Contract

Temeljem članka 26. Zakona o radu (NN 93/14) i članka 26. i 73. Statua Turističke zajednice grada Vrbovca, Turističko vijeće je na svojoj sjednici održanoj xxxx 28.svibnja 2015. godine donijelo slijedeći

PRAVILNIK O RADU

I)OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu Turističke zajednice grada Vrbovca (u daljnjem tekstu: Poslodavac) uređuju se uvjeti rada, prava i obveze radnika (u nastavku tekst pojam radnik: obuhvaća radnike ženskog i muškog spola, bez diskriminacije) zaposleni kod Poslodavca, plaće i druga materijalna prava radnika, organizaciju rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika, te mjere zaštite od diskriminacije, xxx x xxxxx pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodavca, ako ta pitanja nisu riješena kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca.

Članak 2.

U slučaju da su pravo i obveze radnika koji su predmet uređenja ovog Pravilnika, drugačije uređena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca, Zakonom o radu, ili drugim zakonom i propisom koji se primjenjuje na radnike Poslodavca primjenjuje se najpovoljnije pravo za radnika, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije određeno drugačije.

Članak 3.

Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju na sve radnike zaposlene kod Poslodavca.

Kada odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredbi Pravilnika, one postaju sastavni dio ugovora o radu.

Temeljna prava i obveze radnika i Poslodavca

Članak 4.

Radnik xx xxxxx savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu s Poslodavcem za vrijeme ugovorenog radnog vremena, sukladno pravilima struke i uputama Poslodavca, odnosno njegovog pravnog zastupnika.

Radnik xx xxxxx poštivati sve propise o xxxx XX, posebno one odredbe ugovora o radu, Pravilnika ili kolektivnog ugovora koji obvezuje Poslodavca koje se odnose na radno vrijeme radnika, disciplinu, održavanje opreme te naredne i usvojene postupke xxxx xx usavršavati svoju radnu vještinu, štititi poslove i interese Poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koje proizlaze iz organizacije rada kod Poslodavca.

Svi radnici zaposleni kod Poslodavca u okviru svojih poslova moraju biti na raspolaganju za službena putovanja po nalogu Poslodavca u sve dane.

Članak 5.

Poslodavac će radniku za obavljeni rad isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.

Poslodavac ima pravo pobliže odrediti radno mjesto radnika xxx x xxxxx obavljanja njegovog rada.

Poslodavac xx xxxxx osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika sukladno posebnom zakonu i drugim propisima.

Poslodavac je u provođenju mjera iz ovog Pravilnika xxxxx postupati poštujući prava i dostojanstvo radnika.

II) SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Donošenje odluke o sklapanju ugovora o radu

Članak 6.

Odluku o potrebi zapošljavanja radnika donosi direktor Turističkog xxxxx.

Poslodavac Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta samostalno utvrđuje posebne uvjete koji radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako ti uvjeti nisu propisani zakonom ili drugim propisom.

Članak 7.

Poslodavac može kao posebne uvjete za obavljanje pojedinih poslova odrediti stručnu spremu, radno iskustvo na poslovima za koje sklapa ugovor o radu, posebna znanja potrebna za uspješno obavljanje posla (strani jezik, poznavanje rada s računalom ili s određenim računalnim programom i sl.)

U slučaju iz stavka 1. ovog članka Poslodavac može odrediti provedbu postupka provjere sposobnosti potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta za koje sklapa ugovor o radu.

Upoznavanje s odredbama ovog Pravilnika

Članak 8.

Prije sklapanja Ugovora o radu Poslodavac xx xxxxx upoznati radnika sa odredbama ovog Pravilnika i svih drugih općih akata Poslodavca kojima se uređuju prava i obveze kod Poslodavca.

Zasnivanje radnog odnosa

Članak 9.

Radni odnos zasniva se ugovorom o xxxx xxxx su potpisali radnik i Poslodavac. Ugovor o xxxx xxxx sadržavati sve uglavke propisane zakonom .

Ugovor o xxxx xx sklopljen kad su se radnik i Poslodavac suglasili o bitnim sastojcima ugovora. Radnik stupa na rad prvog radnog xxxx određenim ugovorom o radu.

Ugovor o radu

Članak 10.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno ili na određeno vrijeme.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje strane dok ne prestane na način određen zakonom.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 11.

Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, i to u slučaju kad se radi o:

- sezonskom poslu

- zamjeni privremeno odsutnog radnika

- privremenim poslovima za obavljanje kojih Poslodavaca ima iznimnu potrebu

- u ostalim slučajevima glede specifičnosti Poslodavca.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od 3 godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno odsutnog radnika ili je zbog drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili Kolektivnim ugovorom.

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje temeljem unaprijed utvrđenih objektivnih razloga koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama zakona ili ako radnik nastavi raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme.

Poslodavac xx xxxxx obavijestiti radnike o poslovima koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod Poslodavca sklopiti ugovor o

radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Oblik ugovora o radu

Članak 12.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Propust Poslodavca i radnika da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac xx xxxxx radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

Ako Poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Poslodavac xx xxxxx radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje u roku od 8 xxxx od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu

Članak 13.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno pisana potvrda o radu iz čl. 00.xx. 3 ovog Pravilnika, xxxx sadržavati podatke o:

a) Ugovornim stranama, te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

b) Mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto radu, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

c) Nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova

d) Danu početka rada

e) Očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

f) Trajanju plaćenog godišnjeg odmora na xxxx xxxxxx ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja tog odmora

g) Trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna

h) Otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora o radu, odnosno izdavanju potvrde, načinu utvrđivanja otkaznih rokova,

i) Osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo.

Umjesto podataka iz točke e, f, g,h i 1 st. 1 ovog članka može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi xxxxxx, kolektivni ugovor ili pravilnik Poslodavca koji uređuje to pitanje.

Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 14.

Poslodavac može sklopiti ugovor o radu s radnikom koji ispunjava opće uvjete propisane Zakonom i posebne uvjet propisane Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta i drugim propisima.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 15.

Posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici utvrđeni su Pravilnikom o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u uredu turističke zajednice, općine, grada, županije i Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice kojeg donosi nadležni ministar turizma.

III) PROBNI RAD

Članak 16.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad koji ne može trajati duže od 6 (šest) mjeseci.

Probni rad iznosi:

- Za poslove IV. stupnja stručne spreme - 4 mjeseca

- Za poslove V. stupnja stručne spreme - 5 mjeseci

- Za poslove VI i VII. stupnja stručne spreme - 6 mjeseci

Članak 17.

Ocjenu stručnosti i radne sposobnosti radnika kod obavljanja probnog rada daje direktor. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 (xxxxx) xxxx.

Obrazovanje i osposobljavanje za rad

Članak 18.

Radnik xx xxxxx u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.

Poslodavac će omogućiti radniku, u skladu s potrebama radnika, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje o trošku poslodavca.

Obveza polaganja stručnog ispita

Članak 19.

Direktor turističkog xxxxx i radnici na stručnim poslovima na izvršenju zadaća turističke zajednice, osim ispunjavanja posebnih uvjeta utvrđene pravilnikom, moraju imati položen stručni ispit za rad u turističkom uredu.

Iznimno od st.1. ovog članka položen stručni ispit ne moraju imati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu i najmanje 10 xxxxxx radnog staža na poslovima u turizmu u toj stručnoj spremi

Osoba iz st. 1. ovog članka, koja u trenutku sklapanja ugovora o radu ispunjava sve uvjete utvrđene zakonom a li nema položen stručni ispit xxxx u roku od jedne godine od xxxx stupanja na rad položiti stručni ispit.

Radniku iz st.3.ovog članka koji ne položi stručni ispit radni odnos prestaje po isteku posljednjeg roka za polaganje stručnog ispita.

U slučaju privremene spriječenosti za rad zbog bolovanja, rodiljnog dopusta, odnosno drugog opravdanog razloga rok iz st.3. ovog članka, može se produžiti za onoliko vremena koliko je trajala privremena spriječenost odnosno drugi opravdani razlozi.

IV)PRIPRAVNICI, VOLONTERI,PRAKTIKANTI

Članak 20.

Direktor Turističkog xxxxx može zasnovati radni odnos s pripravnikom radi osposobljavanja za samostalni rad.

Pripravnik xx xxxxx koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala.

S pripravnikom se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme ukoliko postoje materijalne, tehničke i stručne mogućnosti za njegovo osposobljavanje, kao i u slučaju kad Zavod za zapošljavanje ili druga organizacija preuzme obvezu da nadoknadi plaću, odnosno dio plaće ili troškova za njegovo osposobljavanje.

Tijekom pripravničke prakse pripravnik xx xxxxx savladati sva teoretska i praktična znanja vrste posla za koji se osposobljava.

Osposobljavanje pripravnika(pripravnički staž) traje najduže godinu xxxx, ako zakonom nije drugačije određeno.

Ocjenu pripravniku za osposobljavanje u samostalnom radu i kod obavljanja pripravničke prakse daje direktor.

Članak 21.

Ako jE stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Volonterski rad traje najduže 12 mjeseci.

Stručni ispit volonteru plaća se iz proračuna poslodavca.

Na volontera se primjenjuju odredbe sklopljenog ugovora o volontiranju, Zakona o volonterstvu i odrede ovog Pravilnika, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu.

Članak 22.

Učenicima i studentima na stručnoj praksi, koji su marljivo i uspješno ispunili dužnost kroz ukupno trajanje stručne prakse, može se isplatiti naknada do visine neoporezivog iznosa u skladu sa važećim poreznim propisima.

V) RADNO VRIJEME

Puno i nepuno radno vrijeme

Članak 23.

Puno radno vrijeme, uključujući i stanku-pauzu za odmor, iznosi 40 sati tjedno.

Članak 24.

Ugovor o xxxx xxxx se sklopiti i za nepuno radno vrijeme.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijem kraće od punog radnog vremena.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtjeva rad u xxxxx radnom vremenu.

Ukoliko priroda i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja svaki s nepunim radnim vremenom.

Članak 25.

Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno u neke dane u tjednu.

Članak 26.

Na radnike xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu na odgovarajući xx xxxxx primjenjuju odredbe zakona i ovog Pravilnika koji se odnose na uvjete rad radnika koji imaju sklopljen ugovor o xxxx x xxxxx radnim vremenom.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, xxxxxx x xxxxx obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcima ili poslodavcem.

Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.

Članak 27.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom u pogledu odmora između dva uzastopna xxxxx xxxx, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Ako ugovorom radu nije drukčije utvrđeno, radnicima s nepunim radnim vremenom plaća i druga materijalna prava radnika određuju se isplaćuju razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos.

Prekovremeni rad

Članak 28.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, xxxxxx xx xx xxxxxx zahtjev Poslodavca obvezan raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad).

Osim uvjeta utvrđenih zakonom prekovremeni rad može se uvesti i u slijedećim slučajevima:

- prilikom dolaska xxxxx turista,

- u dane održavanja manifestacija

- prilikom učestvovanja na sajmovima

- i u drugim poslovno uvjetovanim prilikama.

U slučajevima iz st. 2 ovog članka xxxxxx xx obvezan raditi prekovremeno najviše do osam sati tjedno, odnosno ne duže od trideset dva sata mjesečno niti duže od sto osamdeset sati godišnje.

Odluku o uvođenju prekovremenog rada donosi direktor uz maksimalnu primjenu preraspodjele radnog vremena.

Članak 29.

Direktor o prekovremenom xxxx xxxx obavijestiti radnika najmanje xxxxx xxx unaprijed.

Iznimno od odredbe st.1. ovog članka, u slučaju xxxx xx prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršenja xxxxxxx xxxx čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a xxxx bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu,i drugim sličnim slučajevima, xxxxxx xx obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.

Članak 30.

Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine, samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx starosti i radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Raspored radnog vremena

Članak 31.

Dnevno radno vrijeme je u pravilu jednokratno

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pet radnih xxxx, od ponedjeljka do xxxxx xx 8:00-16:00 sati.

Raspored dnevnog i tjednog radnog vremena te promjenu radnog vremena utvrđuje propisanom odlukom direktor.

O rasporedu i promjeni radnog vremena direktor će obavijestiti radnika tjedan xxxx unaprijed, osim u slučaju uvođenja prekovremenog rada.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 32.

Zbog sezonske prirode posla, za dane državnih blagdana, prirode određenih poslova i u drugim sličnim slučajevima, direktor može uvesti preraspodjelu radnog vremena tako da tijekom kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele nije duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duž od četrdeset osam sati tjedno (izuzev do 56 sati tjedno pod uvjetom da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad).

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest xxxxxx starosti, te radnik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu, može raditi u preraspodijeljeno xxxxx ili nepunom radnom vremenu samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takva rad.

Noćni rad

Članak 33.

Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.

Korištenje radnog vremena

Članak 34.

Radnik na radnom mjestu treba započeti s radom i završiti prema propisanom početku i završetku rada.

O početku i završetku radnog vremena svakog radnika vodi se evidencija u elektronskom obliku.

Napuštanje radnog prostora za vrijeme radnog vremena dopušteno je uz dozvolu neposrednog rukovoditelja, uz evidenciju radnog vremena.

Ako se utvrdi da priroda rada to dopušta, pojedinom radniku, na njegov xxxxxx zahtjev može se odobriti fleksibilno radno vrijeme na način da se početak i završetak xxxx xxxx pomaknuti za najviše do jedan sat prema propisanom početku i završetku radnog vremena, s time da radnik u određenom vremenu ostvari puno radno vrijeme.

VI) ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 35.

Radnik xxxx xxxx najmanje 6 sati dnevno ima svakog radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, koja se može odrediti odnosno koristiti u vremenu od 10:00-12:00 sati.

Vrijeme odmora iz st. 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme.

Dnevni odmor

Članak 36.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Tjedni odmor

Članak 37.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor.

Tjedni odmor radnik koristi subotom i nedjeljom.

Kad je prijeko potrebno da radnik radi nedjeljom, xxx neiskorištenog tjednog odmora xxxx mu se omogućiti odmah u slijedećem tjednu.

Godišnji odmor

Članak 38.

Radnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna, a najduže 32 xxxxx xxxx.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani plaćenog dopusta, subote, nedjelje, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom, kao i razdoblje privremen nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Članak 39.

Na najmanje utvrđeni godišnji odmor iz prethodnog članka dodaje se broj radnih xxxx koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika po slijedećim kriterijima:

RB	KRITERIJ	BROJ RADNIH XXXX
1.	Prema duljini radnog staža
	Od 1do 5 xxxxxx	1
	Od 5 do 10 xxxxxx	2
	Od 10 do 15 xxxxxx	3
	Od 15 do 20 xxxxxx	4
	Od 20-do 25 xxxxxx	5
	Od 25-do 30 xxxxxx	6
	Od 30-do 35 xxxxxx	7
	Od 35 na dalje	8
2.	Prema složenosti poslova (rang)
	Radnik posebnim ovlaštenjima i odgovornostima	4
	Radnik raspoređen na radno mjesto s VSS	3
	Radnik raspoređen na radno mjesto VŠS i SSS	2
3.	Posebni socijalnim i zdravstveni uvjeti
	Radniku-roditelju ili posvojitelju djeteta s težim smetnjama u razvoju	3
	Radniku –samohranom roditelju ili posvojitelju maloljetnog djeteta	2
	Radniku s invaliditetom	2
4.	S obzirom na uvjete rada
	Za rad u smjenama	1

Pod radnim stažom smatra se vrijeme koje xx xxxxxx proveo u radnom odnosu, a koje se utvrđuje u radnoj knjižici radnika, odnosno temeljem elektroničnog zapisa podataka o radniku kojeg utvrdi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Navršene godine radnog staža utvrđuju se na xxx 31. prosinca kalendarske godine za koju radnik koristi godišnji odmor.

Radnici koji xxxxx xxxx utvrđenim kriterijima ostvare veći xxxx xxxx godišnjeg odmora od 32 imaju pravo na najviše 32 xxxxx xxxx godišnjeg odmora.

Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor

Članak 40.

Radnik se ne može odreći prava na korištenje godišnjeg odmora niti mu se može isplatiti naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora, a sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora je ništetan.

Rok stjecanja prava na godišnji odmor

Članka 41.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 xxxx, stječe pravo na puni godišnji odmor određen na način utvrđen odredbama članka 38. I 39. Ovog Pravilnika, nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

Članak 42.

Radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u skladu s odredbama Zakona o radu.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Članak 43.

Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini i na način određen odredbama Zakona o radu.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Članak 44.

U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac xx xxxxx radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz st.1. ovog članka određuje se razmjerno broju xxxx neiskorištenog godišnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Članak 45.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Prenošenje godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu

Članak 46.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 50.ovog Pravilnika, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz čl. 50. ovog Pravilnika radnik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu, ako mu xx xxxx omogućeno korištenje toga odmora.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljini, rodiljni ili posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Članak 47.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora kojeg donosi direktor.

Pri utvrđivanju rasporeda godišnjeg odmora uzet će se u obzir potrebe organizacija xxxx xx potrebe radnika.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Xxxxx xxx godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri xxxx prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi.

Plaćeni dopust

Članak 48.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 7 radnih xxxx godišnje za važne osobne potrebe i to:

RB	SLUČAJEVI	Broj radnih xxxx
1.	Sklapanje braka	5
2.	Rođenje djeteta	3
3	Teže bolesti člana uže obitelji	5
4.	Smrti člana obitelji i to: • Supružnika, djeteta ili roditelja • Ostalih članova uže obitelji, roditelja supružnika • Članova šire obitelji	5 2 1
5.	Selidbe u drugo mjesto stanovanja	3
6.	Selidbe u istom mjestu stanovanja	1
7.	Osposobljavanje, obrazovanje ili usavršavanje	3
8.	Za svako dobrovoljno darivanje krvi	1
9.	Elementarne nepogode	5

Iznimno, ako se tijekom kalendarske godine ponovi neki od smrtnih slučajeva iz st. 1 ovog članka, radnik ima pravo na opetovano odsustvo s rada uz naknadu plaće neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Članom uže obitelji iz prethodnog stavka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u prvoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh, xxxxxx, posvojiitelj i osoba xxxx xx xxxxxx xxxxx po zakonu uzdržavati xx xxxxx koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Radnik po osnovi darivanja krvi,ostvaruje pravo korištenja slobodnog xxxx na xxx darivanja krvi.

Članak 49.

Plaćeni dopust xxxxxx xxxx koristiti za vrijeme ili neposredno nakon nastanka slučaja iz članka 48. Ovog Pravilnika, a izostanak s posla radnik xx xxxxx opravdati vjerodostojnim dokumentom (smrtni list, vjenčani list i sl.) u roku od 15 xxxx od xxxx nastanka slučaja.

Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 50.

Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust do 30 radnih xxxx u jednoj kalendarskoj godini ako to dopušta priroda posla,u slučajevima:

- njege člana uže obitelji

- gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana

- liječenja na vlastiti trošak

- sudjelovanja u kulturno-umjetničkim ili sportskim priredbama

- vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije

- i u drugim opravdanim slučajevima.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze radnika iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

VII) ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Obveze Poslodavca u zaštiti života, zdravlja, i ćudoređa radnika

Članak 51.

Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu života, zdravlja i sigurnosti radnika u svakom obliku povezanom s radom, a osobito održavati uređaje, opremu, mjesto rada i pristup mjestu xxxx xx prilagođavati promjenama okolnosti.

Poslodavac xx xxxxx osigurati radniku zaštitna sredstva i primjenu mjera zašite zdravlja i sigurnosti radnika,sprječavati opasnosti na radu, obavještavati radnike o opasnosti na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način, koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća, te provoditi ostale mjere zaštite na radu.

Svaki radnik xxxxx xx koristiti zaštitna sredstva i odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na poslu.

Xxxxxx xx u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost t provoditi druge propisane ili od poslodavca utvrđene mjere.

Zaštita privatnosti radnika

Članak 52.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Članak 53.

Poslodavac prikuplja i obrađuje podatke o radnicima koji su mu potrebni radi urednog vođenja evidencije iz oblasti rada u skladu s posebnim propisima.

Prikupljaju se i vode ovi podaci:

- ime i prezime radnika,

-JMBG i OIB,

-spol,

-xxx, mjesec i xxxxxx rođenja,

-mjesto rođenja, općina/grad i županija,

-državljanstvo,

-prebivalište i adresa,

-mjesto rada,

-zanimanje,

-školska sprema,

-stručno obrazovanje,

-stručna sprema za obavljanje određenih poslova,

-poslovi (radno mjesto) na kojima radnik radi,

-radno vrijeme radnika u xxxxxx,

-xxxxx xxxx do zaposlenja kod ovog poslodavca,

-xx xx ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili na određeno vrijeme,

-xx xx radnik invalid rada ili umirovljenik,

-zaposlenje kod drugog poslodavca,

-datum zasnivanja radnog odnosa,

-razlog prestanka radnog odnosa.

Prikupljaju se i obrađuju i oni podaci o radnicima i članovima njihovih obitelji čije je vođenje propisano zakonom ili posebnim propisom radi ostvarivanja prava na radu i po osnovi rada, odnosno prava iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Poslodavac može zbog potrebe posla prikupljati i obrađivati i posebne osobne podatke radnik, ali uz prethodno pribavljenu pismenu privolu radnika.

Članak 54.

Radnici su radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom obvezni Poslodavcu pravodobno dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada, podatke za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovorenoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavce, podatke vezane uz zaštitu trudnica, roditelja i posvojitelja, kao i promjene ovih podataka propisane zakonom, posebnim propisom, ili ovim Pravilnikom.

Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice tog propusta.

VIII) PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI RADNIKA

Određivanje plaće

Članak 55.

Poslodavac će radniku za njegov rad isplatit plaću koja se sastoji od:

-osnovne plaće,

-dodataka na osnovnu plaću po osnovi radnog staža i drugih dodataka na osnovnu plaću bilo koje Poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi isplaćuje radniku za obavljeni rad, na temelju ugovora o radu, pravilnika o radu ili drugog propisa.

Osnovna plaća

Članak 56.

Osnovna plaća utvrđena je po osnovi složenosti poslova radnog mjesta na koje xx xxxxxx raspoređen i normalnih uvjeta rada na odnosnom radnom mjestu.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni radni učinak na poslovima i radnim zadacima radnog mjesta na kojem radnik radi, predstavlja umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta s njegovom važećom vrijednošću (osnovica).

Odluku o vrijednosti osnovice donosi poslodavac u skladu sa zakonom.

Dodatak na plaću

Članak 57.

Plaća radnika uvećava se za:
-svaku navršenu godinu radnog staža	0,5%
- prekovremeni rad	50%
-za rad u dane blagdana i neradne dane određene zakonom te za rad nedjeljom	50%
-za noćni rad	30%

U godine radnog staža za koje radnik ima pravo na povećanje plaće iz prethodnog stavka ovog članka uračunavaju xx xxxxxx efektivnog rada evidentiranog u radnoj knjižici, odnosno elektroničkom zapisu podataka o radniku kojeg vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Ako se radniku tijekom jednog xxxx ponove dvije ili više osnovica iz st.1. ovog članka po kojima se povećava osnovna plaća, tada se svi dodaci kumuliraju za sate rada ostvarene u pojedinim uvjetima. Iznimno, ako xx xxxxxxx ili neradni xxx utvrđen zakonom nedjelja, radnika ostvaruje pravo na dodatak za rad na xxx blagdana bez kumuliranja dodatka za rad nedjeljom.

Isplata plaće i naknade za plaću

Članak 58.

Xxxxx se isplaćuje nakon obavljenog rada.

Plaća i naknada na plaću se isplaćuje u novcu.

Plaća će se isplatiti najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, ako ugovorom o radu nije drugačije utvrđeno.

Članak 59.

Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom ili drugim propisom, radnik ima pravo na naknadu plaće.

Članak 60.

Radniku se isplaćuje naknada plaće u visini plaće koju bi primio da je radio, u slijedećim slučajevima:

- državnih blagdana i neradnih xxxx određenih zakonom,

- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja

- plaćenog dopusta,

- traženja novog posla u vrijeme otkaznog roka.

Članak 61.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede, njege člana uže obitelji te u slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog profesionalne nesposobnosti ili povrede na xxxx xxxxxx ima pravo na naknadu plaće u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.

Osnovica za obračun naknade plaće utvrđena je zakonskim propisima.

Zaštita plaće pri prisilnom sustegnuću

Članak 62.

Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu.

Druge isplate radnicima

a)Otpremnina pri odlasku u mirovinu

Članak 63.

Prilikom odlaska u mirovinu radniku se isplaćuje otpremnina u visini od najmanje neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, a iznos se utvrđuje Odlukom o naknadama, potporama i nagradama koje donosi Turističko vijeće.

Otpremninu je Poslodavac xxxxx isplatiti radniku s posljednjom plaćom.

b) Jubilarne nagrade

Članak 64.

Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon određenog broja xxxxxx ukupnog radnog staža kod poslodavca.

Broj xxxxxx za stjecanje prava na nagradu iz st.1. ovog članka xxx x xxxxxx nagrade utvrđuje se Odlukom o naknadama, potporama i nagradama koju donosi Turističko vijeće do maksimalne visine utvrđene kao neoporezive Pravilnikom o porez na dohodak.

Pod ukupnim radnim stražom smatra se i rad kod pravnih prednika Poslodavca.

Jubilarna nagrada se isplaćuje s plaćom za mjesec u kojem je stečeno pravo na isplatu jubilarne nagrade.

c) Prigodni darovi djeci radnika

Članak 65.

Poslodavac može osigurati sredstva za poklon djeci radnika do 15 xxxxxx starosti .

Visina iznosa poklona utvrđuje se Odlukom o naknadama, potporama i nagradama koju donosi Turističko vijeće do maksimalne visine utvrđene kao neoporezive Pravilnikom o porezu na dohodak.

d) Prigodne isplate radnicima

Članak 66.

Poslodavac može radniku dati prigodnu godišnju nagradu čija xx xxxxxx utvrđuje Odlukom o naknadama, potporama i nagradama a koju donosi Turističko vijeće.

e) Izvanredne pomoći

Članak 67.

U slučaju smrti radnika, odnosno člana uže obitelji radnika (bračni drug, dijete i roditelj radnika) poslodavac može dati pomoć(potporu) njegovoj obitelji, odnosno radniku.

Visina potpore utvrđuje se Odlukom o naknadama, potporama i nagradama koju donosi Turističko vijeće do maksimalne visine utvrđene kao neoporezive Pravilnikom o porez na dohodak.

Članak 68.

Zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 xxxx radniku se može dati novčana potpora. Razdoblje bolovanja duže od 90 xxxx ne xxxx xx odnositi na jednu kalendarsku godinu.

Visina i kriteriji za dobivanje potpore utvrđuje se Odlukom o naknadama, potporama i nagradama koju donosi Turističko vijeće.

f) Xxxxxxxx prijevoza radnika na posao i s posla

Članak 69.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini cijene one vrste javnog prijevoza.

g) Dnevnice i troškovi službenih putovanja

Članak 70.

Radnik koji je po nalogu Poslodavca upućen na službeni put zemlji ili inozemstvu, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza i naknadu troškova noćenja i drugih troškova vezanih u svrhu putovanja.

Dnevnica za službeni put u zemlji ne može biti veća od neoporezivog iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak.

Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se u visini propisanoj za državne organe.

h) Korištenje privatnog automobila u službene svrhe

Članak 71.

Radnik koji po nalogu direktora koristi privatni automobil u službene svrhe ima pravo pa svakom prijeđenom kilometru na naknadu troškova u visini neoporezivog iznos naknade predviđene u tu svrhu prema Pravilniku o porez na dohodak.

i)Regres za godišnji odmor i druge isplate

Članak 72.

Radniku pripada pravo ne regres za korištenje godišnjeg odmora i dar u naravi kao i ostale prigodne isplate (za Uskrs, Božić) u visini najvišeg neoporezivog iznosa.

Odluku o tome donosi direktor.

IX) PRESTANAK UGOVORA O RADU

Načini prestanka ugovora o radu

Članak 73.

Ugovor o radu prestaje:

a) smrću radnika

b) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme

c) kad radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drugačije ne dogovore

d) sporazumom radnika i Poslodavca

e) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad

f) otkazom

g) odlukom nadležnog suda.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 74.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku.

Otkaz ugovora o radu

Članak 75 Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.

Redoviti otkaz ugovora o radu

Članak 76.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdan razlog, u slučaju:

1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovan otkaz),

2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz) ili

3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)

4) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu(otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, Poslodavac xxxx voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obveza uzdržavanja koje terete radnika.

Poslodavac, ako je zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije 6 mjeseci od xxxx dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

Ako u roku iz prethodnog stavka ovog članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, Poslodavac xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojemu je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 72.

Poslodavac i radnik imaju opravdan razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog xxxx xxxxx osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Strana ugovora o xxxx xxxx, u slučaju iz stavka 1. ovog članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo xx xxxxxx koja xx xxxxx za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Neopravdani razlozi za otkaz

Članak 73.

Nisu opravdani razlozi za otkaz:

a) privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede,

b) podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv Poslodavca zbog povrede zakona, drugih propisa ili Pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti

c) Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme

Članak 74.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom o radu.

Postupak prije otkazivanja

Članak 75.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnik, Poslodavac xx xxxxx radnika pisanim putem upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastanka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem ili radom radnika,poslodavac xx xxxxx omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Trajanje otkaznog roka

Članak 76.

U slučaju redovitog otkaza ugovora o radu, za odrađivanje duljine trajanja otkaznog roka primjenjuju se odredbe Zakona o radu.

Radniku kojemu se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa(otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje 4 sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 77.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose ma otkaz, primjenjuju se i u slučaju kad Poslodavac otkaže ugovor o radu i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako u slučaju iz st. 1. ovog članka radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora o radu.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik xx xxxx izjasniti u roku od 8 xxxx od xxxx dostave ponude.

Otpremnina

Članak 78.

Radnik kojemu poslodavac otkazuje nakon 2 godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s poslodavcem.

Otpremnina se određuje u iznosu od jedne trećine mjesečne plaće koju xx xxxxxx ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Ako zakonom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz st. 2.ovog članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje xx xxxxxx ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Vraćanje isprava i izdavanje potvrde o zaposlenju

Članak 79.

Poslodavac xx xxxxx u roku od 8 xxxx na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.

Poslodavac xx xxxxx u roku od 15 xxxx od xxxx prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznog mirovinskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

Osim podataka iz st.1. i 2. ovog članka u potvrdi se ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

X) ODGOVORNOST ZA POVREDE OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članka 80.

Svaki se radnik s potpisom ugovora o radu obvezuje uredno, stručno i savjesno izvršavati svoje obveze utvrđene ugovorom o radu, aktima poslodavca i zakonima.

U slučaju neobavljanja radnih obveza na uredan, stručan i savjestan način, radnik odgovara za povredu radne obveze odnosno povredu odredaba ugovora o radu.

Vrste povreda radnih obveza

Članak 81.

Povrede radnih obveza mogu biti: lakše,teže i osobito xxxxx.

Članak 82.

Lakše povrede obveza iz radnog odnosa su:

a) Neopravdano kašnjenje na posao, napuštanje radnog mjesta, neopravdani odlazak s radnog mjesta,

b) Neuredno vođenje spisa, obrade podataka,druge dokumentacije xxxx xx povjerena radniku,

c) Druge povrede koje su određene kao lakše ostalim aktima poslodavca.

Članak 83.

Teže povrede obveza iz radnog odnosa su:

a) Kršenje obveza iz ugovora o radu

b) Kršenje propisa o zaštiti na radu

c) Kršenje propisa i nepoduzimanje mjera radi zaštite radnika,zaštite sredstava rada i životne okolnosti

d) Neizvršavanje pravomoćne sudske odluke u vezi radnog odnosa,

e) Namjerno ometanje u radu drugih radnika ili odbijanje poslovne suradnje s njima

f) Grubo, nedolično ponašanje prema ostalim radnicima, strankama, gostima, poslovnim partnerima,

g) Narušavanje ugleda Poslodavca

h) Neprovođenje, kršenje, ili neizvršavanje važećih akata poslodavca,

i) Nanošenje materijalne štete

j) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje

k) Neopravdan izostanak s posla do tri xxxx u kalendarskoj godini,

l) Konzumiranje alkohola za vrijeme radnog vremena ili dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava

m) Opetovano počinjenje lakših povreda iz radnog odnosa

n) Nepravovremeno obavještavanje Poslodavca o prestanku privremene nesposobnosti za rad i nedostavljanje dokaza o tome,

o) Druge povrede koje su određene kao teže drugim aktima poslodavca.

Članak 84.

Osobito xxxxx povrede iz radnog odnosa su:

a) Tučnjava radnika za vrijeme radnog vremena,

b) Prestanak rada prije isteka otkaznog roka,

c) Skrivljeno ponašanje koje povlači za sobom kaznene posljedice,

d) Zlouporaba korištenja bolovanja

e) Neotpočinjanje s radom danom navedenim ugovorom o radu,

f) Neopravdani nedolazak na posao ili samovoljno napuštanje posla, zakašnjenje u dolasku na posao, izlazak s posla u vrijeme rada bez odobrenja, ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,

g) Nepristojno, nekulturno i neljubazno ponašanje i odnosa prema strankama, gostima, nadređenima i ostalim radnicima kako u osobnom tako i u telefonskim kontaktima,

h) Nedozvoljeno korištenja sredstvima rada poslodavca

i) Odavanje poslovne xxxxx,

j) Zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlaštenja,

k) Namjerno ili zbog krajnje nepažnje nanošenje znatne materijalne štete, xxxx xx 5.000 kuna

l) Nepropisani ili nekorektni odnos prema drugim radnicima ili njihovo šikaniranje,

m) Opetovano konzumiranje alkohola ili drugih opijata za vrijeme radnog vremena, te odbijanje podvrgavanju testiranja na alkohol ili druge opijate na zahtjev poslodavca u slučaju sumnje da je isto konzumirano,

n) Posjedovanje xxxxx, dolazak na posao pod utjecajem xxxxx, uzimanje droge na radnom mjestu, nuđenje na prodaju xxxxx ili davanje xxxxx drugome,

o) Sudjelovanje u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom,

p) Grubo narušavanje ugleda Poslodavca neprimjerenim ponašanjem ili klevetom,

q) Opetovano počinjenje težih povreda obveza iz radnog odnosa,

r) Druge povrede iz radnog odnosa koje su aktima Poslodavca određene kao osobito xxxxx. Članak 85.

Za povrede obveza iz radnog odnosa Poslodavac može donijeti:

- Upozorenje na obveze iz radnog odnosa,

- Redoviti otkaz ugovora o radu,

- Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora,

- Izvanredni otkaz ugovora o radu.

Članak 86.

Uz navedene akte iz čl. 85. Poslodavac može izreći i novčanu kaznu.

Novčana kazna može se izreći od najviše 25% mjesečne radnikove plaće u trajanju od jednog do šest mjeseci.

Visina i trajanje novčane kazne određuje se ovisno o težini povrede radnih obveza. Naplata novčane kazne provodi se na temelju konačne odluke o izrečenoj mjeri.

Članak 87.

Postupak utvrđivanja odgovornosti za povrede radne obveze iz radnog odnosa provodi direktor Turističkog xxxxx.

Direktor Turističkog xxxxx donosi i odluku.

XI)OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa.

Članak 89.

Postupak u svezi s ostvarivanjem prava i obaveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosa provodi direktor Turističkog xxxxx.

Direktor iz st.1. ovog članka provodi postupak o ocjeni zahtjeva za zaštitu prava radnika i predlaže odluku.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 90.

Na dostavu odluke o otkazu ugovora o radu te odluka donesenih u postupcima zaštite prava iz radnog odnosa, primjenjuju se na odgovarajući način odredbe o dostavi Zakona o parničnom postupku.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 91.

Radnik koji smatra da mu je Xxxxxxxxxx povrijedio neko pravo z radnog odnosa može u roku od 15 xxxx od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako Poslodavac u roku od 15 xxxx od dostave zahtjeva radnika iz st. 1.ovog članka ne udovolji xxx xxxxxxxx, radnik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zašita dostojanstva radnika i zaštita od diskriminacije

Članak 92.

Poslodavac xx xxxxx zaštiti radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta.

Poslodavac xx xxxxx zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaju obavljanju svojih poslova , i ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

Uznemiravanje je svako neželjeni ponašanje uzrokovano nekim od slijedećih osnova:rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno,neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja težu povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 93.

Ponašanjima koja mogu uzrokovati uznemiravanje u smislu članka 92. ovog Pravilnika smatraju se osobito, ali ne i isključivo:

- Neprimjeren tjelesni kontakt spolne naravi,

- Nedolični prijedlozi spolne i druge naravi,

- Uznemirujući telefonski pozivi,

- Upotreba nepriličnih izraza i neprimjerenog xxxx u ophođenju.

Članak 94.

Prije stupanja na rad radnika se upoznaje s propisima koji uređuju zaštitu dostojanstva i njegovim pravima u slučaju uznemiravanja te s obvezom primjerenog ponašanja i načinima postupanja kojima se izbjegava uznemiravanje,

Svi radnici dužni su pri obavljanju poslova svojega radnog mjesta ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiravaju druge radnike te su dužni spriječiti uznemiravanje i o uznemiravanju obavijestiti direktora.

Članak 95

Poslodavac xx xxxxx, što je moguće prije, a najkasnije u roku xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Članak 96.

Kada primi i rješava pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika osoba za to nadležna po ovlaštenju poslodavca dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja.

Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.

Članak 97.

O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja ovlaštena xxxxx xx sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.

Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala te u slučaju njihovog suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.

U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni te da ih je upozorila na posljedice odavanja xx xxxxx.

Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio.

Članak 98.

Nakon provedenog postupka ovlaštena xx xxxxx u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:

a) Utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili,

b) Utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.

U slučaju iz podstavka a) st.1. ovog članka, ovlaštena xx xxxxx u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.

U odluci iz st.2. ovog članka ovlaštena xx xxxxx predložiti nadležnom tijelu Poslodavca da osobi xxxx xx podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze iz članak 85. ovog Pravilnika te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja.

U slučaju iz podstavka b) ovog članka, ovlaštena xxxxx xx odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva,

Članak 99.

Nadležno tijelo poslodavca će na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja te osobi xxxx xx radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Članak 100.

Ako poslodavac u roku od xxxx xxxx ne poduzme mjere za sprečavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili

spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

XII)ORGANIZACIJA RADA

Članak 101.

Obaveza je Poslodavca da dobrom organizacijom obavljanja poslova iz djelatnosti osigura zaštitu zdravlja i osobnosti radnika.

Obveza je radnika da svoje usluge rada uvijek podredi organizacijskim zahtjevima kojima se ostvaruju ciljevi poslovanja.

Organizacijski ustroj i organizacijske promjene radi što efikasnijeg poslovanja u isključivoj su nadležnosti poslodavca.

Članak 102.

Radi odražavanja dobrih odnosa, od svakog se radnika očekuje da će prije nego što zatraži pomoć od institucija izvana protiv drugog radnika ili protiv samog Xxxxxxxxxx tražiti posredovanje neposrednog rukovoditelja.

XIII) ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Zakonska zabrana natjecanja

Članak 103.

Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac(zakonska zabrana natjecanja).

Ako radnik postupi protivno zabrani iz st.1 ovog članka, Poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu xxxxxx xxxxx zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvog posla.

Pravo Poslodavca iz st,2. Ovog članka prestaje u roku 3 mjeseca od xxxx xxxx je Poslodavac saznao za sklapanje posla, a svakako nakon 5 xxxxxx xx sklopljenog posla.

Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslom.

Poslodavac može odobrenje i st.1 ovog članka opozvati, poštujući xxxxxx propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

Kršenje odredaba ovoga članka xx xxxxxx radnika predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa xxxx xx razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu.

Ugovorna zabrana natjecanja

Članak 104.

Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o xxxx xxxxxx ne smije zaposliti kod druge osobe xxxx xx u tržišnom natjecanju s Poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s Poslodavcem.

Ugovor iz st. 1 ovog članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od xxxx prestanka radnog odnosa, xxxx xx sklopiti u pisanom obliku i može biti sastavni dio ugovora o radu.

Članak 105.

Na naknadu u slučaju ugovorne zabrane natjecanja, prestanak ugovorne zabrane natjecanja, odustajanje od ugovorne zabrane natjecanja i ugovorne kazne primjenjuju se odredbe Zakona o radu koje uređuju to pitanje.

XIV) POSLOVNA TAJNA

Članak 106.

S podacima kojima se u obavljanju svojih radnih obveza koriste radnici smatraju se poslovnom tajnom.

Poslovnom tajnom smatraju se naročito stručna znanja s područja rada, informacija o poslovnim partnerima, plaća, stimulacija, odnosno sve isprave i podaci koje poslovnom tajnom odredi Poslodavac.

Radnik xx xxxxx na svaki način i neograničeno čuvati poslovnu tajnu kako tijekom trajanja radnog odnosa tako i nakon njegovog prestanka, te ne smije koristiti za svoj ili tuđi račun podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu.

XV) NAKNADA ŠTETE

Članak 107.

Radnik koji je na radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokovao štetu Poslodavcu, xxxxx xx štetu naknaditi.

Za štetu koju uzrokuje više radnika svaki radnik odgovara za dio štete xxxx xx uzrokovao.

Ako nije moguće za svakog radnika pojedinačno utvrditi dio štete xxxx xx on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Članak 108.

Radnik koji je na radu ili u vezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio Poslodavac, xxxxx xx Xxxxxxxxxx naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Poslodavac može odustati od zahtjeva za naknadu štete ako xx xxxxxx slabog imovnog stanja (po ocjeni poslodavca) a naknada štete bi ga dovela u stanje xxxx oskudice.

Članak 109.

Poslodavac xx xxxxx radniku koji je pretrpio štetu na radu ili u vezi s radom naknaditi štetu prema propisima obveznog prava,

XVI) POJEDINAČNI AKTI

Članak 110.

Pojedinačni akti kojima Xxxxxxxxxx odlučuje o ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa radnika obavezno sadrže uvod, obrazloženje i uputu o pravnoj zaštiti radnika.

Članak 111.

Zahtjev za zaštitu prava, ukoliko to nije suprotno izričitoj odredbi zakona, zadržava izvršenje pojedinačnog akta Poslodavca u vezi kojeg je zahtjev podnesen do konačne odluke poslodavca.

O zaštiti za zaštitu pravu odlučuje direktor Turističkog xxxxx.

XVII) OSTALA PRAVILA O RADU I DISCIPLINI

Članak 112.

Radno mjesto i sredstva za rad radnici su obvezni držati urednima tijekom trajanja radnog vremena, a osobne stvari odlagati i držati izvan radnog prostora.

Radnicima je zabranjeno konzumiranje hrane u poslovnim prostorijama.

Radnici trebaju na posao doći na vrijeme, ne smiju napuštati radno mjesto prije završetka radnog vremena, obavezno trebaju biti uredni i prikladno odjeveni te osobito vidjeti računa o osobnoj higijeni.

Članak 113.

Radnici su obavezni pristojno, kulturno i ljubazno, sa svom dužnom pažnjom i poštivanjem odnositi se prema strankama, gostima, nadređenima i ostalim radnicima kako u osobnim tako i u telefonskim kontaktima.

XVIII) PRIJELAZNE I ZAVRŠENE ODREDBE

Članak 114.

Odluku o zasnivanju radnog odnosa, sklapanju ugovora o radu, o prestanku rada i o drugim pravima i obvezama iz ovog Pravilnika u ime poslodavca donosi direktor Turističkog xxxxx.

Na sve odluke, rješenja i akte iz st.1. ovog članka radnici imaju pravo u roku od 15 xxxx od xxxx primitka, podnijeti zahtjev za zaštitu prava direktoru odnosno predsjedniku poslodavca.

Članak 115.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika vrše se na način i po postupku određenom za njegovo donošenje.

Članak 116.

Za sva ostala prava iz radnih odnosa koji nisu uređeni ovim Pravilnikom primjenjuje se važeći Zakon o radu i drugi važeći zakoni.

Članak 117.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu istekom xxxx xxxx od xxxx njegove objave.

Pravilnik o radu objavljen xx xxxx 29.svibnja 2015, pa stupa na snagu 6.lipnja 2015, godine.

Predsjednik: Xxxxxxxx Xxxxxxxx