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Trilj - Odvodnja naselja Trilj i Vedrine, Foramen d.o.o..
Dužina tlačnog cjevovoda iznosi 655,32 m. Visinski položaj cjevovoda uvjetovan je kotama u crpnoj stanici, ulaznom oknu kolektora TR-GK7 i konfiguraciji terena. Nagib nivelete duž trase cjevovoda usmjeren je prema crpnoj stanici zbog mogućnosti pražnjenja cjevovoda prilikom interventnih zahvata.
Odabrane su cijevi nazivnog promjera DN 125 predviđene za radni tlak od 10 bara.
Revizijska okna na trasi kanalizacijskih kolektora
Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima trase gravitacijskog kolektora, kao i na minimalnim propisanim razmacima duž trase, predviđeno je postavljanje montažnih betonskih revizijskih okana
∅1000 i ∅800 mm.
Iznad silaznog otvora okna postavlja se armiranobetonska ploča sa lijevano željeznim poklopcem ∅ 600 mm.
Silazak u okna Ø1000 i Ø800 mm predviđen je preko integriranih penjalica odnosno ljestava za silazak radnika u okno sve prema smjernicama Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada.
Revizijska okna uz obaveznu upotrebu gumenih brtvi za vertikalno spajanje elemenata (baza, cijevni nastavak, završetak) osigurava potpunu vodonepropusan kanalizacijski sustav. Sveukupno će se izvesti 406 montažnih revizijskih okana od čega 67 okana ∅1000 i 339 okana ∅800.
Uz projektom predviđenih 406 tipskih revizijskih okana, troškovnikom je obuhvaćeno dodatnih 5 okana (2 okna ∅1000, 3 okna ∅800) kojima bi se omogućile eventualne izmjene trase/nivelete kolektora i omogućili dodatni priključci.
Kućni priključci
Paralelno sa izgradnjom kolektora predviđeno je osigurati priključno mjesto za spajanje budućih kućnih priključaka. Ovi priključci bi se izvodili od PVC cijevi profila ∅ 160 mm (SN 8) direktno na revizijsko okno. Priključci u bazi okna moraju biti izvedeni s oblikovanom kinetom. Priključnu cijev potrebno je izvesti izvan ruba uređene površine prometnice i blindirati završnom kapom, odnosno postaviti priključno okno ∅ 400 mm ukoliko se na cijev spaja više objekata.
Izvedba kućnih priključaka prodorom direktno na cijev glavnog kolektora (račvom po kutem 45°) dozvoljeni su samo iznimno uz prethodnu suglasnost lokalnog komunalnog poduzeća. U svrhu postizanja optimalnih pogonskih karakteristika projektiranih objekata kanalizacijskog sustava, usporedo s izgradnjom kolektora potrebno je što prije pristupiti priključivanju objekata.
Detalj izvedbe svakog pojedinog priključka za koje ne postoje ulazni podaci u ovoj fazi projektiranja potrebno je detektirati, te nakon određivanja visinskog položaja kućnih priključaka postojećih objekata, posebno obraditi i prikazati u izvedbenom projektu.
Crpna stanica Košute 1
Crpna stanica Košute 1 je samostalni objekt smještena sjeverno od zaseoka Brodarić. Pristup crpnoj stanici je predviđen sa lokalnog puta za potrebe pristupa poljoprivrednim površinama. Na dionici duljine 140 m predviđa se izvedba pristupne makadamske prometnice širine 3,0 m (detalji prema grafičkim prilozima). Na parceli crpne stanice se formira makadamski plato površine 75,90 m2.
Objekt crpne stanice je potpuno ukopan, a osnovu im čini posuda promjera 1,8 m od poliestera, SN 10000, prema HRN EN 14364:2013 „ili jednakovrijedno“, sa predviđenim spojevima za dovodni gravitacijski kolektor, tlačni cjevovod i drugu instalaciju (ventilaciju, elektriku). Visina posude iznosi h=3,69 m. Na dnu posude s vanjske strane se nalazi prsten za uklještenje u betonski opteživač (uzgon). Na vrhu posude se postavlja armirano-betonska ploča crpne stanice sa temeljima.
Karakteristike crpne stanice Košute1:
- lokacija: naselje Košute, k.o. Košute, k.č. 3053/4
- dubina stanice 4,02 m
- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 400 mm
- tlačni cjevovod DN 125/110,2 mm duljine 655 m'
- hidrauličke karakteristike: Q = 8,7 l/s; Hman = 34,0 m
Gabariti crpne stanice kao i svi prateći elementi i oprema dimenzionirani su za proračunate kapacitete koji zadovoljavaju potrebe hidrauličkog opterećenja. Oblikovanje dna posude za usmjeravanje vode prema crpkama, je izvedeno elementima od poliestera.
Na gornjoj ploči crpne stanice predviđen je otvor za pristup, montažu, demontažu i održavanje predviđene 2 crpke.
Na otvoru za pristup je predviđena montaža lijevano-željeznog poklopca (ili nekog drugog materijala istih karakteristika) dimenzija svijetlog otvora 1200 x 700 mm. Poklopac je predviđen za ugradnju u prometnice (klasa nosivosti D400), mora biti potpuno vodotjesan i plinotjesan. Izvedba poklopaca predviđena je na
način da vrh poklopca bude u razini s uređenim terenom. Poklopac je opremljen bravicom s univerzalnim ključem za sprečavanje neovlaštenog pristupa.
Na mjestu otvora predviđenog za silazak u crpnu stanicu ugradit će se zaštitne ljestve (s klizačem) na koje se montira košara za krupni otpad, sve prema grafičkim prilogu. Košara za krupni otpad se sastoji od šipki sa odgovarajućim otvorima, kotačića kojima ljestve služe kao vodilice čime je omogućeno njeno jednostavno vađenje i čišćenje bez ulaza ljudstva u objekt. Košara i svi dijelovi se izvode od nehrđajućeg čelika (INOX).
Košara koja se montira u crpnoj stanici služi kao prepreka krupnijim komadima otpada da dođu do crpki i kasnije do tlačnog cjevovoda.
Ventilacija crpne stanice se odvija prirodnim putem na način da se iz crpne stanice izvodi ventilacijska cijev DN200 koja se spaja na samostojeći odzračnik visine 5 metara koji je montiran na produžetku temelja nadstrešnice elektroormara, u svemu prema detaljima iz nacrta. Jarbol se izvodi od pocinčanog profila promjera NO200/100 mm. Na donjem dijelu odzračnika prije redukcije profila NO200/100 mm, treba predvidjeti naknadnu mogućnost ulaganja filtera od aktivnog ugljena u odzračnik, kao dodatnu mogućnost sprječavanja širenja neugodnih mirisa u okoliš.
Hidromehanička oprema crpne stanice
U crpnu stanicu se ugrađuju tipske potopne kanalizacijske crpke koje se ugrađuju na dnu postrojenja. Ovješene su na nosače crpki – priključna koljena, koja su učvršćena za dno tipske crpne stanice od centrifugiranog poliestera. Crpke vlastitom težinom brtve spoj između crpke i priključnog koljena.
Crpna stanica je opremljena sa po dvije potopljene crpke koje rade u režimu rada 1+1. Na kućište jedne crpke predviđena je montaža mehaničkog mlaznog ventila za podizanje taloga i miješanje crpnog medija.
Za montažu i demontažu crpki služe vodilice, koje pomažu da se agregat može demontirati i ponovno montirati (fiksirati) na isto mjesto, bez pražnjenja sadržaja crpne stanice i bez ulaska ljudstva u objekt. Svaka pojedinačna crpka se izvlači pomoću lanca, koji je pričvršćen na crpku, a drugi kraj ovješen na nosač vodilica i držač lanca, koji je ugrađen na U profil, na vrhu okna.
Svaka crpka ima svoj tlačni cjevovod, koji je ugrađen vertikalno uz stjenku okna, a onda se oba cjevovoda spajaju u zajednički cjevovod, koji horizontalno prolazi van kroz zid (stjenku) okna, pri vrhu istog.
Kućište crpnog agregata zaštićeno je da bi moglo biti uronjeno u otpadnu vodu. Površine unutarnjeg dijela spiralnog kućišta zaštićene su od abrazivnog djelovanja krutih čestica iz vode. Vratilo crpnog agregata izrađeno je od materijala sposobnog da podnese statička i dinamička naprezanja, otpornog na korozivno djelovanje medija kao i abrazivno djelovanje krutih čestica u vodi. Rotor crpke izrađen je od materijala otpornog na koroziju i habanje površine. Izvedba rotora crpke omogućuje pouzdan transport medija u kojem se nalaze krute čestice, vlaknasti materijali pa i veće čestice koje se mogu naći u otpadnoj vodi. Rotirajući dijelovi crpki moraju biti dinamički uravnoteženi, te tako izvedeni da im je prvi kritični broj okretaja najmanje 50% veći od normalnog radnog broja okretaja. Kod malih rotirajućih dijelova sa zanemarivim silama neravnoteže, ovaj zahtjev ne mora biti ispunjen. Isporučitelj mora izdati potvrdu o provedbi uravnoteženja dijelova i sklopova kao i preporučiti prihvatljive razine vibracija i buke u radnim uvjetima.
Tijekom rada crpni agregati su samo djelomično potopljeni, stoga moraju imati efikasno hlađenje motora crpke, kao i zaštitu od pregrijavanja (termički senzori u namotima statora). Spoj crpke s tlačnim cjevovodom izveden je tako da se montaža i demontaža može vršiti bez potrebe silaska čovjeka u crpnu stanicu. Spuštanje i dizanje crpnih agregata vrši se pomoću auto dizalice. Automatskim sustavom upravljanja radom crpki predviđena je ciklička zamjena radnih i rezervne crpke čime je omogućen
približno isti broj radnih sati svake pojedine crpke. Crpke su dimenzionirane na temelju mjerodavnih dotoka. Instalirani kapacitet crpki veći je od maksimalnog satnog kišnog dotoka.
U crpnoj stanici će se ugraditi ispusni cjevovod dimenzije DN 80 za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Pražnjenje kompletnog tlačnog cjevovoda predviđeno je samo u izuzetnim situacijama. Ispusni cjevovod je opremljen nožastim zasunom bez ručnog kola, a manipulacija (otvaranje i zatvaranje) je omogućena putem otvora na gornjoj AB ploči okna pomoću ključa za otvaranje i zatvaranje zasuna.
U crpnoj stanici predviđena je i ugradnja zasebne grane sa nepovratnim ventilom za usis zraka u tlačni cjevovod pri naglim zaustavljanjima crpke (npr. nestanak el. energije), kao osiguranje od pojave vakuuma u njegovom početnom dijelu.
Usponski cjevovodi s potrebnim fazonskim komadima, prirubničkim - rastavnim spojevima su od lijevanog željeza GGG prema HRN EN 598, a sastoje se od Q, T, R, FF i F komada s potrebnom vijčanom i brtvenom robom.
Na oba tlačna cjevovoda ugrađeni su nepovratni ventili sa kuglom i revizioni nožasti zasuni s ručnim
kolom.
1.8.3 Odvodnja naselja Jabuka
Ovim projektom je predviđena izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda na području naselja Jabuka, koji uključuje izvedbu:
• 3490 m gravitacijskih kolektora za prikupljanje otpadnih voda na području naselja Košute,
• 2 podzemne crpne stanice CS Jabuka 1 i CS Jabuka 2
• tlačne cjevovode ukupne duljine 775 m.
Slika 7 Kanalizacijska mreža naselja Jabuka
Kolektori/cjevovodi su uglavnom položeni u prometnice osim na mjestima gdje to nije bilo moguće a kako bi se izbjegla izrada dodatnih crpnih stanica.
Vertikalno vođenje nivelete uvjetovano je konfiguracijom terena, zadovoljavajući kriterij minimalnog dozvoljenog pada odabranog cjevovoda. Maksimalni padovi prate pad ulice da količine iskopa i obim radova prilikom izvođenja bude što manji. Također minimalna dubina nivelete definirana je vodeći računa i o dozvoljenoj minimalnoj vertikalnoj udaljenosti od ostalih instalacija, posebice vodoopskrbnih cjevovoda, a vodeći pri tom računa i o mogućnosti izvedbe kućnih priključaka okolnih objekata, gdje je god to bilo moguće.
Gravitacijski kolektori
Odabrane su kanalizacijske cijevi minimalne prstenaste krutosti SN8 predviđene za sustave odvodnje
otpadnih voda, nazivnog promjera DN 250 mm.
Kolektor | Profil (mm) | Duljina (m) |
JA-GK1 | 250 | 545,96 |
JA-GK2 | 250 | 719,59 |
JA-GK3 | 250 | 1084,55 |
JA-SK1 | 250 | 101,64 |
JA-SK2 | 250 | 183,54 |
JA-SK3 | 250 | 130,62 |
JA-SK3.1 | 250 | 36,32 |
JA-SK3.2 | 250 | 61,3 |
JA-SK4 | 250 | 68,41 |
JA-SK5 | 250 | 36,6 |
JA-SK6 | 250 | 94,54 |
JA-SK7 | 250 | 113,95 |
JA-SK8 | 250 | 63,72 |
JA-SK9 | 250 | 123,98 |
JA-SK10 | 250 | 125,52 |
Tlačni cjevovodi
Tlačni cjevovod TC Jabuka 1 prikupljene fekalne otpadne vode iz crpne stanice CS Jabuka 1 transportira do gravitacijskog kolektora TR-GK6 koji je predmet Glavnog projekta: Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Trilj - Odvodnja naselja Trilj i Vedrine, Foramen d.o.o. Split. Duljina tlačnog cjevovoda je 502 m, a nazivni promjer je DN 90.
Tlačni cjevovod TC Jabuka 2 ima namjenu da sve prikupljene fekalne otpadne vode iz crpne stanice CS Jabuka 2, transportira prema gravitacijskom kolektoru JA-SK11. Duljina tlačnog cjevovoda je 272 m, a nazivni promjer je DN 90.
Visinski položaj cjevovoda uvjetovan je kotama u crpnoj stanici, ulaznom oknu kolektora i konfiguraciji terena. Nagib nivelete duž trase cjevovoda usmjeren je prema crpnoj stanici zbog mogućnosti pražnjenja cjevovoda prilikom interventnih zahvata.
Odabrane su cijevi nazivnog promjera DN 90 predviđene za radni tlak od 10 bara. Na mjestima horizontalnih i vertikalnih lomova, tlačni cjevovod se može izvoditi sa lukovima radijusa u dozvoljenim
granicama za odabrani cijevni materijal, odnosno ugradnjom odgovarajućih koljena sa elektrofuzijskim spojnicama.
Spojevi tlačnih i gravitacijskih cjevovoda se izvode u predfabriciranom betonskom revizijskom oknu DN1000, unutar okna se na završetak tlačnog cjevovoda spaja koljeno 90° za usmjeravanje toka.
Revizijska okna na trasi kanalizacijskih kolektora
Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima trase gravitacijskog kolektora, kao i na minimalnim propisanim razmacima duž trase, predviđeno je postavljanje montažnih betonskih revizijskih okana
∅1000 i ∅800 mm.
Iznad silaznog otvora okna postavlja se armiranobetonska ploča sa lijevano željeznim poklopcem ∅ 600 mm.
Silazak u okna Ø1000 i Ø800 mm predviđen je preko integriranih penjalica odnosno ljestava za silazak radnika u okno sve prema smjernicama Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada.
Revizijska okna uz obaveznu upotrebu gumenih brtvi za vertikalno spajanje elemenata (baza, cijevni nastavak, završetak) osigurava potpunu vodonepropusan kanalizacijski sustav. Sveukupno će se izvesti 131 montažnih revizijskih okana od čega 28 okana ∅1000 i 102 okana ∅800 te jedno montažno okno ∅1000 opremljeno zaštitnom košarom (pred ulaz u CS Jabuka2).
Uz projektom predviđenih 131 tipskih revizijskih okana, troškovnikom je obuhvaćeno dodatnih 5 okana (2 okna ∅1000, 3 okna ∅800) kojima bi se omogućile eventualne izmjene trase/nivelete kolektora i omogućili dodatni priključci.
Kućni priključci
Paralelno sa izgradnjom kolektora predviđeno je osigurati priključno mjesto za spajanje budućih kućnih priključaka. Ovi priključci bi se izvodili od PVC cijevi profila ∅ 160 mm (SN 8) direktno na revizijsko okno. Priključci u bazi okna moraju biti izvedeni s oblikovanom kinetom. Priključnu cijev potrebno je izvesti izvan ruba uređene površine prometnice i blindirati završnom kapom, odnosno postaviti priključno okno ∅ 400 mm ukoliko se na cijev spaja više objekata.
Izvedba kućnih priključaka prodorom direktno na cijev glavnog kolektora (račvom po kutem 45°) dozvoljeni su samo iznimno uz prethodnu suglasnost lokalnog komunalnog poduzeća. U svrhu postizanja optimalnih pogonskih karakteristika projektiranih objekata kanalizacijskog sustava, usporedo s izgradnjom kolektora potrebno je što prije pristupiti priključivanju objekata.
Detalj izvedbe svakog pojedinog priključka za koje ne postoje ulazni podaci u ovoj fazi projektiranja potrebno je detektirati, te nakon određivanja visinskog položaja kućnih priključaka postojećih objekata, posebno obraditi i prikazati u izvedbenom projektu.
Crpna stanice
Crpna stanica Jabuka 1 je samostalni objekt smješten zapadno od naselja Jabuka u blizini državne ceste D220. Za pristup crpnoj stanici predviđa se izvedba pristupne makadamske prometnice širine 3,0 m (detalji prema grafičkim prilozima) duljine 216 m. Na parceli crpne stanice je formiran betonski plato površine 30,94 m2.
Crpna stanica Jabuka 2 je samostalni objekt smješten u naselju Jabuka. Pristup crpnoj stanici je predviđen sa lokalnog asfaltiranog puta. Na parceli crpne stanice je formiran asfaltni plato površine 36,64 m2 sa uklopom na lokalnu prometnicu. Xxxxx je u razini sa cestom, međutim deniveliran je u odnosu na okolni teren te je planirana izvedba ogradnog zidića unutar parcele crpne stanice (prema detaljima iz nacrta).
Oko platoa crpnih stanica montira se metalna panel ograda visine 120cm, unutar koje se postavljaju dvokrilna metalna vrata dimenzija 300*120cm, sve prema grafičkim prilozima. Svi elementi panel ograde moraju biti zaštićeni protiv korozije i u boji prema želji investitora.
Objekti crpnih stanica su potpuno ukopani, a osnovu im čini posuda promjera 1,8 m od poliestera, SN 10000, prema HRN EN 14364:2013 „ili jednakovrijedno“, sa predviđenim spojevima za dovodni gravitacijski kolektor, tlačni cjevovod i drugu instalaciju (ventilaciju, elektriku). Visine posuda se razlikuju po crpnim stanicama i iznose: CS Jabuka 1 (h=4,37 m), CS Jabuka 2 (h=3,72 m). Na dnu posude s vanjske strane se nalazi prsten za uklještenje u betonski opteživač (uzgon). Na vrhu posude se postavlja armirano- betonska ploča crpne stanice sa temeljima.
Karakteristike crpne stanice Jabuka 1:
- lokacija: naselje Jabuka, k.o. Xxxxxxx, x.č. 2562/7
- dubina stanice 4,70 m
- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 250 mm
- tlačni cjevovod DN 90/79,2 mm duljine 502 m'
- hidrauličke karakteristike: Q = 4,0 l/s; Hman = 13,4m
Karakteristike crpne stanice Jabuka 2:
- lokacija: naselje Jabuka, k.o. Xxxxxxx, x.č. 93/2
- dubina stanice 4,05 m
- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 250 mm
- tlačni cjevovod DN 90/79,2 mm duljine 272 m'
- hidrauličke karakteristike: Q = 4,0 l/s; Hman = 13,1 m
Gabariti crpnih stanica kao i svi prateći elementi i oprema dimenzionirani su za proračunate kapacitete koji zadovoljavaju potrebe hidrauličkog opterećenja. Oblikovanje dna posude za usmjeravanje vode prema crpkama, je izvedeno elementima od poliestera.
Na gornjoj ploči crpne stanice predviđena su dva otvor za pristup, montažu, demontažu i održavanje predviđene 2 crpke, odnosno jedan veći otvor kod crpne stanice CS Jabuka1.
Na otvoru za pristup predviđena je montaža lijevano-željeznih poklopaca (ili nekog drugog materijala istih karakteristika), kod CS Jabuka2 otvor poklopca je svijetlih dimenzija 720*530 mm , odnosno 1200*700mm kod CS Jabuka1. Predviđeni su poklopci za ugradnju u prometnice (klasa nosivosti D400), moraju biti potpuno vodotjesani i plinotjesni. Izvedba poklopaca predviđena je na način da vrh poklopca bude u razini s uređenim terenom. Poklopci su opremljeni bravicom s univerzalnim ključem za sprečavanje neovlaštenog pristupa.
Na mjestu otvora predviđenog za silazak u crpnu stanicu ugradit će se zaštitne ljestve s klizačem, a na zaštitnim ljestvama kod CS Jabuka1 ugradit će se košara za krupni otpad, sve prema grafičkim prilozima. Zaštitna košara kod CS Jabuka2 ugrađuje se u prefabricirano betonsko revizijsko okno Φ1000 mm pred ulaz u crpnu stanicu. Na gornju ploču ovog okna se montira pravokutni lijevano-željezni poklopac dimenzija 800x800 mm (nosivosti prema HRN EN 124 „ili jednakovrijedno“) da bi se omogućilo nesmetano izvlačenje košare.
Košara za krupni otpad služi kao prepreka krupnijim komadima otpada da dođu do crpki i poslije u tlačni cjevovod. Košara za krupni otpad se sastoji od šipki sa odgovarajućim otvorima, kotačića i ljestvi sa
vodilicama na koje se montira, čime je omogućeno njeno jednostavno vađenje i čišćenje bez ulaza ljudstva u objekt. Košara i svi dijelovi se izvode od nehrđajućeg čelika (INOX).
Ventilacija crpne stanice se odvija prirodnim putem na način da se iz crpne stanice izvodi ventilacijska cijev DN200 koja se spaja na samostojeći odzračnik visine 5 metara koji je montiran na produžetku temelja nadstrešnice elektroormara, u svemu prema detaljima iz nacrta. Jarbol se izvodi od pocinčanog profila promjera NO200/100 mm. Na donjem dijelu odzračnika prije redukcije profila NO200/100 mm, treba predvidjeti naknadnu mogućnost ulaganja filtera od aktivnog ugljena u odzračnik, kao dodatnu mogućnost sprječavanja širenja neugodnih mirisa u okoliš.
Hidromehanička oprema crpne stanice
U crpnu stanicu se ugrađuju tipske potopne kanalizacijske crpke koje se ugrađuju na dnu postrojenja. Ovješene su na nosače crpki – priključna koljena, koja su učvršćena za dno tipske crpne stanice od centrifugiranog poliestera. Crpke vlastitom težinom brtve spoj između crpke i priključnog koljena.
Crpna stanica je opremljena sa po dvije potopljene crpke koje rade u režimu rada 1+1. Na kućište jedne crpke predviđena je montaža mehaničkog mlaznog ventila za podizanje taloga i miješanje crpnog medija.
Za montažu i demontažu crpki služe vodilice, koje pomažu da se agregat može demontirati i ponovno montirati (fiksirati) na isto mjesto, bez pražnjenja sadržaja crpne stanice i bez ulaska ljudstva u objekt. Svaka pojedinačna crpka se izvlači pomoću lanca, koji je pričvršćen na crpku, a drugi kraj ovješen na nosač vodilica i držač lanca, koji je ugrađen na U profil, na vrhu okna.
Svaka crpka ima svoj tlačni cjevovod, koji je ugrađen vertikalno uz stjenku okna, a onda se oba cjevovoda spajaju u zajednički cjevovod, koji horizontalno prolazi van kroz zid (stjenku) okna, pri vrhu istog.
Kućište crpnog agregata zaštićeno je da bi moglo biti uronjeno u otpadnu vodu. Površine unutarnjeg dijela spiralnog kućišta zaštićene su od abrazivnog djelovanja krutih čestica iz vode. Vratilo crpnog agregata izrađeno je od materijala sposobnog da podnese statička i dinamička naprezanja, otpornog na korozivno djelovanje medija kao i abrazivno djelovanje krutih čestica u vodi. Rotor crpke izrađen je od materijala otpornog na koroziju i habanje površine. Izvedba rotora crpke omogućuje pouzdan transport medija u kojem se nalaze krute čestice, vlaknasti materijali pa i veće čestice koje se mogu naći u otpadnoj vodi. Rotirajući dijelovi crpki moraju biti dinamički uravnoteženi, te tako izvedeni da im je prvi kritični broj okretaja najmanje 50% veći od normalnog radnog broja okretaja. Kod malih rotirajućih dijelova sa zanemarivim silama neravnoteže, ovaj zahtjev ne mora biti ispunjen. Isporučitelj mora izdati potvrdu o provedbi uravnoteženja dijelova i sklopova kao i preporučiti prihvatljive razine vibracija i buke u radnim uvjetima.
Tijekom rada crpni agregati su samo djelomično potopljeni, stoga moraju imati efikasno hlađenje motora crpke, kao i zaštitu od pregrijavanja (termički senzori u namotima statora). Spoj crpke s tlačnim cjevovodom izveden je tako da se montaža i demontaža može vršiti bez potrebe silaska čovjeka u crpnu stanicu. Spuštanje i dizanje crpnih agregata vrši se pomoću auto dizalice. Automatskim sustavom upravljanja radom crpki predviđena je ciklička zamjena radnih i rezervne crpke čime je omogućen približno isti broj radnih sati svake pojedine crpke. Crpke su dimenzionirane na temelju mjerodavnih dotoka. Instalirani kapacitet crpki veći je od maksimalnog satnog kišnog dotoka.
Na temelju preporuka proizvođača crpki o maksimalnom broju uključivanja na sat i odabranog instaliranog kapaciteta crpnih stanica, izvršeno je dimenzioniranje crpnih bazena. Tlačni cjevovod kojim se transportira otpadna voda iz crpne stanice u gravitacijski kolektor dimenzioniran je na temelju maksimalne (vmaks=2,0 m/s) i minimalne brzine strujanja (vmin=0,6 m/s). Brzine manje od minimalne nisu preporučljive zbog taloženja u tlačnom cjevovodu, dok su kod brzina većih od maksimalne hidraulički gubici znatno povećani.
U crpnoj stanici će se ugraditi ispusni cjevovod dimenzije DN 80 za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Pražnjenje kompletnog tlačnog cjevovoda predviđeno je samo u izuzetnim situacijama. Ispusni cjevovod je opremljen nožastim zasunom bez ručnog kola, a manipulacija (otvaranje i zatvaranje) je omogućena putem otvora na gornjoj AB ploči okna pomoću ključa za otvaranje i zatvaranje zasuna.
U crpnoj stanici predviđena je i ugradnja zasebne grane sa nepovratnim ventilom za usis zraka u tlačni cjevovod pri naglim zaustavljanjima crpke (npr. nestanak el. energije), kao osiguranje od pojave vakuuma u njegovom početnom dijelu.
Usponski cjevovodi s potrebnim fazonskim komadima, prirubničkim - rastavnim spojevima su od lijevanog željeza GGG prema HRN EN 598 „ili jednakovrijedno“, a sastoje se od Q, T, R, FF i F komada s potrebnom vijčanom i brtvenom robom.
Na oba tlačna cjevovoda ugrađeni su nepovratni ventili sa kuglom i revizioni nožasti zasuni s ručnim
kolom.
Ovim projektom je predviđena izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda na području naselja Grab, koji uključuje izvedbu:
• 5 283 m gravitacijskih kolektora za prikupljanje otpadnih voda na području naselja Košute,
• 4 podzemne crpne stanice CS Grab 1, CS Grab 2, CS Grab 3 i CS Grab 4
• tlačne cjevovode ukupne duljine 648 m.
Slika 8 Kanalizacijska mreža naselja Grab
Kolektori/cjevovodi su uglavnom položeni u prometnice osim na mjestima gdje to nije bilo moguće a kako bi se izbjegla izrada dodatnih crpnih stanica.
Vertikalno vođenje nivelete uvjetovano je konfiguracijom terena, zadovoljavajući kriterij minimalnog dozvoljenog pada odabranog cjevovoda. Maksimalni padovi prate pad ulice da količine iskopa i obim radova prilikom izvođenja bude što manji. Također minimalna dubina nivelete definirana je vodeći računa i o dozvoljenoj minimalnoj vertikalnoj udaljenosti od ostalih instalacija, posebice vodoopskrbnih
cjevovoda, a vodeći pri tom računa i o mogućnosti izvedbe kućnih priključaka okolnih objekata, gdje je god to bilo moguće.
Gravitacijski kolektori
Odabrane su kanalizacijske cijevi minimalne prstenaste krutosti SN8 predviđene za sustave odvodnje
otpadnih voda, nazivnog promjera DN 250 mm, odnosno DN 200 mm (GB-SK3).
Kolektor | Profil (mm) | Duljina (m) | Kolektor | Profil (mm) | Duljina (m) | |
GB-GK1 | 250 | 541,34 | GB-SK2.1 | 250 | 31,39 | |
GB-GK2 | 250 | 371,33 | GB-SK3 | 200 | 93,74 | |
GB-GK3 | 250 | 527,80 | GB-SK4 | 250 | 38,56 | |
GB-GK4 | 250 | 356,86 | GB-SK5 | 250 | 68,22 | |
GB-GK5 | 250 | 893,45 | GB-SK6 | 250 | 492,33 | |
GB-GK6 | 250 | 751,00 | GB-SK7 | 250 | 175,00 | |
GB-SK1 | 250 | 101,88 | GB-SK8 | 250 | 91,16 | |
GB-SK1.1 | 250 | 58,28 | GB-SK9 | 250 | 124,08 | |
GB-SK1.2 | 250 | 38,66 | GB-SK10 | 250 | 249,95 | |
GB-SK1.3 | 250 | 17,50 | GB-SK11 | 250 | 121,04 | |
GB-SK2 | 250 | 89,40 | GB-SK12 | 250 | 49,58 |
Križanje trase kolektora GB-GK6 sa državnom cestom D220
Prelaz državne ceste D220 gravitacijskog kolektora predviđen je mikrotuneliranjem u trupu prometnice, te postavljanje zaštitne čelične cijevi Ø 400.
Bušaća garnitura se postavlja s jedne strane prometnice u građevinsku radnu jamu tlocrtnih dimenzija 3 x 9 metara, na prethodno pripremljenu površinu, na kojoj se izvodi betonski plato u nagibu jednakom nagibu nivelete cjevovoda, debljine 15 cm od betona C25/30 za smještaj i uporište strojeva. Na izlaznoj strani horizontalnog bušenja se nalazi tzv. izlazna građevinska jama dimenzija 2,5 x 4 metara. Točne dimenzije građevinskih jama ovise o raspoloživoj tehnologiji izvođača stoga iste mogu odstupati u izvedbenom projektu.
Niveleta dna radne odnosno izlazne građevinske jame definirana je u odnosu na zadanu kotu nivelete cjevovoda, prema zahtjevima odabrane tehnologije izvođača radova.
Presjek
IZLAZNA JAMA
RADNA JAMA
ČELIČNA CIJEV
0.8 m
U nagibu cijevi
0.15 m (beton)
0.7 m
Tlocrt
2.5
IZLAZNA JAMA | RADNA JAMA | |
ČELIČNA CIJEV | ||
4.0
9.0
3.0
Slika 9 Primjer dimenzija jama za izvođenje pripremnih radova
Kroz postavljeni čelični cjevovod provlači se i postavlja gravitacijski kolektor od PVC cijevi Ø250.
Tlačni cjevovod
Tlačni cjevovod TC Grab 1 vodi se samostalno u rovu duž Županijske Ceste ŽC6082, trasa usklađena sa projektom rekonstrukcije ŽC6082 (Trivium d.o.o. Split, svibanj 2015), i transportira otpadnu vodu od crpne stanice Grab 1 do gravitacijskog kolektora GB-GK6. Na svom zadnjem dijelu prelazi bujično korito Jabuka sproveden kroz zaštitnu čeličnu cijev koja je ovješena od mostnu konstrukciju. Duljina tlačnog cjevovoda je 483 m, a nazivni promjer je DN 90.
Tlačni cjevovod TC Grab 2 vodi se većim dijelom paralelno sa tlačnim cjevovodom TC Grab 3 i transportira otpadnu vodu od crpne stanice Grab 2 do gravitacijskog kolektora GB-GK5. Duljina tlačnog cjevovoda je 38 m, a nazivni promjer je DN 90.
Tlačni cjevovod TC Grab 3 prelazi preko rijeke Grab sproveden kroz zaštitnu čeličnu cijev koja je ovješena od mostnu konstrukciju, a po prijelazu rijeke vodi se paralelno sa tlačnim cjevovodom TC Grab 2 i transportira otpadnu vodu od crpne stanice Grab 3 do gravitacijskog kolektora GB-GK5. Duljina tlačnog cjevovoda je 86 m, a nazivni promjer je DN 90.
Tlačni cjevovod TC Grab 4 vodi se u samostalnom rovu i transportira otpadnu vodu od crpne stanice Grab 4 do gravitacijskog kolektora GB-GK2. Duljina tlačnog cjevovoda je 41 m, a nazivni promjer je DN 90.
Odabrane su cijevi nazivnog promjera DN 90 predviđene za radni tlak od 10 bara. Na mjestima horizontalnih i vertikalnih lomova, tlačni cjevovod se može izvoditi sa lukovima radijusa u dozvoljenim granicama za odabrani cijevni materijal, odnosno ugradnjom odgovarajućih koljena sa elektrofuzijskim spojnicama.
Spojevi tlačnih i gravitacijskih cjevovoda se izvode u predfabriciranom betonskom revizijskom oknu DN1000, unutar okna se na završetak tlačnog cjevovoda spaja koljeno 90° za usmjeravanje toka.
Revizijska okna na trasi kanalizacijskih kolektora
Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima trase gravitacijskog kolektora, kao i na minimalnim propisanim razmacima duž trase, predviđeno je postavljanje montažnih betonskih revizijskih okana
∅1000 i ∅800 mm.
Na dionica kanala gdje se pojavljuju iznimno veliki nagibi I ≥ 25% postavljaju se tangencijalna okna ∅ 1000
mm koja omogućuju disipaciju kinetičke energije i umirenje toka.
Iznad silaznog otvora okna postavlja se armiranobetonska ploča sa lijevano željeznim poklopcem ∅ 600 mm.
Silazak u okna Ø1000 i Ø800 mm predviđen je preko integriranih penjalica odnosno ljestava za silazak radnika u okno sve prema smjernicama Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada.
Revizijska okna uz obaveznu upotrebu gumenih brtvi za vertikalno spajanje elemenata (baza, cijevni nastavak, završetak) osigurava potpunu vodonepropusan kanalizacijski sustav. Sveukupno će se izvesti 215 montažnih revizijskih okana od čega 67 okana ∅1000, 144 okana ∅800, 1 tangencijalno okno ∅1000 na
kolektoru GB-SK6 i 3 montažna okna ∅1000 opremljeno zaštitnom košarom pred ulaze u crpne stanice CS
Grab 1,2 i 4.
Uz projektom predviđenih 215 tipskih revizijskih okana, troškovnikom su obuhvaćena dodatnih 5 okana (2 okna ∅1000, 3 okna ∅800) kojima bi se omogućile eventualne izmjene trase/nivelete kolektora i omogućili dodatni priključci.
Kućni priključci
Paralelno sa izgradnjom kolektora predviđeno je osigurati priključno mjesto za spajanje budućih kućnih priključaka. Ovi priključci bi se izvodili od PVC cijevi profila ∅ 160 mm (SN 8) direktno na revizijsko okno. Priključci u bazi okna moraju biti izvedeni s oblikovanom kinetom. Priključnu cijev potrebno je izvesti izvan ruba uređene površine prometnice i blindirati završnom kapom, odnosno postaviti priključno okno ∅ 400 mm ukoliko se na cijev spaja više objekata.
Izvedba kućnih priključaka prodorom direktno na cijev glavnog kolektora (račvom po kutem 45°) dozvoljeni su samo iznimno uz prethodnu suglasnost lokalnog komunalnog poduzeća. U svrhu postizanja optimalnih pogonskih karakteristika projektiranih objekata kanalizacijskog sustava, usporedo s izgradnjom kolektora potrebno je što prije pristupiti priključivanju objekata.
Detalj izvedbe svakog pojedinog priključka za koje ne postoje ulazni podaci u ovoj fazi projektiranja potrebno je detektirati, te nakon određivanja visinskog položaja kućnih priključaka postojećih objekata, posebno obraditi i prikazati u izvedbenom projektu.
Crpne stanice
Izbor lokacija crpnih stanica građevina obavljen je prema tehničkim i najpovoljnijim lokalnim uvjetima terena, projektnom zadatku i zahtjevima investitora. Crpna stanica CS Grab 1 se nalazi južno od naselja Grab dok se CS Grab 2 i CS Grab 3 nalaze u samom centru naselja, a CS Grab 4 se nalazi na istočnom dijelu naselja Grab.
Za svaku crpnu stanicu formirana je građevna čestica prema lokacijskoj dozvoli i parcelacijskom elaboratu. Na parcelama crpnih stanica formirani su platoi sa uklopom na obližnje prometnice, odnosno:
− CS Grab 1: plato površine 86,06 m2 sa uklopom na ŽC 6082,
− CS Grab 2: plato površine 58,01 m2 sa uklopom na ŽC 6082,
− CS Grab 3: plato površine 62,12 m2 sa uklopom na ŽC 6082,
− CS Grab 4: plato površine 36,73 m2 sa uklopom na lokalnu asfaltnu prometnicu.
Oko platoa crpnih stanica izvode se armirano betonski zidovi, sa kojim se riješava denivelacija postojećeg terene i budućeg uređenog plato. Na armirano betonski zid oko platoa crpnih stanica (CS Grab 1,2 i 3) se montira metalna panel ograda visine 120cm. Unutar ograde postavljaju se dvokrilna metalna vrata dimenzija 300*120cm, odnosno klizna metalna vrata dimenzija 400*120cm na crpnoj stanici CS Grab 3, sve prema grafičkim prilozima. Svi elementi panel ograde moraju biti zaštićeni protiv korozije i u boji prema želji investitora.
Na ulazu na plato crpne stanice CS Grab 4 postavlja se zaštita od neovlaštenog pristupa vozilima, ugrađuju se zaštitni preklopni stupovi.
Karakteristike crpne stanice Grab1:
- lokacija: naselje Grab, k.o. Grab, k.č. 2291
- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 250 mm
- tlačni cjevovod DN 90/79,2 mm duljine 487 m'
- hidrauličke karakteristike: Q = 4,0 l/s; Hman = 11,7 m
Karakteristike crpne stanice Grab2:
- lokacija: naselje Grab, k.o. Grab, k.č. 2712/2
- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 250 mm
- tlačni cjevovod DN 90/79,2 mm duljine 37 m'
- hidrauličke karakteristike: Q = 4,0 l/s; Hman = 5,0 m
Karakteristike crpne stanice Grab3:
- lokacija: naselje Grab, k.o. Grab, k.č. 2662/1
- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 250 mm
- tlačni cjevovod DN 90/79,2 mm duljine 86 m'
- hidrauličke karakteristike: Q = 4,0 l/s; Hman = 7,7 m Karakteristike crpne stanice Grab4:
- lokacija: naselje Grab, k.o. Grab, k.č. 1990/2
- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 250 mm
- tlačni cjevovod DN 90/79,2 mm duljine 42 m'
- hidrauličke karakteristike: Q = 4,0 l/s; Hman = 6,7 m
Gabariti crpnih stanica kao i svi prateći elementi i oprema dimenzionirani su za proračunate kapacitete koji zadovoljavaju potrebe hidrauličkog opterećenja. Oblikovanje dna posude za usmjeravanje vode prema crpkama, je izvedeno elementima od poliestera.
Na gornjoj ploči crpne stanice predviđena su dva otvor za pristup, montažu, demontažu i održavanje predviđene 2 crpke, odnosno jedan veći otvor kod crpne stanice CS Grab 3.
Na otvoru za pristup predviđena je montaža lijevano-željeznih poklopca (ili nekog drugog materijala istih karakteristika) dimenzija svijetlog otvora 720*530 mm, odnosno 1200*700mm kod CS Grab 3. Predviđeni su poklopci za ugradnju u prometnice (klasa nosivosti D400), moraju biti potpuno vodotjesani i plinotjesni. Izvedba poklopaca predviđena je na način da vrh poklopca bude u razini s uređenim terenom. Poklopci su opremljeni bravicom s univerzalnim ključem za sprečavanje neovlaštenog pristupa.
Na mjestu otvora predviđenog za silazak u crpnu stanicu ugradit će se zaštitne ljestve s klizačem, a na zaštitnim ljestvama CS Grab 3 ugradit će se košara za krupni otpad, sve prema grafičkim prilozima. Zaštitna košara na crpnim stanicama CS Grab 1,2 i 4 ugrađuje se u prefabricirano betonsko revizijsko okno Φ1000 mm pred ulaz u crpnu stanicu. Na gornju ploču ovog okna se montira pravokutni lijevano-željezni poklopac dimenzija 800x800 mm (nosivosti prema HRN EN 12 „ili jednakovrijedno“4) da bi se omogućilo nesmetano izvlačenje košare.
Košara za krupni otpad služi kao prepreka krupnijim komadima otpada da dođu do crpki i poslije u tlačni cjevovod. Košara za krupni otpad se sastoji od šipki sa odgovarajućim otvorima, kotačića i ljestvi sa vodilicama na koje se montira, čime je omogućeno njeno jednostavno vađenje i čišćenje bez ulaza ljudstva u objekt. Košara i svi dijelovi se izvode od nehrđajućeg čelika (INOX).
Ventilacija crpne stanice se odvija prirodnim putem na način da se iz crpne stanice izvodi ventilacijska cijev DN200 koja se spaja na samostojeći odzračnik visine 5 metara koji je montiran na produžetku temelja nadstrešnice elektroormara, u svemu prema detaljima iz nacrta. Jarbol se izvodi od pocinčanog profila promjera NO200/100 mm. Na donjem dijelu odzračnika prije redukcije profila NO200/100 mm, treba predvidjeti naknadnu mogućnost ulaganja filtera od aktivnog ugljena u odzračnik, kao dodatnu mogućnost sprječavanja širenja neugodnih mirisa u okoliš.
Hidromehanička oprema crpne stanice
U crpnu stanicu se ugrađuju tipske potopne kanalizacijske crpke koje se ugrađuju na dnu postrojenja. Ovješene su na nosače crpki – priključna koljena, koja su učvršćena za dno tipske crpne stanice od centrifugiranog poliestera. Crpke vlastitom težinom brtve spoj između crpke i priključnog koljena.
Crpna stanica je opremljena sa po dvije potopljene crpke koje rade u režimu rada 1+1. Na kućište jedne crpke je planirana montaža mehaničkog mlaznog ventila za podizanje taloga i miješanje crpnog medija.
Za montažu i demontažu crpki služe vodilice, koje pomažu da se agregat može demontirati i ponovno montirati (fiksirati) na isto mjesto, bez pražnjenja sadržaja crpne stanice i bez ulaska ljudstva u objekt. Svaka pojedinačna crpka se izvlači pomoću lanca, koji je pričvršćen na crpku, a drugi kraj ovješen na nosač vodilica i držač lanca, koji je ugrađen na U profil, na vrhu okna.
Svaka crpka ima svoj tlačni cjevovod, koji je ugrađen vertikalno uz stjenku okna, a onda se oba cjevovoda spajaju u zajednički cjevovod, koji horizontalno prolazi van kroz zid (stjenku) okna, pri vrhu istog.
Kućište crpnog agregata zaštićeno je da bi moglo biti uronjeno u otpadnu vodu. Površine unutarnjeg dijela spiralnog kućišta zaštićene su od abrazivnog djelovanja krutih čestica iz vode. Vratilo crpnog agregata izrađeno je od materijala sposobnog da podnese statička i dinamička naprezanja, otpornog na korozivno djelovanje medija kao i abrazivno djelovanje krutih čestica u vodi. Rotor crpke izrađen je od materijala otpornog na koroziju i habanje površine. Izvedba rotora crpke omogućuje pouzdan transport medija u kojem se nalaze krute čestice, vlaknasti materijali pa i veće čestice koje se mogu naći u otpadnoj vodi. Rotirajući dijelovi crpki moraju biti dinamički uravnoteženi, te tako izvedeni da im je prvi kritični broj okretaja najmanje 50% veći od normalnog radnog broja okretaja. Kod malih rotirajućih dijelova sa zanemarivim silama neravnoteže, ovaj zahtjev ne mora biti ispunjen. Isporučitelj mora izdati potvrdu o provedbi uravnoteženja dijelova i sklopova kao i preporučiti prihvatljive razine vibracija i buke u radnim uvjetima.
Tijekom rada crpni agregati su samo djelomično potopljeni, stoga moraju imati efikasno hlađenje motora crpke, kao i zaštitu od pregrijavanja (termički senzori u namotima statora). Spoj crpke s tlačnim cjevovodom izveden je tako da se montaža i demontaža može vršiti bez potrebe silaska čovjeka u crpnu stanicu. Spuštanje i dizanje crpnih agregata vrši se pomoću auto dizalice. Automatskim sustavom upravljanja radom crpki predviđena je ciklička zamjena radnih i rezervne crpke čime je omogućen približno isti broj radnih sati svake pojedine crpke. Crpke su dimenzionirane na temelju mjerodavnih dotoka. Instalirani kapacitet crpki veći je od maksimalnog satnog kišnog dotoka.
Za povremeno miješanje neprocijeđene i neobrađene fekalne otpadne vode u crpnoj stanici predviđena je ugradnja mehaničkog mlaznog ventila za podizanje taloga i miješanje crpljenog medija. Mješač se montira na kućište crpke.
Na temelju preporuka proizvođača crpki o maksimalnom broju uključivanja na sat i odabranog instaliranog kapaciteta crpnih stanica, izvršeno je dimenzioniranje crpnih bazena. Tlačni cjevovod kojim se transportira otpadna voda iz crpne stanice u gravitacijski kolektor dimenzioniran je na temelju maksimalne (vmaks=2,0 m/s) i minimalne brzine strujanja (vmin=0,6 m/s). Brzine manje od minimalne nisu preporučljive zbog taloženja u tlačnom cjevovodu, dok su kod brzina većih od maksimalne hidraulički gubici znatno povećani.
U crpnoj stanici će se ugraditi ispusni cjevovod dimenzije DN 80 za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Pražnjenje kompletnog tlačnog cjevovoda predviđeno je samo u izuzetnim situacijama. Ispusni cjevovod je opremljen nožastim zasunom bez ručnog kola, a manipulacija (otvaranje i zatvaranje) je omogućena putem otvora na gornjoj AB ploči okna pomoću ključa za otvaranje i zatvaranje zasuna.
U crpnoj stanici predviđena je i ugradnja zasebne grane sa nepovratnim ventilom za usis zraka u tlačni cjevovod pri naglim zaustavljanjima crpke (npr. nestanak el. energije), kao osiguranje od pojave vakuuma u njegovom početnom dijelu.
Usponski cjevovodi s potrebnim fazonskim komadima, prirubničkim - rastavnim spojevima su od lijevanog željeza GGG prema HRN EN 598 „ili jednakovrijedno“, a sastoje se od Q, T, R, FF i F komada s potrebnom vijčanom i brtvenom robom.
Na oba tlačna cjevovoda ugrađeni su nepovratni ventili sa kuglom i revizioni nožasti zasuni s ručnim
kolom.
1.9Sanacija postojeće mreže odvodnje
Postojeći cjevovodi, cjevovodi fekalne odvodnje grada Trilja izgrađeni su od od AC i PVC cijevi.
Među strukturalnim nedostatcima su navedene pukotine i pojedini dilatirani spojevi cijevi i cijevi koje je potrebno sanirati ugradnjom "stenta" izrađenog od troslojnog staklenog platna natopljenog silikatnom smolom na mjesto dilatacije koja prelazi 1/3 dužine spojnice radi postizanja veće strukturalne stabilnosti cjevovoda.
Pojedini kućni priključci nisu izvedeni spajanjem u revizijska okna već su spojeni direktno na cjevovod (kod AC cijevi). Prilikom spajanja kućnih priključaka na cjevovod, priključci nisu izvedeni pravilno preko račvi već su izvedeni probijanjem glavnog AC cjevovoda. Kroz neobrađene spojeve kućnih priključaka na glavni cjevovod dolazi do prodora zemlje i okolnog tla u cjevovod što uzrokuje taloženje i otežano otjecanje fekalnih voda.
Kućni priključci koji su izvedeni u revizijska okna izvedeni su „in-situ“ tj. direktno na terenu. Na cjevovodima fekalne odvodnje postoji manji broj prekrivenih revizijskih okana u kojima se nalaze kućni priključci koji nisu dostupni za održavanje.
Sanacijom postojeće kanalizacijske mreže predviđeno je sljedeće:
• Parcijalna sanacija cjevovoda | 110 kom |
• Parcijalna sanacija na spojevima kućnih priključaka | 18 kom |
• Sanacija spoja cijevi okna | 40 kom |
• Sanacija kineta okana | 2 kom |
• Podizanje poklopaca okana | 3 kom |
Preduvjet za izvođenje parcijalne sanacije jest strojno čišćenje dionice cjevovoda na kojoj se nalazi točka sanacije. Metoda parcijalne radijalne sanacije uz pomoć odgovarajućih pneumatskih valjaka
1. Doziranje komponenti: smola i tekuće staklo
2. Spajanje komponenti
3. Miješanje komponenti
4. Izlijevanje smjese na dimenzioniranu površinu fiberglas platna
5. Ravnanje smjese po površini fiberglasa
6. Prvo preklapanje
7. Drugo preklapanje
8. Izlijevanje smjese na trostruko preklopljenu površinu
9. Ravnanje smjese po trostruko preklopljenoj površini
10. Obavijanje PVC folije i fiberglas platna oko pneumatskog valjka
11. Vezivanje fiberglas platna oko pneumatskog valjka
12. Uvlačenje pneumatskog valjka u cijev na mjesto sanacije
13. Širenje obujma pneumatskog valjka povećanjem pritiska do 2,5 bara
14. Nakon 2,5 do 4 sata, ovisno o temperaturi, smanjenje obujma pneumatskog valjka smanjivanjem pritiska i izvlačenje iz cijevi, a stent ostaje na mjestu sanacije.
1.10 Zamjena dotrajale elektro-strojarske opreme crpnih stanica
Na postojećim crpnim stanicama, CS Trilj1 i CS Trilj2, u Trilju planira je zamjena dotrajale elektrostrojarske opreme.
Slika 10 Postojeće stanje odvodnje na području Trilja
Crpne stanice CS Trilj 1 (Q =49,0 l/s, H= 14,92 m, 1+2) i CS Trilj 2 (Q= 27,0 l/s, H= 2,2 m, 1+2) predstavljaju glavne objekte sustava odvodnje grada Trilja. Cijeli sutav funkcionira tako da se otpadne vode prikupljenje na lijevoj obali u crpnoj stanici CS Trilj 2 precrpljuju preko dvostrukoga podvodnog cjevovoda DN 225 mm ispod Cetine do CS Trilj 1 na desnoj obali. CS Trilj 1 osim tih voda prikuplja i vode sa desne obale. Sve prikupljene otpadne vode potom se precrpljuju do UPOV-a Trilj tlačnim cjevovodom DN 300 mm. Crpne stanice su izgrađene od armiranog betona prije 15-20 godina.
Predviđenim radovima kroz ovaj ugovor, osim zamjene elektrostrojarske opreme, izvršit će se i kompletna sanacija objekata crpne stanice. Planirani radovi obuhvaćaju zidarske, strojarske, elektro i bravarske radove.
Prije samog izvođenja radova, u dogovoru sa lokalnim komunalnim poduzećem, potrebno je odredit način prihvaćanja otpadnih voda koje dotiču na crpne stanice za vrijeme izvođenja radova, a sve kako bi se osigurao kontinuiran rad sustava odvodnje i spriječio negativan utjecaj na okoliš.
Nakon zbrinjavanja otpadnih voda i uklanjanja preostale otpadne vode iz crpnih zdenaca, potrebno je unutrašnjost svih podzemnih građevina crpne stanice (crpni zdenci, zasunske komore, AB okna-okno grube rešetke i revizijska okna) očistiti vodom pod visokim tlakom te odmastiti betonske površine kemijskim sredstvima pogodnim za betonske površine. Po čišćenju i odmašćivanju betonskih površina potrebno je sanirati sva eventualna oštećenja armirano-betonskih ploha, sve vidljive armature dobro očistiti i zaštititi antikorozivnim premazom te izraditi novi vodonepropusni sloj unutrašnjih stijenki armirano-betonskih ploha crpnih zdenaca.
U okno grube rešetke, ispred crpne stanice CS Trilj1, predviđena je ugradnja košare za izdvajanje krupnog otpada. Xxxxxx se ugrađuje zajedno sa ljestvama koje služe kao vodilica košari za krupni otpad.
Također, predviđena je i sanacije nadzemnih upravljački objekata crpnih stanica. Planirana je obnova krova upravljačkog objekta, izrada nove fasade, zamijena vanjske stolarije i obnova žičane ograde crpnih stanica.
U vanjski objekt agregatne stanice, uz CS Trilj1, predviđena je ugradnja fiksnog dizel električnog agregata u zvučno izoliranoj izvedbi snage 40kWh za pokretanje crpki u crpnoj stanici CS Trilj1 i pokretanje crpki u crpnoj stanici CS Trilj2 u incidentnim situacijama bez električne energije.
Napomena: Radove na sanaciji crpnih stanica raditi za vrijeme sušnih razdoblja, za vrijeme niskih podzemnih voda.
1.11 Ispitivanja
Izvođač će provesti ispitivanja na području Radova, sukladno procedurama definiranim u Planu osiguranja kakvoće. Izvođač se mora uskladiti s važećom hrvatskom regulativom i normama koji se odnose na ispitivanja. U slučaju da ne postoji hrvatska regulativa za bilo koje ispitivanje koji se može pojaviti tijekom izvođenja radova, mjerenja i sustav kontrole trebaju se provesti sukladno HRN, EN i ISO normama ili važećim hrvatskim priznatim tehničkim pravilima, tim redoslijedom. U slučaju nedostatka normi ili njihovog poništenja, pogotovo ako je vezano uz tehnički napredak, Izvođač treba predložiti vlastite naputke i kataloge, ili, ako iste ne posjeduje, kataloge dobavljača.
Ispitivanje treba provesti sukladno relevantnom dijelu programa rada.
Izvođač će dostaviti Inženjeru detaljan opis ispitivanja koje treba provesti najmanje 21 dan unaprijed. Prisutnost te prihvaćanje ispitivanja radova ne utječe na pravo Inženjera da ne prizna određeni dio radova, ako će posljedica toga biti nezadovoljenje uvjeta Ugovora.
Izvođač treba čuvati rezultate svih ispitivanja, neovisno o tome jesu li u skladu s uvjetima Ugovora ili ne. Te rezultate Izvođač treba dostaviti Inženjeru nakon svakog ispitivanja.
1.11.1 Ispitivanja izvan područja Radova
Sva strojarska i elektrooprema ugrađena u okviru Radova (npr. crpke) će zadovoljiti tvornička ispitivanja kako bi bili funkcionalni u danom radnom okruženju. Izvođač treba definirati postupke i ispitivanja kako bi osigurao da je oprema uređaja u sukladnosti sa specifikacijom proizvođača.
Testovi po Dovršetku će uključivati, ali nisu ograničeni, na:
• Ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda sukladno normi HRN EN 1610 „ili jednakovrijedno“ i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11);
• ispitivanje funkcionalnosti strojarske i elektro opreme ugrađene u okviru Radova (npr. crpke)
• tlačne probe tlačnih cjevovoda sukladno poglavlju 1.6.26 i sukladno normi HRN EN 805 „ili jednakovrijedno“
• CCTV inspekciju izvedenih gravitacijskih cjevovoda sukladno normi HRN EN 13508-2 „ili jednakovrijedno“ i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11);
• Ispiranje, dezinfekciju i dokazivanje zdravstvene ispravnosti izvedenih vodoopskrbnih cjevovoda sukladno poglavlju 1.6.27
• Tehnički pregledi Radova u svemu sukladno člancima 139. – 142. Zakonu o gradnji (NN 153/13,
20/17, 39/19) i pripadnih pravilnika.
O bilo kojem ispitivanju Izvođač je dužan obavijestiti Inženjera u pisanom obliku najmanje 21 dan prije izvođenja nadzora ili ispitivanja.
Izvođač će izraditi sveobuhvatan program ispitivanja koje predlaže. Taj program treba dostaviti Inženjeru na odobrenje najmanje 60 dana prije početka Testova po dovršetku.
Postupci i radni procesi za pohranu rezultata ispitivanja trebaju biti prikazani u Planu osiguranja kvalitete Izvođača, ali ih za svaki slučaj Izvođač treba dostaviti u pisanom obliku Naručitelju, uz komentare i odobrenje Inženjera.
Na mjestima gdje se zahtijeva posebna oprema za ispitivanje, Izvođač će osigurati odgovarajuće ispitne formulare, koje će dostaviti Inženjeru na pregled prije izvođenja ispitivanja.
Sva ispitivanja, ovdje opisana i ona koja će se utvrditi naknadno, treba provesti Izvođač o vlastitom trošku.
Za puštanje kanalizacijskih crpki u rad, Izvođač će osigurati inicijalno punjenje vodom crpnog bazena. Pri tome je dužan ispitati slijedeće na zadovoljstvo Inženjera:
• utvrditi jesu li crpke montirane s pravim smjerom okretanja (vrtnje); ukoliko je smjer vrtnje crpki ispravan, u uljevnom oknu će biti konstatirano tečenje vode
• kontrolirati nivoe uključivanja i isključivanja crpki, te provesti korekciju na lokalnoj automatici ukoliko se pokaže potrebnim
• kontrolirati rad cikličkog programatora kojim se omogućava naizmjenično uključivanje crpki u rad.
1.11.3 Ispitivanje od strane Naručitelja tokom faze radova
Izvođač će dozvoliti Naručitelju obavljanje probnih ispitivanja na vodonepropusnost i CCTV inspekciju u fazama izgradnje na dionicama koje Naručitelj želi dodatno, na vlastiti trošak, provjeriti.
1.11.4 Preuzimanje od strane Naručitelja
Izvođač će dati Inženjeru obavijest ne manje od 14 dana prije datuma kada će Xxxxxx i dokumentacija koja se traži po Zakonu po Izvođačevom mišljenju biti spremni za podnošenje zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.
Inženjer će u roku od 14 dana nakon što primi Izvođačevu obavijest:
a) izdati potvrdu Izvođaču navodeći datum kada su Radovi (ili Dijelovi radova) spremni za podnošenje zahtjeva za izdavanje Uporabne dozvole sukladno Zakonu ili
b) odbiti obavijest navodeći razloge i specificirajući radove koji trebaju biti dovršeni od strane Izvođača. U tom slučaju Xxxxxxx treba izvesti preostale radove na koje je upozorio Inženjer i treba dati novu obavijest kako je navedeno u stavku iznad.
Izdavanje Potvrde o Preuzimanju od strane Inženjera će, pored ostalog, biti provedeno nakon što su ispunjeni sljedeći zahtjevi na zahtjev Inženjera:
• priručnici o rukovanju i održavanju su predani Inženjeru u svojoj konačnoj verziji
• projekti/snimci izvedenog stanja su predani Inženjeru
• svi radovi su ispitani na lokaciji za sve funkcije i efikasnost od strane Izvođača na zadovoljstvo Inženjera, te su dokumentirani u izvješću o osiguranju kvalitete i testiranju
• uspješno su provedeni Xxxxxxx po dovršetku
• proveden je tehnički pregled i ishođena je potvrda o uspješno provedenom tehničkom pregledu.
1.11.5 Odgovornosti nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju
Odgovornosti Izvođača
Nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju počinje Jamčevni rok.
Tijekom tog razdoblja, Izvođaču je dozvoljeno nadgledanje funkcioniranja i održavanja Radova od strane Naručitelja. Trošak osoblja Izvođača snosi sam Izvođač.
Opseg nadgledanja funkcioniranja i održavanja Radova od strane Izvođača može uključivati, ali ne i biti ograničen, na:
1. pružanje pomoći i evaluacije aktivnosti upravljanja i održavanja Radova od strane Naručitelja i izvještavanje o rezultatima
2. pripremu jednog ili više izvješća kojima se daju prijedlozi poboljšanja funkcionalnosti i održavanja Radova od strane osoblja Naručitelja.
Odgovornosti Naručitelja
Tijekom Jamčevnog roka Naručitelj će biti odgovoran za upravljanje radom i održavanje Radova i snosit će sve troškove, uključujući, ali ne i ograničeno na, slijedeće:
1. upravljanje radom i održavanje uključujući svu ugrađenu opremu
2. troškove rukovanja i održavanja, uključujući sve troškove osoblja, električne energije i drugog potrošnog materijala
3. upravljanje Radovima
4. priprema svih potrebnih izvješća zaštita na radu.
1.12 Tehničke specifikacije za strojarske radove
U svaku crpnu stanicu se ugrađuju jedna (1) radna crpke i jedna (1) pričuvna kanalizacijska crpka. Predviđa se primjena potopljenih crpki za otpadne vode.
U kompletu sa svakom crpkom se isporučuje i:
• stator crpke;
• gornja i donja mehanička brtva;
• energetski i signalni kabel;
• termička zaštita namotaja;
• senzor prodora vode u stator;
• relej za nadzor;
• gornji držač vodilice i lanca iz AISI 304L;
• vodilice iz AISI 304L (2-3 kom dostatne duljine, ovisno o broju crpki i dubini crpne stanice);
• klizač;
• lanac za podizanje duljine 10 m;
• specijalni N90°-komad (stopa) za učvršćivanje vodilica i tlačnog cjevovoda na dno crpnog bazena;
• plašt za hlađenje prema potrebi (jamči isporučitelj opreme),
• nivo sklopke za indikaciju vodostaja u crpnoj stanici.
Sve crpke u okviru ovog ugovora, kao i ostali bitni elementi crpnih sustava, bit će standardni kataloški proizvodi od istog proizvođača.
Crpke će imati mogućnost kontinuiranog i isprekidanog rada (u potopljenom radu i kratkotrajnom djelomično potopljenom radu) bez pretjeranih vibracija, pretjeranog zagrijavanja ili uzrokovanja oštećenja motora i brtvi.
Sve crpke će biti traženih karakteristika (Q, Hman) i pri radu s traženim opsegom karakteristika neće dolaziti do pojave kavitacije, vibracija i bilo kakvih udara. Crpke će biti proizvedene za crpljenje neobrađene otpadne vode bez začepljenja impelera. Svi otvori i prolazi će biti dovoljnih dimenzija da je omogućen prolazak neobrađene otpadne vode.
Sve crpke će biti opremljene dvostrukom mehaničkom brtvom (gornja i donja). Sve crpke će biti opremljene sustavom signalizacije propuštanja mehaničke brtve (prodor vode u stator), signalizacijom od grijanja i kontrolom stanja izolacije namota elektromotora. Uz crpke potrebno je isporučiti i pripadajući relej za kontrolu spomenutih signalizacija koji će biti ugrađen u elektro ormaru.
Dvije mehaničke brtve motora će biti izrađene od korozijski otpornog silicij ili volfram karbida ili jednakovrijednog materijala i bit će podmazivane odgovarajućim mazivom. Dobavljač crpki mora jamčiti pouzdano rashlađivanje motora crpke pri projektiranim uvjetima i radnim nivoima otpadne vode u crpnim bazenima.
Energetski i signalni kabel treba biti odgovarajućeg presjeka i potopnog tipa, duljine min. 10 m, adekvatno zaštićen.
Svaka crpka će biti izolirana vlastitim zasunom montiranim na tlačnom cjevovodu.
Svi tlačni cjevovodi crpki će biti izvedeni od nodularnog lijeva GGG prema HRN EN 598 „ili jednakovrijedno“, odnosno kako je predviđeno projektom i troškovnikom.
Potopljeni motori crpki će imati namotaje otporne na vlagu i bit će montirani u vodonepropusnim kućištima. Motori svih crpki će imati statore u F ili H klasi izolacije prema IEC 34-1 i mehaničku zaštitu klase IP68 prema HRN EN 60529. Kućište motora će biti od nodularnog lijeva ili lijevanog željeza.
Vratilo svih crpki će biti izrađeno od nehrđajućeg čelika. Svi vijci na crpki, ostali dodatni materijal, uvodnice kablova i ručka za podizanje će biti izrađeni od nehrđajućeg čelika. Lanci, vodilice i kuke za podizanje crpki će također biti izrađeni od nehrđajućeg čelika.
U svakoj crpnoj stanici za svaku od crpki će biti ugrađeni gornji držač vodilice i lanaca iz AISI 304L, vodilice odgovarajuće duljine iz AISI 304L, klizač i lanac za podizanje crpki min. duljine 10 m iz AISI 304L te specijalna stopa (N90° komad) za učvršćivanje vodilica i tlačnog cjevovoda.
Crpke će biti odgovarajuće antikorozivno zaštićene u minimalno dvostrukom epoksidnom premazom ukupne debljine premaza od min. 300 μm.
Karakteristike crpke proizvođač će garantirati prema ISO 9906/annex 2A „ili jednakovrijedno“. Na karakteristici svake crpke moraju biti prikazani Q-H krivulja, krivulja ulazne snage, snage na vratilu, ukupne učinkovitosti, hidrauličke učinkovitosti, netto pozitivne usisne visine (NPSH), radna točka, optimalna točka, te točne vrijednosti učinkovitosti i snage u radnoj točki i optimumu.
Dobavljač crpki će imati servisnu mrežu u Republici Hrvatskoj s mogućnošću popravaka crpki unutar perioda od 7 dana od dana dojave kvara. Dobavljač će sa svakom dostavljenom crpkom dostaviti i ovjerenu izjavu kojom potvrđuje prethodno navedeni zahtjev.
1.12.2 Fazonski komadi, armature, cjevovodi i oprema unutar crpnih stanica
Sva armatura i cjevovodi sa potrebnim fazonskim komadima unutar crpnih stanica će biti nazivnog tlaka 10 bar (PN10), koji se spajaju prirubničkim spojevima uključivo sa svom potrebnom vijčanom i brtvenom robom, izrađeni prema HRN EN 598 „ili jednakovrijedno“ od nodularnog lijeva sa epoxy zaštitom (unutarnjom i vanjskom), plastificirano prema DIN 30667, debljina 250 mikrona, odnosno kako je predviđeno projektom i troškovnikom.
Pri montaži strojarske opreme u crpne stanice, Izvođač je dužan izvesti sva potrebna pomoćna sredstva za rad kao što su skele, ograde, skladišta, dizalice, dopremiti i postaviti strojeve, alat, potreban pribor itd. te poduzeti sve mjere sigurnosti da ne dođe do smetnji i opasnosti po život i zdravlje zaposlenika, drugog osoblja i prolaznika. Svaka eventualna šteta koja bi bila prouzročena prolazniku, susjednoj građevini, cesti itd. pada na teret izvođača koji je dužan ukloniti i nadoknaditi štetu u određenom roku.
Na svakoj crpnoj stanici potrebno je isporučiti i ugraditi ultrazvučni mjerač razine sljedećih karakteristika: raspon mjerenja 0-10 m, dva relejna izlaza, kontinuirano mjerenje razine medija, kut zrake 3° ili manji, analogni izlaz aktivni 4-20 mA galvanski izoliran, maksimalni otpor petlje 500 Ω, mjerna pogreška manje od 0,2%, 4 znamenkasti LCD s dodatnim pokazivačima stanja, IP68. Ultrazvučni mjerač u korištenju služi za isključivanje i uključivanje crpki.
1.12.3 Vodovodne hidrostanice
Predviđena je automatizirana hidrostanica, bez stalne posade, s crpkama koje su frekventno regulirane. Unutar radnog prostora tipske građevine (montažna kućica opisana u poglavlju 1.6.34)) smješten je strojarski crpni blok koji se isporučuje u kompletu, kao i dovodni i odvodni cjevovod sa svim potrebnim armaturama za siguran rad i zaštitu od vodnog udara.
Strojarski blok precrpnog uređaja sastoji se od:
• crpki s elektromotorom,
• ventila na usisnom i tlačnom vodu,
• povratnih ventila,
• kontaktnih manometra s manometarskim pipcem i priključnom cijevi
• čelične nosive konstrukcija i odgovarajućih cijevnih fazona.
Usisni i tlačni vod smješteni su sa stražnje strane uređaja što osigurava neometan pristup uređaju i demontaži crpki, te su učvršćeni na nosivu konstrukciju uređaja tako da je otklonjena mogućnost prijenosa sile na kućišta crpki.
U kompletu se isporučuje i oprema cijevnog razvoda koja uključuje:
• čelične prorubnički cijevni elementi radioničke izrade zaštićeni epoksidnim premazom za pitku vodu debljine 180-230μm
• indukcijski mjerač protoka s prilagođenim elektroničkim mjernim pretvaračem
• ventili (EV zasun, povratni ventil, kuglasti ventil odgovarajućih promjera)
• hvatač nečistoća
• automatski odzračni ventil
• posuda volumena 100l s membranom za pitku vodu
• svi potrebni fitinzi te vijčana, brtvena i ostala standarda oprema potrebna za ugradbu opreme hidrostanice
U el. ormariću postavljenom iznad crpki, koji se isporučuje u kompletu, smješten je motorno upravljački centar, s ugrađenim pretvaračima frekvencije za sve ugrađene crpke.
Radom crpki upravlja programibilni automat PLC ugrađen u unutrašnjosti ormarića. Automatika obuhvaća odabir potrebnog broja uključenih crpki i potrebne frekvencije (brzine okretaja), cikličku izmjenu radnih mjesta, te zaštitu uređaja od rada u neprimjerenim radnim uvjetima. S radom uređaja može se upravljati i ručno. Automat pritom nadzire samo ispravnost rada postrojenja.
U automatskom režimu broj uključenih crpki i frekvencija pri kojoj rade odabiru se automatski, u zavisnosti o potrebnom tlaku i protoku. Usklađeno vrijeme startanja i zaustavljanja crpki, uz kompenzacijsko djelovanje ugrađene membranske tlačne posude, omogućuju da proces starta i isključenja crpki ne uvjetuje posebne oscilacije tlaka u mreži.
Dobavljač crpki će imati servisnu mrežu u Republici Hrvatskoj s mogućnošću popravaka crpki unutar perioda od 7 dana od dana dojave kvara. Dobavljač će sa svakom dostavljenom crpkom dostaviti i ovjerenu izjavu kojom potvrđuje prethodno navedeni zahtjev.
U zasunskoj komori i vodnim komorama je predviđena standardna hidromehanička oprema s antikorozivnom zaštitom: fazonski komadi sa prirubnicama, eliptični zasuni sa kolom, usisne košare, montažno-demontažni komadi i elektromagnetni mjerač protoke s pripadajućom opremom na odvodnom cjevovodu.
Sva armatura i cjevovodi sa potrebnim fazonskim komadima vodospreme će biti nazivnog tlaka 10 bar (PN10), koji se spajaju prirubničkim spojevima uključivo sa svom potrebnom vijčanom i brtvenom robom, izrađeni prema HRN EN 598 „ili jednakovrijedno“ od nodularnog lijeva sa epoxy zaštitom (unutarnjom i vanjskom), debljina 250 mikrona.
Pri montaži strojarske opreme u crpne stanice, Izvođač je dužan izvesti sva potrebna pomoćna sredstva za rad kao što su skele, ograde, skladišta, dizalice, dopremiti i postaviti strojeve, alat, potreban pribor itd. te
poduzeti sve mjere sigurnosti da ne dođe do smetnji i opasnosti po život i zdravlje zaposlenika i drugog osoblja. Svaka eventualna šteta koja bi bila prouzročena pada na teret izvođača koji je dužan ukloniti i nadoknaditi štetu u određenom roku.
1.13 Tehničke specifikacije za elektrotehničke radove na crpnim stanicama
1.13.1 Tehničke specifikacije za elektrotehničke radove na crpnim stanicama
Na svakoj crpnoj stanici izvest će se elektroinstalacija i automatika, uzemljenje i izjednačenje potencijala metalnih masa, te povezivanje u nadzorno upravljački sustav.
Napajanje električnom energijom i mjerenje utroška električne energije izvest će se prema prethodno dobivenim elektroenergetskim suglasnostima izdanih od HEP ODS – Elektrodalmacija Split. Obveza Izvođača je polaganje i spajanje napojnog kabela od razvodnog ormara crpne stanice do pripadnog priključno mjernog ormara.
Sva oprema razvoda i automatike smješta se, za svaku crpnu stanicu, u pripadni samostojeći poliesterski razvodni ormar sa zaštitom minimalno IP54, postavljen na postolje u blizini crpne stanice.
Pumpe manjih snaga do 4 kW uključuju se direktno preko sklopnika, a pumpe većih snaga uključuju se pokretanjem zvijezda-trokut ili putem uređaja za meko pokretanje.
Uzemljivač se radi u obliku prstena te je potrebno izvesti minimalno izvode u ormar energetike, ormar upravljanja, za uzemljenje antenskog sustava i unutar crpne stanice za uzemljenje strojarske opreme, poklopca i ograde.
Kod određivanja mjesta temelja ormarića treba uvažiti nekoliko detalja. Ispred el. ormarića treba biti slobodan prostor od 80 cm za prilaz i rukovanje u ormariću. Treba voditi računa da el. ormarić bude dovoljno udaljen od ceste radi sigurnosti kod rada na el. ormariću.
Upravljanje crpkama unutar crpnih stanica se vrši automatski, ovisno o razinama otpadne vode u samim stanicama. Razine otpadne vode se očitavaju putem ultrazvučnog mjerača i ugrađene 2 nivo sklopke. Kontrolne razine unutar crpnih stanica su:
• razina 1 – zaštita rada na suho (nivo sklopka), isključivanje crpke u slučaju kvara UZV mjerača
• razina 2 – isključivanje crpke (UZV mjerač)
• razina 3 – uključivanje crpke (UZV mjerač)
• razina 4 – alarm visoki nivo, uključivanje crpke u slučaju kvara UZV mjerača
Na svim objektima (novim i postojećima), odnosno oprema i programska rješenja ugrađena na objektima, trebaju omogućiti rad u više režima kako slijedi.
Lokalno upravljanje korištenjem lokalnih start/stop prekidača na svakom komandnom pultu u neposrednoj blizini Postrojenja (pregled stanja na signalnim lampicama pulta/lokalnog ormarića). Osoba koja ručno upravlja opremom odgovorna je za ispravan tehnološki rad pogona jer su kod ovog upravljanja aktivne samo sklopovske zaštite. Ručno upravljanje realizirano je unutar razvodnog ormara i ostale izvršne opreme. Ova izvedba upravljanja nezavisna je o komunikacijskoj i automatizacijskoj opremi što osigurava rad kod kvara na istoj ili kod provođenja testiranja.
Lokalni automatski rad upravljan pomoću pripadajućih lokalnih uređaja montiranih na svakom od objekata koji imaju mogućnost upravljanja (automatski preko programa upisanog u PLC neovisno o nadzornom sustavu). Potpuni automatski rad objekata kanalizacijskih crpnih stanica i UPOV-a osigurati će se primjenom mikroprocesorskih uređaja za programsko upravljanje procesima (PLC). Kod automatskog rada aktivne su sve sklopovske i programske zaštite opreme. Automatski rad će biti realiziran lokalno tj. mora pouzdano raditi bez obzira jesu li komunikacijski i nadzorni podsustavi u funkciji.
Daljinski automatski rad ili ručni rad upravljan pomoću programa na nadzornom računalu, nadzor/upravljanje iz centralnog računala centra ili podcentra odvijati će se temeljem unaprijed izrađenih algoritama (uz nadzor i obradu podataka). Također je potrebno omogućiti lokalno upravljanje svakog objekta preko računala centra ili podcentra na način da se pokretanje opreme izvršava sa zaslona PC računala pomoću miša i tastature daljinski. Osoba koja daljinski upravlja opremom odgovorna je za ispravan tehnološki rad pogona. Pokretanje i zaustavljanje opreme izvršavaju sa posredno preko izlaza PLC-a. Kod ovakvog načina rada aktivne su sve sklopovske i programske zaštite opreme.
1.13.2 Tehničke specifikacije PLC uređaja
Svi objekti aglomeracija Sinj, Trilj, Otok i Hrvace (crpne stanice i UPOV-i) opremiti će se PLC uređajem, konfiguracije prilagođene pojedinom objektu. Svi PLC-ovi moraju ostvariti komunikaciju sa SCADA računalom u Centru i Podcentru sustava, te moraju biti opremljenj komunikacijskim karticama za komunikaciju putem radio i GPRS veze.
Izvođač treba izraditi sve algoritme rada pojedinih PLC-ova prema zadanim parametrima u ovisnosti o procesima te izraditi programsku podršku za razmjenu podataka s nadzornim programom u Centru i Podcentrima NUS-a. Mora se osigurati autonomni rad pojedinih PLC-ova, tako da kvar jednog PLC-a ne utječe negativno na rad ostalih. Također se mora osigurati pričuvno napajanje svih PLC-a u slučaju nestanka 400/230 VAC napajanja. Svi PLC-i moraju biti opremljeni s potrebnim brojem digitalnih ulaza (24 VDC), potrebnim brojem digitalnih izlaza, potrebnim brojem analognih ulaza (signal 4-20 mA ili 0-10 V), potrebnim brojem analognih izlaza (signal 4-20 mA ili 0-10 V) i potrebnim brojem komunikacijski kartica za prihvat podataka s mjerne opreme, frekventnih pretvarača i ostale opreme prema potrebi.
PLC-i moraju biti modularne izvedbe i proširivi prema potrebi. Prilikom izbora PLC-a mora se voditi računa o kompaktibilnosti s postojećim PLC-ima u nadležnosti poduzeća Vodovod i odvodnja Cetinske krajine
d.o.o. radi ekonomičnijeg održavanja hardware-a i software-a. Sve analogne signale koji se povezuje na PLC, potrebno je galvanski odvojiti.
1.13.3 Tehničke specifikacije za integraciju crpnih stanica u nadzorno-upravljački sustav
Zadaci NUS-a su slijedeći:
- prikupljanje podataka o stanju pogonskih mjerenja i statusu objekata sustava,
- uvid u stanje svih objekata koji su uključeni u NUS,
- smanjenje računa za potrošnju električne energije,
- automatsko spriječavanje pojave hidraulički nepovoljnih stanja,
- pravovremeno dobivanje informacije o puknućima cjevovoda i drugim havarijskim stanjima u sustavu,
- pravovremeno dobivanje informacije o eventualnim provalama u vitalne objekte sustava,
- statistička obrada prikupljenih podataka.
Nadzorno-upravljački sustav NUS vodoopskrbe poduzeća Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o. sastoji se od Centra sustava smještenog u u upravnoj zgradi i dva Podcentara sustava za daljinski nadzor i upravljanje od kojih je jedan smješten u crpnoj stanici Kosinac, a drugi u crpnoj stanici Ruda i objekata vodovodnog sustava.
Nadzorno-upravljački sustav NUS prikupljanja otpadnih voda – Aglomeracija Sinj, Trilj, Otok i Hrvace predviđena je na hijerarhijskim razinama prema slijedećim grupama:
1. Centar NUS-a - Upravna zgrada poduzeća Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o.
2. Podcentri NUS-a – na lokacijama UPOV Sinj i UPOV Trilj
3. Objekti odvodnje