CRNA GORA AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE

CRNA GORA

AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE

STUDIJA ZAŠTITE I USPOSTAVLJANJE ZAŠTIĆENOG PRIRODNOG DOBRA

DOLINA RIJEKE ZETE

Podgorica, oktobar 2019. godine

PROJEKAT: „STUDIJA ZAŠTITE I USPOSTAVLJANJE ZAŠTIĆENOG PRIRODNOG DOBRA DOLINA RIJEKE ZETE“.

OBRAĐIVAČ: AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE CRNE XXXX.

FINANSIRANJE STUDIJE: Opština Danilovgrad i Glavni grad Podgorica

STRUČNI XXX AGENCIJE: xx Xxxxx Xxxxx, Xxxxx Xxxxxxxxxx, Xx Xxxxx Xxxxxxxx, Xx Xxxxxx

Xxxxxxxxx, Xxxxx Xxxxx, xx Xxxxx Xxxxxx, xx Xxxxxxx Xxxxxxx, Xx Xxxxxx Xxxxx, xx Xxxxxx Xxxxxxxxx, Xxxxx Xxxxxxxx

SARADNICI NA PROJEKTU: Xxxxx Xxxxxxx, Xx Xxxxx Xxxxxxxxxx, Xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxx, Xx Xxxxxxx Xxxxxxxxxx, xx Xxxxx Xxxxxx, Xxx Xxxxxx, Xxxx Xxxxxx

ODGOVORNO LICE: Xxxxxx Xxxxxxxx, direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine

ZAHVALNOST: Tokom izrade ovog dokumenta konsultovana su mišljenja i stavovi brojnih eksperata koji su svojim radom na bilo xxxx xxxxx bili vezani za predmetno područje. Najveće i neizmjerno hvala potpredsjedniku Opštine Danilovgrad g. Xxxxx Xxxxxxxxxx na zainteresovanosti, i spremnosti na saradnju.

-

- SADRŽAJ

UVOD

Zaštićenim prirodnim dobrima, prema čl. 20 Zakona o zaštiti prirode, mogu se proglasiti djelovi prirode izuzetnih vrijednosti, koji se odlikuju biološkom, geološkom, ekosistemskom i predionom raznovrsnošću.

Osnov za zaštitu predmetnog područja je definisan prostorno-planskom dokumentacijom lokalnih samouprava Danilovgrad i Podgorica.

Ostvarivanje zaštite rijeke Zete xx Xxxxx Zete do ušća i rijeku Moraču i zaštita rijeke Xxxxxx, definisano je smjernicama za realizaciju Prostorno urbanističkog plana opštine Danilovgrad (2014).

Kao obrazloženje za zaštitu predmetnog područa navodi se potreba zaštite mekousne pastrmke u gornjem toku rijeke Zete; zaštita potencijalnog međunarodno značajnog područja za ptice (IBA područje - Important Bird Areas); karakteristike predjela koje ga mogu nominovati za status Područja od posebne važnosti za zaštitu prirode (Areas of Special Conservation Importance – ASCI) koja čine EMERALD mrežu (identifikovana na osnovu Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa - Bernska konvencija); tipični vlažni ekosistemi donjeg toka rijeke Zete (zone Kosovog Luga, Martinića, Ždrebaonika i druge); močvarno područje Moromiš sa rijekom Bresticom koja čini sponu između Moromiša i rijeke Zete. U dokumentu se navodi potreba da se u saradnji sa Glavnim Gradom Podgorica izvrši zaštita xxxxxx xxxx rijeke Xxxxxx xx njenom dolinom i okolnim izvorima. Xxxxxx nije pretrpjela značajniju izmjenu svojih ekosistema, a zadržala je i tradicionalni vid održivog korištenja resursa. Ova rijeka predstavlja jedan mozaik od više tipova staništa koja se nalaze na habitatnoj direktivi, a ujedno xx xxxxxxxx xxxxx i brojne vrste flore i faune koje su od lokalnog i međunarodnog značaja.

U Prostorno urbanističkom planu Glavnog grada Podgorica (2014) kao jedan od potencijalnih objekata zaštite prirode navodi se potez Sitnica (Matica) – Mareza – Velje Brdo, na kojem se planira izgradnja sportsko-rekreativne zone. U ovom dokumentu za pojas Sitnica – Mareza – Velje Brdo, takođe stoji, da je navedeni prostor jedinstveni sistem zelenih površina kojeg zaokružuju predviđene površine namijenjene rekreativnoj poljoprivredi (urbane bašte), postojeće i predviđene zaštitne šume i rekreativne površine izletišta – Mareza; Na prostoru uz rijeku Sitnicu, Velje Brdo i izvorište Mareza, kao i dijelu koji pripada teritoriji opštine Danilovgrad, ističu se hidrološki fenomeni koji, zajedno sa vegetacijskim kompleksom i vidikovcima, predstavljaju specijalni oblik zaštite prirode označen kao predio posebnih prirodnih vrijednosti. Marezu, kao izvorište Podgorice, potrebno je zaštititi i uređivati kao zonu rekreacije, bez povrjeđivanja prirodnih i pejzažnih kvaliteta. Za ovaj xxxxxxx xx predviđena i izrada prostornog plana područja posebne namjene, koji bi osim podgoričke obuhvatio i dio danilovgradske opštine.

Smjernicama za izradu prostornih planova opština i generalnih urbanističkih planova iz

Prostornog plana Crne Xxxx do 2020. godine, definisano je da za potrebe rekreacije

stanovništva treba obezbijediti oblasti u nacionalnim i regionalnim parkovima i rekreacionim

zonama kao što su Glava Zete i Mareza.

PRAVNI OKVIR PROGLAŠENJA ZAŠTIĆENOG DOBRA - PARK PRIRODE DOLINA RIJEKE ZETE

Nakon potpisivanja inicijative za očuvanje rijeke Donje Zete i izradu Studije zaštite za proglašavanje zaštićenog prirodnog dobra, xxxx xxxxxxxx proglašenja započet je shodno čl. 28 Zakona o zaštiti prirode („Sl.list CG“ br. 054/16 i 18/19 - dr.z) zahtjevom za izradu stručne studije broj 01-245/1 od 06.02.2019. godine xx xxxxxx Opštine Danilovgrad.

Sredstva za izradu studije zaštite obezbijedili su Opština Danilovgrad i Glavni grad Podgorica. Nakon ovog, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine uputila je Ponudu za izradu Studije zaštite za zaštićeno prirodno dobro – Dolina rijeke Zete, kojom je dat opis i sadržaj posla, vremenski okvir, stručnih xxx i finansijski okvir. Ugovor o pružanju usluga br. 01-D_365/2 između Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Opštine Danilovgrad (u daljem tekstu Ugovor) potpisan je 06.03.2019.godine. Ovim Ugovorom se Opština Danilovgrad obavezala da donira Agenciji 9.618,00€, a Agencija se obevezala da svoj dio posla obavi kvalitetno, savjesno i u skladu sa pravilima struke, shodno zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla a najkasnije do kraja oktobra 2019.godine.

Prema odredbama čl. 28 Zakona o zaštiti prirode definisano je da Studija zaštite sadrži: opis prirodnih, stvorenih i predionih odlika prirodnog dobra, karakteristike, odnosno vrijednosti lokaliteta, postojeće stanje resursa sa procjenom njihove valorizacije, prostorni raspored sa kartografskim prikazom rasprostranjenja najznačajnih staništa i vrsta (ciljeva zaštite), ocjenu stanja područja, centralnu koordinatu zaštićenog područja, mišljenje u pogledu stavljanja prirodnog dobra pod zaštitu, predlog razvrstavanja prirodnog dobra prema značaju, predlog kategorije i zona zaštite (režima zaštite), predlog prostorne granice zaštićenog područja sa granicama zona i režimima zaštite, kartografski prikaz sa ucrtanim granicama zaštićenog područja, odnosno sa oznakom lokacije na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti, koncept zaštite, unaprjeđenja, održivog razvoja, način upravljanja xxx područjem, predlog mjera i uslova zaštite, predlog radnji, aktivnosti i djelatnosti koje se mogu obavljati u pojedinim zonama i režimima zaštite, radnje, aktivnosti i djelatnosti koje se ne mogu obavljati u pojedinim zonama i režimima zaštite, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, a posebno u odnosu na vlasnička prava i zatečene privredne djelatnosti, kao i orijentaciona finansijska sredstava za sprovođenje akta o proglašavanju zaštićenog prirodnog dobra i druge elemente od značaja za stavljanje pod zaštitu prirodnog dobra.

Shodno članu 32 Zakona o zaštiti prirode, za prirodno dobro za koje se na osnovu Studije zaštite utvrdi da ima svojstva zaštićenog prirodnog dobra donosi se akt o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra, koji sadrži:

- prostorne granice zaštićenog područja sa zonama i režimima zaštite;

- opis osnovnih ciljnih vrijednosti područja;

- način zaštite i razvoja zaštićenog područja;

- radnje, aktivnosti i djelatnosti koje su zabranjene i koje se mogu vršiti u zaštićenom području;

- mjere i uslove zaštite područja;

- kartografski prikaz sa ucrtanim granicama područja;

- naziv upravljača.

Radi sprječavanja ugrožavanja zaštićenog prirodnog dobra, aktom o proglašenju može se odrediti zaštitni xxxxx xxxx je izvan zaštićenog prirodnog dobra sa mjerama njegove zaštite.

Prema čl. 33 Zakona o zaštiti prirode, o predlogu akta o proglašavanju zaštićenog područja predlagač akta obavještava javnost. Predlagač obezbjeđuje javni uvid u studiju zaštite i predlog akta o proglašavanju zaštićenog područja i organizuje javnu raspravu. Obavještenje se objavljuje u najmanje jednom štampanom mediju i sadrži podatke o vremenu i mjestu javnog uvida i javne rasprave. Predlagač akta o proglašavanju zaštićenog područja xxxxx xx da u pisanoj formi obavijesti vlasnike nepokretnosti o namjeri stavljanja pod zaštitu područja i omogući uvid u studiju zaštite. Javni uvid u studiju zaštite i akt o proglašavanju zaštićenog područja može trajati najmanje 20 xxxx od xxxx objavljivanja obavještenja.

Prema čl. 34 istog zakona, zaštićeno područje park prirode koji se nalazi na području više jedinica lokalne samouprave proglašava Vlada na predlog jedinica lokalne samouprave na čijoj se teritoriji nalazi, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva i organa državne uprave nadležnih za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i za poslove kulture, odnosno Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Akt o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra, objavljuje se u "Službenom listu Crne ".

KATEGORIJA PARK PRIRODE

Vrednovanje zaštićenih područja vrši se studijom zaštite ili studijom revizije zaštićenog područja i na osnovu druge stručne dokumentacije, a na osnovu kriterijuma pobrojanih u čl. 29 Zakona o zaštite prirode.

Park prirode, prema čl. 24 Zakona o zaštiti prirode predstavlja prostrano prirodno ili dijelom kultivisano područje kopna odnosno xxxx, koje karakteriše visok nivo biološke raznovrsnosti odnosno geoloških vrijednosti sa značajnim predionim, kulturno-istorijskim vrijednostima i ekološkim obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja.

Park prirode Rijeka Zeta odgovara kategoriji V zaštićenih prirodnih dobara. Prema čl. 30 Zakona o zaštiti prirode tu spadaju područja gdje je dugotrajno međusobno djelovanje čovjeka i prirode proizvelo prepoznatljive i značajne ekološke, biološke, kulturne i estetske vrijednosti i gdje je očuvanje integriteta tog odnosa neophodno da bi se zaštitilo i održalo to područje, očuvala priroda i druge vrijednosti.

Kategorija i definicija tako zaštićenog područja identične su prema IUCN kategorizaciji, pa je moguće primijeniti IUCN-ove principe upravljanja (12):

• Princip 1: Očuvanje predjela, biološke raznovrsnosti i kulturnih vrijednosti su suštinski dio zaštićenog područja.

• Princip 2: Fokus upravljanja treba da bude zasnovan na interakciji između ljudi i prirode.

• Princip 3: Ljudi se posmatraju kao čuvari prirodnih predjela.

• Princip 4: Upravljanje se sprovodi uz pomoć i preko lokalnog stanovništva.

• Princip 5: Upravljanje treba da bude zasnovano na kooperativnom pristupu, kao ko-

menadžment sa jednakim pravima uključenih interesnih grupa.

• Princip 6: Efikasno upravljanje zahtijeva povoljno političko i ekonomsko okruženje.

• Princip 7: Cilj upravljanja područjima u ovoj kategoriji nije samo njihova zaštita već i unapređenje.

• Princip 8: U slučaju konfliktnosti između ciljeva upravljanja, prioritet se daje očuvanju posebnih kvaliteta zaštićenog područja.

• Princip 9: Ekonomske aktivnosti koje ne trebaju ili ne moraju da budu locirane unutar zaštićenog područja treba izmjestiti van njega.

• Princip 10: Upravljač zaštićenim područjem posluje xxx xxxxx biznismen sa najvišim

profesionalnim standardima.

• Princip 11: Upravljanje u praksi treba da bude fleksibilno i adaptivno.

• Princip 12: Mjerenje uspješnosti upravljanja u ovoj kategoriji uključuje ekološki i socijalni

aspekt.

U zaštićenom području, prema čl. 31 Zakona o zaštiti prirode, određuju se do tri zone zaštite u kojima se sprovode različiti režimi zaštite (strogi, aktivni i režim održivog korišćenja).

- zona zaštite I - strogi režim zaštite;

- zona zaštite II - aktivni režim zaštite;

- zona zaštite III - režim održivog korišćenja.

Zona zaštite I - strogi režim zaštite, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom dijelu sa neznatno izmijenjenim osobinama staništa izuzetnog ekološkog značaja, kojim se omogućavaju prirodni biološki procesi, očuvanje integriteta staništa i životnih zajednica, uključujući izuzetno

vrijedna kulturna dobra.

U zoni zaštite I sa strogim režimom zaštite:

- zabranjeno je korišćenje prirodnih resursa i izgradnja objekata;

- vrše se naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa (monitoring) u ograničenom obimu;

- dozvoljene su posjete u obrazovne svrhe u ograničenom obimu;

- sprovode se zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina.

Zona zaštite II - aktivni režim zaštite, sprovodi se na zaštićenom području u kome su djelimično izmijenjene osobine prirodnih staništa ali ne do nivoa da ugrožavaju njihov ekološki značaj,

uključujući vrijedne predjele i objekte geonasljeđa.

U zoni zaštite II sa aktivnim režimom zaštite mogu se:

- sprovoditi intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprjeđenja zaštićenog područja;

- vršiti kontrolisano korišćenje prirodnih resursa, bez posljedica po primarne vrijednosti njihovih

prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obilježja predjela i objekata geonasljeđa.

U zoni zaštite III sa režimom održivog korišćenja mogu se:

- sprovoditi intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprjeđenja zaštićenog područja;

- razvijati naselja i prateća infrastruktura u mjeri u kojoj se ne izaziva narušavanje osnovnih vrijednosti područja;

- vršiti radovi na uređenju objekata kulturno-istorijskog nasljeđa i tradicionalne gradnje;

- sprovoditi očuvanja tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva;

- selektivno i ograničeno koristiti prirodni resursi.

Xxx xxxxxxx zaštićenog područja, po potrebi se može odrediti i zaštitni pojas.

Zaštitni pojas određuje se u cilju sprječavanja odnosno ublažavanja spoljnih faktora koji mogu uticati negativno na zaštićeno područje kao što su: otpadne vode, čvrsti otpad, invazivne vrste, nelegalna gradnja, turizam, spiranje pesticida, herbicida i drugih hemikalija, požari,

pošumljavanje neautohtonim biljnim vrstama i drugim mogućim faktorima.

*Ovo će biti upodobljeno nakon dodavanja zona zaštite

Zaštićena područja mogu se koristiti u skladu sa studijom zaštite odnosno prostornim planom posebne namjene, planom upravljanja zaštićenog područja i na osnovu dozvola u skladu sa zakonom o zaštiti prirode. Prostorni plan posebne namjene donosi Skupština Crne Xxxx, a izrađuje se i donosi za teritoriju ili djelove teritorije jedne ili više lokalnih samouprava sa zajedničkim prirodnim, regionalnim ili drugim obilježjima koji su od posebnog značaja za Crnu Goru i koji zahtijevaju poseban režim uređenja i korišćenja (čl. 21 u vezi čl. 31 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata).

Zabranjeno je korišćenje zaštićenih područja na način koji prouzrokuje:

• oštećenje zemljišta i gubitak njegove prirodne plodnosti;

• oštećenje površinskih ili podzemnih geoloških, hidrogeoloških i geomorfoloških vrijednosti;

• osiromašenje prirodnog xxxxx divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva;

• smanjenje biološke i predione raznovrsnosti;

• zagađenje ili ugrožavanje podzemnih i površinskih voda.

Parkom prirode prema Zakonu o zaštiti prirode upravlja upravljač koji se odredi aktom o proglašavanju, a ispunjava uslove u pogledu kadra, organizacione osposobljenosti za obavljanje poslova zaštite, unaprjeđenja, promovisanja i održivog razvoja zaštićenog područja i područja ekološke mreže.

Ovako postavljena definicija u praksi omogućava modele upravljanja xx xxxxxx lokalne zajednice (sektor Opštine), formiranje zasebnog privrednog društva, kao i povjeravanje upravljanja NVO. *za ovo se mišljenje treba tražiti od Xxxxxxxx, predlažem da u Nacrtu akta o zaštiti postavimo da se povjerava Opštinama DG i PG sa rokom u kojem će odrediti model upravljanja*

Upravljač parka prirode xx xxxxx da: xxxxxx godišnji program upravljanja i akt o unutrašnjem redu; obezbijedi službu zaštite; xxxxxx finansijski plan zaštite i razvoja područja; xxxxxx godišnji plan razvoja i obuke kadrova; obezbijedi sprovođenje mjera zaštite prirode u skladu sa

ciljevima zaštite, zonama i režimima zaštite; xxxx, unaprjeđuje i promoviše park prirode; obilježi područje parka prirode; osigura nesmetano odvijanje prirodnih procesa i održivog korišćenja; prati stanje i dostavlja podatke organu uprave; dostavlja godišnji izvještaj Ministarstvu odnosno nadležnom organu lokalne uprave o realizaciji plana upravljanja odnosno godišnjeg programa upravljanja, sprovedenim mjerama, finansijskim sredstvima utrošenim za sprovođenje mjera; obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i aktom o osnivanju.

Sredstva za rad upravljača obezbjeđuju se iz Budžeta Crne Xxxx, odnosno budžeta jedinice lokalne samouprave u skladu sa godišnjim programom i planom upravljanja; naknada za korišćenje parka prirode; donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom.

Planom upravljanja definišu se mjere i aktivnosti zaštite i očuvanja parka prirode koji predstavlja plansku osnovu za upravljanje i korišćenje za ekološke, ekonomske i socijalne namjene.

Donosi se za period od pet xxxxxx, priprema ga upravljač, a za park prirode, koji se nalazi na području dvije i više jedinica lokalne samouprave Plan upravljanja donosi Ministarstvo.

Plan upravljanja između ostalog sadrži i mjere zaštite, očuvanja, unaprjeđivanja i korišćenja parka prirode; način sprovođenja zaštite, korišćenja i upravljanja; ocjenu stanja; planirane aktivnosti na održivom korišćenju prirodnih resursa, razvoju i uređenju prostora; prostornu identifikaciju planskih namjena i režima korišćenja zemljišta; oblike saradnje i partnerstva sa lokalnim stanovništvom, vlasnicima i korisnicima nepokretnosti; finansijska sredstva za realizaciju plana upravljanja i dr.

GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA

Geografski položaj i granice zaštićenog područja

Buduće zaštićeno područje prostire se na površini od 125km² uglavnom na teritoriji opštine Danilovgrad, koja pripada centralnom dijelu Crne Xxxx, zajedno sa opštinama Podgorica, Cetinje i Nikšić. Područje se nalazi između 42°40'10.53"SGŠ i 42°26'41.11"SGŠ te između 19° 1'19.14"IGD i 19°14'9.97"IGD. U geografskom smislu dolina rijeke Donje zete odnosno Bjelopavlićka ravnica je odvojena na sjeveru od Nikšićkog polja planinom Budoš, na zapadu planinom Garač, na jugoistoku kod ušća, prelazi u Skadarsko-Podgoričku ravnicu, a sa istočne i sjeveroistočne strane xxxxxxx xx planina Prekornica. Na ovom prostoru postoje dva gradska naseljai to Danilovgrad i Spuž. Saobraćajnicom koja ide od Žabljaka do Nikšića I dalje krak prema Podgorici I primorju, Bjelopavlićka ravnica je povezana i sa sjevernom i sa južnom regijom Crne Xxxx. Istočnim obodom Bjelopavlićke ravnice prolazi i pruga Nikšić- Podgorica. Blizina Podgorice i Aerodroma Golubovci takođe čini ovo područje dobro saobraćajno povezano i u širem geografskom smislu.

Numerisati karti u citirati je u tekstu

Geološke i geomorfološke karakteristike

Na prostoru Crne Xxxx u Geološkom i Geomorfološkom smislu postoji 5 cjelina:

Crnogorsko primorje, Zaravan dubokog krša, Udoline srednje Crne Xxxx, Središnje visoke planine i površi i Oblast sjeveroistočne Crne Xxxx. Buduće zaštićeno područje donji tok rijeke Zete pripada Udolinama srednje Crne Gore koja se sa sjeverozapada od klanca Duge i Golije(800- 1000m) spušta kaskadno prema Jugoistoku do Skadarskog jezera(10m). Xxx pravcem su orjentisane i vode. Bjelopavlićka ravnica(40-56m) kroz koju teče rijeka Zeta svojim donjim tokom xx Xxxxx Zete do ušća u rijeku Moraču najvećim dijelom zahvata buduće zaštićeno područje. Površina Bjelopavlićke ravnice je 72km², dužine 28km i širine do 8km predstavlja drugu najveću ravan u Crnu Goru. Sjeverozapadni dio predstavlja tektonsku potolinu, spuštenu duž dvije, a u jednom dijelu i više uporednih tektonskih linija, dok jugoistočni prostraniji dio ima karakter kraškog polja. Duž sjeveroistočne xxxxxx xxxxxx proteže se uzana zona paleogenog fliša(škriljci, pločasti i laporoviti krečnjaci, koji prelaze u laporce i pjeskovite gline), ukliještena ispod krečnjaka gornje krede i praćena pojavom većeg broja manjih izvora. Jugozapadna strana izgrađenaje pretežno od krečnjaka gornje krede. Formiranjem doline Zete nastale su i fluvijalne terase od krečnjačkihzaravni oko Bogetića, Srednje xxxx, Zagrede na visinama oko 450m, i nešto niže oko Martinića i između Sušice i Mareze na visinama oko 150m.

Formiranje prostranijeg dijela Bjelopavlićke ravnice vezano je za djelovanje korozivnih procesa na krečnjacima, o čemu svjedoče humovi, Spuška glavica i drugi, koji svojim karakterističnim izgledom štrče iznad ravnice i podsjećaju na oblike “Kegelkarsta“ u tropskim krajevima(X.Xxxxxx, 1954), kao i ponori u jugozapadnom obodu ravnice.

Hidrološke karakteristike

Rijeka Zeta xx xxxxxxx od nekoliko stalnih i periodičnih vodotoka na prostoru Gornjeg polja od kojih su najvažniji Rastovac, Vidrovan, estavela Gornjepoljski vir. Sakupljajući oko 30 većih i manjih vodotoka Nikšićkog polja do izgradnje vještačkih akumulacija, Zeta xx xxxx svoj prirodni ponor Slivlje(620mnm) xxxxx xxx ponornica da bi se ponovo xxxxxx xxx izvor Perućica na 348mnm, spajajući se sa Glavom Zete(74,8mnm) i Oboštičkim okom, formira Donju Zetu, koja do svojeg ušća u Moraču(oko 30mnm) kroz Bjelopavlićku ravnicu ima tok od 50,9 km, prosječna širina korita od 45-50 m (najveća širina xxxxxx xx na području Slapa i iznosi 90 m) Donja Zeta teče kroz Bjelopavlićku ravnicu kao isključivo ravničarska rijeka sa karakterističnim meandrima. Ukupan pad xx Xxxxx Zete do ušća je 44m na 50,9km, što je prosječno 0,86m po km dužnom. Do svog ušća u Moraču, donja Zeta prima nekoliko pritoka od kojih je najvažnija Sušica, teče jugozapadnim i južnim obodom Bjelopavlićke ravnice u dužini od 15km.

Spuž i meandar rijeke Zete

Rijeka Sušica je karakteristična sa mnoštvom estavela i vrela u koritu. U kišnom periodu ova vrela su veoma izdašna, dok u ljetnjem presuše. Najpoznatija vrela su: Grgurovo oko, Šabovo oko, izvor kod mosta Xxxxx Xxxxxxx, Oraška jama. Između Oraške xxxx i ponora na Čevu(Orlujina) utvrđena je podzemna hidrološka veza iako je odvojen planinom Garčom, Katunski krš takođe pripada slivu rijeke Zete. Nekoliko izvora sa xxxxx xxxxxx donje Zete: Bjelanovića vir, Dobropoljskavrela, Viška vrela, Xxxxxx,Xxxxxxxxxxx vrela, Morava, Ljutotuk, Rimanići i Brestice formiraju nekoliko kratkih vodotoka: Sušica, Morava, Rimanjić, Brestica i Širalija. Nivo rijeke Zete i njenih pritoka tokom godine variraju. Najviši su za vrijeme najvećih jesenjih kiša, dok su nešto niži s ranog proljeća, kada uz obimne padavine počinje i topljenje snijega. Ljeti vodostaji znatno opadaju, pa manji vodotoci presušuju. Rijeka Zeta je svakako najvažnija pritoka rijeke Xxxxxx, i „hrani“ je prosječno sa 100m³/s.

Klimatske i vremenske karakteristike

Bjelopavlićkoj ravnici je dominantan uticaj mediteranske klime, blago modifikovane. Područje karakterišu duga, vrela i suva ljeta i relativno blage i kišovite zime. Mjesta u dolinama, kao što

su Danilovgrad, Spuž i druga naselja imaju u januaru nižu temperaturu od primorskih mjesta na približno istoj geografskoj širini, dok u toku ljeta imaju nešto višu temperaturu. Naročito se toplim ljetima karakteriše prostrana dolina Zete. Temperaturni režim područja opštine Danilovgrad se mijenja u zavisnosti od blizine xxxx, nadmorske visine, kao i morfoloških karakteristika xxxxxx. Preko Skadarskog jezera i Zetske ravnice dolazi maritimni uticaj Jadranskog xxxx, tako da je primjetan maritimni režim temperature vazduha na području Bjelopavlićke ravnice. Uočava se ravnomjeran i pravilan hod kretanja srednje mjesečne temperature. Najveće temperature su od juna do avgusta, dok su najniže od decembra do februara. Jul je najtopliji mjesec sa prosječnom temperaturom od 25,6°C, a najhladniji januar sa 4,6°C (1981-2010). Po srednjim julskim temperaturama ovo xx xxxxx od najtoplijih predjela u Crnoj Gori. Apsolutna maksimalna temperatura vazduha od 42,8°C zabilježena je u avgustu 2007. godine (2007. xx xxxx najtoplija sa srednjom godišnjom temperaturom od 16,2°C), apsolutno minimalna od -11,4°C u februaru 2005. godine, uz apsolutno kolebanje temperature od 54,2°C.

Područje opštine Danilovgrad se uz Primorski region i Zetsku ravnicu u Crnoj Gori izdvaja po godišnjem trajanju sunca koje iznosi u prosjeku 2.372,5 h/godini. Dužina trajanja sunčevog sjaja je u obrnutoj srazmjeri sa oblačnošću.

Srednja godišnja oblačnost povećava se od juga ka sjeveru Opštine. Na meteorološkoj stanici Danilovgrad prosječna godišnja oblačnost (pokrivenosti neba oblacima u desetinama) u periodu 1981-2010. xxxxxx iznosi 4,4. Srednja oblačnost po mjesecima je najmanja u julu(2,3) a najveća u decembru (5,6). Godišnje je prosječno 115 oblačnih xxxx, najmanje u julu (3,2) a najviše u decembru (14,6).

U Danilovgradskoj opštini zastupljen je mediteranski i modifikovani mediteranski režim padavina sa maksimalnim količinama padavina u novembru i decembru, a minimumom u julu I avgustu. Prosječna godišnja količina padavina kreće se oko 2300-2500 mm. Prostor Bjelopavlićke ravnice ima oko 2000 mm padavina. Srednje mjesečne vrijednosti količine padavina najviše su u periodu od novembra do januara (maksimum u novembru sa prosječno 331,9 mm), a najniže od juna do avgusta (mnimum u xxxx sa 41,3 mm). Pema prosječnoj godišnjoj sumi padavina u periodu 1981-2010. xxxxxx izdvajaju se 1984. (2514,3 mm), 1996.

(2811,1 mm), 2004. (2800,7 mm) i 2010. xxxxxx (3062,9 mm). Maksimalne dnevne količine padavinajavljaju se u periodu od novembra do januara (maksimalne u novembru mjesecu). Snježni pokrivač debljine 1,0 cm u nižim dijelovima opštine Danilovgrad pojavljuje se u prosjeku 10 xxxx godišnje, a 5 xxxx godišnje snijeg ima debljinu od 10,0 cm. Prosječna vrijednost mjesečne relativne vlažnosti vazduha iznosi 71% godišnje. Najveća je u novembru(80%), a najmanju relativnu vlažnost od 62% imaju jul i avgust (1961-1980).

Rijeka Zeta na lokaciji Slap u pozadini planina Garač pod snijegom

Na području Opštine preovlađujući vjetrovi su iz pravaca jugoistok i sjeverozapad (12%), sa srednjom maksimalnom brzinom od oko 20 m/s, a potom iz pravca sjevera (6%), sa srednjom maksimalnom brzinom od 30 m/s. Najmanje se javlja zapadni vjetar (3,0%). Jak vjetar, xxxxxx xxxx od 8 Bofora, javlja se u februaru u prosjeku najviše 5 xxxx, a prosječna godišnja učestalost mu je 2,8 xxxx. Godišnje je prosječno 46 xxxx sa tišinama (1960-1979).

Most preko Zete u mjestu Dobro polje

Pedološke karakteristike

Zemljišta na području opštine Danilovgrad pripadaju raznim pedološkim tipovima, podtipovima I varijetetima. U osnovi na području budućeg zaštićenog dobra po svojim karakteristikama to su ravničarska zemljišta u Bjelopavlićkoj ravnici. Na pedološkoj karti Crne Xxxx 1:50.000 izdvojene su i prikazane sistematske jedinice zemljišta koje predstavljaju tipove podtipove, varijetete i vrste zemljišta.

Koluvijalna zemljišta – koluvium, se pojavljuju u podnožju brda, po obodu vrtača i na prelazu ravničarskog u brdoviti teren gdje je izražen proces spiranja zemljišta. Čistih koluviјalnih nanosa koji bi se mogli izdvojiti u zaseban tip ima vrlo malo, pa su svrstani u zemljišta od kojih su postali, tj. crvenice, smeđa-kambična zemljišta ili rendzine. Na ovom zemljištu se uglavnom nalaze obradive površine.

Krečnjačko dolomitna crnica – kalkomelanosol je zemlijšte postalo na tvrdim karbonatnim stijenama, odnosno jedrim krečnjacima i dolomitima, crne boje i karakteristične praškaste ili mrvičaste strukture. Na području opštine zastupljeno xx xxxx podtipova (organomineralna

krečnjačko-dolomitna crnica; posmeđena krečnjačko-dolomitna crnica i koluvijalna krečnjačko- dolomitna crnica).

Koluvijalna krečnjačko-dolomitna crnica zauzima relativno male površine (oko 750 ha) u depresijama, odnosno vrtačama, uvalama i dolovima u području krša. Po mnogim osobinama zemljište je slično crnicama okolnog xxxxxx od kojih je nastalo, ali se i znatno razlikuje od njih, prije svega dubinom profila, vodnim i fizičkim osobinama. Po bonitetu xxxxx u najbolja zemljišta među crnicama, ali bonitet zavisi od dubine profila, nadmorske visine, sadržaja skeleta i drugih faktora. Ako je stjenovitost manja fomirano je obradivo zemljište, najčešće livade, a onda njive i voćnjaci, dok se na terenu sa većom stjenovitošću nalaze šume i pašnjaci. Zato se i raspon boniteta kreće od 4. do 6. bonitetne xxxxx.

Eutrično smeđe zemljište - eutrični kambisol najčešće se obrazuje na jezerskim sedimentima i na šljunkovitopjeskovitom nanosu. Debljina diluvijalnih ilovača u ravnici dostiže i do 80 m. Prostiru se na području Bjelopavlićke ravnice, ali ne prekrivaju kontinuelno cijelu dolinu Zete u Bjelopavlićima. Duž potoka Rimanića (u Martinićima i Donjem Selu), Ljutotuka (u Jelenku), Suvodola (u Viškom polju) i Smrdana (u Zagorku i Frutku), odloženi su pijesak i šljunak, mjestimično cementovani u konglomerat.

Lesivirano eutrično smeđe zemljište na jezerskim sedimentima se nalazi u centralnom dijelu Bjelopavlićkeravnice. Na desnoj obali Zete, od Veljeg Polja do Spuža i u Zorskom lugu, a na lijevoj strani od manastira Ždrebaonik do Kruščice i u Spuškom polju, Donjim Crncima i Pržinama. Zahvata površinu od oko 1970 ha. Zbog teškog mehaničkog sastava i loših vodno- fizičkih svojstava, osobito xxxxx vodopropusnosti i malog vazdušnog kapaciteta, otežana je obrada zemljišta. Ovo zemljište je najvećim dijelom pod livadama a manje površine su pod oranicama.

Vertično eutrično smeđe zemljište na jezerskim sedimentima (gajnjača) posjeduje vodnovazdušne osobine vertično povoljne za obradu u A horizontu, ali su nešto manje povoljne u dubljem (B) horizontu na što prvenstveno utiče povećani sadržaj gline i struktura ovog horizonta. Gajnjača dobro upija vodu, relativno dobro je i propušta, osim u jesensko-zimskom periodu kada se cijeli profil potpuno zasiti vodom od jakih i dugotrajnih padavina. S obzirom na dubinu profila gajnjača može da akumulira znatne količine vode, ali i pored toga, u uslovima izražene aridnosti ne može podmiriti potrebe gajenih biljaka za vodom, jer su isparavanje i isušivanje zemljišta osobito jaki prilikom duvanja sjevernog vjetra-bure i pri visokim temperaturama vazduha. Nagli gubitak vlage praćen je stvaranjem većih ili manjih dubokih pukotina (izražena vertičnost) zbog čega gajnjača pripada varijetetu vertičnog zemljišta. Gajnjača se prostire pored Xxxx x Xxxxxx, zatim u području Podglavica, Donjih Martinića, Klikovača, Sladojeva Xxxxxx, Podkule, potom uzvodno od Danilovgrada u Lalevićima, Bogićevićima, Viškom polju, Dobrom polju, Orjoj Luci, Frutku, Zagorku, Kujavi i Slapu. Reakcija gajnjače je najčešće slabo xxxxxx i neutralna. Oko Xxxx Xxxx, Xxxxxx, Xxxxxx, Slapa i Xxxxxxxxxx gajnjače su kisele. Sadržaj humusa u površinskom horizontu kod većine profila je od 2,23-4,30%. Više humusa imaju jedino humusni horizonti gajnjače oko Orje Luke, Xxxxxx Xxxxx, Xxxxxx Xxxx, oko Kujave i Xxxxxxxxxx, koji varira od 4,86-8,92%. Gajnjača je jedno od najboljih

zemljišta u Bjelopavlićkoj ravnici. Zauzima oko 2300 ha teritorije Opštine. Zemljišta su pod oranicama, livadama i voćnjacima.

Pseudoglejno eutrično smeđe zemljište na jezerskim sedimentima zauzima oko 400 ha, na obalama Brestice i u Gornjem Frutku. Mehanički sastav na jezerskim sedimentima je glinovit od same površine zemljišta. Usljed nepovoljnih karakteristika fizičko-mehaničkog sastava, odnosno teškog mehaničkog sastava (i zemljišta i podloge), koji prouzrokuje slabo procjeđivanje i xxxx zadržavanje vode u njemu, dolazi do obrazovanja suvišnih voda, pojave oglejavanja i preovladavanja redukcionih procesa. Usljed toga zemljište nema povoljne uslove za gajenje biljnih kultura pa su na njemu livade slabog sastava trava. Produktivna vrijednost xx xxxxx i pored toga što mu xx xxxxx potencijalna plodnost. Uzrok ovome je isključivo neregulisan vodni i vazdušni režim.

Lesivirano eutrično smeđe zemljište na aluvijalnom i koluvijalnom nanosu predstavlja varijetet zemljišta nastao u sličnim klimatskim, pa i reljefskim uslovima i pod istom vrstom vegetacionog pokrivača kao ranije opisani varijeteti eutričnog zemljišta na jezerskim sedimentima. Jedina razlika u pogledu prirodnih uslova je matični supstrat. Nastao je na podlozi pijeska, rjeđe i šljunka, u kojima se sporadično mogu naći proslojci ilovače i „sige” nastale kao posljedica ispiranja karbonata. Ovo zemljište u Bjelopavlićkoj ravnici zauzima prostor od 670 ha. Prostire se oko potoka Brestice, Rimanića, Ljutotuka, Morave, Suvodola i Smrdana, kao i drugih manjih bezimenih potoka. U mehaničkom sastavu zemljišta dominantna frakcija je sitni pijesak. U hemijskim osobinama primjetno je prisustvo kreča u većini profila. Reakcija sredine je slabo xxxxxx do slabo alkalna, pH u H2O se najčešće kreće od 6-8. Humusom je srednje obezbijeđeno. Zemljište se najviše koristi xxx xxxxxx i pašnjak, a xxxxx xxx oranica i voćnjak.

Vertično eutrično smeđe zemljište na aluvijalnom i koluvijalnom nanosu, varijetet vertičnog kambisola nalazise na području Donjih Martinića, Slapa, Viškog i Dobrog polja, zatim Kujave, Zagorka, Frutka, Begovina i zahvata površinu od oko 1340 ha. Varijetet vertičnog kambisola na aluvijalno-koluvijalnom nanosu je nekad beskarbonatan, ali nekada sadrži CaCO3. Od toga da xx xx zemljište i u kojoj mjeri karbonatno zavisi i pH, a ona se u vodnoj suspenziji kreće od 5,5-8. U dva-tri slučaja (Gornje polje, Xxxxxx) pH xx xxxxx niža. Poljoprivredna vrijednost ovog zemljišta je niža od vertično eutrično smeđeg zemljišta na jezerskim sedimentima zbog manje dubine, pa se najviše koristi kao livade, ali na njemu su podignuti i voćnjaci, vinogradi i drugi zasadi.

Crvenica - xxxxx xxxxx, na području opštine Danilovgrad ne xxxxx u tipične, već predstavlja podtip posmeđenih ili humusnih crvenica. Crvenica je vrlo plitko i plitko zemljište. Zauzima krševite brežuljke i strane, počev xx Xxxxx Zete do Martinića na sjevernom i od Zagrade i Donjeg Zagarača do Klikovača na južnom obodu Bjelopavlićke ravnice (oko 8430 ha). Ne pokriva kontinuelno teren na kom se nalazi pošto je stjenovitost xxxxxx velika. Na pojedinim lokalitetima iznosi od 30-90%. Gdje xx xxxx procenat stijena, kao na krševitim brežuljcima i vrhovima, po pravilu je xxxxx xxxxxx zemljišta. Obrnuto, duž blažih nagiba, uvala, vrtača itd. xxxxxx xx znatno veća. Od dubine profila najviše zavisi proizvodna vrijednost zemljišta i u cjelini gledano, vrlo je mala (od 6. do 8. bonitetne xxxxx), pa se koristi kao šumo-šikara i pašnjak. Varijetet srednje duboka do duboka crvenica nastao je od plitkih i vrlo plitkih crvenica

erozionim radom vode. Po svojim osobinama varijetet srednje duboka do duboka crvenica, koji zauzima oko 2300 ha, xxxxx u bolja zemljišta, odnosno i najbolja na području krša. Međutim, visoku plodnost i poljoprivrednu vrijednost umanjujuusitnjenost i disperznost površina. Pojavljuju se u vidu oaza pojedinačnih malih kompleksa u području krša, ali su te površine nepristupačne i nepodesne za mehanizovanu obradu i primjenu drugih savremenih

agrarnih mjera. Njihovu vrijednost xxx xxxx umanjuje opšta bezvodnost kraškog područja i nemogućnost navodnjavanja u toku sušnog vegetacionog perioda.

Pseudoglej susrijećemo na najnižim dijelovima Bjelopavlićke ravnice, u centralnom dijelu Kosovo-luškog platoa, tj. u predjelu Brinja, Mlaka, Kosića, Dubokih lazina, Ćesakovine i Xxxxxx Xxxx. Manje površine se nalaze i xx xxxxx xxxxxx Xxxx, na potezu od Drenovice do Kruščice. Ukupna površina koju zauzima xx xxx 560 ha. Faktori koji su uticali na obrazovanje pseudogleja, pored ravničarskog reljefa, su glinovita podloga i vegetacija šuma i šikara. Glinovita podloga je slabo vodopropusna, tako da, usljed smjenjivanja mokre i suve faze dolazi do oglejavanja zemljišta. Na lokacijama na xxxxxx xx obrađeno zemljište, profil zemljišta je izmijenjen. Krčenjem, rigolovanjem i redovnom obradom zahvaćeni su i dublji horizonti, tako da su djelimično popravljena fizička svojstva zemljišta. Pseudoglej je beskarbonatno zemljište, izuzev na lokacijama gdje je sekundarnog porijekla. Reakcija je neutralna, rjeđe i slabo xxxxxx. Humusom je srednje obezbijeđen (sadrži od 1,8 do 3,4%). Površine pod pseudoglejom su najviše pod livadama i pašnjacima. Obrada zemljišta je moguća samo u vlažnoj fazi (u mokroj je zemljište bezstrukturna kašasta masa, a u suvoj tvrda i jako zbijena), koja traje izuzetno kratko. Bez preduzimanja mjera regulisanja vodnog režima na ovim zemljištima racionalna poljoprivredna proizvodnja nije moguća

BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST

Botaničke karakteristike doline rijeke Zete na prostoru danilovgradske i podgoričke opštine

ISTORIJAT ISTRAŽIVANJA

Prvi floristički podaci iz Bjelopavlićke ravnice potiču iz druge polovine XIX vijeka Pantoczek, J. (1873); Xxxxxx, X. (1875); Xxxxx, X. (1900); Xxxxxxxx, X. (1904), Xxxxxxx, X. (1942). Osim Xxxxxx Xxxxxxxx, Xxxxxxx, V. (1970), floru i vegetaciju Bjelopavlićke ravnice u drugoj polovini XX vijeka detaljno istražuje Xxxxxxxx Xxxxx, (Xxxxx, 1978). Njegova magistarska xxxx xx do danas najsveobuhvatnije djelo o flori i vegetaciji Bjelopavlića.

U flori Bjelopavlićke ravnice registrovana su 774 biljna taksona ranga vrste i podvrste Xxxxx, Xx. (1978 što ukazuje na floristički značaj ovog područja u Crnoj Gori. Na istraživanim lokalitetima je

registrovano oko 150 biljnih taksona ranga vrsta i podvrsta, što govori o florističkom bogatstvu i

raznovrsnosti doline rijeke Zete.

- Flora i vegetacija doline rijeke Zete a pogotovo njenog xxxxx xxxx je sastavni dio xxxxx rijeke Xxxxxx x xxxxx Skadarskog jezera je veoma raznovrsna, bogata i xxx u velikoj mjeri sačuvana.

- Dolina rijeke Zete na prostoru opština Danilovgrad i Podgorica, kao i široko područje plodne Bjelopavlićke ravnice, te izdignuti ravni tereni i udoline su zastupljeni značajnim dijelom oraničkim kulturama, voćnjacima i vinogradima, dok su manjim dijelom ostale prirodne šume, livade i pašnjaci. Po okolnim brdskim terenima, na prelazu prema visočijim planinski predjelima dominira termofilna submediteranska

zajednica Querco – Carpinetum orientalis H-ić, uključujući facijese Qercus macedonica-e, te vegetaciju gariga – asocijacija Paliuretum adriaticum H-ić. U planinskim predjelima

Prekornice, Studene i Maganika srijeću se mješovite šumske sastojine (sub)montane bukve i četinara, uključujući sastojine sa sa endemoreliktnim xxxxx Balkanskog poluostrva - munikom (Pinus heldreichii).

-

-

-

- Ako uzmemo u obzir podatak da su samo u Bjelopavlićkoj ravnici, u okviru jedne od livadskih asocijacija (Diantho-Erianthetum Hostii), registrovane 774 biljne vrste, čemu se pridružuje značajan broj vrsta iz brdskog i planinskog dijela Opštine, može se zaključiti da na cijelom području Opštine Danilovgrad orjentaciono ima preko polovine biljnih vrsta Crne Xxxx, među kojima srijećemo i endemične vrste iz submediteranskog i južnog planinskog dijela Crne Xxxx. Posebno su značajne slijedeće endemične biljne vrste: zanovijet (Petteria ramenacea), planinski xxxxx (Acer heldreichii), munika subendemična vrsta (Pinus heldreichii), skadarski dub (Quercus robur scutariensis), Moltkia petraea, Seseli globiferum, vrijes (Satureja subspicata), Succisella petteri, Centaurea nicolai, Fritillaria gracilis, Silene tomasinii i dr. Među biljkama ovog područja, značajne su i medonosne biljke koje su prisutne tokom cijele godine, i to: za proljeće- lipa, pelim, bagrem i u jesen nekolike vrste vrijesa (vrste iz xxxxxx Satureja, Micromeria dr), uključujući mogućnost migracije pčelara u planine u toku ljeta. Ljekovite, industrijske i jestive biljke i pečurke su brojne na ovom području i rasprostranjene su u visinskom rasponu od približno 50 do blizu 2000 m.nv

- Šuma bijelog graba – kukrike (Carpinus orientalis) kao nastavak stalno zelenog pojasa zauzima veliki dio nižih predjela Crnogorskog primorja i basena Skadarskog jezera i predstavlja tipičnu zajednicu vegetacije crnogorskog krša i dublje zalazi u dolinu rijeke Zete, kao i drugih rijeka jadranskog xxxxx, xxx i u širem regionu Nikšićkog polja. U ovim riječnim dolinama, pogotovo na prisojnim toplijim stranama, šuma i šikara bijelog graba se penje i iznad 800 m, a na području krša do 1000 m nadmorske visine. Pored bijelog graba, u zajednici ove xxx xx xxxxx xxxxx vrste: crni xxxxx (Fraxinus ornus), hrast medunac (Quercus pubescens), crni grab (Ostrya carpinifola), drijen (Cornus mas) i druge. U zoni bijelog graba, osobito zapadnim stranama doline rijeke Zete i Nikšićkog polja, dosta je zastupljena zanovijet ili tilovina (Petteria ramentacea) do 800 m.v., pa se sa šikarom bijelog graba izdvaja kao posebna subasocijacija Carpinetum orientalis-petterietosum. Iznad pojasa bijelog graba mjestimično je zastupljena na većim površinama u fragmentima šuma i šikara jesenje šašike i crnog graba (Seslerio-ostryetum carpinifolie), rasprostranjenima u manjim cjelinama u dolini rijeke Zete i kršu oko Nikšićkog polja. Na ovu zajednicu se naslanja sastojina međeđe lijeske i crnog graba ( Colurneto-Ostryetum carpinifolie), koja se nalazi najčešće oko uvala i vrtača. Od ostalih vrsta zastupljeni su klijen (Acer campestre), xxxxxx xxxxx (Acer pseudoplatanus), lipa (Tilia tomentosa) i dr. U većim planinskim zonama su zastupljene crnogorične šume. Vegetaciju močvarnog tipa prema Adamoviću (1911) i Blečiću i Lakušiću (1976) čine uglavnom zajednice Scirpetum maritimae, Xxxxxx- Phragmitetum mediterraneum, Nasturietum officinalis, Cyperetum longi, Juncetum

maritimo-acuti, Epilobio-Juncetum effusi i dr. U vegetaciju submediteranskih kamenjarskih pašnjaka i suvih livada zastupljene su zajednice: Satureia sbspicata-Poa bulbosa, Bromo-Crysopogonetum grylli, Helichrisum italicum, Brachyopodium ramosum , Satureio Edrianthetum, Genisto-Globularietum bellidifoliae, Carici-Centauretum rupestris. Xxxxx-Salvietum oficinalis, Holoscheno-Scabiosetum albae, Lupino-Laguretum ovati i dr. , koje su zastupljene u riječnm dolinama Xxxxxx i Zete i njihovih pritoka u okolini Podgorice, Danilovgrada i Nikšića.

-

- Pregled karakterističnih fitocenoza:

-

- Rusco-Carpinetum orientalis Xxxxxx & Xxxxxxx 1966. (zajednica bjelograbića i kostrike). Šuma bjelograbića (Carpinetum orientalis H-ić) zauzima u mediteranskom i submediteranskom dijelu Crne Xxxx znatne površine a pojedini ogranci ove asocijacije se mogu naći i dublje u unutrašnjosti rijeka Morače i Zete i njihovih pritoka. U zavisnosti od klimoregionalnih prilika, pedoloških i drugih ekoloških faktora dominantna vrsta Carpinus orientalis ima veoma široku ekološku amplitudu, dok većina karakterističnih vrsta imaju uže ekološke valence, pa se tako ova složena zajednica i diferencira u posebne asocijacije od kojih je za dolinu rijeke Zete karakteristična i najrasprostranjenija zajednica bjelograbića i kostarike (Rusco-Carpinetum orientalis). Ova asocijacija pripada svezi submediteranskih šuma i šikara crnog graba i bjelograbića (Ostryo-Carpinion orientalis) i xxxxxx xx rasprostranjena u primorskoj i submediteranskoj zoni. U kraškoj Crnoj Gori kojoj pripada i donji i srednji tok rijeke Zete, ovo je najraširenija zajednica, xxxx xx predstavljena uglavnom šikarom, jer se zbog stalnih sječa tipična prirodna šuma nije održala i očuvala. U dolini rijeke Zete ova zajednica je raširena na plitkoj aridnoj podlozi, kao i između krečnjačkih blokova uglavnom na prisojnim stranama, mada se fragmenti ove zajednice mogu naći i na osojnim stranama na zaklonjenim staništima, kao npr. na lokalitetima: Martinići, Kujava, Zagorak, Tunjevo, Frutak, Velje Brdo, Duklja i dr., đe ona prelazi u fitocenozu u kojoj dominira zanovijet (Rusco-Carpinetum orientalis petterietosum). Na sjevernim ekspozicijama prostire se ova zajednica i do 700 m nv. a na južnim stotinjak, pa i nekoliko stotina metara niže. Na višim nadmorskim visinama ova fitocenoza postepeno prelazi u zajednicu crnog graba i jesenje šašike (Seslerio-Ostryetum carpinifoliae). Ovo je veoma heterogena zajednica sa specifičnom fizionomijom i florističkim sastavom a najčešće se javlja u vidu šibljaka a ređe u vidu niskih šuma u kojima dominira bijelograbić (Carpinus orientalis), a od karakterističnih vrsta prisutne su: Ruscus aculeatus, Quercus pubescens, Q. xxxxxxx, X. cerris, Punica granatum, Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Pistacia terebinthus,

Phillyrea media, Amelanchier ovalis, Acer monspessulanum, Euphorbia wulfenii, E. myrsinites, Prunus mahaleb, Petteria ramentacea, Cornus mas, Colutea arborescens, Lonicera etrusca, Juniperus oxycedrus i dr., dok su od pratećih vrsta značajne: Anemone apenina, A. hortensis, Asparagus acutifolius, Campanula lingulata, Galanthus nivalis, Cyclamen hederifolium, Aremonia agrimonioides, Lilium martagon, Mercurialis perrennis, Xxxxx xxxxxxxxxx, Campanula trachelium, Xxxxxxxx chamaedrys i druge.

-

- Rusco-Carpinetum orientalis Xxxxxx & Xxxxxxx 1966. subass. petterietosum u (zajednica bjelograbića, kostrike i zanovijeti), predstavlja degradacijski stadijum šuma bijelograbića, reliktnog je karaktera i mediteranskog porijekla i na drugim terenima kraške Crne Xxxx u donjem toku dolini rijeke Zete, đe se sačuvala se za vrijeme glacijacije zahvaljujući konfiguraciji xxxxxx ovih refugijalnih prostora. Fragmenti ove fitocenoze zastupljeni su u širem gravitacionom dijelu doline Zete. Ova zajednica je razvijena na siromašnom tlu u škrapama krečnjačkih blokova a osim dominantnih vrsta zanovijet (Petteria ramentacea) i crnog jasena (Fraxinus ornus), koji se koriste za sakupljanje lisnika, karakteristične su vrste: Carpinus orientalis, Ruscus aculeatus, Juniperus oxycedrus, Dictamnus albus, Coronilla emerus ssp. emeroides, Euphorbia wulfenii, Clematis flammula, Asphodeline lutea, Asphodelus microcarpus, Sesleria autumnalis, Arum italicum, Galanthus nivalis, Asparagus acutifolius, Lactuca perennis, xxx x xxxxx vrste. Zanovijet predstavlja veoma značajnu medonosnu biljku, jer je nadaleko čuven med od zanovijeti, a xxx xxxxx pogodna biljka za pošumljavanje krša se može koristiti za stvaranje povoljnijih uslova za razvoj pčelarstva na ovom području. U ovoj zajednici dominira zanovijet (Petteria ramentacea) koja xx xxxxxxxxx endem sa arealom od Splita do središnje Albanije u mediteranskom i submediteranskom dijelu. Ovaj žbun mnogo se koristio xxx xxxxxx velikog kvaliteta za ishranu stoke, a sabirao se početkom jeseni. Koristi se mnogo i za orijev. Zanovijet naseljava krečnjačka strma staništa i štiti tlo od erozije.

-

- Carpinetum orientalis punicosum X. Xxxx. 1949. prov. (zajednica bjelograbića i divljeg xxxxx), predstavlja termofilan tip šikara ili šibljika koji je ustvari degradacijski stadijum šuma bjelograbića koja se nalazi na plitkoj, aridnoj, krečnjačkoj kamenitoj podlozi ili pak između krečnjačkih blokova. Prostire se u donjem i srednjem toku rijeke Zete na heterogenom reljefu gotovo uvijek karstnog karaktera, gdje je veoma degradirana i očuvana samo u fragmentima najčešće do visine 100-150 m nv., pa i više. U ovoj zajednici koja ima mozaičan raspored nalazi se veliki broj biljnih vrsta sa različitim ekološkim zahtjevima, đe su od drveća i žbunja sa najvećom zastupljenošću: Punica

granatum, Quercus pubescens, Carpinus orientalis, Celtis australis, Fraxinus ornus, Acer monspessulanum, Pistacia terebinthus, Phyllyrea media, Paliurus xxxxx-xxxxxxx, Crategus monogyna, Ulmus foliacea i dr. Od ostalih vrsta pojavljuju se i Coronila emerus ssp. emeroides, Juniperus oxycedrus, Ficus carica, Cotinus coggygria, Quercus trojana, Pyrus amygdaliformis, Ruscus aculeatus, Salvia officinalis, Cistus incanus, Satureja montana i druge. Zapažen xx x xxxx broj povijuša: Tamus communis, Asparagus acutifolius, Lonicera etrusca, Vitis silvestris itd. Od zeljastih biljaka najčešće su: Arum italicum, Cardamine glauca, Micromeria xxxxxxx, Brachypodium silvaticum, Onosma echioides, Asphodeline lutea, Convolvulus cantabricus, Geranium robertianum, Euphorbia xxxxxxx, Lunaria rediviva, Cynoglossum creticum, Aethionema saxatile, Ranunculus millefoliatus, Fumaria officinalis, Teucrium chamaedrys, T. polium, Polygala comosa, Rhagadiolus stellatus, Orlaya grandiflora, Orchis morio, O. tridentata, O. papilionacea, Vicia grandiflora, itd. Ova asocijacija ima dosta sličnosti sa zajednicom makedonskog hrasta (Quercetum trojanae montenegrioum) i na području doline rijeke Zete osim tipičnih fragmenata ove zajednice, postoji čitav niz degradacionih stadijuma ove fitocenoze u kojima dominantnu ulogu mogu imati pojedine vrste od kojih su najčešće: Ruscus, Phillyraea i Paliurus, pa se na osnovu toga mogu izdvojiti pojedine subasocijacije i njihove varijante. Ova zajednica, a posebno vrsta Punica granatum ima sve veći značaj zbog jestivih plodova koji se koriste u domaćoj i industrijskoj preradi.

-

- Seslerio autumnalis - Ostryetum carpinifoliae H-t & X-xx 1950. prov. (zajednica crnog graba i jesenje šašike), je zastupljena u vidu niskih šuma i šikara u uzanom pojasu u srednjem toku Zete. Svojom gornjom granicom ova zajednica prelazi u degradiranu bukovu šumu ili sastojine bora munike na prostoru Prekornice. Crni grab (Ostrya caprinifolia) se na ovom području koristi kao ogrevno drvo, tako da i očuvanih šuma i nema, već se javlja xxxxx xxxx mahom panjača i kojoj su najzastupljenije vrste: Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Sesleria autumnalis, Chamaecytisus hirsutus, dok su u spratu drveća karakteristične vrste: Quercus pubescens, Q. cerris, Q. petraea, Fagus silvatica, Acer monspessulanum, Tilia tomentosa, itd.. U spratu šiblja osim crnog graba značajne su vrste: Cotinus coggygria, Amelanchier ovalis, Coronilla emerus ssp. emeroides, Coryllus avellana, Juniperus oxycedrus, dok su od zeljastih vrsta osim jesenje šašike prisutne: Hepatica nobilis, Geranium sanguineum, Carex humilis, Lathyrus venetus, Mercurialis ovata, Dactylis glomerata, Teucrium chamaedrys, Cynanchum vincetoxicum, Origanum vulgare, Asparagus acutifolius, Leucanthemum vulgare, Lilium martagon, Xxxxx xxxxxxxxxx, Dorycnium germanicum, Valeriana officinalis, Hypericum perforatum, Eryngium palmatum, Campanula rapunculus i druge. Ova zajednica je najsličnija šumi bjelograbića (Carpinetum orientalis) s obzirom da se nalazi u istom

pojasu, kao i na staništima sa sličnom geološkom podlogom, dok se razlikuju po ekspoziciji i položaju (V . B l e č i ć 1958.). Zajednica crnog graba i jesenje šašilke zauzima nešto više, otvorenije i hladnije položaje sjeverne ekspozicije, dok zajednica bjelograbića zauzima niže, toplije i zaklonjenije položaje južne ekspozicije. Ova zajednica naseljava danas prostor u slivu Zete, na južnim ekspozicijama xx xxxx do oko 1200 m nad morem, a na sjevernim ekspozicijama xx xxxxxx do oko 300 m. Najčešće se nalazi u mozaiku sa kamenjarskim pašnjacima, siparima i stijenama, a nešto rjeđe sa šumama munike, termofilnim šumama mezijske bukve ili makedonskog hrasta na donjoj granici njihovog vertikalnog areala. Na gornjoj granici u sastav ove fitocenoze ulazi međeđa lijeska, xxxxx gluhač, formanekova kozokrivina i xxxx xxxxx vrste koje ukazuju na njen postepeni prelazak u Blečićevu asocijaciju (Colurno-Ostryetum carpinifoliae ), xxxx xx bogata endemičnim i tercijerno reliktnim vrstama Balkanskog poluostrva.

-

- Quercetum trojanae montenegrinum Xxxxxx & Xxxxxxx 1975. (zajednica makedonskoh hrasta), predstavlja paleondemičnu i tercijarno-reliktnu fitocenozu koja se nadovezuje u južnom kraškom dijelu Crne Xxxx xx šume skadarskog lužnjaka (Periploco - Quercetum scutariensis Č e r n j . et al. 1949.) ili pak na šume sladuna (Quercetum confertae montenegrinum B l e č i ć & L a k u š i ć 1976.) a javlja se uglavnom na zemljištima tipa erodirane crvenice, kao i na smeđim karbonatnim ili humusnim submediteranskim crnicama ili rendzinama. U dolini rijeke Zete je zastupljena fragmentarno, od Spuža, Slatine, Pričelja, Trijebča i Duklje do sastavaka sa Moračom. Ova asocijacija je veoma izdržljiva xxxxx xxxx i uspijeva na mršavim tlima. Zbog tvrdog kožastog lišća ovaj hrast nije korišćen xxx xxxxxx za ishranu stoke ali xx xxxx često eksploatisan kao ogrijevno drvo, tako da se i ne nalaze šume normalnog sklopa i visine, već samo fragmentarne i isprekidane niske šume mahom panjače. Dominantna vrsta ove zajednice je makedonski hrast (Quercus trojana) koji xx xxx reliktna tercijerna vrsta zadržao u refugijalnim staništima. Od ostalih vrsta karakteristične su: Fraxinus ornus, Quercus pubescens, Crategus monogyna, Ostrya carpinifolia, Quercus cerris, Pistacia terebinthus, Phillyrae media, Punica granatum i dr. Od pratećih zeljastih vrsta prisutne su: Cyclamen hederifolium, Crocus dalmaticus, Carex humilis, Cynanchum vincetoxicum, Anemone apennina, A. hortensis, Asparagus acutifolius, Asphodelus microcarpus, Osyris xxxx x xxxxx. Od ostalih vrsta nerijetko su prisutne i Juniperus oxycedrus, Paliurus xxxxx xxxxxxx, Clematis viticella, Geranium sanguineum, Rhamnus intermedia itd. Ova zajednica zauzima najniži xxxxx xxxxx rijeke Zete. Na južnim ekspozicijama xx xxxx xx xxx 100 do 700 m nad morem najčešće, a na sjevernim ekspozicijama najčešće ne ide iznad 300 m nad morem. Intenzivna sječa prije i tokom II svjetskog rata, kao i intenzivna ispaša sve do zabrane držanja xxxx, gotovo da su sasvim iskorijenile makedonski hrast sa ovog

prostora, a zamijenile su ga šikare sa bjelograbićem i kostrikom (Rusco-Carpinetum orientalis Xxxxxx et Lakušić 66). Za poslednjih 30 xxxxxx xxx šume su se lijepo obnovile i na mnogim mjestima potisnule šikare bjelograbića i submediteranske kamenjare sa pelimom (Xxxxx-Salvietum officinalis H-ić (56) 58). Od posebnog značaja za ishranu stoke su šikare sa tilovinom (Petteria ramentacea), koje predstavljaju progradaciono- degradacione stadije šikara i šuma sa bjelograbićem i cerucom.

-

- Querco-Carpinetum montenegrinum Blečić 1958. (zajednica hrasta kitnjaka i bijelog graba), susrijeće se u području slivnog dijela Zete i pritoka samo u fragmentima đe su uglavnom kitnjak i bijeli grab zastupljeni kao pojedinačna drveta, dok xxxxx xx. tipične šume kitnjaka i bijelog graba nema što je inače i slučaj na području cijele kraške Crne Xxxx. Manji fragmenti ove asocijacije su zastupljeni većinom na zaklonjenim staništima sa blagim nagibom, dok su veoma rijetki na strmim i suvim staništima. Osim kitnjaka i bijelog xxxxx, xxx pratioci ove zajednice javljaju se i vrste: Quercus cerris, Fagus silvatica, Corylus avellana, Xxxx xxxxxx, Crategus monogyna, Clematis vitalba, Lonicera caprifolium, Acer campestre, Malus silvestris, Prunus avium, kao i niz zeljastih vrsta: Scilla bifolia, Galanthus nivalis, Mercurialis perennis, Xxxxx xxxxxxxxxx, Stellaria holostea, Sanicula europaea, Cardamine bulbifera, Errythronium dens canis, Salvia glutinosa, Lathyrus vernus, Asarum europaeum, Campanula trachelium, Moehringia trinervia, Arum italicum i druge. Fragmenti ove zajednice se obično mjestimično rasprostiru na rubovima brdske bukove šume i imaju izgled raskidanih i mozaičnih šikara oko puteva ili pak uz obradive površine.

-

- Xxxxxxxx - Quercetum trojanae prov. (X.Xxxxx 1989.) (zajednica crvene- primorske kleke i makedonskog hrasta), pripada redu termofilnih listopadnih šuma (Quercetalia pubescentis) i rasprostranjena je na desnoj strani kanjona Xxxxxx, Cijevne i Male Rijeke kao degradacioni stadijum zajednice makedonskog hrasta (Quercetum trojanae montenegrinum). Javlja se fragmentarno na području između piperskih, bratonožićkih, kučkih i grudskih sela i zahvata manje i ograničene površine i predstavlja očit primjer regresije šumske vegetacije u pravcu vegetacije kamenjara. Fragmenti ove zajednice su tipa razbijenih šikara u kojima osim dominantnih vrsta Juniperus oxycedrus i Quercus trojana, značajno učešće imaju: Paliurus xxxxx chtisti, Carpinus orientalis, Pistacia terebinthus, Phillyrea media, Salvia officinalis, Aspodelus microcarpus, Euphorbia wulfenii, Teucrium polium, Helichrysum italicum i druge.

-

- Xxxxx-Salvietum officinalis H-ić (1956.) 1958. (zajednica pelima i kovilja), xx xxxxxx rasprostranjena asocijacija pašnjačkih kamenjara u središnjem i donjem dijelu doline Zete, kao i u umediteranskom i submediteranskom podruju Crne Xxxx. Xxxxxxx xx u nižoj zoni degradacijom šuma bjelograbića (Carpinetum orientalis) a u višim regionima šume crnog graba i jesenje šašike (Seslerio-Ostryetum carpinifoliae) o čemu govori i prisustvo pojedinih vrsta iz ovih zajednica kao npr.: Carpinus orientalis, Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Sesleria autumnalis, Quercus trojana, dok su od karakterističnih i dominantnih vrsta ove zajednice značajne: Salvia officinalis, Stipa bromoides, Satureja montana, Micromeria parviflora, Genista sericea, Koeleria splendens, Onosma echioides, Petrorhagia saxifraga, Campanula lingulata, Teucrium polium, T. xxxxxxxxxx, X. montanum, Euphorbia xxxxxxx, Inula viscosa, Asperula scutellaris i mnoge druge. U zajednici se nalazi i veći broj vrsta manje ili xxxx stabilnosti koje su pridošle iz graničnih vegetacijskih zona, kako šumskih, tako i zone koja obuhvata vegetaciju otvorenih staništa. To su uglavnom vrste: Juniperus oxycedrus, Trifolium campestre, Leontodon crispus, Medicago lupulina, Sedum acre, S. ochroleucum, Fraxinus ornus, Carpinus orientalis, Sesleria autumnalis, Andropogon ischaemum, Melica ciliata, Chrysopogon gryllus i druge.

- Poznati su primjeri iz ovog a i drugih područja južne Crne Xxxx da se drvenasti dio ove biljke koristi za ogrijev i za dimljenje ribe i mesa a svako čupanje korijena predstavlja potencijalnu opasnost za ugrožavanje ove biljke s obzirom da je ona veoma znaajna u zaštiti siromašnih erozionih područja od erozije. Iako je zajednica pelima širokog rasprostranjenja i od neprocjenjive vrijednosti i značaja sa aspekta ekonomskog iskorišćavanja za potrebe farmaceutske i drugih grana industrije, kao i za intenzivniji razvoj pčelarstva, neophodno je voditi računa o njenoj organizovanoj, stručno-kontrolisanoj i racionalnoj eksploataciji.

-

- Genisto-Euphorbietum spinosae prov. (X.Xxxxx 1989.) (zajednica trnovite mlječike i svilaste žutilovke), je veoma dekorativna zajednica a pripada vegetaciji submediteranskih kamenjara i u dolinama Zete, Male Rijeke, Morače i Cijevne, zastupljena je na kamenitim stranama kanjona, pogotovo na lijevoj strani korita na kamenitim blokovima, kamenitim udubljenjima i kamenjarima. Tipična fitocenoza xx x xxxx pojedinačnih fragmenata u donjem toku Zete i sastavcima sa Moračom kod Duklje. Dominantna vrsta Euphorbia xxxxxxx, xxx xxxxx xxxxx mediteranska biljka zastupljena od obala xxxx pa do planinskih grebena primorja i submediterana, može se naći u najrazličitijim oblicima vegetacije. U dolinama Cijevne, Morače i Male Rijeke se rasprostire na toplim i zaklonjenim mjestima i gradi fitocenozu kserofitnog tipa gdje su

osim nje zastupljene i karakteristične vrste: Genista sericea, Globularia meridionalis, Fumana vulgaris, Edraianthus tenuifolius, Sedum ochroleucum, Scabiosa crenata, Calamintha thymifolia, Galium purpureum, Allium flavum, Hyacinthella dalmatica, Satureja montana, xxx x xxxxx vrste koje naseljavaju konglomeratne terene.

-

- Bromo-Chrysopogonetum xxxxxx X-xx 1934. (zajednica klasače i đipovine), predstavlja asocijaciju koja ulazi u sastav pašnjačkih kamenjara i suvih travnjaka mediteranskog i submediteranskog područja. U dolini rijeke Zete susrijeće se mjestimično u fragmentima, pogotovo u donjem dijelu toka i xxxxxxx xx degradacijom nekadašnjih šuma i šikara. Karakteriše je velika mozaičnost i nehomogenost, što je i posledica raznih prelaznih oblika između vegetacije kamenjara i ostataka šikare. Uglavnom je rasprostranjena na konglomeratnim terenima izmiješanim sa tankim slojem meke zemlje, kao što je slučaj u obodima Bjelopavlićke ravnice, Vranjskim njivama, Duklji i dr. Lokalitetima đe su zastupljene uglavnom kserofitne vrste koje za vrijeme ljetnje suše i žege izgore i tada ovaj prostor dobija izgled prave polupustinje. Na pojedinim lokalitetima izdvajaju se manji fragmenti ove zajednice odnosno facijesi sa čapljanom (Asphodelus microcarpus) i predstavljaju prelazne oblike ka asocijaciji čapljana i đipovine (Asphodelo-Chyrysopogonetum grylli). Dominantne vrste u ovoj fitocenozi su Chrysopogon gryllus i Bromus erectus a od karakterističnih vrsta prisutne su: Festuca vallesiaca, Dorycnium germanicum, Aira elegantissima, Koeleria splendens, Asphodelus microcarpus, Helicrysum italicum, Salvia officinalis, Lathyrus megalanthus i druge, dok su od vrsta koje predstavljaju ostatke šikara zastupljene: Euphorbia wulfenii, Arum italicum, Cyclamen hederifolium, Cistus incanus, Rubus ulmifolius, Pteridium aquilinum, Asplenium trichomanes, Ceterach officinarum, Asphodeline lutea, Genista sericea, Sideritis romana, Leontodon crispus, Aethionema saxatille, Alyssum alyssoides, Trifolium nigrescens, Cynanchum vincetoxicum i druge.

-

- Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-ić (1956) 1958, je zajednica je zastupljena u donjem dijelu toka rijeke Zete na području Martinića, Spuža, Veljeg brda. Duklje i Vranjskih njiva. Dominantne vrste u ovoj zajednici su Asphodelus microcarpus, Satureja montana, Chrysopogon gryllus, Koeleria splendens, Asplenium trichomanes, Asphodeline lutea i dr.

-

- Asplenio-cotyledonetum horizontalis H-ić 1960. (zajednica sleznice i

pupakvice), je uglavnom zastupljena u mediteranskom području, dok je mnogo rjeđa na

području submediterana. Na istraživanom području doline Zete susrijeće se na pojedinim lokalitetima: Velje brdo, pričelje, Duklja i Vranjske njive, đe naseljava uglavnom zidove a rijetko se može naći i na stijenama. U sastav ove asocijacije ulazi mali broj vrsta od kojih su najkarakterističnije: Cotyledon horizontalis, Asplenium ruta- muraria, Asplenium trichomanes, Cymbalaria microcalyx, Sedum dasyphyllum, Ceterach officinarum, Campanula pyramidalis, Hedera helix, Chelianthes fragrans, Parietria judaica i druge. Xxxx xx ovaj tip vegetacije u Crnoj Gori do xxxx xxxxx xxxx izučavan u daljim botaničkim i fitocenološkim istraživanjima mu je potrebno posvetiti veću pažnju.

-

- Campanulo-Moltkietum patraeae H-ić 1963. (zajednica zvončića i modrog lasinja), je u velikoj mjeri slična sa Blečićevom asocijacijom Moltkietum petraeae opisanoj u kanjonu Pive i Komarnice. U dolini rijeke Zete ova asocijacija je zastupljena u fragmentima i nema ujednačen sastav, naseljava pukotine stijena i stjenovita termofilna staništa južne i jugoistočne ekspozicije u donjem dijelu toka na lokalitetima: Velje brdo, Trijebač, Duklja i Vranjske njive, kao i na manjim lokalitetima, đe se većinom dominantna vrsta Moltkia petraea javlja pojedinačno.

- Od karakterističnih vrsta javljaju se Tanacetum cinerarifolium, Campanula pyramidalis, Cephalaria leucantha, Seseli globiferum, Salvia officinalis, kao i niz drugih vrsta manje ili xxxx stalnosti: Iris ilyrica, Lasiagrostis calamagrostis, Asplenium ruta muraria, A. trichomanes, Asperula scutellaris, Teucrium flavum, T. montanum, Hieracium waldsteinii ssp. plumulosum, Satureja montana, Globularia cordifolia, Fumana vulgaris, Lactuca perennis, Edraianthus tenuifolius, kao i niz drugih vrsta koje ulaze u sastav hazmofitske vegetacije.

-

- Polygonetum avicularis Gams 1927. syn: Polygonetum avicularis dinaricum Xxxxxxx 1972. (zajednica troskota), predstavlja zajednicu ruderalne vegetacije xxxx xx rasprostranjena u dolini rijeke Zete pretežno na gaženim terenima oko puteva, uz naselja, kuće, ograde, dvorišta, po poljima, i drugim staništima gdje raste kao korov na xxxxx, tvrdom i mahom neplodnom tlu. Floristički ova asocijacija je veoma siromašna i izgrađuje je mali broj vrsta. Osim dominantne vrste troskota (Polygonum aviculare) i karakterističnih vrsta: Plantago major, P. lanceolata, Taraxacum officinalis, Capsella bursa pastoris, zastupljene su i vrste: Cynodon dactylon, Trifolium repens, Chamomilla recutita, Erodium cicutarium, Cichorium inthybus, Xxxxx xxxxxxxxxx, Daucus carota, Arctium minus, Medicago lupulina, Achillea millefolium, Sinapis arvensis, Hordeum murinum, Convolvulus arvensis itd. Usled intenzivnog gaženja vrste ove

zajednice su uglavnom razvijene kao male, niske i često polegle biljke, puzećeg rozetastog ili polurozetastog habitusa i sa raznovrsnim morfo-anatomskim prilagođenostima na nepovoljne ekološke faktore. U horološkom smislu ovu zajednicu grade takoreći samo kosmopolitske vrste, koje su uglavnom hemikriptofite i terofite.

-

- Urtico-Sambucetum ebuli Br.-Bl. (1936.) 1952. (zajednica obične koprive i burjana), od ruderalne vegetacije u dolini rijeke Zete i ovo je svakako zajednica koja ima široko rasprostranjenje i javlja se na cijelom istraživanom području u sasvim malim fragmentima na rubovima šuma, oko ograda, zidina, kuća, štala, uz puteve i sl.. Dominantna vrsta u ovoj asocijaciji xx xxxxxx ili aptovina (Sambucus ebulus), koja na pojedinim mjestima gradi manje čiste sastojine, a od ostalih karakterističnih vrsta prisutne su: Urtica dioica, Bromus sterillis, Arctium minus, itd.. Od ostalih prateih vrsta prisutne su sledeće: Xxxxx Xxxxxxxxxx, Srellaria media, Solanum nigrum, Lolium perenne, Chenopodium album, Marrubium vulgare, Conyza canadensis, Datura stramonium, Fumaria officinalis, Euphorbia helioscopia, Achillea millefolium, Lamium maculatum, Linaria vulgaris, Capsella bursa pastoris, Convolvulus arvensis, Myosotis silvatica, Dactylis glomerata, Plantago lanceolata, Cichorium inthybus, Salvia verticillata, Xxxxxx xxxx, Taraxacum officinalis i druge. Ova zajednica se javlja pretežno na manje ili više nitrofilnim staništima koja su uglavnom plitka i pjeskovita.

-

- Tussiilaginetum farfarae Oberd. 1949. (zajednica podbjela), rasprostranjena je najčešće u dolini rijeke Zete, uglavnom pored magistralnog i lokalnih puteva, na nasipima, odronima, utrinama a veoma xx xxxxx xxx xxxxx u njivama i vinogradima, kao i na deponijama koje se nalaze mjestimično duž doline rijeke Zete. Ova asocijacija je u zavisnosti od podloge i drugih ekoloških uslova različito razvijena i ima pionirski karakter u obrastanju tla i pripreme xxxxxx za xxxx drugih biljaka. Od karakterističkih vrsta najznačajnije su: Tussilago farfara, Daucus carota, Convolvulus arvensis, Taraxacum officinalis, Trifolium repens, Bromus sterillis itd., dok su od pratećih zeljastih vrsta sa većom ili manjom stalnosti prisutne: Lotus corniculatus, Linaria vulgaris, Plantago major, P. lanceolata, Cichorium inthybus, Dactylis glomerata, Trifolium pratense, T. campestre, Capsella bursa pastoris, Cynodon dactylon, Chenopodium album, Sinapis arvensis, Vicia grandiflora, V. sativa, Cirsium arvense, Melilotus officinalis, Papaver rhoeas, Salvia verticillata, Stellaria media i druge. Iako je u okviru ove zajednice registrovan veliki broj vrsta, osim dominantne vrste Tussilago farfara i pomenutih karakterističnih vrsta ostale vrste - pratilice imaju malu pokrovnost, što ukazuje na nedovoljnu cenološku stabilnost ove asocijacije. S obzirom na fenološke

specifičnosti edifikatorske vrste Tussilago farfara koja prvo cvjeta a tek naknadno razvija nadzemne vegetativne organe, ova zajednica je zanimljiva sa aspekta sezonske promjenljivosti i aspektivnosti.

-

- Paliuretum adriaticum X-xx 1963. (zajednica xxxxx), je pretežno rasprostranjena u eumediteranskoj zoni Crnogorskog primorja i submediteranskoj zoni đe predstavlja degradacioni stadijum šuma bjelograbića (Carpinion orientalis). U mediteranu ova zajednica je predstavljena subasocijacijom Paliuretum adriaticum tipicum, dok je u submediteranu predstavljena subasocijacijom Paliuretum adriaticum carpinetosum-orientalis koja se javlja u pojasu široko rasprostranjene zajednice Rusco- Carpinetum orientalis kao njen degradacioni oblik. Fragmenti ove zajednice evidentirani su u donjem toku Zete, na obodima Bjelopavlićka ravnice a pogotovo na brdima Osojnik i Xxxxxxx. Osim dominantne vrste Paliurus xxxxx-xxxxxxx za ovu fitocenozu su karakteristične i vrste: Punica granatum, Pistacia terebinthus, Fraxinus ornus, Carpinetum orientalis, Ruscum aculeatus, Lonicera etrusca, Asparagus acutifolius, Spartium junceum, Osyris alba, Salvia officinalis i druge. U literaturi se ova zajednica navodi i kao asocijacija Carpinetum orientalis paliuretosum Fuk., Rusco-Carpinetum orientalis paliuretosum Blečić et al., itd.

-

- Alnetum glutinosae submediterraneum Lakušić 1973 (zajednica crne jove), se javlja krajnje fragmentarno na močvarnim terenima u najnizvodnijem dijelu toka do ušća Zete u Moraču đe je zabilježena na više lokaliteta. Uglavnom se radi o šibljaku a rijetko se susrijeću veći pojedinačni primjerci. Osim crne jove zabilježeno je i nekoliko močvarnih biljaka iz xxxxxx Carex, Iris, Ranunculus i drugih a ne rijetko se javlja i bijela xxxx. Sporadično se pojedinačni primjerci crne jove mogu naći i u kanjonu na udolinama sa stajaćom vodom, gdje se razvijaju i druge biljke, kao npr: Fraxinus excelsior, Crategus monogyna, Eupatorium cannabinum, Solanum dulcamara, Valeriana officinalis, Petasytes hybridus, Stachys palustris i druge.

-

- Salicetum albae-fragilis Soo (1930, 1934) 1958 (zajednica bijele i krte vrbe). Manji fragmenti tj. manje grupacije biljaka koje pripadaju ovoj zajednici su zastupljeni duž doline rijeke Zete u isprekidanom uzanom pojasu a u donjem dijelu toka rijeke đe dolazi do povremenog plavljenja i zabarivanja. Osim bijele i krte vrbe u ovoj asocijaciji se nalaze i slijedeće vrste: Populus nigra, Rubus ulmifolius, Vitex agnus-castus, Ulmus minor, Periploca graeca, Clematis viticella, Calistegia sepium, Mentha aquatica,

Prunella vulgaris, Lycopus europaeus, Cirsium vulgare, Equisetum arvense, Alisma plantago-aquatica i druge.

-

- Viticetum agni-casti Lakušić 1972 (zajednica konopljike), je sporadično prisutna je u dolini rijeke Zete. U njoj dominaciju ima vrsta Vitex agnus castus. Pored nje tu se javljaju i Rubus ulmifolius, Punica granatum, Ficus carica, Prunus webbii, Paliurus spina christii, Pistacia terebinthus, Asparagus acutifolius, Euphorbia wulfenii, Cotinus cogygria, Periploca graeca, Knautia integrifolia, Clematis viticella, Mentha pulegium i druge.

-

- Chrysopogoni-satureion Horv. et H-ić 34, predstavlja vegetaciju submediteranskih i mediteransko-montanih kamenjara i danas zauzima fragmentarne površine najnižih i najtoplijih staništa u donjem toku rijeke Zete. Predstavlja degradacione stadije termofilnih šuma i šikara sa makedonskim hrastom, cerom, crnim grabom, sladunom, meduncem itd. Pominjemo je zbog toga što sadrži veliki broj medonosnih, ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta, značajnih za čovjeka i domaće životinje kao što su: melim ili kadulja (Salvia officinalis), razne vrste vrisaka (Satureia subspicata, S. montana, S. cuneifolia), xxxxx (Chrysenthemum cinerarifolium), smilje (Helichrysum italicum), dubačci (Teucrium chamaedrys, T. xxxxxxxx, X. arduinii, T. xxxxxx, X. polium), odoljeni (Xxxxxxxxx xxxxxxxx, V. dioscoridis) itd.

-

- Danthonio-Erianthetum hostii Xxxxx

- Na podrućju doline rijeke Zete a pogotovo Bjelopavlićkoj ravnici u okolini Spuža, na lokalitetu Moromiš, kao i na drugim lokalitetima, xxxxxx xx rasprostranjena zajednica xxxx xx 1980 godine opisao biolog Xxxxxxxx Xxxxx - Danthonio-Erianthetum hostii. Ova livadska zajednica se formirala u specifičnim uslovima u dubljim glinovitim zemljištima, koja su relativno suva i ocijeđena. Xxxxxxx xx u posebnim hidrološkim i pedološkim uslovima i ima prijelazni karakter od vlažnih livada asocijacije Peucedano- Molinetum litoralis i suvih livada asocijacije Chrysopogoni-Airetum capilaris. U ovoj zajednici koja dominira na lokaciji Moromiš, osim ekološko i florističkih najvažnijih i karakteristićnih vrsta Danthonia calycina i Erianthes hostii, po xxxxxx xx ova zajednica i nazvana, u nenom sastavu se nalazi preko 50 vrsta biljaka, koje je ćine relativno bogatom i raznovrsnom. Pojedine vrste koje ulaze u njen sastav i imaju veliku pokrovnost i brojnost su: Festuca pseudoovina, Dorycnium herbaceum, Aira capilaris,

Chrysopogon gryllus, Anthoxanthum odoratum, Filipendula hexapetalla, Ononis xxxxxxx, Carex tomentosa, Luzula campestris, Leucanthemum leucolepis i dr.

-

- Osim zajednica koje su date u prethodnom pregledu pomenućemo i neke asocijacije koje se nalaze u kontaktnim zonama. tako se u najnizvodnijem dijelu toka rijeke Zete, ušću u rijeku Moraču susrijeću i slijedeće fitocenoze: Potameto-Najadetum H-ić et Xxxxxxxx 1960., Periploco-Quercetum scutariensis Černj. 1949., Periploco- Populetum albae Černj. et. al. 1949., Scripo-Phragmitetum mediterraneum R. Tx. & Preisinng 1942, Mentha longifolia-Pulicaria disenterica Slavnić 1958, Paspaletum paspaloides Černj. et al. 1949, Miriophyllo-Nupharetum lutei Xxxx 1926., kao i mnoge druge fitocenoze koje su karakteristične za ekosisteme Skadarskog jezera i njegovog priobalja i obuhvataju zajednice submerzne emerzne i flotantne vegetacije. U gornjem dijelu toka rijeke Zete i Xxxxxx, xxx i izvorišnom dijelu tj. u kontaktnoj xxxx xx planinskim i visokoplaninskim dijelom prostora prokletijskih i moračkih planina u vegetaciji planinskih xxxxxx na krečnjacima, pukotinama stijena, siparima i drugim staništima zastupljene su zanimljive biljne zajednice, kao npr: Campanulo- Amphoricarpetum bertiscei Lakušić (1968) 1970; Pini-Amphoricarpetum bertiscei Lakušić (1968) 1970; Polypodietum serrati dinaricum Xxxxxxx 1972; Edraiantho-Dryadetum octopetale Xxxxxxx (1968) 1970; Geetum bulgaricae Xxxxxxx (1968) 1970; Xxxxxxxxx- Silenetum macranthe Xxxxxxx (1968) 1970; Euphorbio-valerianetum bertiscei Xxxxxxx (1968) 1970; Xxxxxxxxxxxxx-Pinetum heldreichii Xxxxxx & Xxxxx itd. Pomenućemo vegetaciju seoskih ekosistema (strnjišta, utrine, okopavine, smetljišta, kultivirane livade i sl.), koju predstavljaju, uglavnom, voćnjaci, njive i dr. vegetacija karakteristična za seoska naselja, kao i vegetacija vodenih ekosistema (Potametalia) obuhvata zajednice u donjem toku rijeka Xxxx x Xxxxxx. Uglavnom je izgrađena od flore mahovina i alga na obalnom kamenju koje je povremeno plavljeno.

-

-

- Endemizam, reliktnost i fitogeografski značaj

-

- Endemične i reliktne vrste daju specifično obilježje xxxxx xxxxxx rijeke Zete i predstavljaju žive i važne dokumente za sagledavanje istorijskog razvoja biljnog svijeta i najinteresantniji su objekti za raznovrsna naučna istraživanja. Endemi tj. biljke koje naseljavaju manje ili više ograničena područja i relikti, koji predstavljaju ostatke stare

flore su najinteresantniji dio genofonda flore Crne Xxxx i Balkanskog poluostrva kojima se u programima istraživanja i zaštite posvjećuje sve veća pažnja. Ove biljne vrste su uglavnom zastupljene u refugijalnim staništima a naročito na krečnjačkim terenima, pukotinama stijena, kamenjarima, siparima, kao i drugim lokalitetima od konglomeratne obale rijeke Zete i njenih pritoka, pa do najviših planinskih vrhova koji se uzdižu sa rubova kanjona.

-

- Na istraživanom području evidentirali smo sljedeće endemične vrste:

- - Athamatha haynaldii Borb. & Uechtr. - (Xxxxxxxxxx xxxxxxxx). Endem je Dinarida i

naseljava pukotine krečnjačkih stijena a može se naći i na siparima.

- - Chaerophyllum coloratum L. - (xxxxxx krabljica). Endem je Dinarida i nalazi se na submediteranskom krečnjačkom kršu u okviru degradirane zone makedonskog hrasta, kao i pseudomakiji, pored puteva, vinograda, itd.

- - Seseli globiferum Vis. (kuglasto devesilje). Endem je jugoistočnih Dinarida i naseljava pukotine krečnjačkih stijena. Rijetka je na lokalitetu Duklja i dr., I tipićna je heliofita.

- - Moltkia petraea (Tratt.) Griseb. - (modro lasinje). Endem je Dinarida sa disjunkcijom u Grčkoj i naseljava krečnjačke xxxxxx x xxxxxx, xxx izrazita heliofita u okviru zajednica endemičnog xxxx Moltkeetalia petraeae Lakušić.

- - Micromeria parviflora (Vis.) Xxxxx. - (sitnocvijetni vrisić). Endem je jugoistočnih Dinarida i naseljava pukotine stijena a centar rasprostranjenja joj je na crnogorskim primorskim planinama.

- - Satureja subspicata Xxxxx. & Vis. - (klasoliki vrisak). Endem je Jugoslavije, sjeverne Albanije i Italije (balkanski endem) i naseljava krečnjačke terene na plitkom i humoznom tlu.

- - Tanacetum cinerarifolium (Trev.) Xxxxxxx Bip. - (buhač). Naseljava kamenjare i kamenite pašnjake u kanjonu i predstavlja endem Dinarida. Upotrebljava xx xxx izvanredan insekticid.

- - Fritilaria gracilis (Ebel) Asch. & Graeb. - (nježna kockavica). Endem je Dinarida a u kanjonu se najčešće nalazi na krečnjačkim terenima đe se javlja pojedinačno ili u manjim grupicama.

- - Petteria ramentacea (Xxxxxx) Presl - (zanovijet, tilovina). Xxxxxxxxx xx endem i uglavnom naseljava sporadično krečnjačke terene đe gradi posebnu subasocijaciju sa bjelograbićem koja ima znatno rasprostranjenje.

- - Hieracium waldsteinii Tans. ssp. plumulosum Xxxxxx - (runjavica). Endem je Balkanskog poluostrva i naseljava stjenovita mjesta.

-

- Reliktne i endemoreliktne vrste predstavljaju ostatke nekadašnje stare flore, xxxx xx sa izmjenom spoljašnjih uslova praktično u velikoj mjeri izumrla a sačuvala se samo u refugijalnim staništima od kojih su svakako najznačajnija u dolinama i klisurama. U zavisnosti od geoloških perioda iz koga potiču, različita xx x xxxxxxx relikata, tako da na istraživanom području je zastupljen veliki broj glacijalnih i tercijernih relikata, kao i endemoreliktnih vrsta kao što su napr.: Juglans regia L. - (orah), Celtis australis L. - (košćela), Cerasus mahaleb (L.) Mill. - (rašeljka), Juniperus oxycedrus L. - (primorska kleka), Carpinus orientalis L. - (bjelograbić), Ostrya carpinifolia Scop. - (crni grab), Colutea arborescens L. - (pucalina), Cotinus coggygria Scop. - (drijen), Hedera helix L. - (bršljan), Fraxinus ornus L. - (crni xxxxx), Ruscus aculeatus L. - (kostrika), Salvia officinalis L. - (pelin), Satureja montana L. - (vrijesak), Ceterach officinarum DC. in Xxx. & DC. - (zlatna paprat), Quercus pubescens Willd. - (medunac), Quercus trojana Web. & Loud. - (makedonski hrast), Campanula lingulata W. & K. - (xxxxxxx), Edraianthus tenuifolius (W. & K.) A. DC. in DC. - (uskolisni zvončić), Cardamine glauca Spren. & DC. - (režuha), Genista sylvestris Scop. - (žutilovka), Scabiosa silenifolia Wal. & Kit. - (kamenica), Petteria ramentacea (Xxxxxx) Presl. - (zanovijet), Pistacia terebinthus L. - (primorska smrdljika), Vitis silvestris Gmel. - (divlja xxxx), i xxxxx.

- Prema Turillu (1929.) kao reliktni mogu se smatrati i sljedeće vrste koje se nalaze na istraživanom području kao npr.: Viscum album L. - (bijela imela), Aremonia agrimonioides (L.) Neck. - (pavlovac), Aruncus xxxxxxxxx Xxxx. - (xxxxx xxxxx), Asarum europaeum L. - (kopitnjak), Tamus communis L. - (bljušt), Erytronium dens canis - (pasji zub) i druge.

-

- Ugroženost i zaštita vaskularne flore

-

- Autohtona flora i vegetacija doline rijeke Zete je ugrožena, naročito u

središnjem i donjem dijelu, đe postepeno nastaju antropogeni ekosistemi, koji su

posljedica djelovanja antropogenih uticaja direktnog i indirektnog porijekla od kojih su najbitniji:

-

- 1. Stihijna urbanizacija

- Izvorne prirodne cjeline u pojedinim djelovima toka rijeke Zete neminovno su vremenom postajale zone stihijne i neracionalne urbanizacije xxxx xx se efekti manifestovali uglavnom u trojnom gubitku zemljišta kroz neplansku gradnju privatnih stambenih objekata, saobraćajnica, industrijskih objekata (autoservisi, xxxx, kamenolomi, benzinske pumpe, i dr.). Na ovaj xxxxx xx drastično izmijenjen izvorni prirodni ambijent a autohtona flora i vegetacija je pretrpjela velike promjene.

-

- 2. Neracionalna eksploatacija dendroflore

- Drvo se uvijek, a pogotovu danas kada su energetski izvori izuzetno skupi, koristilo kao najpristupačnija sirovina uglavnom za potrebe okolnog stanovništva (ogrijev i sl.) i uglavnom se koriste vrste koje pripadaju slijedećim rodovima: Carpinus, Fraxinus, Ostrya, Quercus, Fagus, Pinus, itd., a zapaženo je i krčenje pojedinih sastojina u cilju dobijanja obradivog zemljišta.

-

- 3. Požari

- U kraškom slivu rijeke Zete i njenih pritoka nije zanemarljiv ni uticaj požara, koji izazivaju slučajno ili pak nemarnošću ljudi a koji dovode do direktnog ugrožavanja biljnog svijeta, a mogu izazvati i u prirodi ovog područja neprocjenjive štete.

-

- 4. Neracionalna eksploatacija i sabiranje biljaka

- Kako u Crnoj Gori postoji stihijna i nekontrolisana eksploatacija u prvom redu pojedinih ljekovitih a i drugih značajnijih biljnih vrsta, slični efekti su zapaženi i u dolini Zete i njenim pritokama. To se u prvom redu odnosi na sabiranje vrsta Salvia officinalis (pelin, kadulja, žalfija) i dr. vrste xxxxxx Teucrium, Valeriana, Satureja, itd. Nije zanemarljivo ni sabiranje xx xxxxxx izletnika ni dekorativnih biljaka (buketi), kao i vrsta koje se koriste u cvijećarstvu (Asparagus, Ruscus, Narcisus ...) a zapaženo je sabiranje biljaka xx xxxxxx pojedinaca ili pak grupa kolekcionara - botaničara i ekskurzija (učenici, studenti) u cilju

formiranja herbara ili pak presađivanja, što u slučajevima kada se radi o rijetkim vrstama sa ograničenim orealom, može imati negativne efekte. Ovom vidu ugrožavanja naročito pogoduju asfaltirani putevi dolinom Zete, kojima se može xxxx stići i do najreprezentativnijih lokaliteta.

-

- 5. Uticaj hemijskih zagađivača

- Kao značajan faktor hemijskog zagađivanja doline rijeke Zete i pritoka je I nekontrolisana upotreba vještačkih mineralnih đubriva i raznih vrsta pesticida preko kojih dolazi do zagađenja zemljišta i vode a xxxxx xxx i biljnih zajednica. Ovaj negativni hemijski uticaj se xxxx xxxxx ishrane može odraziti i na zoocenoze, pa i na čovjeka.

-

- 6. Meliorativni zahvati

- Veliki dio prirodnih površina u donjem toku rijeke Zete je pretvoren u agroekosisteme, tj. vinograde, plantaže voćaka, povrća, stočnog bilja i drugih poljoprivrednih kultura. Meliorativnim zahvatima xxxxx xx do velikih izmjena u autohtonim geobiocenozama i one su u potpunosti izmijenile svoj izgled.

-

- 7. Uticaj patogenih bolesti i štetočina

- Značajan faktor ugrožavanja autohtone flore i poljoprivrednih kultura jeste uticaj patogenih bolesti i štetočina. Prema podacima M.Xxxxxxxxxxx (1963., 1967., 1972., 1973., 1974. i dr.) registrovan je veliki broj prouzrokovača patogenih bolesti kao što su: fitoparazitne gljivice, bakterije, virusi, parazitne cvjetnice i drugi agensi koji su uglavnom specifični za pojedine biljne vrste. Kao ilustrativni primjer navešćemo uticaj parazitne cvijetnice Arceuthobium oxycedri na vrsti kleke Juniperus oxycedrus ili pak uticaj štetnih insekata kao npr.: Lymantria dispar (gubar) koji je tzv., defolijator i izaziva golobrst lišćarskih sastojina.

-

- 8. Eksploatacija građevinskog materijala

- Eksploatacija pijeska i šljunka duž korita rijeke Zete je takođe prisutna. Na xxx xxxxx je stvoren veliki broj rupa, koje se najčešće koriste za lagerovanje smeća i otpada. Eksploatacija kamena u kamenolomu u Spužu direktno je ugrozila autohtone ekosisteme

i postojeću floru a mjere rekultivacije nijesu uopšte izvršene već se postojeća udubljenja

koriste za deponovanje otpadnog materijala.

-

- 9. Deponije

- Odlaganje i održavanje deponija smeća i drugog otpadnog materijala duž korita rijeke Zete u njenom središnjem i najnizvodnijem dijelu, je sve intenzivnije. Posebno negativan i štetan uticaj imaju deponije u neposrednoj blizini obala rijeke, koje direktno ugrožavaju živi svijet, okolna naselja, a negativno utiču i na kvalitet podzemnih voda i zemljišta. Ove deponije direktno ugrožavaju autohtonu vegetaciju skeletnih zemljišta i konglomerata, što stvara veoma ružnu sliku o degradaciji i ugroženosti prirodnih i pejsažno - ambijentalnih vrijednosti ovih ekosistema, naročito za vrijeme duvanja jačih vjetrova.

- Od ostalih uticaja pomenućemo introdukciju pojedinih vrsta dendroflore u postojeće geobiocenoze, koja se sastoji u efektima pošumljavanja i podizanju poljozaštitnih pojaseva, koji ugrožavaju floru otvorenih staništa i utiču na izmjenu autohtonih ekosistema

-

-

-

- Zaštićene i potencijalne biljne vrste za zaštitu

-

- S obzirom na dosadašnju izučenost biljnog svijeta u slivu Zete može se konstatovati da xx xxxxx i vegetacija specifična i raznovrsna, sa zastupljenošću endemičnih i rijetkih vrsta flore. Sa gledišta zaštite flore osobito su značajni endemični oblici kako užeg tako i šireg rasprostranjenja, kao i vrste koje nijesu endemi ali su rijetke, prorijeđene i na xxxx xxxxx ugrožene na pojedinim lokalitetima.

- Posebnu pažnju s gledišta zaštite ambijenta i pejzaža u cjelini imaju biljne vrste koje nijesu rijetke, ali u nekim slučajevima imaju izuzetnu dekorativnu vrijednost pa ih treba štititi. To mogu biti vrste drveća, kao što je zaštićeni skadarski dub u Ćuriocu, kao i na nekoliko drugih lokaliteta u dolini rijeke Zete. Posebno ovom prilikom treba istaći jedan od veoma značajnih primjera, reprezentativno stablo skadarskog duba (Quercus robur ssp. scutariensis), koje se nalazi na lokalitetu Babine, na lijevoj obali Zete,

15 metara od obale i 3 kilometra od Spuža. Nalazi se na imanju Xxxxx Xxxxx, Vuksana i Milosava u katastarskoj opštini KO Podglavice u područnoj jedinici Danilovgrad. Njegova starost se procjenjuje na preko 100 xxxxxx, xxxx xx xxx 6 metara i 20 santimetara, visine xx xxx 30 metara a prećnik krune između 30 i 35 metara.

- U xxxxx xxxxx Zete, koja xx xxxx bogata, zastupljen je veliki broj ekonomski značajnih vrsta biljaka kao što su razne vrste ljekovitih, aromatičnih, jestivih, industrijskih i drugih korisnih biljaka koje se direktno uzimaju sa svojih prirodnih staništa. Zaštitu ovakve xxxxx xxxxx usmjeravati u pravcu njenog dugoročnog iskorišćavanja, a to se može samo razumnom eksploatacijom i zaštitom zasnovanom na naučnoj osnovi.

- Xxxx xx veliki dio xxxxx Xxxx izgradjen od karbonatnih stijena i predstavlja tipično xxxxxx područje sa velikom mogućnošću erozije i spiranje ionako plitkog i siromašnog pedološkog pokrivača, to vegetacija, na takvim terenima, ima veliku i nezamjenjivu zaštitnu ulogu. Iz ovog razloga xxxxx xx štititi u cjelini.

- U direktnoj vezi sa zaštitnom ulogom vegetacije od erozije je i njen značaj za održavanje vodnog režima na zemljištu. Naime, u kružnom kretanju vode šumska vegetacija ima veoma značajnu ulogu jer u xxx kretanju ona se ponaša kao filter, kao rezervoar i kao regulator oticanja voda. Od posebnog značaja je uticaj šume na vodu uopšte, a posebno u brdsko-planinskim područjima kakav je znatan dio xxxxx Xxxx, jer šuma reguliše kretanje i smiruje snagu vode. Vegetacijski pokrivač na visokim planinama štiti donje pojaseve ekonomskih šuma od sniježnih xxxxxx. Takav je slučaj sa zonom klekovine bora koja se nalazi iznad širokog pojasa smrčevih i jelovih šuma u prostoru Prekornice, Štitova, Kamenika itd.

- U dolini rijeke Zete od 430 zaštićenih vrsta flore, odnosno 273 zaštićenih vrsta vaskularne flore Crne Xxxx xx osnovu Riješenja Republičkog Xxxxxx za zaštitu prirode o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrstam objavljenog u Službenom listu RCG br. 76/06., od vaskularne zaštićene flore u slivu rijeke Zete evidentirane su sljedeće vrste: Acer heldreichii – Grčki, xxxxxx xxxxx; Cyclamen hederifolium Xxxxx – Klobučac; Eryngium palmatum Vis. & Pančić - palmoliki kotrljan; Fritillaria gracilis- nježna kockavica; Galanthus nivalis L. – Visibaba; Ophrys apifera Xxxxxx – Pčelica; Ophrys scolopax Cav. subsp. xxxxxxx (Xxxxxx) X. X. Xxxxx – Pčelica; Xxxxxx xxxxx X. subsp. morio - Mirisni kaćunak; Orchis papilionacea L. subsp. papilionacea - Crveni kaćunak; Orchis quadripunctata Xxx. ex Ten. – Kaćunak; Orchis tridentata Scop. - Mali kaćunak; Quercus robur L. subsp. scutariensis Černj. - Skadarski dub; Romulea linaresii Parl. subsp. graeca Béguinot – Kaćunak; Serapias cordigera L. – Kukavica; Serapias vomeracea (Burm. fil.) Briq. subsp. laxiflora (Soó) Xxxx & Xxxxxxxx –

Kukavica; Serapias vomeracea (Burm. fil.) Briq. subsp. vomeracea – Kukavica; Spirantes spiralis (L.) Chevall – Zasukica; Sternbergia colchiciflora Waldst. & Kit. - Babaluška, brnduša; Sternbergia lutea (L.) Ker.-Gawler - Babaluška, brnduša i Buxus sempervirens (šimšir).

-

- Dosadašnjim botaničkim i vegetacijskim istraživanjima dolini rijeke Zete registrovano xx xxxx vrsta medonosnih, ljekovitih i industrijskih biljaka. Zbog svoje raznovrsnosti i mogućeg intenzivnog pčelarenja, ovoj xxxxx xxxxx posvetiti dužnu pažnju u smislu zaštite. Od medonosnih biljaka posebnu pažnju privlači pelim (Salvia officinalis) koji naseljava visinsku zonu bjelograbića (Carpinus orientalis) i izgradjuje sekundarni tip vegetacije na onim mjestima gdje je bjelograbić potisnut. Pelim je značajan i kao industrijska biljka jer sadrži veliku koncentraciju kvalitetnih etarskih ulja te se, naročito u južnim djelovima Crne Xxxx xxxxxx u ogromnim količinama. Pelim kao polužbunasta biljka ima dubok korijen i štiti krečnjačko tlo od erozije, iz kog razloga treba strogo voditi računa o načinu i obimu njegovog sabiranja. Zanovijet naseljava krečnjačke terene i to obično na strmim padinama gdje štiti zemljište od erozije, pa ga, naročito sa te xxxxxx xxxxx štititi. Njegovi zlatno žuti cvjetovi daju izvanredan izgled čitavom pejzažu, pa je otuda i jako dekorativna biljka. U terenima xxxxx Xxxx, najbolja pčelinja paša je vrijes (Satureja montana) koju pčelari obilato koriste. Od drugih medonosnih biljnih vrsta koriste se xxx xxxx, xxxxx, zanovijet i dr. Na ovom prostoru ima niz vrsta biljaka koje se sabiraju za ljekovite, dekorativne, industrijske i druge svrhe pa je, sa gledišta zaštite prirode, značajno njihovo racionalno sabiranje i korišćenje. Među ovim biljnim vrstama naročito je primijećeno masovno sabiranje kostrike (Ruscus aceulatus) koja služi za pravljenje vjenčeva što, na prvi pogled, izgleda beznačajno xxx xx, s gledišta zaštite prirode, vrlo značajno pa treba spriječiti njeno masovno sabiranje. Naime, kostrika čini graditeljski elemenat zajednice Rusco carpinetum orientalis, što utiče na dalje procese degradacije kako flore i vegetacije tako i zemljišta u cjelini.

-

- Područje xxxxx rijeke Zete poznato xx xxx vrlo tranzitno, prometno i primamljivo xxxx xx u pitanju flora i vegetacija. Xxxx xx vrlo česta pojava sabiranja kako živog tako i herbarskog materijala i to xx xxxxxx pojedinaca ili organizovanih grupa. Iz ovih razloga xxxxx xx, slobodno se može reći, veoma ugrožena. Brojni kolekcionari ljekovitog bilja vrše krajnje pretjerana sabiranja xxxx xx zaprijetila opasnost od isčezavanja pojedinih biljnih vrsta kao što je npr. slučaj sa lincurom (Gentiana lutea). Flora i vegetacija ugrožene su u požarima. Prema podacima xx xxxxxx raspolažemo

požari su česti u kraškom dijelu xxxxx Xxxx. Štete izazvane požarima posebno su velike na

ovakvim terenima iz razloga što je zaštitna uloga vegetacije ovdje posebno značajna.

-

- Taj značaj bi se u prvom redu ogledao u dopuni spiska zaštićenih biljnih vrsta na teritoriji Crne Xxxx a xxxxx xxx i u stvaranju povoljnijih uslova za izradu regionalne "Crvene knjige xxxxx xxxxx rijeke Zete" ili pak flore crnogorskih rijeka i njihovih kanjona kao jednih od najzanimljivijih područja na Balkanskom poluostrvu. Sintezom ovih regionalnih crvenih knjiga znatno bi bio olakšan put za izradu cjelovite "Crvene knjige" flore i faune Crne Xxxx, xxx i širih prostora.

Mogućnosti korišćenja ljekovitih, medonosnih i drugih značajnih i korisnih biljnih vrsta

-

- U bogatoj i raznovrsnoj flori kanjona i doline rijeke Zete nalazi se veliki broj ljekovitih, medonosnih, aromatičnih, jestivih, dekorativnih i drugih značajnih i korisnih biljnih vrsta. Ljekovite biljke predstavljaju najsigurnije prirodne izvore ljekova i u vremenu xxxx xx proizvodnja vještačkih sintetskih preparata u porastu i kada se proizvode preparati najsavršenijeg sastava, ove biljke sa svojim prirodnim sastojcima imaju sve veći značaj. Iako je na istraživanom području xxxxx rijeke Zete, registrovan veliki broj ljekovitih biljaka oko 300 vrsta, u upotrebi se nalazi relativno mali broj vrsta i to većinom onih koje nijesu xxxxx izazvati trovanje ili xxxx xxxxx štetne posljedice. Najčešće su se upotrebljavale pojedinačne biljke za spravljanje čajeva a ređe mješavine ljekovitih biljaka koje su se koristile takođe za spravljanje čajeva ili pak za izradu raznih vrsta melema.

- U odnosu na značajno bogatstvo ljekovitih biljaka u flori kanjona Xxxxxx, xxx i veliki broj potencijalnih ljekovitih vrsta, mali xx xxxx vrsta koje se koriste u narodnoj medicini i xxxx se pojedini djelovi ili pak cijele biljke koriste za potrebe farmaceutske, kozmetičke i drugih grana industrije. Prema raspoloživim literaturnim podacima, najveći broj ljekovitih biljaka u slivu rijeke Zete pripada sljedećim familijama: Rosaceae, Asteraceae, Lamiaceae, Ranunculaceae, Apiceae, Liliaceae, Fabaceae, Brassicaceae i drugim familijama a sličan raspored familija sa predstavnicima ljekovite xxxxx xx prisutan i u flori Crne Xxxx. Od značajnijih ljekovitih vrsta pomenućemo sljedeće: Ceterach officinarum, Pinus heldreichii, Juniperus oxycedrus, vrste roda Salix i Populus, Juglans regia, Saponaria officinalis, Nigella damascena, Hepatica nobilis, Ranunculus ficaria, Thalictrum aquilegifolium, Papaver rhoeas, Fumaria officinalis, Sisymbrium officinalis, Capsella bursa pastoris, Sinapis arvensis, Filipendula hexapetala, Rubus idaeus, R. ulmifolius, Xxxx xxxxxx, Agrimonia eupatoria, Sanguisorba officinalis, Potentilla erecta,

Fragaria vesca, Crategus monogyna, vrste roda Prunus, Genista tinctoria, Ononis xxxxxxx, Melilotus officinalis, Medicago lupulina, Oxalis acetosella, vrste roda Geranium, Tilia tomentosa, Malva sylvestris, Hypercium perforatum, Cornus mas, Hedera helix, Daucus carota, Vaccinium myrtillus, Anagalis arvensis, Gentiana asclepiadea, G. lutea, Centaurium erythraea, Lithospermum officinale, Ajuga reptans, vrste roda Teucrium, Stachys, Salvia, Thymus, Marrubium vulgare, Satureja montana, Datura stramonium, Digitalis grandiflora, vrste roda Plantago, Sambucus ebulus, Valeriana officinalis, V. dioscoroidis, Eupatorium cannabinum, Xxxxxx perennis, Helychrisum italicum, Achillea millefolium, Chamomila recutita, Artemisia vulgaris, Tussilago farfara, Silybum marianum, Silybum marianum, Cichorium intybus, Teraxacum officinalis, Veratrum album, Colchium autumnale, Lilium martagon, Asparagus acutifolius, Tamus communis, Cynodlon dactylon, Arum italicum, Platanthera bifolia, Orchis morio, Anacamptis pyramidalis i druge.

-

- S obzirom na bogatstvo i veoma dobar kvalitet ljekovitog bilja na ovom području je moguće ostvariti značajne prihode njegovim sabiranjem. Xxxx xx u Crnoj Gori, pa i na ovom području već odavno a naročito posljednjih xxxxxx prisutna stihijna i nekontrolisana eksploatacija ljekovitog bilja neophodno je formirati jednu stručnu specijalizovanu organizaciju koja bi xx xxxxxx proučavanjem, otkupom i zaštitom ljekovitog bilja u opštinama Danilovgrad I Podgorica. Ta institucija bi vršila procjenu prirodnih potencijala ljekovitih biljaka, izdavala uputstva za branje i donosila rješenja o dozvoli sakupljanja ljekovitog i drugog korisnog bilja svim zainteresovanim subjektima (pojedincima, privatnim i društvenim organizacijama). Samo na xxx xxxxx bi se mogla obezbijediti savremeno organizovana, kontrolisana, pravovremena i racionalna eksploatacija ljekovitih biljaka počev od sabiranja, sušenja, pakovanja, preko skladištenja, transportovanja i plasiranja na tržištu. U xxx smislu osim primarne prerade koja xx xxxx najzastupljenija treba težiti sopstvenim prerađivačkim programima i kapacitetima za dobijanje sekundarnih i finalnih proizvoda sa ciljem stvaranja uslova za proširenje kapaciteta kroz jedno stručnije, dugoročnije i racionalnije iskorišćavanje ovog prirodnog bogatstva. Xxxxx xxx je neophodno u okviru zakonskih propisa iz sfere zaštite prirode na stručan i savremen način definisati aspekt iskorišćavanja ljekovitog bilja.

-

- Tokom botaničkih istraživanja u slivnom području Zete je evidentirano preko 200 značajnijih medonosnih biljaka. Velike visinske amplitude koje se od basena Skadarskog jezera kreću od svega nekoliko desetina metara pa do planinskih vrhova Prekornice, Studene i Kamenika. Bogatstvo ljekovitim biljem, čija se svojstva prenose i

na med, omogućuje da se na ovom području proizvode najkvalitetnije vrste meda po hranljivosti a posebno po ljekovitim svojstvima, kao što su: pelimov med, med od zanovijeti, med od vrijeska, livadski med, xxxxxx med i xx. xxxx xx po svom kvalitetu poznati i xxx xxxxxxx xxxx zemlje. Najznačajnije medonosne biljke na istraživanom području su: Salvia officinalis, Satureja montana, S. subspicata, Petteria ramentacea, Paliurus xxxxx xxxxxxx, Marrubium vulgare, vrste xxxxxx: Teucrium, Salvia, Calmintha, Micromeria, Malus, Prunus, Xxxx, Pyrus, Trifolium, Thymus, Xxxxxx, Centaurea i mnoge druge. Osim ovih, kao i pobrojanih vrsta u pregledu ljekovitih vrsta koje imaju i medonosna svojstva nalazi se veći broj manje značajnih medonosnih biljaka koje ulaze u sastav flore ratarskih i povrtlarskih kultura koje pripadaju slijedećim rodovima biljaka: Brassica, Trifolium, Medicago, Sinapis, Chamomilla, Lotus, Helianthus, Phaseolus, Pisum, Allium, Papaver, Cucurbita, Nicotiana, Fagopyrum, Vicia, Raphanus itd. I u flori voćaka (rodovi Prunus, Malus, Pyrus, Cydonia, Rubus itd.) i vinograda (Vitis vinifera) nalazi se niz značajnih medonosnih biljaka tzv. xxxxxx xxxxxxxx. Neke od medonosnih biljaka se mogu koristiti i za popravljanje i proširivanje pčelinje paše plantažnim gajenjem, kao i pomjeranjem vremena sjetve pojedinih biljaka a time i njihovog perioda cvjetanja.

- Sa aspekta upotpunjavanja i kontinuiteta pčelinje paše značajne su i efemerne medonosne biljke koje imaju kratak vegetacioni period i završavaju ga uglavnom prije olistavanja drveća a njima treba dodati i ranocvjetne drvenaste i žbunaste medonosne vrste. Od trih vrsta karakteristične su: Galanthus nivalis, Anemone hepatica, Erythronium dens canis, Ranunculus ficaria, Taraxacum officinalis, Primula veris, P. vulgaris, vrste roda Salix, Xxxxxx perennis, Juniperus oxycedrus, Cupressus sempervirens, Helleborus multifidus, Cornus mas, Tussilago farfara, Lamium purpureum, Corydalis cava, X. xxxxxx, Ornithogalum pyramidale, Alnus glutinosa, vrste roda Populus, Viscum album i dr.

- Za savremeniju pčelarsku proizvodnju potrebno je osim invertarizacije medonosnih biljaka izvršiti i procjenu prirodnih potencijala medonosne flore pojedinih ekosistema, kao i istraživanog područja u cjelini. Sama činjenica da godišnja paša na ovom području traje i preko devet mjeseci, značajni potencijali medonosne flore, kao i mogućnost povezivanja selidbenih pravaca pčelinjih društava, predstavljaju izvanredne prirodne predispozicije za intenzivniji razvoj pčelarstva na ovom području Danilovgrada I Podgorice i Crnoj Gori uopšte.

-

- Od značajnijih aromatičnih biljaka koje su zastupljene u xxxxx xxxxxx rijeke Zete značajne su : Salvia officinalis, Tilia tomentosa, Teucrium chamaedrys, Valeriana officinalis, Satureja montana, Matricaria chamomila, Hypericum perforatum, Daucus

carota, Foeniculum vulgare, vrste xxxxxx Thymus, Geranium, Achillea millefolium i druge.

- U flori ovog područja zastupljen xx x xxxx broj začinskih biljaka kao npr: Allium cepa, A. sativum, Capsicum annuum, Foeniculum vulgare, Petroselinum sativum, Satureja montana, Humulus lupulus, Juniperus communis, Juglans regia, Sinapis arvensis, Ferula communis, Salvia officinalis, Stachys officinalis, vrste xxxxxx Thymus, Mentha i druge.

-

- Bogata i raznovrsna flora slivnog područja rijeke Zete daje poseban estetski i dekorativni pečat raznim tipovima ekosistema počev od ravničarske submediteranske pa preko kontinentalne do planinske i visokoplaninske zone. Osim raznih tipova vegetacije koji imaju najveći značaj u spletu estetskih i pejsažno- ambijentalnih vrijednosti ovog područja, posebnu estetsku vrijednost predstavljaju i pojedine dekorativne biljne vrste koje su zastupljene tokom svih sezonskih aspekata a naročito su atraktivne kada su u punoj fazi cvjetanja. Xxxxx xxx zaštita flore i vegetacije ovog područja u cjelini, njeno unapređivanje i racionalna valorizacija morju biti u skladu sa statusom i karakterom zaštite kanjona rijeke Xxxx xxx potencijalnog objekta prirode za zaštitu (spomenika prirode ili pak regionalnog parka – parka prirode…

- VRSTE OD NACIONALNOG I/ILI MEĐUNARODNOG ZNAČAJA

-

- U biodiverzitetu nekog područja značajem se izdvajaju endemični taksoni, kao i vrste zaštićene međunarodnom i/ili nacionalnom legislativom. Na istraživanim lokalitetima zabilježena je jedna vrsta xxxx areal ne prelazi granice Balkanskog poluostrva, 6 taksona koji imaju nacionalni status zaštite, 5 vrsta koje se nalaze na CITES listi i 1 vrsta sa Bernske Konvencije i Habitat Direktive (Tab. 1).

- Slika Sideritis romana subsp. purpurea

- Vrsta Epipactis palustris je po prvi put zabilježena u Bjelopavlićkoj ravnici, na lokalitetu Moromiš. Ova orhideja je registrovana na svega nekoliko lokaliteta u Crnoj Gori u subalpskom području, te na Morakovskim barama i Krupcu (Bubanja, 2013). Populacija na Moromišu prostire se na 10 m2.

- Slika Epipactis palustris

- Visibaba (Galanthus nivalis) koja se navodi u literaturi (Xxxxx, 1978), ali nije registrovana tokom istraživanja i kostrika (Ruscus aculeatus) su vrste koje se nalaze Habitat Direktivi (Aneks V), ali imaju veoma široku distribuciju i brojne populacije u Crnoj Gori.

-

- Tabela br. 1 Vrste od nacionalnog i međunarodnog značaja

Latinski naziv	Narodni naziv	Nacionalna zaštita	Bernska Konvencija	Habitat Direktiva	IUCN Status	CITES	Lokalitet
1Gladiolus palustris Xxxxxx	Xxxxxxxx	Da	Aneks I	Aneks II/IV	DD	-	Moromiš, livada
1Epipactis palustris (L.) Crantz	Močvarnica	Da	Ne	-	LC	Aneks II	Moromiš, močvara
1Anacamptis laxiflora (Xxx.) X. X. Xxxxxxx, Xxxxxxxx & X. X. Xxxxx	Veliki kaćunak	Da	Ne	-	LC	Aneks II	Slap, ušće Sušice, Tunjevo, livade
1Anacamptis coriophora (L.) X. X. Xxxxxxx, Xxxxxxxx & X. X. Xxxxx	Smrdljivi kaćunak	Da	Ne	-	LC	Aneks II	Slap, livada
1Serapias lingua X.	Xxxxxxxx	Da	Ne	-	LC	Aneks II	Moromiš, livada
1Serapias vomeracea (Burm. f.) Briq.	Kukavica	Da	Ne	-	LC	Aneks II	Slap, Tunjevo, ušće Sušice u Zetu
2Sideritis romana		Ne	Ne	-	-	-	Šabov xxxx

subsp. purpurea

(Talbot ex Benth.) Heywood

- 1Vrsta zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu prorijeđenih, endemičnih i ugroženih biljnih i životinjskih

- vrsta – Službeni list RCG br 70/06

- 2 Ilirsko-jadranski endem

- DD (Data Deficient)- Nedovoljno podataka

- LC (Least Concern) – Najmanja briga

-

-

- Biljke od nacionalnog i međunarodnog značaja, izuzev močvarnice Epipactis palustris, se

mogu očekivati na sličnim staništima i na drugim lokalitetima doline rijeke Zete.

- Prijedlozi zaštite

- Dolina rijeke Zete na području opština Danilovgrad I Podgorica a pogoto xxxxx u cjelini, predstavlja izuzetne i u velikioj mjeri očuvane prirodne vrijednosti Crne Xxxx. Ovo područje predstavlja prirodnu sponu između sa NP ”Skadarsko jezero". Sa svojim izuzetnim predjelima među kojima se ističu kanjonski djelovi, sliv rijeke Xxxxxx xxx potencijalni objekat zaštite prirode izuzetnih kvaliteta, sadržanih u brojnim geomorfološkim fenomenima, raznovrsnoj geologiji, hidrologiji, pedologiji i klimi, kao i bogatstvu brojnim ekosistemima, zanimljivom florom, vegetacijom i faunom, treba da bude maksimalno zaštićen i očuvan u svom izvornom, autohtonom i xxx u velikoj mjeri očuvanom obliku.

- Ka xxx cilju su okrenuta opredjeljenja Prostornog plana Crne Xxxx, Prostornih planova Danilovgrada, Podgorice, pa i Nikšića đe se u projekciji dugoročne zaštite prirode u Crnoj Gori slivovi rijeka Xxxx x Xxxxxx svrstavaju u potencijalne objekte zaštite prirode zbog specifičnih geomorfoloških, hidrogeoloških, hidrografskih, pedoloških, vegetacijskih, florističkih, faunističkih, kulturno-istorijskih i drugih karaktera

koji odslikavaju autohtonu prirodu. Shodno tome, ukazano je na punu opravdanost zaštite pojedinih zanimljivih prostornih cjelina, tako da se sliv rijeke Zete u smislu kategorizacije zaštićenih objekata može sa pouzdanošću označiti xxx xxxxxxx posebnih prirodnih odlika u kome se mogu izdvajaju područja definisana kao budući spomenici prirode ili pak neki drugi oblici zaštite.

- Sprovođenje aktivnijih mjera zaštite na ovom području je neophodno i u xxx smislu sva opredjeljenja iz sfere zaštite prirode i životne sredine, sadržana u ovoj studiji, kao i u prostornim planovima na lokalnom, regionalnom I državnom nivou, treba u što kraćem vremenu sprovesti i u praksi, s obzirom da su svakim danom sve intenzivniji razni vidovi antropogenog i drugog zagađenja ovog prostora.

- Takođe, mjere zaštite treba proširiti i na dio xxxxx, xxxx pripada opštini Xxxxxx, xxxx xx veoma ineresantan, kako bi se sliv rijeke Zete, a pogotovo dolina rijeke zaštitili integralno, kao jedna jedinstvena cjelina.

STANIŠTA I VEGETACIJA

Tokom terenskih istraživanja zabilježena su staništa od međunarodnog značaja koja se nalaze na Aneksu I Habitat Direktive - Natura 2000 staništa (Tabela br. 2). U nastavku je dat je pregled šumske, livadske, močvarne i vodene vegetacije sa florističkim opisom i prostornim rasporedom.

Tabela br. 2. Staništa od međunarodnog značaja

STANIŠTE	NATURA 2000 KOD	LOKALITET
Prirodne eutrofne vode sa vegetacijom Magnopotamion i Hydrocharition	3150	Šabov xxxx, ušće Xxxxxx u Zetu
Istočno-submediteranski suvi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)	62A0	Šabov xxxx
Submediteranski travnjaci Molinio-Hordeion secalinii	6540	Ušće Sušice u Zetu, Moromiš, Slap, Tunjevo
Panonsko-balkanske šume cera i kitnjaka	91M0	Moromiš, Šabov xxxx

Galerije bijele vrbe i bijele topole 92A0 Ušće Xxxxxx, Šabov xxxx Slap Zete, Tunjevo, Moromiš

Natura 2000 stanište 3150 (vidi u tabeli) se javlja na više lokaliteta u rijeci Zeti, ali su najbolje sastojine razvijene između Spuža i Danilovgrada. Istočno submediteranski suvi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) se mogu očekivati i na drugim lokalitetima koji nisu bili predmet istraživanja u zoni šuma i šumaraka Rusco-Carpinetum. Submediteranski travnjaci Molinio Hordeion secalinii se javljaju u dolini rijeke Zete duž cijelog toka. Galerije bijele vrbe i topole se pružaju kao obalne šume duž cijelog toka rijeke Zete. U gornjim dijelovima toka koji nisu istraživani očekivano je Natura 2000 stanište 91E0* Aluvijalne šume crne jove i gorskog jasena. Na pojedinim lokalitetima uz rijeku Zetu očekivano je Natura 2000 stanište 6420 Mediteranske visoke hidrofilne livade (Molinio-Holoschoenion). Fragmenti ovog tipa staništa zabilježeni su uz rijeku Zetu na lokalitetu Bare Šumanovića.

DENDROFLORA

Područje Bjelopavlićke ravnice karakteriše dominantan uticaj mediteranske klime (duga, vrela i suva ljeta i redovno blage i kišovite zime) sa rijetkim klimatskim ekstremima tokom godine (Xxxxx, M. 2000). Područje karakterišu povoljni klimatski uslovi, te je isto bogato florom i faunom, sa dosta plodnog zemljišta. Široko područje Bjelopavlićke ravnice, te izdignuti ravni tereni i udoline korišćene su u prethodnom period za oranice, voćnjake i vinograde, dok su manjim dijelom ostale prirodne šume, livade i pašnjaci.

Materijal i metode

Na odabranim lokalitetima istraživanog područja (Šabov xxxx, Bogićevići, Dobro polje, Slap, Tunjevo, Moromiš, Xxxxx) uradjena je identifikacija vrsta dendroflore i napravljeni fitocenološki snimci prisutnih šumskih sastojina. Identifikacija vrsta i staništa značajnih za zaštitu je uključila biljne vrste zaštićene nacionalnom legislativom (Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta ("Službeni list RCG”, br. 76/06)), kao i vrste i staništa značajne za zaštitu po standardima Evropske unije (Direktiva EU za staništa -

Habitat Directive 92/43/EEC Aneks I za staništra i Aneksi II – VI za vrste) a sadržane su u važećem Katalogu tipova staništa Crne Xxxx značajnih za Evropsku uniju (2019).

REZULTATI

Prisustvo i raspored vegetacijskog pokrivača uslovljen je geografskim položajem, reljefom, pedološkom podlogom i drugim ekološkim faktorima unutar samih činilaca vegetacije, kako sadašnijh tako i istorijskih. Ti faktori su uslovili kako horizontalni, tako i vertikalni raspored vegetacije. Značajan uticaj na sadašnje stanje vegetacije imao je i čovjek, čijim djelovanjem su naročito izmijenjeni niži pojasevi vegetacije i pretvoreni u antropogene ekosisteme.

Šire područje Bjelopavlićke ravnice (Dolina rijeke Zete) nalazi se u zoni zajednice kostrike i bjelogranića (Rusco carpinetum orientalis Blečić et Lakušić 1966) (vidi isječak iz Pregledne karte osnovnih šumskih zajednica Crne Xxxx, Dokumentacija Xxxxxx za zaštitu prirode 1995/2006).

Isječak šireg područja Bjelopavlićke ravnice sa granicama istraživanog područja na

Preglednoj karti osnovnih šumskih zajednica Crne Xxxx

Šume i šikare bjelograbića (Rusco-Carpinetum orientalis Xxxxxx et Xxxxxxx 1966.) široko su rasprostranjene u mediteranskom i submediteranskom području Crne Xxxx. Po tumačenju Xxxxxxxx, ovo nijesu klimatogene zajednice u pravom smislu riječi, već predstavljaju

dugotrajni degradicioni stadijum hrastovih klimatogenih zajednica, a održavaju se usljed kontinuiranog antropogenog uticaja. Bjelograbić (Carpinus orientalis) ima široku ekološku valencu, tako da učestvuje u formiranju zajednica u raznoilikim ekološkim uslovima, po pitanju reljefa, geološke i pedološke podloge, hidrografije, klimatskih faktora.

Asocijacija bjelograbića i kostrike (Rusco-Carpinetum orientalis) xx xxxxxx rasprostranjena na istraživanom terenu, najčešće je zastupljena u vidu šikara (Šabov xxxx, Moromiš, Dobro polje), dok sastojine sa izraženim spratom drveća nijesu zabilježene. U spratu žbunja se uz bjelograbić (Carpinus orientalis) frekventno javljaju Quercus cerris, Fraxinus angustifolia, Acer campestre, Acer monspessulanum, Cornus sanguinea, i dr.

Zajednica bjelograbića i xxxxx (Xxxxx-Carpinetum orientalis punicetosum) predstavlja jedan od degradacijonih stadijuma šuma i šikara bjelograbića koja se nalazi na plitkoj, aridnoj, krečnjačkoj kamenitoj podlozi. U ovoj zajednici koja ima mozaičan raspored nalazi se veliki broj vrsta sa različitim ekološkim zahtjevima gdje su od žbunja sa najvećom zastupljenosću Punica granatum, Carpinus orientalis, Paliurus xxxxx-xxxxxxx, Crataegus monogyna, Acer monspessulanum, i dr. Najbolje razvijene sastojine asocijacije bjelograbića i xxxxx registrovane su na lokalitetima Slap, Orja Luka, Tunjevo, Moromiš. Pojedine sastojine imaju xxxxx xxxx sklopčemu doprinose i povijuše, od kojih se najčešće javljaju Clematis vitalba, Asparagus acutifolius, Hedera helix.

U samoj dolini Zete šumsku vegetaciju čine priobalne poplavne šume vrbe i topole i termofilne lišćarske listopadne šume i šikare.

Vegetacija uz samu rijeku, na njenim obalama je predstavljena asocijacijom vrbe i topole koja se razvija na površinama koje su plavljene samo kraće vrijeme, a veći dio godine su iznad nivoa poplavne vode. U ovim zajednicama moguće je izdvojiti više spratova koji se medjusobno razlikuju floristički, i to: gornji sprat gdje su zabilježene sastojine sa visinom stabala do 20m (najveći značaj za izgradnju ovog sprata imaju vrste bijele vrbe (Salix alba) i crne topole (Populus nigra), dok se u drugom spratu javljaju xxxxx xxxxx (Fraxinus angustifolius), poljski brijest (Ulmus minor), crna joha / jova (Alnus glutinosa). U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prizemne flore su ponegdje razvijeni i bujni (Colutea arborescens, Cornus sanguinea, Punica granatum, Cornus mas, Hedera helix, Asparagus acutifolius, i dr.), a ponegdje xx xxxxx potpuno nerazvijeni.

Na asocijaciju vrbe i topole, na ravnim ili blago nagnutim termofilnim, rjedje na strmim zaklonjenim terenima, nadovezuje se asocijacija sladuna i cera (Quercetum frainetto-cerris Rudski1). To su posljednji ostaci i fragmenti nekad široko rasprostranjene i veoma bujne

-

1 Prema: Xxxxxx & Xxxxxxx (1976): Prodromus biljnih zajednica Crne Xxxx. Glas.Republ. Xxxxxx Zast. Prirode-Prir.

Muz. Br.9: 57-98)

sastojine koje su krčene za dobijanje obradivih površina. U ovim svijetlim šumama koje su zabilježene na lokalitetima Šabov xxxx (područje iznad xxxxx Xxxx), Tunjevo, Dobro polje, Moromiš, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveća, apsolutno dominiraju cer (Quercus cerris) i sladun (Quercus frainetto). U spratu žbunja sa velikim učesćem se javlja bjelograbić (Carpinus orientalis), a u prizemnom spratu kostrika (Ruscus acuelatus) i medunac (Quercus pubescens).

Posebno su interesantne žbunaste sastojine običnog šimšira (Buxus sempervirens). U osnovi ove sastojine predstavljaju sukcesivnu fazu u obrastanju kserofilnih travnatih kamenjara prema kserofilnim listopadnim šumama. Ponekad formiraju prirodne linearne žbunaste formacije na ivicama kserofilnih šuma. Na ispitivanom terenu, sastojine su registrovane na suvim kamenjarskim travnjacima u Krasovini, gdje je uočeno samoobnavljanje šimšira i vrsta Punica granatum, Fraxinus ornus, Paliurus xxxxx xxxxxxx, Pistacia lentiscus, Cornus mas, Crataegus monogyna i xx. xxxx xx ranijim požarom bili uništeni.

Pregled identifikovanih biljnih vrsta na području Bjelopavlićke ravnice (Dolina rijeke Zete)

VIDI PRILOG

Kostrika (Ruscus acuelatus L.) u hrastovoj šumi na lokalitetu Šabov xxxx

U dolini rijeke Zete (Bjelopavlićka ravnica) nalaze se sljedeće zakonom zaštićene biljne vrste (Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta ("Službeni list RCG”, br. 76/06)),:

Skadarski dub (Quercus robur scutariensis Černj.) – na lokalitetu Ćurilac kod Danilovgrada (u ne tako dobrom stanju) i veoma reprezentativno stablo skadarskog duba na privatnom posjedu porodice Xxxxxxxxx (vlasnici 1/3 parcele su Darko, Xxxxxx x Xxxxxxx) na lokalitetu Babine, KO Podglavice, područna jedinica Danilovgrad. Stablo se nalazi na lijevoj obali rijeke Zete, 15m od korita i 3 kilometra od centra Spuža. Starost ovog skadarskog duba procijenjena je na oko 100 xxxxxx i u veoma je dobrom i očuvanom stanju. Visina stabla xx xxxxx više od 30m,obim stabla xx xxx 6m i 20cm, a obim krune oko 30-35m (izvor:

dokumentacija Xxxxxx za zaštitu prirode, 2006). S obzirom da se mali broj ovakvih primjeraka nalazi na obali rijeke Zete, predlaže se njegova zaštita.

Pregled identifikovanih tipova staništa Natura 2000 na području Bjelopavlićke ravnice

(Dolina rijeke Zete)

Na osnovu podataka sakupljenih na terenu i njihovom provjerom sa podacima iz tekuće verzije Kataloga tipova staništa Crne Xxxx značajnih za Evropsku uniju, na području Bjelopavlićke ravnice (Dolina rijeke Zete) zastupljeni su sljedeći tipovi staništa Natura 2000:

91E0* Aluvijalne šume crne johe i gorskog jasena (ALNO-PADION, ALNION INCANAEA, SALICION ALBAE) – Šumske galerije visokih xxxx (Salix alba, Salix fragilis) i topola (Populus nigra, Populus alba). Rasprostranjene su oko slatkih voda od submediterana do gorskog pojasa uz rijeke i jezera i to na visini od 50 do 700 mnV. Javljaju se na teškim, periodično plavljenim zemljištima, koja su u vrijeme visokog vodostaja slabo aerisana, dok su naprotiv za vrijeme niskog vodostaja dobro drenirana i aerisana.

91M0 PANONSKO-BALKANSKE ŠUME CERA I KITNJAKA – Subkontinentalne termokserofilne šume cera (Quercus cerris), kitnjaka (Quercus petraea), sladuna (Quercus frainetto) i srodnih listopadnih hrastova.

Komercijalne vrste u dolini rijeke Zete

U dolini rijeke Zete (Bjelopavlićke ravnice) procenat visokih xxxx xx mali, pa xxxxx xxx i učešće tehničkog drveta. Međutim, veliko je učešće degradiranih cerovih šuma koje se koristi kao ogrijevno drvo. Tokom istorije čovjek je snažno uticao i na šume sladuna pretvarajući ih u obradive površine ili produktivne livade i pašnjake te xx xxxxx mogu naći samo u fragmentima na kojim lokalitetima su najočuvanije?. Na privatnom vlasništvu najčešće sladun je ekonomski značajna vrsta jer ima veoma hranljive žirove, pa xx xxxxx koristi za tov svinja. U dolini rijeke Zete su posebno ove hrastove šume značajne iz razloga što efikasno utiču na zaštitu zemljišta, prvenstveno na flišnoj podlozi, od erozije i spiranja. To znači da im je, u ovom području, dominantna zaštitna uloga. Od ostalih biljnih vrsta koje mogu imati manji ili veći komercijalni značaj prisutne su: Crataegus monogyna – glog, Punica granatum - nar, Xxxx xxxxxx – šipurak, Rubus ulmifolius- kupina, Morus alba - dud, Juglans regia – orah, Ficus carica – smokva, Cornus mas – drijen, Cydonia oblonga – dunja, Pyrus communis – xxxxxx, Malus domestica – jabuka, i dr.

U komercijalne svrhe se može koristiti ljekovito bilje, ali i gljive.

Ocjena stanja područja - pritisci

Dosadašnja saznanja i raspoloživi podaci o stanju životne sredine prostora Danilovgrada ukazuju da su voda, vazduh, zemljište, biodiverzitet i predjeli/pejzaži u značajnoj mjeri očuvani, iako trpe velike pritiske, kako iz okruženja (Nikšić, Podgorica) tako i od ljudskih aktivnosti (poljoprivreda, šumarstvo, i dr) na samom području opštine.

Pored većih i značajnih izvora nepovoljnih uticaja na životnu sredinu u dolini rijeke Zete (Bjelopavlićke ravnice) , kao što su eksploatacija kamena u okolini Spuža (Visočica, Maljat) i Danilovgrada (Vinići), eksploatacija boksita (Štitova, Župa), gradska kanalizacija, poljoprivredna proizvodnja i saobraćaj, nalaze xx x xxxxx zanatska preduzeća i njihovi pogoni, uključujući farme svinja, živine i brojna domaćinstva u Bjelopavlićkoj ravnici.

U pogledu zagađenja dominiraju zagađivači površinskih i podzemnih voda, uglavnom iz okruženja (Nikšić), ali i sa teritorije opštine. Rijeka Zeta je glavni recipijent i prenosnik tih zagađenja do Morače i dalje do Skadarskog jezera.

Navedeno stanje se jedino može popraviti sprečavanjem ili ograničavanjem unošenja u vode opasnih i štetnih supstanci materija, odlaganjem otpadnih i drugih materija na područjima koja mogu uticati na pogoršanje kvaliteta voda, prečišćavanjem zagađenih voda, planom izgradnje objekata za prečišćavanje otpadnih voda, sa pratećim uređajima.

U ljetnjim mjesecima prijetnju za prirodna staništa i dendrofloru ovog područja požari predstavljaju ozbiljnu opasnost. Za vrijeme ovog sušnog perioda i mala nepažnja čovjeka može da izazove požar. Tokom naših istraživanja na ispitivanom terenu registrovano je nekoliko opožarenih mjesta na području močvare Moromiš, Dobrom polju i na području Krasovine.

Posljedice požara na lokalitetu Dobro polje

U smislu efikasnije zaštite od požara neophodno je uspostaviti redovno nadgledanje i blagovremeno reagovanje, te obezbijediti sistem za efikasno suzbijanje požara, kao i raditi na edukaciji lokalnog stanovništva u vezi prevencije i zaštite od požara.

Ako analiziramo strukturu šuma u dolini rijeke Zete (Bjelopavlićke ravnice), xxxxx xx površina pod šumama, xxx xxxx površine zauzimaju šikare. Tako da se eksploatacija dendroflore odnosi na eksploataciju drveta za ogrijev. Sječom su najviše pogodjene hrastove šume, što je i registrovano na lokalitetu Dobro polje.

Panjevi zaostali poslije sječe stabala na lokalitetu Dobro polje

Suzbiti ili svesti na minimum sječu šuma, čak i u privatnim šumama, uvođenjem dozvola od nadležnih institucija za šumarstvo.

Na ispitivanom terenu registrovano je na nekoliko lokaliteta nelegalno odlaganje otpada. Ova pojava je naročito izražena u blizini naselja. Smeće koje nije odloženo na adekvatno mjesto u prirodi se zadržava godinama čime direktno devastira prirodnu vegetaciju na xxx prostoru, utiče na promjenu florističke strukture okolnih zajednica, utiče na kvalitet zemljišta i podzemnih voda i remeti pejzažno ambijentalne vrijednosti prirodnih ekosistema.

Manja deponija smeća na lokalitetu Xxxxxxxxxx

Eliminisati nelegalna smetlišta i problem odlaganja otpada riješiti postavljanjem većeg broja kontejnera na svim pristupnim putevima i obezbijediti redovnije pražnjenje istih.

MAHOVINE

Preliminarni podaci dobijeni istraživanjem mahovina u donjem toku rijeke Zete, na potezu od Tunjeva do ušća Zete u Moraču, ukazuju da se radi o briološki interesantnom području. U ovom dijelu izdvajaju se vlažna i vodena staništa na xxxxxx xx registrovana nova vrsta za područje Crne Xxxx i vrsta koja ima usko rasprostranje u Crnoj Gori (ušće Sušice u Zetu, Slap Zete). Značajan lokalitet predstavlja arheološko nalazište Duklja na kojem su takođe zabilježene vrste uskog rasprostranjenja koje su navedene u publikovanim briološkoj literaturi, ali koje nisu potvrđene recentnim istraživanjem jer su ista obavljena u “nepovoljnom” periodu za njihovu identifikaciju na terenu. Ni jedan od lokaliteta na kojima su obavljena recentna istraživanja (Moromiš, Šabov xxxx, Slap Zete, ušće Xxxxxx u Zetu, Tunjevo) nije ranije obrađivan (u literaturi xx xxx lokaliteti pominju Vranjske njive, Duklja), tako da prezentovani rezultati predstavljaju prve podatke o brioflori istih, pa samim xxx xx

od značaja za poznavanje mahovina ovog područja. Interesantno je da je prvi literaturni podatak za rijeku Zetu xxx Xxxxxxx 1892. godine navodeći Cinclidotus aquaticus na slapovima Zete kod Ostroga (XXXXXXX, 1892: 135)

Materijal i metode

Broj terenskih xxxx: 3 (13.3.2019.god., 15.3.2019.god., 17.6.2019.god.)

Na potezu od Tunjeva do ušća Zete u Moraču istraživanja su obavljena na lokalitetima koji su prepoznati kao važni i interesantni sa aspekta biodiverziteta: Moromiš, Šabov xxxx, Slap Zete, ušće Xxxxxx u Zetu i Tunjevo. Svaki od navedenih lokaliteta posjećen xx xxxx jedan put što znači da se predmetna istraživanja mogu nazvati preliminarnim jer ni približno ne odražavaju bogastvo vrsta koje mogu biti prisutne na ovom području.

Nakon rekognosticiranja xxxxxx, za uzorkovanje materijala kao najprimjerenija, odabrana je metoda punktiranja iz razloga što predmetna istraživanja nisu definisana kao sistematska i njima nisu obuhvaćena svi sezonski aspekti. Takođe, pojedi djelovi vodotoka Zete bili su teško pristupačni sa kopna (a jedino se sa kopna uzorkovalo) pa se metoda linijskog transekta nije mogla sprovesti. Na odabranim lokalitetima briološki materijal sakupljan sa različitih staništa (iz vode, sa obale, livada, šuma) i tipova supstrata (kamenje u vodi i van vode, kora drveta, tlo, pukotine stijena, oborena stabla, panjevi, xxxxx xxxxx). Mahovine su sakupljane u papirne i plastične kesice (zbog velike vlažnosti), nekoliko xxxx sušene na vazduhu (bez presovanja) i pakovane u papirne kese na kojima su bili ispisani sledeći podaci: lokalitet, datum sakupljanja, ime legatora. Materijal je određivan (determinisan) uz upotrebu lupe i mikroskopa i relevantne i savremene briološke literature. Nakon determinacije, mahovine su pakovane u briološke kesice na kojima su ispisivani podaci o nazivu vrste, lokalitet, datum sakupljanja, ime legatora. Materijal je smješten u herbar Prirodnjačkog muzeja Crne Xxxx.

REZULTATI

Tokom predmetnih istraživanja, u donjem toku rijeke Zete, na potezu od Tunjeva do Moromiša, zabilježeno je 63 vrsta mahovina (identifikacija materijala nije privedena kraju), od toga, 57 pravih mahovina i 6 jetrenjača. Jetrenjača Riccia sp. sakupljena na ušću Xxxxxx u Zetu predstavlja novu vrstu za floru mahovina Crne Xxxx (rad u pripremi). Nalaz vrste Scorpiurium deflexum na Slapu Zete, interesantan je iz razloga što je ona registrovana 2007. godine na području Skadarskog jezera i Bokokotorskog zaliva (između Kotora i Perasta) i to su jedini nalazi ove vrste. Prisustvo Fontinalis antipyretica, Cinclidotus aquaticus, Cinclidotus riparius, Rhynchostegium riparioides kao bioindikatorskih vrsta ukazuje da Zeta predstavlja čist, hemijski neopterećen vodotok. Isto potvrđuje prisustvo hare Nittela opaca koja na lokalitetu Šabov xxxx, xx lijevoj obali Zete, u vodi raste zajedno sa mahovinom Leptodictyum riparium. U odnosu na ukupan broj zabilježenih taksona u flori mahovina Crne Xxxx (oko 700), navedeni broj vrsta predstavlja nešto manje od 10%. Svakako, ovaj procenat se može uzeti kao preliminaran jer se istraživanje sastojalo u malom broju terenskih izlazaka i malom broju uzorkovanja. Svakako, broj registrovanih vrsta mahovina je interesantan i predstavlja dobru osnovu za početak ozbiljnijih brioloških istraživanja.

Vrste/staništa od posebnog interesa za zaštitu

• Riccia sp., nova za floru mahovina Crne Xxxx/ušće Sušice u Zetu

• Scorpiurium deflexum, rijetka vrsta u Crnoj Gori/Slap Zete

• Riccia subbifurca i Plagiochasma rupestre rijetke vrste u Crnoj Gori/Duklja (literaturni podaci)

Floristički najznačajnije i najraznovrsnije zajednice na istraživanim lokalitetima prisutne su na stablima i granama različitih vrsta drveća (vrbe, jasen, brijest) u riparijskim šumama na obalama rijeke Zete, na lokalitetima Šabov xxxx, ušće Sušice u Zetu i Tunjevo. Na ovakvim šumskim mikrostaništima najčešće se javljaju, od jetrenjača: Radula complanata i Frullania dilatata, a od pravih mahovina: Cinclidotus fontinaloides, Homalothecium sericeum, Leptodon smithii, Leucodon sciuroides, vrste roda Orthotrichum, Cryphaea heteromalla, Hypnum cupressiforme, Leskea polycarpa, Anomodon viticulosus i druge.

Na vlažnoj podlozi, zemljanoj i/ili pješčanoj, na obalama Zete najčešće prisutne vrste su: Calliergonella cuspidata, Brachythecium rutabulum, Brachythecium rivulare, Oxyrrhynhium hians, Scleropodium purum, Bryum pseudotriquetrum, nekoliko vrsta roda Plagiomnium, Mnium marginatum, Fissidens taxifolius,... Na suvoj i tvrdoj zemlji, van zone obale rijeke, registrovane su Pleurochaete squarrosa, Didymodon acutus, Bryum argenteum, Syntrichia intermedia, Weissia brachycarpa (iznad Moromiša, Šabov xxxx).

Zajednice mahovina u okviru vodene epilitske vegetacije su veći dio ili tokom cijele godine pod vodom, na pojedinim lokacijama i pod uticajem snažne vodene struje (Slap Zete, Tunjevo). Na istraživanim lokalitetima, najčešće vrste u ovim zajednicama su: Cinclidotus fontinaloides, Cinclidotus aquaticus, Cnclidotus riparius, Fontinalis antipyretica, Rhynchostegium riparioides, Dialytrichia mucronata, Bryum pseudotriquetrum. Na Slapu Zete, niže od brane, u mirnijim vodama, prisutni su gusti obraštaji makrofita i jetrenjače Chyloscyphus polyanthos, a na lokalitetu Šabov xxxx, u vodi prisutne su mahovine Leptodictyum riparium i hara Nittela opaca (det. V. Xxxxxxxxx).

Ocjena stanja područja

Istraživano područje, kao prirodna cjelina koju odlikuju velike vrijednosti, očuvano je u velikom stepenu i uglavnom u izvornom obliku. Pritisci koji su primijećeni su: sječa, odlaganje otpada, urbanizacija.

Xxxxxx vrsta po lokalitetima VIDI PRILOG

GLJIVE

Područje rijeke Zete, koje pripada Opštini Danilovgrad, je veoma interesantno sa mikološkoG aspekta, prevashodno zbog prisustva različitih biljnih zajednica (šumskih i travnatih) koje obezbjeđuju povoljne uslove za razvoj bogatog diverziteta gljiva.

Naime, na ovom području, uz samu rijeku, na njenim obalama zastupljene su poplavne šume gdje od drvenastih biljnih vrsta dominiru topole- bijela i crna (Populus alba i P. nigra), te vrbe (Salix alba- bijela xxxx, S. fragilis- krhka xxxx). Od drugih drvenastih biljnih vrsta koje su, takođe, značajne sa mikološkog aspekta, ovdje su javlja: crna jova (Alnus glutinosa), xxxxx (Fraxinus excelsior), Ulmus minor (poljski brijest), Ficus carica (obična smokva), Clematis viticella (slatki škrobut), itd.

Xx xxxxx poplavnih šuma nadovezuju xx xxxxx termofilnih šuma sa hrastovima: cerom (Quercus cerris), kitnjakom (Q. xxxxxxx) i sladunom (Q. frainetto) i drugim listopadnim hrastova, npr. sa meduncem (Q. pubescens) itd., što je evidentirano naročito na lokalitetima: Šabov xxxx (područje iznad xxxxx Xxxx), Tunjevo i Dobro polje. Od drvenastih biljaka ovdje su prisutne i sljedeće: Acer tataricum (xxxxx), Carpinus betulus (obični grab, bijeli grab), Carpinus orientalis (bjelograbić), Fraxinus ornus (crni xxxxx), Tilia tomentosa (lipa) itd., koje su takođe značajne sa mikološkog asekta.

Termofilme šume sa hrastovima su ispesijecane brojnim livadama i pašnjacima.

Sve navedene šumske zajednice, te livade i pašnjaci, su značajne za razvoj velikog diverziteta gljiva. Zbog navedenog razloga, a shodno međunarodnim kriterijumima, ovo područje predstavljaja potencijalno važno područje za gljive (Important Fungus Areas – IFAs).

Materijal i metode rada

U ranijim istraživanja na području rijeke Zete, koje pripada Opštini Danilovgrad, i koje ulazi u granice istraživanog područja, registrovano je ukupno 14 vrste gljiva, od čega 1 vrsta pripada razdjelu Ascomycota, dok 13 vrste su iz razdjela Basidiomycota (Xxxxx & Xxxxx, 1997, 1999, 2004), xxxx prikaz je dat u Tabela 1.

Za potrebe izrade Studije zaštite za rijeku Zetu- Opština Danilovgrad, obavljeno je ukupno 12 xxxx terenskih istraživanja u periodu od matra do xxxxx xxxx 2019. god, na sljedećim lokalitetima: Močvara Moromiš, Šabov xxxx (šire područje xxxxx Xxxx), Kosići, Slap Zete, Bogićeviće, Dobro polje, Tunjevo, kako bi se dobio jasniji uvid o raznovrsnosti i rasprostranjenosti gljiva na ovom području, ali i uvid u tipove habitata koji su značajni sa mikološkog aspekta. Tako da je tokom istraživanja naša pažnja bila usmjerena i na identifikovanju potencijalno značajnih područja za gljive primjenom međunarodnih

standarda/kriterijuma za uspostavljanje važnih područja gljiva (IFAs - Important Fungus Areas), kao i evidentiranje eventualno prisutnih negativnih aktivnosti i pritisaka na ovu taksonomsku grupu.

Mikološki materijal sakupljen tokom ovih istraživanja je obrađen standardnim terenskim i laboratorijskim metodama (Xxx & Xxxxxxx, 1983; Xxxxx, 1983). Identifikacija i interpretacija vrsta rađena je na osnovu ključeva za determinaciju vrsta: Bernicchia (2005), Calonge (1990), Xxxxxx & Xxxxxxx (1992, 1997, 2000), Noordeloos & all.

(2001): Xxxxxxxx & Xxxxxxxxxx (1993, 1994).

REZULTATI

Do xxxx xx na području rijeke Zete, koje pripada Opštini Danilovgrad, konstatovano 27 vrste gljiva koje pripadaju razdjelima Ascomycota (1 vrsta) i Basidiomycota (26 vrsta) od kojih je 1 vrsta zaštićena na nacionalnom i međunarodnom nivou i to: Lepiota grangei (zaštićena je zakonom u Crnoj Gori; nalaze se na Preliminarnoj listi mkromiceta Crne Xxxx; nalazi se na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope u C grupi- vrsta rasprostranjena na širokom prostoru, ali rasute, nepovezane populacije, ponegdje nestale, srednji nivo intenziteta zaštite treba im obezbijediti) (Tabela 1). Vrsta L. grangei je registrovana na lokalitetu Novo selo, stanište graba i hrasta, 10.09.1994. godine (lit. podatak). Vrata raste u malim grupama kao saprob na zemljištu, u listopadnim šumama, posebno u bukovim (Fagus), na više manje krečnjačkom terenu; na glinovitom ili pješčanom zemljištu, ili zemljištu koje je bogato humusom, ali takođe se javlja i na zemljištu bogato humusom, ispod xxxx (Salix spp.) i xxxxx (Betula). Za xxxx xx ovo jedini nalaz ove vrste kod nas.

Sa aspekta zaštite značajno je prisustvo vrste Phylloporia ribis xxxx xx po prvi put registovana na području Crne Xxxx, i to na lokalitetu Tunjevo, tokom ovih istraživanja. Registrovana je u podnožju živog lišćarskog stabla Inače, rod Phylloporia je uglavnom tropski rod, sa samo jednom vrstom, Ph. ribis, u Evropi. Ova vrsta je xxx konstatovana u Aziji i Sjevernooj Americi. Najčeće raste u bazi živih stabala ribizle (Ribes spp.), i Evonymus europea, xxx xx zabilježena i na živm, rjeđe uginulim stablima: Acer, Arbutus, Berberis, Carpinus, Cistus, CornusCrategus, Xxxxx, Fagus, Fraxinus, Laurus, Pistacia, Platanus, Prunus, Quercus, Xxxxxxx, Xxxx, Ruber, Sambucus, Spartium, Ulmus, itd. Vrsta

je rasprostranjena, ali nije česta. Češće je bilježena u sjevernoj i srednjoj Evropi, nego na južnom dijelu ovog kontinenta.

Foto 1. Phylloporia ribis

Ovdje treba istaći važnu činjenicu da su istraživanja gljiva za potrebe izrade ove studije bila ograničena na period mart-jun kada se može zabilježiti manji broj vrsta; tj. kada se mogu konstatovati određene lignikolne vrste čija se plodonosna tijela mogu konstratovati tokom čitave godine; i određene proljećne vrste koje frutificiraju u proljećnim mjesecima; dok najveći broj vrsta gljiva, čija se plodonosna tijela javljaju u jesenjim i zimskim mjesecima, nijesu xxxxx biti zabilježene zbog datog perioda istraživanja. Takođe, zbog velikih padavina tokom proljeća (april-maj), i velikog i naglog bujanja vegetacije, izostalo je ove godine frutificiranje jednogodišnjih plodonosnih tijela većine proljećnjih vrsta. Naime, zbog bujnosti (velike pokrovnosti) vegetacije nije bilo moguće da dovoljno svjetlosti dođe do površine supstrata kaja dovodi do plodonošenja odnosno frutifikacije gljiva.

Zbog navedenih razloga konstatovan je relativno mali broj vrsta gljiva u odnosu na broj koji se realno može očekivati na ovom području, ako se uzme u obzir veličina područja i na njemu prisustvo različitih habitata koji pružaju izuzetne uslove za razvoj velikog broja različitih vrsta gljiva. Xxxx xx neophodno dalje nastaviti sa istraživanjima ove taksonoske xxxxx kako bi se dobio realan broj vrta koje naseljavaju ovo područje, a takođe je evidentno, na osnovu tipova habitata i prisustva biljnih vrsta, naročito drvenastih, da se na ovom prostoru očekuje registrovanje i značajno većeg broja vrsta koje su zaštićene

nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom. Moguće je očekivati recimo sljedeće značajne vrste sa aspekta zaštite: više vrsta iz sljedećeh roda- vrganja (Boletus), pupavki (Amanita), mliječnica (Lactarius), vlažnice (Hygrocybe), zatim vrstu Neolentinus adhaerens, i druge vrste.

Uzimajući u obzir ovu činjenicu, te da je područje izuzetno interesantno za razvoj velikog broja vrsta, u budućim istraživanjima treba očekivati registrovanje znatno većeg broja vrsta (i do 300 vrsta), kao i registrovanje većeg broja vrsta koje će imati međunarodni i/ili nacionalni značaj.

Komercijalne vrste gljiva na području rijeke Zete

Na području rijeke Zete (Opština Danilovgrad) od vrsta koje su definisane Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe ("Sl. list CG", br. 62/10) za xxxx xx konstatovana samo jedna vrsta: Marasmius orades (supača, vilin klinčac).

Na području istraživanja konstatovane su i ljekovite vrste gljiva iz roda Ganoderma: G, lucidum i G. resinaceum. Gljive roda Ganoderma (posebno G. lucidum) posjeduju polisaharide sa antikancerogenim svojstvima i zvanično, u Japanu, preparati na bazi ovog roda su uvršteni kao sredstva koja pobuđuju imuni sistem za borbu protiv raka. U tradicionalnoj kineskoj medicini ekstrakti ovih vrsta gljiva koriste se za liječenje neurastenije, insomije, hiperholesterolemije, hroničnog hepatitisa. Kod nas ove gljive su prisutne u prirodi, ali sa ograničenim rasprostranjenjem, nalazima i količinom plodonosnih tijela, zbog čega ove gljive ne xxxxx xxxxx u prirodi već ih treba proizvoditi u industrijskoj proizvodnji. Od drugh ljekovitih vrsta na ovom području je registrovana vrsta Trametes versicolor, koja se koristi u tradicionalnoj medicini protiv diabetesa, hepatitisa itd.

Pregled vrsta gljiva u dolini rijeke Zete VIDI PRILOG

Neke rasprostranjene vrste gljiva na području rijeke Zete- Opština Danilovgrad

Foto1. Ganoderma resinaceum Foto2. Lentinus tigrinus (tigrasta

busenjača)

Foto3. Schizophyllum commune Foto4.Marasmius oreades(supača,vilin klinčac)

Važna područja gljiva (IFAs - Important Fungus Areas)

Tokom istraživanja područje rijeke Zete- koje pripada Opštini Danilovgrad, identifikovano xx xxx potencijalno značajno područje za gljive shodno primjeni

međunarodnih standarda, tj. kriterijuma za uspostavljanje važnih područja gljiva (IFAs - Important Fungus Areas) 2.

Naime, staništa poplavnih šume (gdje dominiraju vrbe i topole), te termofilne šume sa dominacijom hrastova, kao i pašnjaci i livade, na području Moromiš močvare, Tunjeva, Dobrog polja, Šabovog kruga, zatim pješćane obale duš jednog dijela rijeke (lok. Dobro polje), predstavljaju potencijalno važna područja gljiva na osnovu kriterijum C i D za uspostavljanje važnih područja gljiva (IFAs - Important Fungus Areas). C kriterijum - definiše IFAs koje ima tipove habitata koji su značajni za makromicete; D kriterijumom se predlažu područja xxxx xxxxx uzeti u razmatranje kao važna za zaštitu, ali za koja xxxxx xxx dodatnih informacija

Na osnovu međunarodnih kriterijuma za selekciju Važnih područja gljiva (IFAs- Important Fungus Areas) svaka zemlja može aplicirati kod organizacije Planta Europa da određena područja na njenoj teritotiji dobiju status IFA. Planta Europa je mreža organizacija (vladinih i nevladinih) koje rade na očuvanju biljaka (uključujući i gljive) u Europi. Krajnja misija ove mreže je očuvanje europskih divljih biljaka, i viših i nižih, i njihovih staništa te gljiva. Na području rijeke Zete neophodno je sprovesti detaljna istraživanja gljiva te na cijeloj teritoriji Crne Xxxx kako bi se dobili podaci na osnovu kojih bi se uz pomoć organizacije Planta Europa priplemili podaci i kandidovala područja za dobijanje zvaničnog statusa IFAs.

-

2 Kriterijumi za selekciju Važnih područja gljiva (IFAs- Important Fungus Areas) koje je potrebno zaštititi su sljedeći: A kriterijum - definiše IFAs koja sadrže najmanje 5 vrsta makromiceta sa: Nacionalne crvene liste, Evropske crvene liste (Ing, 1993) i Liste kandidata za Appendix I Bernske konvencije (Xxxxxxxx & Xxxxxxxxx, 2003); B kriterijum - definiše IFAs koja imaju najmanje 500 registrovanih vrsta makromiceta. U pitanju su područja sa izuzetno bogatim ili vrlo bogatim diverzitetom gljiva; C kriterijum - definiše IFAs koje ima tipove habitata koji su značajni za makromicete; D kriterijumom se predlažu područja xxxx xxxxx uzeti u razmatranje kao važna za zaštitu ali za koja xxxxx xxx dodatnih informacija.

Pješčana staništa na lokalitetu Dobro polje Važno stanište za gljive. Na ovom lokalitetu je edidentirana i sječa stabala na samoj obali rijeke što može izazvati eroziju zemljišta

Poplavne šume na lokalitetu Tunjevo- Važno stanište za gljive

Ocjena stanja područja

Tokom istraživanja uočeni su sljedeći pritisci koji mogu negativno uticati na gljive i njihova staništa:

⮚ Požari- B*

⮚ Eksploatacija šume (sječa pojedinačnih stabala)- B

⮚ Erozija zemljišta- B

⮚ Zarastanje staništa- B

*Ocjena uticaja evidentiranih aktivnosti na upravljanje i zaštitu područja je urađena po

modelu: A - veliki uticaj, B -srednji uticaj, C - mali uticaj.

Požari

Prijetnju za prirodna staništa i biodiverzitet ovog područja predstavljati požari čije su posljedice evidentirane tokom istraživanja na području Moromiš močvare. Neophodno je sprovesti sanacione mjere (sađenje odgovarajućih alohtonih drvenastih vsta, itd.) na opožarenim mjestima, te sprovoditi odgovarajuće mjera koje se smanjiti mogućnost pojave požara (izbjegavati sađenje xxxx zapaljivih vrsta drveća koje olakšavaju izbijanje požara te pospješuju njihovo širenje; identifikovati potencijalne izazivače požara i sprovesti njihovu edukaciju- npr. požari često nastaju zbog paljenja otvorene vatre radi čišćenja imanja u proljećnjim i jesenjim mjesecima, zatim bacanjem neizgorenih cigareta i šibica xx xxxxxx lokalnog stanovništva, turista itd.). Sve sanacione mjere i prevenciju od požara treba sprovoditi shodno posebnim projektima i programima.

Posljedice požara na lokalitetu Moromiš Erozija zemljišta na području Bogićevići

Eksploatacija šume i erozija obale rijeke

Uočena je manja eksploatacija šume ili sječa pojedinačnih stabala posebno u poplavnim šumama usled čega dolazi do erozije zemljišta odnosno erozije same obale rijeke Zete. Ovo je evidentirano na lokalitetu Bogićevića (Sl. 8) i na lokalitetu Dobro polje (Sl. 5). Potrebno je spriječiti sječu stabala na obalama rijeka, a na mjestima gdje je evidentna erizija formirati zaštitni zeleni pojas sadnjom alohtonih vrsta drveća: topola, vrba, itd., karakterističnih za ovo područje. Takođe je evidentirano da su šumska staništa fragmentisana (zbog požara i sječe stabala te ukrupnjavanja poljoprivrednih površina- njiva i livada), pa je neophodno sadnjom alohtonih vrsta drveća karakterističnih za ovo područje dobezbijediti povezivanje šumskih staništa.

Zarastanje staništa

Na lokalitetima Dobro polje i Tunjevo registrovano je obastanje (zarašćivanje) tranvatih staništa zbog nedostatka ispaše stoke ili zbog nekošenja livada bar jedanput godišnje što može dovesti do smanjenja površine pod ovim tipom staništa na navedenom području. Potrebno je održavati stalnu ispašu stoke na travnatim staništima ili jedanput godišnje obaviti košenje livada.

Preporuke za pravilno upravljanje gljivama

Za pravilno upravljanje gljivama neophodno je pravilno upravljati staništima na kojima se one javljaju a to su u ovom slučaju šumska staništa i travnata staništa, pa je u xxx smislu neophodno:

• Upravljati šumama na način da se obezbijedi očuvanje šumskih ekosistema i spriječi sječa stabala koja xx xxxx prisutna. Sadnjom alohtonih vrsta drveća, karakterističnih za ovo područje, treba spriječiti prisutnu fragmentaciju šumskih staništa zbog razvoja mikoriznih vrsta gljiva koje grade simbiotske odnose sa korijenjem- najčešće drvenastih biljnih vrsta. Takođe, u šumama treba ostaviti po hektaru određeni broj trupaca, xxxxxx,

xxx i starih, i mrtvih uspravnih stabala za rast rijetkih saprobnih - lignikolnih vrsta gljiva

(razlagači drveta);

• Održavati stalnu ispašu stoke na travnatim staništima, favorizacijom ekstenzivnog stočarstva; i jedanput, ili dvaput godišnje obaviti košenje livada, a pokošenu travu ukloniti sa istih. Na ovaj xxxxx xx se će obezbijediti rast i razvoj brojnih saprobnih vrsta koje žive isključivo na ovom tipu staništa, odnosno na livadama i pašnjacima. Takođe, ekstenzivnim stočarenjem će se obezbijediti supstrat za koprofilne vrste gljiva koje se hrane isključivo izmetom stoke (xxxxx, magaraca, goveda, sitne stoke).

VODENI BESKIČMENJACI

Vodneni beskičmenjaci obuhvataju različite xxxxx organizama Rotatoria, Hirudinae, Crustacea (Ostracoda, Cladocera, Copepoda), Hydracarina, i Insecata (Odonata, Plecoptera, Ephemeroptera, Trichoptera, Diptera, Coleoptera, Hemiptera). Vodeni beskičmenjaci su vrlo važna grupa, nastanjuju gotovo sve tipove slatkovodnih staništa. Na ovu grupu organizama utiču uslovi sredine u kojoj se nalaze pa su zato dobri indikatori stanja ekosistema. Pojedini predstavnici vodenih beskičmenjaka prvu fazu životnog ciklusa provode u vodenoj sredini a kao adultne forme naseljavaju i kopnene ekosisteme, te njihova prisutnost upućuje na bogatstvo i očuvanost prostora u kojem žive, kako vodenog tako i terestičnog.

MATERIJAL I METODE

Na području doline rijeke Zete uzorci su sakupljani na 7 lokaliteta u kontinuitetu u proljećnom periodu, tokom mjeseca aprila, maja i juna. Uzorici su uzimani sa sledećih lokaliteta: Moromiš 1 (M1), Moromiš 2 (M2), Dobro polje (Dp), Tunjevo (T), Slap (S), Ušće Xxxxxx u Zetu (U) i Šabov Xxxx (Šk). Uzorci su sakupljani planktonskom mrežom, ručnim mrežama i vršeno je ručno sakupljanje materijala. Materijal je sakupljan u mirnijem lentičkom dijelu rijeke, kao i djelovi rijeka koji su obrasli makrofitskom i drugom vegetacijom. Na lokalitetu močvare Moromiš materijal je sakupljan sa dva lokaliteta u litoraru močvare i sakupljan je iz potoka (M2) prije močvare koji je u xxxx presušio. Materijal sa xxxxxx xx konzerviran i dalje obrađivan u laboratoriji.

REZULTATI

Na području doline rijeke Zeta ranije su vršena djelimična istraživanja rijeke (lokalitet Rogami), pa su ovo prvi podaci registrovani na području skoro cijelog toka rijke Zete. Fauna nije endemska, xxx xx xxxxx xxxxx u okviru poznavanja cjelokupne faune zbog svoje različitosti i porijekla. Na istraživanom području registrovani su predstavnici 20 familija sa 31 rodom.

Analiza sakupljenog materijala pokazala je veliku raznovrsnost indetifikovanih organizama. Fauna je predstavljena sa faunom Rotatoria (4 roda), Hirudinea (1 rod), Hydracarina (1 rod), klasom Crustacea i to Cladocera (7 xxxxxx), Copepoda (1 rod), Ostracoda, Isopoda i Amphipoda sa po 1 rodom i klasom Insecta i to Odonata (3 roda), Ephemeroptera (1 rod), Trichoptera (1 rod), Diptera (2 roda), Coleoptera (3 familije) i Hemiptera (4 roda).

Na području rijeke na svih 5 lokaliteta zastupljena je vrlo slična fauna, brojno prilično siromašna. Analizirani materijal iz rijeke sadržao je uglavnom predstavnike bentoske zajednice xx xxx 90%, a ostalo su činili predstavnici Cladocera, Rotatoria i Copepoda, uglavnom nalaženi u uzorcima uzetih sa lokaliteta gdje xx xxxx razvijena vodena vegetacija. Z ajednica bentosa je predstavljena uglavnom larvama Diptera, Ephemeroptera, Odonata i adulti Coleoptera. Takođe, vrlo brojne su bile vrste Hemiptera, vrlo xxxxxx xx bio xxxx Xxxxxx.

Materijal sakupljen iz močvare Moromiš odlikuje se velikom raznovrsnošću, ovdje je registrovano 17 familija. Po brojnosti dominirali su račići Cladocera, njihova procentualna zastupljenost u ukupnom uzorku je činila 90 % od ukupnog broja registrovanih vrsta. Od Cladocera rod Daphnia i Chydorus je dominirao zajednicom. Planktonska zajednica je predstavljena i vrstama Rotatoria i Copepoda. Takođe, vrlo brojne su bile vrste Hemiptera, po brojnosti dominirale su vrste iz familije Notonectidae. U ukupnom uzorku takođe su bile brojne i adultne forme vrsta Coleoptera.

Analizirani materijal uglavnom ukazuje na vrste koje su uglavnom predstavnici oligosaprobnih voda i betamezosaprobnih voda, što ukazuje na relativno čiste vode. Njihova prisutnost ukazuje na očuvanost prostora u kojem žive, kako vodenog tako i terestičnog. Posebno treba izdvojiti močvaru Moromiš koja zaslužuje posebnu zaštitu zbog svog bogastva različitosti vrsta i očuvanosti staništa.

OCJENA STANJA PODRUČJA – PRITISCI

Tokom istraživanja uočeni su sljedeći pritisci koji mogu negativno uticati na staništa vodenih beskičmenjaka

- Urbanizacija - A

- Poljoprivreda – B

- Zarastanje staništa - C

- *Ocjena uticaja evidentiranih aktivnosti na upravljanje i zaštitu područja je urađena po

modelu: A - veliki uticaj, B -srednji uticaj, C - mali uticaj.

PREDLOG MJERA ZAŠTITE

Očuvanje i zaštita diverziteta vodenih beskičmenjaka prvenstveno zavisi od očuvanja njihovih staništa. Oni predstavljaju živi genofond velikog broja vrsta pa ih u xxx pravcu treba i štititi. U cilju zaštite potrebeno je:

• spriječiti izgradnju objekata koji bi mogli dovesti do uništavanja i degradacije vodenih staništa,

• obezbijedi prečišćavanje otpadnih voda postavljanje odgovarajućih filtera i posebnih sistema taložnika na mestima gde se izlivaju otpadne vode,

• smanjenje upotrebe đubriva i pesticida u poljoprivredi,

• spriječiti zasipanje i isušivanje vodenih staništa.

INSEKTI

Cilj ove studije je da se kroz inventarizacija faune Insekata i njihovih staništa na slivnom području rijeke Zete na teritoriji Opštine Danilovgrad, definišu vrijednosti i osjetljivosti područja sa posebnim osvrtom na zaštićene, endemske, rijetke i ugrožene i vrste, kao i identifikacija faktora koji ugrožavaju diverzitet i mogu dovesti do nestanka pojedinih vrsta. Studija sadrži:

- Popis vrsta dnevnih leptira (Lepidoptera), vilinih konjica (Odonata), vodenih moljaca (Trichoptera), tvrdokrilaca (Coleoptera), pravokrilaca (Orthoptera), vodenih stjenica (Heteroptera), opnokrilaca (Hymenoptera) i bogomoljki (Mantodea) koje su identifikovane tokom terenskih istraživanja sprovedenih za potrebe izrade studije kao i na osnovu literaturnih podataka o navedenim grupama na području obuhvaćenom istraživanjem.

- Pregled krovnih vrsta: endemskih, rijetkih, ugroženih, zaštićenih, nacionalnom legislativom i na internacionalnom nivou (ICUN, Natura 2000, Bernska konvencija)

- Identifikovani su faktori xxxxxx, xxxx mogu negativno uticati na stanje

biodiverziteta i date preporuke za dalje aktivnosti vezane za zaštitu područja .

- Studija sadrži mape rasprostranjenja krovnih vrsta na istraživanom području, fotografije pojedinih vrsta i istraživanih lokaliteta.

-

Pregled istraživanja faune Insekata slivnog područja rijeke Zete

- Fauna Insekata slivnog područja rijeke Zete na teritoriji Opštine Danilovgrad je slabo istaržena izuzev faune vilinih konjica (Odonata) xxxx xx detaljnije istražena. (Xxxxxxxxxx i sar., 2010; Xxxxx i sar., 2013; Xxxxxxxxx i sar., 2014; Xxxxxxxxxx, 2016). Ekologija vilinih konjica na ovom području je slabo istraživana, izuzev ekoloških istraživanja vilinih konjica u izvorima (Pešić i srad; Xxxxxxxxxx, 2019). Studije o ekološkim faktorima koji određuju distribuciju vrsta u ovim staništima i dalje nedostaju.

- Fauna vodenih stjenica na prostoru Crne Xxxx xx nedovoljno proučena. Gligorivić sa sar. (2018), dali su podatke o fauni akvatičnih i semiakvatičnih Hemiptera u izvorima u slivu Skadarskog jezera, pri čemu je obrađen dio slivnog područja rijeke Zete.

- Fauna Leptira istraživanog područja je sporadično istražena. Xxxxxxx i Xxxxxxxxxx (2016) dali su podatke o navedenoj grupi na istraživanom području.

- Karaouzas i sar.(2019) navode podatke o fauni Trichoptera za izvore u okolini rijeke Zete.

- Gligorović i sar (2016) daju podatke o akvatičnim Heteropterama u izvorima slivnog područja rijeke Zete.

- Xxxxxxxxxx X. (2009) navodi podatke o fauni Coccinellidae (Coleoptera), xxx Xxxxx i Xxxxxxxxx (2005) daju podatke o fauni familije Dytiscidae (Coleoptera).

- Za druge xxxxx insekta obuhvaćene studijom ne postoje dostupni podaci.

MATERIJAL I METODE

Metode uzorkovanja i laboratorijske obrade

-

- U istraživanju je primijenjena naučna metodologija koja se koristi u faunističkim i ekološkim istraživanjima.

- Sakupljanje materijala vršeno je standardnim entomološkim metodama. Kopneni insekti su sakupljeni ručnom entomološkom mrežom, dok su akvatične vrste sakupljane planktonskom mrežom. Uzorci makrozoobentosa su sakupljeni ručnom planktonskom mrežom i malom, posebno dizajniranom, Surberovom mrežom (10 x 10 cm = 0.01 m2, 350 μm širina okaca).

- Takođe su korišćene “windows” zamke, svjetlosne i ljepljive zamke. Postupkom uzorkovanja bili su obuhvaćeni svi tipovi kopneneih i vodenih staništa na istraživanom području. Sakupljeni uzorci su determinisani, fotografisani i oslobađani, dok su vrste čija identifikacija nije mogla biti odrađena na terenu pohranjeni su u flakone sa etil-alkoholom (76%), ili papirne kesice, zatim su sortirani i determinisani u laboratoriji.

- Za determinaciju vrsta su korišteni standardni entomološki ključevi.

- Na svakom terenskom istraživanju određeni su transekti duž kojih je vršeno uzorkovanje materijala. Transekti su bili dužine 100 m. Za pojedine vrste locirane oko i u manjim vodenim staništima sprovedeno je sakupljanje u i oko staništa.

- Istraživanja su vršena 12 xxxx, tokom Maja, Xxxx x Xxxx 2019. godine

- Za svaki istraženi lokalitet evidentirani su osnovni parametri: nadmorska

visina, koordinate, datum i vrijeme uzorkovanja, broj jedinki i tip habitata.

- Pored terenskih istraživanja sprovedeno je sakupljanje postojećih

literaturnih podataka o pojedinim grupama insekata.

- Za mapiranje obrađenih izvora, korišćene su digitalizovane mape.

- Istraženo je 72 lokaliteta sa staništima različitog tipa. (Tab. 1)

ISTRAŽIVANO PODRUČJE (PREGLED ISTRAŽENIH TIPOVA STANIŠTA)

- Entomofauna je istražena na 67 lokaliteta u različitim tipovima vodenih i

kopneneih habitata. (Tabela 1.)(Prilog, 1; Slike, 1- 18)

- Istraživanje je vršeno u 29 izvora u slivnom području rijeke Zete. Istraženi su izvori različitog tipa: reokreni, limnokreni, reolimnokreni, psamokreni, reopsamokreni, estavele, xxxx i „oka“. Fauna akvatičnih i semiakvatičnih insekata, istražena je na većem broju lokaliteta duž 5 rijeka: Zete, Sušica (Orašje), Sušica (Zagorak), Garačnice, Brestice.

- Istražena je fauna 6 potoka: Brestica, Iverak, Rimanić, Viški potok,

Smrdan, Lazine.

- Entomofauna je istražena na 3 močvare: Moromiš, Lazine, Ćurilac, takođe su sprovedena istraživanja na dvije bare: Lazine i Bara.

- Pored vodenih staništa sprovedeno je istraživanje entomofaune terestičnih staništa: šumske, žbunaste i riparijske vegetacije, livada, pašnjaka i staništa krša „plata”.

-

Tabela 1. Istraženi lokaliteti

Ime	Koordinate	Antropogeni uticaj
Iverak	42°30'31.1"N19°13'20.0"E	da
Maljatski potok	42°31'28.6"N 19°10'29.7"E	da
Stupa	42°31'40.9"N 19°12'21.4"E	da
Sušica Studenci	42°31'50.9"N 19°05'41.1"E	xx
Xxxxx	42°31'39.3"N 19°13'08.5"E	da
Vrućino vrelo	42°31'44.7"N 19°13'29.0"E	da
Pištet	42°33'19.7"N 19°11'35.5"E	da
Glizica 1	42°33'44.8"N 19°10'43.9"E	da
Košćelovac	42°33'33.5"N 19°11'32.2"E	da
Javljen	42°37'40.9"N 19°3'58.02"E	da
Smokvica	42°31'45.7"N 19°14'06.6"E	da
Gospođina voda	42°32'47.1"N 19°13'16.0"E	da
Mrtvak	42°32'39.7"N 19°13'21.2"E	da
Xxxxxxxx Xxxxxxxxxx	42°36'33.5"N 19°6'13.9"E	da
Xxxx Xxxxxxxxxx	42°38'22.87"N 19°1'5.62"E	da

Zeta Slap	42°36'56.70"N 19°3'12.6"E	da
Zeta Kopito	42°32'47.51"N 19°7'25.9"E	da
Zeta Martinići	42°31'46.30"N 19°9'41.6"E	da
Zeta Spuž	42°30'18.56"N 19°12'29"E	da
Sušica 1	42°30'24.0"N 19°10'20.3"E	da
Sušica	42°37'26.5"N 19°02'34.7"E	da
Brestica	42°31'13.2"N 19°12'36.5"E	da
Brestica	42°30'18.8"N 19°13'10.8"E	da
Iverak	42°30'15.8"N 19°13'17.2"E	da
Viški potok	42°37'09.8"N 19°02'53.4"E	da
Smrdan	42°37'04.3"N 19°01'58.7"E	da
Zagorak	42°37'05.2"N 19°02'26.3"E	da
Ćurilac	42°32'22.7"N 19°07'07.4"E	da
Lazine	42°32'33.9"N 19°07'22.8"E	da
Martinići	42°32'15.4"N 19°12'11.3"E	da
Zagorak	42°37'03.1"N 19°02'16.9"E	da
Novo selo	42°29'50.7"N 19°10'26.5"E	da
Xxxxxxxxxx	42°34'42.7"N 19°05'08.4"E	da
Sladojevo kopito	42°30'59.9"N 19°06'07.7"E	da
Donji Crnci	42°31'37.3"N 19°13'10.9"E	da
Orašje	42°31'53.5"N 19°05'30.8"E	xx
Xxxxxx	42°32'37.6"N 19°08'12.7"E	da
Debelo kopito	42°30'21.9"N 19°11'45.6"E	da
Viš	42°36'26.0"N 19°03'56.2"E	da
Dobro polje	42°37'46.5"N 19°01'37.3"E	da

REZULTATI

1.1 Fauna Insekata (Insecta)

- Istraživanjem entomofaune slivnog područja rijeke Zete obuhvaćeni su: vilini konjici (Odonata), dnevni leptiri (Lepidoptera), tvrdokrilci (Coleoptera), vodene stjenice (Heteroptera), pravokrilci (Ortoptera), bogomoljke (Mantodea), vodeni moljci (Trichoptera). U studiji je dat xxxxxx vrsta, nivo istraženosti, dok je za pojedine xxxxx dat procenat u odnosu na broj vrsta u Crnoj Gori.

-

1.2 Vilini konjici (Odonata)

- Fauna vilinih konjica (Odonata) slivnog područja rijeke Zete na teritoriji Opštine Danilovgrad je detaljno istražena.

- Xxxxx Xxxx, Xxxx x Xxxx 2019. godine sprovedena su istraživanja na različitim tipovima akvatičnih habitata u okviru navedenog područja evidentirane su 682 jedinke svrstane u 43 vrste, što iznosi 64,17 % od 67 vrsta Odonata koje se srijeću u Crnoj Gori. Xxxxxx vrsta VIDI PRILOG

1.3 Dnevni leptiri (Lepidoptera)

- Fauna dnevnih leptira (Lepidoptera) slivnog područja rijeke Zete na teritoriji Opštine Danilovgrad je sporadično istražena. Istraživanja su vršena Maja i Juna 2019. godine. U različitim tipovima habitata, evidentirano je 752 jedinke, svrstane u 70 vrsta, što iznosi 35,7 % od 196 vrsta dnevnih Lepidoptera u Crnoj Gori. Takođe je evidentirana jedna vrsta noćnih leptira xxxx xx na Aneksu II Natura 2000. Xxxxxx vrsta VIDI PRILOG

1.4 Tvrdokrilci (Coleoptera)

Na teritoriji koju obuhvata istraživano područje, na osnovu terenskih istraživanja literarnih podataka evidentirano je 45 vrsta tvrdokrilaca (Coleoptera) iz familija Coccinellidae, Lucanidae, Scarabaeidae, Cerambycidae, Dytiscidae, Hydrophilidae, Gyrinidae. Xxxxxx vrsta nije konačan jer su neophodna detaljna istraživanja. U studiji je dat xxxxxx vrsta Coleoptera. Xxxxxx vrsta VIDI PRILOG

Vodene stjenice (Heteroptera)

- Fauna vodenih Heteroptera je detaljno istražena u izvorima (Xxxxxxxxxx, 2016) dok u ostalim tipovima akvatičnih i semiakvatičnih habitata nije istraživana. Broj vrsta na osnovu terenskih istraživanja i literaturnih podataka iznosi 24. Xxxxxx vrsta nije konačan jer su neophodna detaljna istraživanja. U studiji je dat xxxxxx vrsta vodenih Heteroptera. Xxxxxx vrsta VIDI PRILOG

Pravokrilci (Ortoptera)

- Fauna Ortoptera nije istraživana Tokom terenskih istraživanja utvrđeno je prisustvo 28 vrsta, što predstavlja (14, 7%) faune Orthoptera Crne Gore koja obuhvata 190 vrsta. Xxxxxx vrsta nije konačan jer su neophodna detaljna istraživanja. Xxxxxx vrsta VIDI PRILOG

Bogomoljke (Mantodea)

- Na području obuhvaćenom studijom evidentirane su 3 vrste bogomoljki.

Xxxxxx vrsta VIDI PRILOG

Vodeni moljci (Trichoptera)

- Fauna Trichoptera je slabo nije istražena. Tokom terenskih istraživanja i na osnovu osnovu podataka iz literature evidentirano je 8 vrsta. Podaci za Crnu Goru izuzev sporadičnih nalaza ne postoje. Xxxxxx vrsta VIDI PRILOG

-

1.5 Krovne vrste insekata (Insecta)

-

- Inventarizacija krovnih, izuzetno značajnih vrsta insekata koje naseljavaju slivno područje rijeke Zete na teritoriji opštine Dnilovgrad, sprovedena xx xxxx terenska istraživanja i na osnovu literarnih podataka.

- Na globalnoj ICUN crvenoj xxxxx xx 1 vrsta. Na evropskoj ICUN crvenoj listi su 4 vrste Odonata. Na Crvenoj listi Mediteranskih vrsta Odonata evidentirane su 4 vrste.

- Na Aneksu II Natura 2000 mreže zaštićenih područja i vrsta su 7 vrsta: (2 Odonata, 3 Lepidoptera i 2 Coleoptera). Na Aneksu IV Natura 2000 mreže zaštićenih područja i vrsta su 1 vrsta Lepidoptera i 1 vrsta Odonata. Po Bernskoj konvencijui zaštićena je 1 vrsta Odonata.

- Od 14 vrsta insekata koje su zaštićene nacionalnom legislativom na teritoriji koju zahvata istraženo područje evidentirane su 6 vrste ili 42,8 % od ukupnog broja zaštićenih vrsta i to: 2 Lepidoptera, 1 Orthoptera, 3 Coleoptera.

- Slivni basen rijeke Zete predstavljaju izuzetno značajno područje na kojem su staništa endemskih i rijetkih vrsta Insekata. Tokom terenskih istraživanja i na osnovu dostupnih literarnih podataka evidentirano je: 2 vrste balkanskih endema (1 Odonata, 1 Orthoptera). 2 vrste Orthoptera su Mediteranski endemi i 2 vrste su evropski endemi (1 Odonata i 1 Lepidoptera). Sa ograničenom distribucijom na istraživanom području nađena je 1 vrsta Odonata.

- U studiji je dat xxxxxx vrsta sa statusom zaštite, ugroženosti ili ograničenosti distribucije i lokalitetom gdje je vrsta evidentirana. Takođe su date fotografije pojedinih vrsta. Xxxxxx vrsta VIDI PRILOG

DISKUSIJA I ZAKLJUČCI

- Xxxxx Xxxx, Xxxx x Xxxx 2019. godine sprovedena su istraživanja faune insekata drenažnog basena rijeke Zete na teritoriji Opštine Danilovgrad. Tokom istraživanja i na osnovu literature evidentirana je 221 vrsta insekata (Insecta), od čega 43 vrste vilinih konjica (Odonata), 70 vrsta dnevnih leptira (Lepidoptera) i 1 vrsta noćnih leptira (Lepidoptera), 24 vrste vodenih stjenica (Hemiptera), 45 vrsta tvrdokrilaca (Coleoptera), 28 vrsta pravokrilaca (Orthoptera) i 3 vrste bogomoljki (Mantodea) i 8 vrsta vodenih moljaca (Trichoptera).

- Istraživaje je sprovedeno na 67 lokaliteta, 29 izvora, 5 rijeka, 6 potoka, 3 močvare, 2 bare i 11 kopneneih staništa. Na 40 lokaliteta evidentiran je antropogeni uticaj različitog inteziteta. (Tabela, 1)

- Komparacijom podataka iz iz literature prema xxxxxx xx u Crnoj Gori evidentirano 68 vrsta vilinih konjica (Odonata), na istraživanom području se srijeće 43 (61,7%).

- Na osnovu navedenih podataka, slivno područje rijeke Zete na teritoriji Opštine Dnilovgrad predstavljaju „vruću tačku“ biodiverziteta za viline konjice.

- Analizom abudantnosti vrsta u uzorku vilinih konjica uočava se da su dominantne vrste Odonata (Lestes barbarus, Ischnura elegans, Orthetrum brunneum, Sympetrum sanguineum, Sympetrum striolatum, Sympetrum meridionale) limnofilne i da su tipične za temporalne vode, a krenofilna (Cordulegaster bidentata) indikatorska vrsta izvora sa antropogenim uticajem, što navodi na zaključak da je evidentan negativan antropogeni uticaj na vodena staništa. Takođe, usled dominantnog prisustva navedenih vrsta koje posjeduju indikatorski potencijal vezan za povremena akvatična staništa, predpostavlja se da je njihova brojnost moguća posljedica uticaja klimatskih promjena.

- Jedan od indikatora je i brojnost reofilnihh, reobiontnih i krenobiontnih vrsta: Caliaeschna microstigma, Gomphus schneiderii, Onychogomphus forcipatus, Cordulegaster bidentata, Cordulegaster heros, Platycnemis pennipes. Njihova brojnost u uzorku je iznad 30 % što ukazuje na bogastvo izvora i vodotokova u oblasti obuhvaćenoj studijom.

- Četrnaest vrsta koje naseljavaju antropogena staništa takođe predstavlja značajan indikator negativnog antropogenog uticaja.

- Vrste koje se javljaju u žbunastoj (23) i šumskoj vegetaciji (14), ukazuju na trend zarastanja travnatih zajednica.

- Broj vrsta dnevnih leptira koji su sakupljeni na istraživanom području je

70 (35,7 %, od 196 vrsta Lepidoptera evidentiranih u Crnoj Gori). U uzorku su dominantne dvije vrste leptira, koje su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom, dok su 4 vrste koje su subdominantne xx xxxxx vrsta Natura 2000 mreže, ovo područje je izuzetno značajno za leptire.

- Prisustvo 24 vrste koje se javljaju na antropogenim staništima može se dovesti u vezu sa antropogenizacijom djelova staništa, dok prisustvo 46 vrsta koje se javljaju na prirodnim staništima ukazuje na očuvanost velikog dijela ovog područja.

- Prisustvo 19 vrsta koje se javljaju u žbunastoj i 14 u šumskoj vegetaciji ukazuje na povećan nivo zarastanja travnatih habitata.

- Rezultati inventarizacije krovnih vrsta u drenažnom basenu rijeke Zete na teritoriji Opštine Danilovgrad ukazuju na značaj područja kao centra biodiverziteta. Na teritoriji utvrđeno je prisutvo 6 endemskih vrsta. Komparacijom podataka prisustva ugroženih i zaštićenih vrsta utvrđeno je da se na globalnoj ICUN crvenoj listi nalazi 1 vrsta u kategoriji NT, na evropskoj je 5 vrsta u kategoriji NT i 1 vrsta u kategoriji VU. Na crvenoj listi Odonata Mediterana je 3 vrste u kategorijama NT i 1 u VU. Naveden podaci predstavljaju potvrdu značaja ovog područja za očuvanje ovih vrsta.

- Na pojedinim lokalitetima obuhvaćenim studijom evidentirane su 2 vrste Odonata i 3 vrsta Lepidoptera i 2 vrste Coleoptera koje su na Aneksu II Natura 2000, dok su sa Aneksa IV Natura 2000 pronađene 1 vrste Lepidoptera i 1 vrsta Odonata, što preporučuje djelove istraživanog područja xxx xxx dio mreže Natura 2000 zaštićenih područja. Takođe je evidentirana 1 vrsta Odonata zaštićena po Bernskoj konvenciji. (Tabela, 2)

- Šest vrsta koje su pronađene zaštićene su nacionalnim zakonodavstvom, što takođe ukazauje na značaj područja za očuvanje biološke raznovrsnosti. (Tabela, 2)

- Vrsta Coenagrion ornatum sa Anexa II nije pronađena tokom istraživanja

dok je 2007 bila prisutna.

- Sve navedene vrste su od izuzetnog značaja i njihovo prisustvo ukazuje na važnost istraživanog područja kao jednog od centara biodiverziteta Crne Xxxx i Balkana.

PRIJETNJE

- Rezultati istraživanja entomofaune slivnog područja rijeke Zete na teritoriji Opštine Dnilovgrad ukazali su na značaj ovog podrčja za očuvanje biodiverziteta u Crnoj Gori. Analiza abudantnosti i specijske strukture asemblija Lepidoptera i Odonata, Coleoptera, Orthoptera ukazuju na potencijalne prijetnje biološkoj raznolikosti.

- Posljedice antropogenog uticaja iz perioda prije zaštite su evidentne i prikazane kroz prisustvo vrsta koje naseljavaju antropogena staništa. Konstatovane i potencijalne prijetnje su:

- kaptiranje izvora , kanalisanje potoka i rijeka, izgradnja ribnjaka, izgradnja farmi u neposrednoj blizini voda, zatrpavanje izvora „jama“, sječa šume, urbanizacija, eutrofikacija usled intezivnog korišćena vještačkih đubriva, zaprašivanje poljoprivrednih površina, nekontrolisano odlaganje otpada. Sve od navedenih prijetnji su konstatovane na većem broju lokaliteta: Danilovgrad, Xxxxxx Xxxxxx, Mareza, Dobro polje, Slap, Spuž, Martinići, Brestica, Moromiš, Bogićevići, Zagorak , Orašje, Veleta, Kujava i Sladojevo kopito.

- Zagađenje vodotokova predstavlja značajan faktor koji negativno utičene na brojnost vrsta akvatičnih insekata. Tokom istraživanja registrovan xx xxxx broj

„divljih“ deponija, a takođe je u velikoj mjeri evidentirano deponovanje različitog otpada i uginulih životinja ili životinjskih ostataka u rijeke. Ispaša i košenje predstavlja s jedne strane negativan faktor ako se sprovodi u periodu prisustva larvenih stadijuma insekata, ali ima veoma pozitivne efekte na smanjenje zarastanja i prevenciju požara.

- Uznemiravanje se negativno odražava na prisustvo određenih vrsta.

Neovlašćeno sakupljanje predstavlja potencijalnu opasnost za pojedine vrste.

- Posljedice klimatskih promjena, kombinovane sa antropogenim uticajima poput kaptiranja, zatrpavanja i kanalisanja negativno se odražavaju na vodni režim i manifestuju se kroz isušivanje i eutrofikaciju vodenih staništa. Ove promjene potvrđene su kroz prisustvo indikatorskih vrsta poput Cordulegaster bidentata. Navedene promjene registrovane su na manjim reokrenim izvorima i potocima u brdskim predjelima kao i na obodima plavnog područja, duž cijelog toka rijeke Zete: Bogićevići, Dobro polje, Podostrog, Veleta, Slatina, Martinići, Donji Crnci, Spuž. Sukcesije izazvane klimatskim promjenama registrovane su na močvarama i barama Moromiš, Lazine

- Na osnovu prisustva pojedinih vrsta, pokazane su sukcesivne promjene koje se manifestuju kroz zarastanja, odnosno širenja žbunastih zajednica što može imati negativne posljedice na bogastvo biodiverziteta.

- Požari predstavljaju prijetnju koja može na duži period degradirati specifičnu vegetaciju, što bi prouzrokovalo trajan negativan uticaj na biodiverzitet.

- Invazivna vrste Harmonia ahydris – azijska bubamara, sakupljena je na cjelokupnom području. Ova vrsta ima izrazito negativan uticaj na faunu autohtonih vrsta Coccinellidae, što je potvrđeno istraživanjima koja su u toku. (Xxxxxxxxxx X. 2019).

Fotografije istraživanih lokaliteta

Slika 1. Spuški izvor Slika 2. Iverak

Slika 3. Zeta Danilovgrad Slika 4. Dobik

Slika 5. Xxxxx Xxxxxxxxxx Slika 6. Počkaljska jama

Slika 7. Xxxxxx Xxxxxxxxxx Slika 8. Oraška jama

Slika 9. Glizica Slika 10. Vrućino vrelo

Slika 11. Slap Slika 12. Tunjevo

Slika 13. Viš Slika 14. Sušica Orašje

Slika 15. Bara Slika 16. Viški potok

Slika 17. Dobrik Slika o 18. Garačnica

-

Fotografije krovnih vrsta insekata

Slika 1. Saga natoliae Serville, 1838

Slika 2. Euphydryas aurinia

(Rottemburg, 1775)

Slika 3. Zerynthia polyxena (Xxxxx &

Schiffermüller, 1775)

Slika 4.Lindenia tetraphylla (Xxxxxx Xxxxxx, 1825)

Slika 5. Cordulegaster heros

Theischinger, 1979

Slika 6. Papilio machaon (Linnaeus, 1758) Slika 7. Iphiclides podalirius Linnaeus, 1758)

Slika 8. Cordulegaster bidentata Slika 9. Caliaeschna microstigma

(Xxxxxxxxx, 1845)

Slika 10 Lucanus cervus ♀ Slika 11. Lucanus cervus ♂

Područje doline rijeke Zete karakteriše rasnovrsnost tipova staništa (Foto 1). Između ostalih, karakteristični tipovi staništa prisutni na području Bjelopavlićke ravnice od značaja za EU (NATURA 2000), su: 6220 *Eumediteranski kserofilni travnjaci (Therobrachypodietea) koje čine xxxx i termomediteranske kserofilne, niske travne zajednice bogate jednogodišnjim vrstama (Grafik 1); 92A0 Galerije bijele vrbe i bijele topole na obalama rijeke (Grafik 2) i prirječne šume (Grafik 3) gdje su zastupljene i vrste higrofilnih lišćara ko što su poljski brijest,jova, xxxxx, xxxx, poljski xxxxx itd. Za područje istraživanja posebno su specifične prirodne šume skadarskog hrasta lužnjaka (Quercus robur subsp. scutariensis), koji je termofilna mediteranska podvrsta hrasta lužnjaka (Grafik 4.). Raznovrsnost tipova staništa uslovljava i različitost entomofane na ovom području.

Travne zajednice bogate jednogodišnjim vrstama	Galerije bijele vrbe i bijele topole
Prirječne zajednice vrbe i poljskog jasena	Ostaci šuma skadarskog hrasta

Foto 1. Pregled različitih tipova staništa na području istraživanja

Materijal i metode

Inventarizacija vrsta dnevnih leptira (Lepidoptera) je na terenu obavljena metodom linijskog transekta. Najprije su utvrđene vrste (u stanju mirovanja) koje xx xxxx moguće neposredno odrediti. Entomološkom mrežicom hvatani su oni primjerci koje xx xxxx teže odrediti, koji su nakon determinacije oslobađani. Primjerci su fotografisani na osnovu xxxx xx pripremljena fotodokumentacija.

Kada su u pitanju tvrdokrilci (Coleoptera) metodom transekta su registrovani adulti tvrdokrilaca (u zavisnosti od vremena pojavljivanja u xxxx xxxx), zatim, analizirani su i fotografisani otvori i hodnici ksilofagnih vrsta insekata i sakupljan je materijal (grane i djelovi stabla) za odgajivanje insekata na kome su utvrđeni znakovi prisustva ksilofagnih vrsta.

Terenski rad za potrebe izrade ove Studije obavljen xx x xxxx navrata, počev od maja do jula

2019 godine, u ukupnom trajanju od 12 terenskih xxxx.

Rezultati rada

Tokom istraživanja, registrovano je 55 vrsta faune dnevnih leptira, od ukupno 192 registrovane vrste u crnoj Gori (Franeta, 2018). Nastavkom istraživanja, očekuje se prisustvo većeg broja vrsta.

Xxxx xx fauna tvrdokrilaca u pitanju, glavni fokus ovih istraživanja je bio usmjeren na vrste koje su značajne sa aspekta zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou.

U tabeli 1 (u prilogu) je dat pregled zaštićenih vrsta konstatovanih tokom istraživanja na području Bjelopavlićke ravnice (dolini rijeke Zete).

Xxxxxx vrsta VIDI PRILOG

VRSTE OD MEĐUNARODNOG I NACIONALNOG ZNAČAJA

Red Coleoptera

Cerambyx cerdo Linnaeus, 1758 - velika hrastova strižibuba (Grafik 1, Fototablica 2.)

Međunarodna i nacionalana zaštita: IUCN kategorija LC. Habitat Direktiva 92/43 EEC, anex II/IV, Bernska Konvencija, dodatak II. Vrsta je rasprostranjena u Evropi.

Ekologija: Ima trogodišnju generaciju što xx xxxx vrlo osjetljivom na promjene uslova staništa. Pored hrastovog, larva u određenim uslovima može nastanjivati i stabla brijesta, graba itd.

Razlozi ugroženosti: uništavanje stabala pogodnih za razvoj vrste (krčenje šuma, sječa, požari itd.).

Grafik 1. Mapa rasprostranjenja Cerambyx cerdo na području istraživanja

- Lucanus cervus Linnaeus,1758 - jelenak (Grafik 2., Fototablica 2.)

- Međunarodna i nacionalana zaštita: IUCN kategorija LC. Vrsta se nalazi se na dodatku II

Habitatne direktive, dodatku III Bernske konvencije i na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta

(Riješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Sl. list RCG br. 76/06).

- Ekologija: Larveni period traje 6-8 xxxxxx i uspješnost razvića isključivo zavisi od prisustva trulih xxxxxx, primarno hrasta. Xxxxxxx igra ključnu ulogu u početnoj fermentaciji i razlaganju drveta u raspadanju (Xxxxxxxxxx, 2008).

- Razlozi ugroženosti: Neadekvatnim upravljanjem došlo bi do narušavanja staništa i dostupnosti trulih xxxxxx što bi u značajnoj mjeri uticalo na smanjenje brojnosti ove vrste.

-

Grafik 2. Mapa rasprostranjenja vrste Lucanus cervus na području istraživanja

Osmoderma eremita Scopoli, 1763 – eremit (samotnjak) - (Grafik 3.)

Međunarodna i nacionalna zaštita: Vrsta se nalazi na dodacima II i IV Habitatne direktive i dodatku II Bernske konvencije.

Ekologija: larve se razvijaju u šupljim stablima većeg prečnika (Harde, 2000). Hrastovi (Quercus spp.) su primarna vrsta drveća, ali se larve mogu razvijati i u drugim vrstama sa odgovarajućim šupljinama (IUCN, 2010).

Razlozi ugroženosti: Zbog gubitka veteranskih stabala i fragmentacije staništa, brojnost populacija vrste su smanjena u čitavom arealu (IUCN, 2010).

Grafik 3. Mapa rasprostranjenja vrste Osmoderma eremita na području istraživanja

Oryctes nasicornis Linnaeus, 1746 – nosorožac – (Grafik 4., Fototablica 2.)

- Međunarodna i nacionalna zaštita: Nalazi se na xx xxxxx zaštićenih vrsta u Crnoj Gori.

- Ekologija: vrsta živi na mozaičnim staništima gdje se unutar šuma (uglavnom hrastovih) pojavljuju otvorene površine (Harde, 2000). Vrsta je aktivna noću, ali se može vidjeti i tokom xxxx, najčešće u šupljinama drveća, ispod panjeva, drvene građe...

- Razlozi ugroženosti: uništavanje stabala povoljnih za razvoj vrste (krčenje šuma, sječa, požari itd.).

Grafik 4. Mapa rasprostranjenja vrste Oryctes nasicornis na području istraživanja

Pregled zaštićenih vrsta insekata (Coleoptera i Lepidoptera) konstatovanih na istraživanom području

- - Jelenak – Lucanus cervus (f)	- - Xxxxxxx Xxxxxxx cervus (m)
- - Velika hrastova strižibuba – Cerambyx cerdo	- - Nosorožac – Oryctes nasicornis

- - Lastin xxxxx – Papilio machaon
- - Prugasti jedrilac – Iphiclides podalirius

-

- Red Lepidoptera:

- Iphiclides podalirius Linnaeus, 1758 – prugasti jedrilac (Grafik 5., Fototablica 2.)

- Međunarodna i nacionalana zaštita - IUCN kategorija LC. Vrsta se nalazi xx xxxxx zaštićenih vrsta u Crnoj Gori (Riješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Sl. list RCG br. 76/06).

- Ekologija - Rasprostranjena xx xxxxx Evrope. Prisustvo Xxxxxxxxxx podalirius je pokazatelj dobre očuvanosti kserotermnih travnih staništa sa šumskom vegetacijom. Uništavanjem staništa smanjuje se i popupacija ove vrste. Zakonom je zaštićena u značajnom broju zemalja Evrope (Colinns & Xxxxxxx, 1985).

- Razlozi ugroženosti - Uništavanje (destrukcija) prirodnih staništa.

-

-

- Grafik 5. Mapa rasprostranjenja vrste Iphiclides podalirius na području istraživanja

-

-

- Papilio machaon Linnaeus 1758 - lastin xxxxx (Grafik 5., Fototablica 2.)

- Međunarodna i nacionalana zaštita - IUCN kategorija LC. Vrsta se nalazi xx xxxxx zaštićenih vrsta u Crnoj Gori. U mnogim zemljama Evrope se nalazi xx xxxxx zaštićenih vrsta kao što su Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija i Moldavija (Colinns & Xxxxxxx, 1985).

- Ekologija -Vrsta je rasprostranjena u Palearktičkom regionu Evrope i Azije. Na nižim nadmorskim visinama leptiri lete od xxxxx do septembra dok na višim nadmorskim visinama period leta kraće traje (Xxxxxxx & Xxxxx, 1970).

- Razlozi ugroženosti - Zbog svog atraktivnog izgleda, leptir je često meta kolekcionara.

-

- Grafik 5. Mapa rasprostranjenja vrste Papilio machaon na području istraživanja

-

- Ocjena stanja područja – pritisci

- Mozaičnost staništa područja uslovljava raznovrsnost entomofaune. Posebno treba naglasiti šume, fragmente i pojedinačna stabla skadarskog hrasta, koji predstavljaju staništa rijetkih vrsta ksilofagnih, odnosno saproksilnih grupa insekata.

- Međutim, područje odlikuje i značajno prisustvo invazivnih vrsta kao što su bagrem (Robinia pseudoacacia), pajasen (Ailanthus altissima) i amorfa (Amorpha fruticosa). Od prisutnih vrsta, najzastupljeniji je bagrem koji je prisutan na gotovo svim lokalitetima istraživanog područja.

- Imajući u vidu zarastanje livada na određenom broju lokaliteta (Tunjevo, Slap, Xxxxxx, Frutak...) postoji potencijalna opasnost od narušavanja strukture staništa što se negativno može odraziti na faunu dnevnih leptira.

-

- Predlog mjera zaštite ili mjera za popravljanje stanja

• Uspostavljanjem zaštićenog područja, aktivnom zaštitom (u skladu sa uspostavljenim režimima zaštite adekvatnim upravljanjem (u skladu sa Planom, odnosno Programom upravljanja), stvoriće se uslovi za nesmetano funkcionisanje uspostavljenih odnosa

između pojedinih vrsta u ekološkom lancu (npr. broj uspravnih, trulih i natrulih stabala

optimalnih dimenzija i ekspozicije).

• Očuvanjem šuma, fragmenata i pojedinačnih (veteranskih) stabala hrastova i drugih drvenastih vrsta xxxx očavana staništa za rijetke vrste ksilofagnih vrsta xxxxxxxx.xx području Xxxxxxx, Xxxxxx, Xxxxxxx, Frutka, Podglavice, Moromiša, lokaliteta Šabov xxxx, Slap, Sladojevo kopito i dr.

• Aktivna podrška ulaganja u poljoprivredu (stočarstvo) što podrazumijeva povratak na tradicionalne vidove poljoprivredne proizvodnje, će istovremeno uticati na očuvanje staništa pašnjaka i livada a time i na brojnost populacija dnevnih leptira vezanih za ta staništa.

• Neophodno je nastaviti dalja istraživanja diverziteta entomofaune na čitavom području zaštićenog prirodnog dobra i praćenja brojnosti populacija (prije svega zaštićenih vrsta), uz primjenu standardnih metoda monitoringa. Detaljna proučavanja podrazumijevaju bolje sagledavanje i funkcionisanje ekosistema, propisivanje mjera zaštite i sprovođenja datih mjera u praksi.

-

-

PUŽEVI I ŠKOLJKE

- Područje doline rijeke Zete, koje pripada Opštini Danilovgrad, je veoma interesantno sa malakološkog aspekta, čemu pogoduju raznovrsne biljne zajednice, naročito šumske koje su bogate vrstama kopnenih puževa jer pružaju obilje hrane i skloništa te vlažnu i relativno uniformnu klimu. Dok na livadama su zastupljene vrste koje mogu preživjeti sušu i visoke temperature, dok u vodenim tokovima bitiše fauna puževa i školjki.Sve ovo je uslovilo relativno bogat diverzitet puževa i školjki.

-

- Materijal i Metode rada

- Prema literaturnim podacima i našim istraživanjima na području istraživanja registrovano je ukupno 21 vrsta, od čega 19 vrsta puževa (11 kopnenih i 8 vodenih) i 2 vrste školjki.

-

- Za potrebe izrade Studije zaštite za dolinu rijeke Zete, obavljeno je ukupno 12 xxxx terenskih istraživanja u periodu od xxxxx do xxxx 2019. godine na sljedećim lokalitetima: Močvara Moromiš, Šabov xxxx (šire područje xxxxx Xxxx), Xxxxx, Slap Zete, Xxxxxxxxxx, Dobro polje, Tunjevo

- Izvještaj sadrži podatke do kojih smo došli kombinujući različite metode za sakupljanje puževa kako kopnenih tako i vodenih. Sastav faune puževa je istraživan u vodi, prvenstveno u zoni uz obalu rijeke Zete, zatim na obali i širem priobalnom, kako plavnom tako i području koje zimi ostaje nepoplavljeno.

- Najpouzdaniji metod proučavanja sastava faune puževa na kopnu je pregled xxxxxx i ručno sakupljanje uzoraka. Na ovaj način se istovremeno dobijaju i značajni ekološki podaci (preferirani mikrohabitati, ponašanje jedinki I sl.). Međutim, ovo je i najsporiji metod, jer uspjeh u prikupljanju zavisi od xxxx xxxxxx i doba xxxx xxxx se istražuje.

- Determinacija je vršena pomoću sljedećih ključeva: Bole (1969) i Wiktor (1996).

-

-

- REZULTATI

- Prirodnjačka istraživanja koja su sprovedena tokom xxxxx – xxxx 2019. godine na području doline rijeke Zete ukazala su da je ovo područje veoma interesantno sa aspekta prisustva puževa I školjki. Naime, malakološki materijal (puževi I školjke) je sakupljen u toku samo jednog godišnjeg doba (ljetnji period), a rezultatima obrade je evidentiran zavidan broj vrsta (21 vrsta). Realno je smatrati da bi lista malakoloških taksona bila mnogo veća da je materijal sakupljan tokom sva četiri godišnja doba. Zbog toga, ne možemo reći da se na osnovu dobijenog spiska taksona može dati relevantna ocjena malakološkog diverziteta predmetnih područja, iako je i sa ovim podacima na zadovoljavajućem nivou. Prezentovani podaci mogu poslužiti kao osnova za buduća, detaljnija i sistematičnija istraživanja na osnovu kojih bi se mogla steći realnija slika o bogastvu i raznovrsnosti puževa na ovom području.

- Fauna kopneneih Gastropoda - puževa je, na osnovu našeg terenskog rada, mnogo

raznovrsnija od vodenih.

-

- Do xxxx xx na području rijeke Zete registrovana 21 vrsta mekušaca od kojih su 3 vrste xxxx golaća zaštićena na nacionalnom nivou i to: Limax wohlberedti, Tandonia reuleaxi I

- Deroceras turcicumi (zaštićeni zakonom u Crnoj Gori). Dvije vrste xxxx Plagigeyeria lukai i Zeteana ljiljanae su nove za nauku, registrovane u izvoru u selo Pričelje, 2014. godine (lit. podatak).

-

- Komercijalne vrste puževa na području rijeke Zete

-

- Na području doline rijeke Zete od vrsta koje su definisane Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe ("Sl. list CG", br. 62/10) konstatovane su dvije vrste puževa: Helix pomatia (vinogradarski puž) i Helix aspersa (baštenski puž).

-

Xxxxxx vrsta VIDI PRILOG

Limax wohlberedti

Tandonia reuleaxi

Neke vrste puževa golaća na području doline rijeke Zete

- Ocjena stanja područja

- Tokom istraživanja uočeni su sljedeći pritisci koji mogu negativno uticati na puževe i njihova staništa:

⮚ Požari- B*

⮚ Eksploatacija šume - B

-

-

- *Ocjena uticaja evidentiranih aktivnosti na upravljanje i zaštitu područja je urađena po

modelu: A - veliki uticaj, B -srednji uticaj, C - mali uticaj.

-

- Požari

- Tokom istraživanja evidentni su požari, naročito na lokalitetu močvare Moromiš čime se uništavaju i degradiraju staništa puževa, a sve to dovodi do smanjenja populacije istih ili iščezavanja vrsta.

- Pale se i tereni između xxxxx xxxx i xxxxxx (xxxx xx obično staništa puževa).

-

- Ugroženost slatkovodnih puževa

- Slatkovodni puževi predstavljaju jednu od najugroženijih skupina životinja (Lydeard i sur., 2004). Razlozi ugroženosti su mnogobrojni. Najosjetljivije vrste slabo su pokretne, usko su vezane uz tačno određeni tip staništa, imaju ograničen geografski areal, xxxx vrijeme polnog sazrijevanja, nisku plodnost, a relativno dugi životni vijek. Prethodno nabrojane karakteristike čine vrste teško prilagodljivim na promjene u okolini (Strong isur., 2008). Što xx xxxx antropogenih uticaja, glavna prijetnja slatkovodnim puževima je intenzivna poljoprivreda. Povećana upotreba hemijskih đubriva i pesticida, dovela je do povećanog nivoa fosfata i nitrata u površinskim i podzemnim vodama. Sljedeća prijetnja

Helix pomatia

Deroceras turcicum

je urbanizacija (loša kontrola kanalizacijskih voda). Pretjerano iskorištavanje vode (npr. za potrebe industrije) utiče na slatkovodne vrste. Klimatske promjene, a naročito povećana učestalost i intenzitet suše, postaju xxx jedna prijetnja.

SLATKOVODNI RAKOVI (RED DECAPODA)

Opis ekoloških karakteristike područja: - Korito rijeke uglavnom ravno i prekriveno sitnim pijeskom sa kamenim oblucima. Dno dobrim dijelom prekriveno akvatičnom vegetacijoma zajednice sačinjavaju vrste iz roda Potamogeton,manje Miriofilum sp. Sa obje xxxxxx xxxxxx rijeke prisutno je korijenje priobalne vegetacije, što predstavlja odlično sklonište za prisutnu populaciju slatkovodnih rakova. Xxxxxx rijeke jako varira od mjesta do mjesta, ravničarska je rijeka tako da obale nijesu strme i pokrivene su vegetacijom.

Materijal i metode

Za ova istraživanja xxxx xx 12 terenskih izlazaka. Rakovi su lovljeni noću, ručno pomoću LPG xxxxx i ručne mrežice, kao i pomoću vrša koje su postavljane uz obalu rijeke, i svaka četiri sata pregledane. Rakovi su na terenu determinisani i vraćeni u vodu.

Rezultati

Donji tok rijeke Zete naseljava vrsta slatkovodnog raka Austropotamobiuus pallipes – bjelonogi rak. Filogenetskim analizama (MP metoda i BA metoda) dokazali smo da u sklopu vrste Austropotamobiuus pallipes postoji podvrsta Austropotamobiuus italicus meridionalis koja naseljava donji tok rijeke Zete. Xxxxx Xxxxxxxxxx xx.xx (2010) podvrsta Austropotamobiuus italicus meridionalis naseljava hrvatsku obalu Jadranskog xxxx,granicu Italije sa Slovenijom. Nalaz populacije ove podvrste na području Crne Xxxx predstavlja nov nalaz i ujedno krajnji južni dio areala rasprostranjenja ove podvrste na Balkanskom poluostrvu. Kako su sve vrste slatkovodnih rakova u Evropi kao i u našem okruzenju.

Zakonom zastićene, predlažem da se u skorije vrijeme i kod nas populacije riječnih rakova moraju zaštiti i da se stvore uslovi za povećanje produkcije.

Vrsta Austropotamobius pallipes je na aneksu II,V (Natura 2000).

- Rakovi ove vrste uvršteni su na Dodatak III Konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) te na Dodatak II i Dodatak V Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore.

- Na uzdužnom profilu toka rijeke Zete brojnost vrste Austropotamobius pallipes je brojna

i približno jednaka. Najveća brojnost je utvrđena u središnjem dijelu toka na lokalitetu

Spuž. Analiza strukture po dužinskim grupama pokazuje da uglavnom odsustvuju manje odnosno mlađe xxxxx. Najveća zastupljenost jedinki xxxx xx u dužinskoj grupi od 81-101 mm. Nijesu lovljeni rakovi veći od 120 mm.

-

Ocjena stanja područja:

Slika 1. Austrpotamobius pallipes

Bjelonogi rak u rijeci Zeti xx xxxxxx. Staništa, kao abiotska sredina su povoljni za opstanak ove vrste. Sa obje strane korita rijeke prisutno je korijenje priobalne vegetacije, što predstavlja odlično sklonište za populaciju slatkovodnih rakova Dno rijeke je dobrim dijelom prekriveno akvatičnom vegetacijoma sto predstavlja ne samo sklonište u toku dana vec i hranu

Pritisci i prijetnje:

• Uzgoj stranih vrsta riba (kalifornijska pastrmka) i njeno širenje značajno bi smanjilo ili potpuno uništilo populaciju rakova iz porodice Astacidae;

• Promjena vodnog režima rijeke Zete, koja nastaje kao posljedica rada hidroelektrane

Perućica.

• klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike - snižavanje nivoa vode u površinskim i podzemnim vodenim staništima, presušivanje manjih vodenih tokova, poplave velikih razmjera, iznenadni veliki proticaj vode u rijeci

• Jedan od potencijalnih rizika za slatkovodnog raka je unošenje invazivnih i drugih problematičnih vrsta i rodova.

• Uređivanje i izgradnja obaloutvrda i podzida (Tunjevo, Danilovgrad ispod mosta,Slap)

Među glavnim izvorima zagađenja treba istaći:

• komunalne otpadne vode, uglavnom opterećene organskim materijalom,