Zagreb, 2016.

PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA ZADRA

Zagreb, 2016.

NARUČITELJ	Grad Zadar, Xxxxxxx xxx 0, HR-23 000 Zadar
IZVRŠITELJ	OIKON d.o.o., Trg senjskih uskoka 1-2, HR-10 020 Zagreb
VRSTA DOKUMENTACIJE	Program zaštite okoliša
BROJ UGOVORA	1020-15
VODITELJICA PROJEKTA	dr. sc. Xxxxxx Xxxxxx, mag. chem.
VODITELJICA PROJEKTNOG XXXX	Xxxxxx Xxxxx, mag. ing. met., univ. spec. oecoing.
OIKON D.O.O.	dr. sc. Xxxxxx Xxxxxx, mag. chem.	Kemikalije, QC zrak, QC otpad, Politika zaštite okoliša i održivog razvitka
	Xxxxxx Xxxxx, mag. ing. met., univ. spec. oecoing.	Integracija, uvod, prostor i stanovništvo, otpad, industrija, zrak
	Xxxxxxxx Xxxxxxxx, mag. ing. mech.	Energetika
	dr. sc. Xxxxxxxx Xxxxx	Poljoprivreda
	Xxxx Xxxxx, mag. ing. silv.	Šume i šumarstvo
	Xxxx Xxxxxx, mag. biol. exp.	Biološka raznolikost
	Xxxx Xxxxx, mag. ing. prosp. arch.	Krajobrazna raznolikost, turizam, inspekcija
	Xxxxxx Xxxxxxxx, univ. bacc. inf.	Grafika
VANJSKI SURADNICI	dr. sc. Xxxx Xxxxxxxx	Klimatske promjene, upravljanje vodama
	Xxxxxxx Xxxxxx, mag. biol.	Upravljanje vodama
	Xxxxxx Xxxxxxxxx Xxxxxx, mag. biol.	Ribarstvo – marikultura i akvakultura, more
	Xxxxxxxx Xxxxxx, mag. ing. geol.	Tlo
	Xxxxxxxxx Xxxxxxx, mag. ing. silv.	Poljoprivreda
	Xxxxx Xxxxxxx, mag. ing. silv.	Lovstvo, šumarstvo
	Xxxxx Xxxxx, mag. phys. et geophys.	Buka

	dr. sc. Xxx Xxxxxxx	Promet
	Xxxxxx Xxxxxx, mag. ing. traff.	Promet
	dr. sc. Xxxxxx Xxxxxxxx, dipl. biol.	Biološka raznolikost
	Xxx Xxxxx, dipl. biol.
	Xxxxxx Xxxxxx, mag. biol.
	Xxxxxxx Xxxxxx, mag. oecol. et prot.nat.
	Xxxxxx Xxxxxxx, dipl. ing. geol.	Eksploatacija mineralnih sirovina
	xx.xx. Xxxxxx Xxxxxx, dipl. ing. fiz.	Zdravlje i okoliš
DIREKTOR	Xxxxxxx Xxxxx, mag. ing. silv.

Sadržaj

UVOD 1

I SEKTORSKA OPTEREĆENJA 4

1. PROSTOR I STANOVNIŠTVO 4

1.1. Stanje 4

1.1.1. Prostor 4

1.1.2. Stanovništvo 5

1.2. Ciljevi i mjere 5

2. ENERGETIKA 8

2.1. Stanje 8

2.2 Ciljevi i mjere 10

3. INDUSTRIJA 12

3.1 Stanje 12

3.1.1 Eksploatacija mineralnih sirovina 14

3.1.2 Upravljanje rizicima i nesrećama 15

3.2 Ciljevi i mjere 16

4. PROMET 19

4.1 Stanje 19

4.1.1. Cestovni promet i javni gradski prijevoz 19

4.1.2. Željeznički promet 19

4.1.3. Zračni promet 20

4.1.4. Pomorski promet 20

4.1.5. Prijevoz putnika i robe 21

4.2 Ciljevi i mjere 21

5. POLJOPRIVREDA 23

5.1 Stanje 23

5.2 Ciljevi i mjere 26

6. ŠUMARSTVO 28

6.1 Stanje 28

6.1.1. Površine, korištenje i prirodnost šuma 28

6.1.2. Opterećenja na šumske ekosustave 30

6.2 Ciljevi i mjere 31

7. LOVSTVO 33

7.1 Stanje 33

7.2 Ciljevi i mjere 34

8. RIBARSTVO I AKVAKULTURA 36

8.1 Stanje 36

8.1.1. Ribolov 36

8.1.2. Akvakultura 36

8.2 Ciljevi i mjere 38

9. TURIZAM 39

9.1 Stanje 39

9.2 Ciljevi i mjere 41

10. KEMIKALIJE 44

10.1 Stanje 44

10.2 Ciljevi i mjere 46

11. GOSPODARENJE OTPADOM 48

11.1 Stanje 48

11.1.1. Odlaganje otpada 49

12.1.2. Sakupljanje i odvoz otpada 50

12.1.3. Količine otpada 51

11.2 Ciljevi i mjere 52

II SASTAVNICE OKOLIŠA 54

1. ZRAK 54

1.1 Stanje 54

1.1.1 Klimatske promjene 56

1.2 Ciljevi i mjere 56

2. UPRAVLJANJE VODAMA 62

2.1 Stanje 62

2.2 Ciljevi i mjere 64

3. MORE 67

3.1 Stanje 67

3.2 Ciljevi i mjere 68

4. TLO 70

4.1 Stanje 70

4.2 Ciljevi i mjere 70

5 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST 72

5.1 Stanje 72

5.1.1 Zaštićeni dijelovi prirode 72

5.1.2 Divlje svojte i staništa 74

5.1.3 Pritisci 75

5.2 Ciljevi i mjere 77

6 KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST 80

6.1 Stanje 80

6.2 Ciljevi i mjere 82

7 OKOLIŠ I ZDRAVLJE 84

7.1 Stanje 84

7.2 Ciljevi i mjere 86

8 ZAŠTITA OD BUKE 89

8.1 Stanje 89

8.2 Ciljevi i mjere 90

III OPĆA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVITKA 92

1. POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVITKA 92

1.1 Dokumenti, instrumenti i nadzor nad provedbom propisa zaštite okoliša 92

1.1.1 Dionici, dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša i provedba zakonskog okvira 92

1.1.2 Instrumenti zaštite okoliša 92

1.1.3 Informacijski sustav zaštite okoliša 93

1.1.4 Rezultati nadzora inspekcije zaštite okoliša 94

1.2 Informiranje i sudjelovanje javnosti, obrazovanje za okoliš i održivi razvitak 95

1.2.1 Informiranje i sudjelovanje javnosti 95

1.2.2 Obrazovanje za okoliš i održivi razvitak 96

1.3 Ekonomski instrumenti i ulaganja u zaštitu okoliša 97

1.3.1 Ekonomski instrumenti zaštite okoliša 97

1.3.2 Ulaganja i izdaci za zaštitu okoliša 97

1.4 Ciljevi i mjere 98

IV IZVORI 103

1. Popis propisa 103

2. Popis znanstvene i stručne literature 106

V PRILOZI 112

1. Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Zadra 112

POPIS SKRAĆENICA

AG	Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
AGRRA	Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije
AOLPP	Agencija za obalni linijski pomorski promet
AZO	Agencija za zaštitu okoliša (od 2015. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu)
APZ	Agencija za poljoprivredno zemljište
DP	Državni proračun
DR	Xxxxxxxxx (> 4 godine)
DUZS	Državna uprava za zaštitu i spašavanje
DVD	Dobrovoljno vatrogasno društvo
DZZP	Državni zavod za zaštitu prirode (od 2015. HAOP)
EUMF	Europski i međunarodni fondovi
FOKFŠ	Fond općekorisnih funkcija šume
FZOEU	Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
GI	Građevinska inspekcija
GS	Gospodarski sektor
GZD	Grad Zadar
HAC	Hrvatske autoceste
HAOP	Hrvatska agencija za okoliš i prirodu
HC	Hrvatske ceste
HEP	Hrvatska elektroprivreda
HERA	Hrvatska energetska regulatorna agencija
HGK	Hrvatska gospodarska komora
HKIŠDT	Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije
HPA	Hrvatska poljoprivredna agencija
HROTE	Hrvatski operator tržišta energije
HŠ	Hrvatske šume
HV	Hrvatske vode
HZTA	Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping
HŽ	Hrvatske željeznice
HŽI	HŽ Infrastruktura
IZO	Inspekcija zaštite okoliša
IZP	Inspekcija zaštite prirode
JLS	Jedinice lokalne samouprave
JPP	Javna i privatna poduzeća
JVP	Javna vatrogasna postrojba
KR	Kratkoročno (< 2 godine)
KP	Komunalno poduzeće
LI	Lovna inspekcija
LP	Lokalni proračun
LRTAP	Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka
LS	Lovački savez
MG	Ministarstvo gospodarstva
MGIPU	Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
MP	Ministarstvo poljoprivrede
MPPI	Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
MRRFEU	Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

MS	Međunarodna sredstva / fondovi
MT	Ministarstvo turizma
MUP	Ministarstvo unutarnjih poslova
MZOIP	Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
NJ	Natura Jadera - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije
NN	Narodne Novine
NPDO	Nacionalni plan djelovanja za okoliš
NVU	Nevladine udruge
ODS	Operator distribucijskog sustava – Elektra Zadar
OPL	Ovlaštenik prava lova
OPS	Operator prijenosnog sustava
OPST	Operator plinskog transportnog sustava
PGZD	Proračun Grada Zadra
PI	Poljoprivredna inspekcija
PR	Prioritetno
PSS	Poljoprivredna savjetodavna služba
PUO	Procjena utjecaja na okoliš
PZŽ	Proračun Zadarske županije
RI	Rudarska inspekcija
ROO	Registar onečišćavanja okoliša
RZ	Ribarske zadruge
SEAP	Akcijski plan energetski održivog razvitka (Sustainable Energy Action Plan)
SI	Sanitarna inspekcija
SPUO	Strateška procjena utjecaja na okoliš
SR	Srednjeročno (do 4 godine)
PSS	Poljoprivredna savjetodavna služba
SUO	Studija utjecaja na okoliš
ŠI	Šumarska inspekcija
TR	Trajno
TZGZ	Turistička zajednica Grada Zadra
TZOS	Turistička zajednica otoka Silbe
GI	Građevinska inspekcija
UNDP	United Nations Development Programme
UOGO	Upravni odjel za gospodarstvo i obrtništvo Grada Zadra
UOKD	Upravni odjel za komunalne djelatnosti
UOKS	Upravni odjel za kulturu i šport
UOMT	Upravni odjel za more i turizam Zadarske županije
UOOŠ	Upravni odjel za odgoj i školstvo
UOPDPUG	Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja
UOPUG	Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo
UOPUZO	Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije
UOROZO	Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša, Grad Zadar
UOZ	Udruženje obrtnika Zadar
VI	Vodopravna inspekcija
VRH	Vlada Republike Hrvatske
ZADRA	Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA

ZI	Znanstvene i stručne institucije
ZPUZŽ	Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije
ZZJZZ	Zavod za javno zdravstvo Zadar
ZŽ	Zadarska županija
ŽLUZ	Županijska lučka uprava Zadar
ŽUC	Županijska uprava za ceste

UVOD

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15), članak 50., Program zaštite okoliša predstavlja temeljni dokument održivog razvitka i zaštite okoliša.

Prema članku 53. Zakona, Programom zaštite okoliša Grada Zadra se u skladu s područnim (regionalnim), odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program donosi, pobliže razrađuju mjere iz Plana (Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske) koje se odnose na to područje. Program zaštite okoliša sadrži osobito:

- uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi,

- subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša,

- praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi,

- način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi,

- rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera,

- izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

Izvješće o stanju okoliša osnova je, kako za izradu, tako i za ostvarenje, te redovito ažuriranje Programa zaštite okoliša zbog čega ova dva dokumenta čine funkcionalnu cjelinu. Zakonske odredbe definiraju okvirni sadržaj i Izvješća i Programa, ali i njihov međuodnos.

Izvješće o stanju okoliša Grada Zadra i Program zaštite okoliša Grada Zadra dio su cjeline planske dokumentacije propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15) koja uključuje još i Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske, Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, Program zaštite okoliša i Izvješće o stanju okoliša. U toj cjelini, lokalna razina dokumenata, nadovezuje se i povezuje čitav niz djelatnosti / aktivnosti / studijsko-programskih dokumenata koji se detaljnije bave pojedinim segmentima zaštite okoliša uključujući među ostalim:

- praćenje kvalitete i zaštitu zraka koja se, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14), za područje Grada Zadra, detaljnije razrađuje Programom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša Grada Zadra (čl. 12.);

- gospodarenje otpadom, koje se, prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadu (NN 94/13), za područje Grada Zadra detaljnije razrađuje Planom gospodarenja otpadom te redovitim godišnjim Izvješćima o izvršenju PGO;

- zaštitu voda koju, prema Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14,), detaljnije razrađuju planski dokumenti upravljanja vodama kao što su Plan upravljanja vodnim područjima, višegodišnji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan upravljanja vodama i detaljni planovi uređeni Zakonom o vodama;

- zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno upravljanje zaštićenim područjima prirode, koja se, prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), razrađuje planovima upravljanja zaštićenim područjima;

te cijeli niz drugih dokumenata (sektorskih studija, razvojnih programa, i dr.), iz drugih, za okoliš relevantnih problemskih područja.

Logička osnovu i polazište za Program zaštite okoliša predstavlja Izvješće o stanju okoliša koje pored ove, ima zadaću da na jednom mjestu objedini, analizira i na odgovarajućoj razini detaljnosti, strukturirano prezentira podatke, informacije i ocjene o stanju okoliša.

Program zaštite okoliša donosi Gradsko vijeće Grada Zadra, uz prethodnu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode koju ono daje temeljem prethodno pribavljenih mišljenja ministarstava i drugih državnih tijela. Program se donosi za razdoblje od četiri godine, od 2016. do 2020. godine.

Struktura dokumenta

Struktura dokumenta slična je onoj koja je korištena u Nacrtu izvješća o stanju okoliša Grada Zadra, a osnovna struktura dokumenta preuzeta je iz Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014. (razdoblje od 2009. do 2012.; Izdavač: Agencija za zaštitu okoliša1, travanj 2015.) za čiju je izradu korištena struktura Europske agencije za okoliš (EEA)2. Takav pristup izrade podrazumijeva razvrstavanje tematskih područja na sastavnice okoliša i sektorska opterećenja s pregledom stanja u području politike zaštite okoliša.

Struktura Programa bazirala se na sljedećem: u uvodnom dijelu svakog poglavlja dan je kratki prikaz važećeg zakonskog okvira te opis stanja koji je detaljnije opisan u Nacrtu izvješća o stanju okoliša Grada Zadra (Oikon d.o.o., 2016.) dok su u nastavku dani ciljevi i mjere zaštite okoliša kako bi se ukazalo na prioritetne pravce djelovanja, odnosno odredile prioritetne mjere kojima će se u trenutnim financijsko-zakonodavno-institucionalnim okvirima, na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način unaprijediti sustav zaštite okoliša i stanje okoliša na području Grada.

Ciljevi i mjere definirani su u skladu s važećom Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja na okoliš (NN 46/02) te Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) i sektorskim planovima i programima.

Problematika okoliša strukturirana je oko tzv. tema zaštite okoliša, koje se mogu grupirati kako slijedi:

1 Spajanjem Agencije za zaštitu okoliša (AZO) i Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP) nastala je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP). HAOP je preuzeo njihove poslove prikupljanja i objedinjavanja podataka i informacija o okolišu i prirodi radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i prirode, održivog razvitka te ostale stručne poslove u vezi sa zaštitom okoliša i prirode.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) neovisna je javna ustanova osnovana uredbom Vlade Republike Hrvatske u lipnju 2015., a s djelovanjem je započela 17. rujna 2015.

2 xxxx://xxx.xxx.xxxxxx.xx/xxxx

1. teme koje se tiču različitih sastavnica okoliša (vode, tlo, zrak, biološka raznolikost, more, krajobrazne raznolikosti);

2. teme kojima je zajedničko da im je predmet proučavanja neka vrsta pritiska na okoliš i zdravlje ljudi (otpad, buka);

3. teme koje se bave integracijom zaštite okoliša u druge sektore (energetika, industrija, (obuhvaća sektor eksploatacije mineralnih sirovina i sektor upravljanje rizicima i nesrećama), promet, poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo, turizam).

Osim tema zaštite okoliša, dokumentom se obrađuje problematika nositelja i sudionika za provedbu programa (dokumenti, instrumenti i nadzor nad provedbom propisa zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša, informacijski sustav zaštite okoliša, inspekcijski nadzor, informiranje i sudjelovanje javnosti, obrazovanje za okoliš i održivi razvitak te ekonomski instrumenti i financiranje, odnosno, ulaganja i izdaci u zaštitu okoliša).

I SEKTORSKA OPTEREĆENJA

1. PROSTOR I STANOVNIŠTVO

1.1. Stanje

Ustrojstvo Grada Zadra utvrđeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13, 110/15) i obuhvaća 15 naselja: grad Zadar, četiri kopnena naselja: Kožino, Petrčane, Babindub i Crno te deset otočnih naselja: Brgulje, Molat, Zapuntel, Ist, Mali Iž, Veli Iž, Olib, Xxxxxxx, Rava i Xxxxx.

Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst), Grad Zadar spada u velike gradove (preko 35.000 stanovnika). Površina Grada, uključujući i navedene otoke, iznosi 191,71 km2.

Područje Grada Zadra podijeljeno je na 37 mjesnih odbora i to 25 na kopnenom dijelu Grada i 12 na otočnom dijelu Grada. Urbano područje Zadra upravno je podijeljeno na 22 mjesna odbora uključujući: Arbanasi, Bili Brig, Bokanjac, Brodarica, Crvene Kuće, Diklo, Dračevac, Gaženica, Jazine I, Jazine II, Maslina, Novi Bokanjac, Poluotok, Ploča, Puntamika, Plovanija, Ričina, Smiljevac, Stanovi, Vidikovac, Višnjik i Voštarnica.

1.1.1. Prostor

Grad Zadar je smješten na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, a predstavlja središnju i najrazvijeniju upravno-teritorijalnu jedinicu na prostoru Zadarske županije. Zadar je u prostoru Županije centar prvog reda, s najvećom koncentracijom radnih mjesta i centralno-mjesnih funkcija, koji bi trebao odigrati najveću ulogu u poticanju policentričnog razvoja cijelog područja. U hijerarhiji i sustavu naselja u Hrvatskoj ima ulogu većeg regionalnog središta kojem gravitira više od 200.000 stanovnika.

Područje Grada Zadra okruženo je morem Zadarskog, Iškog i Pohlipskog kanala te Kvarneričkim vratima, potom Virskim morem, prolazom Maknare i Sedmovraće te s pučinskim dijelom Jadranskog mora s južnih strana otoka Premude, Škarde, Ista i Molata. Granica Grada na potezu Premuda, Škarda, Ist i Molat je ujedno posljednje kopneno i vodeno područje u teritorijalnom sastavu Grada Zadra i Republike Hrvatske, u odnosu na susjednu Republiku Italiju. Kopneni dio graniči na sjeverozapadu s područjem Grada Nina, na sjeveru općinom Poličnik, na sjeveroistoku općinom Zemunik Donji i na jugoistoku općinom Bibinje.

Ukupna dužina pripadajuće morske obale iznosi 312,54 km, od čega na kopneni dio otpada 28,57 km (9,1%), a na otočni dio 283,97 km (90,9%). Izuzetno duga i razvedena obala pruža različite mogućnosti njenog korištenja i naglašava pomorsku i turističku orijentaciju gospodarstva.

Naselja u sklopu Grada Zadra su: Babindub, Brgulje, Crno, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zadar i Zapuntel (Slika 1-1.). Spomenuta naselja su razvrstana u tri prostorno razvojne cjeline kako slijedi:

• obalni pojas - Zadar, Kožino, Petrčane

• zaobalje - Babindub, Crno

• otoci - Olib, Silba, Premuda, Ist, Molat, Iž, Rava.

Na otocima postoji nerazgranata mreža lokalnih cesta, površine naselja su vrlo malene, a površine izvan naselja su najveće i pretežito pod gospodarskim šumama, vrijednim i osobito vrijednim obradivim tlom i ostalim poljoprivrednim tlom i šumskim zemljištem. Otoci su s kopnom i međusobno povezani plovnim putovima.

1.1.2. Stanovništvo

Na području Grada Zadra, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine (DZS; Popis stanovništva, 2011), živi 75.062 stanovnika. Prosječna naseljenost je 387 stanovnika na km2.

Grad Zadar s 75.062 stanovnika spada u velike gradove te je, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, peti grad po veličini u Republici Hrvatskoj.

Naseljenost područja prema Popisu stanovništva iz 2011. godine obilježena je koncentracijom stanovništva u 4 najveća naselja i to Zadru, Kožinu, Petrčanima i Crnom. Ta naselja u usporedbi s Popisom stanovništva iz 2001. godine pokazuju porast stanovništva, osim Petrčana gdje je u odnosu na 2001. godinu izražen neznatan pad broja stanovnika (Izvor: Strategija razvoja Grada Zadra, ZADRA).

Spolna struktura stanovništva ukazuje na uravnoteženost između broja muškog i ženskog stanovništva, budući da je u ukupnom broju stanovnika Grada Zadra 47,6% muškog i 52,4% ženskog stanovništva.

Radni kontingent u Zadru čini 50.709 osoba. U odnosu na 2001. godinu radno sposobnog stanovništva je više za 6,6%, dok je na razini RH taj porast manji.

1.2. Ciljevi i mjere

Ciljevi za urbano područje i ruralna područja su prepoznati Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja na okoliš (NN 46/02).

Tablica 1-1. Ciljevi zaštite okoliša

	Za urbano područje
C1	Skladan i prostorno uravnotežen razvoj urbanoga područja.
C2	Skladan razvoj urbanoga sustava uz uzimanje u obzir prihvatnoga kapaciteta okoliša te uz omogućavanje zdravoga stanovanja, odnosno zaštite prirodne i kulturne baštine.
C3	Razvoj naselja s posebnim obilježjima i značajkama.
	Za ruralna područja
C4	Ekonomski, prostorno uravnotežen i održiv razvoj sela sa zaštitom okoliša kao jednom od osnovnih postavki.
C5	Poboljšanje infrastrukturne opskrbe.
C6	Postupno rješavanje problematike bespravne izgradnje.

Tablica 1-2. Mjere zaštite okoliša

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

Za urbano područje

Unaprijeđenje gradskog i prigradskog prijevoza.

GZD, KP

MPPI, ŽUC,

PGZD, MPPI, FZOEU,

EUMF

Spriječiti smještaj proizvodnih pogona

u zonama koje su utvrđene kao opterećene zone.

GZD

IZO, GI, MGIPU

PGZD

Oplemenjivanje degradiranog gradskog

prostora kroz prostorno planiranje.

GZD

MGIPU

PGZD

C2,

Povećati nadzor nad izvedbom zahvata

u prostoru.

MGIPU,

GZD

Za ruralna područja

C4,

Poticati i očuvati naseljenost otoka.

SVI

GZD

PGZD,

EUMF

Oživljavati seoska gospodarstva na

osnovama suvremenih proizvodnih i potrošačkih trendova, odnosno na lokalnoj baštini te resursima kulture i

umijeća uz poticanje ruralnog stanov. kao mogućnosti izbora.

GZD

GZD, AGRRA

DP, PGZD, EUMF

Selektivno stimulirati određenu

proizvodnju (obrtništvo, rukotvorna umjeća) i razvitak poljodjelstva.

GZD

UOZ, AGRRA

EUMF, PGZD

Poticati razvoj specifične otočne

poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja.

GZD

NVU, GZD, AGRA

PGZD, EZMF

Poticati projekte kojima je cilj

povećanje kvalitete života na otocima (edukacije, tečajevi, radionice i sl.)

GZD

NVU

PGZ,

EUMF, MRRFEU

M10

Optimalizirati infrastrukturni sustav.

Razvijati specifične tehnologije namjenjene selu i rijetko naseljenim mjestima.

GZD

ZŽ, GZD

PR, TR

EUMF, PGZD, MRRFEU

M11

Optimalizirati i unaprijediti prometnu

povezanost otoka s kopnom.

AOLPP

GZD,

brodari

C4,

M12

Osigurati uvjete za unaprjeđenje

zdravstvenih usluga na otocima

ZŽ, GZD

DP, PZŽ,

PGZD

M13

Sanirati vodospreme na otocima.

Vodovod

GZD

PGZ,

Cilj	Mjere za ostvarivanje ciljeva		Nositelji	Sudionici	Rok	Mogući izvori financ.
						MRRFEU, EUMF
C5	M14	Riješiti problem vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda na otocima.	Vodovod Odvodnja	GZD, HV,MRRFEU	KR	GZD, HV, MRRFEU
C6	M15	Povećati nadzor nad izvedbom zahvata u prostoru.	GI	MGIPU, GZD	DR	DP, PGZD

2. ENERGETIKA

2.1. Stanje

Najvažniji zakonski propisi kojim se reguliraju energetske djelatnosti u RH su kako slijedi:

▪ Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14, 102/15)

▪ Zakon o tržištu električne energije (NN 22/13, 102/15)

▪ Zakon o tržištu plina (NN 28/13, 14/14)

▪ Zakon o tržištu toplinske energije (NN 80/13, 14/14, 102/14, 95/15)

▪ Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 19/14)

▪ Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09, 145/10, 26/11, 144/12, 14/14)

▪ Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/12)

▪ Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14)

▪ Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15) Za regulatorni okvir za područje energetike mjerodavni su i sljedeći akti:

▪ Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09)

▪ Pravilnik o energetskoj bilanci (NN 33/03)

▪ Uredba o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava (NN 95/15)

Posebnim aktima regulirano je područje električne energije, područje plina, područje nafte i naftnih derivata, područje biogoriva, područje toplinske energije, područje regulacije energetskih djelatnosti, područje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i kogeneracije, čemu treba dodati niz europskih uredbi i direktiva.

Osim kroz navedeni zakonski okvir Grad Zadar je formalizirao svoju politiku održivog razvoja pristupom Sporazumu gradonačelnika (engl. Covenant of Mayors) čime se je obvezao na primjenu mjera energetske učinkovitosti s ciljem da do 2020. godine smanji emisije CO2 na svom području za najmanje 20%. Grad Zadar je započeo s aktivnostima sustavnog gospodarenja energijom za svoje zgrade i zgrade ustanova/poduzeća kojima je osnivač, vlasnik ili suvlasnik te sektoru javne rasvjete, no još uvijek nema podataka da se je započelo s analizama energetske potrošnje u svim ostalim sektorima na administrativnom području Grada Zadra čime bi se stekao uvid u strukturu energetske potrošnje, ne samo u vlastitim objektima, već i u stambenim objektima, objektima za obavljanje komercijalnih i uslužnih djelatnosti te u sektoru prometa. U budućim planovima vezanim za energetsku učinkovitost i primjenu obnovljivih izvora energije u Gradu Zadru ne postoji podaci o sektoru industrije.

Podaci za analizu energetske potrošnje sektora zgradarstva Grada Zadra dani su za sljedeće pod-sektore:

▪ Zgrade Gradske uprave i ustanova/poduzeća kojima je Grad Zadar osnivač, vlasnik ili suvlasnik;

▪ Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora;

▪ Stambene zgrade i kuće (u daljnjem tekstu: stambeni objekti),

Pri čemu su u zgrade Gradske uprave i ustanova/poduzeća kojima je Grad Zadar osnivač, vlasnik ili suvlasnik uvrštene sljedeće vrste zgrada:

▪ Dječji vrtići;

▪ Osnovne i područne škole;

▪ Sportski objekti;

▪ Kulturne ustanove;

▪ Gradska uprava, poduzeća i Javna vatrogasna postrojba Grada.

Iz raspoloživih podataka o energetskoj potrošnji zgrada Gradske uprave i ustanova/poduzeća kojima je Grad Zadar osnivač, vlasnik ili suvlasnik proizlazi da je specifična potrošnja električne energije izražena u kWh/m2 najveća za sportske objekte i kulturne ustanove u iznosu od 74 kWh/m2, u Gradskoj upravi specifična potrošnja iznosi 47 kWh/m2, dječjim vrtićima 51 kWh/m2 te u školama 24 kWh/m2.

Specifična potrošnja toplinske energije zgrada Gradske uprave i zgrada ustanova/poduzeća kojima je Grad Zadar osnivač, vlasnik ili suvlasnik najveća je u dječjim vrtićima i iznosi 196 kWh/m2, sportski objekti imaju specifičnu potrošnju 85 kWh/m2, Gradska uprava ima potrošnju od 73 kWh/m2, kulturne ustanove imaju potrošnju od 95 kWh/m2 te škole 78 kWh/m2. Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora ima specifičnu potrošnju od 150 kWh/m2. Na temelju podataka o površini grijanih stambenih objekata i ukupno utrošenoj toplinskoj energiji, specifična toplinska potrošnja u podsektoru stambenih objekata iznosi 68 kWh/m2.

Od ukupno potrošene električne energije na području Grada Zadra od oko 270.000 MWh, 5% se troši u zgradama Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća, 29% u zgradama komercijalnog i uslužnog sektora te 66% u stambenim objektima. Od ukupno potrošene toplinske energije i iznosu od oko 220.000 MWh, 3% otpada na zgrade Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća, 63% otpada na zgrade komercijalnog i uslužnog sektora te 34% na stambene objekte.

Potrošnja električne energije u sektoru javne rasvjete Grada Zadra 2008. godine iznosila

8.258 MWh s tim da je mjerama energetske učinkovitost ta potrošnja smanjena u 2011. g. za oko 100 MWh.

Što se prometa tiče, ukupno utrošena energija vozila Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća iznosi 16,2 TJ, u javnom prijevozu najviše je energije utrošeno u gradskom autobusnom prijevozu oko 57 TJ, taksi prijevoz generira oko 2 TJ, dok je potrošnja energije u gradskom cestovnom prometu oko 1.400 TJ.

U sektoru zgradarstva od ukupne količine emitiranog CO2 za podsektor zgrada Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća u iznosu od 7.401 t, 60% otpada na Gradsku upravu, poduzeća i JVP, 21% otpada na dječje vrtiće i škole, 17% otpada na sportske objekte te 2% na kulturne ustanove. Na sektor zgrada komercijalnog i uslužnog sektora otpada oko 66.000 t te na sektor stambenih objekata oko 69.194 t. Od ukupne količine emisije CO2 u iznosu od

142.596 t, 5% otpada na podsektor zgrada Gradske uprave i gradskih ustanova/poduzeća, 46% na zgrade komercijalnog sektora te 49% na stambene objekte.

Grad Zadar je među prvim dalmatinskim gradovima krenuo s plinofikacijom. Ne postoje, međutim, relevantni podaci o aktualnom statusu plinofikacije Grada.

Poznato je također da je na području Grada Zadra instalirana određena količina solarnih toplinskih kolektora i fotonaponskih kolektora o kojima također postoje relevantni podaci o aktualnom statusu primjene solarnih sustava kao i drugih oblika obnovljivih izvora energije.

2.2 Ciljevi i mjere

U sljedećim tablicama dan je pregled ciljeva i mjera u sektoru energetike.

Tablica 2-1. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru energetike

C1	Osiguranje kvalitetne i sigurne opskrbe električnom energijom.
C2	Osiguranje kvalitetne i sigurne opskrbe toplinskom energijom.
C3	Smanjivanje emisije u vode, zrak i tlo.
C4	Povećavanje energetske učinkovitosti.
C5	Povećanje uporabe obnovljivih izvora energije.

Tablica 2-2. Mjere zaštite okoliša u sektoru energetike

Xxxx

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući izvori

financ.

Praćenje stanja sigurnosti opskrbe električnom energijom.

ODS –

elektra Zadar

OPS, HERA, HROTE

JPP

Izrada bilance ponude i potražnje električne energije.

ODS –

elektra Zadar

VRH, OPS,

HERA, HROTE

JPP

Jačanje prijenosne i distribucijske

mreže i osuvremenjivanje načina vođenja i upravljanja mrežom.

ODS –

elektra Zadar

VRH, OPS

PR, DR

DP,

EUMF, GS

Ispitati mogućnost nadogradnje

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda radi korištenja topline kanalizacijske vode za dobivanje toplinske energije.

Odvodnja d.o.o.

GZD, JPP

PGZD, FZOEU, EUMF

Ispitati mogućnost korištenja bioplina

iz procesa fermentacije mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za dobivanje toplinske i

električne energije.

Odvodnja d.o.o.

GZD, JPP

PGZD, FZOEU, EUMF

C3, C5

Poticanje uporabe obnovljivih izvora energije.

UOPUG, ZADRA

JPP

PGZD,

JPP, FZOEU

C3, C5

Poticanje uporabe toplinskih pumpi.

UOPUG, ZADRA

JPP

PGZD,

JPP, FZOEU

C3,

Uporaba učinkovitih toplinskih i

UOPUG,

VRH, JPP

PGZD,

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

električnih aparata.

ZADRA

JPP,

FZOEU

C3, C4

Popularizacija i primjena mjera za učinkovitu uporabu toplinske i

električne energije.

UOPUG, ZADRA

JPP

PGZD, JPP,

FZOEU

M10

Izgradnja sustava za korištenje deponijskog plina na odlagalištu

komunalnog otpada Diklo u sanaciji.

EUMF, FZOEU

M11

Provoditi mjere povećanja energetske učinkovitosti definirane SEAP-om Grada Zadra.

VRH, GPGZD, JLS, JPP

PGZD, FZOEU, EUMF, ESCO,

HBOR

M12

Izraditi program energetske

učinkovitosti u gradskom prometu.

ZADRA

PGZD,

FZOEU

M13

Provođenje energetskih pregleda u zgradarstvu i industriji.

GS, vlasnici objekata

PGZD, GS,

EUMF

M14

Poticanje primjene malih

kogenerativnih sustava.

VRH, ZADRA

PGZD

M15

Poticanje uporabe visokoučinskih toplinskih i električnih aparata i uređaja (npr. kondenzacijski kotlovi,

toplinske pumpe, LED rasvjeta i sl.).

UOPUG, ZADRA

VRH

DP, PGZD, FZOEU

M16

Poticanje ugradnje i uporabe

termičkih solarnih kolektora.

UOPUG,

ZADRA

PGZD,

FZOEU

M17

Poticanje ugradnje i uporabe

fotonaponskih solarnih kolektora.

GZ,

ZADRA

PGZD,

FZOEU

M18

Poticanje ugradnje i uporabe

vjetroagregata.

GZ,

ZADRA

PGZD,

FZOEU

M19

Poticanje uporabe biomase za

energetske svrhe.

GZ,

ZADRA

PGZD,

FZOEU

M20

Planirati zamjenu vozila s pogonom na naftna goriva, vozilima na prirodni plin i biodizel ili hibridni pogon u javnom gradskom prometu (vidi

poglavlje Promet).

Liburnija d.o.o.

PGZD, KP, FZOEU

M21

Uvođenje punionica za električne

automobile, posebno one sa solarnim izvorom napajanja.

HEP

PGZD,

FZOEU, HEP

3. INDUSTRIJA

3.1 Stanje

Regulacija utjecaja industrije na okoliš je definirana s nizom zakonskih i podzakonskih akata čiji osnovni okvir daju Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) i Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15). Utjecaj industrije se povlači kroz propise o okolišu, vodama, zaštiti zraka, otpadu i drugim sastavnicama okoliša.

Gospodarski subjekti, kao onečišćivači dužni su godišnje prijavljivati emisije u okoliš (zrak, vode/more, tlo) te količine proizvedenog i predanog otpada u Registar onečišćavanja okoliša, prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15).

Industrijska postrojenja ubrajaju se u zahvate koji mogu imati utjecaj na okoliš i/ili ekološku mrežu te se za iste (nova postrojenja, veće rekonstrukcije i sl.) provodi procjena utjecaja na okoliš (odnosno ocjena o potrebi procjene utjecaja) temeljem Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) te ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu temeljem Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14).

Suvremeni razvoj industrije obilježen je stvaranjem zona u koje se preseljavaju postojeći i razvijaju novi industrijski subjekti. Postojeće industrijske zone na području Grada Zadra smještene su na području:

- industrijske zone Gaženica na istočnom dijelu grada između magistralne ceste Zadar

– Split i mora;

- poduzetničke zone Novog Bokanjca, udaljena 20 km od autoceste;

- gospodarske zona Crno sjeveroistočno od urbane aglomeracije Zadra koja se direktno nastavlja na područje prigradskog naselja Crno - planirana.

Struktura gospodarstva

U Gradu Zadru sljedeće djelatnosti čine 40% zaposlenih u ukupnom gospodarstvu Grada (Izvor: Strategija razvoja Grada Zadra 2013. – 2020., ZADRA d.o.o., Grad Zadar, 2013.):

- Prerađivačka industrija (8%)

- Građevinarstvo (6%)

- Trgovina na veliko i na malo (20%)

- Prijevoz i skladištenje (6%)

Uz njih su još s 9% zastupljene financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te djelatnost administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Sektori koji se mogu okarakterizirati kao javni sektori ili sektori u kojima je većina zaposlenih korisnik državnog ili lokalnog proračuna čine najmanje 30% gospodarstva grada. To su:

- javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje;

- obrazovanje;

- djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Ribarstvo i prerada ribe tradicionalno su sektor u kojemu Zadarska županija prednjači naspram ostalih županija u RH. Grad Zadar kao urbani centar županije ribarima služi za plasman ribe i logistiku, stoga se snažna ribarska industrija županije ne može zamisliti bez potpore Zadra.

Gradske potporne institucije

Inovativni Zadar d.o.o.

Nova tvrtka Inovativni Zadar d.o.o. nastala je 2015. godine na ideji stvaranja centra budućih informatičkih i telekomunikacijskih usluga Grada Zadra i svih vezanih trgovačkih društava i institucija, te na ideji poticanja razvoja informatičkih i visokotehnoloških tvrtki.

Inovativni Zadar d.o.o. nastao je iz nekadašnjeg društva Poduzetnički inkubator d.o.o., koje je osnovano 2003. godine. Osnivač Društva je Grad Zadar s ciljem podupiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Pružanjem poslovnih i tehničkih usluga, a sve uz povoljan zakup poslovnog prostora olakšava početak rada poduzetnicima početnicima. Usluge Inkubatora mogu koristiti poduzetnici početnici odnosno poduzetnici čija poduzeća ili obrti djeluju ne duže od godinu dana te se nalaze na području Grada Zadra.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA

ZADRA NOVA je osnovana 2013. godine iz nekadašnje Razvojne agencije Zadarske županije u cilju davanja sustavne potpore razvitku Zadarske županije i njenim gospodarskim subjektima te stvaranja pozitivne klime za ulagače. Kroz implementaciju različitih projekata, kreira mrežu pouzdanih partnera, povezuje predstavnike vlasti, institucija, sveučilišta, mala i srednja poduzeća, udruga i EU stručnjake te jača međužupanijsku i prekograničnu suradnju. Njeni osnivači su Zadarska županija (60%) i Grad Zadar (40%).

Na području Grada Zadra djeluju i dvije javne ustanove (AGRA i INOVAcija) kojima je osnovač Zadarska županija:

Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije, AGRRA

Osnovana je 2013. godine s ciljem poticanja ruralnog razvoja kroz implementaciju EU i drugih projekata, koordiniranje i praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja i ribarstva Zadarske županije, usklađivanje dokumenata regionalne i lokalne razine s poljoprivrednim politikama i politikama ruralnog razvoja, tehnička i savjetodavna pomoć glede programa međunarodne i međuregionalne suradnje itd.

INOVAcija - Ustanova za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije

Osnovana je 2014. godine, a jedna od njenih temeljnih aktivnosti je koordinacija i vođenje poslova vezanih uz projekte za razvoj centara kompetencija, uspostava centara kompetencija u specifičnim tematskim područjima i granama kompetencija utvrđenim kroz proces pametne specijalizacije.

3.1.1 Eksploatacija mineralnih sirovina

Rudno blago dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku i iskorištava se sukladno Zakonu o rudarstvu (NN 56/13, 14/14).

Prema gospodarskim pokazateljima, sektor eksploatacije mineralnih sirovina na području čitave Zadarske županije sudjeluje u ukupnom BDP-u sa nešto više od 1% dok u zapošljavanju sa svega 0,5%. Kao takav ne spada među značajnije dijelove gospodarstva, no kako se radi o djelatnosti prisutnoj uglavnom u manje razvijenim ruralnim prostorima može predstavljati značajan segment lokalne gospodarske osnove. Osim toga, eksploatacija kamenih materijala osnova je za sektor graditeljstva, pa je i iz tog razloga važan dio gospodarstva u nekoj regiji.

Sa stajališta zaštite okoliša, a s obzirom na strateško opredjeljenje čitave Zadarske županije za razvoj turizma, u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina nastojanja su što manjeg utjecaja tijekom eksploatacije i nakon njenog završetka (studije zaštite okoliša koje su prihvaćene kao obvezna mjera kod pokretanja eksploatacije mineralnih sirovina pa je neophodno da eksploatacijsko polje što manje remeti neposredni i širi okoliš, što je u današnje vrijeme primjenom modernih tehnologija gotovo u potpunosti izvedivo (prašina, buka i dr.)).

Za potrebe gospodarenja mineralnim sirovinama izrađena je Rudarsko-geološka studija mineralnih sirovina Zadarske županije za tehničko-građevni kamen, građevinski morski pijesak, gips i karbonatnu sirovinu. Studija je ponudila rješenja za budući razvoj rudarstva i zaštitu prostora Zadarske županije od daljnje nekontrolirane devastacije, a Prostornim planom Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije, br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14) predviđena je sanacija oštećenog prirodnog krajobraza nastala uslijed dugogodišnje eksploatacije mineralnih sirovina te sanacija napuštenih eksploatacijskih polja i rudarskih objekata mineralnih sirovina. Napušteni rudarski objekti nemetalnih mineralnih sirovina i eksploatacijska polja (kamenolomi, šljunčare, glinokopi) sanirat će se prema krajobraznim karakteristikama prostora zadanim namjenama Prostornoga plana. Aktivna eksploatacijska polja predviđena za zatvaranje saniraju se tijekom procesa zatvaranja u rokovima predviđenim u prostornoj dokumentaciji za njihovu sanaciju.

Tako su već kamenolomi na području Grada Zadra (Jadran, Put) i općine Bibinje (SAS, Lavčević) ugašeni, a u Prostornom planu uređenja Grada Zadra navodi se: U svrhu analize stanja i odabira pogodnih lokacija za istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina izrađena je "Rudarsko-geološka studija mineralnih sirovina Zadarske županije za tehničko- građevni kamen, građevni morski pijesak, gips te karbonatnu sirovinu", prema kojoj se napuštena eksploatacijska polja tehničko-građevnog kamena na području Sokinog briga i Barbaričine moraju sanirati i biološki oplemeniti kroz proizvodnu sanaciju.

Na otoku Molatu je utvrđeno područje za eksploataciju građevnog pijeska i šljunka udaljeno 300 m od obalne crte. To je jedino eksploatacijsko polje na području Grada.

3.1.2 Upravljanje rizicima i nesrećama

Zakonom o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) rizik se definira kao odnos posljedice nekog događaja i vjerojatnosti njegovog izbijanja. Zakon propisuje da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite. Također, dužne su jačati i nadopunjavati spremnost postojećih operativnih snaga sustava civilne zaštite na njihovom području sukladno procjeni rizika od velikih nesreća i planu djelovanja civilne zaštite.

Za Grad Zadar postoji Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Grada Zadra, kao i Plan zaštite i spašavanja Grada Zadra i Plan civilne zaštite Grada Zadra, redovno se ažuriraju.

Stanje sustava zaštite i spašavanja

U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju i Pravilnikom o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (NN 40/08 i 44/08) u Gradu Zadru tijekom 2014. godine primjenjivani su slijedeći akti:

1. Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (NN 92/08)

2. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Grada Zadra, Klasa: 810-01/09-01/03, Ur. broj: 2198/01-2/1-10-14, od 2. lipnja 2010. godine.

3. Plan zaštite i spašavanja Grada Zadra i Plana civilne zaštite Grada Zadra, Klasa: 810-01/09-01/03, Ur. broj: 2198/01-2/1-11-20, dana 11. veljače 2011. godine.

4. Odluka o usklađenju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Zadar i Plana zaštite i spašavanja, Klasa: 810-01/14-01/01, Ur. broj: 2198/01-1-14-25, od 2. listopada 2014. godine.

5. Odluka o osnivanju Postrojbi civilne zaštite Grada Zadra, Klasa: 810-01/12-01/02, Ur. broj: 2198/01-1/4-12-2, od 22. listopada 2012. godine.

6. Plan pozivanja Stožera zaštite i spašavanja Grada Zadra, Klasa: 810-01/14-01/01, Ur. broj: 2198/01-2-14-6, od 25. veljače 2014. godine.

7. Plan pozivanja Zapovjedništva civilne zaštite Grada Zadra, Klasa: 810-01/14-01/01, Ur. broj: 2198/01-2-14-12, od 13. ožujka 2014. godine.

8. Odluka o određivanju operativnih snaga i pravnih osoba koje su od interesa za zaštitu i spašavanje na području Grada Zadra, Klasa: 810-01/14-01/01, Ur. broj: 2198/01-2-14-3, od 14. veljače 2014. godine.

9. Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite za područje Grada Zadra, Klasa: 810-01/14-01/01, Ur. broj: 2198/01-2-14-15, od 24. ožujka 2014. godine.

10. Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Zadar, Općinu Poličnik, Općinu Bibinje i Općinu Zemunik Donji, Klasa: 214-01/12-01/06, Ur. broj: 2198/01-2/1-13-15, od 18. prosinca 2013. godine.

11. Odluka o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Grada Zadra, Klasa: 810- 01/13-01/02, Ur. broj: 2198/01-2/1-13-6, od 6. rujna 2013. godine.

12. Odluka o imenovanju Zapovjedništva civilne zaštite Grada Zadra Klasa: 810-01/13- 01/02, Ur. broj: 2198/01-2/1-13-7, od 6. rujna 2013. godine.

Postrojbe Civilne zaštite

Postrojbe Civilne zaštite ustrojavaju se sukladno Odluci o osnivanju Postrojbi civilne zaštite Grada Zadra Klasa: 810-01/12-01/02, Ur. broj: 2198/01-1/4-12-2, od 22. listopada 2012. godine. Popunu i raspoređivanje pripadnika u postrojbe obavlja Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Zadar sukladno Pravilniku o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN 111/07), na temelju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Grada Zadra.

Vatrogastvo

Najoperativniji dio operativnih snaga Grada Zadra su vatrogasne postrojbe. Na području Grada Zadra djeluje Vatrogasna zajednica Grada Zadra koju čine Javna vatrogasna postrojba (JVP) Grada Zadra, te DVD “Zadar“, DVD “Rutnjak“ Veli Iž, DVD “Ist“, DVD “Silba“, DVD “Otoka Molata“, DVD “Olib“, DVD “Premuda“ i DVD “Rava“.

Izrađena je Procjena od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Zadar, Općinu Poličnik, Općinu Bibinje i Općinu Zemunik Donji, temeljem koje će se, sukladno inicijativi za osnivanje zajedničke javne vatrogasne postrojbe, osnovati Javna vatrogasna postrojba Zadar za djelovanje na zajedničkom području.

Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari (RPOT) / Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (OPVN)

Na području Grada Zadra nema pravnih osoba koji posjeduju ili upravljaju pogonom i postrojenjem u kojem su prisutne opasne tvari po vrstama i količinama, jednakim ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupaca 2. i 3. i Priloga I.B stupaca 2. i 3. navedene Uredbe.

Preko područja Grada Zadra vrši se prijevoz opasnih tvari, ali samo u količinama za krajnje korisnike i te količine nisu iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i

2. stupaca 2. i 3. i Priloga I.B stupaca 2. i 3. navedene Uredbe.

Operater tj. njegovo područje postrojenja koje utvrdi količine opasnih tvari ispod graničnih vrijednosti propisanih u Prilogu I.A, odnosno Prilogu I.B Uredbe, dužan je kroz sustav RPOT/OPVN ispuniti obrazac iz Priloga II.A Uredbe. Na području Grada Zadra to su: benzinske postaje INA Industrija nafte d.d. i Tifon d.o.o. te Jolly Autoline d.o.o.

3.2 Ciljevi i mjere

Prema Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NPDO) (NN 46/02) definirana su tri osnovna cilja zaštite okoliša u sektoru industrije. Veći dio mjera zaštite okoliša povezan s industrijom dan je u poglavljima koja se odnose na pojedine sastavnice okoliša.

Tablica 3-1. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru industrije, u sektoru korištenja mineralnih siovina te u zaštite i spašavanja

	Industrija
C1	Izrada općih okvira za čistiju proizvodnju te za smanjivanje osnovnih i energetskih inputa radi poticanja trajnoga razvoja i povećavanja stupnja reciklaže odnosno radi sprječavanja ekoloških nesreća.
C2	Nadzor nad emisijama uzimajući u obzir prihvatni kapacitet okoliša.
C3	Razvoj alternativnih postupaka i proizvoda koji se temelje na obnovljivim izvorima.
	Mineralne sirovine
C4	Uvažavanje okoliša (sprečavanje onečišćenja, očuvanje krajobraza) u planiranju i upravljanju sektorskih aktivnosti (sanacija i prenamjena prostora).
C5	"Uvođenje reda" u djelatnost; prvenstveno učinkovitu implementaciju postojeće zakonske regulative u odredbe postojećih dokumenata, te sveobuhvatni nadzor i to naročito kod sanacije.
	Zaštita i spašavanje
C6	Uspostaviti sustav kvalitetnih i usklađenih Izvješća o sigurnosti, odnosno Obavijesti o prisustvu malih količina opasnih tvari, u skladu s Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuje opasne tvari.
C7	Smanjiti rizik od ekoloških nesreća.
C8	Zadovoljavajuća opremljenost, uvježbanost i organiziranost svih subjekata koji sudjeluju u provođenju planova.

Tablica 3-2. Mjere zaštite okoliša u sektoru industrije

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

Industrija

C1, C3

Poticati izradu stručne dokumentacije

za primjenu recikliranja otpadnih materijala.

UOROZO

JPP

PGZD, FZOEU

C1, C3

Poticati izradu studijske dokumentacije

za primjenu obnovljivih izvora energije u industriji.

UOROZO

JPP

PGZD,

GS, FZOEU

C1, C2

Surađivati s nadležnim inspekcijama radi praćenja primjene mjera iz izvješća o sigurnosti.

nadležne

inspekcij ske službe

JPP, GS

DP, GS

C1, C2

Pratiti i analizirati podatake o rezultatima praćenja emisija iz industrije (vidi poglavlje Upravljanje

vodama i Zaštita zraka).

UOPUZO

GZD, HAOP

DP, XXXX, PZŽ

Mineralne sirovine

Napuštena eksploatacijska polja

tehničko-građevnog kamena sanirati i biološki oplemeniti kroz proizvodnu sanaciju. Poticati (sufinanciranje, krediti, bespovratna sredstva, i sl.) projekte koji uključuju saniranje i prenamjenu trenutno prethodnom

eksploatacijom devastiranog područja.

GZ, ZI, IZO, RI, IZP, JPP,

konz.

PR/ KR

GS, FZOEU, PGZD, EUMF

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

Dosljedno uvažavanje konflikta sa

šumarstvom, bioraznolikošću,

krajobraznom vrijednošću, poljoprivredom, vodnim gospodarstvom, te uklopljenošću u šire razvojne

planove.

GZD

MZOIP, HV, HŠ, RI, IZP, IZO, JPP

EUMF, GS

Pokušati osmisliti samofinancirajuću –

tzv. proizvodnu sanaciju.

GZD

IZO, IZP,

RI, JPP

PR,

PGZ,

GS, MS

Postojeću Rudarsko-geološku podlogu ZŽ u potpunosti uvažavati i koristiti je za stratešku procjenu utjecaja na okoliš, te procjenu ekonomske opravdanosti/ optimalne razine proizvodnje, s

analizom raspodjele koristi i troškova.

GZD

IZO IZP, UOPUZO, RI, JPP

PR, TR

PGZ, GS, MS

Zaštita i spašavanje

C6 C7

Kvalitetno identificirati, obraditi i integrirati okolišne rizike kod izrade

planova zaštite i spašavanja.

GZD, DUZS

DUZS

PGZD

M10

Kod planiranja aktivnosti u prostoru voditi računa o rizicima vezanim uz pojedine djelatnosti te ih na odgovarajući način izolirati od sadržaja koji bi u slučaju nesreće bili značajno

ugroženi (tj. pravilna zonacija).

UOPUG

DUZS

PGZD

M11

Adekvatno ekipirati, opremiti, organizirati subjekte potrebne za djelotvornu i pravovremenu intervenciju u slučaju akcidenta (posebne vatrogasne jedinice, i sl.). Prioritet je dopuna opreme i uvježbavanje procedura za slučaj incidenta s plinovitim otrovima

(amonijak i klor).

GZD, DUZS

DUZS

SR, TR

PGZD, DP

M12

Informirati i uključiti javnost kao subjekt u planove i pripremu za provedbu planova. Ustanoviti procedure pravodobnog obavješćivanja javnosti o potrebnim postupcima samozaštite i samopomoći, organiziranja evakuacije, spašavanja i pružanja hitne medicinske pomoći te načine blokade nepotrebnog

ulaska u zahvaćeno područje.

GZD

DUZS, JPP

DR, TR

PGZD, DP

4. PROMET

4.1 Stanje

Budući je Grad Zadar jedan od važnijih turističkih središta Republike Hrvatske, turizam svake godine generira veliko prometno opterećenje za grad. Prometni sustav Zadra i bliže okolice sastoji se od cestovnog, zračnog i pomorskog prometa. Grad Zadar je jedno od najsnažnijih jadranskih prometnih čvorišta u kojem se međusobno prožimaju pomorski, kopneni i zračni putovi.

Postojeća Prometna studija Grada Zadra izrađena je 2003. godine te ju je potrebno dopuniti i revidirati. U tijeku je izrada novog dokumenta, koji se zasniva na rješenjima inteligentnog prometnog sustava (ITS) i obuhvaća:

- integraciju intermodalnog prometa i logistike,

- unapređenje cestovne mreže grada kroz rekonstrukciju i dogradnju s uvođenjem inteligentnog prometnog sustava (ITS) nadzora i upravljanja prometom,

- povezivanje zapadnih i istočnih dijelova grada kao i njihovo povezivanje s novom lukom Gaženica i autocestom.

4.1.1. Cestovni promet i javni gradski prijevoz

Unatoč dobroj prometnoj povezanosti Grada Zadra s prometnom mrežom Republike Hrvatske, postojeće stanje prometnog sustava grada Zadra nije na zadovoljavajućoj razini. Zbog velikih varijacija u razvijenosti grana prometnog sustava umanjena je učinkovitost prometa u cjelini. Osnovnu uličnu mrežu grada karakterizira nedovoljna propusna moć u vremenima vršnog opterećenja (posebno u sezoni), kao i nepostojanje adaptivnog sustava upravljanja semaforiziranim raskrižjima na području grada, dok javni prijevoz u gradu Zadru čine autobusni i taxi prijevoz (cestovni), te poznati gradski tradicijski prijevoznici ili zadarski barkarjoli.

Autobusni prijevoz se odvija kroz gradski, prigradski i otočki prijevoz. Javni prijevoz karakterizira proces modernizacije autobusnog voznog parka, koji je solidno opremljen. Proces prilagodbe cjelokupnog prometnog sustava za nesmetano korištenje od strane osoba s teškoćama u kretanju još je u tijeku. Autobusnim prijevozom u Gradu Zadru i Zadarskoj županiji (uključujući i liniju do Zračne luke Zadar) upravlja komunalno poduzeće Liburnija d.o.o., kojem je većinski vlasnik grad Zadar.

4.1.2. Željeznički promet

Zadar je povezan prugom M606, koja se proteže od Knina do Zadra, te povezuje Zadar sa Ogulinom, Splitom, Šibenikom i Bosnom i Hercegovinom. Zbog neadekvatnog tehničkog stanja željezničke pruge i nepovoljnog vremena putovanja, te zbog poboljšanja cestovnih veza, uspostave frekventnih autobusnih linija i uopće povećanja stupnja motorizacije, željeznički putnički prijevoz postao je nekonkurentan prema ostalim modovima prijevoza. Vrijeme putovanja između Knina i Zadra, za putničke vlakove, može se procijeniti na 2

sata i 11 minuta, a za teretne vlakove na 3 sata. Prema podacima HŽ Putničkog prijevoza za 2015./2016. godinu, na relaciji Zadar – Knin predviđena su, u danu, 2 teretana vlaka prema potrebi i 3 putnička vlaka. Trenutno je umjesto vlaka putnički prijevoz organiziran autobusima. U budućnosti su potrebna znatna ulaganja u željezničku mrežu Dalmacije i optimizaciju voznih redova kako bi željeznički promet ponovno bio konkurentan ostalim modovima prijevoza. Moguće je uvođenje intermodalnog sustava prijevoza putnika kako bi se željeznički prijevoz uskladio s javnim autobusnim prijevozom, te time bolje konkurirao prometu osobnih vozila. Adekvatnim ulaganjima, razvoj željeznice poboljšao bi konkurentnost luke Zadar u kontekstu prijevoza tereta, ali i putničkog prijevoza.

4.1.3. Zračni promet

Zračna luka Zadar je udaljena svega 12 km od centra grada Zadra. Zračna luka Zadar smještena je u Zemuniku Donjem u neposrednoj blizini priključka na autocestu Zagreb- Split (Zadar 2). Zračna luka je luka 4E kategorije i služi za zadovoljenje potreba putničkog prometa, ali ima i ulogu u prijevozu tereta, koji godinama sve više stagnira. Predviđenim produljenjem piste biti će osposobljena za prihvat najvećih zrakoplova. Dobro je položena u prostoru sjeverne Dalmacije, tako da na nju gravitiraju sva okolna područja s dosta izgrađenih turističkih kapaciteta. Stoga ova luka ima značajnu ulogu u razvoju turističkog gospodarstva na cjelokupnom području zadarske regije.

4.1.4. Pomorski promet

U razvoju zadarskog područja, pomorski promet i pomorstvo imaju vrlo značajnu ulogu. U Zadru se nalaze putnička, te objedinjena teretna i putnička luka. Putnička se nalazi u samoj jezgri grada na vrlo skučenom prostoru dužine cca. 900 m obale, dok se objedinjena teretna i putnička nalaze u Gaženici. Izgradnjom putničko-trajektne luke „Zadar- Gaženica“ sa svim internim prometnicama, terminalskim zgradama i čekalištima za automobile steći će se uvjeti za istovremeni ukrcaj i iskrcaj putnika i automobila. U zadarskoj luci obavljaju se međunarodne, državne i lokalne funkcije pomorskog prometa, a po broju prevezenih putnika druga je na hrvatskoj obali.

Povezivanje otoka s gradom Zadrom vrlo je kompleksno, budući da efikasno povezivanje sa svrhom društvenog i gospodarskog razvoja nije uvijek ekonomski opravdano. Osnovni model povezivanja otoka s kopnom polazi od razdvajanja trajektnog i putničkog prometa, što je ostvarivo relokacijom trajektnog pristaništa i dijela putničkog prometa u uvalu Bregdetti. Dominantnu ulogu u povezivanju otoka moraju imati svakodnevne brze putničke brodske veze, koje moraju osigurati kvalitetni putnički prijevoz s mogućnošću prijevoza manjih količina tereta. Trenutno nema aktualnih značajnih projekata povezivanja Grada Zadra i okolnih otoka iz zadarskog arhipelaga.

4.1.5. Prijevoz putnika i robe

Prijevoz robe najzastupljeniji je u pomorskom modu prijevoza zbog mogućnosti prijevoza velikih količina tereta na velike udaljenosti. Teretna luka Gaženica povoljnih je karakteristika za rast i razvoj, a postojanje prostora u zaleđu povoljno je za izgradnju pratećih lučkih i industrijskih objekata. Struktura prometa prema vrsti robe u teretnoj luci pokazuje da uvozni promet razvija industrijske funkcije i pretovar tekućih tereta, a izvoz upućuje na proizvode zadarske i ličke regije, dok je unutrašnji promet u funkciji snabdijevanja lokalne potrošnje.

4.2 Ciljevi i mjere

Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske (NN 30/09) popisuje ciljeve i mjere za razvitak održivog prometa, navodeći kako razvitak prometne infrastrukture treba biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje u cijelosti.

Tablica 4-1. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru prometa

C1	Promet u gradovima obuhvatiti konceptom održivog razvoja (održivi gradski promet).
C2	Smanjiti opseg cestovnog osobnog prijevoza i razviti javni gradski prijevoz kao najprihvatljiviji za okoliš.
C3	Ugraditi načela održivog razvoja u razvojne planove i sektorske strategije.
C4	Smanjiti utjecaje prometne aktivnosti i prometne infrastrukture na okoliš.
C5	Zaštititi osjetljiva područja.
C6	Primijeniti ekonomske mjere.
C7	Pooštriti nadzorne mjere u projektiranju, izgradnji i održavanju prometnica.
C8	Ostvarenje održive mobilnost Grada.

Tablica 4-2. Mjere zaštite okoliša u sektoru prometa

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

Optimizirati cestovni promet u prostorno ograničenom i povijesno vrijednom području grada.

UOPUG, MPPI, ŽLUZ

HC, HAC,

ŽUC, UOPUG, MRRFEU,

ZADRA

PGZD, DP, FZOEU, EUMF

C1,

Dodatno optimizirati autobusne linije.

Liburnija

d.o.o.

GZD

PGZ,

Liburnija

C2, C8

Uvođenje car-sharing modela. Potreban je prelazak na ekološki prihvatljiva vozila, prilagoditi

infrastrukturu i vozni park.

UOPUG, ZADRA

UOPUG, UOEUF, MPPI, HC,

ŽUC

EUMF, PGZD, FZOEU

C2,

C4, C8

Planirati zamjenu vozila s pogonom na

naftna goriva, vozilima na prirodni plin i biodizel ili hibridni pogon u javnom gradskom prijevozu, te vozilima

gradskih ustanova i poduzeća.

Liburnija d.o.o.

GZD

PGZD, FZOEU, EUMF, KP

Izraditi Master plan održive mobilnosti

zadarske regije.

UOPDPUG

MPPI,

UOEUF

PGZD,

EUMF

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

Izraditi strategiju razvoja inteligentnih

transportnih sustava te revidirati i

dopuniti Prometnu studiju Grada Zadra.

UOPUG

MPPI

PGZ, MPPI, EUMF

Izraditi program energetske učinkovitosti u gradskom prometu.

UOPUG

PGZ, FZOEU, EUMF

C4, C5

Ozelenjavati pojaseve uz prometnice.

GZD

UOPUG, UOKD, KP

PGZ

C4, C7

Provoditi mjere predviđene SEAP-om Grada Zadra za cestovni promet.

UOPUG

MPPI, OUPUG

PGZ, FZOEU, EUMF

C4, C8

M10

Širiti i unaprijeđivati biciklističku infrastrukturu.

UOPUG, UOKD

UOROZO, MPPI

PGZ,

FZOEU, EUMF

C4, C8

M11

Potrebno je dodatno ulaganje u održiv razvoj s naglaskom na ekološki prihvatljivim oblicima prijevoza.

ZADRA, GZD

UOPUG, UOEUF, MRRFEU

EUMF, MPPI, PGZD, FZOEU

C6, C7

M12

Potrebna su ulaganja u optimizaciju, učinkovitost i razvoj željezničkog prometnog sustava u svrhu povećanja konkurentnosti spram drugih oblika

prometa.

ZŽ, HŽI

MPPI, ZADRA

XXXX, DP, FZOEU

5. POLJOPRIVREDA

5.1 Stanje

Poljoprivredna politika i njeni ciljevi definirani su Zakonom o poljoprivredi (NN 30/15) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15). Ova dva zakona podloga su za niz podzakonskih akata (pravilnika) koji reguliraju sve aspekte poljoprivrede, korištenja poljoprivrednog zemljišta, te proizvodnje hrane. U ove zakone i prateće podzakonske akte ugrađena je i pravna stečevina Europske Unije te su izravno povezani s direktivama EU.

Prema Prostornom planu uređenja Grada Zadra, na prostoru Grada Zadra razlikuju se tri poljoprivredno-proizvođačke zone: rubni pojas Ravnih kotara, obala i otoci.

Rubni pojas Ravnih kotara kontaktno je područje Grada s najbogatijim poljoprivrednim područjem Županije te je do domovinskog rata ovo područje bilo značajan proizvođač voća, povrća i vina u Hrvatskoj. Na primorskom dijelu i na otocima poljoprivredna proizvodnja je izrazito mediteranskog tipa s razvijenim kulturama vinograda, maslina, maraske, smokve, badema, te ranog povrća.

Prema Strategiji razvoja Grada Zadra 2013. – 2020., poljoprivreda je na simboličnih 2 % gospodarstava (prema zaposlenosti) te sve više poprima socijalnu, a ne gospodarsku kategoriju. Razlozi za takvo stanje u današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji su niz nedostataka: nesređeni vlasnički odnosi (zemljišne knjige), usitnjenost posjeda, male površine poljoprivrednog zemljišta koje se navodnjavaju, te nesređeno tržište poljoprivrednim proizvodima.

Unatoč nedostacima i kriznim vremenima, u proteklih nekoliko godina podignuo se respektabilan broj trajnih nasada (poglavito maslina, vinograda, smokava...) iz kojeg se razvio asortiman i kvaliteta naših proizvoda (vina, ulja, sira, meda, proizvoda od smokava, ribljih i suhomesnatih proizvoda, proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja...).

Osnovni smjer u razvoju poljodjelske proizvodnje na području Grada Zadra i dalje će biti voćarstvo i maslinarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, te stočarstvo (osobito ovčarstvo i kozarstvo). Poželjni ciljevi razvitka poljoprivredne proizvodnje neće se moći u potpunosti ostvariti bez odgovarajućeg razvoja prometa poljoprivrednim proizvodima.

Poljoprivredno zemljište

U nedostatku drugih podataka (evidencije i statistike za poljoprivredno zemljište se provode na razini RH i Županija, a ne na lokalnoj razini) za poljoprivredno zemljište su korišteni podaci iz studije „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH“, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s podizvoditeljima. Tako je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na području Grada Zadra 2012. godine procijenjena na 6 165,29 ha, od čega je 4 873,34 ha poljoprivrednog zemljišta nekorišteno (zemljišta u zarastanju). U korišteno poljoprivredno zemljište (1 291,95 ha) ulazi obrađeno poljoprivredno zemljište sa 757,84 ha, pašnjaci s 488,17 ha i livade s 45,94 ha. Unutar obrađenog poljoprivrednog zemljišta najzastupljenije kulture su kukuruz (304,91 ha) i

krmno bilje (157,73 ha), zatim maslinici (143,48 ha) i vinogradi (119,94 ha), a u ostalih 31,78 ha obrađenog poljoprivrednog zemljišta se nalaze žitarice, povrće i voće. Dio obrađenih površina se uzgaja na farmi Vigens, gdje je kukuruz zelena masa (silaža) zastupljen s površinom od 108,60 ha, lucerna s površinom od 39,27 ha, te ostala krmiva s površinom od 57,46 ha.

Prema podacima Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije, na području Grada Zadra nalazi se 1 056,25 ha osobito vrijednog obradivog tla (P1) i 2 741,57 ha vrijednog obradivog tla (P2), što je ukupno 3 797,81 ha poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene (P).

Vrijedni poljoprivredni potencijali na prostoru Grada su: Bokanjačko blato, Kožinsko i Zapuntelsko polje, te rubni pojas Ravnih kotara uz naselja Crno i Babindub. Vrijednim obradivim tlima smatraju se i postojeći maslinici na Silbi, Ižu i Ravi, te vrtovi i voćnjaci u neposrednoj blizini naselja i unutar građevinskog područja naselja Olib.

Poljoprivredna proizvodnja

Prema podacima iz ARKOD-a (nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u RH) za 2012. godinu na području Grada Zadra je upisano 117 gospodarstava na površini od 578,93 ha.

U strukturi poljoprivredne proizvodnje, na površinama koje su upisane u ARKOD za 2012. godinu, prevladavaju pašnjaci (225 ha), krmno bilje (105 ha) i kukuruz (95 ha) što nam ukazuje da je stočarstvo, na području Grada Zadra, značajna gospodarska djelatnost, koju potom slijedi maslinarstvo (72 ha) i vinogradarstvo (63 ha). Ostalo su žitarice (15 ha), povrće (3 ha) i voće (1 ha).

Prema podacima iz Lokalne razvojne strategije (LRS) LAG Mareta 2012. – 2015. gotovo se cjelokupno stanovništvo na otocima i priobalju bavi poljoprivredom za vlastite potrebe, ali i za rastuću turističku potražnju. Poljoprivreda je posebno karakteristična za područje Kožina i Petrčana, budući se tu nalaze glavne proizvodne poljoprivredne površine.

Uz jadransko područje, posebice uz ugodnu klimu, neraskidivo se veže maslinarstvo. Najveći broj stabala maslina (od njih ukupno 200 741 koje se nalaze na području LAG-a) se nalazi na otocima Ižu, Ravu, Molatu, Istu, Premudi, Silbi, Olibu i na području naselja Kožino i Petrčane, koji spadaju pod Grad Zadar. Od postojeće 22 uljare dobija se, na razini LAG-a 162 500 l maslinovog ulja. Veliki problem koji se javlja kod proizvodnje maslina je što veliki broj maslinika danas nije dostupan zbog zapuštenih poljskih putova.

U razdoblju od 2009. do 2012. prisutno je povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava (PG) u sustavima integrirane i ekološke poljoprivrede.

Ministarstvo poljoprivrede u cilju poticanja daljnjeg rasta i povećanja površina pod ekološkom poljoprivredom donijelo je Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. - 2016. U istom se razdoblju navedeni cilj planira postići intenzivnijim radom na području promocije, informativnih kampanja, razvoja tržišta ekoloških proizvoda, poticanja kupovine za potrebe škola i vrtića, ulaganjem u edukaciju i istraživanje, organizacijom i potporom sajmovima, ali i stvaranjem banke gena autohtonih sorti.

Iz gore navedenih razloga, na području Grada Zadra se odvijaju razne manifestacije, izložbe i sajmovi poljoprivrednih proizvoda: Dani sunca (četiri puta godišnje), Dani maslina, Naši mali gušti, Noćnjak – manifestacija maslina i ulja, Bodulski dani, Proizvodi hrvatskog sela, Noć punog miseca, Etno dani, Cvijet Zadra, Okrugli stol „Budućnost ekološke i integrirane poljoprivrede u Zadarskoj županiji", Seminar "Mali strojevi, inovacije i web- marketing u poljoprivredi", Nacionalna radionica "Proizvodi akvakulture na domaćem tržištu i tržištu EU".

Stočarska proizvodnja

Glavne stočarske grane na području Grada Zadra su ovčarstvo, govedarstvo i kozarstvo. Na otocima je stočarska proizvodnja isključivo vezana za ovčarstvo i kozarstvo, dok je na kopnu glavna grana stočarstva ovčarstvo i govedarstvo.

Osim spomenutog stočarskog uzgoja, pčelarstvo nalazi sve više poklonika u korištenju blagodati koje pruža med pa je ovo područje poznato po proizvodnji visoko kvalitetnog meda. Trenutno se na području zadarskih otoka Iža, Rava, Molata, Ista, Premude, Silbe, Oliba te naselja Kožina i Petrčana nalazi čak 260 košnica u vlasništvu OPG-a.

Na temelju podataka iz Nacrta Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. i Studije utjecaja poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH dobivena je potrošnja dušika i fosfora iz mineralnih i organskih gnojiva te potrošnja pesticida na području Grada Zadra.

Iz tih podataka slijedi da je ukupno 2012. godine potrošeno 86 186 kg dušika iz mineralnih i organskih gnojiva, što prosječno iznosi 112,3 kg/ha obrađene poljoprivredne površine ili 66,7 kg/ha korištene poljoprivredne površine. Isto tako je potrošeno 17 796 kg fosfora iz mineralnih i organskih gnojiva, što prosječno iznosi 36,2 kg/ha obrađene poljoprivredne površine ili 21,5 kg/ha korištene poljoprivredne površine. Prema I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/2013, 22/15) dozvoljena godišnja količina dušika iz stajskog gnoja je 170 kg/ha. Kako je ukupna primjenjena količina dušika 2012. godine (112,3 kg/ha mineralnog i organskog porijekla) bila značajno manja od te količine može se zaključiti da je pritisak poljoprivredne proizvodnje na tlo (i okoliš) u Gradu Zadru razmjerno mali.

Potrošnja pesticida po ha u 2012. godini iznosila je za herbicide 1,36 kg aktivne tvari, za zoocide 0,11 kg aktivne tvari i fungicide 3,37 kg aktivne tvari, što je ukupno za pesticide 4,48 kg aktivne tvari po ha, a od toga je najviše potrošeno bakrenih preparata.

Kako su to razmjerno male količine potrošnje dušika i fosfora te pesticida, tako će i utjecaji poljoprivrede na okoliš biti razmjerno mali.

Postojeća razina proizvodnje i trend smanjenja broja stoke (na razini RH) ukazuje da ne treba očekivati porast pritisaka na vode iz stočarske proizvodnje promatrano na razini Grada Zadra u narednom razdoblju.

5.2 Ciljevi i mjere

Ciljevi i mjere zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede Grada Zadra prikazani su u Tablicama 5-1. i 5-2. Ti su ciljevi preuzeti iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02), ali su mjere prilagođene stanju na području Grada Zadra i specifičnostima koje proizlaze iz tog prostora i trenutnog stanja.

Tablica 5-1. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede

C1	Održivi razvoj poljoprivrede.
C2	Smanjivanje kemijske i fizičke degradacije poljoprivrednog zemljišta.
C3	Očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustava.
C4	Očuvanje okoliša od onečišćenja iz proizvodnje u stočarstvu.

Tablica 5-2. Mjere zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

Poticati razvoj održive, ekološke

poljoprivredne proizvodnje i obiteljskih gospodarstava. Razraditi poticajne mjere za uvođenje u poljoprivredu tehnologija prihvatljivih za okoliš.

UOGO, PSS, HPA

KR/ SR

DP, PGZD, EUMF

Povezati poljoprivredne prozvođače na području Grada sa sektorom turizma.

UOGO

TZGZ,

AGRRA, PSS

PGZD, EUMF

Poticati provedbu Zakona o ekološkoj

proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

MP, PSS

UOGO, AGRRA

KR/ SR

DP,

PGZD, EUMF

Izraditi programe navodnjavanja.

ZŽ

ZŽ, EUMF

Poticati i educirati poljoprivredne

proizvođače za primjenu dobre poljoprivredne prakse.

PSS, UOGO

ZI, NVU, HPA

KR/ SR

DP,

PGZD, EUMF

Nadzor nad primjenom mineralnih

gnojiva.

PI, MP

KR/

DP, PGZD

Poticati uporabu organskih gnojiva i bioloških sredstava za zaštitu bilja.

PSS

UOGO,

AGRRA, NVU

KR/ SR

DP,

PGZD, EUMF

Nadzor nad primjenom nekih sredstava

za zaštitu bilja i postrožiti uvjete za njihovu uporabu.

DP, PGZD

Poticati izobrazbu mladih

poljoprivrednika s krajnjim ciljem “zelenog certificiranja”.

UOGO, PSS

NVU, ZI, HPA, APZ

PGZD, DP, EUMF

C1,

C2, C3

M10

Izraditi pravila dobre poljoprivredne

prakse o racionalnom korištenju zaštitnih sredstava i gnojiva, kako bi se spriječilo onečišćenje voda i tla iz

poljoprivrede (edukacija).

MP, PSS

UOGO, ZI, HPA, AGRRA

KR/ SR

PGZD, DP, EUMF

M11

Očuvati mrežu prirodnih i poluprirodnih staništa uz rubove obradivih površina, cesta, kanala i slično.

UOROZO, NJ, UOPDPUG

ZI, AGRRA,

SS, HPA, HV, HŠ, HC

PGZD, DP, EUMF

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

M12

Poučavati poljoprivrednike o očuvanju biološke raznolikosti i o očuvanju okoliša.

UOGO, UOROZO PSS

NVU,

HPA,

AGRRA, ZI, APZ

SR/ TR

PGZD, DP, EUMF

C1, C4

M13

Zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište od prenamjene (u prostorno planskoj dokumentaciji i studijama/ elaboratima utjecaja na okoliš).

GZD

UOPUG, UOGO, UOPDPUG MP, MZOIP,

PSS

KR/ SR

PGZD, GS

M14

Poticati uzgoj izvornih i zaštićenih pasmina.

ZI,

HPA, PSS, UOGO

DP, PGZD, EAFRD

M15

Poticati proizvodnju kvalitetnih sadnica lokalnih i autohtonih sorti.

UOGO

ZI, SS, AGRRA

DP, PGZD,

EUMF

6. ŠUMARSTVO

6.1 Stanje

Grad Zadar nalazi se u mediteranskoj regiji, te u njemu dolaze šume i šumske zajednice koje rastu u uvjetima sredozemne (mediteranske) klime. To su pretežno šume i šikare hrasta medunca, odnosno šume i makije crnike. Ovi tipovi šuma nisu pogodni za ekonomsko eksploatiranje, već imaju značajnu socijalnu i ekološku funkciju.

Radi očuvanja općekorisnih funkcija šuma provodi se višenamjensko gospodarenje koje podržava prirodnost, biološku raznolikost i stabilnost šumskih ekosustava, te osigurava njihov blagotvorni utjecaj na šire područje.

S biološkog i ekološkog stajališta šume isto imaju izuzetno važnu ulogu. Prije svega one su glavni izvor za očuvanje biološke raznolikosti. S ekološkog stajališta treba naglasiti regulativnu ulogu šuma u vezivanju ugljika iz atmosfere u biomasu, čime se smanjuje emisija stakleničkih plinova.

Sve dosad navedeno upućuje na golemu ulogu što je šume imaju u našim svakodnevnim životima. Otuda proizlazi potreba da se šumama gospodari s ciljem njihove dugoročne stabilnosti i blagotvornog utjecaja na društvo u cjelini. Da bi se to ostvarilo potrebno je da svi korisnici doprinose očuvanju kvalitete šuma i povećanju šumskih površina.

6.1.1. Površine, korištenje i prirodnost šuma

Administrativno područje Grada Zadra zauzima površinu od 193,82 km2.

Gledano prema CORINE Land Cover klasifikaciji iz 2012. godine (izvor: Agencija za zaštitu okoliša), površina pod šumskom vegetacijom, uključujući sve prijelazne stadije (sukcesija) te sklerofilnu (grmoliku) vegetaciju, iznosi 10.813 ha (55,77% površine Grada). Tabelarni prikaz kategorija koje su korištene za izračun površina prema CLC-u prikazan je u Tablici 6- 1.

Tablica 6-1. Površina pod šumskom vegetacijom prema CORINE Land Cover klasifikaciji (2012.)

Kategorija	Ukupno (ha)	% od površine Grada
Bjelogorična šuma (3.1.1.)	4.976	25,67
Crnogorična šuma (3.1.2.)	583	3,01
Mješovita šuma (3.1.3.)	565	2,91
Sklerofilna vegetacija (3.2.3.)	970	5,00
Prijelazna šumska područja (3.2.4.)	3.719	19,18
Ukupno pod šumskom vegetacijom	10.813	55,77

Nadalje, ove površine predstavljaju šumska staništa tj površine pod svim oblicima šumske vegetacije (i površine kojima se gospodari kao šumama te zaraslo i neodržavano poljoprivredno zemljište šumskom vegetacijom) zbog čega gotovo sigurno postoji razlika u

odnosu na katastarske podatke o tome koje su površine pod kulturom „šuma“ a koji ne pokazuju stvarno stanje na terenu.

Na području Grada se nalaze državne i privatne šume. Državnim šumama gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Šumarija Zadar. Sve državne šume na području Grada su uređene i za njih su izrađeni programi gospodarenja. Državne šume na području Grada čine, većim ili manjim dijelom, gospodarske jedinice Nin-Kožino, Musapstan i Zadarski otoci.

Prema podacima iz prostorne baze Hrvatskih šuma o odjelima i odsjecima koji se nalaze na području Grada Zadra, u državnom vlasništvu je 3444,60 ha, što čini 17,77% administrativne površine grada Zadra.

Sustavnom uređivanju privatnih šuma (na području cijele države) pristupilo se 2007. godine. Do tada nisu postojali uređeni programi gospodarenja šumama šumoposjednika za šume u privatnom vlasništvu/posjedništvu na ovom području. Na području Grada Zadra dolazi 6 gospodarskih jedinica privatnih šuma. Od toga, samo za dvije GJ (Olib-Silba i Ugljan- Pašman) postoje gotovi programi gospodarenja, jedna je u fazi izrade (Zadarske šume), dok su ostale tri GJ zasad neuređene (Premuda-Molat, Soline-Sali i Vir-Ražanac-Diklo)3.

Preklapajući slojeve državnih šuma s podacima iz CORINE Land Covera (10.813 ha šuma i sukcesija šume) ispada da privatnih šuma ima 7.681 ha, tj. 39,62% površine Grada. Točna površina privatnih šuma će se znati nakon izrade svih Programa gospodarenja za šume šumoposjednika na području Grada Zadra, a do tada je moguća samo procjena na osnovu metodologije koju prihvaća i EU (CORINE Land Cover).

Premda se danas u šumama na području primorskog krša provodi višenamjensko gospodarenje, koje podržava prirodnost, biološku raznolikost i stabilnost šumskih ekosustava, te osigurava njihov blagotvorni utjecaj na šire područje, još uvijek su vidljive posljedice deforestacijske djelatnosti čovjeka kroz stoljeća. To se prvenstveno očituje u relativno i apsolutno malim postocima zastupljenosti šuma visokog uzgojnog oblika (sjemenjača). Nasuprot tome, prevladavajuću formu šumske vegetacije čine razni degradacijski oblici šuma crnike i medunca, kao što su šikare, šibljaci, makije i garizi, te panjače. Sve su to posljedice lošeg gospodarenja ovim šumama u prošlosti, kada se nije vodilo računa o očuvanju postojećih sastojina, odnosno eksploatacija nije bila praćena sustavnim uzgojem.

Tako danas šume u promatranom području nemaju primarno proizvodnu funkciju. Posljedično, količina godišnje sječe koja se propisuje je relativno niska, a glavnina radova se odnosi na uzgojne i zaštitne radove, odnosno na podizanje sastojina (pripremu staništa, popunjavanje, pošumljavanje), njegu sastojina (njega mladika, prorijeđivanje, njega pod zastorom, čišćenje koljika, itd.), sanacije požarišta, te zaštitu od biljnih bolesti, zaštitu od požara, čuvanje šuma i izgradnju i održavanje protupožarnih prometnica.

3 U GJ Ugljan-Pašman ulazi otočić Iž koji je u administrativnom obuhvatu Grada Zadra, kao i otok Rava koji je u sklopu GJ Soline-Sali. Prostorna razdioba gospodarskih jedinica privatnih šuma ne odgovara administrativnoj razdiobi RH.

Šumarstvo je danas prepoznato kao temelj razvoja i drugih gospodarskih sektora i grana, kao što su turizam, lovstvo, drvno-prerađivačka industrija i dr., iz kojih se dobiva korist u vidu raznih drvnih i nedrvnih proizvoda.

6.1.2. Opterećenja na šumske ekosustave

Šumski ekosustavi izloženi su mnogobrojnim aspektima koji na njih imaju negativan učinak. Iako se, kao što je spomenuto, u mnogome promijenila svijest ljudi i njihovo poimanje dobrobiti od šuma, povećava se pritisak društva na cjelokupni životni prostor, pa tako i na šume. Ta je nezaobilazna činjenica naročito izražena u priobalnom dijelu RH, gdje osim trenda povećane izgradnje stambenih i gospodarskih objekata (kuće, vikendice, trgovački objekti i sl. s pripadajućom infrastrukturom) intenzivan razvoj turizma vrši dodatno opterećenje na šumske ekosustave.

Građevinske djelatnosti imaju trajan negativan učinak na šume i šumska zemljišta. Jednom prenamijenjeno (izgrađeno) šumsko zemljiše trajno gubi svoju ekološku i socijalnu ulogu. Poseban oblik zauzeća šumskih staništa predstavlja služnost. Pravo služnosti se omogućuje pravnim i fizičkim subjektima na neobraslom proizvodnom šumskom zemljištu, kao i na površinama obraslim raznim degradiranim stadijima šuma. Tako prenamijenjeno šumsko zemljište ne gubi potpuno svoju ekološku funkciju, obzirom da se na njemu, po pravu služnosti, podižu vinogradi, voćnjaci, maslinici i sl.

Jedan od najvećih negativnih fizičkih utjecaja na šume čine šumski požari. Ovaj je aspekt opterećenja šumskih ekosustava također posebno naglašen uz obalni pojas. Požari mogu nastati prirodnim putem, ali češći je slučaj da su uzrokovani ljudskim djelovanjem, bilo da je riječ o nepažnji ili namjernom zapaljenju prirodnih površina.

Uređenost i sastav šumskih zajednica također ima utjecaj na količinu i intenzitet požara. Tako uređena šuma, s izgrađenom mrežom šumskih i protupožarnih prosjeka, može doprinijeti neširenju, odnosno lakšem zaustavljanju požara. Degradirane, teško prohodne šume sa smanjenim intenzitetom komunikacija (šumskih prosjeka, prometnica) otežat će pristup gašenju požara, a ujedno će omogućiti lakše i brže širenje vatrene linije. Tu naročito veliku ulogu imaju šume i nasadi četinjača, mahom alepskog bora (Pinus halepensis Mill.), koji imaju karakteristiku vrlo lake zapaljivosti, a putem zapaljenih češera mogu vrlo brzo pomicati frontu požarišta i za nekoliko desetaka metara. Kako je alepski bor vrlo raširen duž obale RH, pa tako i na području Grada Zadra, uključivo otoke gdje predstavlja gotovo neizostavan element tamošnje vegetacije, treba osobitu pažnju posvetiti izgradnji protupožarnih prosjeka u velikim šumskim kompleksima u kojima dolazi ova vrsta.

Poseban problem za šumarstvo predstavljaju minirana, odnosno minski sumnjiva područja. Kao jedno od negativnih nasljeđa iz Domovinskog rata na području RH još uvijek ima dosta površina koje su potencijalno minirane. Kako je Zadar bio na prvoj liniji fronte tijekom ratnih godina, u njegovoj neposrednoj blizini bilo je dosta miniranih područja. Prema zadnjim podacima od Hrvatskog centra za razminiranje (HCR), preuzetim s njihove internetske stranice na dan 01.10.2015. godine, na administrativnoj površini Grada Zadra

više nema zabilježenih minski sumnjivih područja. Međutim, u neposrednoj blizini Grada, na području susjednih općina, još ima registriranih potencijalno miniranih površina.

6.2 Ciljevi i mjere

Sveukupno gledajući, ciljevi zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama provode se djelomično. Međutim, još uvijek je mali postotak šuma visokog uzgojnog oblika i u budućnosti bi trebalo poraditi na poboljšanju strukture šuma te vraćanju autohtone vegetacije na mjesta sadašnjih plantaža crnogorica zrelih za sječu.

Stanje šuma i šumskog zemljišta konstantno se mijenja uslijed gospodarenja šumama (sječa, pošumljavanje), degradacije (pašarenje), te sukcesije (požari). Negativna pojava posljednjih godina je što je dio šuma posječen radi izgradnje prometnica, naselja, poslovnih i industrijskih prostora, kao i za potrebe privredno-poljoprivredne proizvodnje. Pozitivno je što se provodi inventarizacija šuma; izrađeni su svi programi gospodarenja šumama na kršu koji se redovito obnavljaju. Također su započeti radovi na inventarizaciji privatnih šuma te će se o stanju privatnih šuma više znati narednih godina.

Još uvijek se nedovoljno pažnje posvećuje općekorisnim funkcijama šuma, te prevenciji od požara (njega, čišćenje i prorjeđivanje šuma, izrada i održavanje protupožarnih prosjeka). Zbog osjetljivosti cijelog područja na požar potrebno je intenzivirati motrenje i uređenje protupožarnih prosjeka.

Postojeće stanje zahtijeva dosljednu akciju usmjerenu k održavanju šumskih resursa. Potrebno je održati i povećati postojeći fond šume putem očuvanja prirodnih šuma, njihove zaštite, rehabilitacije, regeneracije, pravilnog gospodarenja, te akcija pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, kao i sadnjom drveća u cilju održavanja ili pak vraćanja ekološke ravnoteže.

Gubitak vrijednih šumskih površina uslijed različitih prenamjena, uglavnom izgradnje i zadiranja infrastrukture, potrebno je što više smanjiti. Također treba povećati zaštitu šuma od onečišćenja, požara, nametnika, bolesti i drugih negativnih utjecaja, te stimulirati razvoj takozvanog urbanog šumarstva, radi ozelenjivanja područja naselja i uređenja krajolika s izraženom ekološkom, rekreativnom i turističkom funkcijom.

Ciljevi i mjere zaštite u sektoru gospodarenja šumama sažeto su prikazani u sljedećim tablicama.

Tablica 6-2. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama Grada Zadra

C1	Provedba cjelovite šumarske politike na načelima održivog razvoja.
C2	Poboljšati upravljanje šumama te uspostaviti jedinstveni sustav inventarizacije i praćenja stanja u šumama.
C3	Očuvanje stabilnosti šumskih ekosustava.
C4	Integriranje sektora šumarstva u cjelinu upravljanja prostorom.

Tablica 6-3. Mjere zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama Grada Zadra

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

C1 C2

Pratiti plaćanje šumskog doprinosa te

donijeti program za korištenje prikupljenih sredstava prema Zakonu o šumama.

HŠ, PSS

Staln o

DP, PGZD

C1 C2 C3

Nastojati dobrom praksom prostornog planiranja maksimalno spriječiti usitnjavanje šumskih biotopa gradnjom

infrastrukture, i sl.

GI, LI

PR, TR

C1 C2 C3

Poticati smanjivanje onečišćenja (industrija, energetika, promet) koja ugrožavaju šume.

MZOIP

MP, GZ

PR, TR

PGZD,

GS, FZOEU,

C1 C2 C3 C4

Provoditi preventivne mjere zaštite od požara (prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara NN 26/03) te sanaciju izgorjelih prostora.

JVP

MUP,

DVD-i,

GZ, HŠ, ŠI, PSS, ŠP

DP,

PGZD, HŠ, EUMF,

FOKFŠ

C1 C2

Povećati otvorenost šuma radi povećanja stupnja zaštite od požara, te radi boljeg gospodarenja.

HŠ, GZ

PSS,

MUP, DVD-a,

GZ, HŠ,

ŠI, ŠP,

konzulta nti

EUMF, FOKFŠ, DP, PZŽ, HŠ

C1 C2 C3

Ispuniti obaveze koje Županija, gradovi i

općine imaju prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) (sastaviti popis šuma po stupnjevima opasnosti od

šumskog požara, i dr.).

konzulta nti, KP

PR- SR

PZŽ, PGZ

C3 C4

Integriranje sektora šumarstva u sustav

integralnog upravljanja urbanim područjima, u prvom redu kroz uređenje šumskih područja s ciljem unapređenja njihovih općekorisnih funkcija (rekreacijski potencijal; turistički resurs; element urbanog krajobraza ― drvoredi, parkovi; mjera sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš ― npr. buka, promet,

prašina i dr.).

JUPP, HŠ, GZ, TZZŽ, HKIŠDT

HŠ, PGZ EUMF, PZŽ

7. LOVSTVO

7.1 Stanje

Grad Zadar se nalazi u nizinskom, priobalnom području mediteranske regije. Na području Grada ustanovljeno je 14 lovišta. Od toga 3 lovišta imaju status državnog, a 11 županijskog lovišta. Lovišta svojom površinom izlaze izvan administrativnog područja Grada Zadra.

S obzirom na uvjete u kojima divljač obitava, sukladno Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06, 92/08, 39/11 i 41/13), sva lovišta koja dolaze na području Grada su mediteranskog tipa (što uključuje eumediteransku i submediteransku zonu).

Glavne vrste lovne divljači koje dolaze u lovištima na području Grada Zadra su: jelen lopatar (Dama dama L.), muflon (Ovis musimon L.), divlja svinja (Sus scrofa L.), zec obični (Lepus europaeus Pall.), fazan (Phasianus cholchicus L.), trčka skvržulja (Perdix perdix L.) i jarebica kamenjarka grivna (Alectoris graeca Meissn.). Jelen lopatar, muflon i divlja svinja kao glavne vrste dolaze samo u uzgajalištima divljači (XIII/2 – Bonastar i XIII/31 - Tun).

Od sporednih vrsta divljači na ovom području obitavaju jazavac (Xxxxx xxxxx L.), lisica (Vulpes vulpes L.), čagalj (Canis aureus L.), tvor (Mustela putorius L.), kuna bjelica (Martes foina EHR.), kuna zlatica (Martes martes L.), siva vrana (Corvus corone cornix L.), vrana gačac (Corvus frugilegus L.), xxxxxx xxxxxx (Pica pica L.), čavka zglodnjača (Coloeus monedula L.), golub grivnjaš (Columba palumbus L.) i šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.). Od selica prolaznica za lovno gospodarenje najvažnija je šljuka bena (Scolopax rusticola L.).

Pored navedenih vrsta koje su Zakonom o lovstvu i Pravilnikom o lovostaju svrstane u divljač koja u lovištu stalno ili povremeno obitava, u lovištima su prisutne ili sezonski dolaze i pojedine životinjske vrste koje su trajno zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) te Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13).

Na području lovišta Grada Zadra prisutna je problematika vezana uz iseljavanje stanovništva iz ruralnih područja. Kao posljedica iseljavanja dolazi do mijenjanja stanišnih prilika zapuštanjem poljoprivrednih površina. To je proces koji se na području županije ubrzano odvija posljednjih 20-ak godina kao posljedica iseljavanja zbog ratnih zbivanja na tom području. Na otocima je proces iseljavanja započeo prije nekoliko desetljeća, kao rezultat suvremenog načina života u gradovima. U oba slučaja posljedično dolazi do degradacije stanišnih prilika, a to direktno utječe na kvalitetu lovnoproduktivnih površina za sve vrste. Imajući u vidu da u promatranim lovištima, izuzev uzgajališta XIII/2 – Bonastar i XIII/31 – Tun, prevladava sitna divljač, koja obitava na poljoprivrednim površinama, očito je da zapuštanje obradivih površina negativno utječe na brojno stanje sitne divljači, pa tako i na lovstvo u cjelini.

Problem stradavanja divljači u prometu nije posebno izražen. Iako je na području Grada mreža prometnica dobro razvijena, učestalo stradavanje divljači u prometu nije zabilježeno. Iz objektivnih razloga, taj problem nije prisutan na otocima, gdje prometnica gotovo i nema.

Velik negativan utjecaj na lovstvo imaju šumski požari. Sitna divljač je naročito osjetljiva na požare jer u njemu stradavaju brojne jedinke svih vrsta. Posebno velika šteta nastaje kada požari obuhvate gusto raslinje u kojemu mnoge vrste rade gnijezda/jazbine u kojima podižu mladunčad. U tom slučaju mogu neselektivno stradati cijele populacije na nekom području, ovisno o veličini požara. Na požare je posebno osjetljiv pomladak koji još nije u mogućnosti samostalno migrirati na veće udaljenosti. Manje požare, ali također štetne za divljač, često izazivaju ljudi paljenjem korova na livadama, što je loša praksa domaćeg stanovništva. Utoliko više što se to čini uglavnom u proljeće, kada mnoge vrste divljači sjede na jajima ili podižu pomladak.

Još jedan potencijalan problem za lovstvo su zaostale neeksplodirane minske naprave iz Domovinskog rata. Iako prema zadnjim podacima Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) na površini Grada Zadra nema više zabilježenih minski sumnjivih područja, na području susjednih općina još ima registriranih potencijalno miniranih površina.

7.2 Ciljevi i mjere

Osnovni cilj u vezi s lovstvom je "očuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje je to moguće i opravdano". Cilj je prepoznat Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja na okoliš (NN 46/02), te dan Programom zaštite okoliša Zadarske županije iz 2006. godine.

Tablica 7-1. Cilj zaštite okoliša vezan za lovstvo

C1	Očuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje je to moguće i opravdano.

Tablica 7-2. Mjere zaštite okoliša vezane za lovstvo

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući izvori

financ.

Očuvanje močvarnih staništa koja su

važna za populaciju ornitofaune.

NJ, IZP,

NVU

TZGZD,

NVU

PGZD,

PZŽ

Zaštita ljudi i divljači od stradavanja

na prometnicama osiguravanjem dovoljnog broja prolaza i prijelaza za sve životinjske vrste, osobito na frekventnim prometnicama (brze

ceste) i kontrola njihove uporabe.

OPL, tko gradi državne ceste

DP, PGZD

Redovna revizija lovnogospodarskih

osnova i Programa uzgoja divljači.

OPL

ZŽ,MP,

PGZD,

OPL

Edukacija lovaca i njihovo uključivanje u problematiku održivog korištenja

okoliša.

HAOP, MP, XX

OPL, ZŽ

Stroga kontrola i sankcioniranje svih

oblika nezakonitog lova.

MUP, LI

OPL

OPL, DP

8. RIBARSTVO I AKVAKULTURA

8.1 Stanje

Područje ovog sektora regulirano je sljedećim Zakonima:

▪ Zakon o morskom ribarstvu (NN 81/2013, 14/2014, 152/14),

▪ Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01, 7/03, 174/04, 10/05-ispravak i 49/05- pročišćeni tekst, 14/14).

Usklađivanje zakonodavstva prilikom pristupanja EU provedeno je u skladu sa Zajedničkom ribarstvenom politikom koja kroz skup propisa regulira sektor ribarstva na razini zemalja članica.

8.1.1. Ribolov

Područje grada Zadra nalazi se u ribolovnoj zoni F1 (Program razvoja sektora ribarstva Zadarske županije (2013. - 2015.), Zadra, 2013).

Najbrojnija ribarska flota nalazi se u Zadru te Kalima i Biogradu na moru (oko 60% od ukupne flote), a ribolovna područja se velikim dijelom nalaze u području unutarnjih ribolovnih zona E i F i vanjske ribolovne zone B (stacionarna flota). Migratorna flota obavlja ribolov na ribolovnim područjima od ribolovne zone A na sjeveru pa do otvorenog južnog Jadrana s ribolovnim zonama C i D i zona ZERP-a (I, J, K). U cilju zaštite nezrelih jedinki ili nedoraslih riba i drugih morskih organizama obavljanje ribolova pridnenom povlačnom mrežom koćom zabranjeno je u području Velebitskog, Zadarskog i Pašmanskog kanala kao i u Ljubačkim vratima. Mala plovila koja obavljaju koćarski ribolov na području ribolovnih zona E i F imaju snagu motora do 110 kW zbog ograničenja snage pogonskog stroja pri obavljanju koćarenja u dijelovima ribolovnih zona E i F u kojima radi veći dio ribara tog područja (Program razvoja sektora ribarstva Zadarske županije (2013. - 2015.), Zadra, 2013).

Kao iskrcajna mjesta za plovila veća od 15 metara, Odlukom su u Zadru definirane 3 lokacije: Adria, Gaženica i Bredgeti dok za brodove manje od 15 metara postoje dvije lokacije: Foša i kod mosta.

Manji Zadarski riboprerađivači sudjeluju na domaćem tržištu s malim tržišnim udjelom te uglavnom obogaćuju domaću gastronomsku ponudu i to prije svega slanim i mariniranim inćunima. Zadarski riboprerađivači zapošljavaju oko 700 djelatnika, s tim da u sezoni prerade inćuna ukupni broj djelatnika raste na oko 1200 (Program razvoja sektora ribarstva Zadarske županije, Zadra, 2013).

8.1.2. Akvakultura

Utvrđivanje lokacija pogodnih za marikulturu uzima u obzir kriterije koji obuhvaćaju morske struje, izloženost lokacije vjetrovima, plovni putevi te kakvoća mora. Navedeni kriteriji određeni su Studijom korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske

županije (2003.) u sklopu procesa Integralnog upravljanja obalnim područjem Zadarske županije. Navedeni kriteriji uzeti su u obzir kod predlaganja zona akvatorija pogodnih za uzgoj tune, bijele ribe i školjaka te izrade prostornog plana Zadarske županije.

Temeljem Prostornog plana uređenja Grada Zadra (Glasnik Grada Zadra, broj 4/04, 3/08, 4/08,10/08, 16/11, 2/16) u ZOP-u se unutar prostora ograničenja (pojas mora u širini od 300 m) ne može planirati uzgoj plave ribe.

Člankom 36. kao građevine od važnosti za državu definirani su: Uzgajališta bijele ribe do 50 t:

• sjeverno od uvale Vela Svežina (Veli Iž)

• južno do otoka Glurović (Veli Iž)

• između otoka Iža i Sridnjeg otoka (Veli Iž)

• sjeverozapadno od otoka Iža - rt Skrajino i jugoistočne obale otoka Glurović

Uzgajališta tune izvan prostora ograničenja do udaljenosti od 1 Nm godišnje proizvodnje veće od 500 t:

• između otočića Fulija i Kudica.

Člankom 360. definirane su postojeće koncesije za uzgoj bijele i plave ribe na području Grada:

Zone za uzgoj plave ribe

• u Iškom kanalu na postojećoj lokaciji (u blizini otočića Fulije) - područje u kojem marikultura ima visok prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti (zona Z2) mogući je uzgoj kapaciteta < 500 t /god.

• ostale zone zadržavaju se u prostoru sukladno Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zadarske županije

• nova zona određena u kanalu između otoka Zverinac i Tun Veli - područje u kojem marikultura ima visok prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti

• (zona Z2) mogući je uzgoj kapaciteta < 1500 t /god Zone za uzgoj bijele ribe:

• otok Iž na postojećoj lokaciji --područje u kojem marikultura ima visok prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti (zona Z2), mogući je uzgoj kapaciteta > 50 t

/god.

• otok Rava na postojećoj lokaciji - područje u kojima se pod određenim uvjetima dozvoljavaju ograničeni oblici marikulture i u kojima ona služi kao dopunski sadržaj drugim dominantnim djelatnostima (zona Z3), mogući je uzgoj kapaciteta < 50 t

/god.

• otok Olib (uvala Sv. Xxxxxx) –područje u kojima se pod određenim uvjetima dozvoljavaju ograničeni oblici marikulture i u kojima ona služi kao dopunski sadržaj drugim dominantnim djelatnostima (zona Z3), mogući je uzgoj kapaciteta < 50 t

/god

U zoni Z3 moguće je pored postojećih lokacija locirati i obiteljska uzgajališta bijele ribe i školjki kapaciteta do 50 t na dubini > 15 m. Za navedena uzgajališta nije dozvoljena izgradnja pratećih objekata izvan građevinskog područja.

Lokacijsku dozvolu za pojedino uzgajalište unutar planom utvrđenih zona moguće je ishoditi temeljem Prostornog plana Zadarske županije.

8.2 Ciljevi i mjere

Prioriteti i ciljevi definirani Nacionalnim strateškim planom razvoja ribarstva (2013.).

Tablica 8-1. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru ribarstva i akvakulture

C1	Uspostava održive ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih resursa.
C2	Povećanje proizvodnje i jačanje konkurentnosti akvakulture.
C3	Jačanje prerađivačkih i tržišnih kapaciteta.
C4	Poboljšanje administrativnih kapaciteta i informiranosti dionika sektora.

Tablica 8.2. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru akvakulture prema Nacionalnom strateškom planu razvoja akvakulture za razdoblje 2014-2020

Okoliš i priroda

Prioritet 3.1 Primjena ekološki prihvatljivih tehnologija.

Mjere zaštite okoliša vezani uz djelatnosti ribolova i marikulture u Gradu Zadru dane su u sljedećoj tablici:

Tablica 8-3. Mjere zaštite okoliša u sektoru ribarstva i akvakulture

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

Nastaviti s programom integralnog

upravljanja obalnim područjem.

ZŽ

ZZJZZ

PZŽ

Edukacija dionika sektora ribarstva i

akvakulture na području Grada Zadra.

UOGO,

UOROZO

AG, MP,

PGZD

9. TURIZAM

9.1 Stanje

Turističke djelatnosti ponajprije su definirane Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14), Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15), Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) i njihovim brojnim provedbenim propisima. Zaštita okoliša i turizam povezani su još kroz brojne zakone i pravilnike, naročito one koji se odnose na zaštićena prirodna i kulturna područja. Važnost okoliša se naglašava i u turističkim razvojnim strategijama u kojima je prostor i očuvan okoliš prepoznat kao najvredniji nacionalni turistički potencijal. Temeljni dokument koji postavlja glavne smjernice i strateški okvir održivog razvoja turizma u Republici Hrvatskoj je Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13) i Akcijski plan razvoja zelenog turizma (xxxx://xxx.xxxx.xx/xxxxxxx.xxxx?xxx00000 ). Razvojna agencija Zadarske županije (ZADRA d.o.o.) izradila je Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013. - 2023. te Strategiju razvoja Grada Zadra 2013. - 2020. kojima se usmjerava turistički razvitak u Županiji i Gradu u dužem vremenskom razdoblju. Za razvoj nautičkog turizma ključna je i Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009. - 2019.

Turistički razvoj Grada Zadra temelji se na bogatim povijesnim i kulturnim atrakcijama kao i na iznimnom bogatstvu prirodnih resursa. On se u zadnjih nekoliko desetljeća odvijao uglavnom u kvantitativnom smislu, što je vidljivo i u prostornom rasporedu turističke infrastrukture i kapaciteta (u priobalnom području je obalni pojas izgrađen gotovo u potpunosti, dok je otočni prostor gotovo netaknut u pogledu izgradnje većih turističkih kapaciteta). Najveći udio smještajnih jedinica na području Grada čini privatni smještaj čiji broj je u stalnom porastu (najviše u priobalnom području te na otoku Silbi). Tu se bilježi i najveći turistički promet, te su na tim područjima najizraženiji pritisci turizma na okoliš. Izgradnja planiranih turističkih zona (u PPUGZ je planirano 14 turističkih zona, 3 na priobalnom dijelu, a 11 na otocima) dodatno će opteretiti okoliš, posebice otoka, budući da je na njima infrastruktura u relativno lošem stanju (nedostatak sigurne vodoopskrbe, te odvodnje otpadnih voda i dr.).

Glavni načini dolazaka gostiju na područje Grada Zadra je automobilskim putem (domaći turisti, Nijemci, Austrijanci i dr.), a posebno je tijekom ljetnih mjeseci u porastu i broj dolazaka turista zrakoplovom (osobito skandinavski gosti te gosti s dalekih, izvaneuropskih tržišta). Pomorski promet u ljetnim mjesecima također je znatno pojačan, što se uglavnom odnosi na veze Zadra s otocima, dok dužobalne veze sudjeluju samo manjim dijelom u ukupnom udjelu dolazaka turista na Zadarsko područje.

Prirodne pogodnosti Grada Zadra (brojni otoci, otočići, hridi, uvale, kanali) pogodovale su razvoju nautičkog turizma. Do 2015. godine izgrađene su i opremljene četiri marine, a u PPUGZ navedena su i 22 sidrišta koja se nalaze uglavnom u atraktivnim otočnim uvalama. Luka Zadar postupno se afirmira i kao postaja na kružnim putovanjima, u koju uplovljavaju i veći turistički brodovi (tzv. cruiseri).

Pritisci / opterećenje na sastavnice okoliša

Osnovni utjecaj turizma na okoliš proizlazi iz privlačenja i koncentriranja turista na nekom prostoru (osobito na atraktivnim lokacijama), što kao posljedicu ima sve pritiske kojima ljudi tipično opterećuju okoliš. U Nacrtu izvješća o stanju okoliša Grada Zadra (2016.) opisano je kako ja na prostoru Grada zabilježen stalni porast turističkoga prometa, što uz značajke pojedine vrste turizma uzrokuje sve veće opterećenje na sastavnice okoliša. Osim gradnje novih smještajnih kapaciteta, marina i prometnica, ti pritisci se odnose prvenstveno na opterećenje komunalne infrastrukture (potrošnja vode, ispuštanje otpadnih voda, balastne vode, otpad, emisije u zrak iz prometa, buka). S obzirom na masovnost i sezonski karakter turističke ponude Grada Zadra, pritisci na sve sastavnice okoliša su koncentrirani u relativno kratkom vremenskom razdoblju (uglavnom tijekom srpnja i kolovoza). Sustavni podaci o opterećenjima sektora turizma na okoliš se ne prikupljaju na razini Hrvatske ili Županije pa tako niti u Gradu Zadru.

Masovni sezonski turizam predstavlja značajan problem zbog često nezadovoljavajuće razine komunalnih usluga u turističkim odredištima, kao i u dimenzioniranju komunalne infrastrukture naselja, posebice odvodnje otpadnih voda. U izgradnji sustava javne odvodnje napravljen je značajan pomak u zadnjih deset godina posebno implementacijom projekta Jadran koji je potaknuo rješavanje odvodnje otpadnih voda većih priobalnih naselja u RH (npr. Grad Zadar), a time se poboljšala kakvoća i zaštita priobalnog mora. Praćenje kakvoće mora na plažama, koje se sustavno provodi u sezoni, pokazuje dobru kakvoću mora za kupanje na plažama. Uz to, dvije plaže na području Grada Zadra su nosioci Plave zastave za 2013. i 2014. godinu (plaža „Borik“ i plaža „Kolovare“ u Zadru). Turističke zone i marine uglavnom imaju riješen sustav odvodnje. Ipak, znatan broj kuća za odmor i apartmana na otocima i priobalju spojen je i dalje na septičke jame koje se procjeđuju i onečišćuju obalno more. U PPUGZ planirani su sustavi i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda na otocima, te na području Kožino-Petrčane.

Povećane količine otpada koje nastaju tijekom ljetne sezone na području Grada Zadra također su jedan od značajnih utjecaja turizma na okoliš. Završetkom sanacije postojećeg odlagališta otpada „Diklo“ i postupnim uspostavljanjem sustava gospodarenja otpadom na razini Županije koje je u tijeku, i u ovom se području može očekivati poboljšanje stanja. Povećanje automobilskog prometa u ljetnim mjesecima predstavlja opterećenje okoliša kako u samim naseljima, tako i na atraktivnim lokacijama i prirodnim plažama gdje često nema ili nema dovoljno uređenih parkirališta (gužve, prometna zagušenja, neugodni mirisi, buka i sl.). Posebno je izražen problem u gradu Zadru, na Poluotoku, gdje se zbog pristaništa putničkih brodova stvara dodatni pritisak na središte grada. Uređenjem trajektne luke u Gaženici i prebacivanjem trajektnog prometa na novu lokaciju stanje je znatno povoljnije, no Poluotok je i dalje opterećen u špici sezone.

Glavni utjecaji na okoliš od nautičkog turizma odnose se na opterećenje morskoga okoliša. Radi se najčešće o utjecaju različitih kemikalija, koje ispiranjem dospijevaju u more, pitanju zbrinjavanja otpada te otpadnih voda s brodova, buku te onečišćenje zraka od ispušnih plinova motora. Povećanjem broja plovila, povećava se i mogućnost onečišćenja mora ugljikovodicima (akcidentne situacije). Također, sidrenje nautičara u prirodnim uvalama uzrokuje njihovo onečišćenje i devastaciju morskog dna, uz već nabrojane

utjecaje. Onečišćenja od kruzing turizma, uz navedene utjecaje, obuhvaćaju i potencijalnu opasnost za poremećaj morskog ekosustava (balastne vode, unos invazivnih vrsta i veća opasnost havarije broda). Za sada se utjecaji od ovih brodova ne prate, te nema točnih pokazatelja prema kojima bi se mogao utvrditi njihov utjecaj.

9.2 Ciljevi i mjere

Ciljevi za sektor turizma se mogu sagledati kroz osnovne ciljeve Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02), u koje se uklapaju i ciljevi Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020.g. (NN 55/13) (Tablica Error! eference source not found.9-1.). Oni se djelomično provode kroz prostorno-plansku dokumentaciju (Prostorni plan uređenja Grada Zadra) te kroz Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013. - 2023. Turizam je naveden kao jedan od prioriteta za povećanje gospodarske konkurentnosti Grada u Strategiji razvoja Grada Zadra 2013. - 2020. U njoj se za strateški cilj održivog razvoja ruralnog područja i otoka, između ostalog, navodi razvoj turizma, poljoprivrede i ribarstva, što bi pomoglo uravnotežiti turistički razvoj Grada Zadra.

Tablica 9-1. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru turizma

C1	Zaštita svih resursnih potencijala i njihovo što potpunije valoriziranje.
C2	Uravnotežen razvoj osmišljen na načelu održivosti.
C3	Preuzimanje veće uloge turizma u podizanju kakvoće neposrednog okoliša.

Mjere za ostvarivanje navedenih ciljeva na području Grada Zadra navedene su u Tablici 9- 2., a proizašle su iz prethodno navedenog opisa stanja i pritisaka na području Grada Zadra. Definirane su u skladu s mjerama Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02) te s obzirom na strateške smjernice koje propisuje Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020.g. (NN 55/13).

Za okoliš najznačajnije mjere mogu se okvirno razvrstati u dvije kategorije:

1) Mjere u smislu planiranja s ciljem zaštite postojećih resursa unapređenja kvalitete turističke ponude na principima održivosti,

2) Mjere upravljanja i gospodarenja resursima te razvoj potrebne infrastrukture radi zaštite okoliša (neke od navedenih mjera vezane su uz područja: gospodarenje otpadom, gospodarenje vodama, promet i sl. pa ovdje nisu detaljnije razrađene).

Tablica 9-2. Mjere zaštite okoliša u sektoru turizma

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

Mjere u pogledu planiranja

Utvrditi prihvatne kapacitete prostora u pogledu konkretnih turističkih aktivnosti na pojedinim područjima.

ZADRA, UOGO

TZGZ,

TZOS, NVU, NJ, UOROZO, ZPUZŽ,

konzultan

PZŽ, DP, EUMF

C1 C2

Izraditi Akcijski plan razvoja turizma

Grada Zadra usklađen s Glavnim planom razvoja turizma Zadarske županije, prirodnim i kulturnim datostima kao i održivim prihvatnim mogućnostima određenoga područja, te u njega integrirati mjere unapređenja i zaštite

okoliša.

UOGO

TZGZ, TZOS, GZ, GS, HGK

PGZD, EUMF

C1 C2

Izraditi pojedinačne planove razvoja

najvažnijih oblika turizma u Gradu Zadru (npr. kulturnog, izletničkog, nautičkog) temeljene na principima održivog rasta u ekonomskom, ekološkom i sociokulturnom smislu te ih provjeriti u odnosu na okolišne mogućnosti prostora strateškom procjenom

utjecaja na okoliš.

UOGO

TZGŽ, TZOS, GZ, UOROZO, GS

PGZD, TZGZ, EUMF

C1 C2

Poduprijeti razvoj turizma na otocima na načelima održivog razvoja poštujući prihvatne kapacitete prostora. Poticati ekološki prihvatljive oblike turističke ponude (ronjenje, pješačenje-

planinarenje, jedrenje, biciklizam).

UOGO

UOROZO, GZ, TZGŽ, TZOS, NVU, GS

PGZD, TZGZ, GS, EUMF

Mjere za upravljanje i gospodarenje

C1 C2

Uspostaviti program sustavnijeg

gospodarenja postojećim resursima: identifikacija i inventarizacija; uspostava katastra i atlasa turističkih aktivnosti i atrakcija; osmišljavanje i razrada idejnih razvojnih planova; prezentacija potencijalnim investitorima; nadzor nad provedbom, i sl. Intenziviranje razvoja

„zelenih“ turističkih sadržaja koji gostu nude priliku za kontakt i upoznavanje s prirodom te u suradnji s GZ, TZGZ i TZOS uključiti ove informacije u turističke informativne materijale i opis prirodnih

atrakcija.

UOGO

UOKŠ, UOGO, TZGZ, TZOS, NJ, ZADRA, NVU,

konzultan ti

PGZD, TZGZ, GS

Identificiranje vrijednih dijelova

akvatorija ugroženih sidrenjem nautičara,

ŽU, GZ

HAOP,

NJ,

PZŽ,

PGZD

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

te postavljanje sustava za sidrenje (tzv.

corpo morto) radi izbjegavanje negativnog utjecaja na bentoske zajednice.

ZPUZŽ

C1 C3

Poticati uređenje plaža i njihovo

uključivanje u ekološke projekte (poveznica mjera 3.1.1. Glavnog plana razvoja turizma ZŽ).

GZ, UOMT

TZGZ, TZOS, NVU

PZŽ, PGZD, GS

Poticati povezivanje turizma s

poljoprivrednim proizvođačima i drugim kompatibilnim djelatnostima (ribarstvo, marikultura, razne uslužne djelatnosti i čista proizvodnja). Poseban naglasak dati tradicionalnim izvornim hrvatskim i

ekološkim proizvodima.

UOGO

PSS, AGRRA, MP, MT, TZGZ, TZOS, GS

PGZD, DP, EUMF

C2 C3

Poticati povećanje energetske

učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije (naročito solarnih en.) u turističkom sektoru (poveznica mjera

3.3.4. Glavnog plana razvoja turizma ZŽ).

UOPUG

UOGO,

HGK, GS, ZADRA, MGIPU,

FZOEU, PGZ, GS, EUMF

M10

Poticati certifikaciju turističkog

gospodarstva na primjenu sustava kvalitete i upravljanja okolišem ISO 9001 i ISO 14001 te uvođenje koncepta čistije proizvodnje.

UOROZO

UOGO,

MT, HGK, TZGZ, TZOS

M11

Poticati uključivanje brige o okolišu u sektor turizma (npr. uvođenje nagrade za okolišno odgovorno poslovanje). Osigurati poticajna sredstva za projekte zaštite

okoliša i ekološke inicijative u turizmu.

UOGO, UOROZO

MZOIP, MT, TZGZ, TZOS, GS,

NVU,

PR/ TR

FZOEU, EUMF

M12

Izraditi i provoditi informativne,

edukacijske i savjetodavne programe za turističke djelatnike (naročito upravljački kadar) u vezi sa zaštitom okoliša te razvijati ekološku svijest kod lokalnog stanovništva uključenog u turističke djelatnosti (poveznica mjera 3.3.2.

Glavnog plana razvoja turizma ZŽ).

UOROZO, UOGO

HGK, TZGZ, TZOS, MZOIP, NVU

PR/TR

PGZD, FZOEU, EUMF, GS

10. KEMIKALIJE

10.1 Stanje

Suvremeni način života danas je nezamisliv bez kemijskih proizvoda koji su postali dio svakodnevnog života kao što su sapuni, deterdženti, konzervansi, boje i lakovi, umjetni materijali i dr. Sama proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda u Hrvatskoj je i dalje jedna od značajnijih industrijskih djelatnosti o čemu govori i podatak o 448 aktivnih poslovnih subjekata u 2014. godini kojima je, prema NKD-u 2007., kao glavna djelatnost prijavljena djelatnost C20 proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (izvor: xxxx://xxx.xxxxxx.xx). Pregledom Registra poslovnih subjekata pri HGK, Komora Zadar na području Grada Zadra u 2014. godini bila su registrirana 4 subjekta kojima je kao glavna djelatnost navedena djelatnost C20 proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (prema NKD-u 2007.).

Poseban problem predstavljaju postojane organske onečišćujuće tvari (Persistent Organic Pollutants — POPs), što je skupni naziv za spojeve koji su otporni na fotolitičku, biološku i kemĳsku razgradnju, a koji se akumuliraju u živim organizmima i lako se prenose na velike udaljenosti. S ciljem smanjenja ili sprječavanja ispuštanja ovih tvari u okoliš, u svibnju 2001. godine, donesena je Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima. Republika Hrvatska je Zakonom o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (NN-MU 11/06), postala stranka Stockholmske konvencije 30. travnja 2007. godine (NN-MU 2/07).

Do sada su izrađena dva izvješća o provedbi Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj:

• Prvo izvješće, za razdoblje siječanj 2009. – prosinac 2010. godine

• Drugo izvješće, za razdoblje siječanj 2011. – prosinac 2012. godine.

Trenutno se izrađuje Prijedlog trećeg izvješća, za razdoblje siječanj 2013. – prosinac 2014. godine.

Podaci o količinima ovih kemikalija dostupni su samo na nivou Republike Hrvatske.

Prema ocjeni sadašnjeg stanja na području Republike Hrvatske u sklopu Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj (NN 62/16) u Republici Hrvatskoj se ne proizvode pesticidi koji sadrže POPsove niti se uvoze aktivne tvari od kojih bi se proizvodile gotove formulacije pesticida za promet. Ostaci prethodno rabljenih POP pesticida u okolišu, u skladu s propisima, sustavno se prate, osobito u podzemnim i površinskim vodama te u morskim organizmima i morskom sedimentu.

U Hrvatskoj ne postoji proizvodnja polikloriranih bifenila PCB-a niti uređaja s PCB-om. Prema Pregledu podataka o izvršenju obveza sukladno pravilniku o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima, status u prosincu 2015., HAOP, veljača 2016. od stupanja Pravilnika o gospodarenju polikloriranim bifenilima i

polikloriranim terfenilima (NN 105/08) na snagu 2008. godine, do prosinca 2015. godine u RH bilježi se konstantno povećanje količine zbrinute opreme koja sadrži PCB. Neispunjavanje obveza posjednika koji su prepoznali svoju obvezu uzrokovano je najvećim dijelom gospodarskom situacijom i nedostatkom financijskih sredstava za zamjenu i zbrinjavanje opreme koja sadrži PCB. Vjerojatno postoji i određeni broj tvrtki koje nisu prepoznale vlastite odgovornosti i obveze sukladno Pravilniku, te se još ne nalaze na popisu posjednika. Na području Grada Zadra tvrtka Sojara d.d. identificirana je kao jedan od većih posjednika opreme koja sadrži PCB koju još treba zbrinuti.

U Drugom nacionalnom planu za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj (NN 62/16) navodi se da je temeljem prijašnjih ispitivanja i provedene inventarizacije na području Grada Zadra utvrđena prisutnost PCB spojeva u tlu na kojoj je potrebno provesti daljnja ispitivanja, kako bi se nedvojbeno utvrdilo njihovo stvarno stanje i eventualni stupanj onečišćenja (lokacija TS Zadar u kojoj je uslijed ratnih razaranja došlo do oštećenja kondenzatorskih baterija). Međutim, 2008. godine, HEP OPS d.o.o. angažirao je tvrtku APO d.o.o. za izradu Plana sanacije betonske i zemljišne površine u TS Zadar, a sanaciju lokacije provela je tvrtka CIAN d.o.o. 2009. godine (Izvor: Dopis HEP-OPS d.o.o. 35-1841/00.XX od 25.09.2009. godine).

Prema rezultatima istraživanja koje je prethodilo izradi inventara, u Republici Hrvatskoj, nije zabilježena proizvodnja, uvoz ni izvoz perfluorooktan sulfonske kiseline, PFOS-a i njegovih derivata.

Procijenjena ukupna količina heksabromociklododekana, HBCD-a na tržištu u Republici Hrvatskoj od 6.503 tona može se smatrati grubom procjenom, s obzirom da nisu bili dostupni svi potrebni podaci da bi se sagledala i detaljnije procijenila povijesna uporaba HBCD-a u Republici Hrvatskoj.

Poliklorirani dibenzofurani i poliklorirani dibenzo-p-dioksini PCDD/PCDF, heksaklorbenzen HCB, poliklorirani bifenili PCB i pentaklorobenzen PeCB pripadaju POPs-ovima koji su nenamjerno proizvedeni i ispušteni iz antropogenih izvora, utvrđenih u Dodatku C Stockholmske konvencije. Izvješća o proračunu emisija u zrak POPs-ova:, poliklorirani dibenzofurani i poliklorirani dibenzo-p-dioksini (PCDD/PCDF), poliklorirani bifenili (PCB), heksaklorobenzen (HCB-a) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAU/PAH) sastavni su dio redovitih godišnjih izvješća o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak s područja RH, kao obveza prema LRTAP Konvenciji.

Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping (HZTA), prema Pravilniku o načinu vođenja očevidnika o kemikalijama te načinu i rokovima dostave podataka iz očevidnika (NN 99/13, 157/13) prikuplja podatke o kemikalijama koje su vrlo otrovne (T+), otrovne (T), štetne (Xn), nagrizajuće (C) i nadražujuće (Xi). Prema podacima HZTA-a, na području Grada Zadra 2013. i 2014. godine proizvedeno je 75 odnosno 70 tona opasnih kemikalija (i to nagrizajućih), a u razdoblju od 2012. do 2014. uvezeno je 662,9 t, 575,3 t te 745,9 t opasnih kemikalija.

U bazu RPOT-a (Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari) s područja Grada Zadra u 2015. godini prijavljeno je 8 benzinskih pumpi koje su ukupno prijavile oko 700 t opasnih tvari te su identificirane 4 lokacije (Hotel Porto, Kepol terminali, Maraska i Jolly

autoline d.o.o.) na kojima su prisutne opasne tvari u ukupnoj količini od 10 tona (vidi poglavlje Industrija, Upravljanje rizicima i nesrećama).

10.2 Ciljevi i mjere

Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) kao primarne ciljeve navode uspostavu integriranog sustava kemijske sigurnosti uključujući i integrirani informacijski sustav na državnoj razini. Isto tako, jedan od glavnih ciljeva propisanih u Strategiji održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) je unapređenje, usklađenje i jačanje zakonske, upravne, institucionalne, tehničke, sigurnosno-tehničke i financijske osnove te mehanizama, postupaka i mjera za sigurno gospodarenje kemikalijama. Na nacionalnoj razini donesen je niz propisa te su definirane nadležne institucije. Međutim, na nacionalnoj razini potrebno je također dalje razviti mehanizme, postupke i mjere za sigurno gospodarenje kemikalijama te uspostaviti Državni registar inventara kemikalija i Informacijski sustav za praćenje podataka o sigurnom gospodarenju kemikalijama (Izvor: Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014., AZO, lipanj 2015).

Na razini Grada Zadra kao jedinice lokalne samouprave mogu se definirati sljedeći ciljevi i mjere:

Tablica 10-1. Ciljevi zaštite okoliša vezano za kemikalije

Unaprijediti, uskladiti i ojačati zakonsku, upravnu, institucionalnu, tehničku, sigurnosno- tehničku i financijsku osnovu te mehanizme, postupke i mjere za sigurno gospodarenje

kemikalijama.

Smanjiti rizik od industrijskih nesreća i poboljšati mjere za sprječavanje industrijskih nesreća

te za pripravnost i odgovore na njih.

Tablica 10-2. Mjere zaštite okoliša vezano za kemikalije

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori finan.

Ojačati međusobnu suradnju tijela nadležnih za gospodarenje kemikalijama.

UOGO

DUZS–

područna uprava Zadar, JVP, HZTA, IZO

PGZD

Kontinuirano raditi na edukaciji

gradskih tijela nadležnih za sigurno gospodarenje kemikalijama i ciljnih skupina (gospodarstvenici, poljoprivrednici...) o štetnosti na zdravlje i okoliš, zamjenskim sredstvima te o metodama okolišno prihvatljivog gospodarenja otpada koji sadrži POPs-ove i sigurno uklanjanje

onečišćenih tvari/ proizvoda.

UOGO

HZTA, DUZS –

Područna uprava Zadar, HGK, JVP

PGZD, DP

Planski, organizacijski i operativno kontinuirano unapređivati sustav zaštite i spašavanja na svim razinama.

UOGO

DUZS -

Područna uprava Zadar, JVP,

HZTA

PGZD

Redovito ažurirati usvojene dokumente na području zaštite i spašavanja.

UOGO

DUZS –

Područna uprava Zadar, JVP

PGZD

U suradnji s IZO nadzirati rad postrojenja u kojima je prijavljeno prisustvo opasnih kemikalija te tvrtki za transport opasnih tvari kako bi se

smanjio rizik od nesreća.

XXX, SI

DUZS

DP, GS

11. GOSPODARENJE OTPADOM

11.1 Stanje

Problematika otpada regulirana je Xxxxx o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i provedbenim propisima te drugim relevantnim strateškim dokumentima. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) utvrđuju se mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada.

Na temelju staroga Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) Gradsko vijeće Grada Zadra donijelo je 29. srpnja 2011. godine Plan gospodarenja otpadom Grada Zadra (APO d.o.o., usluge zaštite okoliša, Zagreb, br. dok. 25-09-3571/40, travanj 2011.). Plan gospodarenja otpadom je objavljen u Glasniku Grada Zadra br. 7/11, dostavljen Ministarstvu zaštite okoliša i prirode i Agenciji za zaštitu okoliša, te je objavljen na web stranicama Grada Zadra.

Sukladno članku 174. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), postojeći gradski planovi gospodarenja otpadom koji su doneseni na temelju Zakona o otpadu, ostaju na snazi do isteka roka na koji su doneseni, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama Zakona.

U svezi s izvršenjem Plana gospodarenja otpadom, a temeljem članka 11. Zakona o otpadu, koji je prestao biti na snazi, poglavarstva grada bila su dužna jednom godišnje, podnositi gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom.

Slijedom navedenog članka do sada su podnesena izvješća kako slijedi:

- Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2011. godinu – podneseno je Gradskom vijeću Grada Zadra 2. kolovoza 2012. godine te objavljeno u Glasniku Grada Zadra broj 11/12;

- Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2012. godinu - podneseno je Gradskom vijeću 5. studenog 2013. godine te objavljeno u Glasniku Grada Zadra broj 14/13;

- Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2013. godinu - podneseno je Gradskom vijeću 11. srpnja 2014. godine te objavljeno u Glasniku Grada Zadra broj 9/14;

- Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2014. godinu – podneseno je gradonačelniku 25. svibnja 2015., u skladu s pravnim tumačenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode (KLASA: 351-012/14-04/75, URBROJ: 517-06-3-15-2 od 14. siječnja 2015. a vezano uz novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13);

- Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za 2015. godinu - podneseno je gradonačelniku 30. ožujka 2016., u skladu s pravnim tumačenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode te objavljeno u Glasniku Grada Zadra broj 4/16.

11.1.1.Odlaganje otpada

Na području i u vlasništvu Grada Zadra je odlagalište Diklo, a upravitelj odlagališta je trgovačko društvo za obavljanje komunalnih poslova Čistoća d.o.o., Zadar, koje odlagalište i održava. Godišnje se na odlagalište odloži 62.321 t komunalnog otpada, koji se prikuplja na području gradova Zadra i Nina, te općina Bibinje, Galovac, Kukljica, Novigrad, Poličnik, Posedarje, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Sukošan, Škabrnja, Vir, Vrsi i Zemunik Donji. Na odlagalištu se zbrinjava oko 70% komunalnog otpada s područja Zadarske županije, a prema procjeni, na površini 35 hektara, odloženo je oko 3.000.000 m3 komunalnog otpada.

Na otocima koji su u administrativnom sastavu Grada Zadra obavljena je sanacija i zatvaranje odlagališta, a otpad s otočnih odlagališta je zbrinut na odlagalištu Diklo, dok su na saniranim lokacijama postavljene mini pretovarne stanice s odgovarajućom komunalnom opremom (rolo kontejneri, diesel agregati, metalni i press kontejneri).

Otpad s otoka prevozi se na kopno trajektom koji udovoljava potrebnim tehničkim karakteristikama, a prema utvrđenim rutama i rasporedu koji je prilagođen sezonskim potrebama.

Divlja odlagališta

U cilju ispunjenja obveza iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grad Zadar je izradio evidenciju lokacija onečišćenih otpadom koja sadrži naziv i broj lokacije, naziv katastarske općine, naznaku vrste otpada, procijenjenu količinu, površinu onečišćene lokacije, prikaz lokacija na zajedničkoj orto foto podlozi te prikaz pojedinačne lokacija na orto-foto podlozi.

Temeljem izrađene evidencije vršiti će se redoviti godišnji nadzor, izdavati rješenja o uklanjanju otpada i izrađivati godišnja izvješća o lokacijama, količinama, troškovima uklanjanja otpada te provedbi mjera sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada.

Grad Zadar je donio prvo Izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada te troškovima uklanjanja odbačenog otpada na području Grada Zadra u 2015 godini („Glasnik Grada Zadra“, broj 2/16).

Prema podacima navedenog Izvješća, evidentirano je ukupno 30 lokacija onečišćenih otpadom a tijekom 2015. godine je uklonjeno ukupno 1.300,30 tona s divljih odlagališta, i to:

- po provedenim postupcima nabave, putem ovlaštene osobe: 819,60 tona,

- direktnim pozivom ovlaštenoj osobi za otpad koji je sustavu gospodarenja otpadom posebnim kategorijama otpada kojim upravlja FZOEU: 19,46 tona,

- u okviru Programa održavanja javnih površina putem Čistoće d.o.o. Zadar: 447,42 tona,

- putem akcija prikupljanja otpada: 13,82 tona.

Temeljem istog Izvješća donesena je Xxxxxx o provedbi posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada („Glasnik Grada Zadra“, broj 2/16) kojom je utvrđeno 10 lokacija na kojima će se provoditi posebne mjere sprječavanja odbacivanja otpada.

U skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Grad Zadar je 2015. godine započeo s davanjem suglasnosti za provedbu akcija skupljanja otpada te su tako u 2015. godini izdane 4 suglasnosti udrugama za akcije skupljanja otpada.

12.1.2.Sakupljanje i odvoz otpada

Postavljanje novih, kao i obnovu dotrajalih posuda u domaćinstvima te skupljanje i organizirani odvoz komunalnog otpada od domaćinstava i neopasnog proizvodnog otpada s područja Grada Zadra obavlja komunalno poduzeće Čistoća d.o.o. iz Zadra.

Izdvojeno sakupljanje otpada

U Gradu Zadru je trenutno u funkciji jedno reciklažno dvorište – na odlagalištu Diklo, dok je drugo reciklažno dvorište u području Gaženice u fazi izgradnje i opremanja. Navedena 2 reciklažna dvorišta kao i treće planirano reciklažno dvorište na k.č. 3686/1, 3687/1, i 3687/2 k.o. Crno, označeni su u prostorno-planskoj dokumentaciji Grada Zadra.

Sredstvima kapitalne pomoći Grada Zadra, Čistoća d.o.o. nabavila je jedno mobilno reciklažno dvorište, te još dva mobilna reciklažna dvorišta iz vlastitih sredstava.

Na javnim površinama je postavljeno oko 250 spremnika s plavim poklopcima za odlaganje otpadnog papira, uz spremnike za miješani komunalni otpad ili na zelene otoke. Osim toga, dodatno je uvedeno skupljanje otpadnog papira u plavim vrećicama te otpadne plastike koja nije u sustavu povratne ambalaže u žutim vrećicama, koje se odlažu pokraj postojećeg kontejnera za miješani otpad i koje se odvoze prema utvrđenom rasporedu.

Zeleni otoci

Temeljem točke 7.2. Plana gospodarenja otpadom Grada Zadra, potrebno je na području svakog mjesnog odbora, uključujući i otoke, osigurati najmanje jedan zeleni otok odnosno lokaciju na koju će se postaviti spremnici za odvojeno skupljanje otpada. Ove lokacije potrebno je odrediti u suradnji s mjesnim odborima i društvom Čistoća d.o.o.

Tijekom 2014. i 2015. godine postavljeno je ukupno 24 zelenih otoka sa spremnicima za otpadni papir, staklo, tekstil i metalnu ambalažu .

Postavljena komunalna oprema za odvojeno skupljanje otpada (110 kom zelenih spremnika od 80 litara, 200 kom plavih spremnika od 1100 litara, 1000 kućnih kompostera od 350

litara, 2500 zelenih spremnika od 120 litara, 1000 kom zelenih spremnika od 240 litara, 200 zelenih kontejnera od 1100 litara), nabavljena je 2014. godine uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (40%).

12.1.3.Količine otpada

Komunalni otpad

Upravni odjeli za zaštitu okoliša u županijama obvezni su u suradnji s nadležnom inspekcijom osigurati provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka odnosno osigurati kontrolu kvalitete dostavljenih podatka. Nakon što Upravni odjeli provedu verifikaciju prijavljenih podataka, dodatnu kontrolu kvalitete podataka provodi i Agencija za zaštitu okoliša. Temeljem verificiranih podataka Agencija izrađuje godišnja izvješća te ih objavljuje na xxx.xxx.xx.

U nastavku je tablica o količinama komunalnoga otpada na području Grada Zadra.

Tablica 11-1. Pregled broja stanovnika obuhvaćenih organiziranim skupljanjem komunalnog otpada, ukupno skupljenog komunalnog otpada, količina komunalnog otpada po stanovniku na području Grada Zadra za 2014. godina

Područje na kojem je otpad skupljen

Broj stanovnika obuhvaćen skupljanjem

Ukupno skupljeno (preuzeto)

kg/stanovnik

Grad Zadar

75.062

35.557,04

554

Izvor: Izvješće o komunalnom otpadu za 2014. godinu, Hrvatska agencija za okoliša i prirodu, Zagreb, 2016.

Neopasni proizvodni otpad

Proizvođači, skupljači, obrađivači otpada i svi oni koji gospodare neopasnim proizvodnim otpadom jednom godišnje, podatke o vrstama, količinama i tokovima otpada dostaviti u Registar onečišćavanja okoliša (pri AZO) čiju provjeru i verifikaciju provodi Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije.

Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO)

Županijski centar za gospodarenje otpadom ŽCGO Zadarske županije će biti smješten na lokaciji Biljane Donje, površine od oko 491.295 m2 (49 ha).

17. travnja 2015. izdana je Lokacijska dozvola za ŽCGO Biljane Donje s pristupnom cestom te je u tijeku provedba aktivnosti vezanih za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za čestice u državnom vlasništvu.

U srpnju 2015. objavljen je postupak javne nabave za projektiranje i izvođenje radova izgradnje ŽCGO Biljane Donje.

Potpisan je Sporazum o preuzimanju otpada s jedinicama lokalne samouprave u Zadarskoj županiji te dijelom jedinica lokalne samouprave u Ličko-senjskoj županiji sukladno odredbama Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11, 46/15).

Gradsko vijeće Grada Zadra donijelo je Odluku o osiguranju financijskih sredstava Grada Zadra za lokalno sufinanciranje Centra za gospodarenje otpadom „Biljane Donje“, kojom se Grad Zadar obvezao osigurati sredstva u visini do najviše 19.635.000,00 kuna, što je 51% od iznosa udjela lokalnog sufinanciranja koji iznosi 38.500.000,00 kuna (10% od ukupno prihvatljivih troškova projekta procijenjenih na 385.000.000,00 kuna).

11.2 Ciljevi i mjere

Ciljevi gospodarenja otpadom za područje Grada Zadra navedeni su u važećem Planu gospodarenja otpadom Grada Zadra, 2011. (PGOGZ). Također, u dokumentu Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2011. − 2013. dan je pregled osnovnih razvojnih problema i potreba vezano uz zbrinjavanje otpada.

Glavni cilj Plana gospodarenja otpadom na području Grada Zadra je uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Temeljem navedenog, Planom gospodarenja otpadom definirani su sljedeći ciljevi i mjere gospodarenja otpadom.

Tablica 11-2. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru gospodarenja otpadom

C1	Edukacija i jačanje svijesti građana.
C2	Provedba mjera odvojenog sakupljanja otpada.
C3	Uspostava mini pretovarnih stanica (PS)/reciklažnih dvorišta (RD) na otocima.
C4	Sanacija i zatvaranje odlagališta Diklo.
C5	Sanacija otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta.
C6	Izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Mjere za ostvarenje ciljeva preuzete su iz Plana gospodarenja otpadom Grada Zadra („Glasnik Grada Zadra“, 7/11).

Tablica 11-3. Mjere zaštite okoliša u sektoru gospodarenja otpadom

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

Objavljivanje godišnjeg izvješća o

izvršenju Plana gospodarenja otpadom.

GZD

GZD, KP

PGZD

Osnivanje javne baze podataka o otpadu u gradskoj komunalnoj tvrtki.

GZD, KP

PGZD, KP,

EUMF

Provođenje edukativnih radionica u

vrtićima, školama te građanima svih dobnih skupina.

Tiskanje edukativnih letaka koji će se dostavljati građanima.

KP, NVU

GZD, NVU,

vrtići, škole

PGZD, KP, EUMF

Korištenje medija, ekoloških i drugih

udruga, komunalnog društva, obrazovnih institucija i dr. za promicanje svijesti o postupanju s

otpadom.

GZD, KP, NVU

mediji

PGZD, KP, EUMF

Izgradnja RD na kopnenom dijelu

Grada (RD za odvojeno skupljanje komunalnog otpada i RD za građevni

otpad).

GZD

KP, Konz.

PGZD,

KP, FZOEU,

EUMF

Uspostava zelenih otoka (po

mogućnosti najmanje jedno na

GZD, KP

PGZD,

KP,

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

području svakog mjesnog odbora).

Postavljanje spremnika za posebne vrste otpada uz spremnik za miješani komunalni otpad ovisno o prostornim i

organizacijskim mogućnostima.

FZOEU,

EUMF

Provedba propisa za određene kategorije otpada.

KP, GS,

građani

IZO,

komunaln

o redarstvo

PGZD,

KP,

FZOEU, EUMF

Unapređenje organizacije skupljanje miješanog komunalnog otpada.

GZD

PGZD,

KP, FZOEU, EUMF

Ispitivanje prihvatljivosti postojećih lokacija i određivanje konačnih lokacija. Izgradnja i unapređenje PS-a

/RD-a sukladno zakonskim propisima.

GZD

PGZD, EUMF, FZOEU

M10

Korištenje odlagališta do zatvaranje uz minimaliziranje odloženih količina otpada.

GZD, KP

Do zatvara

nja DIKLO

PGZD, KP,

FZOEU, JLS

M11

Sanacija i zatvaranje sukladno projektnoj dokumentaciji i dozvolama za građenje.

GZD, KP

FZOEU, KP, GZD

otvaran ju

ŽCGO

EUMF, FZOEU

M12

Identifikacija lokacija, stručna

procjena količina otpada te izrada

operativnog plana sanacije divljih odlagališta.

GZD

GZD, NVU

PGZD,

građani

M13

Sanacija otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta.

GZD

NVU, KP,

FZOEU, KP

FZOEU, EUMF

M14

Sprečavanje ponovnog nastajanja

neuređenih odlagališta.

Postavljanje table: Zabranjeno odlaganje otpada te informacije o mjestima za odlaganje otpada.

Pojačan inspekcijski nadzor nad proizvođačima otpada.

GZD,

komunal ni redari

MZOIP

JLS, PGZD, DP

M15

Izrada projektne dokumentacije i ishođenje dozvola sukladno zakonu.

EKO

d.o.o.

ZŽ, JLS

ZŽ, JLS,

FZOEU, EU

M16

Izgradnja ŽCGO i pretovarnih stanica.

EKO

d.o.o.

ZŽ, JLS

do 2018.

EU,

FZOEU, PZŽ, PGZ

JLS

II SASTAVNICE OKOLIŠA

1. ZRAK

1.1 Stanje

Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka definirani su kao jedan od glavnih ciljeva zaštite okoliša Republike Hrvatske. Upravljanje zaštitom zraka u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) te ostalim važećim propisima donesenim na temelju istog.

Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) Grad Zadar i Zadarska županija prema razinama onečišćenosti zraka klasificirani su u zonu HR 5.

Razine onečišćenosti zraka određuju se prema donjim i gornjim pragovima procjene te ciljnim vrijednostima i dugoročnim ciljevima za prizemni ozon propisanim u Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12).

Tablica 1-1. Razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjim pragovima procjene s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

Oznaka zone

Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na

zaštitu zdravlja ljudi

SO2

NO2

PM10

Benzen, benzo(a)

piren

Pb, As, Cd, Ni

HR 5

< DPP

< GPP

< DPP

> CV

< GV

Gdje je: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni ozon, GV – granična vrijednost

Sukladno obvezama propisanim Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) članka 12. stavka 1. predstavničko tijelo velikog grada donosi Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša za područje velikog grada.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Zadra donešen je u prosincu 2015. godine te je sastavni dio ovoga Programa zaštite okoliša (vidi: Poglavlje V. Prilog 1.).

Svrha Programa zaštite zraka Grada Zadra je definiranje ciljeva i mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka, zaštitu ozonskog sloja i prilagodbu klimatskim promjena po sektorima utjecaja s redoslijedom, rokovima i obveznicima provedbe mjera, procjenom sredstava za njegovu provedbu kao i za praćenje njegove provedbe, a s osnovnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka.

Prema navedenom Programu zaštite zraka Grada Zadra ni na jednoj od 3 lokalne postaje (prema dostupnim Izvješćima o kakvoći zraka Zavoda za javno zdravstvo Grada Zadra, od

2003. do 2008. godine) nije zabilježeno bilo kakvo prekoračenje graničnih vrijednosti. Na svim mjernim postajama kvaliteta zraka je za sve onečišćujuće tvari (SO2, dim i ukupna taložna tvar) bila prve kategorije. Od 2009. godine, zbog nedostatka sredstava, na području Grada Zadra se ne provode mjerenja onečišćujućih tvari u zraku na lokalnim postajama.

Emisije onečišćujućih tvari u zrak

Podaci o ukupnim emisijama onečišćujućih tvari u zrak na području Grada Zadra u 2012. do 2014. godine prema podacima iz Preglednika registra onečišćavanja okoliša dani su u sljedećoj tablici. Podaci za 2014. godinu predstavljaju stanje na dan 22. rujna 2015.

Tablica 1-2. Emisije onečišćujućih tvari u zrak 2012. - 2014. godine prema bazi ROO na području Grada Zadra

	Ukupno kg/god
	2012.	2013.	2014.
SO2	59851,92	39911,48	26481,28
NO2	22910,35	259624,5	15323,39
CO	15892,39	27386,6	11221,69
CO2	17032933,63	12146376,86	10858664,61
NMHOS	17376,28	19182,57	343,8
PM10	3399,32	755,7

Izvor: Preglednik registra onečišćavanja okoliša, HAOP, 2015.

SO2 – Oksidi sumpora izraženi kao sumporov dioksid, NO2 – Oksidi dušika izraženi kao dušikov dioksid, CO – Ugljikov monoksid, CO2 – Ugljikov dioksid, NMHOS – Nemetanski hlapivi organski spojevi, PM10 – Čestice.

Najveći dio emisija onečišćujućih tvari u zrak potječe iz procesa izgaranja goriva od čega najveći dio čini CO2 te NO2, SO2, i CO. Emisije CO2, SO2 i PM10 se u razdoblju od 2012. do 2014. smanjuju.

2013. godine je došlo do povećanja emisije NO2, CO i NMHOS u odnosu na 2012. godinu. Vidljivo je smanjenje navedenih onečišćujućih tvari u 2014. godine uz napomenu da je verifikacija još uvijek u tijeku te su podaci uzeti 22. rujna 2015.

Ostale emisije

Prostor Grada Zadra je dosta opterećen prometom, naročito ljeti tijekom turističke sezone, kada je također prisutno onečišćenje zraka zbog povećanog broja motornih vozila i stalnih gužvi (vidi poglavlje Promet).

Najčešće emisije koje su produkt intenzivnog prometa, odnosno izgaranja goriva u vozilima su ugljični monoksid (benzinska vozila) te SO2 (dizel-motori), CO2, NOx, čestice, NMHOS, olovo (udio olova se uvelike smanjio uvođenjem bezolovnih benzina). Emisije SO2 direktno ovise o kvaliteti goriva, dok je emisija CO2 dobar pokazatelj utroška goriva. Zbog emisije NOx iz prometa stvara se prizemni ozon koji najviše koncentracije obično dosegne na rubnim djelovima urbanog područja i nešto podalje od mjesta najintenzivnijeg prometa, jer se kemijske reakcije ne uspiju još "dogoditi" na samom području grada.

Značajno onečišćenje zraka (CO, dioksini, furani, policiklički aromatski ugljikovodici, 41% ukupne produkcije Hg) uzrokovano je i kućnim ložištima (drva, ugljen, naftni derivati).

Izgaranjem drva zadovoljava se 53% ukupnih potreba domaćinstva za toplinskom energijom u Zadarskoj županiji, odnosno 85% domaćinstva grije se na drva i za to godišnje potroši u prosjeku 3,2 m3 drva. Zimi u naseljima, u uvjetima niskog tlaka, kada se dim spušta prema zemlji, jasno je da je kvaliteta zraka izvjesno narušena.

1.1.1 Klimatske promjene

Kao što je prethodno navedeno, prema članku 12. stavku 1. Zakona o zaštiti zraka, predstavničko tijelo velikog grada donosi program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša za područje velikog grada.

U svrhu zaštite i poboljšanja kvalitete zraka u Gradu Zadru potrebno je, između ostalog, spriječiti i smanjiti onečišćavanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i klimatske promjene.

Grad Zadar se aktivno uključio u realizaciju Plana 20-20-20 do 2020. g. (smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% do 2020. g, povećanjem energetske učinkovitosti smanjiti energetsku potrošnju za 20% do 2020. g., 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji do 2020. g.).

Klimatske promjene obuhvaćene su i detaljnije opisane u navedenom Programu:

▪ Učinci klimatskih promjena i osjetljivost na klimatske promjene

▪ Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama

▪ Grad Zadar u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju klimatskih promjena

1.2 Ciljevi i mjere

Ciljevi zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena koji su postavljeni u Programu proizlaze iz postojećeg zakonodavnog okvira u području zaštite okoliša i zaštite zraka, obveza prema međunarodnim sporazumima i u skladu su s ciljevima koji su postavljeni za Republiku Hrvatsku u Planu zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/13).

Tablica 1-3. Ciljevi zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena koji su postavljeni u Programu zaštite zraka za Grad Zadar

C1	Zaštita i očuvanje zdravlja ljudi i zaštita i poboljšanje kvalitete življenja.
C2	Održati I. kategoriju kvalitete zraka u Grada Zadra.
C3	Smanjiti epizode dodijavanja neugodnim mirisom obzirom na H2S.
C4	Smanjiti i ograničiti emisije određenih onečišćujućih tvari koje utječu na zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko onečišćenje.
C5	Smanjiti i ograničiti emisije stakleničkih plinova, doprinositi povećanju razine odliva stakleničkih plinova i prilagođavati se klimatskim promjenama.
C6	Uspostaviti cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom zraka i praćenja kvalitete zraka.
C7	Podignuti javnu svijest i informirati javnost o stanju kvalitete zraka, emisijama određenih onečišćujućih tvari koje utječu na zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko onečišćenje, emisijama stakleničkih plinova, ozonu, ozonskom omotaču i tvarima koje oštećuju ozonski sloj, učincima klimatskih promjena i prilagođavanju klimatskim promjenama, pozitivnim učincima planiranih mjera i rezultatima provedba Programa.
C8	Planirati i osigurati sredstva za financiranja pripreme i provedbe mjera definiranih Programom.

Svi ciljevi i mjere koje dovode do ispunjenja postavljenih ciljeva su u funkciji ostvarenja osnovnog cilja, C1 Zaštita i očuvanje zdravlja ljudi i zaštita i poboljšanje kvalitete življenja.

Definirane su tri razine prioriteta provedbe mjera po uzoru na Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/13):

- I Mjere najvišeg prioriteta čiju je pripremu ili početak provedbe potrebno planirati za prvu tekuću godinu važenja Programa zbog ostvarivanja pretpostavki za realizaciju postavljenih ciljeva

- II Mjere srednjeg prioriteta čija je priprema ili početak provedbe planiran za sredinu razdoblja važenja Programa ili mjere koje su već u provedbi i koje se nastavljaju za vrijeme važenja Programa,

- III Mjere umjerenog prioriteta čiju je pripremu potrebno planirati u završnom razdoblju Programa.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama se temeljem svih predloženih mjera, uzimajući u obzir mjerila za određivanje prioriteta, definiraju sljedeće prioritetne mjere:

- M2 Provesti ciljana periodička praćenja onečišćujućih tvari specifičnih za cestovni promet pokretnom mjernom postajom,

- M5 Donijeti Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka obzirom na H2S

- M7 Nastaviti s plinofikacijom Grada Zadra

- M15 Provoditi mjere povećanja energetske učinkovitosti i uporabe obnovljivih izvora energije predviđenih SEAP-om Grada Zadra.

Popis mjera preuzet iz Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Zadra.

PRIORITET

CILJ

MJERA

NOSITELJI PROVEDBE MJERE

ROK PROVEDBE

PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA

C5,

C6, C8

M1 Ugraditi ciljeve i mjere

zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u strateške dokumente i dokumente

prostornog uređenja Grada Zadra

Grad Zadar,

Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo i ostali upravni odjeli prilikom donošenja strateških

dokumenata

Kontinuirano

C6, C8

M2 Provesti ciljana periodička praćenja onečišćujućih tvari specifičnih za cestovni promet pokretnom mjernom postajom

Grad Zadar,

Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša

2 godine

III

C6, C8

M3 Uspostaviti mjernu postaju za povremeno praćenje kvalitete zraka u blizini prometnica

Grad Zadar,

Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša

provedba ovisi o rezultatima iz M2

C3,

C6, C8

M4 Uspostaviti mjernu postaju za praćenje kvalitete zraka u okolici UPOV Centar

Grad Zadar,

Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša,

Odvodnja d.o.o.

2 godine

MJERE ZA POSTIZANJE GRANIČNIH VRIJEDNOSTI ZA ONEČIŠĆUJUĆE TVARI U ZRAKU U ZADANOM ROKU AKO SU PREKORAČENE

C3,

C6, C8

M5 Donijeti Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka obzirom na H2S 4

Grad Zadar,

Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša i Odvodnja d.o.o.

1 godina

C6, C8

M6 Obaviti mjerenja posebne

namjene ili procjenu razine onečišćenosti u slučajevima kada postoji osnovama sumnja izražena

prijavom građana da je došlo do onečišćenosti zraka

Utvrđeni onečišćivači

(pravne i fizičke osobe) Grad Zadar,

Upravni odjel za

razvitak otoka i zaštitu okoliša

Kontinuirano

MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA

C4,

C5, C8

M7 Nastaviti s plinofikacijom Grada Zadra

EVN Croatia, Grad Zadar

Kontinuirano

C2, C4

M8 Smanjiti emisije nemetanskih hlapivih organskih spojeva

Obveznici okolišne

dozvole,

vlasnici / korisnici postrojenja koja emitiraju NMHOS,

benzinske postaje

Kontinuirano

C4,

C5, C8

M9 Povećati količine odvojeno sakupljenog otpada kroz povećanje broja zelenih otoka i izgradnju reciklažnih dvorišta

Grad Zadar Upravni odjel za

razvitak otoka i zaštitu okoliša

Čistoća d.o.o.

prema Planu gospodarenja otpadom Grada Zadra

C4,

C5,

M10 Smanjiti količinu

komunalnog otpada odloženog na

Grad Zadar

Upravni odjel za

prema Planu

gospodarenja

11 Opcionalno – nije zakonska obveza, ali se preporuča.

PRIORITET

CILJ

MJERA

NOSITELJI PROVEDBE MJERE

ROK PROVEDBE

odlagalište i smanjiti količinu

biorazgradivog komunalnog otpada

razvitak otoka i zaštitu

okoliša Čistoća d.o.o.

otpadom Grada

Zadra

C7, C8

M11 Provoditi edukaciju građana o održivom gospodarenju otpadom i otpadnim vodama

Grad Zadar,

Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša, Čistoća d.o.o., Eko d.o.o., Odvodnja

d.o.o., Nevladine udruge

Kontinuirano

C2, C4

M12 Smanjiti korištenje uree i urea amonij nitrata u poljoprivredi

Svi korisnici mineralnih

N-gnojiva, Grad Zadar

Kontinuirano

C2, C4

M13 Smanjiti emisije onečišćujućih tvari iz necestovnih vozila i strojeva

Svi vlasnici/korisnici necestovnih vozila i strojeva

Kontinuirano

C2,

C4, C5

M14 Spriječiti onečišćivanje zraka s brodova na vezu

Svi vlasnici/korisnici brodova na vezu

Kontinuirano

MJERE ZA UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA I PRILAGODBU KLIMATSKIM PROMJENAMA

C2,

C4,

C5, C8

M15 Provoditi mjere povećanja energetske učinkovitosti i uporabe obnovljivih izvora energije predviđenih SEAP-om Grada Zadra

Grad Zadar,

Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo

Prema SEAP-u Grada Zadra

C5, C8

M16 Uključiti pitanja klimatskih promjena u prometno planiranje i izgradnju prometnica

Grad Zadar,

Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo

Upravni odjel za komunalne djelatnosti

Kontinuirano

III

C5, C8

M17 Obnoviti i staviti u funkciju vodospreme na otocima

Grad Zadar, Vodovod d.o.o.

4 godine

C5, C8

M18 Izraditi koncepcijsko rješenje vodoopskrbe zadarskih otoka (desalinizacija i/ili dovod vode s kopna)

Hrvatske vode, Vodovod d.o.o.

2 godine

III

C5, C8

M19 Planirati izgradnju sustava desalinizacije na otocima ukoliko se koncepcijskim rješenjem vodoopskrbe zadarskih otoka dokaže njena prihvatljivost

Grad Zadar, Vodovod d.o.o.

4 godine

III

C5, C8

M20 Prilikom projektiranja vodoopskrbnog sustava na otocima, razmotriti mogućnost

projektiranja dvostrukog sustava opskrbe: sustava za pitku vodu i

Grad Zadar,

Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša

Vodovod.d.o.o.

4 godine

PRIORITET

CILJ

MJERA

NOSITELJI PROVEDBE MJERE

ROK PROVEDBE

sustava za morsku vodu za

ispiranje WC-a

III

C5, C8

M21 Ispitati mogućnost nadogradnje uređaja za obradu otpadnih voda radi ponovne uporabe obrađene vode

Odvodnja d.o.o.

4 godine

III

C5, C8

M22 Ispitati mogućnost nadogradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda radi korištenja topline kanalizacijske vode za dobivanje toplinske energije

Odvodnja d.o.o.

4 godine

III

C5, C8

M23 Ispitati mogućnost korištenja bioplina iz procesa fermentacije mulja za dobivanje toplinske i električne energije

Odvodnja d.o.o.

4 godine

C5, C8

M24 Povećati razinu pripravnosti na ekstremne vremenske uvjete

Grad Zadar, Upravni odjel za gospodarstvo i obrtništvo,

Sve operativne snage za zaštitu i spašavanje prema Planu zaštite i spašavanja Grada Zadra

Kontinuirano

III

C5, C8

M25 Izraditi Akcijski plan prilagodbe na klimatske promjene Grada Zadra 11

Grad Zadar,

Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša

4 godine

C5,

C7, C8

M26 Provoditi edukativne aktivnosti za podizanje javne svijesti o klimatskim promjenama

Grad Zadar,

Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša

Kontinuirano

MJERE ZA ZAŠTITU OZONA

C7, C8

M27 Provoditi edukativne

aktivnosti o ozonu, ozonskom

omotaču i zaštiti ozonskog omotača

Grad Zadar,

Upravni odjel za

razvitak otoka i zaštitu okoliša

Kontinuirano

MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA IZ CESTOVNOG PROMETA

C2,

C4,

C5, C8

M28 Izraditi Master plan održive mobilnosti zadarske regije

Grad Zadar, EU fondovi

2 godine

C4,

C5, C8

M29 Izraditi strategiju

inteligentnog prometnog sustava te revidirati i dopuniti Prometnu

Grad Zadar,

Upravni odjel za prostorno uređenje i

2 godine

11 Opcionalno - nije zakonska obveza, ali se preporuča.

PRIORITET

CILJ

MJERA

NOSITELJI PROVEDBE MJERE

ROK PROVEDBE

studiju Grada Zadra

graditeljstvo

C2,

C4,

C5, C8

M30 Provoditi mjere predviđene SEAP-om Grada Zadra za cestovni promet

Grad Zadar,

Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo

Prema rokovima predviđenim SEAP-om Grada Zadra

C2,

C4,

C5, C8

M31 Izraditi program energetske učinkovitosti u gradskom prometu

Grad Zadar,

Upravni odjel za prostorno uređenje i

graditeljstvo

2 godine

C2,

C4,

C5, C8

M32 Širiti i unaprjeđivati biciklističku infrastrukturu

Grad Zadar,

Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Upravni odjel za

komunalne djelatnosti

Kontinuirano

C2,

C4,

C5, C8

M33 Planirati uvođenje novih

autobusnih linija ili povećati učestalost postojećih u skladu s

potrebama

Liburnija d.o.o.

Kontinuirano

C2,

C4,

C5, C8

M34 Planirati zamjenu vozila s pogonom na naftna goriva, vozilima na prirodni plin i biodizel ili hibridni pogon u javnom gradskom prijevozu, vozilima Gradske uprave i vozilima gradskih ustanova i poduzeća

Liburnija d.o.o., Grad Zadar, Društva u vlasništvu Grada Zadra

Kontinuirano

III

C2,

C4,

C5, C8

M35 Planirati uvođenje punionica za električne automobile, posebno one sa solarnim izvorom napajanja

Grad Zadar,

Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo

4 godine

C2,

C4,

C5, C8

M36 Ozelenjivati pojaseve uz prometnice

Grad Zadar,

Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Upravni odjel za

komunalne djelatnosti, Nasadi d.o.o.

Kontinuirano

2. UPRAVLJANJE VODAMA

2.1 Stanje

Područje voda pravno je uređeno Zakonom o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14), kojim se uređuje i definira pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjeti upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda), način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. Temeljem Zakona o vodama definiran je i niz pripadajućih podzakonskih akata. Uz to, u RH su doneseni važni planski dokumenti za upravljanje vodama, a to su Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) i Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/13).

Za područje Zadarske županije, a time i Grada Zadra, doneseno je nekoliko značajnih planova: Plan zaštite voda Zadarske županije (2002), Vodoopskrbni plan Zadarske županije (2008), Plan navodnjavanja za područje Zadarske županije (2007) te Studija zaštite voda na području Zadarske županije (2005), jedan od najvažnijih dokumenata zaštite voda ovog područja.

Grad Zadar nalazi se unutar Jadranskog vodnog područja koje je okarakterizirano kao krško područje. Područje Grada siromašno je površinskim vodotocima te unutar njegovih granica prolaze samo 2 tekućice koje su prema Planu upravljanja vodnim područjima (2013) proglašene vodnim tijelom (JKRN935019 i JKRN935020), dok ostali površinski tokovi predstavljaju povremene bujice (kao što su Ričina i Vruljica) za koje ne postoje podaci o stanju. Praćenje stanja vodnih tijela provodi se u okviru nadzornog monitoringa, sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15). Prema podacima Hrvatskih voda, oba vodna tijela na području Grada Zadra su u umjerenom ekološkom stanju zbog povišenih vrijednosti fosfora i promjena u koncentraciji kisika, te u dobrom kemijskom stanju.

Područje Grada Zadra dio je grupiranog vodnog tijela podzemnih voda JKGNKCPV_08 RAVNI KOTARI za koje je procijenjeno loše količinsko i kemijsko stanje uslijed intruzije slane vode (Plan upravljanja vodnim područjima, 2013), što potvrđuju i rezultati analize podataka o koncentracijama klorida na crpilištima Zadarskog vodovoda koja se nalaze na području Ravnih Kotara (Boljkovac i Golubinka).

Korištenje voda

Vodoopskrbni sustav Grada Zadra opskrbljuje se vodom s nekoliko izvorišta:

- vodoopskrbni sustav Bokanjačko blato (udio oko 40%) – koriste se bunari “Jezerce” i “Bunari 4 i 5”, a na CP “Jezerce” dovode se vode s izvorišta Golubinka;

- vodoopskrbni sustav Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije (udio oko 60%) – koristi vode s izvorišta u području rijeke Zrmanje;

- lokalni sustavi (udio oko 2%) – bunar Boljkovac i izvorište Oko;

- povezivanjem na vodoopskrbni sustav rijeke Krke (trenutno izvan funkcije).

Udio pojedinih sustava je promjenjiv i ovisi o hidrološkoj situaciji i ekonomskim faktorima (npr. potrošnja el. energije).

Broj priključaka na vodoopskrbni sustav je 2014. godine iznosio 41 769, a značajni problem predstavljaju veliki gubici vode u sustavu. Prema podacima Izvješća o rezultatima praćenja kakvoće vode za ljudsku potrošnju u vodoopskrbnom sustavu za 2014. godinu (Vodovod

d.o.o. Zadar), voda na izvorištima (vodozahvatima) kojima se opskrbljuje Grad Zadar bila je neispravna obzirom na mikrobiološke parametre te se prije upuštanja u sustav vodoopskrbe obavezno dezinficira klorom. Najčešći fizikalno-kemijski uzroci zdravstvene neispravnosti bili su povećani sadržaj klorida i mutnoće.

Za vodopskrbu otoka (npr. Ist, Veli Iž, Molat, Zapuntel, Brgulje, Silba, Premuda) i održavanje objekata koji su pod upravom Grada Zadra, nadležna je tvrtka Vodovod d.o.o.. Budući da su tamošnji objekti održavani,a vodoopskrba se putem vodonosca odvija u maksimalno kontroliranim uvjetima, voda za ljudsku potrošnju na njima je zdravstveno ispravna.

Otoci se vodom opskrbljuju na dva načina: 1) u obliku kišnice pri čemu zbog loše i nedovoljne sanacije i održavanja mjesnih cisterni na otocima ta voda uglavnom nije ispravna za piće, 2) dopremanje vode vodonosnicima pri čemu su objekti održavani od strane komunalnog društva, a vodoopskrba se odvija u maksimalno kontroliranim uvjetima, pa je voda za ljudsku potrošnju na njima zdravstveno ispravna.

Kako bi se izvorišta koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu zaštitila od onečišćenja te od drugih nepovoljnih utjecaja, uspostavljaju se i održavaju zone sanitarne zaštite koje se određuju temeljem Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13), a sama zaštita ostvaruje se u skladu s Odlukom o zaštiti izvorišta. Za crpilišta zadarskog Vodovoda d.o.o. donesena je Odluka o zaštiti izvorišta pitke vode izvora unutar slijeva Bokanjac - Poličnik (Zdenci B-4 i B-5, Jezerce, Oko, Boljkovac i Golubinka) (Službeni glasnik Zadarske županije br. 9/14)).

Uzorkovanja izvorskih voda i voda za piće iz vodoopskrbnih zahvata ukazuju na još uvijek relativno dobro stanje podzemnih voda. Izuzetak su područja pod najsnažnijim antropogenim utjecajem (npr. izvor Vruljica u Zadru), gdje su u podzemnim vodama utvrđena onečišćenja strojnim uljima i fekalnim mikroorganizmima. Vruljica je jedan od priobalnih izvora koji se ne koristi ni za kakve namjene.

Prema informacijama Hrvatskih voda, nema službenih podataka o količinama vode koje se koriste za navodnjavanje na području Grada Zadra. Međutim, na području Grada poljoprivreda je na simboličnih 2% (prema zaposlenosti) gospodarstva te iskorištavanje vode za ove potrebe ne predstavlja značajan problem.

Izvori onečišćenja

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15) i Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 78/15), onečišćivači, vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćivanja dužni su dostaviti u Registar onečišćavanja okoliša (ROO) potrebne podatke definirane navedenim Pravilnikom o ispuštanjima u vode i/ili more i prijenosu onečišćujućih tvari u otpadnim vodama, odnosno o ispuštanjima onečišćujućih tvari u otpadnim vodama iz

sustava javne odvodnje u vode i/ili more. Registar (ROO) vodi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP), dok verifikaciju podatka za područje grada provodi nadležni upravni odjel Zadarske županije. Prema podacima iz ROO na području Grada Zadra je tijekom 2012. godine postojalo 30 prijavljenih tvrtki (onečišćivača) s ispustom u vode i/ili more, a idućih godina se njihov broj smanjio te ih je 2014. godine bilo prijavljeno 25. Najčešći prijemnici ispusta su more (32%) i sustav odvodnje s uređajem za pročišćavanje (40%), a kao prijemnici služe i tlo, melioracijski kanali, akumulacije i sustavi javne odvodnje bez pročišćavanja/ sustav odvodnje lokacije druge pravne ili fizičke osobe.

Tijekom posljednjih godina napravljeni su znatni pomaci na području odvodnje otpadnih voda, a stanje odvodnje na području Grada Zadra je zadovoljavajuće. Od 2009. godine sve otpadne vode grada Zadra, prikupljene u sustav odvodnje otpadnih voda, se potpuno pročišćene ispuštaju u more kontroliranim dugačkim podmorskim ispustima (1 503 m - Borik i 2 000 m - Centar). Broj stanovnika priključen na sustav javne odvodnje iznosi oko 60 400, odnosno 75% stanovništva Grada Zadra.

Uz navedene izvore onečišćenja bitno je spomenuti aktivne potencijalne izvore onečišćenja koji uključuju prometnice i poljoprivrednu aktivnost kao difuzni izvor onečišćujućih tvari. Međutim znatno ozbiljniji problem predstavljaju ilegalna odlagališta kao značajan točkasti izvor onečišćenja. Prema Izvješću o lokacijama i količinama odbačenog otpada te troškovima uklanjanja odbačenog otpada na području Grada Zadra u 2015. godini („Glasnik Grada Zadra“, broj 2/16) na području Grada zabilježeno je 30 lokacija neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša koja je potrebno sanirati.

2.2 Ciljevi i mjere

Sljedeće tablice prikazuje ciljeve i mjere zaštite voda na području Grada Zadra, izvedene iz ciljeva i mjera navedenih u Prostornom planu uređenja Grada Zadra i Strategije razvoja Grada Zadra, standardnih principa zaštite vode, ciljeva definiranih Strategijom upravljanja vodama (NN 91/08), Planom upravljanja vodnim područjima 2013. — 2015 i Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02). Operativnije razine ciljeva definirat će se kroz detaljnije sektorske analize.

Tablica 2-1. Osnovni ciljevi zaštite voda za područje Grada Zadra

Osiguravanje upravljanja vodama prema načelu održivog razvoja.

Očuvati ili poboljšati stanje površinskih i podzemnih voda te poticati njihovo obnavljanje;

zaustaviti trend pogoršavanja stanja podzemnih i površinskih voda ondje gdje je ona narušena i postupno mjerama zaštite osigurati propisano stanje voda. Sanirati/ukloniti

postojeće izvore onečišćenja, te osmisliti sustavni nadzor nad njima.

Pri upravljanju vodama stvoriti uvjete za zaštitu ekosustava pojedinih vrsta i staništa ovisnih

o vodama.

Tablica 2-2. Mjere zaštite voda na području Grada Zadra

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

Sudjelovati u izradi relevantnih dokumenata vodnog gospodarstva – u prvom redu Plan upravljanja vodnim područjima te programima gradnje komunalnih vodnih građevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina

i građevina za melioracije.

HV, GZD

JPP, NVU

PGZD, HV

Ispitati stanje vodovodne mreže, sanirati

oštećenja i dotrajale dijelove mreže (tamo gdje već nije provedeno) kako bi

se smanjili gubici zahvaćene vode.

GZD, KP

PR, TR

PGZD,

građani

Osigurati dovoljne količine kvalitetne

vode iz postojećih ili novih izvora uz striktno provođenje zaštitnih mjera u zonama sanitarne zaštite za potrebe

javne vodoopskrbe.

HV, GZD

JPP, KP

PR, SR

PZŽ, PGZD, GS, HV

Obnoviti i staviti u funkciju vodospreme na otocima.

Vodovod d.o.o.

KP, HV

PGZD, MRRFEU,

EUMF

Prilikom projektiranja vodoopskrbnog sustava na otocima razmotriti mogućnost projektiranja dvostrukog sustava opskrbe: sustava za pitku vodu i sustava

za morsku vodu za ispiranje WC-a.

GZD

KP, HV

PGZD, EUMF

Postupno širiti sustav javne vodoopskrbne

mreže kako bi se osigurala kontrola ispravnosti vode za piće i time poboljšala sigurnost zdravlja stanovništva te konstantna opskrba. Nastaviti s kontroliranjem kvalitete vode za ljudsku potrošnju na izvorištima i kontrolirati

održavanje cisterni i vodonosnika.

GZD, KP

HV-VI

SR, TR

PGZD, KP, DP

Ispitati mogućnost nadogradnje uređaja

za obradu otpadnih voda radi ponovne uporabe obrađene vode.

GZD, HV

PGZD

Riješiti problem pražnjenja septičkih

jama s otoka.

GZD

PGZD

Poštivati preporuke za zaštitu voda iz

prostorne dokumentacije u područjima

posebnih ograničenja u korištenju (vodozaštitna područja, vodotoci i sl.).

GZD, HV

, MP

PR, TR

HV, PGZD, DP

M10

Nastaviti izgradnju sustava za javnu

odvodnju u dijelovima grada gdje to dosad nije adekvatno riješeno.

GZD,

PR, DR

PGZD, EUMF,

M11

Ukloniti / sanirati stare / utvrđene izvore

onečišćenja (divlja odlagališta, propusne

GZD

KP, JPP,

MRRFEU,

PR,

SR/DR

PGZD, GS,

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

dijelove kanalizacijske mreže,

neadekvatno riješene sustave odvodnje s prometnica na zaštićenim zonama vodocrpilišnih područja) koja ugrožavaju

podzemne i površinske vode.

HV, VI

3. MORE

3.1 Stanje

Hrvatska je donošenjem Uredbe o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zaštiti morskog okoliša preuzela obveze iz Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS) koja se primjenjuje na priobalne i morske vode, a povezuje obveze iz Protokola o integriranom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja. Također, određene su polazne osnove i mjerila za izradu buduće integrirane Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Uredbom se uređuju polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj, provedbu i praćenje provedbe Strategije zaštite morskog okoliša ili tzv. „Morske strategije“ koja svoju zakonsku obvezu izrade ima u Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15).

S ciljem ispunjenja zahtjeva ODMS-a izrađen je dokument „Početna procjena stanja i opterećenja na morski okoliš hrvatskog dijela Jadrana“, a kroz drugu fazu projekta "Zaštita od onečišćenja voda u priobalnom području - Program praćenja stanja Jadranskog mora" planirana je uspostava cjelovitog sustava praćenja i promatranja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana. Ostali pripremni dokumenti navedene strategije koji se odnose na morski okoliš uključuju gospodarsko-socijalnu analizu (2015.), skup značajki dobrog stanja okoliša i skup ciljeva u zaštiti okoliša (2014.), koji će se izraditi i biti podloga za donošenje Programa mjera (u proceduri izrade).

Rast stanovništva u priobalnoj zoni prisutan je na području Grada Zadra te uz brojne druge aktivnosti koje se odvijaju u obalnom području, dovodi do određene razine opasnosti od kontinuiranog i iznenadnog onečišćenja mora, što posljedično vodi do ugrožavanja morskih ekosustava. Pritisci koji su evidentni u obalnim područjima su komunalne aktivnosti u gradovima i naseljima. Također je potrebno naglasiti i gospodarske aktivnosti koje koriste morske resurse kao što su industrija, poljoprivreda, pomorski promet, ribarstvo (i marikultura), turizam i brodogradnja.

Uzimajući u obzir rezultate trofičkog indeksa Trix na postaji OC 12 koja se nalazi ispred grada Zadra, kojim je izražena kvantitativna ocjena ekološkog stanja, ova postaja je ocijenjena najvišim stupnjem kao i druge postaje na području Zadarske županije (AZO, 2014) u periodu od 2003. do 2013.

Višegodišnji rezultati praćenja pokazuju trend poboljšanja kakvoće mora za kupanje. Konačne ocjene izračunate za period 2011. – 2014. godine pokazuju da je kakvoća mora na 93,75% točaka ispitivanja bila izvrsna ako gledamo HR Uredbu ili na 100% točaka ako gledamo EU Direktivu, što je više od europskog prosjeka koji iznosi 78,3% (AZO, 2014). Nadalje, konačna ocjena kakvoće mora za kupanje na samo jednoj točki ispitivanja bila je dobra, a postaje na kojima je stanje bilo zadovoljavajuće ili nezadovoljavajuće nisu zabilježene na području Grada Zadra.

Rezultati istraživanja organskih onečišćujućih tvari (PCB i DDT) na području Jadrana pokazuju da su PCB prisutni u znatno većim količinama u odnosu na DDTs, što ukazuje na prevladavajući utjecaj industrijskog onečišćenja nad poljoprivrednim na cijelome području,

što je slučaj i na postajama OT 18 i OT19 koje se nalaze na području Grada Zadra. S Također, potrebno je naglasiti, da su vrijednosti opasnih tvari na ove dvije postaje bile u pravilu manje u odnosu na druge postaje duž Jadrana.

Količina iskrcanog vodenog balasta se smanjivala na području hrvatskih luka, uz iznimku manjeg povećanja u luci Zadar tijekom 2010. godine. Najveće smanjenje iskrcanog vodenog balasta zabilježeno je 2012. godine. (AZO, 2014).

3.2 Ciljevi i mjere

Tablica 3-1. Ciljevi zaštite mora na području Grada Zadra

Sudjelovati u uspostaviti sustava praćenja i promatranja stanja morskog okoliša.

Smanjiti količinu unosa onečišćujućih i štetnih tvari te spriječiti unos invazivnih vrsta u

morski okoliš.

Sudjelovati u razvoju sustava integralnog upravljanja obalnim područjima (IUOP) na razini

županije.

Tablica 3-2. Mjere zaštite mora na području Grada Zadra

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući izvori

finan.

Nastaviti postojeći Program praćenja kakvoće mora na plažama.

ZŽ

UOROZO

MZOIP, ZZJZZ,GS

PGZD, PZŽ, GS

Poticati i sufinancirati ciljana istraživanja bioraznolikosti podmorja s naglaskom na Natura 2000 staništa u okviru financiranja programa u projekata

iz područja zaštite prirode i okoliša.

UOROZO

MZOIP, HA, ZI, NVU, HV, NJ

DP, PGZD, EUMF

Poticati izradu programa utvrđivanja postojećeg stanja invazivnih vrsta i praćenja njihovog širenja u morskom

okolišu.

UOROZO

MZOIP, HAOP, ZI; NVU, HV

DP, PGZD

Jačanje administrativne i institucionalne sposobnosti te djelatnu učinkovitost tijela nadležnih za zaštitu morskog okoliša.

UOROZO

MPPI, MZOIP, HAOP,ZŽ, ZI, NVU,

DP, PGZD, EUMF

Nastaviti s izgradnjom sustava odvodnje.

GZD

MZOIP, HV

PGZD, HV, DP,

EUMF

Sudjelovati u uspostavi funkcionalnog sustava vezanog za reguliranje potapanja plovila i otpada te drugih tvari u more sukladno propisima (u skladu s čl 65 (2) Pomorskog zakonika (NN 26/15) i čl. 16 Zakona o gospodarenju otpadom (NN

94/13).

UOROZO

ZŽ, MPPI, MZOIP, MP, HAOP

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori finan.

Sudjelovati u uspostavi sustava za zbrinjavanje havariranih i potopljenih

pomorskih objekata.

UOROZO

ZŽ, MPPI, MZOIP,

HAOP

Osiguranje pripravnosti u slučaju akcidenata i iznenadnog onečišćenja mora.

ŽOC, ŽOP, LK

Sukladno Planu intervencij a kod iznenadnog onečišćenj

a mora

PGZD

Poticati korištenje i razvoj ekoloških metoda sidrenja u cilju zaštite morskih

staništa.

UOROZO, UOPUG

HAOP, MZOIP,

MPPI, MZ

DP; PGZD

M10

Sudjelovati u uspostavi institucionalnog i pravnog okvira IUOP.

UOROZO, UOPUG

MGIPU, MPPI, MZOIP, MT, MP, HAOP, HV, HŠ,

ZŽ, NJ

DP; PZŽ, PGZD

M11

Sudjelovati u izradi detaljnih planova i programe upravljanja obalnim područjima Županije.

GZD

MGIPU, MPPI, MZOIP, MT, MP, HAOP, HV, ZŽ,

DP; PGZD

4. TLO

4.1 Stanje

Zaštita tla u RH je, osim načelno kroz zaštitu okoliša (Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)), u većoj mjeri provedena sektorski, posebno u poljoprivredi i šumarstvu kao najvećim korisnicima zemljišnih resursa RH. Iako ne postoje podzakonski akti unutar Zakona o zaštiti okoliša koji bi detaljnije definirali postupke i mjere zaštite tla, tlo se ipak štiti od štetnih utjecaja putem procjene utjecaja zahvata koja uključuje i tlo kao sastavnicu okoliša, kroz izradu četvorogodišnjih izvješća o stanju okoliša (tla), strategije i plana zaštite okoliša na razini RH, odnosno programa zaštite okoliša na razini županija i gradova.

Najpotpunija zaštita tla definirana je unutar Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15) koji posebno težište stavlja na održavanje poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, a time se definira i zaštita zemljišta odnosno tla od oštećenja i onečišćenja. U okviru ovog Zakona donesen je čitav niz podzakonskih akata koji detaljnije razrađuju zaštitu tla i poljoprivrednog zemljišta.

Područje Grada Zadra nalazi se u dinarskom sustavu gorja i predgorskih prostora, koji pripadaju širem kompleksu Dinarida, tj. geotektonskim jedinicama Ravnih kotara i zadarskih otoka. Građeno je od vapnenačkih naslaga, a obalnu i otoke karakterizira velika razvedenost. Tla na području Grada Zadra su antropogenizirana što znači da je čovjekova intervencija potpuno modificirala prirodnu dinamiku i svojstva. Prevladavaju crvenica na vapnencu i dolomitu (terra rossa), smeđe tlo na vapnencu i rendzine. Na kopneno obalnom pojasu zastupljeno je smeđe tlo, srednje duboko alohtono, antropogenizirano tlo i koluvijalno karbonatno s prevagom zemljišnog materijala neoglejeno.

Na području Grada Zadra ne postoje sustavna istraživanja o stanju tala. Pretpostavlja se da kao i u preostalim dijelovima Hrvatske do onečišćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti. Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu, može uzrokovati onečišćenja tla, koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo vremena kontaminirana. Osim onečišćavanja uslijed korištenja pesticida i herbicida postoje slučajevi pojedinačnog izlijevanja motornih ulja. Poseban je problem nepropisno odlaganje svih vrsta otpada, uključujući i opasni otpad. Uz prometnice također može doći do onečišćenja tala taloženjem čestica ispušnih plinova, kao i nepropisnim odlaganjem raznih vrsta otpada koje ima negativan utjecaj na bioravnotežu, estetska i fizionomska obilježja terena.

4.2 Ciljevi i mjere

Strategija održivog razvoja, te Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) prepoznaju četiri osnovna cilja vezana za zaštitu tla: tvorba cjelovite politike zaštite tla, inventarizacija baze podataka za tlo i zemljište, uspostava cjelovitog monitoringa tla i prevencija kemijske i fizičke degradacije tala poljoprivrednim kulturama i njezino smanjenje.

Tablica 4-1. i 4-2. u nastavku prikazuju ciljeve i osnovne mjere zaštite tla kojima će se u Gradu Zadru nastojati odgovoriti izazovima klimatskih promjena te zaštiti tala, a operativnije razine ciljeva definirati će se kroz detaljnije sektorske analize.

Tablica 4-1. Ciljevi zaštite tla na području Grada Zadra

C1	Sprječavanje i smanjivanje erozije.
C2	Smanjenje dehumizacije tala.
C3	Zaustavljanje iscrpljivanja i degradacije tla intenzivnom poljoprivredom.
C4	Sprečavanje i smanjivanje onečišćenja polutantima.
C5	Racionalno gospodarenje prostorom.

Tablica 4-2. Mjere zaštite tla na području Grada Zadra

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

U suradnji s Hrvatskim vodama i drugim nadležnim institucijama uspostaviti protuerozijske mjere, izraditi detaljnije karte erozije, izraditi i provoditi tehničke mjera zaštite od negativnog djelovanja voda (npr. uređenje korita bujice, i sl.) i održavanja postojećih sustava (odvodni kanali, i dr), provoditi program SADNJE ZAŠTITNIH ŠUMA /

TRAJNIH NASADA, usklađenog s mjerama i programima drugih sektora značajnih za borbu protiv erozije, te provedbu biotehničkih mjera na požarištima i ranjivim površinama

tala.

HV, HŠ

PR, TR

PGZD, HV, HŠ

Poticati ekološku poljoprivredu, kod

intenzivne poljoprivrede poticati suvremene prakse kojima je cilj očuvanje kvalitete tla (plodored, efikasnija primjena biotehničkih

sredstava, polikultura, i sl.).

GZD,

ZI, MP, NVU, AZP, PSS

PR, TR

PGZD, DP, GS, EUMF

Poticati smanjivanje emisija u vode, u

zrak, uklanjanje divljih odlagališta otpada.

GZD

JPP,

MZOIP, IZO

PGZD,GS

Pri prostornom planiranju i uređenju

dosljedno primjenjivati naputak o racionalnom korištenju

poljoprivrednog zemljišta (aspekt prenamjene i sl.).

UOPUG

UOGO

DR, TR

5 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

5.1 Stanje

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) predstavlja temeljni propis kojim je regulirana zaštita prirode, a time i zaštita biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Uz ovaj zakon vezan je niz provedbenih propisa vezanih za proglašenje zaštićenih područja, za zaštićene svojte te rijetke i ugrožene tipove staništa te postupanje s genetski modificiranim organizmima (popis relevantnih propisa može se naći na xxxx://xxx.xxxxx.xx/).

U sklopu približavanja europskoj zakonodavnoj praksi Hrvatska je proglasila Ekološku mrežu Republike Hrvatske (Uredba o proglašenju ekološke mreže NN 109/07) te pripremila prijedlog kopnenih područja za europsku mrežu NATURA 2000. Nakon priključenja Hrvatske Europskoj Uniji, proglašena je NATURA 2000 ekološka mreža (Uredba o ekološkoj mreži NN 124/13, 105/15). Navedena ekološka mreža zamjenjuje prijašnju, nacionalnu ekološku mrežu. Za svaki planirani zahvat koji sam ili s drugim zahvatima, može imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja ekološke mreže provodi se postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu NN 146/14).

Potrebno je naglasiti da se, temeljem moderne prakse, zaštita prirode provodi na cjelokupnom teritoriju RH. Zaštita prirode time postaje integralna djelatnost koja se i dalje temelji na zaštiti vrsta i njihovih staništa te zaštićenim područjima, ali također nastoji u suradnji sa svim korisnicima prirodnih dobara osigurati njihovo razumno i održivo korištenje. Strateški dokument koji definira odrednice zaštite biološke raznolikosti je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) te je trenutno u izradi novi takav dokument. Ovim dokumentom definirane su smjernice i akcijski planovi kroz zaštitu zaštićenih dijelova prirode, ali i kroz održivo korištenje prirodnih dobara.

Hrvatska je potpisala i ratificirala niz međunarodnih propisa kojima se štiti biološka raznolikost, kao što su: Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992), Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972), Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija), Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija), Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore – CITES Konvencija i druge.

5.1.1 Zaštićeni dijelovi prirode

Osobito vrijedna područja prirode s aspekta biološke, geološke i krajobrazne raznolikost zaštićuju se putem zaštićenih područja. Na području Grada Zadra nalazi se jedno zaštićeno područje – Spomenik parkovne arhitekture Perivoj Xxxxxxxxx Xxxxxx. Upravljanje ovim zaštićenim područjem u nadležnosti je Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije Natura Jadera.

U Prostornom planu uređenja Grada Zadra (Glasnik Grada Zadra, br. 4/04, 3/08, 4/08, 10/08, 16/11, 2/16) navode se i osobito vrijedna područja i dijelovi prirode, koja se predlažu za postupak uvođenja u Upisnik zaštićenih područja: Grebeni kod Silbe s podmorjem i Perivoj Kraljice Jelene – Zadar. Za Perivoj kraljice Jelene Medijevke, Državni zavod za zaštitu prirode je 2005. god. izradio stručnu podlogu. Zaštita Perivoja planirana je u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Od 2008. godine, u proceduri su aktivnosti vezane uz proglašenje Značajnog krajobraza Silbanski grebeni. Cilj zaštite ovog područja je očuvanje krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti te biološke raznolikosti područja, posebno očuvanje staništa morske cvjetnice Posidonia oceanica. Državni zavod za zaštitu prirode je 2008. god. izradio, a 2012. nadopunio stručnu podlogu za zaštitu.

Ujedno je 2014. godine od strane Grada Zadra Ministarstvu zaštite okoliša i prirode upućen prijedlog za proglašenje otoka Rave značajnim krajobrazom te je u tom cilju iste godine izrađena preliminarna studija „Biološka valorizacija otoka Rave“.

Za Xxxxxxx Xxxxxxxxx Xxxxxx i Perivoj kraljice Xxxxxx Xxxxxxxxx je u sklopu IPA projekta

„Zeleni otoci“ izrađen Zajednički plan upravljanja odabranim urbanim zelenim površinama. Tijekom provedbe projekta izvršena je sanacija i hortikulturno uređenje, a radi popularizacije perivoja, planirana je provedba raznih edukativnih i turističkih aktivnosti.

U Prostornom planu uređenja Grada Zadra navedena su i područja osobitih bioloških i krajobraznih vrijednosti:

- krški ekološki sustavi;

- područja prekrivena autohtonom vegetacijom;

- more i podmorje i

- šume (Musapstan …).

Nadalje, u PPU Grada Zadra navode se i javne zelene površine, koje imaju značajnu ulogu u slici i identitetu Grada. To su:

- Perivoj kraljice Xxxxxx;

- Xxxxxxx Xxxxxxxxx Xxxxxx – registrirani hortikulturni spomenik;

- Perivoj Gospe od Zdravlja;

- Xxxxxxx Xxxxxx;

- Xxxxxxx Xxxxxxx i

- parkovna površina duž Obale kralja Xxxxx Xxxxxxxxx XX.

Zaštita biološke raznolikosti Grada Zadra trebala bi se voditi smjernicama EU Strategije bioraznolikosti 2011. – 2020., kojom bi se trebao smanjiti pritisak na prirodu i ekosustave u EU kroz postavljanje ciljeva očuvanja bioraznolikosti u ključne sektorske politike. Strategija ima šest prioritetnih ciljeva i popratnih akcija čiji je cilj uvelike smanjiti prijetnje bioraznolikosti. Akcije uključuju:

- punu provedbu postojećeg zakonodavstva za zaštitu prirode i mrežu prirodnih rezervi, kako bi se osigurala značajnija poboljšanja statusa očuvanja staništa i vrsta;

- poboljšanje i obnova ekosustava i usluga ekosustava gdje god je to moguće, osobito kroz povećano korištenje zelene infrastrukture;

- osiguravanje održivosti aktivnosti u poljoprivredi i šumarstvu;

- očuvanje i zaštita populacije riba u EU;

- kontrola invazivnih vrsta, jednog od rastućih uzroka gubitka bioraznolikosti u EU;

- jačanje EU doprinosa zajedničkim globalnim akcijama za sprečavanje gubitka bioraznolikosti.

5.1.2 Divlje svojte i staništa

Područje Grada Zadra vegetacijski pripada mediteranskoj geobotaničkoj regiji. Otoci i uski obalni pojas pripadaju steno- i eumediteranskoj zoni za koje su karakteristične vazdazelene šume hrasta crnike (Quercus ilex) i šume alepskog bora (Pinus halepensis). Djelovanjem čovjeka (prekomjerna sječa, ispaša i brst) većina šuma je pretvorena u guste i niske šume panjače – makije, prorijeđene svijetle šikare – bušike te kamenjare i kamenjarske pašnjake. Kopneno zaobalje pripada submediteranskoj vegetacijskoj zoni koju karakteriziraju listopadne šume i šikare bijelog graba i hrasta medunca. Djelovanjem čovjeka na području zadarskog zaobalja ove šume su gotovo u potpunosti iskrčene, a zamijenili su ih pašnjaci i dračici. Pošumljavanjem, a kasnije i prirodnim širenjem, na ovom području su raširene šume alepskog bora, primorskog bora (Pinus pinaster) i pinija (Pinus pinea).

Od kopnenih staništa prisutnih na području Grada Zadra ugroženima i rijetkima smatraju se vapnenačke stijene i točila, suhi travnjaci, bušici te šume i šikare hrasta medunca i crnike. Oko polovice prisutnih šumskih površina u državnom je vlasništvu. Šumama u državnom vlasništvu gospodari se potrajno uz osiguravanje općekorisnih funkcija šuma.

Ostala ugrožena i rijetka staništa pretežito su vezana uz obalne ili morske ekosustave. Njihova zaštita većim je dijelom osigurana proglašenjem Natura 2000 POVS područja na cjelokupnom prostoru zadarskog arhipelaga koji se nalazi unutar administrativnog područja Grada Zadra (izuzev otočića Xxxxxxx). Morska staništa POVS područja HR3000066 JI dio o. Molata detaljno su kartirana 2014. god. u sklopu projekta „Kartiranje morskih staništa na područjima ekološke mreže NATURA 2000 u Zadarskoj županiji“. Istraživanja je provelo Društvo istraživača mora – 20000 milja iz Zadra. Upravo na ovom području ekološke mreže zabilježena je izrazito visoka bioraznolikost te je njegova zaštita izuzetno bitna.

Unutar administrativnih granica Grada Zadra ukupno je područjem ekološke mreže Natura 2000 proglašeno 20,84% teritorija. Osim spomenutih područja ekološke mreže kojima se poglavito štite morska i obalna staništa te vrste koje naseljavaju more i kamenjar, na prostoru Grada Zadra nalaze se i dva područja očuvanja značajna za ptice (POP). Na kopnenom dijelu područja Grada Zadra nalazi se manji dio područja očuvanja značajnog za ptice HR1000024 Ravni kotari te više od polovine površine područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove HR2001366 Bokanjačko blato.

Osim već spomenutih, u razdoblju od 2012. do 2014. god. Natura Jadera je provela ili naručila slijedeća istraživanja:

- Ornitološka istraživanja „Zadarski arhipelag: ornitološka raznolikost kroz vrijeme i prostor“. Izvoditelj projekta: Zavod za ornitologiju HAZU, Zagreb, 2012. god.

- Istraživanje populacija žute poljarice (Dolichophis caspius) na otoku Olibu.

Izvoditelj projekta: Hrvatsko herpetološko društvo „Hyla“, 2013. god.

- Znanstvena istraživanja otoka Rave i susjednih područja Natura 2000 mreže. Izvoditelj projekta: Prirodoslovni muzej Rijeka (naručitelj Grad Zadar).

U sklopu projekta „Zadarski arhipelag: ornitološka raznolikost kroz vrijeme i prostor“ ornitološki su istraženi otoci Silba, Olib, Premuda, Ist i Molat. Otok Olib detaljnije je istražen herpetološki te je potvrđeno postojanje populacije ugrožene žute poljarice (Dolichophis caspius). Uz neke druge vrste gmazova i vodozemaca zabilježen je i velik broj jedinki gotovo ugroženog kravosasa (Elaphe quatrolineata). U sklopu monitoringa zlatovrane (Coracias garrulus) na NATURA 2000 području HR1000024 Ravni kotari 2014. god. jedinke ove kritično ugrožene vrste zabilježene su na prostoru Bokanjačkog blata. Osim istraživanih, na području Grada Zadra rasprostranjene su i brojne druge ugrožene divlje vrste gljiva, biljaka i životinja (prema dostupnim podacima sveukupno 62 vrste, no stvarna brojka je vjerojatno mnogo veća).

Značajnu prijetnju očuvanju biološke raznolikosti mogu predstavljati invazivne vrste. Često se radi o stranim vrstama unesenim u novi ekosustav u kojem zbog nedostatka prirodnih neprijatelja nezaustavljivo i nepovratno potiskuju zavičajne vrste smanjujući njihove populacije. Time uzrokuju degradaciju i izumiranje domaćih vrsta i stanišnih tipova, a mogu nanijeti ozbiljne štete gospodarstvu i zdravlju ljudi. U moru je poznato nekoliko algi koje imaju invazivno djelovanje na prirodna staništa: Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa, Womersleyella setacea i dr.

Jadransko more naselilo je više od desetak novih vrsta riba tzv. lesepsijskih migranata od kojih za dvije vrste postoje naznake invazivnosti: Fistularia commersonii – plavotočkasta trumpetača i Siganus luridus – tamna mramornica. Lagocephalus sceleratus predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje, jer njena koža i unutarnji organi sadrže tetrodotoksin koji može paralizirati nervni i respiratorni sustav te na kraju uzrokovati i smrt uslijed konzumacije nepravilno pripremljenog mesa ove ribe.

Na području Grada zabilježena je 21 strana invazivna biljna vrsta. Ove vrste predstavljaju problem ili potencijalni problem u zaštiti biološke raznolikosti, ali i donose štetu gospodarstvu. Samo neke od njih su: Ailanthus altissima (Mill.) Swingle − žljezdasti pajasen, Carpobrotus edulis (L.) X.X.Xx. in Phillips − karpobrot, Broussonetia papyrifera (L.) Vent. − dudavac, Robinia pseudoacacia L. − mirisavi bagrem, Phytolacca americana L. − američki kermes.

5.1.3 Pritisci

Mnoge ljudske djelatnosti, ukoliko se provode ne vodeći računa o „interesu prirode“, mogu imati značajne negativne posljedice na biološku raznolikost. Najznačajniji pritisci na biološku raznolikost na području Grada Zadra prikazani su u Tablici 5-1.

Tablica 5-1. Najznačajnije prijetnje biološkoj i krajobraznoj raznolikosti na području Grada Zadra

Urbanizacija, neplanska, loša planska i bespravna izgradnja

Prenamjena i ireverzibilni gubitak staništa te degradacija okolnog područja (kroz fragmentaciju, onečišćenje otpadom, otpadnim vodama, bukom, svjetlošću), prekomjerno širenje građevinskog područja, lociranje građevinskih područja u posebno vrijedne i osjetljive ekosustave, izgradnja izvan

građevinskog područja.

Turizam

Osobito vrijedna područja istovremeno su i turistički najatraktivnija, i

posljedično izložena najvećem pritisku od ove djelatnosti. Ukoliko se taj pritisak ne kanalizira osiguranom infrastrukturom i organizacijom posjete, neminovni su značajni negativni utjecaji upravo na najvrednija područja (npr. pritisak širenja turističke infrastrukture na vrijedna područja biološke

raznolikosti).

Promet

Fragmentacija staništa, buka, uznemiravanje faune, posredni utjecaji velikih

prometnica (onečišćenje zraka i tla, fragmentacija staništa, svjetlosno onečišćenje i sl.). Onečišćenja mora uslijed ispuštanja otpadnih i balastnih voda s brodova u pomorskom prometu (sve prisutniji kruzeri, rastući nautički turizam i dr).

Neuređena privezišta utječu na devastaciju staništa (npr. livade morske cvjetnice) i pospješuju nekontrolirano širenje invazivnih vrsta (npr. vrste iz

roda Caulerpa)

Intenzivna poljoprivreda

Prenamjena staništa, prenamjena zemljišta, sječe šuma, melioracije, uzgoj monokultura, nestajanje autohtonih vrsta, sorti i pasmina, primjena pesticida, herbicida, uništavanje šumaraka, živica, drvoreda.

Napuštanje tradicionalnih oblika poljoprivrede, koji su doprinosili očuvanju

biološke raznolikosti.

Ribarstvo i marikultura

Neselektivno i prekomjereno korištenje ribljeg fonda, uništavanje podmorja

koćarenjem i drugim slaboselektivnim alatima, utjecaj marikulture u smislu

organskog onečišćenja mora, utjecaja na okolne populacije (inficiranje, unos stranog genetskog materijala, utjecaj na populaciju predatora).

Onečišćenje otpadom i otpadnim vodama

Neadekvatna odlagališta otpada – odlagalište komunalnog otpada i divlja

odlagališta sa značajnim utjecajem na okoliš (procjedne vode,

samozapaljenja, smrad, vizualno onečišćenje i sl.). Onečišćenja kopnenih i podzemnih voda te mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama.

Unošenje invazivnih vrsta

Najčešće strane vrste unesene u novi ekosustav u kojem zbog nedostatka

prirodnih neprijatelja snažno (ponekad i nepovratno) potiskuju zavičajne vrste i smanjuju njihove populacije. Uzrokuju degradaciju i izumiranje domaćih vrsta i xxxxxxx, ali mogu nanijeti ozbiljne štete gospodarstvu (npr. Caulerpa

racemosa) i zdravlju ljudi (npr. ambrozija)

Sukcesija (kao posljedica deruralizacije i depopulacije)

Napuštanje poljoprivredne proizvodnje i gubitak vrijednih kultiviranih područja

s tipičnim načinom uzgoja u suhozidima, zarastanje poljoprivrednih površina, nekontrolirana samoobnova. Obraštaj negospodarenim sastojinama alepskog bora povećava opasnost od požara, a potom i od erozije te drugih negativnih posljedica.

Vodno gospodarstvo

Isušivanje vrijednih močvarnih područja radi dobivanja poljoprivrednih

površina, uništavanje vlažnih staništa važnih za održavanje mnogih vrsta, pogotovo ptica močvarica, betoniranje riječnih korita.

Požari (ljeti, kao posljedica antropogenih ili prirodnih

djelovanja)

Uništavanje staništa i vrijednih krajobraznih dijelova, uznemiravanje vrsta, onečišćenje zraka.

Degradacija staništa te smanjenje područja pod šumskim zemljištem. Pojačana erozija.

S druge strane, postoje i mnoge mjere i inicijative kojima relevantne institucije nastoje spriječiti negativne i potaknuti pozitivne promjene, koje su baza na kojoj će se graditi cjeloviti sustav očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti u Gradu Zadru.

5.2 Ciljevi i mjere

Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) prepoznaje nekoliko glavnih razloga ugroženosti biološke raznolikosti (promjene staništa, onečišćenje okoliša, prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora te unošenje stranih vrsta), a kao jedan od glavnih problema ističe se nedostatak kvalitetnih podataka, nedovoljna koordiniranost i suradnja s drugim sektorima, nedostatan institucionalni okvir zaštite prirode te njegova nedovoljna implementacija. U skladu s ciljevima Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš definirani su ciljevi očuvanja biološke raznolikosti Grada Zadra. Mjere za ostvarivanje ciljeva su proizašle iz prikaza stanja okoliša navedenog u dokumentu, a definirane su u skladu s mjerama Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš te s obzirom na strateške smjernice i akcijske planove koje propisuje Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08).

Tablica 5-2. Primarni ciljevi vezani uz problematiku biološke raznolikosti na području Grada Zadra

C1	Provoditi inventarizaciju biološke raznolikosti.
C2	Kartirati rasprostranjenost dijelova biološke raznolikosti.
C3	Procijeniti stanje ugroženosti inventariziranih dijelova biološke raznolikosti.
C4	Izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke raznolikosti.
C5	Provoditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke raznolikosti.
C6	Nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti učinke provedbe akcijskih planova (monitoring).
C7	Ustanoviti mehanizme provedbe (uključujući zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješćivanje, mehanizme financiranja i dr.).
C8	Izraditi metodologiju upravljanja osjetljivim i/ili zaštićenim područjima/ekosustavima.

Tablica 5-3. Mjere za očuvanje biološke raznolikosti u Gradu Zadru

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

C1– C5

Provesti inventarizaciju i kartiranje

biološke raznolikosti. U prvoj fazi je potrebno usmjeriti inventarizaciju na zaštićena područja, područja predložena za zaštitu te područja NATURA 2000, no zadani cilj je inventarizacija i kartiranje ukupne biološke raznolikosti te ocjena njene ugroženosti. Također je potrebno inventarizirati, kartirati i procijeniti ugroženost najugroženijih svojti živog svijeta (CR i EN) te zavičajnih udomaćenih pasmina životinja i sorti

kultiviranih biljaka. Potrebno je provesti

GZD, KP, HAOP, MZOIP, ZI, NVU,

zainteresir ana javnost

DR, TR

DP, PGZD, FZOEU, EUMF

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

inventarizaciju i kartiranje invazivnih

stranih vrsta (pogotovo morskih alga) te utvrditi njihov utjecaj na bioraznolikost i napraviti akcijske planove suzbijanja negativnih učinaka. Uspostaviti i održavati informacijski sustav

prikupljenih podataka.

C4-

C6- C8

Izraditi planove upravljanja s akcijskim planovima zaštite za područja NATURA 2000, eventualno novoproglašena zaštićena područja te druge ugrožene dijelove biološke raznolikosti (npr. ugrožene endemske i reliktne vrste, migratorne vrste, ugrožene zavičajne udomaćene pasmine i sorte). Akcijski planovi trebaju sadržavati definirani sustav praćenja promjene stanja (monitoringa) biološke raznolikosti (s posebnim naglaskom na zapuštene travnjake, pješčane plaže i lokve na otocima) i mjere učinka provedbe. Također, poticati obnovu narušenih ekosustava/revitalizaciju, gdje je god to moguće. Uključiti lokalno stanovništvo u provođenje akcija zaštite staništa (čišćenje obraštajne vegetacije, košnja, ispaša). Poticati korištenje udomaćenih zavičajnih svojti za održavanje i

unapređenje stanja travnjačkih stanišnih tipova.

NJ, GZD

HAOP, MZOIP, UOROZO

PR, TR

DP, PGZD, FZOEU, EUMF

C3– C9

Na temelju podataka prikupljenih

inventarizacijom, kartiranjem i monitoringom sastavnica biološke raznolikosti procijeniti stanje ekosustava i vrednovati njihove usluga. Educirati javnost o važnosti biološke raznolikosti i

konceptu usluga ekosustava.

MZOIP, NJ

HAOP, GZD

DR, TR

DP, PGZD, EUMF

Osigurati da vodnogospodarski,

vodoopskrbni i energetski projekti te projekti zbrinjavanja otpada uključuju mjere zaštite prirode. Osigurati spajanje svih stanovnika na kanalizacijski sustav i adekvatno riješiti odvodnju na otocima s ciljem smanjenja zagađenja morskih ekosustava. Organiziranim čišćenjem mora i sakupljanjem otpada s brodova smanjiti onečišćenje u marinama i lukama. U sustavu javne rasvjete osigurati postavljanje ekoloških rasvjetnih tijela s ciljem smanjenja

svjetlosnog onečišćenja.

GZD

HAOP, HV, MPPI

DP, PGZD, EUMF

Povećati suradnju s organizacijama

civilnog društva kojom bi se uspostavio

GZD,

MZOIP,

HAOP, NVU

DR,

DP,

PGZD,

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

kvalitetan tok informacija s državnim

službama i privatnim sektorom te

poticati i razvijati programe za volontere.

NVU

EUMF

Uspostaviti integraciju mjera zaštite

prirode u druge sektorske planove. Naročito u dokumente prostornog uređenja, lovno gospodarske osnove, šumsko-gospodarske osnove i dr.

NJ, XXX, MZOIP

HŠ, HV, HAOP, NJ

PGZD, DP

6 KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

6.1 Stanje

Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske5, Grad Zadar se nalazi unutar tri krajobrazne jedinice: kopneni dio pripada Sjeverno-dalmatinskoj zaravni, otoci Škarda, Ist, Molat, Iž i Rava Zadarsko-šibenskom arhipelagu, a otoci Silba, Olib i Premuda Kvarnersko-velebitskom prostoru. Prema položaju, klimatološkim i geomorfološkim obilježjima te stupnju prisutnosti čovjekovog utjecaja, unutar ovih jedinica mogu se izdvojiti pojedini tipovi krajobraza, odnosno specifična krajobrazna područja na administrativnom području Grada Zadra: zadarsko primorje (kopneni dio) te zadarski arhipelag (otoci).

Na nacionalnoj razini ne postoji zakon koji se bavi isključivo problematikom krajobraza, no zaštita krajobraza regulirana je kroz nekoliko pravnih propisa. Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara štite se pojedina zaštićena i evidentirana područja prirodne, odnosno kulturne baštine. Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15) krajobraz se štiti kroz mjere koje su utvrđene u postupcima PUO i SPUO, dok Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) propisuje zaštitu krajobraza kroz dokumente prostornog uređenja.

Na lokalnoj razini Grada Zadra za problematiku krajobraza zaduženi su Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša, Upravni odjel za kulturu i šport, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, te Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja.

Trenutno ne postoji baza podataka o krajobraznim strukturama na temelju koje bi se stanje krajobrazne raznolikosti na području Grada Zadra moglo precizno utvrditi. Tek je načelno moguće reći da područje Grada odlikuje znatna krajobrazna raznolikost koja je posljedica prirodnih datosti, dok je u slučaju kulturnih krajobraza i naslijeđeno kulturno dobro.

Zaštita krajobraza u Hrvatskoj, pa tako i na području Grada Zadra provodi se kroz normativne mjere kojima se štite pojedina zaštićena i evidentirana područja prirodne i kulturne baštine; mjere zaštite krajobraza propisane dokumentima prostornog uređenja; te mjere zaštite krajobraza utvrđene u postupcima PUO i SPUO. U nastavku slijedi pregled navedenih oblika zaštite krajobraza na području Grada Zadra.

Normativne mjere zaštite – prirodne baštine

Na području Grada Zadra prepoznat je jedan lokalitet koji se štiti Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) u kategoriji spomenika parkovne arhitekture (Perivoj Xxxxxxxxx Xxxxxx) dok se Prostornim planom uređenja Grada Zadra još tri osobito vrijedna područja predlažu za postupak uvođenja u registar (grebeni kod Silbe s podmorjem, Perivoj kraljice Xxxxxx i otok Rava). Krajobrazi unutar navedenih područja ističu se kao osobito vrijedni zbog svojih ekoloških i/ili kulturnih, ambijentalnih i vizualnih kvaliteta.

5 Krajobrazna regionalizacija Hrvatske, Bralić I. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997.

Za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima nadležna je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije „Natura Jadera“.

Normativne mjere zaštite – kulturne baštine

Prema Prostornom planu uređenja Grada Zadra, niti jedno od zaštićenih kulturnih dobra na području Grada Zadra nije zaštićeno u kategoriji zaštićenog kulturnog krajolika.

Mjere zaštite krajobraza propisane dokumentima prostornog uređenja

Krajobrazne vrijednosti na prostoru Grada Zadra dodatno se štite i propisanim konkretnim mjerama zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti na području Grada (PPUGZ, čl. 303- 309), te nizom drugih mjera čija provedba indirektno utječe na povoljno stanje krajobraza, poput mjera zaštite kulturno-povijesnih cjelina, uvjeta za određivanje namjene, za građevinska područja naselja, za uređenje šumskih površina te utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

Postupci procjene utjecaja na okoliš

U periodu od 2012.-2015. godine provedeni su postupci ocjene o potrebi procjene utjecaja (OPUO) za šest zahvata te jedna javna rasprava radi zahtjeva za izmjenom Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (Politika zaštite okoliša i održivog razvoja). U navedenom razdoblju nije bilo postupaka PUO i SPUO na području Grada Zadra.

Pritisci

Područje Grada Zadra, posebno njegovog kopnenog dijela, ubrzano se razvija, pri čemu prostorne promjene koje ne uvažavaju kvalitete krajobraza i njegove vrijednosti dovode do narušavanja i degradacije krajobraznih značajki. Kao osnovni pritisci na krajobraznu raznolikost prepoznati su sljedeći razvojni procesi i djelatnosti (Izvor: Nacrt izvješća o stanju okoliša Grada Zadra, 2016.):

- Urbanizacija

Kao rezultat urbanizacije, koja je posebno izražena na području grada Zadra, širenjem građevinskih područja te industrijskih, servisnih i trgovačkih sadržaja osobito na rubovima grada, dolazi do smanjenja poljoprivrednih površina te prenamjene zelenih površina i šumskog zemljišta. Prenamjenom zelenih površina gube se elementi koji mogu biti uključeni u zeleni sustav grada - okvir za mnogobrojne vrijednosti i funkcije koje priroda pruža ljudskom okolišu (ambijentalna, ekološka, socijalna, prostorna, zaštitno-okolišna, ekonomska i dr.).

- Turizam

Obično su područja iznimnih krajobraznih vrijednosti osobito privlačna za razvoj turističke djelatnosti. Istovremeno ta su područja vrlo osjetljiva na degradaciju uslijed izgradnje turističkih objekata neprimjerenih dimenzija i oblikovanja, čime se umanjuju prirodne i/ili kulturne, te vizualne vrijednosti krajobraza. Veliki pritisak turističke djelatnosti na prostoru Grada Zadra koncentriran je u priobalnom području (od Petrčana preko Kožina i Dikla do Puntamike) gdje je, uz izuzetak bivšeg vojnog područja Šepurine, obalni pojas izgrađen gotovo u potpunosti.

- Sukcesija kao posljedica procesa deruralizacije i depopulacije

Depopulacija i zamiranje poljoprivrede dovodi do prirodne sukcesije, tj. obrastanja tradicionalnih poljoprivrednih površina u suhozidima (pašnjaka, terasa, dolaca osobito na otocima Olib i Silba), te propadanja vrijednih primjeraka tradicijske kamene arhitekture nekadašnjeg sela. Navedeno na posljetku uzrokuje gubitak vrijednih kulturnih krajobraza, koji svojom osobitom pojavom daju prepoznatljiv vizualni i kulturni identitet područja.

6.2 Ciljevi i mjere

Sljedeće tablice prikazuju ciljeve i mjere identificirane kao prikladne za unaprjeđenje postojećeg stanja krajobrazne raznolikosti na lokalnoj razini, a koji su proizašli iz prethodno navedenog opisa stanja i pritisaka na području Grada Zadra.

Tablica 6-1. Ciljevi zaštite krajobrazne raznolikosti u Gradu Zadru

C1	Inventarizacija, klasifikacija i vrednovanje krajobrazne raznolikosti na čitavom teritoriju Grada Zadra.
C2	Sustavno praćenje promjena krajobrazne raznolikosti tijekom vremena.
C3	Očuvanje i održivo korištenje postojeće krajobrazne raznolikosti.
C4	Osiguranje integralnog održivog korištenja i zaštite krajobraza kroz suradnju s drugim sektorima.
C5	Edukacija javnosti o krajobraznoj raznolikosti i njezinim vrijednostima.

Tablica 6-2. Mjere zaštite krajobrazne raznolikosti u Gradu Zadru

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

C1 C3 C4 C5

Izraditi i implementirati Krajobraznu osnovu Grada Zadra, tj. provesti inventarizaciju, tipološku klasifikaciju i vrednovanje krajobraza; procijeniti stanje pojedinih tipova krajobraza i izraditi smjernice za njihovo očuvanje, unaprjeđenje i korištenje; utvrditi osobito vrijedne i iznimne krajobraze, te osmisliti mjere za zaštitu karaktera tih područja. Krajobraznu osnovu koristiti kao podlogu za izradu prostornih planova te integrirati mjere zaštite krajobrazne raznolikosti u

prostorne planove.

GZD

UOPUG, UOKS, ZI, JPP, KP,

konzultanti

PGZD, EUMF

C1 C2 C3

Uspostaviti informacijski sustav (bazu podataka) krajobrazne raznolikosti GZ koja bi bila dostupna stručnoj, ali i široj javnosti. Za izvršenje ovog cilja potrebno je prikupiti, objediniti, analizirati i sistematizirati podatke unutar GIS sustava, uspostaviti sisteme kartiranja obilježja krajobraza te uspostavljenu bazu kontinuirano nadopunjavati i ažurirati. Maksimalno iskoristiti pojedinačna znanstvena i

stručna istraživanja i radove.

GZD

MZOIP, HAOP, NJ, XX, JPP,

konzultanti

DR, TR

PGZD, DP, EUMF

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

C1 C3

Uspostaviti mehanizme i alate za

oblikovanje zelene infrastrukture GZD: provesti inventarizaciju i tipološku klasifikaciju zelenih površina Grada (elemenata zelenog sustava), te njihovo vrednovanje; fizički i programsko-funkcionalno povezati zelene površine grada u prepoznatljivu

cjelinu.

UOPUG

ZPUGZ, ZADRA, UOROZO, UOKS, ZI, JPP,

konzultanti

PGZD, EUMF

Izraditi stručnu podlogu za područja koja su važećim dokumentima

prostornog uređenja predložena za zaštitu.

GZD

NJ, HAOP, KP,

konzultanti

DP, PGZD

Ojačati institucionalne kapacitete tijela nadležnih za zaštitu krajobraza

edukacijom stručnjaka za krajobraznu problematiku.

GZD

MZOIP, KP

PGZD, DP, EUMF

C3 C4

Za potrebe izrade, odnosno izmjena i dopuna prostorno planske dokumentacije, izraditi stručne podloge koje uključuju vrijednosno opredjeljenje / ocjenu pogodnosti prostora za smještaj pojedinih planiranih djelatnosti, s ciljem optimalnog smještaja pojedinih djelatnosti, kojim se istovremeno zadovoljavaju kriteriji razvoja s jedne (model privlačnosti prostora) i kriteriji zaštite s druge strane (model

ranjivosti prostora).

UOPUG

ZI,

konzultanti

PGZD

Pridonijeti zaštiti vrijednih kulturnih krajobraza promoviranjem i raznim vrstama potpore (financijska, savjetodavna…) djelatnostima koje pomažu očuvanje autentičnih krajobraza (eko te ekstenzivna – tradicionalna poljoprivreda; alternativni oblici turizma – ruralni, robinzonski, ekoturizam, zdravstveni, sportski, avanturistički; čista ind.,

itd.).

GZD

TZGZ, TZOS, PSS, NVU, ZI, GS

KR, TR

PGZD, EUMF

Podizati razinu svijesti kod javnosti o bogatstvu krajobrazne raznolikosti GZ kroz raznovrsne akcije, tiskanje brošura i priručnika o iznimnim prirodnim i kulturnim krajobrazima, potporu edukacijskim programima i kampanjama (npr. kroz ciljano financiranje kvalitetnih projekata NVU s područja GZD koje za cilj imaju osvješćivanje vrijednosti i važnosti iznimnih prirodnih i kulturnih

krajobraza GZD).

GZD

NJ, TZGZ, TZOS, NVU, ZI

PGZD, TZGZ, TZOS, EUMF

7 OKOLIŠ I ZDRAVLJE

7.1 Stanje

Problematika okoliša i zdravlja, odnosno disciplina zdravstvene ekologije, kako ju se definira u okviru zdravstvenog sustava RH, podrazumijeva 6 „integriranu temu koja zahtijeva razmatranje velikog broja čimbenika … identifikaciju složenih veza između kvalitete okoliša i rizika kojima su ljudi izloženi zbog onečišćenja zraka, vode, izloženosti kemikalijama i dr. … učinke višestruke i dugotrajne izloženosti, značajke socio-ekonomskog statusa i osobnih navika te niz drugih zdravstvenih osobitosti … neposredne i posredne učinke globalnih megatrendova, poput klimatskih promjena, iscrpljivanja prirodnih resursa, smanjivanja usluga ekosustava i bioraznolikosti … s krajnjim ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja i dobrobiti stanovništva“.

U stvarnosti se ta ambiciozna zadaća svugdje u svijetu provodi u puno užem obimu, u obuhvatu definiranom:

1) već dužom prepoznatošću neke teme kao značajne teme iz područja okoliša i zdravlja (npr. kakvoća vode za piće, zdravstvena ispravnost hrane i predmeta opće uporabe, mora i voda koje se koriste za rekreaciju i kupanje, zraka, buke), što se standardno reflektira i kroz uključivanje te teme među redovne zadaće iz djelokruga relevantnih institucija;

2) aktualnošću neke teme, potaknutom bilo nekim epidemiološkim nalazima, bilo pojačanim interesom javnosti za neku temu, zbog čega se ona počinje intenzivnije istraživati, a potom najčešće na neki način postaje i dijelom rečenog redovnog djelokruga relevantnih institucija (recentni primjeri su npr. utjecaj peluda kao alergena, utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta – u prvom redu toplinskih valova, utjecaj elektromagnetskog zračenja od mobilne telefonije, utjecaj od izloženosti sunčevom zračenju).

Nadalje, kako je utjecaj na zdravlje ljudi jedan od osnovnih kriterija 7 za definiranje zadovoljavajuće stanja okoliša, praktički svi ciljevi i mjere uključeni u Program zaštite okoliša, odnosno u druga poglavlja ovog dokumenta, na više ili manje direktni način doprinose i okolišu koji je „zdrav“ u smislu utjecaja na ljudsko zdravlje8. Jasno, svi ti ciljevi i mjere, kao i opisi i ocjene stanja iz kojih se izvode, kojim se detaljnije razrađuju razni aspekti „zdravog okoliša“, neće se ponavljati i u ovom poglavlju. U ovom poglavlju će

6 Izviješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014

7 Npr. kod izrade Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02), kriteriji za određivanje prioriteta bili su: utjecaj onečišćenog okoliša na zdravlje ljudi; utjecaj na sam okoliš odnosno ekosustave, utjecaj na razvoj gospodarstva,a prednost je davana onima koji se tiču utjecaja na zdravlje ljudi.

8 Npr. poglavlje vezano uz Zrak, kao glavni cilj (C1), prenesen iz Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Zadra (donešenog u prosincu 2015.) postavlja „Zaštitu i očuvanje zdravlja ljudi i zaštitu i poboljšanje kvalitete življenja“, a među drugim ciljevima pokriva sve od krovnog (C2) Održavanja I. kategorije kvalitete zraka u Gradu Zadru; preko specifičnog cilja kojim se adresira jedini trenutni osjetniji problem (C3: Smanjiti epizode dodijavanja neugodnim mirisom obzirom na H2S), do horizontalnog cilja C7: Podignuti javnu svijest i informirati javnost o stanju kvalitete zraka. Slično vrijedi i za poglavlja Vode, More, Buka, Bioraznolikost, Otpad, Promet, i dr.

se „pokriti“ neke standardne teme vezane uz okoliš i zdravlje, koje nisu spominjane u drugim poglavljima.

Detaljni opis stanja – temeljen prvenstveno na rezultatima redovnih programa praćenja koje provodi Služba za ekologiju ZJZ Zadar – dan je u recentno izrađenom Izviješću o stanju okoliša Grada Zadra.

Okvirna ocjena stanja je da je stanje u Gradu Zadru – i po pitanju utjecaja okoliša na zdravlje građana, i po pitanju uspostavljenosti sustava kojima se taj utjecaj prati, kontrolira i po potrebi regulira – ili na razini RH prosjeka, ili nešto bolje, ali ni u jednom segmentu značajnije lošije, na način koji bi zahtijevao posebnu napomenu i prioritetnu mjeru unapređenja stanja. Nešto konkretnije:

- stanje okoliša s obzirom na njegov utjecaj na zdravlje stanovništva ocjenjuje se izrazito kvalitetnim (relativno prema EU, RH prosjecima i zakonskim zahtjevima),

- stanje uspostavljenosti sustava zadovoljava djelomično: tj. sustav uspješno odrađuje redovne zadaće iz svog djelokruga, no još uvijek – kao i u ostatku RH – izostaje sustavno praćenje i istraživanje utjecaja okolišnih faktora na zdravlje stanovništva, vezano uz mnoge potencijalno značajne čimbenike okoliša.

Pri tome se navedeni nedostatak može gledati i kao posljedica vrlo razumnog racionalnog odabira: primjene principa trijaže na cjelokupni sektor zdravstva, gdje se – u uvjetima izrazitih proračunskih ograničenja i manjkova, sredstva ulažu u elemente sustava gdje postoje akutniji nedostatci s težim posljedicama na zdravlje korisnika sustava, a ne u područje gdje se stanje čini vrlo zadovoljavajuće, s rezultatima redovnog praćenja koje nisu alarmantni ni u jednom dijelu.

Sve rečeno čini da se, u smislu ocjene ostvarenja ciljeva, mogu u cijelosti preuzeti okvirne ocjene dane u posljednjem nacionalnom Izviješću o stanju okoliša RH (AZO, 2014) (vidi Tablica 7-1.)9.

9 Slična ocjena dana je i u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012-2020, gdje se ističe

„Postojanje infrastrukture za praćenje i nadzor kvalitete okoliša i štetnih okolišnih utjecaja na zdravlje ljudi“, ali i „Nepostojanje sustavnog praćenja i analiza okolišnih čimbenika i njihovih utjecaja na zdravlje, nepostojanje »mape« izvora onečišćenja, neadekvatna međuresorska suradnja“, a kao jedan od Prioriteta se određuje: „Prioritet 6: Jačanje preventivnih aktivnosti; 6.6 jačanje sustava praćenja, nadzora i prevencije zdravstvenih rizika koji su određeni čimbenicima okoliša“.

Tablica 7-1. Ostvarenje ciljeva Nacionalnog plana djelovanja na okoliš (NN 46/02)

Cilj

Ocjena ostvarenja / Status

Uspostava politike koja se temelji na djelotvornom nadzoru, procjeni i prevenciji svih zdravstvenih rizika koji su određeni fizikalnim, kemijskim i biološkim, socijalnim i psihosocijalnim čimbenicima životnog i radnog okoliša.

+ / -

Kapaciteti za provedbu cjelovitog monitoringa, evaluaciju i prevenciju su nezadovoljavajući, a procjena utjecaja okoliša na zdravlje tek se treba početi provoditi sukladno svjetskoj praksi (EHIA), pri čemu nije jasno definirano koji je kadar s kojim kompetencijama nužno uključiti. Uglavnom se prate kemijski i fizikalni, no ne i biološki čimbenici, dok su socijalni i ekonomski aspekti, koji umnogome djeluju na zdravlje i kvalitetu života

(osobito urbanog stanovništva), u potpunosti izostavljeni.

Uklanjanje i smanjivanje

štetnog utjecaja onečišćenosti na zdravlje u svim medijima koji okružuju ljude i s kojima

oni dolaze u dodir.

Ispunjavanjem visokih standarda za održavanje kvalitete sastavnica okoliša i njihovu zaštitu te uslijed smanjenja opterećenja iz gospodarskih sektora, Hrvatska ispunjava kriterij

europske zemlje u kojoj je okoliš izuzetno kvalitetan za život.

7.2 Ciljevi i mjere

Dva cilja vezana uz temu „Okoliš i zdravlje“ određeni pred 14 godina u Nacionalnom planu djelovanja za okoliš (NN 46/02) i dalje su aktualni, pa ih se zadržava kao ciljeve C1 i C2 (vidi Tablica 7-2) i u ovom Programu. Prvi cilj podsjeća na dugoročnu viziju razvoja sustava koji će još cjelovitije izučavati i pratiti problematiku utjecaja okoliša na zdravlje ljudi. Drugi cilj je generički cilj koji je detaljnije razložen mnogim ciljevima po sastavnicama okoliša i sektorima u drugim poglavljima ovog Programa.

Narednim ciljem (C3: Građani Informirani, educirani, osviješteni o svom okolišu, njegovom utjecaju na zdravlje te zdravim životnim stilovima) želi se iskoristiti činjenicu da su građani najzainteresiraniji za one aspekte okoliša koji imaju implikacije na njihovo zdravlje, odnosno kvalitetu života, na način da ih – preko tih tema, koje su u stanju privuči njihov interes i pažnju – senzibilizira općenito za pitanja okoliša, te važnost njihovog odabira i životnog stila u zaštiti, očuvanju i unapređenju zajedničkog okoliša.

Sljedećim ciljem (C4: Građani partneri u praćenju stanja okoliša i njegovom utjecaju na zdravlje i kvalitetu života) se želi s jedne strane osnažiti građane u ostvarivanju svog Ustavom10 zajamčenog prava na zdrav život, a s druge, na troškovno vrlo efikasan način, stvaranjem okvira za „participativni monitoring“ građana, ojačati aktivnosti praćenja stanja okoliša.

Cilj C5 naglašava da građani sami, svojim odabirima i ponašanjem, imaju presudni utjecaj na stanje okoliša, i njegove zdravstvene implikacije.

10 Ustav RH, Članak 70: Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav život. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

Konačno, C6 stavlja izazov u smijeru razvoja „zelene infrastrukture“11 – zelenim rješenjima koja gradski prostor oplemenjuju raznim uslugama ekosustava (regulacija mikroklime, poboljšanje kvalitete zraka, ublažavanje površinskog otjecanja, hlad, očuvanje bioraznolikosti, itd.), te razvoja drugih aspekata tzv. „zelenih gradova“ budućnosti. Grad Zadar, koji je već razvio prepoznatljivost svojim originalnim urbanističko-arhitektonskim intervencijama u gradski prostor, u suradnji s drugim gradovima u Mediteranskoj regiji, može biti jedan od predvodnika.

Tablica 7-2. Ciljevi zaštite okoliša

C1	Uspostava politike koja se temelji na djelotvornom nadzoru, procjeni i prevenciji svih zdravstvenih rizika koji su određeni fizikalnim, kemijskim i biološkim, socijalnim i psihosocijalnim čimbenicima životnog i radnog okoliša.
C2	Uklanjanje i smanjivanje štetnog utjecaja onečišćenosti na zdravlje u svim medijima koji okružuju ljude i s kojima oni dolaze u dodir.
C3	Građani Informirani, educirani, osviješteni o svom okolišu, njegovom utjecaju na zdravlje te zdravim životnim stilovima.
C4	Građani partneri u praćenju stanja okoliša i njegovom utjecaju na zdravlje i kvalitetu života.
C5	Urbani okoliš unaprijeđen novousvojenim zdravim životnim stilovima.
C6	Grad Zadar kao mjesto inovacija i predvodnik u implementaciji Zalene infrastrukture u Jadranko-Mediteranskom podneblju.

Tablica 7-3. Mjere zaštite okoliša

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

C1 C2

ZJZZ nastavlja obavljati zadaće iz svog trenutnog djelokruga, te razvijati kapacitete i djelokrug rada sukladno smjernicama s nacionalne razine, te vlasititim opažanjima vezano uz

okolišno-zdravstvene probleme.

ZJZZ

HZJZ, MZ, MZOIP, ZŽ, GZD

PGZD, EUMF, PZŽ

Intenzivirati dosadašnje aktivnosti

informiranja i edukacije građana (moguće i kao aktivnost u okviru trajnog projekta ZADAR Zdravi grad). Jedna mogućnost je da se unutar web stranice Grada Zadra, u dijelu stranice

„Za Građane“, uspostavi podstranicu

„Vaš okoliš – Vaše zdravlje“, s raznim informacijama (i korisnim linkovima) vezano uz stanje okoliša u Gradu Zadru i njegovim zdravstvenim implikacijama (s uključenim „Često postavljanim pitanjima“);

te informativno-edukativno- motivacijskim sadržajima o „dvostruko

zdravim“ (tj. Zdravim za njih, Zdravim za okoliš) stilovima života.

UOSSZ, UOROZO

HAOP, NVU, ZZJZ,

građani

PGZD, EUMF, FZOEU

11 Vidi npr. xxxx://xx.xxxxxx.xx/xxxxxxxxxxx/xxxxxx/xxxxxxxxxx/xxxxx_xx.xxx

Cilj

Mjere za ostvarivanje ciljeva

Nositelji

Sudionici

Rok

Mogući

izvori financ.

C1 C2 C4

I dalje održavati „ZELENI TELEFON“ na

koji građani mogu prijaviti svoje pritužbe / opažanja vezano uz stanje okoliša i njihov subjektivni osjećaj

utjecaja na zdravlje.

NVU

UOROZO, UOSSZ

PGZD, EUMF, FZOEU

C2 C5

Trajna kampanja i niz aktivnosti kojima se promovira gradska mobilnost bez automobila (promoviranje pješačenja i bicikl kao „dvostruko zdravih 12 “ odabira (radi prepoznatljivosti, tj. jačanja branda

najbolje u okviru trajnog projekta ZADAR Zdravi grad).

GZD

NVU,

građani, škole

PR, TR

PGZD, EUMF

C2 C6

Planiranje i implementacija „Zelene infrastrukture“ u Gradu Zadru.

UOPUG, UOROZO

NVU,

građani

PGZD, EUMF

12 Dvostruko zdrav = Zdrav za njih + Zdrav za okoliš. Kretanje poboljšava kondiciju, smanjuje rizik od najčešćih oboljenja današnjice. Zamjena automobilia pješačenjem i/ili biciklom unapređuje okoliš: bolji zrak, bolja klima, manje buke, manje gužve

8 ZAŠTITA OD BUKE

8.1 Stanje

Razine buke na području Grada Zadra nisu poznate kao ni udio stanovništva koje je izloženo njima budući da nisu izvršena mjerenja buke koja bi dala uvid u postojeće razine buke na gradskom području. Također Grad Zadar nema obvezu izrade strateške karte buke i pripadnih akcijskih planova jer trenutno važeći Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) navedeno propisuje samo za gradove veće od 100.000 stanovnika. No 2008. godine, Grad Zadar je putem ovlaštene tvrtke DARH2 d.o.o. izradio Kartu buke ugostiteljskih i sportsko-rekreacijskih objekta u gradu Zadru čime je ukazano na kojim područjima su mogući štetni utjecaji buke na okoliš i zdravlje ljudi. Stoga je potrebna izrada i usvajanje akcijskih planova u svrhu prevencije i snižavanja prekomjernih razina buke tijekom rada ugostiteljskih i sportsko-rekreacijskih objekta.

Najčešći izvori buke na kopnenom području Grada Zadra su cestovni, pomorski promet, obrtnička postrojenja, sportski, rekreacijski i ugostiteljski sadržaji. Najveća ugroženost prevladava na lokacijama uz glavne gradske prometnice i njihove pristupne ceste, te u neposrednoj blizini velikih raskrižja i semafora pogotovo u turističkoj sezoni uslijed povećanja prometa. U uskim ulicama gradskog središta razina buke je dodatno povećana zbog refleksije zvuka između pročelja zgrada. Utjecaj buke pomorskog prometa je ograničen na priobalni pojas gradskog područja. Putnička luka Zadar i objedinjena teretna i putnička luka u Gaženici dominantni su izvori buke pomorskog prometa pogotovo tijekom turističke sezone uslijed značajnog povećanja prometa čime se posljedično povećava i cestovni promet. Buka od proizvodne, prerađivačke i zanatske industrije su vezane za užu okolicu njihovih pogona kao i za njihove vanjske transportne rute. Većina industrijskih pogona je ugašena, no prerađivački kapaciteti zauzimaju vodeće mjesto u ribljoj industriji Hrvatske. Djelatnost radionica i ugostiteljskih radnji smještenih unutar ili uz stambene zone također pridonose povećanju razina buke. Nepoštivanjem propisanih sanitarno- tehničkih uvjeta, određenog radnog vremena i uvjeta o zaštiti buke dolazi do prekoračenih razina buke, a time i do pritužbi stanovništva.

Otočna područja Grada Zadra su slabo naseljena pa je pojava buke moguća u neposrednoj blizini frekventnijih prometnica te u lukama i marinama tijekom uplovljavanja

/isplovljavanja plovila domaćeg stanovništva kod kojih dominira vanbrodski pogon. Na promatranom području nema izrazitijih oblika gospodarske djelatnosti, osim poneke uljare, trgovine prehrambenim proizvodima, stanice za otkup ribe i restorana. Izuzetak je Veli Iž s nekoliko proizvođačkih i obrtničkih djelatnosti dok na drugim mjestima izvori buke su slabijeg intenziteta i svode se uglavnom na aktivnosti stanovništva. Sveukupno, situacija se u otočnim naseljima može ocijeniti tipičnom za središnji priobalni dio malih primorska mjesta orijentiranih prema ribarstvu i turizmu te je izrazito sezonskog karaktera.

Document Metadata

Table of Contents

Zagreb, 2016.

Document Metadata