Contract

Na temelju članka 26. Zakona o radu (Narodne Novine 93/14.) i članka 43. Statuta Xxxxxx za hitnu medicinu Xxxxx senjske županije ( Županijski glasnik Xxxxx – senjske županije br. 16/11 ), Upravno vijeće Xxxxxx za hitnu medicinu Xxxxx – senjske županije na sjednici održanoj xxxx 28. siječnja 2015. god. donosi

PRAVILNIK O XXXX

XXXXXX ZA HITNU MEDICINU XXXXX - SENJSKE ŽUPANIJE

I TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu ( u daljnjem tekstu: Pravilnik ) ureĎuje se zasnivanje radnog odnosa, plaće, organizacija rada, otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike i Poslodavca , a pobliže se ureĎuje:

- sklapanje ugovora o radu,

- zaštita života, zdravlja i privatnost radnika,

- probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad,

- radno vrijeme,

- odmori i dopusti,

- zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja,

- zaštita radnika koji su privremeno i trajno nesposobni za rad,

- plaće,

- materijalna prava radnika,

- zabrana natjecanja radnika s Poslodavcem,

- naknada štete,

- prestanak ugovora o radu,

- ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa,

- mjere kontrole,

- prijelazne i završne odredbe.

Članak 2.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito ureĎeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, sporazumom sklopljenim izmeĎu radničkog vijeća i Poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije odreĎeno.

Članak 3.

Poslodavac je obvezan radniku koji je u radnom odnosu dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a xxxxxx xx obvezan prema uputama Poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

II SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Zasnivanje radnog odnosa

Članak 4.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu sklapa se na neodreĎeno vrijeme, osim ako Zakonom o radu nije drugačije odreĎeno.

Ako ugovorom o radu nije odreĎeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĎeno vrijeme.

Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na odreĎeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrĎen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem odreĎenog posla ili nastupanjem odreĎenog dogaĎaja.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na odreĎeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Ograničenja iz stavka 2. i 3. ovog članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na odreĎeno vrijeme.

Ako je ugovor o radu na odreĎeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĎeno vrijeme.

Poslodavac xx xxxxx radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreĎeno vrijeme osigurati iste uvjete xxxx xxx i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme.

Članak 5.

Prijava potrebe za radnikom upućuje se zavodu za zapošljavanje. Prijava xxxx biti popunjena sukladno odredbama unutarnjeg ustroja i sistematizacije radnih mjesta koja odreĎuje uvjete za zasnivanje radnog odnosa.

U žurnim slučajevima Poslodavac može oglasiti potrebu za radnikom s rokom oglašavanja do 48 sati. Potreba za radnikom xxxx biti oglašena na oglasnoj ploči i web stranicama Poslodavca.

Ravnateljica može imenovati Povjerenstvo za provjeru znanja kandidata koji su se prijavili na oglas/natječaj.

S odabranim radnikom sklapa se ugovor o xxxx xxxxx što isti obavi zdravstveni pregled i dostavi uvjerenje o radnoj sposobnosti.

Članak 6.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku i xxxx sadržavati sve bitne sastojke ugovora o radu propisane Zakonom o radu, a najmanje o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. danu početka rada,

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na odreĎeno vrijeme,

6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu odreĎivanja trajanja toga odmora,

7. otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu odreĎivanja otkaznih rokova,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.

Članak 7.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac xx xxxxx radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Članak 8.

Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme.

Članak 9.

Ne smije se zaposliti osoba mlaĎa od petnaest xxxxxx ili xxxxx s petnaest i starija od petnaest, a mlaĎa od osamnaest godina koja pohaĎa obvezno osnovno obrazovanje.

Članak 10.

Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika koji se smije zaposliti za sklapanje odreĎenog ugovora o radu, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora, te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi i s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u svezi s xxx ugovorom.

Ovlaštenje za sklapanje ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka xxxx xx dati u pisanom obliku.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 11.

Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom odreĎeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx sklopiti samo radnik koji udovoljava xxx uvjetima.

Posebni uvjeti odnose se na zahtjeve koje xxxx ispunjavati radnik za rad na pojedinom poslu (radnom mjestu), a odnose se na uvjete stručne spreme, radno iskustvo i posebna znanja i sposobnosti.

Članak 12.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o xxxx xxxxxx dolazi u dodir.

Članak 13.

Radi utvrĎivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĎenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.

Članak 14.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu Xxxxxxxxxx ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom.

III ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 15.

Poslodavac xx xxxxx pribaviti i održavati postrojenja, ureĎaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koje se obavlja.

Poslodavac xx xxxxx upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja, a xxxxx ga je i osposobiti za rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječavati nastanak nesreća.

Članak 16.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraĎivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to odreĎeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraĎivati, koristiti i dostavljati samo Poslodavac ili osoba koju za to Poslodavac posebno opunomoći.

Članak 17.

Poslodavac xx xxxxx imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obraĎuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

IV PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Ugovaranje i trajanje probnog rada

Članak 18.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad. Probni rad može trajati najviše:

– mjesec xxxx za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola;

– dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje;

– tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni i veleučilišni stručni studij i

– šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni i veleučilišni stručni studij (specijalistički diplomski stručni studij) ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje xxxxx xxxx.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.

Članak 19.

Tijekom probnog rada radnikov rad prati i obrazlaže neposredni rukovoditelj, koji vodi evidenciju o radnikovom svakodnevnom izvršenju poslova: opsegu i kvaliteti izvršenog posla, komunikaciji s korisnikom i ostalim radnicima.

Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom xxxx xxxx biti u pisanom obliku i obrazložen. Otkazni rok je najmanje xxxxx xxxx. Ako se otkaz iz prethodnog stavka ne dostavi radniku najkasnije posljednjeg xxxx probnog rada, smatrati će se da xx xxxxxx zadovoljio na probnom radu.

Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s njim sklopiti ugovor o radu

Članak 20.

Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, Poslodavac može zaposliti kao pripravnika.

Ugovor o radu pripravnika sklapa se na odreĎeno radno vrijeme.

Članak 21.

Pripravnik se, za samostalan rad, osposobljava pod nadzorom mentora kojeg mu odredi Xxxxxxxxxx.

Za trajanja pripravničkog staža pripravnik će obavljati sve poslove iz djelokruga poslova za koje se priprema.

Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Članak 22.

Osposobljavanje pripravnika nezdravstvene struke za samostalan rad (pripravnički staž) traje:

- za radna mjesta III vrste 3 mjeseca,

- za radna mjesta II vrste 6 mjeseci,

- za radna mjesta I vrste 12 mjeseci.

Na zahtjev pripravnika pripravnički staž se može skratiti za jednu trećinu, ako Poslodavac ocijeni da se je pripravnik u xxx vremenu osposobio za samostalan rad, osim ako to zakonom nije drugačije odreĎeno.

Članak 23.

Nakon što završi pripravnički staž, pripravnik polaže stručni ispit sukladno posebnim propisima.

Prije polaganja stručnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust i to:

- 5 radnih xxxx za radna mjesta SSS

- 7 radnih xxxx za radna mjesta za xxxx xx uvjet dodiplomski studij,

- 10 radnih xxxx za radna mjesta za xxxx xx uvjet diplomski studij

Ako pripravnik stručni ispit ne položi ima pravo polagati xxx jednom u roku koji ne može biti kraći od 15 xxxx i ako ni tada ne položi, prestaje mu radni odnos istekom posljednjeg xxxx xxxx za polaganje ispita.

Struĉno osposobljavanje za rad

Članak 24.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrĎeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreĎenog zanimanja, Poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ( stručno osposobljavanje za rad ).

Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreĎenog zanimanja.

Stručno osposobljavanje za rad može trajati koliko i pripravnički staž.Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanka ugovora o radu.

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.

V RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena

Članak 25.

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem xx xxxxxxx ( raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.

Puno i nepuno radno vrijeme

Članak 26.

Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno.

Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĎu radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije odreĎeno radno vrijeme, smatra se da xx xxxx radno vrijeme četrdeset sati tjedno.

Radnik xxxx xxxx u xxxxx radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Članak 27.

Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena. Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.

Radnik čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u xxxxx radnom vremenu.

Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrĎuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom ili ugovorom o radu nije drukčije ureĎeno.

Poslodavac xx xxxxx razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoji mogućnost za takvu vrstu rada.

Članak 28.

Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije odreĎen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĎu radničkog vijeća i Poslodavca, ovim Pravilnikom ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog vremena odlučuje Poslodavac pisanom odlukom.

Poslodavac xxxx obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

Prekovremeni rad

Članak 29.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, xxxxxx xx xx xxxxxx zahtjev Poslodavca xxxxx raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Iznimno ako priroda prijeke potrebe omogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog xxxx xxxxx radniku xxxxxx zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac xx xxxxx xxxxxx potvrditi u roku od xxxxx xxxx od xxxx xxxx je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, te u slučaju dopunskog rada, odnosno rada kod drugog poslodavca, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Raspored radnog vremena

Članak 30.

Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije odreĎen propisom , kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĎu radničkog vijeća i Poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog vremena odlučuje Poslodavac pisanom odlukom.

Poslodavac xxxx obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni radnog vremena najmanje tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Članak 31.

Kontrola početka i završetka radnog vremena obavlja se evidencijom o prisutnosti na radu radnika.

Radnici su dužni evidentirati vrijeme dolaska na rad i vrijeme odlaska s rada, te svaki izlazak iz poslovnih prostorija tijekom radnog vremena.

Radnici su dužni započeti s radom u vrijeme odreĎeno kao početak rada u propisanoj zaštitnoj odjeći i obući.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 32.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeĎeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec xxxx xxxx xxxx od jedne godine, te tijekom tako utvrĎenog rasporeda radno vrijeme xxxx odgovarati radnikovom xxxxx ili nepunom radnom vremenu.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeĎeno, radnik u tjednu može raditi najviše do pedeset sati.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeĎeno, radnik može raditi najviše do šezdeset sati tjedno, ako xx xxxx ugovoreno kolektivnim ugovorom, uključujući prekovremeni rad.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeĎeno, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca ne smije raditi duže od, prosječno, četrdeset osam sati tjedno uključujući prekovremeni rad.

Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena Poslodavac može odrediti dnevni, odnosno tjedni raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje donosi ministar nadležan za zdravstvo, u okviru petodnevnog radnog tjedna.

Noćni rad

Članak 33.

Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu izmeĎu 22 sata navečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.

Za maloljetnike zaposlene izvan industrije noćnim radom smatra rad izmeĎu 20 sati uvečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.

Noćni radnik xx xxxxxx, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog xxxx radni najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.

Članak 34.

Poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje , kao i život ili zdravlje djeteta.

Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su ureĎene posebnim propisima, u slučajevima odreĎenim zakonom.

U slučaju noćnog rada iz prethodnog stavka, Poslodavac xx xxxxx osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

Rad u smjenama

Članak 35.

Rad u smjenama je organizacija rada kod Poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istim poslovima i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, xxxx xxxx biti prekinut ili neprekinut.

Smjenski radnik xx xxxxxx koji tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.

Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, xxxx xx osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopno najduže jedan tjedan.

Članak 36.

Poslodavac xx xxxxx noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja , kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba.

Radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreĎen da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja toga xxxx, xxx i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.

Troškove zdravstvenog pregleda snosi Poslodavac.

VI ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 37.

Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor

( stanku) od najmanje 30 minuta ). Maloljetni radnik xxxx xxxx najmanje četiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor ( stanku ) od najmanje 30 minuta neprekidno.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.

Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka Poslodavac će zaposleniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.

Odmor izmeĊu dva xxxxx xxxx

Članak 38.

IzmeĎu dva uzastopna radna xxxx xxxxxx ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Tjedni odmor

Članak 39.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor od 12 sati.

Radnik ima pravo koristiti tjedni odmor nedjeljom, odnosno u xxx koji nedjelji prethodi odnosno iza nje slijedi, ako mu se zbog organizacije rada ne može omogućiti korištenje tjednog odmora nedjeljom.

Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz prethodnog stavka ovog članka, xxxx mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju iz stavka 1. ovoga članka, pravo na tjedni odmor može biti odreĎeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor.

Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48

sati.

Godišnji odmor

Članak 40.

Radnik ima, za svaku kalendarsku godinu, pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna ( 20 radnih xxxx).

Maloljetni radnik i radnik xxxx xxxx na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 tjedana.

Članak 41.

Na najmanje utvrĎeni godišnji odmor iz čl.40. dodaje se broj radnih xxxx koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika po osnovi kriterija utvrĎenih ovim Pravilnikom, odnosno Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Kriteriji za obračun godišnjeg odmora:

1. Duljina radnog staža:

- od 5 do 10 xxxxxx 2 xxxxx xxxx

- od 10 do 15 xxxxxx 3 xxxxx xxxx

- od 15 do 20 xxxxxx 4 xxxxx xxxx

- od 20 do 25 xxxxxx 5 radnih xxxx

- xx 25 do 30 xxxxxx 6 radnih xxxx

- xx 30 do 35 xxxxxx 7 radnih xxxx

- preko 35 xxxxxx 8 radnih xxxx

2. Prema složenosti poslova:

- poslovi zdravstvenog radnika specijalista 5 radnih xxxx

- za poslove diplomskog studija 4 xxxxx xxxx

- za poslove dodiplomskog studija 3 xxxxx xxxx

- za poslove SSS i KV 2 xxxxx xxxx

- za ostale poslove 1 radni xxx

3. Prema posebnim socijalnim uvjetima:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku

za jedno malodobno dijete 2 xxxxx xxxx

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku

za svako daljnje malodobno dijete xxx po 1 radni xxx

-roditelju, posvojitelju ili skrbniku

hendikepiranog djeteta 3 xxxxx xxxx

- invalidu i radniku sa 70% i više tjel.oštećenja 2 xxxxx xxxx

4. Prema uvjetima rada:

- rad u smjenama 2 xxxxx xxxx

5. Prema posebnim uvjetima rada s najmanje 2/3 radnog vremena

- u HMP 5 radnih xxxx

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može trajati dulje od 32 xxxxx xxxx.

Iznimno radniku xxxx xxxx na poslovima iz točke 5. ovoga članka, donatoru organa i slijepom radniku pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih xxxx.

Članak 42.

Blagdani i neradni dani odreĎeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na xxx blagdana ili neradnog xxxx odreĎenog zakonom trebao raditi, a toga xxxx na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj xxx.

Pri izračunavanju trajanja razmjernog dijela godišnjeg odmora najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor

Članak 43.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Rok stjecanja prava na godišnji odmor

Članak 44.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid izmeĎu dva radna odnosa duži od

xxxx xxxx, stječe pravo na godišnji odmor odreĎen na način propisan odredbama čl. 40. i 41. ovog Pravilnika, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.

Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti graĎana u obrani ili drugi zakonom odreĎeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga članka.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

Članak 45.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom

40. ovoga Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrĎuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 40. ovoga Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno od članka 40. ovoga Pravilnika, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Članak 46.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini xxx xx xxxx, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca ( uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad ).

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Članak 47.

U slučaju prestanka ugovora o radu, Xxxxxxxxxx xx xxxxx radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, na radnikov zahtjev.

Naknada iz stavka 1. ovog članka odreĎuje se u visini naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, razmjerno broju xxxx neiskorištenog godišnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Članak 48.

Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĎu radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o xxxx xxxx se utvrditi trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanoga trajanja godišnjeg odmora.

Iznimno od st. 1. ovog članka radnik kojem prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva ili više dijelova u dogovoru s Poslodavcem. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostavrio pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Članak 49.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 48. stavka 2. ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz čl. 48. st. 2. ovoga Pravilnika radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu, ako mu xx xxxx omogućeno korištenje toga odmora.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja slijedeće kalendarske godine.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Članak 50.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrĎuje Poslodavac u skladu s ovim Pravilnikom, Kolektivnim ugovorom i Zakonom, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Poslodavac prijedlog rasporeda korištenja godišnjeg odmora sastavlja na temelju potreba i želja radnika do kraja veljače tekuće godine. Nakon što se o planu godišnjeg odmora savjetuje s radničkim vijećem, Poslodavac utvrĎuje plan godišnjih odmora te do kraja ožujka tekuće godine o rasporedu korištenja obavještava radnike.

Pri utvrĎivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije xxxx xx mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Radnika xx xxxx, najmanje 15 xxxx prije korištenja godišnjeg odmora, obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

Xxxxx xxx godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje tri xxxx prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani Poslodavca to onemogućuju.

Plaćeni dopust

Članak 51.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na osloboĎenje od obveze rada uz naknadu plaće ( plaćeni dopust ) do ukupno najviše 10 radnih xxxx u sljedećim slučajevima:

- sklapanje braka 5 radnih xxxx,

- roĎenje djeteta 5 radnih xxxx,

- smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, unuka

očuha i pomajke 5 radnih xxxx

- smrti brata ili sestre, djeda ili xxxx

te roditelja supružnika 2 xxxxx xxxx

- selidbe u istom mjestu stanovanja 2 xxxxx xxxx

- selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 xxxxx xxxx

- xxxxx bolesti roditelja ili djeteta

izvan mjesta stanovanja 3 xxxxx xxxx

- nastupanje u kult. i šport.priredbama 1 radni xxx

- po osnovi darivanja krvi 2 slobodna xxxx za svako darivanje

- sudjelovanje na sindikalnim susretima 2 xxxxx xxxx

- elementarne nepogode 5 radnih xxxx Članak 52.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Neplaćeni dopust

Članak 53.

Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije odreĎeno.

VII ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Članak 54.

Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog trudnoće, niti joj smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu, osim na njezin prijedlog za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreĎeno pravo predviĎeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Trudnoj radnici, radnici koja xx xxxxxx ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, Poslodavac xx xxxxx za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o xxxx xxxxx će se na odreĎeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

U sporu izmeĎu Poslodavca i radnice samo xx xxxxxx specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuĎeni poslovi u slučaju iz stavka 3. ovoga članka odgovarajući.

Ako Poslodavac nije u mogućnosti postupiti na način propisan stavkom 3. ovoga članka, radnica ima pravo na dopust u skladu s posebnim propisom.

Prestankom korištenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak iz stavka

3. ovoga članka te radnica nastavlja obavljati poslove na xxxxxx xx prethodno radila na temelju ugovora o radu.

Dodatak ugovora o radu iz stavka 3. ovoga članka, ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

Članak 55.

Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s

polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest xxxx od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.

Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ne sprječavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na odreĎeno vrijeme, istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor.

Otkaz iz stavka 1. ovoga članka je ništetan, ako je na xxx davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest xxxx od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.

Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

Članak 56.

Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do xxxxx xxxxxx života djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na xxxxxx xx radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova Poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, xxxx uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.

Poslodavac xx xxxxx radnika iz stavka 1. ovoga članka vratiti na poslove na xxxxxx xx prije radio u roku od mjesec xxxx od xxxx xxxx ga xx xxxxxx obavijestio o prestanku korištenja prava iz stavka 1. ovog članka.

Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako xx xxxxx do promjene u tehnici ili načinu xxxx, xxx i sve xxxxx pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

VIII ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Članak 57.

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka.

Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odreĎeno vrijeme.

Članak 58.

Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na xxxxxx xx prethodno radio.

Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima xx xxxxxx prethodno radio, Poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih

odgovarajućih poslova, koji moraju, što xx xxxx moguće odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.

Ako Xxxxxxxxxx nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuĎenu izmjenu ugovora o radu, Poslodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.

U sporu izmeĎu poslodavca i radnika, specijalist medicine rada nadležan je ocijeniti jesu li ponuĎeni poslovi iz stavka 2. ovoga članka odgovarajući.

Radnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako xx xxxxx do promjene u tehnologiji ili načinu xxxx, xxx i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

Članak 59.

Radnik xx xxxxx što je moguće prije obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri xxxx xxxxx mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, xxxxx xx to učiniti što je moguće prije, a najkasnije tri xxxx od xxxx prestanka razloga koji ga xx x xxxx onemogućavao.

Članak 60.

Ako ovlašteno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, Poslodavac xx xxxxx, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što xx xxxx moguće moraju odgovarati poslovima na kojima xx xxxxxx prethodno radio.

Članak 61.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.

Radničko vijeće će dati Poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako Poslodavac dokaže da je radniku iz stavka 1. ovoga članka osigurao odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da xx xxxxxx odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.

Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz, odnosno ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radničkog vijeća, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.

Članak 62.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, ako mu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, Poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.

Radnik koji je neopravdano odbio ponuĎene poslove iz čl. 61. ovog Pravilnika nema pravo na otpremninu utvrĎenu stavkom 1. ovoga članka.

Članak 63.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Poslodavac.

IX PLAĆE

Članak 64.

Za izvršeni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na plaću sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama (Narodne Novine br. 39/09 ).

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je rasporeĎen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Koeficijent složenosti poslova za svako radno mjesto utvrĎen je Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Narodne Novine br. 25/13.). Vlada RH i sindikati javnih službi sporazumom utvrĎuju visinu osnovice plaće.

Radnici xxxx xxxx na posebnim programima rada ostvaruju plaću sukladno mjerilima utvrĎenim xxx programom i ugovorom o radu.

Članak 65.

Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreĎeno da se ne radi radnik ima pravo na povećanu plaću.

Osnovna plaća uvećat će se:
- za rad noću	40%
- za prekovremeni rad	50%
- za rad subotom	25%
- za rad nedjeljom	35%
- za rad u drugoj smjeni	10%., ako radnik radi u smjenskom radu
- za rad na blagdane i neradne

dane utvrĎene Zakonom te za rad na Uskrs 150%

Članak 66.

Poslodavac može pojedinim radnicima isplatiti stimulativni dio plaće ovisno o rezultatima poslovanja ili zalaganju.

Stimulativni dio plaće može iznositi do 20% osnovne plaće najviše tri puta godišnje.

Članak 67.

Xxxxx se isplaćuje nakon obavljenog rada, a isplaćuje se u novcu.

Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije odreĎeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje se najkasnije do petnaestog xxxx u idućem mjesecu.

Xxxxx se isplaćuje putem banke koju xx xxxxxx izabrao.

Članak 68.

Poslodavac xx xxxxx najkasnije 15 xxxx od xxxx isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrĎeni.

Obračuni iznosa su ovršne isprave.

Članak 69.

Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreĎenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće.

Ako nje drukčije odreĎeno zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Članak 70.

Za xxxx xxxx ne radi zbog privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti, njege člana obitelji i drugih slučajeva utvrĎenih propisima o zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće u postotku osnovice utvrĎene propisima o zdravstvenom osiguranju.

X MATEIJALNA PRAVA RADNIKA

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla

Članak 71.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i meĎumjesnim javnim prijevozom, u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte, odnosno u skladu s odredbama Temeljnog Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

Članak 72.

Radnik ima pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku i po važećim propisima u trenutku isplate.

Dnevnica

Članak 73.

Radnik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu, punu naknadu prijevoznih troškova i naknadu punog iznosa računa za spavanje.

Radnik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati , a polovicu iznosa pune dnevnice ako putovanje traje više od osam, a manje od dvanaest sati.

Ako radnik ima plaćen smještaj i prehranu pripada mu iznos od 30% punog iznosa dnevnice.

Terenski dodatak

Članak 74.

Radnik ima pravo na terenski dodatak u zemlji i inozemstvu u iznosu koji mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Iznos terenskog dodatka isplaćuje se u visini koja xx xxx neoporeziva utvrĎena Pravilnikom o porezu na dohodak.

Dnevnica i terenski dodatak meĎusobno se isključuju.

Naknada za odvojeni život od obitelji

Članak 75.

Radnik ima pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u maksimalnoj visini koja xx xxx neoporeziva utvrĎena Pravilnikom o porezu na dohodak. Ako radnik nakon sklapanja ugovora o radu promijeni mjesto stalnog prebivališta, Poslodavac nema obvezu isplaćivanja naknade za odvojeni život.

Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu

Članak 76.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske osnovice.

XI ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Članak 77.

Radnik ne smije bez odobrenja Poslodavca , za svoj ili tuĎi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac ( zakonska zabrana natjecanja ).

Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, Xxxxxxxxxx može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu xxxxxx xxxxx zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

Pravo Poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku tri mjeseca od xxxx xxxx je Xxxxxxxxxx saznao za sklapanje posla, odnosno pet xxxxxx xx xxxx sklapanja posla.

Poslodavac može odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovoga članka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

XII NAKNADA ŠTETE

Članak 78.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, xxxxx xx štetu nadoknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika , svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu naknaĎuju u jednakim dijelovima.

Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 79.

Visina štete utvrĎuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako ovih nema, procjenom.

Procjena visine štete može se povjeriti ovlaštenom sudskom vještaku.

Članak 80.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio Poslodavac xxxxx xx Xxxxxxxxxx naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 81.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu xxxx xx Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIII PRESTANAK UGOVORA O RADU

Naĉini prestanka ugovora o radu

Članak 82.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika,

2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreĎeno vrijeme,

3. kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,

4. sporazumom radnika i Poslodavca,

5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

Otkaz ugovora o radu

Članak 83.

Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.

Redoviti otkaz Poslodavca

Članak 84.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ( redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

• ako prestane potreba za obavljanjem odreĎenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga ( poslovno uvjetovani otkaz ),

• ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreĎenih trajnih osobina ili sposobnosti ( osobno uvjetovan otkaz),

• ako radnik krši obveze iz radnog odnosa ( otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

• ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Članak 85.

Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od xxxx dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

Članak 86.

Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa , starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koja terete radnika.

Članak 87.

Prije redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx radnika xxxxxx upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Prije redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika

Članak 88.

Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu radniku ako utvrdi da je povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

- neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog, nemarnog izvršavanja radnih obveza,

- neopravdanog izostanka s posla ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se remeti rad ili organizacija rada poslodavca,

- nedozvoljenog korištenje sredstvima Poslodavca,

- povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog xxxx xx nastupila ili je mogla nastupiti šteta,

- odavanje poslovne xxxxx odreĎene zakonom, drugim propisima ili ovim Pravilnikom,

- zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti,

- nanošenje znatnije štete,

- nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima ili korisnicima ili njihovo šikaniranje,

- zlouporaba korištenja bolovanja.

Osim redovitog otkazivanja ugovora o radu poslodavac je od radnika ovlašten zatražiti naknadu štete koju xx xxxxxx prouzročio na radu ili u svezi xx xxxxx.

Redoviti otkaz radnika

Članak 89.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 90.

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodreĎeno radno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka ( izvanredni otkaz ), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 91.

Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od 15 xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 92.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreĊeno vrijeme

Članak 93.

Ugovor o radu sklopljen na odreĎeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviĎena ugovorom.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

Članak 94.

Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik. Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok

Članak 95.

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljinog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ako xx xxxxx do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos xxx radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od xxxx uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije ureĎeno.

Najmanje trajanje otkaznog roka

Članak 96.

U slučaju redovitog otkaza , otkazni rok traje najmanje:

- dva tjedna , ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno manje od jedne godine,

- mjesec xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

- mjesec xxxx i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno dvije godine,

- dva mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno pet xxxxxx,

- dva mjeseca i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Xxxxxxxxxx proveo neprekidno deset xxxxxx,

- tri mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvadeset xxxxxx,

Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset xxxxxx , povećava se za dva tjedna ako xx xxxxxx navršio 50 xxxxxx xxxxxx, a za mjesec xxxx ako je navršio 55 xxxxxx xxxxxx.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), utvrĎuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrĎenih u st. 1. i 2. ovoga članka.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 97.

Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora ).

Ako radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik xx xxxx izjasniti u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 xxxx.

U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od 15 xxxx u kojem radnik može od Poslodavca zahtijevati ostvarenja povrijeĎenog prava teče od xxxx xxxx xx xxxxxx izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od xxxx isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Savjetovanje radniĉkog vijeća o otkazu

Članak 98.

Namjeru da otkaže odreĎeni ugovor o radu Xxxxxxxxxx xx xxxxx priopćiti radničkom vijeću/sindikatu te xx xxxxx o toj odluci savjetovati se s radničkim vijećem/sindikatom, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim zakonom.

Otpremnina

Članak 99.

Radnik kojem Xxxxxxxxxx otkazuje ugovor o xxxx xxxxx dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje ugovor o radu iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreĎuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s Poslodavcem.

Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

XIV OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 100.

Odluke o otkazu ugovora o radu dostavljaju se u poslovnim prostorima Poslodavca, za radnog vremena.

Ako se radnik ne nalazi na radu, odluke iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se preporučenom poštom s povratnicom na adresu stanovanja radnika koju xx xxxxxx prijavio Xxxxxxxxxx. Odluka se smatra dostavljenom ako je istu zaprimio odrasli član radnikovog kućanstva.

Ako dostava ne uspije na način iz st. 2. ovoga članka, odluka o otkazu ističe se na oglasnoj ploči Poslodavca ili u poslovnom prostoru Poslodavca u kojem borave ili xx xxxxx radnici Poslodavca. Protekom roka od pet xxxx smatra se da je odluka o otkazu dostavljena radniku, što na odluci potvrĎuje ovlaštena osoba Poslodavca.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 101.

Radnik koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 xxxx od dostave odluke kojom je povrijeĎeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako Poslodavac u roku od 15 xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeĎenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeĎenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaštitu povrijeĎenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 15 xxxx od xxxx dostave odluke kojom je povrijeĎeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na odreĎeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

Zaštita dostojanstva radnika

Članak 102.

Poslodavac xx xxxxx zaštititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

Poslodavac xx xxxxx zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupaka nadreĎenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

Uznemiravanje je svako nepoželjno ponašanje uzrokovano nekom od sljedećih osnova: rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeĎa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje xxxxx, neprijateljstvo, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Članak 103.

Poslodavac će imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Poslodavac ili osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Članak 104.

Osoba xxxx xx osim poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika ( dalje: ovlaštena osoba ) dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrĎivanja činjeničnog stanja. Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati

osnovanost pritužbe.

Članak 105.

U svim radnjama koje poduzme u cilju utvrĎivanja činjeničnog stanja ovlaštena xxxxx xx sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.

Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala , te u slučaju njihovog suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.

U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrĎeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorila na posljedice odavanja xx xxxxx.

Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio.

Članak 106.

će:

Nakon provedenog postupka ovlaštena xx xxxxx u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj

1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili,

2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.

Članak 107.

U slučaju iz podstavka 1. čl. 106., ovlaštena xx xxxxx u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.

U odluci iz stavka 1. prethodnoga članka, ovlaštena xx xxxxx u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.

U odluci iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena xx xxxxx predložiti nadležnom tijelu Poslodavca da osobi xxxx xx podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze ( xxxxxx upozorenje na obveze iz radnog odnosa, redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu ), te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja.

U slučaju iz podstavka 2. prethodnog članka, ovlaštena xxxxx xx odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva.

Članak 108.

Nadležno tijelo poslodavca će na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, te osobi xxxx xx radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Članak 109.

Ako Poslodavac u roku od xxxx xxxx ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 110.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije xxxxx dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o xxx obavijestio Poslodavca u roku od xxxx xxxx od xxxx prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz prethodnog članka, kao i u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.

XV PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 111.

Izmjene i dopune Pravilnika o xxxx xxxxxx se na isti xxxxx xxx i Pravilnik.

Članak 112.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu kojega je Upravno vijeće donijelo 17. prosinca 2012.god. Klasa:023-01/13-01/01, Ur.broj:2125/76-13- 01.

Ovaj Pravilnik o radu stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objave u Županijskom glasniku Xxxxx – senjske županije.

Predsjednik Upravnog vijeća:

Xxxx Xxxxxxx, xx.xxxx.spec.

Ovaj Pravilnik oglašen xx xxxx          2015.god., a stupio je na snagu

              2015.god.

Ravnateljica:

Xxxxxxxxx Xxxxxxxxxx, dipl.oec.

Klasa: 003-05/15-01/001 Ur. broj: 2125/76-15-01

Gospić,