ZAKON O RADU

ZAKON O RADU

(Sl. novine F BiH br. 43/99, 32/00, 29/03)

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

Član 2.

Zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika zasniva se radni odnos.

Član 3.

Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizičko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu.

radu.

Član 4.

Zaposlenik, u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o

Član 5.

Lice koje trazi zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji polozaj zbog rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili kakve druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, tjelesnih i duševnih poteškoca u pogledu angažovanj, obrazovanja, unapređenja, uvjeta i zahtjeva rada, otkazivanja ugovora o radu ili drugih pitanja koja proističu iz radnog odnosa.

U smislu stava 1. ovog clana, ne isključuju se razlike:

1. koje se prave u dobroj vjeri, a utemeljene su na zahtjevima koji se odnose na određeni posao;

2. koje se prave u dobroj vjeri, a utemeljene su na nesposobnosti osobe da obavlja poslove predviđene za odredjeno radno mjesto ili da savlada program potrebnog stučnog usavršavanja, pod uvjetom da je poslodavac ili lice koje osigurava stručno usavršavanje uložilo razumne napore za prilagođavanje posla ili obuke u kojoj se nalazi takvo lice ili za osiguravanje odgovarajućeg drugog zaposlinja ili usavšavanja, ukoliko je to moguce;

3. aktivnosti koje za svoj cilj imaju poboljšanje položaja xxxx xxxx se nalazi u nepovoljnom ekonomskom, socijalnom, obrazovnom ili fizičkom položaju.

U slučajevima kršenja odredaba iz st. 1. i 2. ovog člana:

1. Lice čija su prava povrijeđena može zbog povrede prava podnijeti tuzbu mjerodavnom sudu;

2. ukoliko podnosilac tužbe podnese očevidan dokaz diskriminacije xxxx xx zabranjena

odredbom ovog člana, tuženi xx xxxxx podnijeti dokaz da takva razlika nije napravljena na temelju diskriminacije;

3. ukoliko utvrdi da su navodi tužbe utemeljeni, sud ce naložiti, da bi se osigurala primjena odredaba ovoga clana, uključujući zaposlenj, vraćanje na prethodno radno mjesto, osiguravanje ili ponovno uspostvljanje svih prava iz radnog odnosa koja proizilaze iz ugovora o radu.

Briše se . Briše se. Briše se .

Član 6.

Član 7.

Član 8.

Član 9.

Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u njega

učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.

Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, da formiraju udruženje poslodavaca, te da se u njega učlane, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruženja.

Sindikat i udruženja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

Član 10.

Zaposlenici odnosno poslodavci slobodno odlučuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata odnosno udruženja poslodavaca.

Zaposlenik odnosno poslodavac ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu odnosno udruženju poslodavaca.

Član 10a.

Poslodavcima ili udruženjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjuje se:

1. miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom;

2. zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu s ciljem kontroliranja takvog sindikata.

Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem bilo kojeg lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udruženjem poslodavaca.

Član 11.

Zakonita djelatnost sindikata odnosno udruženja poslodavaca ne može se trajno ni privremeno zabraniti.

Član 12.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava od prava utvrđenih u ovom zakonu, osim ako to nije izričito predvidjeno ovim ili drugim zakonom.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prva utvrđenih ovim zakonom, ako zakonom nije drukčije predviđeno.

Član 13.

Briše se.

Briše se.

II - ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU

Član 14.

Član 15.

Ugovor o radu ne moze se zaključiti sa licem koja nije navršilo 15 xxxxxx xxxxxx.

Lice između 15 i 18 xxxxxx xxxxxx (u daljem tekstu: maloljetnik) može se zaposliti pod uvjetom da od ovlastenog liječnika ili nadležne zdravstene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova.

Član 16.

Briše se.

Briše se.

1. Probni rad

Član 17.

Član 18.

Prilikom zaključivanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad. Probni rad iz stava 1. ovog člana ne može trajati duže od šest mjeseci. Ako je ugovoren probni rad, otkazani rok iznosi najmanje xxxxx xxxx.

2. Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme

Član 19.

Ugovor o radu zaključuje se:

1. na neodređeno vrijeme;

2. na određeno vrijeme.

Ugovor o xxxx xxxx ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od dvije godine.

Ako zaposlenik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme s istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno.

Član 20.

Prekidom ugovora o radu iz člana 19. stav 4. ovoga zakona ne smatraju se prekidi nastali

zbog:

1. godišnjeg odmora;

2. bolovanja;

3. porodiljskog dopusta;

4. odsustva xx xxxx u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

5. periodi između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

6. odsustva sa posla uz saglasnost poslodavca;

7. vremenskog perioda od 15 xxxx između ugovora o radu sa istim poslodavateljem, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukcije utvrđeno.

3. Sadržaj zaključnog ugovora o radu

Član 21.

Ugovor o radu zaključuje se u pismenom ili usmenom obliku. Ugovor o radu u pismenom obliku sadrži, naročito, podatke o:

1. nazivu i sjedištu poslodavca;

2. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu zaposlenika;

3. trajanju ugovora o radu;

4. danu otpočinjanja rada;

5. mjesto rada;

6. radno mjesto na koje se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova;

7. dužini i rasporedu radnog vremena;

8. plaći, dodacima na plaću, naknadama, te periodima isplate;

9. trajanju godisnjeg odmora;

10. otkaznim rokovima kojih su se dužni pridržavati zaposlenik i poslodavac; 11.druge podatke u svezi s uvjetima rada utvrđenim kolektinim ugovorom.

Umjesto podataka iz stavka 2 tocke 7. do 11. ovog clana, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajuci zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su uređena ta pitanja.

Član 21a.

Ako poslodavac ne sklopi ugovor o radu sa zaposlenikom u pisanoj formi iz člana 21. ovoga zakona, xxxxx xx zaposleniku uručiti pisanu izjavu koja sadrzi podatke iz člana 21. stav 2. ovog zakona.

Pismenu izjavu iz stava 1. ovoga člana poslodavac xx xxxxx uručiti zaposleniku :

1. u roku od jednog mjeseca od xxxx xxxx zaposlenik otpočne raditi kod poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme;

2. najkasnije na xxx xxxx zaposlenik otpočne raditi za poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na određeno vrijeme.

Ako poslodavac ne uruči pismenu izjavu o ugovoru o radu na određeno vrijeme, takav ugovor smatrat će se ugovorom zaključenim na neodređeno vrijeme, ako to nije drukčije utrđeno kolektivnim ugovorom, ili ako poslodavac dokaze da je ugovor o radu bio zaključen na određeno vrijeme.

Član 22.

Ako se zaposlenik upućuje na rad u inozemstvo, prije odlaska zaposlenika u inozemstvo, xxxx xx postići pisana suglasnost u pogledu sljedećih uvjeta u ugovoru:

1. trajanju rada u inozemstvu;

2. valuti u kojoj će se isplaćivati plaća i drugim primanjima u novcu i naturi na koja zaposlenik ima prava za vrijeme boravka u inozemstvu;

3. uvjetima vraćanja u zemlju.

4. Podaci koji se ne mogu tražiti

Član 23.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu poslodavac ne može tražiti od zaposlenika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnih aktivnosti koje zaposlenik obavlja.

Član 24.

Lični podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim licima, osim ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa.

III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Član 25.

Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.

Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.

Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 1. i 2. ovog člana uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

1. Prijem pripravnika

Član 26.

Poslodavac može zaključiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi.

Ugovor se zaključuje u pisanoj formi.

Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od pet xxxx od xxxx njegovog zaključivanja radi evidencije i kontrole.

Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u xxx zanimanju, a koje je, prema Zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno predhodno radno iskustvo.

U toku obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na novčanu naknadu u iznosu najmanje 80% od najniže plaće. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o većem iznosu novčane naknade, ovisno od stručne spreme pripravnika.

Poslodavac osigurava pripravnika za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, a zdravstveno osiguranje osigurava nadležna služba za zapošljavanje.

Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog xxxx, dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx i sedmični odmor.

Član 27.

Nakon završenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit, u skladu sa zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu.

2. Volonterski rad

Član 28.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalni rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Ugovor sa volonterom zaključuje se u pisanoj formi. Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od pet xxxx od xxxx zaključenja ugovora radi evidencije i kontrole.

Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanja prema Zakonu, za određeno zanimanje.

Trajanje volonterskog rada iz stava 3 ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo kao uvjet za rad na određenim radnim mjestima ili za polaganje stručnog ispita.

Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje xxxx xx to utvrđeno propisima za nezaposlena lica.

Radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaća nadležnoj službi za zapošljavanje 35% od najniže plaće za svakog volontera.

Volonter ima pravo na odmor u toku radnog xxxx, dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx i sedmični odmor.

IV - RADNO VRIJEME

Član 29.

Puno radno vrijeme zaposlenika traje najduže 40 sati sedmično.

Član 30.

Ugovor o xxxx xxxx se zaključiti i za rad sa nepunim radnim vremenom.

Zaposlenik koji je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na xxx xxxxx ostvario puno radno vrijeme.

Zaposlenik xxxx xxxx sa nepunim radnom vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od dužine radnog vremena (plaća, naknada i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Član 31.

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih uticaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom uticaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.

Poslovi iz stava 1. ovog člana i trajanje radnog vremena utvrđuju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u skladu sa zakonom.

Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava po osnovu rada i u vezi xx xxxxx, skraćeno radno vrijeme u smislu st. 1. i 2. ovog člana izjednačava se sa punim radnim vremenom.

Član 32.

U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan xx xx xxxx duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično.

Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obaviještava organ nadležan za poslove inspekcije rada kantona (u daljem tekstu: inspekcija rada kantona).

Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od xxx najviše 10 sati sedmično.

Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika.

Xxxxxxxx, xxxxx, odnosno usvojilac sa djetetom do tri godine života i samohrani roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, može raditi prekovremeno, ako dâ pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Inspekcija rada kantona zabranit će prekovremeni rad, uveden suprotno st. 1, 2, 3. i 4. i 5 ovog člana.

Član 33.

Ako priroda posla to zahtjeva, puno radno vrijeme može se preraspodjeliti tako da tokom jedog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s xxx da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od 40 sati u sedmici.

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Član 34.

Rad u vremenu od 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx, a u poljoprivredi između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro, smatra se noćnim radom, ako za određeni slučaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.

Ako je rad organiziran u smjenama, izmjena smijena se uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovoromo radu.

Briše se.

Član 35.

Član 36.

Zabranjen je noćni rad maloljetnih zaposlenika.

Za maloljetne zaposlenike u industriji, rad u vremenu između 19 sati uvečer i 7 sati ujutro idućeg xxxx, smatra se noćnim radom.

Za maloljetne zaposlenike koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx, smatra se noćnim radom.

Izuzetno, maloljetni zaposlenici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane noćnog rada u slučaju havarija, više sile i zaštite interesa Federacije, na osnovu saglasnosti nadležnog organa kantona.

1. Odmori

V - ODMORI I ODSUSTVA

Član 37.

Zaposlenik xxxx xxxx u xxxxx radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnog xxxx u trajanju od najmanje 30 minuta.

Izuzetno, poslodavac xx xxxxx zaposleniku, na njegov zahtjev, omogućiti odmor iz stava 1. ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan xxx x xxxx radne sedmice.

Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme.

Način i vrijeme korištenja odmora iz st. 1. i 2. ovog člana uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Član 38.

Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, zaposlenik ima pravo na odmor iz stava 1. ovog člana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne zaposlenike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Član 39.

Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na xxx svog sedmičnog odmora, osigurava mu se xxxxx xxx u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.

Član 40.

Briše se.

Član 41.

Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih xxxx.

Maloljetni zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 xxxxx xxxx.

Zaposlenik, xxxx xxxx na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi od štetnih uticaja, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih xxxx.

Poslovi i trajanje odmora iz stava 3. ovog člana uređuju se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Član 42.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, xxxxx pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na najmanje xxxxx xxx godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec xxxx xxxx, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Odsustvo xx xxxx zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva, vojne službe i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog člana.

Član 43.

Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog ovim ili drugim zakonom, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja xx xxxx koje se zaposleniku priznaje u staž osiguranja.

Ako je rad organiziran u manje od šest radnih xxxx u sedmici, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih xxxx, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno.

Član 44.

Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih xxxx x xxxx kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. xxxx naredne godine.

Zaposlenik ima pravo koristiti xxxxx xxx godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o xxx obavijesti poslodavca najmanje tri xxxx prije njegovog korištenja.

Član 45.

Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

2. Odsustva xx xxxx

Član 46.

Zaposlenik ima pravo na odsustvo xx xxxx uz naknadu plaće do xxxxx radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini - plaćeno odsustvo u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti ili smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva.

Članom uže obitelji u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se: supružnici, odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, xxxxx, očuh, xxxxxx, usvojilac, dedo i xxxx (po ocu i majci), braća i sestre.

Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima i za vrijeme utvrđeno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Član 47.

Poslodavac može zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo xx xxxx bez naknade plaće -neplaćeno odsustvo.

Izuzetno, poslodavac xx xxxxx omogućiti zaposleniku odsustvo do četiri xxxxx xxxx u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s xxx da se odsustvo od dva xxxx koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.

Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana prava i obaveze zaposlenika koji se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.

VI ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Član 48.

Poslodavac xx xxxxx omogućiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 xxxx od xxxx stupanja zaposlenika na rad.

Poslodavac xx xxxxx osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprječava nastanak nesreće.

Član 49.

Poslodavac xx xxxxx da osigura potrebne uvjete za zaštitu na xxxx xxxxxx se osigurava zaštita života i zdravlja zposlenika, u skladu sa zakonom.

Član 50.

Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome xx xxxxx odmah obavijestiti inspekciju rada kantona.

1. Zaštita maloljetnika

Član 51.

Maloljetnik ne može da radi na naročito teškim fizičkim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli štetno i sa povećanim rizikom da utiču na njegov život i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizičke osobine.

Federalni ministar posebnim propisom će utvrditi poslove iz stava 1. ovog člana.

Inspektor rada kantona zabranit će rad maloljetnika na poslovima u smislu stava 1. ovog

člana.

2. Zaštita žena i materinstva

Član 52.

Zena ne može biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u slučaju ako je zaposlena na rukovodećem mjestu koje ne zahtijeva fizički rad ili u službama zdravstvene i socijalne zaštite, odnosno ako xxxx xxxx provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili xxxx povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne uključuje fizički rad.

Član 53.

Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće, ili joj zbog toga stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u slučajevima iz člana 54. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove.

Član 54.

Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta može biti raspoređena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo xx xxxx uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Privremeni raspored iz stava 1. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće

žene.

Ženu, iz stava 1. ovog člana, poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz

njen pismeni pristanak.

Član 55.

Za vrijeme trudnoce, poroda i njege djeteta, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.

Na osnovu nalaza ovlastenog liječnika xxxx xxxx otpoceti porodiljsko odsustvo 28 xxxx prije očekivanog datuma porođaja.

Xxxx xxxx koristi kraće porodiljsko odsustvo, ali ne kraće od 42 xxxx poslije porođaja.

Član 56.

Otac djeteta, odnosno usvojilac može da koristi pravo iz člana 55. st. 1. ovog zakona u slučaju smrti majke, ako xxxxx napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprječena da koristi to pravo.

Član 57.

Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.

Pravo iz stava 1. ovog člana može koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u xxxxx radnom vremenu.

Član 58.

Nakon isteka xxxxxx xxxx života djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.

Pravo iz stava 1. ovog člana može da koristi i usvojilac, odnosno lice koje se stara o djetetu, u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu da se brinu o djetetu.

Član 59.

Žena, koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika.

Pravo iz stava 1. ovog člana xxxx xxxx koristiti do navršene jedne godine života djeteta. Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana računa se u puno radno vrijeme.

Član 60.

Ako xxxx xxxx mrtvo dijete ili ako dijete xxxx prije isteka porođajnog odsustva, ima pravo da produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog liječnika, potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 xxxx od porođaja, odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju prava po osnovu porođajnog odsustva.

Član 61.

Jedan od roditelja može da odusustvuje xx xxxx do tri godine života djeteta, ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Za vrijeme odsustvovanja xx xxxx u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.

Član 62.

Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva zaposlenik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom.

Za vrijeme xxxx xx polovinom punog radnog vremena iz čl. 57. i 58. ovog zakona, zaposlenik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom.

Član 63.

Jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima prvo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno- zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.

Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, pripada pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom.

Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni pristanak.

3. Zaštita zaposlenika privremno ili trajno nesposobnog za rad

Član 64.

Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.

U slučajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog člana, poslodavac ne može zaposleniku otkazati ugovor o xxxx xxxx je u skladu sa ovim zakonom zaključen i na određeno vrijeme.

Član 65.

Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno uticati na ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa.

Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni liječnik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da xx xxxxx na poslove na xxxxxx xx radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajuće poslove.

Zaposlenik xx xxxxx u roku od tri xxxx od xxxx nastupanja nesposobnosti za rad obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad.

Član 66.

Ako nadležna ustanova ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu xx xxxxx u pismenoj formi ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban.

Zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju koje organizira poslodavac.

Član 67.

Poslodavac može, samo uz predhodnu saglasnost vijeća zaposlenika, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

1. Plaće

VII - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Član 68.

radu.

Plaće zaposlenika utvrđuju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o

Član 69.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća, te uvjeti i način

njenog usklađivanja.

Poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne može zaposleniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Član 70.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuju se periodi isplate plaće, koji ne mogu biti duži od 30 xxxx.

Prilikom isplate plaće poslodavac xx xxxxx zaposleniku uručiti pismeni obračun plaće. Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

Član 71.

Zaposlenik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad nedjeljom ili praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

2. Naknada plaće

Član 72

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za period u kojem ne radi zbog opravdanih slučajeva predviđenih zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (godišnji odmor, privremena nesposobnost za rad, porođajno odsustvo, plaćeno odsustvo i sl.).

Period iz stava 1. ovog člana za koji se naknada isplaćuje na teret poslodavca, utvrđuje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg xx xxxxx zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (viša xxxx, privremeni zastoji u proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Zaposlenik koji odbije da radi, jer nisu provedene propisne mjere zaštite na radu, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

3. Zaštita plaće i naknade plaće

Član 73.

Poslodavac ne može, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

Član 74.

Najviše polovica plaće ili naknade plaće zaposlenika može se prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveze zakonskog izdržavanja, a za ostale obaveze može se prisilno obustaviti najviše jedna trećina plaće zaposlenika.

VIII - IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA ZAPOSLENIKA

Član 75.

Zaposlenik xx xxxxx da obavjesti poslodavca o izumu odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi xx xxxxx.

Izumi odnosno tehnička unapređenja u smislu stava 1. ovog člana, su izumi odnosno tehnička unapređenja, određena zakonom.

Podatke o izumu odnosno tehničkom unapređenju zaposlenik xx xxxxx da xxxx xxx poslovnu tajnu koju ne može saopćiti trećem licu bez odobrenja poslodavca.

Poslodavac ima pravo prečeg otkupa izuma, odnosno tehničkog unapređenja iz stava 1. ovog člana, pod uvjetom da se u roku od 30 xxxx od xxxx obavještenja iz stava 1. ovog člana, izjasni o ponudi zaposlenika.

Član 76.

Briše se.

IX - ZABRANA TAKMIČENJA ZAPOSLENIKA SA POSLODAVCEM

Član 77.

Zaposlenik ne može, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Član 78.

Poslodavac i zaposlenik mogu ugovarati da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od xxxx prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koji je u tržišnoj utakmici sa poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica, sklapati poslove kojima se takmiči sa poslodavcem.

Ugovor iz stava 1. ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu.

Član 79.

Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Naknadu iz stava 1. ovog člana poslodavac xx xxxxx isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

Visinu naknade iz stava 1. ovog člana usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Član 80.

Uvjeti i način prestanka zabrane takmičenja uređuje se ugovorom između poslodavca i zaposlenika.

X NAKNADE ŠTETE

Član 81.

Zaposlenik koji na radu ili u vezi xx xxxxx namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx štetu naknaditi.

Ako štetu prouzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete xxxx xx prouzrokovao.

Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio štete xxxx xx on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako xx xxxx zaposlenika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Član 82.

Ako se naknada štete ne može utvrditi u tačnom iznosu ili bi utvrđivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o xxxx xxxx se

predvidjeti da xx xxxxxx naknade štete utvrđuje u paušalnom iznosu, xxx x xxxxx utvrđivanja paušalnog iznosa i organ koji tu visinu utvrđuje i druga pitanja u vezi sa ovom naknadom.

Ako je prouzrokovana šteta mnogo veća od utvrđenog paušalnog iznosa naknade štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.

Član 83.

Zaposlenik koji na radu ili u vezi xx xxxxx namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu trećem licu, a xxxxx xx naknadio poslodavac, xxxxx xx poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećem licu.

Član 84.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju se uvjeti i način smanjenja ili oslobađanje zaposlenika od obaveze naknade štete.

Član 85.

Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u vezi xx xxxxx, poslodavac xx xxxxx zaposleniku naknaditi štetu po općim propisima obligacionog prava.

XI - PRESTANKA UGOVORA O RADU

1. Način prestanka ugovora o radu

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću zaposlenika;

Član 86.

2. sporazumom poslodavca i zaposlenika;

3. kad zaposlenik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 20 xxxxxx xxxxx osiguranja, odnosno navrši 40 xxxxxx xxxxx osiguranja, ako poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore;

4. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti;

5. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika;

6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme;

7. ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne;

8. ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca - početkom primjene te mjere;

9. odlukom nadležnog xxxx xxxx ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

2. Otkaz ugovora o radu

Član 87.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku uz propisani otkazni rok, ako:

1. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili

2. zaposlenik nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog članka, ako se, s obzirom na veličinu, kapacitet i ekonomsko stanje poslodavca i mogućnosti zaposlnika, ne može

osnovano očekivati od poslodavca da zaposli zaposlenika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za rad na drugim poslovima.

Član 88.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je zaposlenik odgovoran za teži prijestup, ili za težu povredu radnih obveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od posodavca da nastavi radni odnos.

U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposlenika.

Pismeno upozorenje iz stava 2. ovoga clana sadrži opis prijestupa ili povrede radne obveze za koje se zaposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se takav prijestup ponovi.

Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda radnih obveza iz st. 1. i 2. ovoga clana.

Član 88a.

Zaposlenik može otkazati ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka, u slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos.

U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovoga člana zaposlenik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan xx xxxxxx poslodavca.

Član 89.

Ugovor o radu, u slučaju iz člana 88. i 88a ovog zakona, može se otkazati u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz.

Stav 2 brisan.

Član 90.

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada zaposlenika, obavezan je omogućiti zaposleniku da iznese svoju odbranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Član 91.

U slucaju otkazivanja ugovora o radu u smislu clana 88. st. 1. i 2. ovoga zakona, poslodavac xx xxxxx, u slučaju spora pred mjerodavnim sudom, dokazati postojanje razloga za otkaz.

Briše se.

Član 92.

Član 93.

Poslodavac, samo uz predhodnu saglasnost federalnog ministarstva nadležnog za rad (u daljem tekstu: federalno ministarstvo), može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon obavljanja te dužnosti.

3. Forma i trajanje otkaznog roka

Otkaz se daje u pismenoj formi.

Član 94.

Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazložiti otkaz zaposleniku. Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

Član 95.

Otkazni rok ne može biti kraći od xxxxx xxxx u slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 xxxx u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

Otkazni rok počinje da teće od xxxx uručenja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o xxxx xxxx se utvrditi duže trajanje otkaznog roka.

Član 96.

Ako zaposlenik, na zahtijev poslodavca, prestane xx xxxxx prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit može poslodavca obavezati da:

1. vrati zaposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na xxxxxx xx radio ili druge odgovarajuće poslove i isplatiti mu naknadu plaće u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio i naknaditi mu štetu, ili

2. isplatiti zaposleniku :

- naknadu plaće u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio;

- naknadu štete za pretrpljenu stetu;

- otpremninu na koju zaposlenik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

- druge naknade na koje uposlenik ima pravo, sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.

Zaposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o xxxx xxxx tražiti da sud xxxxxx privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora.

4. Otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora o radu

Član 97.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi zaposleniku zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uvjetima.

Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog člana, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

5. Program zbrinjavanja viška zaposlenika

Član 98.

Poslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenik, a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga za više od 10% zaposlenik otkaže ugovore o radu, ali najmanje petorici zaposlenika, xxxxx xx konsultovati sa vijećem

zaposlenika, a ako kod poslodavca nije formirano vrijeće zaposlenika, s sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika.

Član 99.

Obveza konsultiranja u smislu člana 98. ovoga zakona:

1. zasniva se na aktu u pismenoj formi koji je pripremio poslodavac;

2. započinje najmanje 30 xxxx prije davanja obavijesti o otkazu zaposlenicima na koje se odnosi.

Akt u pisanoj formi iz stava 1. ovoga člana dostavlja se vijecu zaposlenika ili sindikatu prije početka konsultiranja, a sadrži, naroičto, sljedeće podatke:

- razloge za predviđeno otkazivanje ugovora o radu;

- broj i kategoriju zaposlenika za čije je ugovore predviđen otkaz;

- mjere, za koje poslodavac smatra da se pomoću njih mogu izbjeći neki ili svi predviđeni otkazi (npr. raspoređivanje zaposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno, privremeno skraćivanje radnog vremena);

- mjere za koje poslodavac smatra da bi xxxxx pomoći zaposlenicima da nađu zaposlenje kod drugog poslodavca;

- mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja zaposlenika radi zapošljavanja kod drugog poslodavca.

Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, u smislu člana 98. ovoga zakona, poslodavac namjerava zaposliti zaposlenike s istim kvalifikacijama i stupenom stručne spreme, prije zapošljavanja drugih lica će ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima xxxx xx ugovori o radu otkazani.

6. Otpremnina

Član 100.

Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o xxxx xxxxx najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz ugovora o radu ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu xx xxxxxx zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine predhodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa xxx poslodavcem.

Otpremnina iz stava 1. ovog člana utvrđuje se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, s xxx da se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog člana, poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.

Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 3. ovog člana, utvrđuju se pismenim ugovorom između zaposlenika i poslodavca.

XII - OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

1. Odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa

Član 101.

O pravima i obavezama zaposlenika iz ugovora o radu odlučuje, u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlašteno lice određeno statutom ili aktom o osnivanju.

Ako je poslodavac fizičko lice može pismenom punomoći ovlastiti drugo poslovno sposobno punoljetno lice da ga zastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosima.

Član 102.

U ostvarivanju pojedinačnih prava iz radnog odnosa zaposlenik može zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred nadležnim sudom i drugim organima, u skladu sa ovim zakonom.

2. Zaštita prava iz radnog odnosa

Član 103.

Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

Podnošenje zahtjeva iz stava 1. ovog clana ne sprečava zaposlenika da traži zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaposlenik može podnijeti tužbu pred nadležnim sudom zbog povrede prava iz radnog odnosa u roku od jedne godine od xxxx dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava iz radnog odnosa.

Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, u skladu sa zakonom, može se predvidjeti postupak mirnog rješavanja radnog spora, u kojem slučaju rok za podnošenje zahtjeva nadležnom sudu teče od xxxx okončanja ovog postupka.

Ukoliko xx xxxxxxxx ne okonča u skladu sa stavom 4. ovoga clana u razumnom roku, zaposlenik ima pravo podnijeti tužbu badležnom sudu.

Član 104.

Rješavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži.

Kolektivnim ugovorom odnosno sporazumom uređuje se sastav, postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže.

Član 105.

U slučaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja (npr. zbog nasljeđivanja, prodaje, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika društva i dr.), ugovori o radu prenose se na novog poslodavca uz saglasnost zaposlenika, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

Član 106.

Apsolutna zastara potraživanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od xxxx nastanka potraživanja, ako zakonom nije drugačije određeno.

XIII PRAVILNIK O RADU

Član 107.

Poslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija xxxx x xxxxx pitanja značajna za zaposlenika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

O donošenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa vijećem zaposlenika odnosno sindikatom.

Pravilnik iz stava 1. ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objavljivanja.

Vijeće zaposlenika odnosno sindikalni povjerenik može od nadležnog suda zatražiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažećim.

XIV SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLUČIVANJU - VIJEĆE ZAPOSLENIKA

Član 108.

Zaposlenici kod poslodavca koji redovno zapošljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa.

Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja vijeća zaposlenika, u skladu sa zakonom.

Član 109.

Vijeće zaposlenika formira se na zahtijev najmanje 20% zaposlenika ili sindikata.

Član 110.

Način i postupak formiranja vijeća zaposlenika, xxx x xxxxx pitanja vezana za rad i djelovanje vijeća zaposlenika, uređuju se zakonom.

XV KOLEKTIVNI UGOVORI

Član 111.

Kolektivni ugovor može se zaključiti za teritoriju Federacije, za područje jednog ili više kantona, određenu djelatnost, jednog ili više poslodavaca.

Član 112.

Na strani zaposlenika kod zaključivanja kolektivnog ugovora može biti sindikat ili više sindikata, a na strani poslodavca može biti poslodavac, više poslodavaca ili udruženje poslodavaca.

Ako je u pregovaranju i zaključivanju kolektivnog ugovora zastupljeno više sindikata odnosno više poslodavaca, o zaključivanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati odnosno poslodavci koji imaju punomoć od svakog pojedinačnog sindikata odnosno poslodavca, u skladu sa njihovim statutom.

Do formiranja udruženja poslodavaca, na strani poslodavca kod zaključivanja kolektivnog ugovora iz člana 111. ovog zakona, može biti Vlada Federacije, odnosno vlada kantona.

Član 113.

Kolektivni ugovor može se zaključiti na neodređeno ili određeno vrijeme. Kolektivni ugovor zaključuje se u pismenoj formi.

Ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno, nakon isteka roka na koji je zaključen, kolektivni ugovor primjenjivat će se do zaključivanja novog kolektivnog ugovora.

Član 114.

Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze strana koje su ga zaključile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosima, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Kolektivnim ugovorom uređuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, sastav i način postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Član 115.

Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zaključile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.

Član 116.

Ako postoji interes Federacije, federalni ministar može proširiti primjenu kolektivnog ugovora i xx xxxxx pravna lica za koja se ocjeni da je potrebno, a koja nisu učestvovala u njegovom zaključivanju ili mu nisu naknadno pristupila.

Prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog ugovora, federalni ministar je obavezan zatražiti mišljenje sindikata, poslodavca ili više poslodavaca, odnosno udruženja poslodavaca, na koje se kolektivni ugovor proširuje.

Odluka o proširenju važnosti kolektivnog ugovora može se opozvati na način utvrđen za njezino donošenje.

Odluka o proširenju važnosti kolektivnog ugovora objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Član 117.

Na izmjene i dopune kolektivnog ugovora primjenjuje se odredbe ovog zakona koje xxxx i za njihovo donošenje.

Član 118.

Zaključeni kolektivni ugovori te njegove izmjene i dopune, za teritoriju Federacije ili područje dva ili više kantona dostavljaju se federalnom ministarstvu, a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se nadležnom organu kantona.

Postupak dostave kolektivnog ugovora iz stava 1. ovog člana federalnom ministarstvu odnosno nadležnom organu kantona, pravilnikkom će propisati federalni ministar, odnosno nadležni kantonalni ministar.

Član 119.

Kolektivni ugovor zaključen za teritoriju Federacije, objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”, a za područje jednog ili više kantona u službenom glasilu kantona.

Član 120.

Kolektivni ugovor može se otkazati na način i pod uvjetima predviđenim xxx kolektivnim ugovorom.

Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlja svim ugovorenim stranama.

Član 121.

Strane kolektivnog ugovora mogu pred nadležnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz kolektivnog ugovora.

XVI MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

1. Mirenje

Član 122.

U slučaju spora o zaključivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile način mirnog rješavanja spora, sprovodi xx xxxxxxxx mirenja, u skladu sa ovim zakonom.

Mirenje iz stava 1. ovog člana provodi mirovno vijeće.

Član 123.

Mirovno vijeće može biti formirano za teritoriju Federacije, odnosno za područje kantona.

Mirovno vijeće za teritoriju Federacije sastoji se od tri člana, i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje federalni ministar, a formira se za period od dvije godine.

Mirovno vijeće iz stava 2. ovog člana donosi pravila o postupku pred xxx vijećem.

Administrativne poslove za mirovno vijeće formirano za teritoriju federacije, vrši federalno ministarstvo.

Troškove za člana mirovnog vijeća sa liste koju utvrđuje federalni ministar, snosi federalno ministarstvo.

Član 124.

Formiranje mirovnog vijeća za područje kantona, njegov sastav, način xxxx x xxxxx pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijeća uređuju se propisom kantona.

Član 125.

Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavještavaju u roku od tri xxxx od xxxx završetka mirenja federalno ministarstvo, odnosno nadležni organ kantona, u skladu sa propisom kantona.

2. Arbitraža

Član 126.

Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Imenovanje arbitara i arbitražnog vijeća i druga pitanja u vezi sa arbitražnim postupkom uređuju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana.

Član 127.

Arbitraža temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu kolektivnom ugovoru i na pravičnosti.

Arbitražna odluka xxxx biti obrazložena, osim ako strane u sporu ne odluče drugačije. Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena.

Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

XVII ŠTRAJK

Član 128.

Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova.

Štrajk se može organizirati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom.

Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ovim zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su xx xxxxxx sporazumjele.

Član 129.

Zaposlenik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, u smislu člana 128. stav 2. ovog zakona.

Zaposlenik ne može biti ni na xxxx xxxxx prisiljavan da sudjeluje u štrajku.

Ako se zaposlenik ponaša suprotno članu 128. stav 2. ovog zakona ili ako za vrijeme štrajka namjerno nanese štetu poslodavcu, može mu se dati otkaz, u skladu sa zakonom.

XVIII EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEĆE

Član 130.

U cilju ostvarivanja i usklađivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, te podsticanja zaključivanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog usklađivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike, može se formirati Ekonomsko-socijalno vijeće.

Ekonomsko-socijalno vijeće može se formirati za teritoriju Federacije, odnosno područje kantona.

Ekonomsko-socijalno vijeće temelji se na trostranoj saradnji Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, sindikata i poslodavca.

Ekonomsko-socijalno vijeće iz stava 2. ovog člana osniva se sporazumom zainteresiranih strana kojima se uređuje sastav, ovlaštenja i druga pitanja od značaja za rad ovog vijeća.

Ekonomsko-socijalno vijeće iz stava 2. ovog člana donosi poslovnik o radu, kojim će urediti način donošenja odluka iz svog djelokruga rada.

XIX NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Član 131.

Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih federalnih propisa, obavlja federalni odnosno kantonalni inspektor rada.

Ako se radi o preduzeću ili ustanovi od interesa za Federaciju, nadzor iz stava 1. ovog

člana obavlja federalni inspektor rada, u skladu sa zakonom.

Član 132.

U provođenju nadzora inspektor xxxx xxx ovlaštenja utvrđena zakonom i na osnovu zakona donesenih propisa.

Zaposlenik, sindikat, poslodavac i vijeće zaposlenika mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora.

XX POSEBNE ODREDBE

1. Radna knjižica

Zaposlenik ima radnu knjižicu. Radna knjižica xx xxxxx isprava.

Član 133.

Radnu knjižicu izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove rada.

Federalni ministar će donijeti xxxxxx o radnoj knjižici, kojim će se urediti: sadržaj, postupak izdavanja, način upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjižica, način vođenja registra izdatih radnih knjižica, oblik i način izrade, xxx x xxxxx pitanja predviđena propisom o radnoj knjižici.

Član 134.

Na xxx xxxx počne da radi, zaposlenik predaje radnu knjižicu poslodavcu, o čemu poslodavac izdaje zaposleniku pismenu potvrdu.

Na xxx prestanka ugovora o radu, poslodavac xx xxxxx vratiti zaposleniku radnu knjižicu, a zaposlenik vraća poslodavcu potvrdu iz stava 1. ovog člana.

Vraćanje radne knjižice iz stava 2. ovog člana ne može se uvjetovati potraživanjem koje poslodavac eventualno ima prema zaposleniku.

Član 135.

Pored radne knjižice iz člana 134. stav 2. ovog zakona, poslodavac xx xxxxx zaposleniku vratiti i druge dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao u trajanju radnog odnosa.

U potvrdi iz stava 1. ovog člana ne mogu se unositi podaci koji bi zaposleniku otežavali zaključivanje novog ugovora o radu.

2. Privremeni i povremeni poslovi

Član 136.

Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima:

1. da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,

2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne xxxxx xxxx od 60 xxxx x xxxx kalendarske godine.

Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osiguranja se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Član 137.

Za obavljanje poslova iz člana 136. ovog zakona zaključuje se ugovor u pismenoj formi.

Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži: vrstu, način, rok izvršenja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

3. Utjecaj vojne službe na radni odnos

Član 138.

Zaposleniku za vrijeme služenja vojnog roka i služenja u rezervnom sastavu (u daljem tekstu: vojna služba) prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.

Zaposlenik xxxx xxxxx završetka vojne službe želi da nastavi rad kod istog poslodavca, xxxxx ga xx x xxxx obavijestiti u roku od 30 xxxx od xxxx prestanka vojne službe, a poslodavac xx xxxxx primiti zaposlenika na rad u roku od 30 xxxx od xxxx obavijesti zaposlenika.

Zaposlenika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stava 2. ovog člana, poslodavac xx xxxxx rasporediti na poslove na xxxxxx xx radio prije stupanja u vojnu službu ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u smislu člana 98. ovog zakona.

Ako poslodavac ne može vratiti zaposlenika na rad, zbog prestanka potreba za obavljanje poslova u smislu stava 3. ovog člana, xxxxx mu je isplatiti otpremninu utvrđenu u članu 100. ovog zakona, s xxx da se prosječna plaća dovede na nivo plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio.

Ako zaposleniku prestane radni odnos u smislu stava 3. ovog člana, poslodavac ne može u roku od godinu xxxx zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stepen stručne spreme osim lica iz stava 1. ovog člana.

Prava utvrđena ovim zakonom u vezi sa vojnom službom imaju i lica na službi u rezervnom sastavu policije.

4. Prava zastupnika - poslanika i funkcionera

Član 139.

Zaposleniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dužnosti, u organe Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, organa kantona, grada i općine i zaposleniku

izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najduže četiri godine od xxxx izbora odnosno imenovanja.

Na zaposlenika iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju odredbe iz člana 138. st. 2. do

5. ovog zakona.

XX KAZNENE ODREDBE

Člana 139a.

Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac

- pravna osoba, ako:

- sa zaposlenikom ne zaključi ugovor o radu (člank 2.),

- stavlja u nepovoljniji položaj lice koja se zaposli i lice koje traži zaposlenje (clan 5.).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga clana kaznit ce se poslodavac - fizičko lice novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.500,00 KM.

Za prekršaj iz stava 1. ovog članka kaznit ce se i odgovorno lice kod poslodavca xxxx xx pravna osoba novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM.

Član 140.

Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 7.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac- pravno lice, ako:

1. briše se

2. briše se

1. zaposleniku ne uruči pismenu izjavu u skladu sa članom 21a ovog zakona,

4. briše se

2. zaključi ugovor o xxxx xxxx ne sadrži podatke propisane ovim zakonom (Član 21.),

3. ugovor o obavljanju pripravničkog staža ne zaključi u pisanoj formi ili ne dostavi kopiju ugovora nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od pet xxxx od xxxx zaključenja ugovora (Član 26),

4. ugovor o volonterskom radu ne zaključi u pisanoj formi ili ne dostavi kopiju ugovora nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od pet xxxx od xxxx zaključenja ugovora (Član 28),

5. prikuplja, obrađuje, koristi ili dostavlja trećim licima podatke o zaposleniku (Član 24.),

6. zaključi ugovor o radu xxxxx xx ugovoreno trajanje pripravničkog staža duže od zakonom predviđenog (Član 26.),

7. ugovor o volonterskom radu ne zaključi u pismenoj formi (Član 28.),

8. sklopi ugovor o radu u kojem xx xxxx radno vrijeme ugovoreno u trajanju dužem od zakonom propisanog (Član 29.),

9. od zaposlenika zahtijeva da na poslovima, na kojim se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti od štetnih uticaja, radi duže od skraćenog radnog vremena (Član 31.),

10. od zaposlenika zahtjeva da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad) suprotno članu 32. stav 1. i 3. ovog zakona,

11. ne obavijesti inspektora rada kantona o prekovremenom radu o kojem ga xx xxxxx obavijestiti (Član 32. stav 2.),

12. ne postupi po zabrani inspektora rada kantona kojim se zabranjuje prekovremeni rad (Član 32. stav 6.),

13. maloljetnom zaposleniku xxxxxx prekovremeni rad (Član 32. stav 4.),

14. trudnici, majci sa djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju sa djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, bez njegovog pismenog pristanka, xxxxxx prekovremeni rad (Član

32. stav 5.),

15. ženi zaposlenoj u industriji xxxxxx noćni rad suprotno članu 35. ovog zakona,

16. maloljetniku xxxxxx noćni rad (Član 36.),

17. zaposleniku ne omogući korištenje odmora u toku rada (Član 37.),

18. zaposleniku ne omogući korištenje dnevnog i sedmičnog odmora (čl. 38. i 39.),

19. zaposleniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u najkraćem trajanju određenom ovim zakonom (Član 41. stav 1.),

20. ako zaposleniku uskrati pravo na godišnji odmor, odnosno isplati mu naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora (Član 45.),

21. zaposleniku ne omogući korištenje plaćenog odsustva (Član 46. stav 1.),

22. rasporedi maloljetnika da radi na poslovima suprotno članu 51. stav 1. ovog zakona,

23. zaposli ženu na poslovima pod zemljom (u rudnicima) suprotno članu 52. ovog zakona,

24. zbog trudnoće odbije zaposliti ženu, otkaže joj ugovor o radu, ili je suprotno odredbama ovog zakona, premjesti na druge poslove (Član 53.),

25. ne omogući ženi odsustvo xx xxxx uz naknadu plaće (Član 54. stav 2.),

26. premjesti ženu suprotno članu 54. stav 4. ovog zakona,

27. ne omogući ženi da koristi porođajno odsustvo (Član 55.),

28. ocu djeteta odnosno usvojiocu ne omogući korištenje prava iz člana 55. ovog zakona (Član 56.),

29. ženi odnosno ocu djeteta ne omogući da radi polovinu punog radnog vremena (Član 57.),

30. jednom od roditelja odnosno usvojiocu ne omogući koristiti pravo pod uvjetima propisanim članom 58. ovog zakona,

31. onemogući ženi da odsustvuje sa posla radi dojenja djeteta (Član 59.),

32. jednom od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) odnosno usvojiocu onemogući da koristi pravo iz člana 63. stav 1. ovog zakona,

33. otkaže zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, usljed xxxx xx privremeno nesposoban za rad (Član 64.),

34. ne vrati zaposlenika na poslove na xxxxxx xx prije radio ili na druge odgovarajuće poslove (Član 65. stav 2.),

35. poslodavac ne ponudi zaposleniku druge poslove (Član 66. stav 1.),

36. poslodavac ne da prednost zaposleniku pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju (Član 66. stav 2.),

37. poslodavac otkaže ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti suprotno članu 67. ovog zakona,

38. isplati plaću manju od utvrđene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (Član 69. stav 2.),

39. ne isplati plaću u roku utvrđenom u članu 70. stav 1. ovog zakona,

40. poslodavac svoje potraživanje prema zaposleniku naplati suprotno članu 74. ovog zakona,

41. ugovor o radu prestane suproto članu 87. ovog zakona,

42. poslodavac postupi suprotno članu 88. stav 2. ovog zakona,

43. ne omogući zaposleniku da iznese svoju odbranu (Član 90.),

44. postupi suprotno članu 93. stav 1. ovog zakona,

45. ne uruči otkaz zaposleniku u pismenoj formi (Član 94.),

46. ne konsultira se sa vijećem zaposlenika u skladu sa članom 98 ovog zakona,

47. postupi suprotno odredbama člana 99. ovog zakona,

48. pri izradi programa viška zaposlenika ne konsultira vijeće zaposlenika odnosno sindikat (Član 99. st. 2. i 3.),

49. zaključi ugovor o radu sa drugim zaposlenikom (Član 99. stav 5.),

50. poslodavac stavi u nepovoljniji položaj zaposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku (Član 129. stav 1.),

51. onemogući xx xxxxxx onemogućiti federalnog odnosno kantonalnog inspektora rada u provođenju nadzora (Član 131.),

52. odbije zaposleniku vratiti radnu knjižicu (Član 134. stav 2.),

53. postupi suprotno odredbama čl. 136. i 137. ovog zakona,

54. u roku od šest mjeseci od xxxx stupanja na snagu ovog zakona ne uskladi pravilnik o radu (Član 141.),

55. u roku od tri mjeseca iz člana 142. ovog zakona ne zaključi sa zaposlenikom ugovor o radu,

56. zaposli drugo lice suprotno članu 143. stav 6. ovog zakona,

Ako je prekršaj iz stava 1. ovog člana učinjen prema maloljetnom zaposleniku najniži i najviši iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se poslodavac - fiziko lice novčanom kaznom od 500,00 do 2.500,00 KM.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovoro lice kod poslodavca koji je pravno lice, novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM.

XXI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 141.

Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog zakona, u roku od šest mjeseci od xxxx njegovog stupanja na snagu.

Član 142.

Poslodavci su dužni u roku od tri mjeseca od xxxx stupanja na snagu ovog zakona ponuditi zaposleniku zaključivanje ugovora o radu, u skladu sa ovim zakonom.

Zaposlenik, kojem poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz stava 1. ovog člana, ostaje u radnom odnosu na neodređeno odnosno određeno vrijeme.

Ugovor iz stava 1. ovog člana ne može biti nepovoljniji od uvjeta pod xxxxxx xx radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili uređeni radni odnosi zaposlenika i poslodavca do xxxx zaključivanja ugovora iz stava 1. ovog člana, ako odredbama ovog zakona ta pitanja nisu drugačije uređena.

Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da zaključi ugovor o radu u skladu sa stavom 1. ovog člana, prestaje mu radni odnos u roku od 30 xxxx od xxxx dostave ugovora o radu na zaključivanje.

Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije u skladu sa stavom 3. ovog člana, može pred nadležnim sudom da ospori valjanost ponude poslodavca u roku od 15 xxxx od xxxx prihvatanja ponude.

Član 143.

Zaposlenik koji se na xxx stupanja na snagu ovog zakona zatekao na čekanju posla, ostat će u xxx statusu najduže šest mjeseci od xxxx stupanja na snagu ovog zakona, ako poslodavac prije isteka ovog roka zaposlenika ne pozove na rad. (zakon stupio na snagu 05.11.1999.)

Zaposlenik koji se zatekao u radnom odnosu 31. decembra 1991. godine i koji se u roku od tri mjeseca od xxxx stupanja na snagu ovog zakona pismeno ili neposredno obratio poslodavcu radi uspostavljanja radno-pravnog statusa, a u ovom vremenskom razdoblju nije zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca smatrat ce se, takoder,zaposlenikom na cekanju posla.

Za vrijeme cekanja posla zaposlenik ima pravo na naknadu place u visini koju odredi poslodavac.

Ako zaposlenik na čekanju posla iz st. 1. i 2. ovoga clana ne bude pozvan na rad u roku iz stava 1. ovog clana, prestaje mu radni odnos, uz pravo na otpremninu koja se utvrđuje na osnovu prosječne mjesečne plaće isplaćene na nivou Federacije, na xxx stupanja na snagu ovoga zakona, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.

Otpremnina iz stava 4. ovog clana isplaćuje se uposleniku za ukupan staž osiguranja, a utvrđuje se tako da se prosječna plaća iz stava 4. ovog člana pomnoži sa koeficijentom, i to za:

staz osiguranja koeficijent

- do 5 xxxxxx 1,33

- od 5 do 10 xxxxxx 2,00

- od 10 do 20 xxxxxx 2,66

- preko 20 xxxxxx 3,00

Izuzetno, umjesto otpremnine poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.

Nacin, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 4. i 5. ovog clana, utvrduju se pismenim ugovorom izmedu zaposlenika i poslodavca.

Ako zaposleniku prestane radni odnos u smislu stava 4. ovog clana, poslodavac ne moze u roku od jedne godine zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stepen strucne spreme, osim lica iz st. 1.i 2. ovog clana, ako je to lice nezaposleno.

Član 143a.

Zaposlenik koji smatra da je poslodavac povrijedio njegovo pravo koje je utvrđeno u clanu

143. st. 1. i 2. može u roku od 90 xxxx od xxxx stupanja na snagu ovoga zakona (zakon stupio na snagu 5.11.2000.godin) podnijeti žalbu kantonalnoj komisiji za implementaciju clana 143. Zakona o radu (u daljnjem tekstu: kantonalna komisija), koju formira kantonalni ministar nadležan za poslove rada (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar).

O žalbama izjavljenim protiv rjesenja kantonalne komisije, rješava Federalna komisija za implementaciju clana 143. (u daljnjem tekstu: Federalna komisija), koju formira federalni ministar.

U slučaju da kantonalan komisija ne izvršava funkciju radi koje je formirana, Federalna komisija preuzet će nadleznosti kantonalne komisije.

Ako je pred nadležnim sudom pokrenut xxxxxxxx xxxx se odnosi na prava zaposlenika iz clana 143. st. 1. i 2. ovog zakona, sud ce ustupiti zahtjev na nadležno postupanja kantonalnoj komisiji i donijeti odluku o prekidu postupka.

Član 143b.

Članove Federalne odnosno kantonalne komisije imenuje federalni odnosno kantonalni ministar na osnovu njihovog profesionalnog iskustva i iskazane sposobnosti za obavljanje ove funkcije.

Članovi komisije moraju biti nezavisni i objektivni i ne mogu se birati iz xxxx izabranih dužnosnika, niti mogu imati bilo kakav politički mandat.

Federalno ministarstvo odnosno nadležni organ kantona snosit ce troškove Federalne odnosno kantonalne komisije

Član 143c.

Federalna odnosno kantonalna komisija može:

1. saslušati zaposlenika, poslodavca i njihove predstavnika;

2. pozvati svjedoke i vještake;

3. tražiti od odgovarajucih organa vlasti i poslodavaca da dostave sve relevantne informacije.

Odluke federalne odnosno kantonalne komisije su:

1. konačne i podliježu sudskom preispitivanju u skladu sa zakonom;

2. pravno utemeljene;

3. dostavljene podnositelju u roku od xxxxx xxxx.

Član 144.

Zaposlenicimi, xxxx radni odnos miruje u skladu sa propisima koji su važili do xxxx stupanja na snagu ovog zakona, a koji po ovom zakonu nemaju pravo na mirovanje radnog odnosa, imaju pravo da se vrate na poslove koje su prije obavljali ili na druge odgovarajuće poslove u roku od šest mjeseci od xxxx stupanja na snagu ovog zakona.

Član 145.

Postupci ostvarivanja i zaštite prava zaposlenika, započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, završit će se po odredbama propisa koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do xxxx stupanja na snagu ovog zakona, ako je to za zaposlenika povoljnije.

Član 146.

Do uređivanja plaća klektivnim ugovorom, a najduže za vrijeme od jedne godine od xxxx stupanja na snagu ovog zakona, Vlada Federacije utvrdi će, uz predhodno konsultiranje strana u zaključivanju kolektivnog ugovora, visinu, način i uvjete usklađivanja najniže plaće.

Odluka o visini najniže plaće iz stava 1. ovog člana obavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Član 147.

Propisi, koji su predviđeni za sprovođenje ovog zakona, donijet će se u roku od tri mjeseca od xxxx stupanja na snagu ovog zakona.

Član 148.

Do donošenja propisa iz člana 147. ovog zakona, primjenjivat će se propisi koji su se primjenjivali do xxxx stupanja na snagu ovog zakona.

Član 149.

Nadležni organi kantona donjet će propise, u skladu sa ovim zakonom, u roku od tri mjeseca od xxxx stupanja na snagu ovog zakona.

Član 150.

Danom stupanja na snagu ovog zakona, na teritoriji Federacije prestaje primjena propisa o radnim odnosima i plaćama koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije, do xxxx stupanja na snagu ovog zakona, osim propisa iz člana 148. ovog zakona.

Član 151.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.