Contract
Na temelju čl. 000. xx. 1. Zakona o radu (NN 93/14) uprava trgovačkog društva Gradska tržnica d.o.o., Xxxxxxx Xxxxx 12, Varaždin, OIB 31452810613, (dalje: poslodavac), dana28.04.2017. godine donijela je
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti rada, prava i obveze radnika i poslodavca, organizacija rada, plaće, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije xxxx x xxxxx pitanja u svezi s radom.
Odredbe ovog Pravilnika odnose se na zaposlene kod poslodavca, koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, skraćenim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju u prostoru poslodavca ili kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na radnike upućene kod poslodavca na rad preko Agencije za privremeno zapošljavanje u djelu kojim su uređeni zaštita zdravlja, zaštita na radu i posebna zaštita određenih grupa radnika.
Na članove Uprave koji su kod poslodavca u radnom odnosu u skladu s odredbama Zakona o radu ne primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika o radu, kao i odredbe Zakona o xxxx xxxxx se regulira rad na određeno vrijeme, prestanak ugovora o radu, otkazni rok te otpremnina.
Članak 2.
Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike kod poslodavca.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drugačije određeno.
U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.
Članak 3.
Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati savjesno i stručno, prema uputama poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada.
Radnik xx xxxxx poštovati sve propise o radu Republike Hrvatske, posebno one odredbe ugovora o radu, Pravilnika, ili Kolektivnog ugovora koje se odnose na radno vrijeme radnika, disciplinu, održavanje opreme, te naredbe i usvojene postupke rada, te usavršavati svoje znanje i vještinu, te štititi poslovne interese poslodavca, i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koje proizlaze iz organizacije rada kod poslodavca.
Članak 4.
Radnik ima pravo i obvezu stalno se obrazovati, usavršavati i osposobljavati sukladno potrebama radnog procesa.
Radnici u okviru svojih poslova moraju biti na raspolaganju za službena putovanja sukladno uputama i odluci poslodavca.
Članak 5.
Poslodavac, uz puno poštovanje prava i dostojanstva svakog radnika, jamči mogućnost izvršavanja svojih ugovornih obveza sve dok ponašanje radnika ne šteti poslovanju i ugledu poslodavca i dok njegovo poslovanje i gospodarske prilike to dopuštaju.
Poslodavac vodi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.
Evidencija sadrži podatke o radnicima i radnom vremenu.
SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Zasnivanje radnog odnosa
Članak 6.
Odluku o potrebi zapošljavanja radnika donosi direktor.
Poslodavac Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta samostalno utvrđuje posebne uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako ti uvjeti nisu propisani zakonom ili drugim propisom.
Članak 7.
Poslodavac može kao posebne uvjete za obavljanje pojedinih poslova odrediti:
stručnu spremu,
radno iskustvo na poslovima za koje sklapa ugovor o radu,
posebna znanja potrebna za uspješno obavljanje posla (strani jezik, poznavanje rada na računalu ili poznavanje određenog računalnog programa i slično).
U slučaju iz st. 1. ovog članka poslodavac može odrediti provedbu postupka provjere sposobnosti potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta za koje se zaključuje ugovor o radu.
Članak 8.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu sklopljen xx xxxx su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Članak 9.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Xxxxxx oblik ugovora o radu, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, xxxx sadržavati podatke o:
strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima
nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak opis ili popis poslova,
danu početka rada,
očekivanom trajanju ugovora u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
trajanju plaćenog godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja tog odmora
otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,
osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna
Umjesto podataka iz stavka 1. podstavka 6., 7., 8. i 9., ovog članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi xxxxxx, kolektivni ugovor ili pravilnik o xxxx xxxx uređuje ta pitanja.
Članak 10.
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, osim odredbi iz čl. 5. ovog Pravilnika xxxx sadržavati i dodatne podatke o:
radnom vremenu
strojevima, alatima i opremi xxxx xx poslodavac xxxxx nabaviti, instalirati i održavati
uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time
naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova
načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika
Odredbe Zakona o radu o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, primjenjuju se i na ugovor iz stavka 1. ovoga članka, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, ili ugovorom o radu.
Članak 11.
Ako se radnika privremeno upućuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju dužem od trideset xxxx, xxxxxx ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo xxxx, osim podataka iz čl. 5. ovog Pravilnika sadržavati i dodatne podatke o:
trajanju rada u inozemstvu
rasporedu radnog vremena
neradnim danima i blagdanima ima pravo ne raditi uz naknadu plaće
novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća
drugim primanjima u novcu i naravi na koja xx xxxxxx imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu
uvjetima vraćanja u zemlju
Umjesto podataka iz st. 1. točke 2., 3., 4., 5. ovog članka može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi xxxxxx, kolektivni ugovor ili ovaj Pravilnik o xxxx xxxx uređuje ta pitanja.
Članak 12.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, to ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac xx xxxxx prije početka rada radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Potvrda o sklopljenom ugovoru xxxx sadržavati sve podatke propisane čl. 9., odnosno za posebne slučajeve odredbe propisane u čl. 11. ovog Pravilnika.
Članak 13.
Poslodavac xx xxxxx tijelu nadležnom za vođenje podataka o osiguranicima mirovinskog osiguranja, prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, u elektroničku bazu podataka dostaviti podatke o radniku, kao i sve promjene podataka do kojih dođe tijekom trajanja radnog odnosa.
Članak 14.
Prije sklapanja ugovora o radu poslodavac xx xxxxx upoznati radnika s odredbama ovog Pravilnika i svim drugim općim aktima poslodavca kojima se uređuju prava i obveze radnika kod Poslodavca.
Uvjeti za sklapanje ugovora o radu
Članak 15.
Osoba mlađa od petnaest xxxxxx ili xxxxx s navršenih petnaest xxxxxx xxxxxx i xxxxx starija od petnaest xxxxxx, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.
Članak 16.
Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest xxxxxx i starijeg od petnaest xxxxxx za sklapanje određenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi s xxx ugovorom.
Članak 17.
Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx se sklopiti samo s osobom koja udovoljava xxx uvjetima.
Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.
Troškove liječničkog pregleda radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti snosi poslodavac.
U slučaju da poslodavac procijeni da kod pojedinog zaposlenika postoji potreba provođenja testiranja na prisutnost alkohola ili xxxxx ili drugih opojnih sredstava, isti je ovlašten naložiti provođenje postupka testiranja na prisutnost alkohola, xxxxx odnosno drugih opojnih sredstava, a testiranje će se provesti po za to ovlaštenim službama.
Članak 18.
Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o xxxx xxxxxx dolazi u dodir.
Poslovi i uvjeti za obavljanje poslova
Članak 19.
Radnici obavljaju pojedine poslove za koje su zaključili ugovor o radu na radnim mjestima.
Svako radno mjesto ima svoj redni broj, naziv i potrebne uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, te pripadajuću grupu složenosti (koeficijent složenosti).
Pod uvjetima potrebnim za obavljanje poslova radnog mjesta podrazumijevaju se stupanj stručne spreme, odnosno kvalifikacije, završen fakultet ili škola, odnosno potrebno znanje, prethodno radno iskustvo i posebna znanja i uvjeti.
Popis radnih mjesta nalazi se u prilogu ovog Pravilnika pod nazivom „Sistematizacija radnih mjesta“ i „Opis poslova radnih mjesta i koeficijenti složenosti“ i čine njegov sastavni dio.
Članak 20.
Broj potrebnih radnika na pojedinom radnom mjestu, u pojedinom timu, određuje poslodavac ovisno o potrebi posla.
Članak 21.
Poslove radnih mjesta (grupa poslova) radnici obavljaju u mjestima gdje poslodavac obavlja svoju registriranu djelatnost, osim ako ugovorom o radu nije izrijekom ugovoreno da xx xxxxxx poslove obavljati točno u određenom mjestu ili mjestima.
O promjeni mjesta rada u skladu s odredbama stavka 1. poslodavac je obvezan radnika obavijestiti najmanje deset xxxx prije obveze stupanja na rad u drugo mjesto rada.
Odbijanje radnika da postupi sukladno odluci o promjeni mjesta rada smatra se opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu.
PRIPRAVNICI I PROBNI RAD
Probni rad
Članak 22.
Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad.Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.
Probni rad se utvrđuje kako bi se utvrdilo ima li radnik potrebne stručne i radne sposobnosti potrebne za obavljanje poslova na određenom radnom mjestu. Ako što drugo nije određeno posebnom odlukom poslodavca, probni rad prati i ocjenu donosi neposredni rukovoditelj.
U slučaju da radnik ne zadovolji na probnom radu to je posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.
Otkazni rok kod ugovorenog probnog xxxx xx iznosi najmanje xxxxx xxxx.
Pojam, osposobljavanje i trajanje staža pripravnika
Članak 23.
Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala poslodavac može zaposliti kao pripravnika (u daljnjem tekstu: pripravnik).
Pripravnik se za vrijeme pripravničkog staža osposobljava za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao.
Ugovor o radu pripravnika zaključuje se na određeno vrijeme.
Članak 24.
Poslodavac ili osoba koju poslodavac odredi dužna je donijeti program osposobljavanja pripravnika.
Program iz st. 1. ovog čl. osobito xxxx propisivati poslove koje je pripravnik xxxxx obavljati xx xxxxx praćenja i ocjenjivanja njegovog rada.
Poslodavac ili od poslodavca određena osoba dužna je pripravniku imenovati voditelja iz xxxx radnika koji xx xxxxx pomagati pripravniku u njegovu osposobljavanju.
Članak 25.
Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje najduže jednu godinu, ako zakonom nije drukčije određeno.
Članak 26.
Ako zakonom nije drugačije određeno, pripravnički staž, uključujući i stručno osposobljavanje traje ovisno o stupnju stručne spreme i to:
-pripravnik magistar struke (VII/1 stupnja stručne spreme) – 12 mjeseca
-pripravnik baccalareus struke (VI/1 stupnja stručne spreme) – 9 mjeseca
-pripravnik IV/1 stupnja stručne spreme (SSS) – 6 mjeseca
Stručni ispit
Članak 27.
Nakon što završi pripravnički staž, pripravnik polaže stručni ispit pred povjerenstvom koje imenuje poslodavac koje se sastoji od tri člana.
Stručni ispit polažu pripravnici s najmanje srednjom stručnom spremom.
Članovi povjerenstva moraju imati stručnu spremu najmanje jednaku pripravnikovoj.
Ispit se polaže usmeno ili xxxxxx i usmeno u terminima koje odredi voditelj povjerenstva.
O polaganju ispita vodi se poseban zapisnik.
Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu.
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Članak 28.
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).
Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovog članka ubraja se u pripravnički staž i predstavlja dokaz o stečenom radnom iskustvu propisanom kao uvjet za rad na pojedinim poslovima radnog mjesta određenog zanimanja.
Stručno osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovog članka može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.
Na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći, naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.
Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Članak 29.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom o radu nije drugačije određeno.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na način određen Zakonom o radu.
Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 30.
Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u xxx ugovoru ili pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o xxxx xxxx navesti.
Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je to potrebno zbog nekih drugih objektivnih razloga dopuštenih zakonom.
Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovog članka.
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena na koji je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
RADNO VRIJEME
Pojam radnog vremena
Članak 31.
Radno vrijeme je vrijeme u kojem xx xxxxxx obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je raspoloživ za obavljanje poslova prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili u drugom mjestu koje odredi poslodavac.
Vrijeme pripravnosti i visina naknade uređuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje odredi poslodavac.
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
Puno radno vrijeme
Članak 32.
Puno radno vrijeme ne može biti duže od četrdeset sati tjedno.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, nije određeno radno vrijeme, smatra se da xx xxxx radno vrijeme četrdeset sati tjedno.
Radnik xxxx xxxx u xxxxx radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.
Članak 33.
Nepuno radno vrijeme
Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u xxxxx vremenu, odnosno u slučaju kad radnik podnese zahtjev za obavljanje rada u nepunom radnom vremenu, a priroda posla i ostali uvjeti to omogućuju.
Ukoliko to priroda i organizacija rada to omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.
Radnicima xxxx xxxx nepuno radno vrijeme, na njihov zahtjev, poslodavac će nastojati osigurati prijelaz na puno radno vrijeme, ako se za takvim radom ukaže potreba.
Članak 34.
Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno samo neke dane u tjednu.
Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
Članak 35.
Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna xxxxx xxxx, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Ako ugovorom o radu nije drugačije utvrđeno, radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos.
Prekovremeni rad i preraspodjela radnog vremena
Članak 36.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, xxxxxx xx xx xxxxxx zahtjev poslodavca xxxxx raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.
Članak 37.
U slučaju xxxx xx prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršavanja xxxxxxx xxxx čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a xxxx bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu, zamjene odsutnog radnika u procesu rada u neprekinutom trajanju i drugim sličnim slučajevima, xxxxxx xx obvezan raditi prekovremeno na temelju usmenog zahtjeva koji je poslodavac xxxxx xxxxxx potvrditi u roku od 7 xxxx od xxxx xx prekovremeni rad naložen.
Članak 38.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.
Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Članak 39.
Zbog sezonske prirode djelatnosti, zastoja u poslu, odnosno povećanju obima poslova u određenom vremenu, osiguranja većeg broja slobodnih xxxx i uštede energije, za dane državnih blagdana, prirode određenih poslova i drugih sličnih slučajeva, može se uvesti preraspodjela radnog vremena.
Članak 40.
Ako preraspodjela radnog vremena ne bude moguća na temelju kolektivnog ugovora, poslodavac će za uvođenje preraspodjele sačiniti plan i takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.
Članak 41.
Radno vrijeme preraspodjeljuje se na način da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.
Preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, odnosno šezdeset sati tjedno ako poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Radnik koji u preraspodjeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.
Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodjeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme xxxx odgovarati ugovorenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu.
Članak 42.
Maloljetnik ne smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata.
Radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavca, trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života i samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx xxxxxx, mogu raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena iz članaka 66. i 67. Zakona o xxxx xxxx ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Raspored radnog vremena
Članak 43.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih xxxx.
Dnevno radno vrijeme je jednokratno.
Dnevno radno vrijeme traje osam sati.
Članak 44.
Radnici xxxx xxxx na poslovima koji po prirodi posla zahtijevaju smjenski rad, odnosno ako tako odredi ovlaštena osoba poslodavca,obvezni su raditi u smjenskom radu.
Članak 45.
Početak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena na određenim poslovima utvrđuje pisanom odlukom poslodavac.
Raspored i trajanje radnog vremena utvrđeno prema odredbama st. 1. ovog članka može se izmijeniti odlukom poslodavca zbog potrebe uvođenja prekovremenog rada ili preraspodjele radnog vremena.
O rasporedu i promjeni radnog vremena poslodavac će obavijestiti radnika tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju prekovremenog rada.
U slučaju da se utvrdi postojanje mogućnosti određivanja fleksibilnog radnog vremena s obzirom na prirodu posla, i to pojedinoj grupi radnika ili pojedinom radniku,istima će biti odobreno fleksibilno radno vrijeme, na način da se početak i završetak rada mogu pomaknuti za dva sata, time da radnik u određenom vremenu ostvari puno radno vrijeme.
Korištenje radnog vremena
Članak 46.
Rad treba započeti i ne smije se prije vremena završiti, osim u slučaju iz članka 44. st. 4. ovog Pravilnika.
Kontrola početka i završetka radnog vremena obavlja se upisivanjem u Evidenciju korištenja radnog vremena.
Napuštanje radnog prostora dopušteno je uz dozvolu neposrednog rukovoditelja.
ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Članak 47.
Radnici xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno imaju svakoga radnog xxxx pravo na dnevni odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.
Maloljetni radnik xxxx xxxx najmanje četiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno, koja se ubraja u radno vrijeme.
Članak 48.
Na poslovima na xxxxxx xx narav posla takva da ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja xxxxxx, radnicima xxxx xxxx na xxx poslovima stanka se osigurava višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju.
Vrijeme korištenja xxxxxx određuje poslodavac.
Dnevni odmor
Članak 49.
Dnevni odmor iznosi najmanje 12 sati neprekidno.
Tjedni odmor
Članak 50.
Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom (alt: ponedjeljkom) u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 48. ovog Pravilnika.
Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u xxx koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.
Godišnji odmor
Članak 51.
Radnici xxxx je rad organiziran u pet radnih xxxx tijekom tjedna, imaju za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset radnih xxxx.
Maloljetni radnik i radnik xxxx xxxx na poslovima koji su kolektivnim ugovorom, Pravilnikom, ili drugim općim aktima Poslodavca, utvrđeni kao poslovi na kojima uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguća zaštita od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana, pri čemu se broj radnih xxxx koji se uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora određuje sukladno stavku 1. ovog članka.
Osoba s invaliditetom ostvaruje godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.
Članak 52.
U dane godišnjeg odmora se ne uračunavaju blagdani i neradni dani određeni Zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik.
Članak 53.
Trajanje godišnjeg odmora određeno u čl. 50. Pravilnika povećava se za protek određenog broja xxxxxx radnog staža:
- 1 dodatni radni xxx za radnike koji imaju do 5 xxxxxx radnog staža;
- 2 dodatna xxxxx xxxx za radnike koji imaju od 5 do 10 xxxxxx radnog staža,
- 3 dodatna xxxxx xxxx za radnike koji imaju od 10 do 15 xxxxxx radnog staža;
- 4 dodatna xxxxx xxxx za radnike koji imaju 15 do 20 xxxxxx radnog staža;
- 5 dodatnih radnih xxxx za radnike koji imaju 20 do 25 xxxxxx radnog staža;
- 6 dodatnih radnih xxxx za radnike koji imaju 25 do 30 xxxxxx radnog staža;
- 7 dodatnih radnih xxxx za radnike koji imaju 30 do 35 xxxxxx radnog staža.
Trajanje godišnjeg odmora određeno u čl. 50. Pravilnika povećava se i s obzirom na kriterij xxxxxx xxxxxx radnika i to:
- za 1 radni xxx za radnike do 30 xxxxxx starosti;
- za 2 xxxxx xxxx za radnike od 31 do 40 xxxxxx starosti;
- za 3 xxxxx xxxx za radnike od 41 do 50 xxxxxx starosti;
- za 4 xxxxx xxxx za radnike od 51 i više xxxxxx starosti.
Daljnji kriterij povećavanja xxxx godišnjeg odmora iz čl. 50. Pravilnika je i s obzirom na složenost i odgovornost radnih zadataka, te se trajanje godišnjeg odmora povećava i to:
- za 2 xxxxx xxxx za radnika s visokom ili višom stručnom spremom;
- za 1 radni xxx za radnika sa srednjom stručnom spremom;
Trajanje godišnjeg odmora određeno u čl. 50. Pravilnika povećava se i zbog socijalnih kriterija i to:
- za 2 xxxxx xxxx majci djeteta, ili samohranom roditelju za svako dijete mlađe od
12 xxxxxx xxxxxx;
- za 2 xxxxx xxxx roditelju hendikepiranog djeteta mlađeg od 18 xxxxxx.
Prava radnika na povećanje xxxxx xxxx godišnjeg odmora po pojedinim kriterijima iz istaknutim u ovom čl. Pravilnika kumuliraju se.
Članak 54.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od xxxx xxxx, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.
Članak 55.
Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan čl.53.st.1. ovog Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz čl.50. ovog Pravilnika za svaki navršeni mjesec trajanja radnog odnosa.
Radnik kojem radni odnos prestaje za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.
Pri izračunavanju trajanja razmjernog godišnjeg odmora najmanje polovica xxxx
godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora, a najmanje polovica
mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.
Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni xxxx xxxx,
pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca
kod kojeg mu prestaje radni odnos.
Članak 56.
Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dijelovima, u kojem slučaju xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor najmanje dva tjedna iskoristiti u neprekidnom trajanju, osim ako se s poslodavcem drugačije ne dogovori, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od određenog u st.1. ovog članka, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja slijedeće kalendarske godine.
Članak 57.
Radnik ima pravo u tijeku kalendarske godine tri puta koristiti po xxxxx xxx godišnjeg odmora po vlastitoj želji, o čemu xx xxxxx obavijestiti Poslodavca tri xxxx prije namjeravanog xxxx korištenja.
Članak 58.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, planom korištenja godišnjih odmora, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine polazeći od potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor i razonodu radnika.
Poslodavac će radnike obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najmanje petnaest xxxx prije korištenja godišnjeg odmora.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće u prethodna 4 mjeseca, uračunavajući i sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.
Plaćeni dopust
Članak 59.
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće do ukupno najviše xxxxx radnih xxxx za važne osobne potrebe i to za:
sklapanje braka radnika 3 xxxxx xxxx
sklapanje braka u obitelji (vlastita djeca) 1 radni xxx
rođenje djeteta 3 xxxxx xxxx
smrt u obitelji 3 xxxxx xxxx
preseljenje 2 xxxxx xxxx
dobrovoljno davanje krvi 1 radni xxx
Članom uže obitelji iz st. 1. ovog članka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba xxxx xx xxxxxx xxxxx po zakonu uzdržavati, xx xxxxx koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.
Odluku o odobrenju plaćenog dopusta donosi direktor, temeljem pisanog, obrazloženog i dokumentiranog zahtjeva radnika.
Članak 60.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općeg školovanja,
osposobljavanja ili usavršavanja, te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom razdoblja
plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Neplaćeni dopust
Članak 61.
Radniku se može na njegov xxxxxx i obrazloženi zahtjev odobriti neplaćeni dopust, ukoliko to dopuštaju priroda posla i potrebe poslodavca, a osobito zbog potrebe njege bolesnog člana uže obitelji, zbog potreba obrazovanja, te drugih opravdanih osobnih razloga radnika.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drugačije određeno.
ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA
Zaštita i sigurnost na radu
Članak 62.
Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu života i sigurnosti radnika na radu a osobito: održavati strojeve, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprječavati opasnosti na radu, obavještavati radnike o opasnostima na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način, te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.
Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na poslu.
Xxxxxx xx u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost, te provoditi druge propisane ili od poslodavca utvrđene mjere.
Zaštita privatnosti
Članak 63.
Poslodavac smije prikupljati osobne podatke radnika, obrađivati ih, koristiti i dostavljati trećim osobama xxxx xx to određeno Zakonom o radu ili drugim Zakonom ili kad je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba xxxx xx za to posebno opunomoćio poslodavac.
Osobni podaci smiju se prikupljati i upotrebom video nadzornih kamera te i drugih aparata za snimanje, a radi kontrole ulazaka i izlazaka radnika iz radnih prostorija i prostora, radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa, radi utvrđenja ispunjavanja obveza iz ugovora o radu i upute poslodavca, te drugih događaja na radu ili u vezi s radom.
Poslodavcu je zabranjeno odredbe o snimanju na radnom mjestu primjenjivati u odnosu na maloljetnike.
Poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran nadzornim audio, odnosno video uređajima.
Ostali osobni podaci koji će se prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama su:
ime i prezime radnika
xxx, mjesec i xxxxxx rođenja
podaci o OIB-u
mjesto rođenja
adresa prebivališta i boravišta radnika (mjesto, općina, županija)
brojevi telefona, faks uređaja i elektronska pošta
mjesto rada
zanimanje
školska sprema
stručno obrazovanje
stručna sprema za bavljenje određenih poslova
poslovi i radno mjesto na kojima radnik radi ili je radio
radno vrijeme radnika u xxxxxx
xxxxx xxxx do i nakon zaposlenja kod poslodavca
da xx xx ugovor sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme
podaci o vrsti i invaliditetu radnika
podaci o zaposlenju kod drugog poslodavca
podaci o simulacijama i nagradama
podaci o stegovnim mjerama
podaci o korištenju godišnjih odmora i dopusta
datum zasnivanja i prestanka radnog odnosa
računovodstveni podaci o isplatama plaće i naknadi radnika
svi drugi podaci proizašli iz obavljanja posla kod poslodavca, a vezani za ostvarivanje prava ili dužnosti iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu.
Pogrešno evidentirani osobni podaci moraju se odmah ispraviti.
Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.
Poslodavac, odnosno tijelo nadležno za vođenje podataka o osiguranicima prema posebnom propisu o mirovinskom osiguranju ili druga osoba koja obavljanjem svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno xxxx čuvati kao povjerljive.
Pristup prikupljenim osobnim podacima imaju samo direktor, te uprava društva, te povjerenik radnika, koji će biti imenovan i objavljen na oglasnoj ploči posebnom odlukom društva. Ostalim osobama xxxxxxx xxx podacima neće biti omogućen.
Tako prikupljeni podaci čuvat će se u vremenskom trajanju od dva mjeseca, a u slučaju potrebe, podaci mogu biti pohranjeni i na dulje vremensko razdoblje.
Članak 64.
Podaci se dostavljaju samo onim i koriste od onih trećih osoba koje su za to ovlaštene temeljem zakonskih propisa.
Ostalim osobama podaci se mogu davati samo po zahtjevu i pisanom odobrenju radnika.
Zaštita od diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja
Članak 65.
Poslodavac xx xxxxx radnika zaštititi od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno Zakonu o radu i posebnim zakonima.
Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz st. 1. ovoga članka.
Diskriminacijom u smislu ovoga zakona smatrat će se i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama omogući:
-korištenje javno dostupnih resursa
-sudjelovanje u aktivnostima zaposlenih kod poslodavca
-pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za poslodavca.
Članak 66.
Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz čl. 64. kojim xx xxxxx stavlja ili xx xxxx stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj xx xxxxx osobe u usporedivoj situaciji.
Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa stavlja ili ni mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz čl. 64. u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.
Težim oblikom diskriminacije u smislu ovog Pravilnika smatrat će se diskriminacija počinjena prema određenoj osobi po više osnova iz čl. 64. ovog Pravilnika (višestruka diskriminacija), diskriminacija počinjena više puta (ponovljena diskriminacija) ili koja posljedicama posebno teško pogađa žrtvu diskriminacije.
Poticanje na diskriminaciju, ako je počinjeno s namjerom, smatrat će se diskriminacijom u smislu odredbi ovog Pravilnika.
Članak 67.
Poslodavac xx xxxxx zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima i odredbama ovoga Pravilnika.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova iz čl. 64. ovog Pravilnika.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.
Članak 68.
Poslodavac će imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika (u nastavku: ovlaštena osoba – povjerljivi savjetnik).
Podaci o osobi ovlaštenoj za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva objavljuju se na vidnom mjestu kod Poslodavca, a uključuju ime, prezime, broj telefona i telefaksa te e-mail adresu ovlaštene osobe.
Poslodavac xx xxxxx ovlaštenoj osobi osigurati zaprimanje pritužbi na način i u uvjetima kojima xx xxxx ugroziti privatnost osobe koja podnosi pritužbu, što podrazumijeva mogućnost korištenja posebne prostorije u sjedištu poslodavca tijekom cijelog ili u dijelu radnog vremena, a ukoliko je to potrebno omogućit će mu se i izlazak iz sjedišta poslodavca radi zaprimanja pritužbe.
Iznimno, ako postoji okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Xxxxxxxxxx zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije xxxxx dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od xxxx xxxx od xxxx prekida rada.
Za vrijeme prekida rada iz prethodnog stavka, radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.
Članak 69.
Poslodavac ili ovlaštena osoba dužna je, što je prije moguće, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka diskriminacije, uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom dužna je provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja, u kojem cilju može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.
Članak 70.
Prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj pritužbe tvrdi da ga je diskriminirala, uznemiravala ili spolno uznemiravala te u slučaju njihovog suočenja, kao i o svim drugim poduzetim radnjama ovlaštena osoba obavezna je sastaviti zapisnik, odnosno sačiniti službenu bilješku.
U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorila na posljedice odavanja xxxxx, a isti potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.
Članak 71.
Nakon provedenog postupka ovlaštena xx xxxxx u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će utvrditi da postoji diskriminacija, uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili da takav oblik povrede dostojanstva na koje xx xxxxxx ukazao u pritužbi ne postoji, u kojem će slučaju odbiti pritužbu radnika.
Ukoliko je utvrđena povreda dostojanstva radnika, ovlaštena xx xxxxx u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju te činjenice i predložiti nadležnom tijelu Poslodavca da u odnosu na osobu xxxx xx počinila takve radnje xxxxxx odgovarajuću odluku zbog povrede radne obveze te predložiti poduzimanje drugih mjera radi sprječavanja nastavka uznemiravanja.
Članak 72.
Poslodavac će na temelju prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, te osobi xxxx xx radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.
Ako Xxxxxxxxxx u roku od xxxx xxxx ne poduzme mjere za sprečavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je diskriminiran, uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad, uz pravo na naknadu plaće kao da je radio, sve dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Zaštita trudnica, žena koje su rodile ili žena koje doje dijete
Članak 73.
Ako trudna radnica, radnica koja xx xxxxxx ili radnica koja doji rade na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac joj xx xxxxx ponuditi dodatak ugovora o xxxx xxxxx će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
Radnik koji tijekom korištenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore, sukladno posebnom zakonu, namjerava mijenjati način korištenja tog prava ili namjerava ponovno uspostaviti neiskorišteno pripadajuće pravo, xxxxx xx o tome obavijestiti poslodavca sukladno posebnom zakonu.
Na pisanu obavijest poslodavac xx xxxxx izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 xxxx u slučaju: izvanrednog povećanja obima rada, više sile i u drugim slučajevima prijeke potrebe.
Ako poslodavac ne izda pisanu izjavu u roku od 15 xxxx, smatra se da je suglasan s iskazanom namjerom radnika.
ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM
Članak 74.
Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).
Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu xxxxxx xxxxx zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.
Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o xxxx xxxxxx ne smije zaposliti kod druge osobe xxxx xx u tržišnoj utakmici s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).
Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o xxxx xxxxxx ne smije zaposliti kod druge osobe xxxx xx u tržišnoj utakmici s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).
PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI RADNIKA
Plaća za izvršeni rad radnika
Članak 75.
Za obavljeni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na plaću koja se isplaćuje u novcu najkasnije do 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec, ako Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.
Za vrijeme opravdane spriječenosti za rad radnik ima pravo na naknadu plaće, koja se isplaćuje zajedno s plaćom, odnosno umjesto nje u rokovima isplate plaće.
Poslodavac ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom.
Članak 76.
Radniku za obavljeni rad uz ostvareni normalni radni učinak pripada osnovna plaća.
Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni radni učinak na poslovima
radnog mjesta na kojem radnik radi predstavlja umnožak osnovice i koeficijenta
složenosti poslova
Vrijednost koeficijenta složenosti poslova iz ugovora o radu određena je Pravilnikom o
sistematizaciji poslova koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
Radnik ima pravo na stimulativni dio plaće ovisno o radnom učinku i rezultatima rada.
Stimulativni dio plaće iz st. 2. utvrđuje se ovisno o iskazanom uspjehu u poslovanju
Poslodavca tijekom prethodnog mjeseca, a odluku o postotku povećanja osnovne plaće
zavisno od povećanja dobiti donosi direktor.
Članak 77.
Osnovicu za obračun osnovne plaće određuje direktor društva.
Osnovica se u pravilu utvrđuje za kalendarsku godinu.
Članak 78.
U slučaju promjene visine osnovice utvrđene prethodnim člankom, poslodavac xx xxxxx odluku promjene visine osnovice objaviti na oglasnoj ploči najkasnije 15 xxxx prije roka za isplatu plaće za mjesec za koji će se obračun plaće provesti primjenom nove odluke.
Dodatak na osnovnu plaću
Članak 79.
U slučaju kada radnik zbog rasporeda radnog vremena, potrebe posla ili drugog razloga radi prekovremeno, nedjeljom ili noću ima pravo na sljedeće povećanje plaće:
za rad noću 30%
za prekovremeni rad 30%
za rad nedjeljom 35%
za rad blagdanom ili drugim neradnim danom
propisanim zakonom 35%
Naknada troškova prijevoza
Članak 80.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza, ako ugovorom o radu nije određeno nešto drugo.
Dnevnica za službeni put
Članak 81.
Radnik koji je po nalogu poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili u inozemstvu, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu troškova noćenja.
Radnik xx xxxxx u roku od 8 xxxx računajući od xxxx povratka sa službenog puta, ispostaviti poslodavcu obračun troškova službenog putovanja.
Članak 82.
Radnik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji za putovanje koje je najmanje 100 km udaljeno od mjesta u kojem je njegovo uobičajeno mjesto rada. Dnevnica za službeni put u zemlji utvrđuje se u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno važećim propisima u trenutku svake pojedine isplate.
Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se u visini propisanoj za zaposlene u tijelima državne uprave.
Odluka o visini dnevnica koju donosi direktor sastavni je dio ovog Pravilnika.
Članak 83.
Radniku se priznaje cijela dnevnica za svaka 24 sata provedena na službenom putu i za ostatak vremena duži od 12 sati. Radniku se priznaje jedna cijela dnevnica i u slučaju kada službeno putovanje traje manje od 24 sata, ali duže od 12 sati.
Ako službeno putovanje traje duže od 8, ali ne duže od 12 sati, radniku se priznaje pola dnevnice. Također, radniku se priznaje pola dnevnice za ostatak vremena duži od 8 ali ne duži od 12 sati, u slučaju kada službeno putovanje traje duže od 24 sata.
Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
Članak 84.
Radniku koji po nalogu poslodavca svojim vozilom obavlja poslove za potrebe poslodavca, isplatit će se naknada za korištenje privatnog vozila po prijeđenom kilometru sukladno posebnoj odluci direktora.
Direktor će nalog za korištenje privatnog automobila u službene svrhe izdavati za svaki posao ponaosob.
Solidarne pomoći
Članak 85.
Odluku o dodjeli solidarne pomoći može donijeti direktor poduzeća u skladu s Zakonom o porezu na dohodak, a u vezi s uspješnosti poslovanja poduzeća i to za slijedeće kategorije:
Obitelji radnika u slučaju smrti radnika
Radniku u slučaju smrti člana uže obitelji i to: supruge, djeteta, roditelja, pastorčadi i posvojenika, djece bez roditelja uzetih na uzdržavanje, očuha i maćehe, osobe xxxx xx xxxxxx xxxxx po zakonu uzdržavati te osobe s kojom radnik živi u stalnoj izvanbračnoj zajednici, u iznosu određenom važećim pravnim propisom
Radniku u slučaju smrti ostalih članova uže obitelji, samo ako žive u zajedničkom domaćinstvu s radnikom
Djeca radnika do navršenih 15 xxxxxx starosti mogu jednom godišnje dobiti poklon od poslodavca, na ime dara povodom blagdana, u vrijednosti od maksimalno neoporezivog iznosa predviđenog važećim pravnim propisima.
Poslodavac može isplatiti radniku solidarnu pomoć i u slijedećim slučajevima:
invalidnosti radnika
bolovanja dužeg od 90 xxxx
elementarne nepogode
Za ostvarenje prava pod točkom 2. i 3. ovog članka, a po zahtjevu ovlaštene osobe poslodavca, radnik xx xxxxx uz xxxxxx zahtjev podnijeti i vjerodostojan dokaz kojim dokazuje opravdanost svog zahtjeva.
Jubilarne i druge naknade
Članak 86.
Odluku o dodjeli jubilarnih nagrada za ostvareni staž kod istog poslodavca i to za 10, 15, 20, 25, 30 i 35 xxxxxx, može donijeti direktor poduzeća u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, a u vezi s uspješnosti poslovanja poduzeća.
Članak 87.
Odluku o dodjeli prigodne naknade za nacionalne, vjerske, lokalne i druge blagdane, može donijeti direktor poduzeća u skladu s Zakonom o porezu na dohodak, a u svezi s uspješnosti poslovanja poduzeća.
Otpremnina za mirovinu
Članak 88.
Kad radnik odlazi u mirovinu, poslodavac može donijeti odluku o isplati otpremnine, sukladno propisima važećim u trenutku isplate otpremnine.
Pravo iz prethodnog stavka ima radnik koji odlazi u starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu.
PESTANAK UGOVORA O XXXX
Xxxxx prestanka ugovora o radu i obveze poslodavca
Članak 89.
Ugovor o radu prestaje:
smrću radnika
istekom vremena na koje je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen,
kada radnik navrši šezdeset pet xxxxxx xxxxxx i petnaest xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore,
sporazumom radnika i poslodavca,
dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,
otkazom,
odlukom nadležnog suda.
Članak 90.
Neovisno o razlogu prestanka ugovora o radu, poslodavac je obvezan u roku od petnaest xxxx od xxxx prestanka radnog odnosa, radniku vratiti sve njegove osobne isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
U slučaju smrti radnika, poslodavac je obvezan isprave iz prethodnog stavka uručiti članovima obitelji radnika.
Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu uručivanja primjerka odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ako radniku uruči presliku propisanog obrasca odjave ovjerenu xx xxxxxx nadležnih tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Sporazum o prestanku ugovora o radu
Članak 91.
Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu mogu dati radnik i poslodavac.
Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:
podatke o strankama i njihovom prebivalištu odnosno sjedištu,
datum prestanka ugovora o radu.
Otkaz ugovora o radu
Članak 92.
Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik.
Redoviti otkaz poslodavca
Članak 93.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdan razlog, u slučaju:
ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)
ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Članak 94.
Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima.
Članak 95.
Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Članak 96.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac xx xxxxx radnika xxxxxx upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika , poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
Redoviti otkaz radnika
Članak 97.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.
Izvanredni otkaz
Članak 98.
Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Članak 99.
Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa smatraju se primjerice:
neizvršavanje radnih obveza,
činjenje štete na sredstvima za rad i predmetima rada,
neupotreba sredstava zaštite na radu,
odbijanje izvršenja poslova i radnih zadataka koje nije u skladu s ugovorom o radu,
zakašnjenje u dolasku na posao, izlazak s posla za vrijeme rada ili napuštanje rada prije vremena,
neopravdani izostanak s rada,
zastoj u radu uslijed nestručnog rukovanja sredstvima,
protupravno otuđivanje imovine,
nemarno obavljanje poslova i radnih zadataka,
dolazak na posao pod utjecajem alkohola i opojnih sredstava, uživanje alkohola i opojnih sredstava na radu,
izazivanje nereda ili tuče,
nedolično ponašanje, vrijeđanje, psovanje
prikrivanje povreda radnih dužnosti i netočno prikazivanje rezultata rada,
ometanje organa upravljanja u vršenju njegovih funkcija,
prouzrokovanje nesreća na radu,
druge povrede radnih obaveza
Za povrede iz ovog članka poslodavac može donijeti odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, ako uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Članak 100.
Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Članak 101.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, poslodavac može omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme
Članak 102.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost predviđena ugovorom.
Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka
Članak 103.
Otkaz xxxx biti u pisanom obliku.
Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz.
Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok počinje teći od xxxx dostave otkaza.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog dopusta, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Ako xx xxxxx do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos xxx radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od xxxx uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.
Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada.
Otkazni rok
Članak 104.
U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je:
dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje od godinu xxxx,
mjesec xxxx, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno godinu xxxx,
mjesec xxxx i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godine,
dva mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet xxxxxx,
dva mjeseca i dva tjedna, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset xxxxxx,
tri mjeseca, ako xx xxxxxx u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset i više xxxxxx
Radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 i više xxxxxx, otkazni rok iz prethodnog stavka povećava se za dva tjedna ako xx xxxxxx u trenutku otkazivanja ugovora o radu navršio 50 xxxxxx xxxxxx, a za mjesec xxxx ako je navršio 55 xxxxxx xxxxxx.
Invalidnoj osobi otkazni rok se produžava dodatno za jedan mjesec, neovisno o trajanju rada.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovog članka.
Članak 105.
Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Članak 106.
Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu
Članak 107.
Radnik kojemu se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.
Otpremnina se određuje u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, ali najviše u iznosu šest prosječnih mjesečnih plaća koje xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Pod ostvarenom plaćom iz prethodnog stavka podrazumijeva se bruto plaća radnika, tj. svota plaće koja uključuje zakonom propisane doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez na porezu na dohodak i neto iznos plaće radnika.
POSLOVNA TAJNA I ZAŠTITA IMOVINE I PODATAKA POSLODAVCA
Polovna tajna
Članak 108.
Svi podaci poslodavca, poslovne ili osobne naravi, pojedinosti glede organizacije i
ustroja poslodavca, koje xx xxxxxx saznao u obavljanju svojih poslova, smatraju se
poslovnom tajnom.
Radnik se obvezuje čuvati sve službene, tehničke i komercijalne podatke koji
predstavljaju poslovnu tajnu iz st. 1. ovog članka za vrijeme radnog odnosa kod
poslodavca, kao i nakon prestanka radnog odnosa kod poslodavca.
ZAŠTITA IMOVINE I PODATAKA POSLODAVCA
Članak 109.
Radnik xx xxxxx u postupanju strojevima, uređajima, alatom i priborom koje mu
povjeri poslodavac radi obavljanja poslova postupati stručno i s dužnom pažnjom,
a materijal koji koristi u obavljanju posla xxxx koristiti racionalno i štedljivo sa što
manje otpada.
Protuzakonito je i zabranjeno je svako samovoljno otuđivanje ili nenamjensko
korištenje imovine poslodavca kojom se radnik služi za vrijeme rada.
Iz prostora poslodavca radnik ne smije iznositi imovinu poslodavca,
uključujući i poslovne dokumente, izvode iz poslovne dokumentacije, crteže,
obrasce i slično bilo u originalu ili u preslici, bez pisanog odobrenja direktora.
Direktor može dati nalog za obavljanje pregleda nad radnikom pri ulazu ili izlazu
iz radnih prostora, a sve u cilju sprječavanja otuđivanja imovine poslodavca.
Članak 110.
Zabranjeno je svako unošenje uređaja za audio i vizualno snimanje, te uređaja
za prijenos podataka bez prethodno pisanog odobrenja direktora.
Zabranjeno je također korištenje imovine poslodavca u privatne svrhe,
uključujući i sredstva komunikacije, bez prethodnog pisanog odobrenja direktora.
OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 111.
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest xxxx od xxxx dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.
Ako poslodavac u roku od petnaest xxxx od dostave zahtjeva radnika iz st. 1. ovog članka ne udovolji xxx xxxxxxxx, radnik može u daljnjem roku od petnaest xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Iznimno, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz st. 1. ovog članka, zatražiti radnik koji zahtijeva naknadu štete ili drugi novčani iznos.
U slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja leži na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije uređeno.
U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika, zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, xxxx xxxx dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio prava iz radnog odnosa.
U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o xxxx xx na poslodavcu, ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako xx xxxxxx ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.
U slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni iz čl. 3. st. 3. ovog pravilnika na propisan način, teret dokazivanja radnog vremena leži na poslodavcu.
Članak 112.
Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog spora, rok od petnaest xxxx za podnošenje zahtjeva sudu teče od xxxx okončanja toga postupka.
Članak 113.
Zahtjev za zaštitu prava ne zadržava izvršenje odluke.
Članak 114.
Sve odluke u vezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom donosi direktor poslodavca.
Članak 115.
Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akata u vezi s ostvarivanjem prava i obaveza radnika obavlja se, u pravilu, neposrednom predajom radniku.
Potvrdu o obavljenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuje primatelj i dostavljač. Primatelj će na dostavnici xxx slovima naznačiti xxx prijema.
Radniku se odluka može dostaviti putem pošte, na adresu xxxx xx prijavio poslodavcu. U slučaju odbijanja prijema ili nepoznate adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči poslodavca.
Istekom roka od xxxx xxxx od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostavljanje izvršeno.
Članak 116.
Ako radnik ima punomoćnika, dostavljanje se vrši osobi xxxx xx određena za punomoćnika.
Članak 117.
Odluke poslodavca koje se uručuju radniku trebaju sadržavati uputu o pravu na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava, ili konstataciju da je odluka konačna.
NAKNADA ŠTETE
Odgovornost radnika
Članak 118.
Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, xxxxx xx štetu naknaditi.
Članak 119.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on prouzročio, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
Ako xx xxxx radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.
Članak 120.
Xxxxxx xx u obvezi čuvati povjerena sredstva rada i s njima postupati s dužnom pažnjom.
Povreda odredbi iz st. 1. ovog čl. predstavlja osnovu za otkaz ugovora o radu, odnosno naknadu nastale štete.
Visina štete utvrđuje se na temelju cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.
Procjena vrijednosti oštećene stvari vrši se vještačenjem.
Članak 121.
Naknada štete određuje se u paušalnoj svoti od 500,00 kn ako je prouzročena:
tučnjavom više radnika u vrijeme rada,
zakašnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,
neopravdanim izostankom s rada,
neprimjerenim rukovanjem sredstvima rada,
nemarnim, nestručnim obavljanjem poslova i radnih zadataka, odnosno obavljanja povjerenih poslova sa zakašnjenjem i mimo određenih rokova,
korištenjem sredstava rada nepažnjom i oštećenjem sredstava rada,
odbijanjem stavljanja na raspolaganje poslodavcu dostave materijala, koji su pohranjeni na računalu kojim se koristi,
neprimjerenim odnosom prema strankama i suradnicima,
prestankom rada prije isteka otkaznog roka.
Članak 122.
Ako xx xxxxx prouzročena štetnom radnjom mnogo veća od utvrđene svote naknade, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.
Članak 123.
Xxxxxx xx obvezan poslove obavljati pravodobno, savjesno, stručno i odgovorno, vodeći računa o mogućim posljedicama protivnog postupanja.
Radnik koji na radu ili u vezi s radom, postupajući protivno pravilima struke ili na drugi nedopušteni način namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzroči štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio poslodavac, xxxxx xx poslodavcu naknaditi svotu naknade isplaćene trećoj osobi.
Članak 124.
Radnik se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete, ako je slabog imovnog stanja te ukoliko bi ga isplata potpune naknade štete dovela u oskudicu.
Odredba st. 1. ovog članka ne odnosi se na radnika xxxx xxxxx prouzroči kaznenim djelom.
Odgovornost poslodavca
Članak 125.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac xx xxxxx radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu štete iz st. 1. ovog čl. odnosi se i na štetu koju poslodavac prouzroči radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
Članak 126.
Pravo na naknadu prouzročene štete zastarijeva protekom roka od 5 xxxxxx računajući od xxxx saznanja za nastalu štetui počinitelja.
Članak 127.
Kada xx xxxxx prouzročena kaznenim djelom, a za kazneno gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona.
Članak 128.
Poslodavac koji isplati naknadu štete trećoj osobi xxxx xx počinio radnik ima pravo isplaćenu naknadu štete regresirati od radnika.
Pravo poslodavca na isplatu regresa zastarijeva protekom roka od 6 mjeseci računajući od xxxx isplaćene naknade štete.
ORGANIZACIJA RADA KOD POSLODAVCA
Članak 129.
Poslodavac obavlja djelatnost putem organizacijskih i radnih dijelova koji su u
funkciji ekonomičnog i racionalnog gospodarenja, razvoja i stjecanja dobiti.
Struktura organizacije rada počiva na načelu funkcionalne povezanosti svih
organizacijskih jedinica i jedinstvenog rukovođenja.
Unutarnji ustroj poslodavca organiziran je po slijedećoj organizacijskoj shemi
radnih mjesta:
Direktor
1.1.) Voditelj računovodstva i financija
1.1a. Referent za marketing i PR
1.1b. Referent za opće poslove
1.1c. Blagajnik
1.1d Administrator
1.2.) Voditelj tržnice
1.2.a Referent za najam poslovnih prostora
1.2.b Referent za tehničko održavanje i za zaštitu na radu
te zaštitu od požara
1.2.c Referent naplate – inkasator 1
1.2.d Referent naplate – inkasator 2
1.2.e Čistač – perač
1.2.f Čistač/ica – službenih prostorija i WC-a
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 130.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način propisan zakonom.
Članak 131.
Pravilnik se objavljuje na oglasnoj ploči u sjedištu poslodavca na vidljivom mjestu na način da je dostupan svim radnicima.
Članak 132.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se protekom roka od 8 xxxx računajući od xxxx objave na oglasnoj ploči poslodavca.
Za Gradsku tržnicu d.o.o.
direktor:
Xxxxxxx
Xxxxxx
