OTP START FOND
OTP START FOND 15. veljače 2023. | Prospekt otvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom OTP invest d.o.o. |
OTP START FOND
otvoreni investicijski fond s javnom ponudom
~ ٭~ ٭~ ٭ ~
PROSPEKT
Ovaj Prospekt predstavlja javnu ponudu i poziv na kupnju udjela u otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom (UCITS fondu) OTP start fond. U Prospektu su navedene informacije i podaci od značaja za stvaranje utemeljenog suda o Fondu te, posljedično tome, donošenje odluke o ulaganju u OTP start fond. Prije donošenja odluke o ulaganju, zainteresirani ulagatelji se pozivaju da s pozornošću pročitaju ovaj Prospekt kako bi stekli saznanja o obilježjima ulaganja, te samostalno procijenili rizik povezan s xxxxxx Xxxxx i njegovim portfeljem.
~ ٭~ ٭~ ٭ ~ Zagreb, 15. veljače 2023.
Razdoblje važenja prospekta | Popis bitnih promjena prospekta | Razlog promjene |
15. prosinac 2005. - 18. srpanj 2018. | - | - |
18. srpanj 2018. - 17. travanj 2019. | Naziv fonda | Uskladba s Uredbom (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima |
18. travanj 2019. - | Investicijski cilj i strategija ulaganja, klasifikacija fonda iz novčani fond u kratkoročni obveznički fond, horizont ulaganja, vrsta rizika i sklonost fonda prema pojedinom riziku | Uskladba s Uredbom (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima |
SADRŽAJ
1.1 Otvoreni investicijski fondovi 5
1.2 Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom – UCITS fondovi 5
1.3 Zakonski okvir i nadzor poslovanja UCITS fondova 6
1.5 Osnovna obilježja i povijesni prinos Fonda 7
2. INVESTICIJSKI CILJ I STRATEGIJA ULAGANJA 9
2.1 Investicijski cilj Fonda 9
2.2 Strategija ulaganja Fonda 9
2.4 Tehnike učinkovitog upravljanja portfeljem 11
3.1 Osnovna obilježja rizika ulaganja u Fond 15
3.1.1 Rizik promjene cijene (tržišni rizik) 16
3.1.6 Rizik druge ugovorne strane 17
3.1.9 Rizik financijske poluge 18
3.1.10 Rizik promjene poreznih propisa 18
3.1.11 Rizik održivog ulaganja 18
3.2 Rizici vezani uz društvo za upravljanje UCITS fondom 19
3.2.2 Rizik sukoba interesa 20
3.2.3 Rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti 20
3.2.5 Rizik promjene cijene (tržišni rizik) 20
3.2.6 Rizik financijske poluge 21
3.2.11 Rizik promjene poreznih propisa 22
4. VRIJEDNOST IMOVINE FONDA; UDJELI U FONDU 23
4.1 Izračun vrijednosti imovine Fonda 23
4.2 Izračun cijene udjela u Fondu 23
4.3 Odgovornost za izračun vrijednosti imovine i cijene udjela Fonda 24
4.5 Raspolaganje udjelom u Fondu 25
4.6 Odbijanje sklapanja ugovora o ulaganju 27
4.7 Odbijanje upisa u registar 27
4.8 Prava iz udjela u Fondu 27
5.1 Izvješćivanje javnosti i imatelja udjela u Fondu 28
5.2 Raspolaganje s dobiti Fonda 28
5.4 Obustava otkupa i izdavanja udjela u Fondu 28
6. NAKNADE I TROŠKOVI UPRAVLJANJA 30
6.4 Naknada vezana uz prinos (naknada za uspješnost) Fonda 31
6.6 Naknada i troškovi plativi depozitaru 32
7. POREZNI TRETMAN FONDA I XXXXXXXXXX 00
8. OTP INVEST DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA 34
8.1 Tvrtka, pravni oblik i sjedište Društva 34
8.2 Osnivač, temeljeni kapital i djelatnosti Društva 34
8.3 Nadnevak osnivanja i upisa u sudski registar 35
8.4.2 Nadzorni odbor Društva 36
8.6 Pojedinosti o politici primitaka Društva 38
8.7 Investicijski savjetnik 39
9.1 Temeljni podaci o Depozitaru 40
9.2 Delegiranje poslova na treće osobe 40
9.3 Sukob interesa u odnosu na poslove depozitara 45
9.4 Izjava o dostupnosti ažuriranih informacija 45
11. DELEGIRANI POSLOVI NA TREĆE OSOBE 47
1.1 Otvoreni investicijski fondovi
Otvoreni investicijski fond je zasebna imovina, bez pravne osobnosti, koju osniva društvo za upravljanje i kojom društvo za upravljanje upravlja u svoje ime i za zajednički račun imatelja udjela u toj imovini u skladu s odredbama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, prospekta i pravila toga fonda. Udjeli u otvorenom investicijskom fondu se, na zahtjev imatelja udjela, otkupljuju, izravno ili neizravno, iz imovine otvorenog investicijskog fonda. Ako pravo države članice Europske Unije ili treće države to dozvoljava, otvoreni investicijski fond može imati pravnu osobnost.
Ulaganje u otvorene investicijske fondove predstavlja poseban oblik ulaganja koje, putem diversificiranog investiranja u raznovrsne financijske instrumente, uz u načelu nešto veći rizik pruža mogućnost većeg povrata na uložena sredstva u odnosu na bankovni depozit i slične oblike plasmana, noseći istodobno znatno manje rizike od izravnog ulaganja u pojedinačne vrijednosne papire i druge financijske instrumente, odnosno samostalnog nastupa ulagatelja na financijskim tržištima.
1.2 Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom – UCITS fondovi
UCITS1 fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom:
a) koji ima za isključivi cilj zajedničko ulaganje imovine, prikupljene javnom ponudom udjela u fondu, u prenosive vrijednosne papire ili u druge oblike likvidne financijske imovine, a koji posluje po načelima razdiobe rizika,
b) čiji udjeli se, na zahtjev ulagatelja, otkupljuju izravno ili neizravno, iz imovine toga fonda. Radnje koje društvo za upravljanje poduzima kako bi se osiguralo da vrijednost udjela ne odstupa značajno od neto vrijednosti imovine fonda, izjednačene su s otkupom udjela i
c) koji je osnovan u skladu s dijelom 10. Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, odnosno propisima države članice donesenima na temelju Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
UCITS fond se osniva uz odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga provedbom zakonom propisanog postupka od strane za to ovlaštenog društva za upravljanje UCITS fondovima, s ciljem prikupljanja novčanih sredstava izdavanjem javnom ponudom i prodajom udjela u UCITS fondu radi ulaganja sukladnim ciljevima i ograničenjima ulaganja svojstvenim naravi i obilježjima pojedine vrste UCITS fonda, utvrđenim prospektom UCITS fonda.
1 UCITS – engleska skraćenica od Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities (hrv. subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire). Pojam je u širu upotrebu uveden 1985. godine Direktivom 85/611/EEC, koja je donesena u svrhu harmonizacije regulative otvorenih investicijskih fondova u zemljama članicama EU, s ciljem omogućavanja prekogranične distribucije takvih financijskih proizvoda. U Hrvatskoj regulativi u službenoj je upotrebi od donošenja Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 16/2013, 143/2014).
Imatelji udjela u UCITS fondu, kao njegovi vlasnici, pored prava na razmjerni udio u dobiti fonda, imaju pravo prema dinamici, na način i prema uvjetima utvrđenim prospektom i pravilima UCITS fonda, zahtijevati isplatu udjela i na taj način istupiti iz fonda. Time je osigurana likvidnost putem kontinuirane mogućnosti ulaganja i povlačenja sredstava iz UCITS fonda.
Imovinu UCITS fonda, odnosno zasebnu imovinu u zajedničkom vlasništvu svih imatelja udjela u UCITS fondu, čine sredstva prikupljena izdavanjem i javnom prodajom udjela u UCITS fondu, te imovina stečena ulaganjem uplaćenih novčanih sredstava, uključujući prihode i prava proizašla iz imovine UCITS fonda.
Društvo za upravljanje UCITS fondovima upravlja imovinom UCITS fonda s ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa imatelja udjela u fondu iskazanih prospektom i pravilima UCITS fonda. Pri upravljanju imovinom UCITS fonda, društvo za upravljanje UCITS fondovima nastoji ostvariti primjereni prinos na ulaganje uz istovremeno uvažavanje ograničenja ulaganja i zahtjeva za sigurnošću i likvidnošću plasmana svojstvenih pojedinoj vrsti UCITS fonda te utvrđenih prospektom i pravilima UCITS fonda. Društvo odgovorno upravlja imovinom Fonda u svrhu ostvarenja cilja, ali ne postoji jamstvo ostvarenja istoga.
1.3 Zakonski okvir i nadzor poslovanja UCITS fondova
U Republici Hrvatskoj, ustrojstvo i rad UCITS fondova i društava za upravljanje UCITS fondovima uređeno je Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 44/2016, 126/2019, 110/21 i 76/2022; u daljnjem tekstu: "Zakon"), po osnovi Zakona donesenim podzakonskim propisima te, između ostalog, Direktivom 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire, Direktivom Komisije 2010/44/EU od 1. srpnja 2010. godine o provedbi Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi određenih odredbi o pripajanjima ili spajanjima fondova, strukturama glavnih i napajajućih fondova i postupku obavješćivanja, Direktivom Komisije 2010/43/EU od 1. srpnja 2010. godine o provedbi Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu organizacijskih zahtjeva, sukoba interesa, poslovanja, upravljanja rizicima i sadržaja sporazuma između depozitara i društva za upravljanje, Uredbom Komisije (EU) br. 583/2010 od 1. srpnja 2010. godine o provedbi Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s ključnim informacijama za ulagatelje i uvjetima koje je potrebno ispuniti prilikom dostavljanja ključnih informacija ulagateljima ili prospekta na trajnom mediju koji nije papir ili putem internetske stranice, Uredbom Komisije (EU) br. 584/2010 od 1. srpnja 2010. godine o provedbi Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi oblika i sadržaja standardne obavijesti i potvrde UCITS-a, korištenja elektroničke komunikacije između nadležnih tijela za potrebe obavješćivanja i postupka izravnog nadzora i istražnih radnji i razmjene informacija između nadležnih tijela, Direktivom 2013/14/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. godine o izmjeni Direktive 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i Direktive 2011/61/EU o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova u odnosu na preveliko oslanjanje na kreditne rejtinge, delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2016/438 od 17. prosinca 2015. godine o
dopuni Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o obvezama depozitara, , a njihovo je osnivanje i poslovanje pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: "Agencija").
Na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom, na poslovanje društava za upravljanje UCITS fondovima te poslove UCITS fondova općenito, na odgovarajući se način, između ostalog, podredno primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
Naziv fonda je OTP start fond otvoreni investicijski fond s javnom ponudom (u daljnjem tekstu: "Fond").
Fond je osnovalo i njime upravlja OTP invest društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje fondovima, sa sjedištem u Zagrebu, Divka Budaka 1/d (u daljnjem tekstu: "Društvo"), isključivo radi prikupljanja novčanih sredstava javnom ponudom i prodajom udjela svim zainteresiranim ulagateljima te njihovog ulaganja u prenosive vrijednosne papire i novčane depozite na tržištima novca i kapitala u zemlji i inozemstvu.
Fond je osnovan temeljem odluke uprave Društva od 25. studenog 2005. godine. Rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske, Klasa: UP/I-450-08/05-02/195, Ur. broj: 567-02/05-02, od 15. prosinca 2005. godine, odobreno je osnivanje Fonda.
Fond je osnovan na neodređeno vrijeme. Kontakt:
OTP invest društvo za upravljanje fondovima d.o.o.
Divka Budaka 1/d 10000 Zagreb
Tel.: +385 (072) 20 10 92; +385 (072) 20 10 78
Faks: x000 00 000 000
E-mail: xxxx@xxxxxxxxx.xx www: xxx.xxxxxxxxx.xx
1.5 Osnovna obilježja i povijesni prinos Fonda
Trajanje fonda | Neograničeno |
Valuta fonda | EUR |
Ulagateljski cilj | Nastojanje ostvarivanja porasta vrijednosti imovine te ostvarivanje prihoda od kamatonosne imovine u srednjem roku većeg od kratkoročnih stopa na tržištu novca s visokom likvidnošću i niskom volatilnosti imovine |
ulaganjem pretežito u obveznice, a potom u depozite te instrumente tržišta novca. | |
Glavne vrste imovine | Pretežito obveznice državnih izdavatelja RH i EU; potom instrumenti tržišta novca državnih izdavatelja RH, EU; depoziti banaka u RH |
Iznimka ograničenja prema izdavatelju više od 35% NAV-a | Republika Hrvatska |
Korištenje financijskih izvedenica | U svrhu zaštite od tržišnog rizika U svrhu postizanja investicijskog cilja |
Valutna izloženost | Najviše 20,00% |
Tehnike učinkovitog upravljanja | Repo poslovi Obrnuti repo poslovi |
Mjerilo (benchmark) | Nema |
Horizont ulaganja | 6 mjeseci |
Najznačajniji rizici | Kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane |
Ukupni profil rizičnosti | Nizak |
Valuta uplate i isplate | EUR |
Ulazna naknada | Nema |
Izlazna naknada | Nema |
Upravljačka naknada | 1,00% |
Ulagatelji i druge zainteresirane osobe se upućuju da u trenutku čitanja ovog Prospekta neposrednim uvidom u službene web stranice Društva steknu saznanja o prinosu Fonda ostvarenom do trenutka razmatranja sadržaja Prospekta.
2. INVESTICIJSKI CILJ I STRATEGIJA ULAGANJA
OTP start fond klasificira se kao kratkoročni obveznički fond.
Investicijski cilj fonda je nastojanje ostvarivanja porasta vrijednosti udjela u srednjem roku većeg od kratkoročnih stopa na tržištu novca s visokom likvidnošću i niskom volatilnosti imovine, a ulaganjem pretežito u obveznice, a zatim u depozite i instrumente tržišta novca izdavatelja iz Republike Hrvatske i ostalih članica Europske Unije.
Fond nastoji postići investicijski cilj aktivno upravljajući imovinom, bez uspoređivanja sa referentnom vrijednosti (benchmark).
Društvo će nastojati ostvariti opisani investicijski cilj te ne može dati garanciju da će isti biti ostvaren.
Fond nema karakteristike novčanog fonda te nema odobrenje za rad u skladu sa Uredbom (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća o novčanim fondovima (Uredba o novčanim fondovima).
U skladu s postavljenim ciljevima ulaganja, Fond je prije svega namijenjen ulagateljima čiji je horizont ulaganja najmanje 6 mjeseci te koji:
• koji žele izloženost prema obvezničkom i novčanom tržištu
• imaju konzervativnu strategiju ulaganja te, koji su spremni preuzeti manji rizik za ostvarenje i ostvariti nešto veći prinos od onog prinosa na novčanom tržištu sukladno navedenom investicijskom cilju.
• žele visoku likvidnost u smislu mogućnosti unovčenja sredstava.
Fond će pretežno ulagati u obveznice, a zatim instrumente tržišta novca i depozite pri čemu ne smije
biti ugrožen investicijski cilj fonda.
Modificirano vrijeme trajanja (eng. modified duration) imovine Fonda je ograničena u rasponu od 0 do 3. Fond će mijenjati modificirano trajanje imovine sukladno tržišnim očekivanjima i kretanjima, a u najboljem interesu udjelničara.
Izloženost dužničkim instrumentima (obveznice i komercijalni zapisi) koje je izdao korporativni izdavatelj ili municipalni izdavatelj iz Europske Unije, ne smije ukupno prelaziti 30% imovine Fonda.
Valutna izloženost Xxxxx u odnosu na njegovu temeljnu valutu ni u kom trenutku ne smije prelaziti 20%.
Sporedna izloženost dioničkom tržištu nije dopuštena.
Fond može generirati dodatni učinak na vrijednost cijene udjela korištenjem financijske poluge (eng leverage) Strategija financijske poluge se postiže korištenjem financijskih izvedenica i repo ugovora.
Obveznice
Fond će bez ograničenja ulagati u obveznice izdane od strane izdavatelja iz Republike Hrvatske i druge članice Europske Unije pridržavajući se ograničenja modificiranog trajanja imovine. Fond će dominantno ulagati u državne obveznice.
Fond će u korporativne i municipalne obveznice ulagati najviše 30% imovine Fonda.
Instrumenti Tržišta novca
Fond će do 75% imovine ulagati u instrumente tržišta novca izdavatelja iz Republike Hrvatske i drugih država članica Europske Unije. Instrumenti tržišta novca su instrumenti čije je dospijeće ili preostalo dospijeće 397 dana ili manje i čiji su prinosi podložni utjecaju promjena uvjeta na tržištu novca.
Fond će dominantno ulagati u instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj država. Izloženost prema ostalim instrumentima tržišta novca (čiji izdavatelj nije država) neće prelaziti 30% imovine Fonda.
Fond može biti iznimno i privremeno investiran i 100% u instrumente tržišta novca ukoliko je to u najboljem interesu udjelničara u fond, te ne ugrožava investicijski cilj Fonda, a potrebno je radi osiguranja likvidnosti, i/ili moguće povećane rizičnosti na financijskim tržištima. Primjer (ne i isključivi) kada bi dominantno ulaganje u instrumente tržišta novca bilo opravdano je situacija gdje su kamatne stope na kraćim rokovima dospijeća značajno veće od onih koje su dužih dospijeća (inverzna krivulja prinosa), općenita situacija na financijskom tržištu koja bi mogla rezultirati padom vrijednosti imovine Fonda i ugroziti ostvarivanje investicijskog cilja, te u slučaju znatno povećanih zahtjeva za otkupom udjela Xxxxx.
Depoziti
Fond će do 75% imovine ulagati u depozite kod kreditnih institucija (poslovnih banaka) koje imaju
sjedište u Republici Hrvatskoj te u ostalim zemljama članicama EU.
Fond može biti iznimno i privremeno investiran i 100% u depozite ukoliko to u najboljem interesu udjelničara u Fondu, te ne ugrožava investicijski cilj Fonda, a potrebno je radi osiguranja likvidnosti, i/ili moguće povećane rizičnosti na financijskim tržištima. Primjeri kada bi dominantno ulaganje u depozite bilo opravdano je situacija gdje su kamatne stope na kraćim rokovima dospijeća značajno veće od onih koje su dužih dospijeća (inverzna krivulja prinosa), općenita situacija na financijskom tržištu koja bi mogla rezultirati padom vrijednosti imovine Xxxxx i ugroziti ostvarivanje investicijskog cilja, te u slučaju znatno povećanih zahtjeva za otkupom udjela Xxxxx.
Fondovi
Fond može ulagati do 10% u udjele investicijskih fondova (UCITS fondovi) te udjele ili dionice zatvorenih alternativnih investicijskih fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske Unije, koji svoju imovinu pretežito ulažu u dužničke vrijednosne
papire i instrumente tržišta novca. Maksimalna naknada za upravljanje u tim fondovima ne smije biti u iznosu većem od 2% godišnje.
Financijske izvedenice
Fond može ulagati u terminske i opcijske ugovore u svrhu zaštite imovine Fonda te u svrhu postizanja investicijskih ciljeva Fonda. U terminske i opcijske ugovore (financijske izvedenice) ubrojili bi sljedeće: forward, futures, swap, opcije, investicijske proizvode (fondove, zapise, obveznice) koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu.
Društvo će dominantno ulagati u izvedenice koje:
• omogućavaju postizanje valutne izloženosti i/ili valutnu zaštitu (forward, swap)
• utječu na duraciju Fonda (npr. Bund Futures)
Ostale financijske izvedenice će se koristiti u najboljem interesu ulagača te sukladno tržišnim
uvjetima i prilikama.
Ulaganje u dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska čini dio strategije ulaganja Fonda, radi čega značajan dio imovine Fonda može biti izložen Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog, iznimno od ograničenja ulaganja iz članka 254., stavka 1., točke 6. Zakona, a u skladu s člankom 256. Zakona, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je Društvu ulaganje iznad 35% neto vrijednosti imovine Fonda u dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, i to do 100% neto xxxxxxx Xxxxx.
2.4 Tehnike učinkovitog upravljanja portfeljem
Fond će koristiti tehnike učinkovitog upravljanja portfeljem, u svrhu smanjenja rizika, smanjenja troškova ili stvaranja dodatnog prihoda. Korištenjem tehnika učinkovitog upravljanja portfeljem neće se mijenjati cilj i strategija Xxxxx, kao ni njegov profil rizičnosti. Navedene transakcije su definirane Uredbom EU 2015/2365 Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.
Fond kao tehniku učinkovitog upravljanja imovinom koristi repo transakcije koje obuhvaćaju repo i obratni repo ugovor. Pri repo transakcijama, Društvo u ime Xxxxx pozajmljuje novčana sredstva na unaprijed određeni rok u budućnosti pri čemu kao instrument osiguranja prenosi (daje) obveznice i instrumente tržišta novca koji čine imovinu Fonda. Kod obrnutih repo transakcija, Društvo u ime Xxxxx daje novčana sredstva te pritom se kao osiguranje transakcija prima i obveznice i instrumente tržišta novca.
Društvo namjerava koristiti repo kako bi se Fondu osigurala kratkoročna dodatna novčana sredstva, a obrnute repo ugovore kako bi se ostvario dodatan prihod. Korištenjem repo transakcije generiraju se troškovi financiranja prema ugovorenoj repo kamatnoj stopi, a korištenjem obrnutih repo transakcija generiraju se prihodi po istoj osnovi.
Sve navedene transakcije uključuju i troškove platnog prometa, prijeboja i namire. Svi prihodi koji se ostvare korištenjem tehnika učinkovitog upravljanja portfeljem, umanjeni za izravne i neizravne troškove, prihod su Fonda. Navedeni troškovi i naknade odnose se na transakcijske troškove te provizije eventualnih posrednika (primjerice kreditne institucije, investicijska društva ili posrednici kod pozajmljivanja) od kojih neki mogu biti povezani s Društvom.
Očekivani udio repo transakcija je 10% neto xxxxxxx Xxxxx, a najveći dozvoljeni udio obuhvaćen navedenim transakcijama je 20%. Očekivani udio obrnutih repo transakcija je 15%, a može činiti do 100% neto xxxxxxx Xxxxx.
Prilikom sklapanja navedenih transakcija prisutan je rizik druge ugovorne strane. Rizik druge ugovorne strane je rizik da druga ugovorna strana u transakciji neće ispuniti svoje ugovorne obaveze. U tom slučaju, pri repo transakciji Fond može zabilježiti gubitak koji je jednak razlici između tržišne vrijednosti danog kolaterala i primljenih novčanih sredstava. U slučaju obrnute repo transakcije, potencijalni gubitak jednak je razlici tržišne vrijednosti primljenog kolaterala i danih novčanih sredstava. U namjeri učinkovitog upravljanja navedenim rizikom, Društvo ugovara sve navedene (repo i obrnute repo) transakcije isključivo putem standardiziranih ugovora sa suprotnim stranama koje su kreditne institucije registrirane u Europskoj uniji. Takvim je ugovorima osigurana mogućnost prijevremenog raskida, a rok dospijeća navedenih transakcija ne smije prelaziti 12 mjeseci. Također, Društvo rizik druge ugovorne strane umanjuje pažljivim odabirom kvalitetnih drugih ugovornih strana kojima je dodijeljena prihvatljiva kreditna ocjena, a uzimajući u obzir njihovu kreditnu sposobnost na temelju vlastitog internog modela za kreditno ocjenjivanje, što uključuje dostupne financijske pokazatelje te kreditne ocjene rejting agencija. kao i prateći i ograničavajući ukupnu izloženost prema drugim ugovornim stranama s obzirom na sve poslove Fonda s tim stranama.
Kao instrument osiguranja (kolateral) će biti prihvaćeni samo obveznice i instrumenti tržišta novca u koje Fond smije ulagati u skladu sa strategijom ulaganja i u onim količinama, odnosno iznosima koji su u skladu sa ograničenjima ulaganja definirana Zakonom i ovim Prospektom. Kod izbora kolaterala postoje rizici, poput kreditnog rizika i rizika likvidnosti. Društvo nastoji smanjiti navedene rizike prihvaćajući kao kolateral lako utržive vrijednosne papire sa prihvatljivim stupnjem kreditnog rizika. Kao kolateral se neće prihvaćati vrijednosne papire čiji je izdavatelj druga ugovorna strana u transakciji financiranja vrijednosnih papira, čime se osigurava da kreditni rizik kolaterala nije koreliran sa kreditnim rizikom druge ugovorne strane. Sukladno tome, Društvo smije za račun Xxxxx prihvatiti u kolateral prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja u vrijednosti najviše do 20% neto xxxxxxx Xxxxx. Iznimno, taj udio može biti i veći ako je izdavatelj vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca, ili za njih jamči, Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske ili Hrvatska banka za obnovu i razvitak.
Rizici povezani s upravljanjem kolateralom uključuju i operativne rizike poput pogrešaka prilikom izračuna vrijednosti kolaterala ili varijacijskih marži. Društvo redovito kontrolira i ocjenjuje rad skrbnika kod kojih je kolateral pohranjen. Vrijednosti primljenog kolaterala i varijacijskih marži utvrđuju se za svaki radni dan, temeljem tržišnih cijena za financijske instrumente koji su zaprimljeni u kolateral. Društvo definira korektivne faktore koje koristi prilikom određivanja potrebne razine količine kolaterala. Oni ovise o vrsti, dospijeću i valuti vrijednosnog papira koja se uzima kao kolateral
te o kreditnoj sposobnosti druge ugovorne strane. Primljeni kolaterali se pohranjuju kod skrbnika Fonda. Sva prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira koji su primljeni kao kolateral doznačuju se drugoj ugovornoj strani, odnosno vlasniku istoga. Prenosivi vrijednosni papiri koje Fond primi kao kolateral neće se ponovno upotrebljavati.
U razdoblju od osnivanja do zaključno s 31. prosinca 2022. godine, ostvaren je prinos od: 33,18%2, i to:
• 2012. / 3,02%
• 2013. / 1,02%
• 2014. / 1,07%
• 2015. / 0,65%
• 2016. / 0,31%
• 2017. / 0,08%
• 2018. / -0,18%
• 2019. / 0,01%
• 2020. / -0,005%
• 2021. / 0,01%
• 2022. / -0,01%.
Društvo je s datumom 28.02.2018. godine - usvojilo novi Prospekt te se osobito zbog promijenjenog cilja i strategije ulaganja Fonda budući prinos može razlikovati od povijesnog.
Ulagatelji moraju imati u vidu da podaci o prinosima iz prošlosti imaju informativan karakter i ne predstavljaju indikaciju mogućih prinosa u budućnosti, kao i to da cijena udjela i prinosi mogu oscilirati. Prinos je izražen nakon odbitka svih troškova Fonda.
Europski Parlament i Vijeće Europske Unije donijelo je 27. studenog 2019. godine Uredbu (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR Uredbu). Održivi razvoj je zadnjih nekoliko godina postao ključan pokretač razvojnih politika globalno. Reflektira se kroz strategije kontinuiranog gospodarskog napretka bez štete za okoliš, uz socijalno - društvenu odgovornost i kvalitetno upravljanje. Održivi razvoj temelji se na tzv. ESG principima:
- E- „environment“: okoliš. Proizvodnja i potrošnja imaju velik utjecaj na klimatske promjene, trošenje resursa, otpad, zagađenje, krčenje šuma i biološku raznolikost.
- S – “society”: društvo. Socijalna komponenta uključuje kulturu poduzeća, poslovne politike koje određuju radne uvjete, radna prava i raznolikosti, kao i utjecaj na društvenu zajednicu u kojem posluju.
- G – “governance”: korporativno upravljanje. Ova se komponenta odnosi na upravljanje
poduzećima putem upravnog odbora, nadzor upravljanja kompanije, kao i na stavove prema
2 Prinosi zaključno sa 28.02.2018. godine se odnose na period kada je Fond bio klasificiran kao novčani fond
dioničarima. Upravljanje može poslužiti kao kontrolni mehanizam u odnosu na podmićivanje i korupciju, porez, izvršne naknade, mogućnosti glasanja dioničara i unutarnju kontrolu.
Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga naglašava značaj transparentnosti štetnih učinaka na održivost na razini subjekta i financijskog proizvoda.
Sukladno stavku 1. članka 4. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga, Društvo izjavljuje kako slijedi: Društvo uzima u obzir glavne negativne utjecaje svojih odluka o ulaganju na čimbenike održivosti, međutim kod ulaganja na kojima se temelji ovaj financijski proizvod ne uzimaju se u obzir kriteriji EU-a za okolišno održive gospodarske djelatnosti. Fond ne promiče ekološke ili društvene karakteristike u smislu članka 8. Uredbe (EU) 2019/2088 niti fond ima održivo ulaganje kao cilj u smislu članka 9. Uredbe (EU) 2019/ 2088. Neovisno o gore navedenom, Društvo je u procesu upravljanja rizicima Fonda integriralo rizik održivosti kao zasebnu kategorija rizika, te ga razmatra i mjeri neovisno od ostalih kategorija rizika. Društvo prepoznaje navedeni rizik, no zasad ga ne uključuje u odluke pri ulaganjima. Društvo mjeri izloženost riziku održivosti, međutim isto neće biti ograničavajući faktor prilikom donošenja odluka o ulaganjima
Informacije o glavnim štetnim učincima na čimbenike održivosti, uključujući i brojčani iskaz istih, biti će dostupne u godišnjim izvještajima Xxxxx, počevši od financijske godine koja završava 31. prosinca 2022., sukladno zahtjevima Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i propisima donesenim na temelju te uredbe.
3.1 Osnovna obilježja rizika ulaganja u Fond
Ulaganje u Fond pretpostavlja preuzimanje određenih rizika. U načelu, rizik ulaganja na tržištu
kapitala jest vjerojatnost ili mogućnost da prinos od ulaganja bude nezadovoljavajući ili negativan.
U svrhu zaštite ulagatelja Društvo je usvojilo i primijenilo procedure upravljanja rizicima kojima se definira kontrola, analiza i nadzor nad rizicima. Polaznu osnovu za upravljanje rizicima čini poštivanje zakonske i podzakonske regulative, poštivanje ograničenja ulaganja utvrđenih ovim Prospektom te međunarodnih računovodstvenih standarda.
Funkciju kontrole rizika provodi jedinica za kontrolu ("Middle Office"), koja je neovisna od operativne jedinice ("Front Office"), i čije su procedure rada definirane internim pravilnikom Društva sa svrhom što kvalitetnijeg upravljanja i kontrole rizika, a radi što bolje zaštite ulagatelja u Fondu.
Vrednovanje i analiza rizika su ključan i neizostavan dio svake investicijske odluke. Prethodno donošenju odluke o ulaganju sredstava Fonda u pojedine vrijednosne papire ili depozite, Društvo procjenjuje i analizira rizičnost svake pojedine investicije kao i njen međuodnos s postojećim vrijednosnim papirima u portfelju Fonda. Time se nastoje ostvariti investicijski ciljevi Xxxxx uz preuzimanje rizika primjerenih naravi i obilježjima Fonda te uz primjeren stupanj diversifikacije imovine Fonda.
Ulaganje u Fond nije ekvivalent bankovnom depozitu i kao takvo nije osigurano od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka niti od strane neke druge financijske institucije.
Profil rizičnosti Xxxxx proizlazi iz ciljeva i strategije ulaganja Fonda definiranih Prospektom, a posljedica je karakteristika instrumenata u koje se imovina Fonda ulaže i sklonosti Xxxxx prema pojedinim rizicima koji proizlaze iz te imovine.
U sklopu procesa upravljanja rizicima Društvo određuje profil rizičnosti Fonda koji obuhvaća glavne rizike kojima je Fond potencijalno izložen te prihvatljiv stupanj utjecaja tih rizika na prinos Fonda. Utjecaj rizika na Fond izravna je posljedica sklonosti Fonda riziku. Procesom upravljanja rizicima se, između ostalog, osigurava da je razina izloženosti rizicima Fonda u skladu s razinom izloženosti definiranom profilom rizičnosti Fonda. Kako bi osiguralo da je izloženost riziku u skladu s profilom rizičnosti, Društvo ograničava sklonost riziku Fonda, dodatnim ograničenjima izloženosti rizicima, te kontinuirano prati usklađenost Xxxxx s ograničenjima izloženosti rizicima koja su određena ili propisana za Fond.
Profil rizičnosti Fonda (ukupnu rizičnost) Društvo opisuje kao vrlo nisku, nisku, umjerenu, visoku ili
vrlo visoku.
S obzirom na ciljanu strategiju ulaganja, i sklonost prema pojedinim rizicima, navedeno rezultira profilom rizičnosti fonda: niska rizičnost te se može očekivati niska volatilnost cijene udjela u Fondu.
VRLO NIZAK | NIZAK | UMJEREN | VISOK | VRLO VISOK |
Navedena skala prikazuje rizike kojima je Fond izložen s obzirom na opisanu strategiju ulaganja:
Vrsta rizika |
Rizik promjene cijene (tržišni rizik) |
Kamatni rizik |
Rizik promjene tečaja (valutni rizik) |
Rizik likvidnosti |
Kreditni rizik |
Rizik namire |
Rizik druge ugovorne strane |
Rizik koncentracije |
Rizik financijske poluge |
Rizik promjene poreznih propisa |
Rizik održivog ulaganja |
3.1.1 Rizik promjene cijene (tržišni rizik)
Rizik promjene cijena predstavlja rizik od pada tržišne vrijednosti pojedinog financijskog instrumenta u koji je uložena imovina fonda. Cijene financijskih instrumenta podložne su dnevnim promjenama i pod utjecajem su niza čimbenika, kao što su sentiment investitora, ekonomski trend na globalnoj razini, te ekonomsko i političko okruženje u pojedinim zemljama. Pad cijene pojedinog financijskog instrumenta može dovesti do pada vrijednosti udjela. Navedenim rizikom Društvo upravlja diversifikacijom ulaganja.
Kamatni rizik je rizik smanjenja vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u koje je uložena imovina fonda zbog povećanja prevladavajućih kamatnih stopa na tržištu. Što je preostalo vrijeme do dospijeća dužničkog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca veće, odnosno što je kamatna stopa (kupon) koju dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca nudi niža, to je utjecaj povećanja kamatnih stopa u pravilu veći. Jačina utjecaja uobičajeno se mjeri modificiranom duracijom (engl. modified duration): što je modificirana duracija nekog financijskog instrumenta ili portfelja veća, to će utjecaj promjene kamatnih stopa na njegovu vrijednost također biti veći. Navedenim rizikom Društvo upravlja diversifikacijom ulaganja i ograničavanjem osjetljivosti promjene vrijednosti portfelja na promjene kamatnih stopa mjerene modificiranim trajanjem (duracijom) portfelja.
Valutni rizik je rizik pada vrijednosti imovine fonda uslijed promjene valutnog tečaja. Dio imovine fonda može biti izložen valuti različitoj od temeljne valute fonda (valute u kojoj se mjeri prinos fonda), te promjena tečaja u odnosu na valutu fonda može uzrokovati pad vrijednosti tog dijela imovine. Izlaganje imovine Fonda riziku promjene tečaja, odnosno valutnom riziku, Društvo će umanjiti kroz
ograničenja ulaganja. Zaštita od valutnog rizika može se provesti sklapanjem valutnih forward
ugovora.
Rizik likvidnosti je rizik da se imovina fonda neće moći unovčiti odnosno prodati u dovoljno kratkom roku i po odgovarajućoj cijeni; uz ograničen trošak (po cijeni koja ne odstupa značajno od cijene po kojoj se imovina vrednuje) i u dovoljno kratkom vremenskom roku, što može otežati ili u potpunosti onemogućiti otkup udjela iz fonda. Navedenim rizikom Društvo upravlja redovitom procjenom likvidnosti portfelja u odnosu na financijske instrumente, redovite financijske obveze i očekivane isplate.
Kreditni rizik je rizik gubitka dijela ili cjelokupne vrijednosti imovine fonda uložene u dužničke vrijednosne papire, instrumente tržišta novca ili depozite zbog neispunjenja obveze izdavatelja dužničkog vrijednosnog papira ili banke da fondu isplati pripadajuću kamatu i/ili glavnicu. Nemogućnost izdavatelja ili banke da izvrši odgovarajuća plaćanja za posljedicu može imati kašnjenje u isplati pripadajuće kamate i/ili glavnice što može prouzročiti poteškoće u otkupu udjela fonda, a u krajnjem slučaju može dovesti i do gubitka dijela ili cjelokupnog iznosa koji je fond uložio u određeni dužnički vrijednosni papir ili depozit. Kreditni rizik također uključuje i rizik smanjenja vrijednosti dužničkog vrijednosnog papira zbog smanjenja ocjene kreditne sposobnosti izdavatelja (kreditnog rejtinga). Smanjenje kreditnog rejtinga ukazuje na povećanu vjerojatnost neispunjavanja obveza što u pravilu negativno utječe na vrijednost dužničkog vrijednosnog papira. Navedenim rizikom Društvo upravlja diversifikacijom ulaganja i uz pomoć sustava ograničenja ulaganja s obzirom na ocjenu kreditne sposobnosti izdavatelja.
3.1.6 Rizik druge ugovorne strane
Rizik druge ugovorne strane je rizik da druga ugovorna strana u transakciji neće ispuniti svoje ugovorne obaveze (npr. da bankrotira prije konačne namire svih novčanih tokova). Pojavljuje se kod transakcija izvedenicama i transakcija financiranja vrijednosnih papira (repo ugovori, pozajmljivanje vrijednosnih papira, ugovori o prodaji i ponovnoj kupnji te ugovori o kupnji i ponovnoj prodaji). Fond pritom može pretrpjeti gubitke prilikom izvršavanja svojih prava iz takvih ugovora. Navedenim rizikom Društvo upravlja pažljivim odabirom drugih ugovornih strana uzimajući u obzir njihovu kreditnu sposobnost i ugled na tržištu te prateći i ograničavajući ukupnu izloženost prema drugim ugovornim stranama s obzirom na sve poslove Xxxxx s tim stranama.
Rizik namire je rizik da zaključene transakcije financijskim instrumentima ne budu namirene, odnosno, da se prijenos vlasništva nad financijskim instrumentima ne provede ili dospjela novčana potraživanja ne budu naplaćena u dogovorenim rokovima. Takva situacija može dovesti do smanjene likvidnosti imovine fonda. Navedenim rizikom Društvo upravlja ugovaranjem transakcija u kojima se istovremeno obavlja prijenos vlasništva nad vrijednosnim papirom i novčanog iznosa (namira uz
plaćanje, eng. “delivery versus payment”), te odabirom institucija s kojima obavlja transakcije po
načelu sigurnosti izvršenja transakcije, a ne profitabilnosti pojedinačne transakcije.
Rizik koncentracije nastaje kao posljedica izlaganja znatnog dijela imovine Fonda pojedinoj osobi ili skupini povezanih osoba odnosno određenom gospodarskom sektoru, državi ili zemljopisnom području, a predstavlja gubitak vrijednosti imovine fonda zbog negativnog utjecaja specifičnih ekonomskih, tržišnih, političkih ili regulatornih događaja vezanih za pojedinu osobu, skupinu povezanih osoba, gospodarski sektor, državu ili geografsko područje.
Rizik koncentracije prema pojedinoj osobi ili grupi povezanih osoba u većoj je mjeri ograničen pravilima i ograničenjima ulaganja propisanim Zakonom i podzakonskim aktima. Navedenim rizikom Društvo upravlja diversifikacijom ulaganja.
3.1.9 Rizik financijske poluge
Financijska poluga predstavlja financiranje ulaganja korištenjem sredstava dobivenih pozajmljivanjem. Financijska poluga u fondu može se stvoriti korištenjem financijskih izvedenica te reinvestiranjem kolaterala povezanih sa tehnikama učinkovitog upravljanja portfeljem. Korištenje financijske poluge može znatno povećati rizik: višestruko uvećati prinos na ulaganje, odnosno dobit, ali može i umanjiti dobit ili višestruko uvećati gubitak, odnosno dovesti do potpunog gubitka financijskih sredstava.
Korištenjem financijske poluge u fondu postiže se izloženost tržišnim rizicima koja je veća od neto imovine fonda. Navedenim rizikom Društvo upravlja ograničavanjem stupnja financijske poluge koju Fond može koristiti.
3.1.10 Rizik promjene poreznih propisa
Rizik promjene poreznih propisa podrazumijeva mogućnost da se porezni propisi, u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, promjene na način koji bi negativno utjecao na prinos Fonda odnosno profitabilnost ulaganja u Fond.
Rizik promjene poreznih propisa u potpunosti je izvan utjecaja Društva. U mjeri u kojoj je to objektivno moguće i opravdano, kao i sukladno pravilima struke i dobrim poslovnim običajima, Društvo će prilagodbom strategije ulaganja Fonda nastojati umanjiti negativne posljedice koje bi promjena poreznih propisa mogla imati na prinos odnosno profitabilnost ulaganja u Fond. Ovaj rizik je izvan domene utjecaja Društva pa Društvo preporučuje ulagateljima da se prije ulaganja u Fond posavjetuju sa svojim poreznim i investicijskim savjetnikom.
3.1.11 Rizik održivog ulaganja
Rizici povezani sa održivim ulaganjem (ESG rizici) odnose se na prilagodbu utjecajima klimatskih promjena, uspostavljanje dobre prakse u vođenju poslovnih politika koje određuju radne uvjete, radna prava i raznolikosti, uspješnosti u borbi protiv podmićivanja i korupcije te poštivanje
relevantnih zakona i propisa. Održivi razvoj je u novije vrijeme postao ključan pokretač razvojnih politika globalno. Reflektira se kroz strategije kontinuiranog gospodarskog napretka bez štete za okoliš, uz socijalno - društvenu odgovornost i kvalitetno upravljanje. Održivi razvoj temelji se na tzv. ESG principima (E- „environment“: okoliš, S – “society”: društvo, G – “governance”: korporativno upravljanje). Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga naglašava transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini subjekata.
Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga u članku 6. naglašava značaj transparentnosti uključivanja rizika održivosti u postupku odlučivanja o ulaganjima. Društvo prepoznaje navedeni rizik, no zasad ga ne uključuje u odluke pri ulaganjima. Društvo mjeri izloženost riziku održivosti, međutim isto neće biti ograničavajući faktor prilikom donošenja odluka o ulaganjima. Razlog tome je nedostupnost potpunih podataka od strane izdavatelja za adekvatno mjerenje rizika. Za potrebe mjerenja izloženosti riziku održivosti, koristiti će se podaci dostupni na Bloomberg terminalu te MSCI ESG manager.
3.2 Rizici vezani uz društvo za upravljanje UCITS fondom
Tijekom poslovanja Društvo je izloženo rizicima koji se mogu odraziti na poslovanje Fonda. To su prvenstveno operativni rizici, rizik sukoba interesa, rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti, te rizik gubitka ugleda (reputacijski rizik). Upravljanje navedenim rizicima uvjet je učinkovitog i uspješnog poslovanja.
Rizici za Društvo dijele se na one koji su uzrokovani ulaganjem financijske imovine i oni koji proizlaze iz operativnog poslovanja. Imovina u koju Društvo smije ulagati svoju financijsku imovinu te ograničenja propisana su internim aktima. Rizici koji proizlaze iz navedenog su rizik promjene cijene, valutni i kreditni rizik. Na Društvo još utječu rizik likvidnosti, kamatni rizik, rizik promjene poreznih propisa i financijske poluge. Kontrola poslovanja Društva i upravljanje rizicima vezanim uz Društvo u nadležnosti je Uprave Društva.
Operativni rizik predstavlja rizik financijskog gubitka uzrokovanog neadekvatnim poslovnim procesima, postupcima zaposlenika (ljudski faktor), sustavima i vanjskim događajima. Operativni rizik prisutan je u svakodnevnom poslovanju Fonda i Društva.
Rizik upravljanja poslovnim procesima odnosi se na odstupanja od internih politika i procedura rada kojima se uređuje unutarnja organizacija poslovanja Društva. Navedeni rizik uključuje pogreške kod izračuna neto vrijednosti imovine, pogreške kod ugovaranja kupoprodajnih transakcija, nepravovremeno ili pogrešno izvješćivanje, prekoračenja ovlaštenja pojedinog odjela, interne prijevare i sl. Kao mjeru sprečavanja pojave i smanjenja utjecaja ovog rizika Društvo je veliku pažnju posvetilo unutarnjoj organizaciji i u tu svrhu izradilo interne akte kojima se detaljno utvrđuju procedure rada te podjela dužnosti i ovlaštenja svakog pojedinog odjela i djelatnika. Opisani rizik je dodatno umanjen dnevnom kontrolom transakcija i potvrđivanjem izračuna cijene udjela od strane depozitara. Rizici sustava odnose se na rizike koji proizlaze iz korištenja informatičke i
telekomunikacijske opreme. Primjeri rizika sustava su prekidi u radu aplikacija, gubitak podataka i pogreške kod implementacije novih aplikacija, neadekvatna pohrana podataka, neovlašteni pristup povjerljivim podacima i sl. U svrhu umanjenja ovog rizika Društvo je propisalo interni akt o sigurnosnim i tehničkim uvjetima poslovanja kojima je detaljno uređena zaštita IT opreme, pohrana svih podataka i sigurnosnih kopija i evidencija o pristupu svakog pojedinog odjela onim aplikacijama i informacijama koje su im svakodnevno potrebne.
Rizik vanjskih događaja uključuje rizik oštećenja imovine koje može biti uzrokovano elementarnom nepogodom ili činom vanjske osobe, te rizik eksterne prijevare, a u odnosu na koje rizike su primijenjeni sigurnosni mehanizmi primjereni poslovnim standardima i djelatnostima Društva. Navedenim rizikom Društvo upravlja implementacijom internih politika i procedura, u skladu sa Zakonom i internom regulativom.
Rizik sukoba interesa odnosi se na sva postupanja između povezanih osoba Društva i Fonda, te sva postupanja zaposlenika Društva koja mogu imati negativne posljedice za interese ulagatelja. Navedenim rizikom Društvo upravlja internih akata kojima je detaljno propisano i uređeno poslovanje u skladu s načelima slobodne i lojalne tržišne utakmice, pravilima struke, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom.
3.2.3 Rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti
Rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti može nastati ukoliko Društvo nije financijski stabilno ili osobe odgovorne za upravljanje imovinom Fonda, nadzor rizika i ostale pomoćne poslove u Društvu, nisu dovoljno stručne, pouzdane i dobrog ugleda.
Društvo i zaposlenici dužni su u obavljanju djelatnosti Društva postupati u skladu s relevantnim propisima, primjenjivati načela profesionalnosti i etike, uvijek postupati u najboljem interesu ulagatelja, te na vrijeme i istinito obavještavati ulagatelje. Društvo, posljedično, postavlja visoka mjerila pri izboru osoba koje se zapošljavaju u Društvu.
Reputacijski rizik je rizik gubitka ugleda te povećanja negativne javne percepcije Društva koji može rezultirati rastom negativnih utjecaja na poslovanje Društva. Društvo zapošljava isključivo kompetentne i pouzdane osobe čije ponašanje u obavljanju poslovnih aktivnosti i van njih neće negativno utjecati na reputaciju Društva.
3.2.5 Rizik promjene cijene (tržišni rizik)
Rizik promjene cijena predstavlja rizik od pada tržišne vrijednosti pojedinog financijskog instrumenta u koji je uložena imovina Društva. Cijene financijskih instrumenta podložne su dnevnim promjenama i pod utjecajem su niza čimbenika, kao što su sentiment investitora, ekonomski trend na globalnoj razini, te ekonomsko i političko okruženje u pojedinim zemljama. Pad cijene pojedinog
financijskog instrumenta može dovesti do smanjenja imovine Društva. Društvo upravlja navedenim rizikom propisanim ograničenjima koja se odnose na Popis financijskih institucija i instrumenta u koje se mogu ulagati sredstva. Ograničenja su konzervativno određena i sukladna su riziku ulaganja u novčane fondove.
3.2.6 Rizik financijske poluge
Financijska poluga predstavlja financiranje ulaganja korištenjem sredstava dobivenih pozajmljivanjem. Društvo upravlja navedenim rizikom propisanim internim ograničenjima izloženosti.
Valutni rizik je rizik pada vrijednosti imovine Društva uslijed promjene valutnog tečaja. Osnovna
valuta kako je propisana u koja su ulažu i u kojima se obračunavaju sredstva Društva je EUR.
Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da izdavatelj financijskog instrumenta koji se nalazi u imovini Društva ili strana s kojom je sklopljen posao na financijskom tržištu, neće u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze, što bi negativno utjecalo na likvidnost i vrijednost imovine Društva. Kreditni rizik je rizik koji proizlazi iz promjene, odnosno pada kreditne sposobnosti izdavatelja vrijednosnih papira i drugih dužnika prema kojima Društvo ima potraživanja. Navedenim rizikom Društvo upravlja uz pomoć sustava konzervativno propisanih ograničenja ulaganja s obzirom na ocjenu kreditne sposobnosti izdavatelja.
Rizik likvidnosti je rizik nemogućnosti transformacije pojedinih oblika imovine u novčana sredstva (rizik likvidnosti imovine) ili rizik nemogućnosti uravnoteženja kratkoročnih platežnih mogućnosti s jedne strane i kratkoročnih obveza s druge strane (rizik novčanog tijeka). Rizik novčanog tijeka predstavlja vjerojatnost da Društvo neće moći pravovremeno izvršiti svoje obveze. Društvo upravlja rizikom likvidnosti na način da isključivo drži pozicije u novčanim sredstvima i u udjelima u novčanim fondovima, konstantno održavajući odgovarajući omjer kratkoročne imovine i kratkoročnih obveza iznad 1.
Kamatni rizik se odnosi na rizik koji nastaje zbog promjena prevladavajućih kamatnih stopa na tržištu. Kada se radi o riziku koja proizlazi iz ulaganja u instrumente koje nose kamatni rizik, rast kamatnih stopa dovodi do pada cijene tih instrumenata. Za vrijeme dugotrajnijeg okruženja niskih kamatnih stopa, povrat na imovinu fonda koji je znatno izložen kamatnom riziku, suočen je i s dugotrajnijim manjim povratom na imovinu. U tom slučaju, Društvo se može naći u situaciji da je primorano smanjivati naknade za upravljanje u svrhu održavanja zadovoljavajućeg prinosa tih fondova. Na taj se način očituje kamatni rizik u operativnom poslovanju Društva kako su naknade za
upravljanje glavni izvor prihoda. Društvo će nastojati pravovremeno se pripremiti te na optimalan način upravljati troškovima u opisanim situacijama.
3.2.11 Rizik promjene poreznih propisa
Rizik promjene poreznih propisa predstavlja mogućnost da se porezni propisi, u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, promjene na način koji bi negativno utjecao na poslovanje Društva. U cilju praćenja rizika promjene poreznih propisa, prate se objave u službenim glasilima država na čijim je mjerodavnim tržištima uložena imovina investicijskih fondova pod upravljanjem Društva. Za potrebe praćenja rizika promjene poreznih propisa koriste se usluge odvjetničkih društava u svojstvu vanjskih pravnih savjetnika i usluge banke skrbnika. Rizik promjene poreznih propisa u potpunosti je izvan utjecaja Društva.
4. VRIJEDNOST IMOVINE FONDA; UDJELI U FONDU
Najniži iznos novčanih sredstava koja su se morala prikupiti tijekom početne ponude udjela u Fondu iznosio je 5.000.000 (pet milijuna) kuna3. Da se tijekom početne ponude nije prikupio iznos od
5.000.000 kuna4 smatralo bi se da ponuda i poziv na kupnju udjela u Fondu nisu uspjeli, slijedom čega bi se izvršio povrat prikupljenih sredstava ulagateljima.
4.1 Izračun vrijednosti imovine Fonda
Vrijednost imovine Fonda Društvo izračunava se za svaki dan idućeg radnog dana.
Neto vrijednost imovine Fonda određuje se tako da se u skladu sa Zakonom i drugim važećim propisima prvo odredi vrijednost financijskih instrumenata koji čine imovinu Fonda. Od vrijednosti imovine oduzima se vrijednost obveza Fonda i troškova koji se prema ovom Prospektu oduzimaju od imovine Fonda.
Društvo mjesečno izrađuje izvještaj o poslovanju Xxxxx namijenjen ulagateljima i objavljuje ga na svojim mrežnim (internetskim) stranicama najkasnije do 15. u mjesecu za prošli mjesec.
Prilikom izrade mjesečnog izvještaja Fonda Društvo je dužno pridržavati se odredbi Pravilnika o promidžbi i ostalim informacijama za ulagatelje UCITS fonda (Narodne novine, br. 102/2016) kao i njegovih svakodobnih izmjena i dopuna.
Vrijednost imovine Xxxxx tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca ne smije pasti ispod 600.000,00 eura. U slučaju da vrijednost imovine Fonda tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca padne ispod prethodno naznačenog iznosa Fond mora biti likvidiran ili pripojen drugom UCITS fondu.
4.2 Izračun cijene udjela u Fondu
Cijena udjela u Fondu obračunava se i objavljuje u valuti euro (EUR).
Neto vrijednost po udjelu u Fondu jest neto vrijednost imovine Fonda podijeljena brojem udjela Xxxxx u trenutku izračuna neto vrijednosti imovine Xxxxx. Cijena udjela u Fondu izračunava se dijeljenjem neto vrijednosti imovine Fonda sa brojem izdanih udjela, pri čemu je broj izdanih udjela jednak broju udjela u trenutku izračuna cijene, uzevši u obzir prodaju i otkupe izvršene od trenutka zadnjeg izračuna cijene do trenutka izračuna nove cijene.
Društvo je dužno za Fond utvrditi vrijednost njegove imovine te svih obveza Fonda prilikom
utvrđivanja neto vrijednosti imovine po udjelu, odnosno cijene udjela.
3 Ovaj podatak se odnosi na vrijeme početne ponude, kada je službena valuta u Republici Hrvatskoj bila kuna
(HRK).
4 Ovaj podatak se odnosi na vrijeme početne ponude, kada je službena valuta u Republici Hrvatskoj bila kuna
(HRK).
Neto vrijednost imovine Fonda, te cijenu udjela u Fondu, Društvo izračunava prema usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje su u skladu s važećim propisima i ovim Prospektom.
Cijenu udjela u Fondu Društvo će staviti javnosti na raspolaganje po svakom njenom izračunu u skladu sa Zakonom. Utvrđena cijena udjela objavit će se u medijima koji su dostupni na cjelokupnom području Republike Hrvatske, te će biti na raspolaganju bilo kojem ulagatelju koji podatak o cijeni udjela u Fondu zatraži osobno, putem pošte ili elektronskim putem na adresu Društva i prodajnih zastupnika Društva.
4.3 Odgovornost za izračun vrijednosti imovine i cijene udjela Xxxxx
Vrijednost imovine Xxxxx te cijenu udjela u Fondu izračunava Društvo. Metode procjene i utvrđivanja vrijednosti moraju biti u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske i Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.
Izračun vrijednosti imovine Xxxxx i cijene udjela u Fondu nadzire i potvrđuje depozitar. Depozitar potpisuje i zadržava jedan primjerak dokumenta o utvrđenoj vrijednosti imovine Xxxxx za svoju evidenciju koja se daje na uvid Nadzornom tijelu. Društvo je odgovorno za točnost izračuna.
Revizor Xxxxx je dužan, tijekom svoje godišnje revizije, obaviti provjeru na uzorku kako bi se uvjerio da su načela utvrđivanja vrijednosti sadržana u propisima poštivana, da su temeljem primjene naznačenih načela dobivene cijene udjela Xxxxx točne, te da naknada za upravljanje, kao i druge naknade i troškovi predviđeni Prospektom Fonda, ne prelaze utvrđene iznose.
Početna vrijednost jednog udjela u Fondu iznosila je 100,00 (sto) kuna5 što odgovara iznosu od 13,27 EUR (sukladno fiksnom tečaju konverzije između eura i hrvatske kune utvrđenom u Uredbi Vijeća (EU) 2022/1208 od 12. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2866/98 u pogledu stope konverzije eura za Hrvatsku).
Najniži novčani iznos prve uplate u Fond pojedinog ulagatelja 130,00 eura.
Sve sljedeće uplate, pod uvjetom da je pojedini ulagatelj prethodno već uplatio najniži novčani iznos prve uplate u Fond, moraju biti minimalnog iznosa od 13,00 eura.
Pored navedenog, omogućava se kupnja udjela u Fondu (za prvu uplatu kao i sljedeće uplate) putem trajnog naloga u mjesečnom iznosu od minimalno 13,00 eura, uz ugovaranje usluge trajnog naloga na minimalno godinu dana.
Povjerenički odnos Društva i ulagatelja temelji se na ugovoru o ulaganju i postoji između Društva i svakodobnog imatelja udjela u Fondu. Ugovorom o ulaganju Društvo se obvezuje izdati ulagatelju udjel, izvršiti njegov upis u registar udjela, otkupiti udjel od ulagatelja kada ulagatelj to zatraži te dalje
5 Ovaj podatak je bio aktualan u vrijeme kada je službena valuta u Republici Hrvatskoj bila kuna (HRK).
ulagati ta sredstva i upravljati Fondom za zajednički račun ulagatelja i poduzimati sve ostale pravne poslove i radnje potrebne za upravljanje Fondom u skladu s odredbama Zakona, Prospekta i pravila Fonda. Na temelju ugovora o ulaganju ulagatelj uz udjel stječe položaj suovlaštenika na stvarima, pravima i tražbinama koje pripadaju zajedničkoj zasebnoj imovini Fonda.
Svaki zainteresirani ulagatelj može, temeljem ugovora o ulaganju, kupiti udjele u Fondu uplatom novčanih sredstava na račun Fonda, temeljem čega stječe udio u Fondu. Kod originarnog stjecanja Udjela ugovor o ulaganju sklopljen je kada je ulagatelj Društvu podnio uredan zahtjev za kupnju Udjela i izvršio valjanu uplatu iznosa iz zahtjeva, a Društvo ne odbije sklapanje ugovora. U svim ostalim slučajevima ugovor o ulaganju je sklopljen u trenutku kada Društvo upiše stjecatelja u Registar.
Društvo nije dužno dodijeliti udjele temeljem uplate koja nije prethodno popraćena uredno popunjenim zahtjevom za kupnju udjela. Društvo se obvezuje tako uplaćena sredstva vratiti uplatitelju bez odgode.
Kupnja udjela u Fondu obavlja se po cijeni udjela koja se izračunava na dan uplate. Danom uplate smatra se radni dan primitka novčanih sredstava ulagatelja na račun Xxxxx, za primitke pristigle do i uključujući 16:00 sati. Za primitke pristigle nakon 16:00 sati, danom uplate smatra se sljedeći radni dan.
Zahtjev za kupnju udjela koji je zaprimljen u neradne dane bit će obrađen kao da je zaprimljen prvog radnog dana koji slijedi danu zaprimanja zahtjeva.
Izdavanje udjela u Fondu obavlja se isključivo uplatama novčanih sredstava na račun Fonda otvoren u skladu sa Zakonom. Iznimno, izdavanje udjela se može obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti, odnosno prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela.
Prije kupnje udjela u Fondu potencijalnom ulagatelju će biti uručeni ili učinjeni dostupnim Prospekt, pravila Fonda i ključni podaci za ulagatelje, te će mu se na uvid dati posljednje revidirane godišnje izvještaje te polugodišnje izvještaje Fonda.
Na svim mjestima na kojima se provodi nuđenje udjela Fonda, ulagateljima je omogućen uvid u Prospekt, pravila Fonda, ključne podatke za ulagatelje i posljednje revidirane godišnje izvještaje te polugodišnje izvještaje Fonda. Predmetni podaci su, također, dostupni na mrežnim stranicama Društva.
Na zahtjev ulagatelja Društvo će dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima Fonda, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uložena imovina Fonda.
4.5 Raspolaganje udjelom u Fondu
Svaki imatelj udjela u Fondu može u svakom trenutku sve ili određeni broj udjela unovčiti prodajom Fondu ili drugom zainteresiranom kupcu, odnosno može prenijeti svoje udjele na bilo koju treću fizičku ili pravnu osobu pod uvjetima navedenim u Prospektu i pravilima Fonda.
Svaki imatelj udjela u Fondu može u svako doba u sjedištu Društva podnijeti zahtjev za potpunu ili djelomičnu prodaju udjela Fondu i na taj način istupiti iz Fonda. Prilikom predaje zahtjeva za prodaju važeće je stanje udjela zabilježeno u registru udjela Fonda koje vodi Društvo.
Prijenos (prodaja i otkup udjela u Fondu) se obavlja po cijeni udjela koja vrijedi na dan zaprimanja pisanog zahtjeva za prodaju. Zahtjevi zaprimljeni poslije 16:00 sati smatrat će se zaprimljenima sljedeći radni dan.
U roku od pet (5) radnih dana od dana primitka valjanog pisanog zahtjeva za prodaju udjela ulagatelju će biti isplaćena ukupna prodajna cijena udjela utvrđena na dan primitka zahtjeva umanjena za iznos izlazne naknade obračunate sukladno odredbama Prospekta Fonda. Isplata se obavlja na račun podnositelja zahtjeva za prodaju.
Svaki imatelj udjela u Fondu ima pravo prenijeti svoje udjele na neku drugu osobu pod uvjetom da je dostavio svu potrebnu dokumentaciju o prijenosu, sukladno pravnim propisima, pri čemu takav prijenos proizvodi pravne učinke prema trećima tek po njegovom upisu u registar udjela Fonda koje vodi Društvo i nakon što primatelj prijenosa potvrdi da ga prihvaća. Upis prijenosa udjela u registar udjela, iz članka 11. pravila Fonda, može biti odbijen zbog razloga navedenih u članku 116. stavak 4. Zakona ili odredbama drugih mjerodavnih propisa.
* * *
Broj kupljenih odnosno prodanih udjela računa se na četiri decimalna mjesta.
Svi zahtjevi za uplatu ili isplatu udjela zaprimljeni u istom radnom danu, u odnosu na obračun i naplatu naknade, smatraju se jednom uplatom ili isplatom.
Svi zainteresirani ulagatelji mogu kupovati udjele i pomoću trajnog naloga.
Zamjena udjela jednog UCITS fonda udjelima drugog UCITS fonda ili fondova pod upravljanjem Društva (u daljnjem tekstu: zamjena udjela) smatrat će se prodajom udjela iz UCITS fonda iz kojeg se sredstva prenose, te kupnjom udjela u UCITS fondu u koji se sredstva prenose. Prilikom prodaja i kupnji udjela nastalih u sklopu zamjene udjela, naplaćuju se, ukoliko postoje, prospektima relevantnih UCITS fondova određene ulazne i izlazne naknade. U slučaju zamjene udjela, novčana sredstva prenose se s računa UCITS fonda iz kojeg se sredstva prenose, na račun UCITS fonda u koji se sredstva prenose. Datumom zamjene udjela smatra se datum podnošenja zahtjeva ako je zahtjev zaprimljen radnim danom do 16:00 sati, odnosno prvi sljedeći radni dan od dana podnošenja zahtjeva, ako je zahtjev zaprimljen radnim danom iza 16:00 sati ili na dan koji nije radni dan.
Ne osporavajući prethodno navedeno, datum zamjene udjela ne predstavlja niti se može tumačiti kao dan ili datum stjecanja udjela u novom UCITS fondu temeljem zamjene udjela. Prodaja i kupnja udjela u UCITS fondu, kao dio postupka zamjene udjela, obavlja se prema i u skladu s uobičajenim rokovima prodaje i kupnje udjela propisanim Prospektom za svaki od UCITS fondova pod upravljanjem Društva pojedinačno, sukladno čemu se danom kupnje udjela, u sklopu zamjene udjela, smatra datum na koji su sredstva prenesena na račun UCITS fonda čiji se udjeli stječu.
Sukladno važećim propisima Republike Hrvatske, sve uplate u Fond te isplate iz Fonda obavljaju se u eurima. Društvo može donijeti odluku da uplate i isplate u Fondu budu i u nekoj drugoj valuti, pri čemu je dužno o takvoj odluci obavijestiti ulagatelje i Agenciju.
Potvrde o transakcijama izdaju se bez odgode, na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom.
4.6 Odbijanje sklapanja ugovora o ulaganju
Društvo je odbijanje sklapanja ugovora o ulaganju opisalo u poglavlju „Prava, obveze i odgovornosti Društva i ulagatelja“, članku 31. pravila Fonda.
4.7 Odbijanje upisa u registar
Društvo je odbijanje upisa u registar opisalo u poglavlju „Registar“, članku 11. pravila Fonda.
Stjecanjem udjela u Fondu i upisom u registar udjela, ulagatelji stječu niže naznačena prava s osnove
vlasništva udjela Fonda:
1. pravo na obaviještenost (polugodišnja i godišnja izviješća),
2. pravo na udio u dobiti Fonda,
3. pravo na otkup i raspolaganje udjelima Fonda, odnosno obvezu otkupa udjela,
4. Pravo na prijenos udjela u Fondu,
5. pravo na isplatu dijela likvidacijske mase Fonda.
Prethodno naznačena prava iz udjela u Fondu imatelji udjela ostvaruju u skladu s Prospektom i pravilima Fonda (članak 5.).
5.1 Izvješćivanje javnosti i imatelja udjela u Fondu
Društvo će sukladno odredbama Zakona i drugih mjerodavnih propisa izrađivati polugodišnja i godišnja izvješća o poslovanju Fonda.
Društvo će dostavljati Agenciji revidirana godišnja financijska izvješća o poslovanju Fonda u roku od četiri mjeseca od završetka obračunske godine, a polugodišnja financijska izvješća do 31.07. tekuće godine , te će navedena izvješća, odnosno dodatne informacije o Fondu, kao i Prospekt i pravila Fonda, biti dostupni imateljima udjela u sjedištu Društva, na mrežnim stranicama Društva i na svim mjestima na kojima se provodi nuđenje udjela Fonda.
Pored navedenog, Društvo će dostavljati Nadzornom tijelu i periodična izviješća, a sve u skladu s Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih i polugodišnjih izvještaja i drugih izvještaja UCITS fonda.
Društvo će imateljima udjela u Fondu, isključivo na njihov pisani zahtjev, dostaviti polugodišnje izvješće i revidirano godišnje izvješće Fonda, kao i dodatne informacije o Fondu.
Imateljima udjela, Društvo će jednom godišnje dostaviti izvadak o stanju i prometima udjelima u Fondu u njihovom vlasništvu. Na zahtjev imatelja udjela ili njihovih zakonski ovlaštenih zastupnika, te na njihov trošak, Društvo će svakodobno dostaviti imateljima udjela izvadak o stanju i prometima udjela u Fondu u njihovom vlasništvu.
Društvo će cijenu udjela u Fondu staviti javnosti na raspolaganje po svakom njezinom izračunu u skladu sa Zakonom. Društvo će imatelje udjela u Fondu, na njihov zahtjev, izvijestiti o cijeni udjela u Fondu.
5.2 Raspolaganje s dobiti Fonda
Dobit Xxxxx utvrđuje se financijskim izvješćima i u cijelosti pripada imateljima udjela u Fondu.
Cjelokupna se dobit reinvestira u Fond. Dobit Xxxxx sadržana je u cijeni jednog udjela, a imatelji udjela realiziraju dobit na način da djelomično ili u potpunosti prodaju svoje udjele u Fondu sukladno odredbama ovog Prospekta.
Poslovnom godinom Xxxxx smatra se kalendarska godina, koja počinje 1. siječnja i završava 31.
prosinca.
5.4 Obustava otkupa i izdavanja udjela u Fondu
Društvo je obustavu otkupa i izdavanja udjela u Fondu opisalo u poglavlju „Obustava izdavanja i otkupa udjela “, članku 7. pravila Fonda.
Društvo je likvidaciju Fonda opisalo u poglavlju „Likvidacija“ pravila Fonda.
6. NAKNADE I TROŠKOVI UPRAVLJANJA
Na teret imovine Fonda mogu se isplaćivati samo naknade i troškovi predviđeni Prospektom Fonda. Naknade i troškovi upravljanja Fondom terete imovinu Fonda, a time i imovinu ulagatelja te, posljedično tomu, s vremenom mogu biti od utjecaja na visinu prinosa Fonda.
Sve nastale troškove Fonda koji u određenoj godini prijeđu najviši dopušteni pokazatelj ukupnih troškova u visini od 3,50%, izračunato u skladu s odredbama Zakona, snosi Društvo. Imovini Fonda mogu se zaračunati sljedeće naknade i troškovi.
Naknada za upravljanje Fondom isplaćuje se Društvu i iznosi 1,00% neto vrijednosti xxxxxxx Xxxxx
godišnje, uvećano za porez ako postoji porezna obaveza.
Iznos naknade obračunavat će se svakodnevno, jednostavnim kamatnim računom na temelju neto vrijednosti xxxxxxx Xxxxx. Naknada se isplaćuje Društvu jednom mjesečno.
Naknada za upravljanje neće se naplaćivati na imovinu Xxxxx koja bude uložena u druge UCITS fondove pod upravljanjem Društva.
Društvo zadržava diskrecijsko pravo da:
• poveća naknadu za upravljanje uz uvjet da:
o prije stupanja na snagu povećane naknade za upravljanje Društvo za Fond dobije
odobrenje Agencije na promjenu Prospekta,
o sljedeći radni dan nakon zaprimanja odobrenja Agencije objavi obavijest o povećanju naknade za upravljanje na vidljivom mjestu na svojim mrežnim (internetskim) stranicama,
o u roku od 7 (sedam) dana od dana zaprimanja odobrenja Agencije pošalje obavijest o povećanju naknade za upravljanje svim ulagateljima Xxxxx, koji će moći tražiti otkup udjela bez izlazne naknade u roku od 40 (četrdeset) dana od dana objave navedene obavijesti,
• smanji naknadu za upravljanje uz objavu obavijesti o smanjenju naknade za upravljanje na
svojim mrežnim (internetskim) stranicama.
Ulazna naknada se ne naplaćuje.
Društvo zadržava diskrecijsko pravo da:
• donese odluku o naplaćivanju ulazne naknade uz uvjet da:
o prije stupanja na snagu odluke o naplaćivanju ulazne naknade Društvo za Fond
dobije odobrenje Agencije na promjenu Prospekta,
o sljedeći radni dan nakon zaprimanja odobrenja Agencije objavi obavijest o naplaćivanju ulazne naknade na vidljivom mjestu na svojim mrežnim (internetskim) stranicama,
o u roku od 7 (sedam) dana od dana zaprimanja odobrenja Agencije pošalje obavijest o naplaćivanju ulazne naknade svim ulagateljima Xxxxx, koji će moći tražiti otkup udjela bez izlazne naknade u roku od 40 (četrdeset) dana od dana objave navedene obavijesti,
• smanji ulaznu naknadu uz objavu obavijesti o smanjenju ulazne naknade na svojim mrežnim (internetskim) stranicama.
Izlazna naknada se ne naplaćuje.
Društvo zadržava diskrecijsko pravo da:
• donese odluku o naplaćivanju odnosno povećanju izlazne naknade uz uvjet da:
o prije stupanja na snagu odluke o naplaćivanju odnosno povećanju izlazne naknade
Društvo za Fond dobije odobrenje Agencije na promjenu Prospekta,
o sljedeći radni dan nakon zaprimanja odobrenja Agencije objavi obavijest o naplaćivanju odnosno povećanju izlazne naknade na vidljivom mjestu na svojim mrežnim (internetskim) stranicama,
o u roku od 7 (sedam) dana od dana zaprimanja odobrenja Agencije pošalje obavijest o naplaćivanju odnosno povećanju izlazne naknade svim ulagateljima Xxxxx, koji će moći tražiti otkup Udjela bez izlazne naknade u roku od 40 (četrdeset) dana od dana objave navedene obavijesti.
• smanji izlaznu naknadu uz objavu obavijesti o smanjenju izlazne naknade na svojim
mrežnim (internetskim) stranicama.
6.4 Naknada vezana uz prinos (naknada za uspješnost) Xxxxx
Naknada vezana uz prinos (naknada za uspješnost) Xxxxx se ne naplaćuje.
Ostali troškovi koji mogu teretiti imovinu Fonda su:
1. naknada i troškovi plativi depozitaru,
2. troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine,
3. troškovi vođenja registra udjela, uključujući troškove izdavanja potvrda o transakciji ili stanju
udjela, ako je to potrebno,
4. troškovi raspodjele prihoda ili dobiti Fonda,
5. troškovi godišnje revizije Xxxxx,
6. sve propisane naknade i pristojbe plative Agenciji u vezi s izdavanjem odobrenja Fondu,
7. porezi koje je Fond dužan platiti na svoju imovinu ili dobit,
8. troškovi objave izmjena prospekta i drugih propisanih objava i
9. ostali troškovi određeni posebnim zakonima (primjerice troškovi Agencije i/ili drugog nadležnog tijela).
Navedeni troškovi se obračunavaju i naplaćuju na teret imovine Fonda u stvarnoj visini.
6.6 Naknada i troškovi plativi depozitaru
Naknada depozitaru iznosi 0,09% neto vrijednosti xxxxxxx Xxxxx godišnje, uvećano za porez ako postoji porezna obaveza. Iznos naknade obračunavat će se svakodnevno, jednostavnim kamatnim računom na temelju neto vrijednosti xxxxxxx Xxxxx. Naknada se isplaćuje depozitaru jednom mjesečno.
Naknada depozitaru neće se naplaćivati na sredstva Fonda uložena u druge UCITS fondove koje imaju
istog depozitara kao i Fond.
* * *
Svi troškovi i naknade navedeni u odjeljku 6.4 prospekta Fonda mogu se, u cijelosti ili djelomično, odlukom uprave Društva obračunati i naplatiti na teret Društva kao njegov trošak.
7. POREZNI TRETMAN FONDA I ULAGATELJA
Imovina Xxxxx teretit će se za sve postojeće ili buduće porezne obveze s osnove poslovanja Xxxxx prema važećim poreznim propisima Republike Hrvatske, uključujući porezne obveze koje je Fond dužan podmiriti na svoju imovinu ili dobit, kao i za troškove reguliranja poreznih obveza i zahtjeva za povrat navedenih poreza.
Prema postojećim poreznim propisima u Republici Hrvatskoj, Fond nije obveznik poreza na dobit te se imovina Fonda ne tereti nikakvim poreznim opterećenjima. Na imovinu Fonda uloženu u strane financijske instrumente može biti obračunat porez po odbitku sukladno poreznim propisima zemlje u koju se ulaže (prihod od dividende, prihod od kamate, prihod od udjela u dobiti, i dr.), koji obračunava i obustavlja uplatitelj.
Fond izravno ne isplaćuje ulagateljima dobit već se cjelokupna dobit Xxxxx zadržava, sukladno čemu se ne obračunavaju odbici iz prihoda ili kapitalne dobiti Fonda.
Ulagatelji pravne osobe, obveznici poreza na dobit, koji ostvare dobit prilikom otkupa (otuđenja) udjela u Fondu, dužni su istu uključiti u poreznu osnovicu za plaćanje poreza na dobit. Prihodi ili rashodi od vrijednosnih usklađenja ulaganja u Fond (nerealizirani dobici ili gubici) ne ulaze u osnovicu za plaćanje poreza na dobit.
Ulagateljima, fizičkim osobama, sukladno Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020 i 151/2022) zaračunava se porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, po stopi od 10%, uvećano za prirez lokalnih jedinica samouprave. Porez se ne plaća na prinos investicijskog fonda ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine. Također, ne plaća se porez kod zamjene udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine.
Temeljni porezni propisi Republike Hrvatske od značaja za oporezivanje prihoda ulagatelja u Fondu su: Opći porezni zakon, (Narodne novine, br. 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 42/2020 i 114/2022), Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/2004, 90/2005, 57/2006, 146/2008, 80/2010, 22/2012, 148/2013, 143/2014, 50/2016, 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020,
138/2020 i 114/2022) Zakon o porezu na dobit te Zakon o porezu na dohodak, njihove svakodobne izmjene i dopune, kao i primjenjivi podzakonski akti i odluke nadležnih tijela. Ovdje dane informacije nisu potpune informacije koje bi se smatrale poreznim savjetom te se ulagatelji upućuju na savjetovanje sa svojim poreznim savjetnikom o mogućim poreznim posljedicama koje za njih mogu proizići s osnove vlasništva ili raspolaganja udjelima u Fondu s obzirom na mjerodavne domaće i strane porezne propise ili međunarodne ugovore s poreznim obilježjima ili posljedicama.
8. OTP INVEST DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA
8.1 Tvrtka, pravni oblik i sjedište Društva
Fondom upravlja OTP invest društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje fondovima,
sa sjedištem u Zagrebu, Divka Budaka 1/d (u ovom Prospektu: "Društvo").
8.2 Osnivač, temeljeni kapital i djelatnosti Društva
Članovi Društva su
1. OTP banka dioničko društvo, OIB: 52508873833, sa sjedištem u Splitu, Ulica Domovinskog rata 61, Republika Hrvatska, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu s matičnim brojem upisa subjekta (MBS) 060000531, s jednim poslovnim udjelom u nominalnom iznosu od 1.280.522,93 eura, što predstavlja poslovni udio u iznosu od 52,98% (pedeset dva cijela devedeset osam posto) temeljnog kapitala Društva, jednim poslovnim udjelom u nominalnom iznosu od 225.628,77 eura, što predstavlja poslovni udio u iznosu od 9,33% (devet cijela trideset tri posto) i jednim poslovnim udjelom u nominalnom iznosu od 468.697,33 eura, što predstavlja poslovni udio u iznosu od 19,39% (devetnaest cijela trideset devet posto),
2. OTP ALAPKEZELŐ ZÁRTKÖRŰEN MŰKÖDŐ RÉSZVÉNYTÁRSASÁG, OIB: 99911613300, sa sjedištem u Budimpešti, Xxxxx xxxx 0-0, Xxxxxxxx, upisano u registar Gradskog suda u Budimpešti kao registarskog suda, pod registarskim brojem: Cg. 00-00-000000, s jednim poslovnim udjelom u nominalnom iznosu od 442.205,85 eura, što predstavlja poslovni udio u iznosu od 18,30% (osamnaest cijela trideset posto) temeljnog kapitala Društva.
Temeljni kapital Društva iznosi 18.211.300,00 kn (osamnaest milijuna dvjesto jedanaest tisuća tristo kuna), što odgovara iznosu od 132.722,81 EUR (sukladno fiksnom tečaju konverzije između eura i hrvatske kune utvrđenom u Uredbi Vijeća (EU) 2022/1208 od 12. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2866/98 u pogledu stope konverzije eura za Hrvatsku). Temeljni kapital Društva uplaćen je u cijelosti.
Predmet poslovanja - djelatnosti Društva čine upravljanje UCITS fondovima, upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, investicijsko savjetovanje i upravljanje portfeljem. Osim Fondom, Društvo upravlja i nastavno naznačenim investicijskim fondovima:
• OTP uravnoteženi, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP INDEKSNI FOND, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP MERIDIAN 20, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP e-start fond, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP ABSOLUTE, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP MULTI USD 2, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• FOND ZA STABILNOST, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom,
• OTP GLOBAL otvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom.
8.3 Nadnevak osnivanja i upisa u sudski registar
Društvo je osnovano 20. studenog 1997. godine i upisano u Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem Tt-98/3592-2, s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 080181951.
Poslovanje Društva odobreno je Rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske, Klasa:
UP/I-450-08/97-01/173, Ur. broj: 567-02/97-4, od 2. prosinca 1997. godine.
Osobni identifikacijski broj (OIB) Društva glasi: 96261939721.
Organi Društva su Uprava, Nadzorni odbor i Skupština Društva.
Odgovorna za svakodnevno upravljanje imovinom Xxxxx je Uprava Društva koja se sastoji od dva člana:
1. Xxxxxxxx Xxxxxxx, OIB: 69887635774, predsjednik uprave, s ovlaštenjem pojedinačnog i
samostalnog zastupanja Društva,
2. Xxxxxxx-Xxxxx Xxxxxxx, OIB: 93768819117, član uprave, s ovlaštenjem pojedinačnog i
samostalnog zastupanja Društva.
Životopisi članova Uprave
Xxxxxxxx Xxxxxxx
Xxxxxxxx Xxxxxxx predsjednik je Uprave Društva.
Diplomirao je 1988. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer financije, bankarstvo i osiguranje. Godine 1992. dobiva licencu za obavljanje brokerskih poslova te kasnije polaže ispit za člana uprave komercijalne banke. U razdoblju od 1988. do 1990. radio je u financijskoj službi poduzeća Kepol Zadar. U Dalmatinskoj banci je od 1990., a od 1997. do 2002. direktor je Xxxxxxx xxxxxxx. Od 1. travnja 2002. do 26. rujna 2019. bio je član Uprave društva OTP banka dioničko društvo. Dugogodišnji je član nadzornih odbora povezanih osoba društva OTP banke.
Xxxxxxx-Xxxxx Xxxxxxx
Xxxxxxx-Xxxxx Xxxxxxx, član uprave Društva, rođen je 1972. godine u Berlinu, u Njemačkoj. Poslije završene srednje škole matematičko-informatičkog smjera upisuje se na Ekonomski fakultet u Zagrebu, koji uspješno završava.
Od početka stjecanja radnog iskustva radi u financijskom sektoru i to u Dalmatinskoj banci d.d. Zadar, potom obnaša dužnost financijskog direktora u društvu Bagat precizna mehanika d.d. Zadar, te se zapošljava u Novoj banci d.d. u Sektoru komercijalnog bankarstva i potom u Sektoru upravljanja rizicima (Direkcija za oporavak bilance).
U studenom 2003. godine imenovan je članom uprave Društva, koju funkciju kontinuirano obavlja osim za vrijeme obavljanja funkcije člana uprave društva OTP osiguranje d.d./Groupama osiguranje
d.d. i savjetnika uprave u društvu OTP banka d.d.
Nadzorni odbor Društva nadzire rad Uprave i vođenje poslova Društva. Sastoji od pet članova:
1. Xxxxxx Xxxxx, OIB: 93551589973, predsjednik nadzornog odbora,
2. Xxxxxx Xxxx, OIB: 12015341439, zamjenik predsjednika nadzornog odbora,
3. Xxxxxx Xxxxx, OIB: 31557794508, član nadzornog odbora,
4. Xxxxx Xxxxxxx, OIB: 93868180925, član nadzornog odbora,
5. Xxxxxxx Xxxxx, OIB: 13188342330, član nadzornog odbora.
Životopisi članova Nadzornog odbora
Xxxxxx Xxxxx
Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1992. godine stekavši zvanje
diplomiranog ekonomiste (VII/1 stupanj), smjer - unutrašnja trgovina.
Nakon diplome radio je u srednjoj strukovnoj školi - Ekonomsko, upravno-birotehnička i trgovačka škola u Šibeniku kao nastavnik ekonomske grupe predmeta. Od listopada 1999. godine zapošljava se u tadašnjoj Dalmatinskoj banci d.d. Zadar, Podružnica Šibenik, na radno mjesto viši kreditno- depozitni komercijalist te je u travnju 2001. godine imenovan za direktora odnosa s klijentima (voditelj poslovnog tima). U ožujku 2004. godine prelazi u Sektor poslovanja s građanima na mjesto šefa Poslovne jedinice Šibenik u tada dijelom već integriranoj banci - Nova banka d.d., a iste godine imenovan je za direktora Sektora poslovanja s građanima. U samom početku uključuje se u projekt pripajanja Dubrovačke banke d.d. Novoj banci d.d. koji je uspješno završen u listopadu 2002. godine.
Ulaskom banke u OTP grupu 2005. godine, nastavlja obnašati funkciju Direktora sektora maloprodaje te radi na ustroju nove organizacije Sektora maloprodaje, unapređenju procesa upravljanja mrežom, postojećih te razvoja novih proizvoda i procesa prodaje.
Trenutno se nalazi na položaju člana uprave društva OTP banka dioničko društvo.
Xxxxxx Xxxx
Xxxxxxxx Xxxxxx Xxxx diplomirao je 1990. godine na Fakultetu za trgovinu i marketing Sveučilišta ekonomskih znanosti u Budimpešti (Sveučilište Corvinus). Diplomu o upravljanju investicijama godine stekao je 2001. na Institutu za usavršavanje i savjetovanje u bankarstvu, Budimpešta. Karijeru je započeo u turističkoj industriji, a od 1992. nastavio je u sektoru financijskih usluga u American Expressu. Radio je kao voditelj područja za putničke čekove u regiji jugoistočne Europe. Od 1996. do 1999. godine nastavio je karijeru u Rabobank kao direktor marketinga, a od 1999. do 2004. godine u Union – Investment Hungary kao izvršni direktor. Od 2005. radi za OTP Fund Management kao direktor marketinga i prodaje. Član je odbora bio je od 2007. do 2017. godine te opet od 2020.
Također, od 2010. član je i nadzornog odbora podružnica OTP Fund Management u Rumunjskoj, a od
2020. u Hrvatskoj i Bugarskoj.
Xxxxxx Xxxxx
Xxxxxx Xxxxx je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine stekavši zvanje diplomiranog ekonomiste, smjer - financije. Karijeru je započeo u Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt, Austrija na mjestu voditelja tima odgovornog za bančin portfelj tzv. Credit Investments i kreditnih derivativa. Od siječnja 2007. godine radi u Privrednoj banci Zagreb d.d. na radnom mjestu glavnog koordinatora u Grupi poslova s poduzećima, poslova riznice i investicijskog bankarstva unutar Sektora investicijskog bankarstva. U rujnu 2009. godine postaje Pomoćnikom izvršnog direktora odgovornog za likvidnost u Području financijskog poslovanja (CFO područje). U rujnu 2016. godine imenovan je izvršnim direktorom u Području financijskog poslovanja (Planiranje i kontrola) na kojoj poziciji ostaje do rujna 2019. godine kada postaje članom Uprave OTP banke d.d. nadležnim za Sektor financija.
Támas Bozsogi
Xxxxx Xxxxxxx je karijeru započeo u 6. mjesecu 2005. godine kao pripravnik/vježbenik u Raiffeisen banci u Mađarskoj. Početkom 2006. godine karijeru nastavlja kao pomoćnik unutar odjela Privatnog bankarstva u sklopu iste banke. Osam mjeseci kasnije postaje privatni bankar, da bi do skoro kraja 2011. napredovao do pozicije starijeg privatnog bankara u Raiffeisen banci. Početkom 2018. prelazi u OTP banku na poziciju Regionalnog managera unutar odjela Privatnog bankarstvu gdje je dvije godine kasnije bio imenovan rukovoditeljem Prestigem odjela privatnog bankarstva OTP banke. Gospodin Xxxxxxx je prije poslovne karijere stekao titulu Software engineering na University of Szeged i titulu Ekonomista (Management) na University of Pecs. Također, ima titulu certificiranog investicijskog savjetnika pri Bankarkepzo u Budimpešti te govori engleski i njemački jezik.
Xxxxxxx Xxxxx
Diplomirao je 2005. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Hamburgu, Njemačka. U razdoblju od travnja 2006. do srpnja 2015. radi u društvu Unicredit Bank Austria AG, u Beču, Austrija, uključujući rad na pozicijama analitičara i portfolio managera/tradera, kao i rad u direkcijama za društva i investicijsko bankarstvo, te za poslove riznice. Od kolovoza 2015. radi u društvu Splitska banka d.d./OTP banka d.d., i to prvo (kolovoz 2015. – prosinac 2018.) na poziciji direktora direkcije za poslove riznice, pa na poslovima voditelja (direktora) direkcije za globalna tržišta/poslove riznice.
Skupštinu Društva čine članovi Društva:
1. OTP banka dioničko društvo, OIB: 52508873833, sa sjedištem u Splitu, Ulica Xxxxxxxxxxx xxxx 00, Xxxxxxxx, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu s matičnim brojem upisa subjekta (MBS) 060000531,
2. OTP ALAPKEZELŐ ZÁRTKÖRŰEN MŰKÖDŐ RÉSZVÉNYTÁRSASÁG, OIB: 99911613300, sa sjedištem u Budimpešti, Xxxxx xxxx 0-0, Xxxxxxxx, upisano u registar Gradskog suda u Budimpešti kao registarskog suda, pod registarskim brojem: Cg. 00-00-000000.
Društvo je odgovorno isključivo za obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja Fondom u skladu s odredbama Zakona, drugih mjerodavnih propisa te Prospekta i pravila Fonda. U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa, Društvo je obvezno pridržavati se načela savjesnosti i poštenja, te u obavljanju poslova društva za upravljanje UCITS fondovima postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke, dobrim poslovnim običajima te pozitivnim propisima Republike Hrvatske.
Odgovornosti Društva su opisane u poglavlju „Prava, obveze i odgovornosti Društva i ulagatelja“
pravila Fonda.
Unutar ovlaštenja utvrđenih Zakonom, drugim mjerodavnim propisima te Prospektom i pravilima Fonda, Društvo će samostalno donositi poslovne odluke. Društvo ne odgovara za rezultate poslovanja Xxxxx koji su posljedica odluka Društva donesenim u skladu s prethodno navedenim propisima, Prospektom i pravilima Fonda.
8.6 Pojedinosti o politici primitaka Društva
Politika primitaka (dalje: Politika) je temeljni dokument u određivanju primitaka i prakse nagrađivanja u Društvu. Politika je usklađena sa poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i interesima Društva, fondova pod upravljanjem i ulagatelja te uključuje mjere za izbjegavanje sukoba interesa. Politika dosljedno odražava i promiče učinkovito upravljanje rizicima i sprječava preuzimanje rizika koje nije u skladu s profilom rizičnosti, pravilima i/ili prospektom fondova kojima Društvo upravlja te ne dovodi u pitanje obvezu Društva da postupa u najboljem interesu fondova kojima upravlja.
Politika se primjenjuje na sljedeće kategorije radnika: više rukovodstvo, osobe koje preuzimaju rizik, kontrolne funkcije i svakog drugog radnika čiji primici spadaju u platni razred višeg rukovodstva i osoba koje preuzimaju rizik, ako njihov rad ima značajan utjecaj na profil rizičnosti Društva za upravljanje i/ili fondova pod upravljanjem.
Članovi Uprave Društva donose Politiku uz suglasnost Nadzornog odbora te su odgovorni za provedbu Politike. Nadzorni odbor dalje nadzire implementaciju temeljnih načela Politike, te je dužan osigurati da provođenje Politike najmanje jednom godišnje podliježe središnjoj i neovisnoj internoj provjeri usklađenosti s politikama i procedurama vezanim uz primitke.
Postupak nagrađivanja se temelji na sljedećim ključnim elementima i načelima:
a) Kompenzacija izvedbe na godišnjoj razini će se realizirati u skladu s definiranim bonusima, dogovorenim individualnim ciljevima (KPI - ključni pokazatelji učinka), određivanjem čimbenika i postignutim rezultatima, kao i ukupnom rezultatu poslovanja Društva u cjelini.
b) Definiranje (KPI - ključni pokazatelji učinka, dalje: KPI) zaposlenika uključenih u program nagrađivanja u obliku godišnjih bonusa utvrđuje se i planira u skladu s godišnjim planom poslovanja Društva, zbog čega donošenje takvog plana od strane Uprave, uz suglasnost Nadzornog Odbora, predstavlja glavni preduvjet za definiranje KPI-a:
• KPI će biti postavljen na način da je objektivno mjerljiv i provjerljiv,
• ključni kriterij ocjenjivanja je: RORAC pokazatelj (Return On Risk-Adjusted Capital - Prinos na riziku prilagođen kapital), obračunat kako slijedi: brojnik sadrži dobit/gubitak Društva, a nazivnik sadrži ukupnu imovinu pod upravljanjem Društva usklađenu sa odgovarajućim i definiranim koeficijentom,
• dodatni pokazatelji radnog učinka su tržišni udio fondova kojima upravlja i prinos
investicijskih fondova u odnosu na referentnu vrijednost.
Niti jedno društvo ne djeluje kao investicijski savjetnik Fonda.
9.1 Temeljni podaci o Depozitaru
Depozitar Fonda je OTP banka dioničko društvo, sa sjedištem u Splitu, Domovinskog rata 61, MB: 3141721, MBS: 060000531 (u daljem tekstu: Depozitar). Rješenjem Hrvatske Narodne Banke X.xx. 1870/2012 od 11. srpnja 2012. godine, OTP banci dioničkom društvu odobreno je pružanje investicijskih i pomoćnih usluga i aktivnosti, a Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Klasa: UP/I-451-04/12-03/01, Ur. broj: 326-111-12-7, od 26. travnja 2012. godine odobreno je obavljanje poslova skrbništva nad vrijednosnim papirima.
Depozitar obavlja sljedeće poslove predviđene Zakonom, mjerodavnim propisima te Ugovorom o obavljanju poslova depozitara:
1. kontrolne poslove,
2. praćenje tijeka novca i
3. poslove pohrane imovine UCITS fonda.
Navedeni poslovi su opisani u poglavlju „Poslovi depozitara“, članku 34. pravila Fonda.
9.2 Delegiranje poslova na treće osobe
Kontrolne poslove depozitara, praćenje tijeka novca, te pohranu financijskih instrumenata uvrštenih u depozitorij Središnjeg klirinškog društva (SKDD) Depozitar obavlja samostalno dok poslove pohrane i namire financijskih instrumenata kojima se trguje i čija se namira obavlja na stranim tržištima delegira sljedećim trećim osobama s kojima ima sklopljene ugovore o delegiranju poslova:
• Clearstream Banking Luxembourg,
• Société Générale S.A.,
• OTP banka Srbija a.d., Novi Sad,
• SKB Banka d.d. Ljubljana,
• BRD – Groupe Societe Generale S.A.,
• Unicredit Bank d.d. Bosna i Hercegovina,
• Komercijalna banka AD Skopje,
• Crnogorska Komercijalna banka AD Podgorica,
• The Bank of New York Mellon SA/NV.
Za ugovore sklopljene s trećim stranama za poslove pohrane i namire vrijednosnih papira mjerodavno je lokalno pravo stranih poddepozitara.
U nastavku se navodi popis svih osoba s kojima navedene treće strane imaju sklopljen ugovor o delegiranju poslova pohrane.
TRŽIŠTE | PODDEPOZITAR | OSOBA S KOJOM PODDEPOZITAR IMA SKLOPLJEN UGOVOR O DELEGIRANJU POSLOVA |
Argentina | Clearstream Banking Luxembourg | CAJA DE VALORES S.A |
Societe Generale SA | CITIBANK N.A. BUENOS AIRES | |
Australija | The Bank of New York Mellon Brussels | HSBC BANK AUSTRALIA LIMITED |
Clearstream Banking Luxembourg | JPMORGAN CHASE BANK, N.A. (XXXXXX XXXXXX) | |
Clearstream Banking Luxembourg | BNP Paribas Securities Services | |
Societe Generale SA | CITICORP NOMINEES PTY LIMITED | |
Austrija | The Bank of New York Mellon Brussels | UNICREDIT BANK AUSTRIA AG |
Clearstream Banking Luxembourg | ERSTE GROUP BANK AG | |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Societe Generale SA | UNICREDIT BANK AUSTRIA – VIENNA | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Bahrein | Societe Generale SA | HSBC BANK MIDDLE EAST LIMITED |
Belgija | The Bank of New York Mellon Brussels | NATIONAL BANK OF BELGIUM |
The Bank of New York Mellon Brussels | EUROCLEAR BELGIUM | |
Clearstream Banking Luxembourg | BNP PARIBAS SECURITIES SERVICES, PARIS | |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Clearstream Banking Luxembourg | KBC BANK NV | |
Societe Generale SA | SOCIETE GENERALE FRANCE | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Bosna i Hercegovina | UniCredit Bank Bosna i Hercegovina | UNICREDIT BANK D.D. BOSNA I HERCEGOVINA |
Brazil | Societe Generale SA | SANTANDER SECURITIES SERVICES BRAZIL |
Bugarska | Clearstream Banking Luxembourg | EUROBANK BULGARIA AD |
Societe Generale SA | CITIBANK EUROPE PLC BULGARIA BRANCH | |
Crna Gora | Crnogorska komercijalna banka | CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD PODGORICA |
Češka | Clearstream Banking Luxembourg | UNICREDIT BANK CZECH REPUBLIC AND SLOVAKIA, A.S |
Danska | Clearstream Banking Luxembourg | DANSKE BANK A/S |
Societe Generale SA | NORDEA BANK AB, FINNISH BRANCH | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Egipat | Societe Generale SA | QATAR NATIONAL BANK ALAHLI S.A.E |
Estonija | The Bank of New York Mellon Brussels | SEB PANK AS |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Societe Generale SA | SWEDBANK AS TALLIN | |
Finska | The Bank of New York Mellon Brussels | SKANDINAVISKA ENSKILDA BANKEN, HELSINKI BRANCH |
Clearstream Banking Luxembourg | NORDEA BANK FINLAND PLC | |
Societe Generale SA | NORDEA BANK FINLAND PLC | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Francuska | Clearstream Banking Luxembourg | BNP PARIBAS SECURITIES SERVICES, PARIS |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT |
The Bank of New York Mellon Brussels | ESES FRANCE | |
Societe Generale SA | SOCIETE GENERALE FRANCE | |
Grčka | Clearstream Banking Luxembourg | CITIBANK EUROPE PLC GREECE BRANCH |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Societe Generale SA | BP2S ATHENS | |
Hong Kong | Clearstream Banking Luxembourg | CITIBANK N.A. HONG KONG |
Societe Generale SA | DEUTSCHE BANK AG | |
Indonezija | Clearstream Banking Luxembourg | CITIBANK N.A. JAKARTA |
Societe Generale SA | STANDARD CHARTERED BANK | |
Irska | The Bank of New York Mellon Brussels | THE BANK OF NEW YORK MELLON |
Clearstream Banking Luxembourg | CITIBANK N.A. | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Island | Clearstream Banking Luxembourg | VERÐBRÉFASKRÁNINGAR ÍSLANDS (VS) |
Clearstream Banking Luxembourg | LUXCSD S.A. | |
Societe Generale SA | LANDSBANKINN HF | |
Italija | The Bank of New York Mellon Brussels | THE BANK OF NEW YORK MELLON SA/NV |
Clearstream Banking Luxembourg | INTESA SAN PAOLO S.P.A. | |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Societe Generale SA | SGSS SPA ITALY | |
Izrael | Societe Generale SA | BANK HAPOALIM B.M. |
Clearstream Banking Luxembourg | CITIBANK N.A. Tel Aviv Branch | |
Japan | The Bank of New York Mellon Brussels | MUFG BANK, LTD |
Clearstream Banking Luxembourg | THE HONGKONG AND SHANGHAI BANKING CORP LTD | |
Societe Generale SA | THE HONGKONG AND SHANGHAI BANKING CORP LTD | |
Jordan | Societe Generale SA | STANDARD CHARTERED BANK |
Južna Afrika | Clearstream Banking Luxembourg | STANDARD CHARTERED BANK SOUTH AFRICA |
Societe Generale SA | SOCIETE GENERALE JOHANNESBURG | |
Južna Koreja | Clearstream Banking Luxembourg | THE HONGKONG AND SHANGHAI BANKING CORP LTD |
Societe Generale SA | THE HONGKONG AND SHANGHAI BANKING CORP LTD | |
Kanada | The Bank of New York Mellon Brussels | CIBC MELLON TRUST COMPANY |
Clearstream Banking Luxembourg | RBC INVESTOR & TREASURY SERVICES | |
Societe Generale SA | ROYAL BANK OF CANADA | |
Katar | Societe Generale SA | HSBC BANK MIDDLE EAST LTD |
Kina | Clearstream Banking Luxembourg | CITIBANK N.A. |
Clearstream Banking Luxembourg | HSBC BANK CHINA COMPANY LTD SHANGAI | |
Societe Generale SA | HSBC BANK CHINA COMPANY LTD SHANGAI | |
Societe Generale SA | HSBC BANK CHINA COMPANY LTD SCHENZEN | |
Societe Generale SA | DEUTSCHE BANK AG |
Kuvajt | Societe Generale SA | HSBC BANK MIDDLE EAST LTD |
Latvija | The Bank of New York Mellon Brussels | AS SEB BANKA, RIGA |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Societe Generale SA | SWEDBANK AS | |
Litva | The Bank of New York Mellon Brussels | AB SEB BANKAS, VILNIUS |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Societe Generale SA | SWEDBANK AS | |
Luksemburg | The Bank of New York Mellon Brussels | EUROCLEAR BANK SA/NV |
Clearstream Banking Luxembourg | LUXCSD S.A. | |
Societe Generale SA | MFEX Luxembourg SA | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Mađarska | Clearstream Banking Luxembourg | RAIFFEISEN BANK INTERNATIONAL AG AUSTRIA |
OTP Bank NYRT | OTP BANK NYRT | |
Societe Generale SA | CITIBANK EUROPE PLC, HUNGARIAN BRANCH | |
Makedonija | Komercijalna banka AD Skopje | KOMERCIJALNA BANKA AD SKOPJE |
Maroko | Societe Generale SA | SOCIETE GENERALE MAROCAINE DE BANQUE |
Meksiko | Clearstream Banking Luxembourg | BANCO NACIONAL DE MÉXICO, S.A. |
Societe Generale SA | CITIBANK Mexico SA | |
Nizozemska | The Bank of New York Mellon Brussels | THE BANK OF NEW YORK MELLON SA/NV |
Clearstream Banking Luxembourg | BNP PARIBAS SECURITIES SERVICES, PARIS | |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Societe Generale SA | SOCIETE GENERALE FRANCE | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Njemačka | The Bank of New York Mellon Brussels | THE BANK OF NEW YORK MELLON SA/NV, ASSET SERVICING |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Societe Generale SA | SOCIETE GENERALE GERMANY | |
Societe Generale SA | DEUTSCHE BANK FRANKFURT | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Norveška | Clearstream Banking Luxembourg | DANSKE BANK A/S |
Societe Generale SA | NORDEA BANK NORGE | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Novi Zeland | Clearstream Banking Luxembourg | JPMORGAN CHASE BANK, N.A. (XXXXXX XXXXXX) |
Clearstream Banking Luxembourg | BNP Paribas Securities Services | |
Societe Generale SA | CITIBANK N.A. NEW ZEALAND | |
Poljska | Clearstream Banking Luxembourg | BANK HANDLOWY W. WARSZAWIE S.A. |
Societe Generale SA | SOCIETE GENERALE XXXXXXX | |
Portugal | The Bank of New York Mellon Brussels | CITIBANK EUROPE PLC |
Clearstream Banking Luxembourg | BNP PARIBAS SECURITIES SERVICES | |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Societe Generale SA | BNP PARIBAS SECURITIES SERVICES | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Rumunjska | Clearstream Banking Luxembourg | BRD - GROUPE SOCIETE GENERALE S.A. |
Clearstream Banking Luxembourg | NATIONAL BANK OF ROMANIA |
BRD - Groupe Societe Generale S.A. | BRD - GROUPE SOCIETE GENERALE S.A. | |
Societe Generale SA | BRD - GROUPE SOCIETE GENERALE S.A. | |
Rusija | Clearstream Banking Luxembourg | SBERBANK OF RUSSIA |
Societe Generale SA | PJSC ROSBANK – MOSCOW | |
Singapur | Clearstream Banking Luxembourg | DBS BANK LIMITED SINGAPORE |
Societe Generale SA | THE HONGKONG AND SHANGHAI BANKING CORP LTD | |
Sjedinjene Američke Države | The Bank of New York Mellon Brussels | THE BANK OF NEW YORK MELLON |
Clearstream Banking Luxembourg | CITIBANK N.A. | |
Societe Generale SA | BROWN BROTHERS XXXXXXXX | |
Slovačka | Clearstream Banking Luxembourg | CESKOSLOVENSKA OBCHODNA BANKA |
The Bank of New York Mellon Brussels | CITIBANK EUROPE PLC, POBOCKA ZACHRANICNEJ BANKY | |
Societe Generale SA | CESKOSLOVENSKA OBCHODNI BANKA | |
Slovenija | Clearstream Banking Luxembourg | NOVA LJUBLJANSKA BANKA DD |
SKB Banka d.d. Ljubljana | SKB BANKA D.D. LJUBLJANA | |
Societe Generale SA | SKB BANKA D.D. LJUBLJANA | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Srbija | Societe Generale SA | OTP BANKA SRBIJA AD BEOGRAD |
OTP Banka Srbija A.D. | OTP BANKA SRBIJA AD BEOGRAD | |
Španjolska | The Bank of New York Mellon Brussels | CACEIS BANK SPAIN S.A.U. |
Clearstream Banking Luxembourg | BANCO BILBAO VIZCAYA ARGENTARIA | |
Clearstream Banking Luxembourg | CLEARSTREAM BANKING AG, FRANKFURT | |
Societe Generale SA | SOCIETE GENERALE SPAIN | |
Švedska | Clearstream Banking Luxembourg | SKANDINAVISKA ENSKILDA BANKEN |
Societe Generale SA | NORDEA BANK SWEDEN | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Švicarska | Clearstream Banking Luxembourg | UBS SWITZERLAND AG |
Societe Generale SA | SOCIETE GENERALE ZURICH | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Tajland | Clearstream Banking Luxembourg | STANDARD CHARTERED BANK (THAI) PLC |
Societe Generale SA | THE HONGKONG AND SHANGHAI BANKING CORP LTD | |
Tajvan | Clearstream Banking Luxembourg | DEUTSCHE BANK AG, TAIPEI BRANCH |
Societe Generale SA | THE HONGKONG AND SHANGHAI BANKING CORP LTD | |
Turska | Clearstream Banking Luxembourg | TÜRK EKONOMI BANKASI A.S. |
The Bank of New York Mellon Brussels | DEUTSCHE BANK A.S. ISTANBUL | |
Societe Generale SA | TURK EKONOMI BANKASI A.S. | |
Ujedinjeni Arapski Emirati | Societe Generale SA | FIRST ABU DHABI BANK PJSC |
Ujedinjeno Kraljevstvo | The Bank of New York Mellon Brussels | THE BANK OF NEW YORK MELLON |
Clearstream Banking Luxembourg | CITIBANK N.A. | |
Clearstream Banking Luxembourg | EUROCLEAR UK & IRELAND LIMITED | |
Societe Generale SA | EUROCLEAR BANK SA/NV | |
Ukrajina | Clearstream Banking Luxembourg | CITIBANK UKRAINE JSC |
Societe Generale SA | PJSC “CITIBANK” | |
The Bank of New York Mellon | PJSC “CITIBANK” | |
Vijetnam | Societe Generale SA | HSBC BANK (VIETNAM) LTD. |
9.3 Sukob interesa u odnosu na poslove depozitara
Društvo je sukob interesa u odnosu na poslove depozitara opisalo u poglavlju „Osnovna prava, obveze i odgovornosti depozitara“, članku 35. pravila Fonda.
9.4 Izjava o dostupnosti ažuriranih informacija
Ažurirane prethodno navedene informacije o depozitaru bit će dostupne ulagateljima na zahtjev.
Ovlašteni revizor Fonda je Xxxxx & Young d.o.o., OIB: 58960122779, sa sjedištem u Zagrebu, Xxxxxxxx xxxxx 00.
11. DELEGIRANI POSLOVI NA TREĆE OSOBE
Društvo može iz objektivnih razloga s ciljem povećanja učinkovitosti trećim osobama delegirati
poslove koje je dužno obavljati, uz suglasnost Agencije.
Prilikom odabira trećih osoba, Društvo vodi brigu da te osobe imaju dobar ugled, stručne kvalifikacije i iskustvo potrebno za obavljanje delegiranih poslova, te da se delegiranjem ne ugrožavaju interesi ulagatelja i Fonda. Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti podatak o poslovima koji su delegirani na treću osobu, kao i o identitetu treće osobe. Ako treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova, Društvo za upravljanje će na svojim mrežnim stranicama objaviti i taj podatak, uz identitet te osobe, odmah po stupanju na snagu toga ugovora.
Popis poslova delegiranih na treću osobu:
Poslovi interne revizije: OTP banka dioničko društvo.
* * *
Bitne promjene Prospekta stupaju na snagu istekom roka od 40 dana od dana objave obavijesti o bitnim promjenama Prospekta na mrežnim (internetskim) stranicama Društva, koja se objavljuje sljedeći radni dan nakon zaprimanja odobrenja Agencije na bitne promjene Prospekta.
* * *
OTP INVEST
društvo za upravljanje fondovima d.o.o.
Xxxxxxxx Xxxxxxx
Predsjednik Uprave