VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE D.O.O.

VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE D.O.O.

126. brigade Hrvatske vojske 13, 21230 Sinj

(OIB: 81685682389)

(dalje u tekstu “Naručitelj”)

DOKUMENTACIJA O NABAVI

Za projekt sufinanciran sredstvima EU fonda

PROJEKT INTEGRALNOG SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE CETINSKE KRAJINE - AGLOMERACIJE TRILJ I OTOK

RADOVI NA VODOOPSKRBNOM SUSTAVU AGLOMERACIJA OTOK I DICMO

TE SUSTAVU ODVODNJE AGLOMERACIJE OTOK

Evidencijski broj nabave: 3/2020 n.v.v.

Sinj, siječanj 2020. godine

Ova Dokumentacija o nabavi se sastoji od:

(a) Knjiga 1 UPUTE PONUDITELJIMA I OBRASCI

(b) Knjiga 2 UGOVORNA DOKUMENTACIJA

(c) Knjiga 3 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE

(d) Knjiga 4 TROŠKOVNIK

(e) Knjiga 5 NACRTI

VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE D.O.O.

126. brigade Hrvatske vojske 13, 21230 Sinj

(OIB: 81685682389)

(dalje u tekstu “Naručitelj”)

DOKUMENTACIJA O NABAVI

Za projekt sufinanciran sredstvima EU fonda

PROJEKT INTEGRALNOG SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE CETINSKE KRAJINE - AGLOMERACIJE TRILJ I OTOK

RADOVI NA VODOOPSKRBNOM SUSTAVU AGLOMERACIJA OTOK I DICMO

TE SUSTAVU ODVODNJE AGLOMERACIJE OTOK

Evidencijski broj nabave: 3/2020 n.v.v.

KNJIGA 3

Tehničke specifikacije

Sinj, siječanj 2020. godine

SADRŽAJ

1 OPIS RADOVA 9

1.1 Uvod 9

1.1.1 Okvir Projekta 9

1.1.2 Opis Projekta 11

1.1.3 Radovi obuhvaćeni ovim Ugovorom 11

1.1.4 Nadležne institucije 13

1.2 Specifične informacije o području Projekta 15

1.2.1 Podaci o lokaciji i obuhvatu zahvata 15

1.2.2 Geografske i topografske karakteristike 15

1.3 Projektna dokumentacija koju izrađuje Izvođač 17

1.3.1 Izvedbeni projekti i dokumentacija izvedenog stanja 17

1.3.2 Ishođenje uporabnih dozvola 18

1.3.3 Plan izvođenja radova 18

1.3.4 Plan zaštite na radu 19

1.3.5 Elaborat regulacije prometa 19

1.4 Ostala dokumentacija i obaveze Izvođača 20

1.4.1 Vremenski plan 20

1.4.2 Organizacijska struktura 20

1.4.3 Izvještaji o napretku radova 20

1.4.4 Sastanci i koordinacija 21

1.4.5 Sustav osiguranja kvalitete 21

1.4.6 Planovi kontrole (PK) 23

1.4.7 Kontrola i dokumentacija Izvođača 23

1.4.8 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova 23

1.4.9 Dokumentacija pri dostavi 23

1.4.10 Nakon završetka 24

1.4.11 Priručnici za upravljanje i održavanje 24

1.4.12 Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti 24

1.4.13 Izjave o metodama izgradnje i montaže 25

1.5 GRADILIŠTE 25

1.5.1 Gradilišne ploče 25

1.5.2 Pristup Gradilištu 26

1.5.3 Smještaj na Gradilištu 26

1.5.3.1 Smještaj za Izvođača 26

1.5.3.2 Ured za djelatnike Inženjera 27

1.5.4 Zaštita na radu 27

1.5.4.1 Osoba za provedbu zaštite na radu 27

1.5.4.2 Opasne aktivnosti 27

1.5.4.3 Sastanci i izvještavanje 28

1.5.4.4 Opasna atmosfera 28

1.5.4.5 Ograničeni pristup i „Dozvola za rad“ 28

1.5.4.6 Odredbe za slučajeve nužde 28

1.5.4.7 Osobna zaštitna oprema i higijena 29

1.5.4.8 Vertikalni prilazi 29

1.5.5 Zaštita okoliša 29

1.5.6 Urednost gradilišta 32

1.5.7 Zaštita kulturno povijesne baštine 32

1.5.8 Sigurnosne procedure 32

1.6 Izvođenje radova 33

1.6.1 Trasiranje cjevovoda 33

1.6.2 Iskop rova i polaganje cijevi 33

1.6.3 Cijevi i spojevi 35

1.6.4 Okna kanalizacijskih cjevovoda 37

1.6.5 Čvorišta na sustavu vodoopskrbe 38

1.6.6 Hidranti vodoopskrbne mreže 39

1.6.7 Sidreni blokovi na vodoopskrbnim cjevovodima 39

1.6.8 Privremena vodoopskrba 39

1.6.9 Poklopci okana 40

1.6.10 Kućni priključci na kanalizaciju 40

1.6.11 Xxxxx priključci na vodoopskrbu 41

1.6.12 Privremena regulacija prometa 42

1.6.13 Radovi pod utjecajem vode 42

1.6.14 Križanja 43

1.6.15 Radovi u trupu prometnih površina 43

1.6.16 Sanacija prometnih, biciklističkih i pješačkih površina 44

1.6.17 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda 44

1.6.18 Licence za inženjere 44

1.6.19 Aktivnosti izvođača na gradilištima 48

1.6.20 Pristupačnost, objekti i ograđivanje gradilišta 48

1.6.21 Izmjera cesta, vlasništva i usjeva 48

1.6.22 Planiranje i koordinacija s paralelnim ugovorima 49

1.6.23 Ispitivanja i testovi 49

1.6.24 Ispitivanje vodonepropusnosti i tlačne probe 50

1.6.25 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda 52

1.6.26 Ispitivanje vodnih komora na vodonepropusnost 52

1.6.27 CCTV inspekcija 52

1.6.28 Dozvole i suglasnosti 53

1.6.29 Postojeća infrastruktura 53

1.6.30 Opskrba električnom energijom, pitkom vodom i sl. 54

1.6.31 Odlaganje gradilišnog otpada 54

1.6.32 Postupanje s uklonjenim cjevovodima i ostalim materijalima koji sadrži azbest 55

1.6.33 Iskop za potrebe izvođenja crpnih stanica 55

1.6.34 Opće napomene uz betonske i armiranobetonske radove 55

1.6.34 Radovi na montaži predgotovljenih hidrostanica 57

1.7 Radovi na vodoopskrbnom sustavu aglomeracije Otok i Dicmo 59

1.7.1 Rekonstrukcija dijela vodovoda Otok-Sinj i Otok-Trilj 59

1.7.2 Sanacija vodospreme Otok 60

1.7.3 Vodoopskrba naselja Sušci (Dicmo) 61

1.8 Radovi na sustavu odvodnje aglomeracije Otok 64

1.8.1 Odvodnja otpadnih voda centralnog dijela naselja Otok - I. faza 64

1.8.2 Odvodnja otpadnih voda centralnog dijela naselja Otok - II. Faza (Spoj na UPOV Sinj) 65

1.8.3 Odvodnja naselja Otok - Slivovi centar, jug i istok 73

1.8.4 Odvodnja naselja Otok – Sliv sjeveroistok 76

1.9 ISPITIVANJA 80

1.9.1 Ispitivanja izvan područja Radova 80

1.9.2 Testovi po dovršetku 80

1.9.3 Ispitivanje od strane Naručitelja tokom faze radova 81

1.9.4 Preuzimanje od strane Naručitelja 81

1.9.5 Odgovornosti nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju 81

1.10 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ZA STROJARSKE RADOVE 82

1.10.1 Kanalizacijske crpke 82

1.10.2 Fazonski komadi, armature, cjevovodi i oprema unutar crpnih stanica 83

1.10.3 Vodovodne hidrostanice 84

1.11 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ZA ELEKTROTEHNIČKE RADOVE NA CRPNIM STANICAMA 85

1.11.1 Tehničke specifikacije za elektrotehničke radove na crpnim stanicama 85

1.11.2 Tehničke specifikacije PLC uređaja 86

1.11.3 Tehničke specifikacije za integraciju crpnih stanica u nadzorno-upravljački sustav 87

2 OPĆE TEHNIČKE SPECIFIKACIJE 90

2.1 Općenito – građevinski radovi 90

2.1.1 Uvod 90

2.1.2 Norme, zakoni, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda 90

2.1.3 Popis primjenjivih Hrvatskih normi i zakona 90

2.1.4 Norme na Gradilištu 91

2.1.5 Pitanja koja nisu pokrivena normama 91

2.1.6 Visine i kote terena 91

2.1.7 Veličine 91

2.1.8 Obilježavanje radova 91

2.1.9 Istražni radovi 92

2.1.10 Korištenje eksplozivnih i drugih opasnih supstanci 92

2.1.11 Mjere opreza 92

2.2 Materijali i radovi 93

2.2.1 Opći uvjeti 93

2.2.2 Pripremni radovi 93

2.2.3 Zemljani radovi 93

2.2.4 Postavljanje geotekstila i geomreža 93

2.2.5 Zaštita ravnih površina i pokosa 93

2.2.6 Tesarski radovi i radovi na skeli 93

2.2.7 Armaturni radovi 94

2.2.8 Beton 94

2.2.8.1 Vodonepropusni profili 95

2.2.8.2 Materijali ispune za dilatacijske spojeve 95

2.2.8.3 Polietilenske nosive letve 95

2.2.8.4 Bitumenski čep za ispunu 95

2.2.8.5 Čep za ispunu sa smolom 96

2.2.8.6 Materijali ispune za ploče od drvnih vlakana 96

2.2.8.7 Materijali ispune na bazi gume (neopren) 96

2.2.8.8 Materijali za brtvljenje spojeva 96

2.2.8.9 Elastomerni brtveći materijal 96

2.2.8.10 Kit za brtvljenje 96

2.2.8.11 Termoplastični brtveći materijali 96

2.2.9 Zidarski radovi 97

2.2.10 Izolacijski radovi 97

2.2.11 Bravarski radovi 97

2.2.12 Prijevoz sirovih materijala na Gradilištu 97

2.2.13 Geotehnički radovi 97

2.2.14 Montažerski radovi – vodoopskrbne cijevi 97

2.2.15 Montažerski radovi – odvodne cijevi 97

2.2.16 Cijevi i drugi materijali 97

2.2.17 Metalni radovi 99

2.3 Radovi rušenja i čišćenja 103

2.3.1 Odobrenje 103

2.3.2 Privremene ograde i barijere 103

2.3.3 Uvjeti vezani za prometovanje na prometnicama 103

2.3.4 Čišćenje Gradilišta 104

2.3.5 Zaštite 104

2.3.6 Cestovna oprema 104

2.3.7 Skladištenje 104

2.3.8 Eksplozivna sredstva 104

2.3.9 Nasipavanje terena i uređenje površina 104

2.3.10 Zaštita postojećih građevina 104

2.3.11 Zasipavanje i zatvaranje napuštenih cijevi 105

2.4 Radovi osiguranja vodonepropusnosti 105

2.4.1 Vodonepropusnost na temeljima (horizontalna) 105

2.4.2 Vertikalna vodonepropusnost na zidovima 105

2.4.3 Posebna vodonepropusnost 105

2.4.4 Vodonepropusnost spremnika i bazena 105

2.5 Radovi na cestama 106

2.6 Ostali elementi 106

2.6.1 Pritisak vode 106

2.6.2 Zaštita iskopa od prodiranja vode 107

2.6.3 Metode izvođenja iskopa 107

2.6.4 Dodatna istraživanja na Gradilištu 107

2.6.5 Izvješće o istražnim radovima 108

2.6.6 Uklanjanje površinskog sloja zemlje 109

2.6.7 Sondažna jama 109

2.6.8 Pregledi od strane Inženjera 109

2.6.9 Križanje s vodotocima 109

2.6.10 Crpljenje vode 109

2.6.11 Iskopi u skladu s pravcima i visinskim kotama 110

2.6.12 Testovi formiranja visinskih kota 110

2.6.13 Uklanjanje viška iskopanog materijala 110

2.6.14 Dodatna iskopavanja 110

2.6.15 Zbijanje posteljice 110

2.6.16 Nasipavanje 111

2.6.17 Pokrovni materijal i potporne strukture 111

2.6.18 Rekonstrukcija neasfaltiranih površina 111

2.6.19 Granice područja, ograde, živa ograda i zidovi 112

2.6.20 Bankine 112

2.6.21 Drveće 112

2.6.22 Nasipavanje iznad površine terena 113

2.6.23 Rušenje 113

2.6.24 Održavanje rekonstruiranih dijelova 113

2.7 Ograđivanje i uređenje površina 114

2.7.1 Dokumentacija 114

2.7.2 Materijali 114

2.7.3 Postavljanje ograde 114

2.7.4 Uređenje okoliša 114

2.8 Vijci, matice, podložne pločice 117

2.9 Armature 117

2.9.1 Opći zahtjevi 117

2.9.2 Eliptični zasun 118

2.9.3 Nožasti zasuni 119

2.9.4 Leptirasti zatvarači 119

2.9.5 Kuglasti ventili 120

2.9.6 Membranski ventili 120

2.9.7 Nepovratni ventili 120

2.9.7.1 Nepovratni ventil s polugom i utegom: 121

2.9.7.2 Nepovratni ventil s kuglom: 121

2.9.8 Automatski odzračno-dozračni ventili 121

2.9.9 Montažno –demontažni kompenzatori ( MDK komadi ) 121

2.9.10 Redukcijski ventili 122

2.9.11 Ručni zasuni 122

2.9.12 Obilježavanje ventila i cjevovoda 123

2.9.13 Nosači cjevovoda i ventila 123

2.9.14 Elektromehanički pogoni ventila 123

2.10 Mjerni uređaji 124

2.10.1 Mjerači razine 124

2.11 Elektromotori 125

2.11.1 Općenito 125

2.11.2 Izolacija 125

2.11.3 Termorezistori 125

2.11.4 Ležajevi 125

2.11.5 Grijači protiv kondenzacije 126

2.11.6 Razvodne kutije 126

2.11.7 Oznake 126

2.12 Općenito – elektro radovi 127

2.12.1 Norme i pravilnici 128

2.12.2 Radni uvjeti 128

2.12.3 Elektromagnetska kompatibilnost 128

2.12.4 Dokumentacija 128

2.12.5 Okruženje 129

2.12.6 Ožičenje 129

2.12.7 Uzemljenje 136

2.12.8 Vanjska oprema 138

2.12.9 Razvodne ploče 138

2.12.10 Zaštita i završna obrada 138

2.12.11 Rasvjeta 138

2.12.12 Tvornički izrađeni sklopovi (FBA) za nisko naponske razvodne kutije, kontrolne centre motora i upravljačke ploče 140

2.12.13 Unutarnje ožičenje ploča 142

2.12.14 Pokretači motora i kontaktori 145

2.12.15 Osigurači 148

2.12.16 Upravljački krugovi i oprema 148

2.12.17 Programibilni kontroleri 149

2.12.18 Elektro magnetna oprema 149

2.12.19 Zahtjevi telemetrije 150

2.12.20 Kvar napajanja, automatsko ponovno pokretanje 150

2.12.21 Zaštita od groma 150

2.12.22 Indikacijski instrumenti 150

2.12.23 Oznake 150

2.12.24 Stop – Isključi/ Izolacija 150

2.12.25 Pričuvni generatori – spojni uređaji 151

2.12.26 Mobilni generatori 152

2.12.27 Utičnice 152

2.13 Provjere – opći zahtjevi 152

2.14 Provjere Radova Izvođača 153

2.14.1 Općenito 153

2.14.2 Certifikati testiranja i dokumentacija 154

2.14.3 Električna oprema 154

2.15 Završna ispitivanja 158

2.15.1 Općenito 158

2.15.2 Elektro ispitivanje 158

3 ZAKONI I NORME 161

3.1 ZAKONI 161

3.2 Norme 161

1 Opis radova

1.1 Uvod

1.1.1 Okvir Projekta

Projekt integralnog sustava vodoopskrbe i odvodnje Cetinske krajine aglomeracije Trilj i Otok (Projekt Trilj i Otok) sufinancira se sredstvima EU u okviru Operativnog programa za konkurentnost i koheziju 2014.- 2020. Sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/2014) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN 107/2014, 23/2015, 129/15, 15/17, 18/17), određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda relevantna za provedbu ovog projekta:

• Koordinacijsko tijelo: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,

• Tijelo za ovjeravanje za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Ministarstvo

financija,

• Tijelo za reviziju za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Agencija za

reviziju sustava provedbe programa Europske unije,

• Upravljačko tijelo za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova Europske unije,

• Posredničko tijelo razine 1 za relevantan prioritet: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,

• Posredničko tijelo razine 2 za relevantan prioritet: Hrvatske vode,

• Korisnik projekta i Naručitelj je Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o.

Sva navedena nacionalna tijela imaju obvezu kontrole Projekta Trilj i Otok i s tog osnova pristup svim informacijama. Revizijska i druga kontrolna tijela Europske komisije također imaju obvezu kontrole Projekta Trilj i Otok i s tog osnova pristup svim informacijama.

Hrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni zadatak kontrole Projekta Trilj i Otok, te sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/2014) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN 107/2014, 23/2015, 129/15, 15/17, 18/17) imaju obvezu obavljanja kontrola jesu li robe, radovi, usluge koji su financirani stvarno isporučeni, jesu li izdatci koje je korisnik prikazao stvarno nastali, te udovoljavaju li nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije tijekom cijelog razdoblja provedbe i trajanja projekta, a s ciljem provjere korištenja europskih sredstava prije isplate istih prema korisniku projekta. Ove provjere naročito se odnose na:

• provjere isporuka i prihvatljivosti izdataka projekta, te obavljanje administrativnih provjera i provjera na terenu

• dostava informacija o provjerenim izdacima nacionalnim tijelima

• nadziranje napretka projekta i izvještavanje o istome

• provedbu, odnosno kontrolu provedbe mjera vidljivosti i informiranja, osiguravanje pravilne provedbe ovih mjera od strane korisnika

• provjera eventualnih sumnji na nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera

• osiguravanje korištenja posebnog računovodstvenog sustava od strane korisnika za provedbu

projekta, i ostalo.

U okviru ovog Projekta, provode se sljedeći ugovori:

Tablica 1:Popis ugovora u okviru Projekta

Ugovor	Opis	Uvjeti ugovora	Financiranje	Napomena
1.	Radovi na vodoopskrbnom sustavu i sustavu odvodnje aglomeracije Trilj	FIDIC crvena knjiga	EFRR, KF	Paralelan poseban ugovor
2.	Radovi na vodoopskrbnom sustavu aglomeracija Otok i Dicmo te sustavu odvodnje aglomeracije Otok	FIDIC crvena knjiga	EFRR, KF	Ovaj ugovor
3.	Proširenje i dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda	FIDIC žuta knjiga	EFRR, KF	Paralelan poseban ugovor
4.	Nabava opreme		EFRR, KF	Paralelan poseban ugovor
5.	Modernizacija upravljanja sustavom odvodnje i vodoopskrbe		EFRR, KF	Paralelan poseban ugovor
6.	Nadzor		EFRR, KF	Paralelan poseban ugovor
7.	Upravljanje projektom		EFRR, KF	Paralelan poseban ugovor
8.	Vidljivost		EFRR, KF	Paralelan poseban ugovor

Ugovor za radove na vodoopskrbnom sustavu aglomeracija Otok i Dicmo te sustavu odvodnje aglomeracije Otok jedan je od osam ugovora u okviru ovog Projekta. Svi ugovori o radovima provodit će se paralelno.

Vođenje i nadzor nad provedbom ovog Ugovora definirano je posebnim Ugovorom (FIDIC Inženjer, u nastavku:Inženjer).

Za međusobnu koordinaciju ugovora pod rednim brojevima 1, 2 i 3 je odgovoran Inženjer.

1.1.2 Opis Projekta

Lokacija projekta je u srednjoj Dalmaciji, županiji Splitsko-dalmatinskoj, na području Grada Trilja, Općina

Otok i Dicmo.

Projekt integralnog sustava vodoopskrbe i odvodnje Cetinske krajine - aglomeracije Trilj i Otok ima za cilj:

• sanacije i rekonstrukcije postojećih objekata sustava vodoopskrbe (vodospreme, glavni cjevovodi,

crpne stanice)

• proširenje postojećeg sustava vodoopskrbe,

• sanacija i rekonstrukcija postojećeg sustava odvodnje,

• proširenje postojeće mreže odvodnje,

• zamjena dotrajale elektro-strojarske opreme i

• proširenje i dogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Zahvati u vodoopskrbi uključuju radove kako bi se osigurala opskrba kvalitetnom vodom za piće i povećala povezanost stanovništva na sustav javne vodoopskrbe kroz izgradnju izgradnju, rekonstrukciju i nadogradnju sustava javne vodoopskrbe.

Zahvati kod prikupljanja i obrade otpadnih voda uključuju proširenje postojeće mreže odvodnje kako bi se povećala priključenost na sustav odvodnje i sanaciju postojećeg sustava kako bi se poboljšala kvaliteta postojećeg sustava odvodnje te proširenje i dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na 2. stupanj pročišćavanja kapaciteta 6000 ES.

1.1.3 Radovi obuhvaćeni ovim Ugovorom

Radovi uključuju sljedeće:

1. Rekonstrukciju i dogradnja vodoopskrbnog sustava kroz projekte:

a) Rekonstrukcija dijela vodovoda Otok-Sinj i Otok-Trilj,

b) Sanacija vodospreme Otok

c) Vodoopskrba naselja Sušci (Dicmo)

2. Izgradnja sustava odvodnje, kroz projekte:

a) Odvodnja otpadnih voda centralnog dijela naselja Otok - I. faza – 1497m gravitacijskih cjevovoda,

b) Odvodnja otpadnih voda centralnog dijela naselja Otok - II. Faza (Spoj na UPOV Sinj) –

2954m gravitacijskih cjevovoda, 3477m tlačnog cjevovoda sa 4 crpne stanice,

c) Odvodnja naselja Otok - Slivovi centar, jug i istok – 12100m gravitacijskih cjevovoda, 456m

tlačnog cjevovoda sa 1 crpnom stanicom,

d) Odvodnja naselja Otok – Sliv sjeveroistok – 9112m gravitacijskih cjevovoda, 783m tlačnih cjevovoda sa 2 crpne stanice,

Radovi uključuju i izradu Izvedbenih projekata, Planova izvođenja radova, elaborata privremene prometne

regulacije i snimaka izvedenog stanja, te izradu Projekata izvedenog stanja i ostalo.

Opseg radova obuhvaća sve aktivnosti potrebne za procjenu dostavljenih podataka, dobivanje bilo kakvih dodatnih informacija, nabavu, ugradnju, izgradnju, ispitivanje i puštanje u pogon radova opisanih u Ugovoru.

Obveze Izvođača uključuju, ali nisu ograničene na sljedeće:

• potvrda i provjera svih podataka i dokumentacije koju dostavi Naručitelj ili koja je dostupna od

Naručitelja

• utvrđivanje lokalnih uvjeta relevantnih za radove

• procjena geotehničkih uvjeta tumačenjem podataka koji su dostavljeni ili koji su dostupni od Naručitelja, pregled objavljenih podataka i provedba dodanih ispitivanja (po potrebi)

• izrada izvedbenih projekata

• izrada snimaka izvedenog stanja

• izrada projekata izvedenog stanja

• izvedba radova uključujući sve povezane inženjerske i građevinske radove u skladu s nacrtima i

specifikacijama Ugovora, unutar granica gradilišta i u skladu sa svim suglasnostima i dozvolama i

zakonskim obvezama

• osiguranje sve radne snage, materijala, opreme Izvođača, upravljanje, nadzor, administracija, potrošni materijal, skele, kranova, privremenih radova i objekata, zaštita radova i postojećih objekata, prijevoz do i sa i u ili oko gradilišta i sve što je potrebno bilo privremene ili stalne prirode za takvu gradnju, završetak i otklanjanje bilo kakvih nedostataka do trenutka potrebe za pružanje istih kako je navedeno u ili razumno zaključeno u Ugovoru

• nabava svog potrebnog materijala, opreme i proizvoda, uključujući specifikacije, certifikate i priručnike o rukovanju i održavanju

• prijevoz, rukovanje i skladištenje materijala, uređaja i opreme uključujući carinjenje pri uvozu

stavki

• dovršetak i izvještavanje o svim istraživanjima postojećih stanja potrebnih prema Ugovoru

• ishođenje i ispunjavanje svih potrebnih suglasnosti, dozvola, licenci i odobrenja po svim

relevantnim statutima i pravilnicima za koje će Izvođač biti odgovoran

• suradnja s relevantnim cestovnim nadležnim tijelima, policijom i vatrogasnim službama te

sukladnost sa svim izdanim uvjetima/suglasnostima

• osiguranje informativnih ploča u skladu s relevantnim zahtjevima zakonodavstva RH i EU

• ispitivanje i puštanje u pogon radova za osiguranje usklađenosti sa svim zahtjevima Ugovora

• osposobljavanje osoblja Naručitelja za pogon sustava za daljinsko upravljanje crpnih stanica

• izrada priručnika o rukovanju i održavanju

• izrada Plana izvođenja radova za sva gradilišta

• stavljanje suvišnih radova izvan pogona

• prijevoz suvišnih uređaja ili opreme za koju je Naručitelj izrazio želju da ih zadrži

• zbrinjavanje van gradilišta svog suvišnog materijala, uključujući i podzemne vode, na lokaciju koju

je odobrilo nadležno tijelo

• pružanje pomoći Inženjeru

• pripreme za dobivanje bilo kakvog dodatnog zemljišta koje je potrebno Izvođaču za prilaz ili radna područja za izvođenje radova.

• davanje izvješća o napretku uključujući fotografski i video zapis gradnje

• ishođenje bilo kakvih privremenih pristanaka koji mu mogu biti potrebni za izvršenje radova. Izvođač treba osigurati da u okviru svog programa ima dovoljno vremena za dobivanje takvih

suglasnosti. Nepoštivanje istog može rezultirati troškovnim i programskim rizikom ili kašnjenjem što se Izvođaču neće nadoknaditi prema uvjetima Ugovora

• ispitivanje vodonepropusnosti izvedenih gravitacijskih cjevovoda i priključaka

• tlačne probe izvedenih tlačnih cjevovoda

• izvođenje CCTV inspekcije izgrađene kanalizacijske mreže i priključaka

• tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda

• dezinfekcija i ispitivanje zdravstvene ispravnosti vodoopskrbnih cjevovoda

• dobivanje i osiguravanje isprava o sukladnosti za sav materijal koji se koristi tijekom izgradnje (beton, pojačanja, cijevi, armature, crpke itd.)

• održavanje, sastavljanje i podnošenje svih potrebnih podataka za poštivanje odredbi o zaštiti na

radu

• suradnja, koordinacija i nazočnost na sastancima s Naručiteljem, njegovim osobljem, zakonskim

tijelima i grupama za odnose s javnošću, a sve radi potrebe održavanja dobrih odnosa sa javnošću

• održavanje kolnih i pješačkih pristupa posjedima koji se nalaze u blizini gradilišta

• osiguranje plana zaštite na radu, organizacijskog dijagrama, programa, plana rada i svih ostalih dokumenata koji su potrebni prema Ugovoru

• usklađenost sa svim zahtjevima tijela nadležnih za zaštitu okoliša s obzirom na izvođenje radova i zaštitu gradilišta i njegove okolice

• dostava programa za provedbu radova uključujući potrebne faze radova kako bi se omogućila koordinacija između građevinskih i strojarskih/elektroradova

• ispitivanje i puštanje u pogon radova

• obavještavanje potrošača o planiranim prekidima usluga - Izvođač će osigurati provedbu odgovarajućih obavijesti koje će se izraditi u suradnji s Naručiteljem, gradskim vlastima, distributerima struje i telefonije, komunalnim poduzećem i nadležnim tijelima za ceste

1.1.4 Nadležne institucije

Lista nadležnih institucija dana je u tablici u nastavku:

Tablica 2: Nadležne institucije

Upravljanje vodama	Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana Vukovarska 35 21000 Split
Vodoopskrba i odvodnja	Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o. 126. brigade Hrvatske vojske 13 21230 Sinj
Distribucija električne energije	HEP ODS – Elektrodalmacija Split Poljička cesta 73 21000 Split
Elektroničke komunikacije	Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Xxxxxxx Xxxxxxxx Xxxxxxxxxx 9 10000 Zagreb

Državne ceste	Hrvatske ceste – Poslovna jedinica Split Ruđera Boškovića 22 21000 Split
Županijske ceste	Županijske uprave za ceste Split Ruđera Boškovića 22 21000 Split
Lokalne ceste	Grad Sinj Dragašev prolaz 24 21230 Sinj i Općina Otok Trg xx. Xxxxxx Xxxxxxx 8 21238 Otok i Općina Dicmo Kraj 43 21232 Dicmo
Šume	Hrvatske šume d.o.o. Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb
Ministarstva	Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska Trg Hrvatske bratske zajednice 9, 21000 Split i Ministarstvo poljoprivrede, Xxxxx xxxxx Xxxxxxxx 00 10000 Zagreb i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Radnička cesta 80, 10000 Zagreb i Ministarstvo zdravstva, Uprava za unaprjeđenje zdravlja, Služba županijske sanitarne inspekcije – Odjel za južnu Dalmaciju, Ispostava Sinj Dragašev prolaz 10 21230 Sinj
Ured državne uprave	Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinska županija Ispostava Sinj Dragašev prolaz 10 21230 Sinj

1.2 Specifične informacije o području Projekta

1.2.1 Podaci o lokaciji i obuhvatu zahvata

Projekt je lociran u županiji Splitsko-dalmatinskoj, na području Grada Trilja, Općina Otok i Dicmo.

Slika 1 Položaj Splitsko-dalmatinske županije unutar Hrvatske

Splitsko-dalmatinska županija graniči: na sjeveru s Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovačko- neretvanskom županijom, a na jugu se prostire do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Cjelokupna površina Splitsko-dalmatinske županije iznosi 14.106,40 km2 i prostorno je najveća županija. Površina kopnenog dijela s površinom otoka je 4.523,64 km2 (8% površine Republike Hrvatske), a površina morskog dijela je 9.576,40 km2 (30,8% morske površine RH). Najveći dio površine zauzima zaobalje (59,88%), dok najmanji udio površine otpada na otoke (19%).

1.2.2 Geografske i topografske karakteristike

Splitsko-dalmatinska županija je geografski smještena na središnjem dijelu jadranske obale. Proteže se od Vrlike na sjeveru do najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagruže na jugu, od Marine na zapadu do Vrgorca na istoku. Županija se dijeli u tri geografske podcjeline: zaobalje, priobalje i otoke.

Slika 2 Geografske podcjeline Splitsko-dalmatinske županije (Izvor: PPSDŽ)

Zaobalje, u kontinentalnom dijelu županije, ispresijecano je planinama koje se pružaju paralelno s obalom. Kraj je rijetko nastanjen i ekonomski siromašan. Priobalje čini uski pojas uz more između planinskih lanaca i mora. To je područje visoko urbanizirano i ekonomski razvijenije u odnosu na zaobalje.

Slika 3 Reljef Splitsko-dalmatinske županije

Otoci su slabo nastanjeni, ekonomski su razvijeniji od zaobalja, međutim zbog različitih prilika imali su trajnu emigraciju stanovnika. Otočno područje Županije sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena. Veličinom i naseljenošću se izdvaja 5 otoka, a to su Čiovo, Šolta, Brač, Hvar i Vis. Naseljeno je još 6 otoka: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, Šćedro, Biševo i Sv. Xxxxxxx.

Cetinska krajina pruža se u široj okolici Sinjskog polja, između planinskog lanca Dinare i Kamešnice na sjeveroistoku te planina Svilaje, i brda Visoštice, Runjavca i Malog Mosora na zapadu i jugozapadu, u srednjem dijelu toka rijeke Cetine.

Trilj je smješten na jugoistoku Sinjskog polja i daljnjem podnožju planine Kamešnice, uz rijeku Cetinu. Na jugozapadu ga dijeli od mora planina Mosor od kojeg je udaljen zračnom linijom petnaestak kilometara. Oduvijek je značajno prometno čvorište i najznačajniji mostni prijelaz u Cetinskoj krajini.

Otok je smješten uz lijevu obalu rijeke Cetine, na padinama planine Kamešnice. Središte je istoimene općine.

Dicmo karakterizira izdvojeni reljef suhog i plitkog polja u kršu. Polje Dicmo je dugo oko 15 kilometara od sjeverozapada (Donje Dicmo) do jugoistoka (Gornje Dicmo), a široko do 2,5 kilometra. Nadmorska visina mu je između 315 i 319 metara. Na rubovima polja nastalo je sedam većih i više manjih naselja za koja se posljednjih desetljeća rabi skupni naziv Dicmo.

Zbog specifičnosti geografskog položaja koji se nalazi u kotlini, a tek tridesetak kilometara od mora, klimatski se isprepleću umjereno kontinentalna i submediteranska klima. Olakšanje u vrućim i sušnim ljetnim danima donose svježe noći kojima pridonosi blizina planinskih masiva. Oborine su znatnije u zimskom dijelu godine, kad se temperatura može spustiti vrlo nisko.

Slika 4 Prosječne mjesečne temperature, srednje mjesečne i godišnje količine oborina (Izvor: Turistička zajednica Grada Sinja)

1.3 Projektna dokumentacija koju izrađuje Izvođač

Dokumentacija Izvođača će biti izrađena u formatu i stilu koji je prihvatljiv Inženjeru.

Izvođač će pripremiti plan dostave dokumentacije u roku od 20 dana nakon potpisa Xxxxxxx. Plan dostave dokumentacije će navesti naziv dokumentacije prema Ugovoru s planiranim datumima izrade. Plan dostave dokumentacije će navesti koji dokumenti će biti predani na pregled i odobrenje te koji će biti samo predmet pregleda kako je gore navedeno.

Izvođač će predati Inženjeru dvije tiskane kopije i dva CD/DVD medija s primjercima sve tehničke

dokumentacije koja se predaje na pregled.

Registar će nacrta i dokumentacije biti čuvan i kontinuirano ažuriran od strane Izvođača. Kopija registra će biti predana Inženjeru svaki put kad su nacrt ili dokument predani.

1.3.1 Izvedbeni projekti i dokumentacija izvedenog stanja

Izvođač će izraditi izvedbene projekte potrebne za izvedbu svih Radova te dokumentaciju izvedenog stanja (snimke izvedenog stanja i projekte izvedenog stanja).

Naručitelj je izradio projektnu dokumentaciju i ishodio lokacijske i građevinske dozvole. Projekti su izrađeni za određenu vrstu cijevnog materijala i specifične hidrauličke parametra sustava. Izvođač je dužan, u sklopu Izvedbenih projekata, izraditi detaljnu analizu i projektnu obradu za odabrani cijevni

materijal (koji je ponudio u ponudi, od onih koji zadovoljavaju normom propisane uvjete kvalitete) i nove hidrauličke parametre sustava koji ne smiju značajnije odstupati od prethodno projektiranih. Isto tako Izvedbenim projektima treba detaljno obraditi i ostale odabrane materijale i opremu iz izvođačeve ponude (okna, poklopci, crpne stanice i dr.), uključivo potrebni proračuni, opisi, detalji, nacrti i sl..

Odnosno, Izvedbeni projekti trebaju biti izrađeni na osnovu glavnih projekata i važećih građevinskih dozvola/potvrda, sukladno važećoj regulativi RH. Izvođač će biti dužan u izvedbenim projektima uzeti u obzir i prikazati sve zahtjeve dane ovim Tehničkim Specifikacijama, a koje eventualno nisu prikazane u glavnim projektima. Izvedbeni projekt mora biti usklađen sa svim relevantnim podacima iz Ponude odabranog ponuditelja.

Sastavni dio izvedbenih projekata moraju biti i Elaborati zaštite građevne jame (rova) sukladni tehnologiji građenja Izvođača. Također, ukoliko su izvedbeni projekti izrađeni od tvrtke registrirane izvan Republike Hrvatske, izvedbeni projekti moraju biti nostrificirani. Cijena stavke uključuje sve potrebne terenske i uredske radove za izradu projekta.

Kontrolu izrađenih izvedbenih projekata izvršiti će Inženjer i Naručitelj, te iste po potrebi treba izmijeniti i/ili dopuniti sukladno zahtjevima Inženjera i Naručitelja. Tek po usklađenju, izmjeni i/ili dopuni Izvedbene projekte potrebno je finalizirati i isporučiti u po šest tiskanih primjeraka i dva primjerka na digitalnom mediju, te predati Naručitelju. Projekti će biti izrađeni na hrvatskom jeziku.

Izvođaču je iz opravdanih razloga dopušteno ishođenje izmjena i dopuna lokacijske dozvole/građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta uz prethodno odobrenje Inženjera i Naručitelja. Takve izmjene će se izvršiti o trošku Izvođača i ne smatraju se valjanim razlogom za produljenje roka dovršetka.

Projekt izvedenog stanja mora obuhvatiti sve izmjene i dopune na građevini koje su se dogodile tijekom gradnje u odnosu na Glavni i Izvedbeni projekt te se mora kompletno napraviti u šest (6) zasebno uvezanih tiskanih primjeraka i u digitalnoj kopiji.

Svi troškovi izrade izvedbenih projekata i projekata izvedenog stanja idu na teret Izvođača.

1.3.2 Ishođenje uporabnih dozvola

Izvođač je odgovoran za ishođenje Uporabnih dozvola. On je obvezan uključiti sve nadležne institucije, prirediti traženu dokumentaciju i podatke, potrebne dokaze o sukladnosti i dokumentaciju za opremu izdanu od strane nadležnih hrvatskih institucija, gdje je to potrebno, te osigurati sav rad, opremu, materijal i usluge potrebne za provjeru i nadzor Radova.

Svi elementi za ishođenje uporabne dozvole trebaju biti usklađeni sa zahtjevima hrvatskog Zakona o

gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/2019) i Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (NN 46/18).

Svi troškovi usklađivanja, traženih od strane upravnog tijela, a u cilju ishođenja uporabne dozvole, kao i trošak upravnog postupka i sve potrebne pristojbe sukladno Zakonu o upravnim pristojbama (NN 115/16) idu na teret Izvođača.

1.3.3 Plan izvođenja radova

Izvođač će prije uspostave svakog od gradilišta izraditi Plan izvođenja radova. Plan izvođenja radova će biti izrađen sukladno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18), posebice Dodatak V. Pravilnika.

Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na sigurnost i zdravlje radnika mora biti unesena u plan

izvođenja radova. Također, Izvođač će u pogledu Plana izvođenja radova poštivati naloge koordinatora II

imenovanog od strane Naručitelja o potrebi izrade usklađenja plana izvođenja radova sa svim promjenama na gradilištu o svom trošku.

Izvođač će angažirati ovlaštenog koordinatora zaštite na radu u fazi izrade projekta (s položenim stručnim ispitom za obavljanje poslova koordinatora zaštite na radu) te će prije uspostave svakog od gradilišta izraditi Plan izvođenja radova za sve Radove u okviru ovog Ugovora. Koordinatora zaštite na radu kojeg angažira Izvođač će potvrditi Naručitelj te izdati službeno imenovanje.

Plan izvođenja radova će biti izrađen sukladno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08), posebice Dodatak V. Pravilnika.

Koordinator zaštite na radu II će biti angažiran kroz ugovor o nadzoru i nije obveza Izvođača.

1.3.4 Plan zaštite na radu

Plan zaštite na radu će biti izrađen od strane Izvođača i predan inženjeru na odobrenje najmanje 14 dana prije bilo kakvih planiranih aktivnosti na gradnji. Plan sigurnosti i zaštite na radu će sadržati najmanje slijedeće:

a) procjenu rizika pri izgradnji te mjere kontrole

b) raspored rada i upravljanja u svezi implementacije plana

c) odgovarajući specifični zahtjevi sigurnosti

d) plan za skrbništvo nad ozlijeđenim osobljem, prve pomoći i sanitarni postupci.

Metodologija Izvođača pri projektiranju radova će otkloniti ili smanjiti na minimum rizike sigurnosti koji se mogu pojaviti tijekom izvođenja Radova te tijekom normalnog rada i održavanja Radova. Izvođač će pokazati da je isto učinjeno, tako što će izvesti i dokumentirati strog i strukturiran pristup procjeni rizika.

Izvođač neće stupiti u posjed gradilišta prije nego Inženjer odobri njegov Plan sigurnosti i zaštite na radu.

1.3.5 Elaborat regulacije prometa

Izvođač je dužan elaboratom regulacije prometa predvidjeti privremenu regulaciju prometa, postavljanje prometnih znakova i signalizacije za vrijeme izvođenja radova u blizini prometnica, pješačkih i biciklističkih staza.

Elaborat mora biti izrađen u tri primjerka u skladu s izdanim Posebnim uvjetima građenja nadležnih institucija (HC, ŽUC itd.) uz prikaz detaljnog terminskog plana izvođenja radova na dionicama ceste koje su u nadležnosti ŽUC-a ili HC-a. Terminski plan mora biti ovjeren od Nadzornog inženjera i Voditelja projekta. Elaborat regulacije prometa pojedine komponente na Projektu integralnog sustava vodoopskrbe i odvodnje aglomeracije Trilj i Otok MORA biti usklađen sa svim aktivnim komponentama, neovisno o tome koliko izvođača sudjeluje u realizaciji projekta. Kompletiranu dokumentaciju za potrebe ishađanja odobrenja za gradnju od nadležnih institucija, izvođač je dužan dostaviti Voditelju projekta, koji će biti zadužen za posredovanje kod nadležne institucije.

Naručitelj se obavezuje da će u roku od najviše 30 dana po primitku ispravne i kompletne dokumentacije dostaviti Izvođaču suglasnost ili dozvolu za izvođenje radova. Izvođač snosi sve financijske troškove ishođenja istih.

1.4 Ostala dokumentacija i obaveze Izvođača

1.4.1 Xxxxxxxxx plan

Izvođač će pripremiti detaljni vremenski plan koristeći računalni programski paket pogodan za rad s Windows operativnim sustavom, kako je to dogovoreno s Inženjerom poštujući sve odredbe uvjeta ugovora.

Xxxxxxxxx plan treba sadržavati:

a) Detaljni plan radova na ugovoru koji jasno prikazuje aktivnosti i zadatke te prikazuje razdoblja trajanja projektiranja, ishođenja odobrenja, nabavke i ugradnje opreme, Privremenih i Stalnih radova, testiranja, pokusnog rada, puštanja u pogon i drugih sličnih aktivnosti s navedenim ključnim datumima i kritičnim putem.

b) Dijagram resursa specifično vezan, ali ne i ograničen, aktivnostima prikazanim u vremenskom

planu.

1.4.2 Organizacijska struktura

U roku od 14 dana nakon potpisa Xxxxxxx, Xxxxxxx će predati Inženjeru detalje vezane uz inženjera Gradilišta i ostalo ključno osoblje uključujući opise posla, adrese, 24 sata raspoložive brojeve telefona, brojeve faksa i e-mail adrese. Inženjer će biti žurno obaviješten o bilo kakvim izmjenama navedenih podataka. Izvođačeva je obveza izrada detaljnih mjesečnih planova do 20. u mjesecu za idući mjesec – ovjerava i odobrava nadzorni inženjer uz suglasnost predstavnika Naručitelja (voditelj projekta). Detaljni planovi moraju biti usklađeni s odobrenim Vremenskim planom iz točke 1.4.1.

1.4.3 Izvještaji o napretku radova

Izvođač će pripremiti redovne mjesečne izvještaje poštujući sve odredbe Uvjeta ugovora.

Navedeni članak zahtjeva fotografije koje pokazuju stanje i napredak radova na gradilištu. Od Izvođača se minimalno očekuju (gdje je to primjenjivo) sljedeće fotografije i/ili video zapisi:

a) Prije izvođenja radova, zajedničko snimanje Gradilišta (u organizaciji i o trošku Izvođača) će biti dogovoreno i izvedeno od strane Inženjera i Predstavnika Izvođača i Naručitelja (voditelja projekta). Izvršit će se video snimanje postojećeg stanja šireg koridora u kojem je predviđeno izvođenje radova te asfaltnih površina (kolnika), prije početka radova, prema kategorizaciji cesta (državna, županijska, nerazvrstana, ulice u naselju). Predstavnik izvođača dužan je 14 dana prije početka snimanja dostaviti terminski plan video snimanja po naseljima Voditelju projekta na pregled i odobrenje.

b) Fotografije položene armature prije početka betoniranja.

c) Fotografije svih instalacija u temeljima i pločama objekata prije početka betoniranja.

d) Fotografije svakog objekta uključujući šahtove bit će načinjene i po izvođenju Radova.

e) Fotografije svih spojeva na postojeće cjevovode bit će načinjene prije i nakon spajanja.

f) Fotografije svih postojećih objekata koji su predmet modifikacije ili rekonstrukcije će biti načinjene prije i nakon izvođenja radova.

Fotografija i video zapisi će biti dostavljeni Inženjeru i Naručitelju (voditelju projekta) i u digitalnom obliku. Fotografije će biti visoke rezolucije, u boji te minimalne veličine 150 mm x 100 mm. Fotografije i video zapisi će biti odgovarajuće imenovani (naziv dionice, naziv ulice i sl.), datirani i kodirani u numeričkom nizu. Troškove glede svega gore navedenog snosi Izvođač.

1.4.4 Sastanci i koordinacija

Isključivo će Izvođač biti odgovoran za cjelokupnu koordinaciju realizacije Ugovora. Neće biti direktnog komuniciranja između Podizvođača i Inženjera. Izvođačeva je obaveza pravodobno dostaviti Inženjeru svu izvedbenu dokumentaciju i proračune za svaku fazu/dionicu radova. Izvođačeva je dužnost osigurati tim iskusnih inženjera (građevinski, strojarski, geotehnički, geodetski, elektrotehnički) da uspješno nadziru i koordiniraju sve aspekte radova.

Kako bi se osigurala pravodobna koordinacija svih aktivnosti, na poziv Inženjera, održavat će se redovni mjesečni sastanci i po potrebi posebni sastanci. Predstavnik Izvođača dužan je sudjelovati na istim, a prema tematici sastanka uključiti i predstavnika Naručitelja (voditelj projekta). Tema takvih sastanaka bit će pregled svih dosadašnjih i budućih aktivnosti, osoblje, sigurnost na radu, oprema, dostava materijala, plaćanja, problemi, potraživanja i sve aktualne teme.

Vrijeme i mjesto sastanaka bit će obostrano usuglašeno. Sastanci će se održavati na hrvatskom jeziku.

Zapisnike sa sastanka će sastavljati Inženjer također na hrvatskom jeziku. Sastanci se mogu tonski snimati.

1.4.5 Sustav osiguranja kvalitete

Sukladno Uvjetima ugovora, Izvođač će uspostaviti sustav osiguranja kvalitete. Sustav osiguranja kvalitete koji pokriva sve aspekte Ugovora i radova bit će implementiran, dokumentiran i održavan od strane Izvođača tijekom ispunjenja Ugovora. Sustav će biti u skladu s prepoznatim međunarodnim standardom osiguranja kvalitete.

Plan osiguranja kvalitete

Izvođač će izraditi i predati tzv. Plan osiguranja kvalitete (POK) za radove koji su sadržani u ugovoru, gdje će se navesti sve bitne i kritične aktivnosti za kontrolu, provjeru i testiranje kako bi se ispunili zahtjevi sustava osiguranja kvalitete. Izvođač će dostaviti detaljan POK prije početka radova Inženjeru na pregled i odobrenje te predstavniku Naručitelja.

POK će najmanje pokriti slijedeća pitanja:

• Osoblje Izvođača i upravljačka organizacija na projektu, plan upravljanja i organizacija osiguranja

kvalitete;

- Odgovornosti i nadležnosti,

- Resursi,

- Funkcije, raspodjela i odgovornosti osoblja na provedbi ugovora te odgovornosti vanjske kontrole.

• Sustav upravljanja dokumentacijom Izvođača za izvođenje Radova koji će također uključiti njegove podizvođače i dobavljače;

- Odgovornost za projektnu dokumentaciju;

- Zaprimanje i dostava projektne dokumentacije te revizija,

- Verifikacija projekta, odobravanje i dopune,

- Procedure za provjeru projekata i dokumentacije.

• Procedure zapisivanja izmjena i dopuna dokumentacije i osiguranje da se samo važeći i odobreni dokumenti koriste za izvođenje Radova.

- Identifikacija dokumenata;

- Cirkulacija razne izrađene dokumentacije,

- Upravljanje dokumentima (distribucija, klasifikacija, arhiviranje)

- Sustav numeriranja dokumentacije i nacrta.

• Procedure za kontrolu nabave;

- Popis dostavljača i podugovaratelja,

- Procedure kontrole nabave,

- Procedure odobrenja ili odbijanja proizvoda.

• Procedure za unutarnju dostavu podugovorenih aktivnosti

- Inspekcija i testiranje nabavljanih proizvoda,

- Kontrola i testiranje tijekom samo proizvodnog procesa,

- Procedure za konačnu inspekciju i testiranje,

- Procedure upravljanja inspekcijskim procedurama i dokumentacijom testiranja (distribucija, klasifikacija, arhiviranje).

• Kontrola materijala i izrade, usklađivanje popravaka i korištenih materijala, procedure za korektivne mjere, itd.

• Inspekcija i testiranje

- Popis dokumenata i pisanih procedura s ciljem definiranja načina rada, raspodjele resursa

te redoslijed raznih aktivnosti,

- Procedure za izradu popisa kritičnih i krajnjih točaka za performanse, kontrolu i testove;

Osoba zadužena za sustav osiguranja kvalitete Izvođača će biti ovlaštena i kvalificirana da donosi odluke u svezi pitanja osiguranja kvalitete te će u POK-u biti jasno naznačena. Kontrole i testiranja kvalitete bit će provedena od neovisnih institucija na trošak Izvođača.

Inženjer može u svako vrijeme napraviti reviziju usklađenosti Izvođača s procedurama navedenim u izrađenom Planu osiguranja kvalitete.

Ukoliko je primjenjivo, Inženjer će obavijestiti Izvođača o neusklađenosti ne kasnije od 7 dana nakon

izvršene revizije.

U roku od 7 radnih dana od dana prijema izvješća, Izvođač će pismenim putem ukazati na korekcije koje će on provesti, vremenski plan te ime odgovorne osobe koja će vršiti kontrolu nad definiranim korekcijama.

Izvođač može zatražiti izmjene procedura tijekom izvođenja radova te predložiti dopune. Ovakve izmjene ili dopune će biti predane Inženjeru na odobrenje. Naknadne izmjene u svezi aktivnosti na osiguranju kvalitete neće uzrokovati promjene u dogovorenim rokovima ili ugovornoj cijeni.

Tijekom Jamčevnog roka, otklanjanje nedostataka koje bude izvodio Izvođač će biti predmet istih uvjeta osiguranja kvalitete kao i tijekom regularnog izvođenja Radova.

POK, pregledan i ovjeren od Inženjera, dostaviti Naručitelju najkasnije 21 dan prije početka radova.

1.4.6 Planovi kontrole (PK)

Izvođač će predati Inženjeru na odobrenje svoj detaljno izrađeni PK za sva nastojanja i mjere osiguranja kvalitete Radova ili dijelova Radova. Takav PK će biti prezentiran Inženjeru ne kasnije od jednog tjedna prije početka Radova ili odobrenog dijela Radova. PK će uključivati kontrolu navedenu u Ugovoru kao i sve druge uobičajene ili specifične kontrole koji Izvođač smatra neophodnim kako bi se osigurala kvaliteta Radova. PK će za svaku kontrolnu aktivnost opisati vrstu, metodu, kriterij za odobrenje, dokumentaciju te tko je odgovoran za provođenje te aktivnosti. Ukoliko Inženjer ne odobri PK koji je dostavljen, u tom slučaju će PK biti dopunjen i ponovno predan na odobrenje. Naknadne izmjene u svezi aktivnosti na osiguranju kvalitete neće uzrokovati promjene u dogovorenim rokovima ili ugovornoj cijeni.

1.4.7 Kontrola i dokumentacija Izvođača

Tijekom perioda trajanja Ugovora, Izvođač će, na zadovoljstvo Inženjera, dokumentirati da su Radovi sukladni zahtjevima osiguranja kvalitete koji su predviđeni Ugovorom ili odobreni tijekom perioda trajanja Ugovora. Stoga, na osnovu odobrenog POK i PK, Izvođač će tijekom izvođenja Radova provesti i dokumentirati kontrolu kvalitete te sukladnost s dogovorenim zahtjevima. Kontrola kvalitete Izvođača ne ograničava njegovu odgovornost za Xxxxxx u skladu s Ugovorom. Ukoliko Inženjer, tijekom trajanja Ugovora, ukaže da Izvođač treba produžiti aktivnosti na kontroli ili dokumentiranju istih, Izvođač će poštovati pisane instrukcije Inženjera s ovim ciljem o svom trošku te u dogovorenom roku za izvršenje ovih aktivnosti.

1.4.8 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova

Sve će aktivnosti kontrole navedene u Planu kontrole biti dokumentirane. PK i svi drugi problemi koji su vezani uz POK sustav bit će čuvani i vođeni od strane Izvođača u sustavu pohrane POK dokumenata, koji će biti čuvan na gradilištu tijekom trajanja Ugovora. Na osnovu POK i PK Izvođač će izraditi neophodne obrasce za registraciju, dnevnike rada, te popise za provjeru, itd. prije početka Radova. Svi će takvi dokumenti na sebi imati osnovne informacije, datum i potpis osobe ovlaštene za vođenje dokumentacije. Osnovne će informacije najmanje sadržavati: ime projekta, broj aktivnosti kako je to navedeno u PK, vrijeme i mjesto kontrolne aktivnosti. Inženjer će imati potpuni pristup sustavu pohrane dokumenata te će bez prethodne najave moći provesti kontrolu kvalitete.

1.4.9 Dokumentacija pri dostavi

U vrijeme dostavljanje materijala i opreme, Xxxxxxx će predati sljedeću dokumentaciju Inženjeru u dva

originalna primjerka i dvije ovjerene kopije:

• sve isprave o sukladnosti, certifikate, dokumente o testiranju i sl.

• sve dokumenti koji potvrđuju izvođenje kontrole i testiranja a u skladu s Ugovorom

• identifikacijski popis s poveznicama između dokumenata te materijala i opreme.

1.4.10 Nakon završetka

Tijekom Jamčevnog roka, otklanjanje nedostataka koje bude izvodio Izvođač će biti predmet istih uvjeta osiguranja kvalitete kao i tijekom regularnog izvođenja Radova.

1.4.11 Priručnici za upravljanje i održavanje

Sukladno Uvjetima ugovora, Izvođač je dužan prije početka Testova, po dovršetku, Inženjeru dostaviti priručnike za upravljanje i održavanje.

Priručnici trebaju obuhvatiti informacije vezane uz rad i održavanje svih elemenata sustava i sve opreme.

Izvođač će izraditi i dati na uvid radnu verziju Upute za rad i održavanje prije početka Testova, po

dovršetku.

Priručnici za upravljanje i održavanje trebaju uključiti sljedeće, gdje je to primjenjivo:

• Funkcioniranje opreme, normalne radne karakteristike i granične uvjete;

• Montaža, instalacija, centriranje, prilagodba i upute za provjeru;

• Upute za puštanje u pogon opreme, uobičajen i normalan režim rada, regulaciju i nadzor, isključivanje i hitne situacije;

• Upute za podmazivanje i održavanje;

• Vodič za otkrivanje smetnji/kvara kod procesa i opreme, uključivo utjecaje promjene kakvoće vode, mehaničkih i električnih sustava. Pomoćna oprema također treba biti obuhvaćena;

• Liste dijelova i predviđeni rok trajnosti potrošnih dijelova;

• Osnovne nacrte, presjeke te skice montaže; inženjerske podatke i sheme montaže

• Ispitni podaci i krivulje pogona.

Radne verzije priručnika trebaju se dostaviti Inženjeru na uvid u tiskanom obliku i digitalnom formatu. Tiskani primjerci trebaju biti uvezani u tvrde korice te odgovarajuće označeni. Sve ostale upute i drugi podaci, uključivo nacrte i dijagrame, trebaju biti otisnuti na papiru A4 formata u standardnoj rezoluciji. Sve radne verzije priručnika trebaju biti dostavljene na hrvatskom jeziku.

Tiskani primjerci konačnih verzija trebaju biti uvezani i dostavljeni u čvrstim, trajnim koricama, s pregledom sadržaja i odgovarajućim indeksiranjem.

1.4.12 Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti

Izvođač će biti odgovoran za ishođenje bilo kakvih neophodnih dozvola i suglasnosti za izvođenje radova, ako isto zahtijevaju nadležna tijela ili jedinice lokalne samouprave te će iste uzeti u obzir pri izradi ponude i snositi vezane troškove.

Dokumentacija koju će pripremiti Izvođač (uključujući nacrte) će biti potpisana od strane ovlaštenih projektanata i pripremljena tako da može biti pojedinačno provjerena (verificirana) u skladu s regulativom iz područja o gradnje RH, a posebice sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/2019).

1.4.13 Izjave o metodama izgradnje i montaže

Izjave o metodama izgradnje i montaže bit će pripremljene kao osnovni elementi radova te će biti predane Inženjeru na odobrenje najmanje 28 dana prije početka planiranih aktivnosti.

Izjave o metodama izgradnje i montaže će uzeti u obzir sve zahtjeve i restrikcije koje proizlaze iz ugovora. Svaka će izjava o predloženim metodama sadržati korak po korak specifičnih radova ili aktivnosti s opisima, datumom, vremenom i trajanjem svakog koraka. Izjave će biti upotpunjene skicama, dijagramima ili drugim informacijama koje mogu biti neophodne kako bi se osiguralo jasno razumijevanje metoda i važnosti svakog koraka ili radova ili aktivnosti.

Izjave o metodama građenja i montaže će sadržati najmanje:

a) metode rada

b) predloženu mehanizaciju koja će biti korištena

c) mjere kontrole buke i vibracija

d) radne sate

e) raspored skladišnih prostora na gradilištu

f) izvore materijala

g) načine rukovanja i skladištenja rasutih materijala i otpada

h) rute prijevoza

i) organizaciju gradilišta

j) mjere kontrole prašine

k) detalje u svezi privremene rasvjete

l) detalje u svezi pripremnih radova

m) detalje svih odlagališta i pozajmišta materijala

n) održavanje i čišćenje cesta na lokaciji

o) procedure sigurnosti i procjena rizika

p) pristupe pješacima, lakšima vozilima i vozilima hitnih službi

q) predložene metode rušenja.

Izjave o metodama će sadržavati i mjere pri radovima u blizini postojećih vodotoka i s podzemnom

vodom.

1.5Gradilište

1.5.1 Gradilišne ploče

Izvođač je dužan osigurati, na vlastiti trošak izraditi, postaviti i održavati gradilišne ploče min. dimenzija 1,3 x 2,4 m, izrađene na način da su otporne na utjecaje atmosferilija, na lokaciji izvođenja Radova koju će odrediti Inženjer uz suglasnost Naručitelja. Gradilišne ploče predvidjeti za svako gradilište (građevinu) posebno, odnosno u skladu s izdanim Građevinskim dozvolama.

Ploče trebaju biti u sukladnosti sa:

• mjerama vidljivosti sadržanim u Uputama za korisnike sredstava; informiranje i vidljivost projekata financiranih iz ESI fondova 2014. – 2020. objavljenom na sljedećoj stranici: xxxx://xxx.xxxxxxxxxxxxxxxxx.xx/xxxxx-xxxxxxxxx, ili u skladu s priručnikom koji će u datom trenutku biti na snazi, a sve po uputi Inženjera.

• člankom 134, stavak 4. Zakona o gradnji (NN 153/13, NN 20/17, 39/19, 125/2019)

• Pravilnikom o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište (NN 42/14)

Izvođač će poštivati posljednju dostupnu verziju navedenih Uputa za korisnike sredstava u svakom trenutku te će provoditi naputke Hrvatskih voda u svezi osiguranja vidljivosti.

Ako se sve potrebne informacije ne mogu smjestiti na jednu ploču, Izvođač će osigurati dvije. Prije izrade ploča, Xxxxxxx se obvezuje izraditi Elaborat za postavljanje ploča te ga dostaviti Inženjeru na pregled i ovjeru a Inženjer će zatražiti pisanu suglasnost od Voditelje projekta.

Izvođač može započeti sa postavljanjem ploča nakon što dobije pisanu uputu od Inženjera.

Sve imovinsko-pravne odnose sa vlasnicima nekretnina kao i potrebne suglasnosti i dozvole od nadležnih

institucija (HC, ŽUC i sl.) na kojim se postavljaju ploče dužan je riješiti Izvođač. Izvođač snosi sve troškove u vezi gore navedenog.

Po završetku izvođenja radova Izvođač je dužan, na vlastiti trošak, ukloniti sve gradilišne ploče .

1.5.2 Pristup Gradilištu

Izvođač će kontrolirati pristup Gradilištu u svako vrijeme sukladno Uvjetima ugovora. Pristup će biti kontroliran u skladu s procedurama dogovorenim s Inženjerom.

Privremene ograde i vrata će biti postavljene sve dok ne budu zamijenjene sa stalnim ogradama i vratima ili dok radovi ne budu u dovoljnoj fazi gotovosti odnosno da bude moguće dio Gradilišta staviti u rad, ukoliko je to primjenjivo. Prolazi će biti omogućeni u okviru privremene ograde prema potrebama korisnika susjednih parcela.

Iskopi za postavljanje cjevovoda, koji se vrše na području koje je dostupno javnosti će biti zaštićeni

adekvatnim ogradama.

Građevinski radovi Izvođača bit će ograničeni na Gradilište ili drugo područje zemljišta ovisno o dogovoru s Inženjerom sukladno Uvjetima ugovora.

Uslijed bilo kakvih neizbježnih uznemiravanja koja mogu biti prouzrokovana izvođenjem radova na pristupnim cestama koje koriste treća lica kako bi došla do svojih posjeda u blizini Gradilišta, potrebno je osigurati da iste nisu blokirane.

Prije korištenja dogovorenog prava u svezi pružanja usluga ili smještaja izvan Gradilišta, potrebno je

dostaviti pisanu obavijest u svezi istog.

1.5.3 Smještaj na Gradilištu

1.5.3.1 Smještaj za Izvođača

Izvođač će postaviti svoj glavni ured na lokaciji izvođenja Radova (na Gradilištu ili drugom području koje Izvođač osigura i dogovori s Inženjerom sukladno Uvjetima ugovora). To će biti mjesto na kojem će

Izvođač primati instrukcije, upute ili elektroničku poštu od Inženjera. Izvođač je dužan osigurati poštanski pretinac gradilišta u najbližem poštanskom uredu, te o tome obavijestiti Inženjera i Naručitelja.

Izvođač će postaviti dodatne urede na drugim lokacijama za svoje potrebe.

Izvođač neće dozvoliti da bilo koja osoba stanuje na Gradilištu, osim za sigurnosne potrebe, ako tako odobri Inženjer.

Izvođač će osigurati osoblju koje će boraviti na Gradilištu sve potrebne prostorije i sanitarne čvorove u skladu s Hrvatskim zakonodavstvom. Izvođač će osigurati svoje osoblje s neophodnom zaštitnom opremom, odjećom.

1.5.3.2 Ured za djelatnike Inženjera

Izvođač je dužan osigurati na gradilištu ured za Inženjera i njegove djelatnike sukladno važećoj regulativi i pravilniku o zaštiti na radu. Veličina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda. Potrebno je osigurati i wc za zaposlenike, Internet vezu za normalno funkcioniranje ureda, te neprekidan izvor električne energije.

1.5.4 Zaštita na radu

Izvođač je dužan poduzeti sve razumne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost osoblja Izvođača sukladno Uvjetima ugovora.

Svi radovi će biti izvedeni u skladu s važećom legislativom Republike Hrvatske. Najvažniji zakoni i pravilnici koji reguliraju ovo pitanje ponajprije iz područja zaštite na radu i područja zaštite od požara su navedeni u dijelu 3, Zakoni i norme. Inženjer će kontrolirati da se Izvođač prilikom svog rada pridržava svih primjenjivih zakonskih odredbi, odnosno da su iste uvrštene u Plan izvođenja radova (točka 1.3.3) sukladno kojem će Izvođač raditi.

Izvođač će u okviru ovog Ugovora izraditi Plan zaštite na radu.

1.5.4.1 Osoba za provedbu zaštite na radu

Izvođač će odrediti osobu za provedbu zaštite na radu koja će također obavljati dužnosti osobe za

prevenciju akcidenata.

Plan zaštite na radu će definirati aktivnosti, dužnosti i nadležnosti osobe zadužene za provedbu plana.

1.5.4.2 Opasne aktivnosti

Plan će zaštite na radu sadržavati specifične procedure za smanjenje rizika koji nastaje kao rezultat obavljanja opasnih poslova na gradilištima kako je to niže navedeno ali ne i ograničeno na:

• iskope (npr. mjere osiguranja klizanja zemljišta, kontakt s podzemnim /nadzemnim instalacijama, fizičke barijere prema vozilima, znakovi upozorenje za pješake)

• rad na visini (npr. padovi, materijali koji bi mogli pasti)

• rad u zatvorenim prostorima (npr. nedostatak kisika, otrovni plinovi / pare / dim, eksplozivni plinovi)

• rad s otpadnim vodama, muljem u spremnicima, komorama i cjevovodima (npr. leptospiroza, utapanja, otrovni plinovi)

• nadzemni i podzemni aktivni strujni vodovi te kontrolna oprema (elektrifikacija).

• radovi na cestama (npr. promet, pješaci)

• podizanje teških tereta (npr. neophodna oprema, stabilno tlo, obučen vozač / podizač tereta s remenom / pomoćnik pri utovaru/istovaru)

• preklapanje s radovima drugih Izvođača ili Naručitelja (npr. postojeći operativni uređaj i oprema)

• skladištenje opasnih supstanci, rukovanje i korištenje (npr. kemikalije, eksplozivi)

• kontrolirano upravljanje otpadnim materijalima

1.5.4.3 Sastanci i izvještavanje

Izvođač će poslati Inženjeru detalje bilo kakvih akcidenata čim prije nakon ovakvog događaja.

Zaštita će na radu biti predmet svakog sastanka na gradilištu. Poglavlje o zaštiti na radu će činiti dio mjesečnog izvještavanja.

1.5.4.4 Opasna atmosfera

Izvođač će osigurati neophodnu opremu za praćenje parametara pri ulasku u potencijalno opasne

prostore. O svim opasnim ili potencijalno opasnim prostorima će Izvođač voditi odgovarajuću evidenciju.

1.5.4.5 Ograničeni pristup i „Dozvola za rad“

Plan zaštite na radu će sadržavati i procedure za definiranje i pristup „Područjima s ograničenim pristupom“ gdje će pristup ovakvim područjima biti ograničen „dozvolom za rad“ u ovakvim prostorima.

Izvođač će onemogućiti pristup svojim uposlenicima ili kooperantima sve dok ne budu u posjedu dozvole za rad u ovakvim područjima od strane osoba za provedbu zaštite na radu.

Inženjer može naložiti Izvođaču da definira područje kao „Područje s ograničenim pristupom“ ukoliko on to smatra neophodnim. Usklađenost s zahtjevima dozvole neće odriješiti Izvođača bilo kakve odgovornosti prema Ugovoru.

1.5.4.6 Odredbe za slučajeve nužde

Plan zaštite na radu će sadržavati i odgovarajuće postupke i opremu u izvanrednim slučajevima, uključujući:

• oprema za prvu pomoć (zavoji, itd.)

• osobe obučene za pružanje prve pomoći

• komunikacija i prijevoz do najbliže bolnice s odjelom za akcidentne i izvanredne slučajeve

• opremu za praćenje

• opremu za spašavanje

• opremu za gašenje požara

• komuniciranje s najbližom vatrogasnom stanicom

Izvođač će osigurati svu neophodnu opremu za spašavanje koja će redovno biti provjeravana i održavana. Evidencija provjere opreme će se voditi na gradilištu. Izvođač će osigurati da adekvatan broj uposlenika bude u potpunosti obučen za korištenje aparata za disanje i tehnika oživljavanja.

1.5.4.7 Osobna zaštitna oprema i higijena

Osobna zaštitna oprema će biti dostupna osoblju te će se koristiti gdje je to potrebno, a uključuje:

• zaštitne kacige

• zaštitu za oči

• zaštitu za uši (sluh)

• zaštitu ruku

• zaštitu za noge.

Izvođač će osigurati i odgovarajuće objekte za boravak, uključujući minimalno:

• pitku vodu

• zahode

• umivaonike s toplom vodom, sapune i ručnike

• čiste, suhe i tople prostore sa stolovima i stolicama gdje je moguće konzumirati hranu.

1.5.4.8 Vertikalni prilazi

Sukladno članku 22. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) za ulazak u okna, šahtove i slične objekte gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75° prema horizontali.

Prečke ljestava moraju biti dobro učvršćene odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom

razmaku od najviše 30 cm.

Duljina prečki između stranca ljestava ne smije biti manja od 40 cm.

Ljestve, čija je visina veća od 3,0 m moraju imati zaštitu u obliku čvrte leđne zaštite ili sigurnosnog sustava

sa ljestvama u koje je integrirana vodilica sa klizačem.

Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3,0 m.

Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.

Ako ljestve nemaju zaštitu, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida, razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm.

Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 16

cm.

Na ljestvama čija je visina veća od 20,0 m moraju se na udaljenostima od 6,0 do 8,0 m ugraditi odmorišta

(platforme ili podesti).

1.5.5 Zaštita okoliša

Izvođač je dužan poduzeti sve razumne mjere za zaštitu okoliša sukladno Uvjetima ugovora, biti u skladu s odredbama EU direktiva te hrvatskim zakonima na području zaštite okoliša i zadovoljiti zahtjeve relevantnih tijela za zaštitu okoliša te ishoditi neophodne dozvole po ovom pitanju ukoliko je primjenjivo.

Izvođač će voditi računa o Studiji utjecaja na okoliš posebno u dijelu koji je vezan za utjecaje na okoliš koji nastaju kao rezultat izgradnje te će poduzeti sve potrebne mjere da smanji ove utjecaje na najmanju moguću razinu .

Zbrinjavanje otpada

Izvođač će već svojim Planom izvođenje radova (točka 1.3.3) i Planom upravljanja okolišem (PUO) definirati skladištenje i odlaganje ili uklanjanje otpadaka i otpadnog materijala, koji će se odnositi na cijeli period izvođenja radova.

PUO će sadržavati, ali ne biti i ograničen na slijedeće:

• Odlaganje čvrstog otpada za sve građevinske materijale te lokacije odlagališta za višak materijala i otpadne materijale na okolišno siguran način; materijali bi trebali biti reciklirani do maksimalno mogućeg stupnja a gdje to nije moguće učiniti, otpad je potrebno odložiti na adekvatnoj udaljenosti od gradilišta na pogodnu i odobrenu deponiju. Paljenje otpada na lokaciji gradilišta

nije dozvoljeno;

• Upravljanje tekućim otpadom u svezi potencijalnog izlijevanja goriva i kemikalija koje se koriste tijekom izgradnje na okolišno prihvatljiv način na adekvatnoj udaljenosti od gradilišta u skladu s lokalnim zakonima;

• Smanjiti utjecaj mehanizacije u odnosu na ljudsko zdravlje i okoliš općenito. Ovo se odnosi na smanjenje potencijalne štete po vegetaciju, emisije buke, prašine i akcidentne izljeve goriva koje mogu dovesti do zagađenja tla i vode;

• Odlaganje sanitarnog otpada iz sanitarnih prostorija na lokaciji gradilišta na okolišno prihvatljiv način (npr., kemijskih zahodi);

• Kamenolomi i pozajmišta materijala. Izvođač će definirati lokalitete na kojima će se iskopavati materijali te mjere koje će biti primijenjene s ciljem smanjenja utjecaja na okoliš, tijekom i nakon trajanja izgradnje.

Izvođač će biti odgovoran za sve probleme koji su posljedica ili su vezani uz procesiranje, uklanjanje,

prijevoz i odlaganje nastalog otpada u skladu s primjenjivim Zakonima iz područja zaštite okoliša.

Prevencija onečišćenja tla i voda

Upravljanje vodama i otpadnim vodama koje nastaju kao posljedica radova, uključujući vode od čišćenja, testiranja ili dezinfekcije, Izvođač će postupati u skladu sa zahtjevima Hrvatskih standarda u svezi ispuštanja otpadnih voda u kanalizacijski sustav ili u vodotoke.

Izvođač će poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da aktivnosti na radovima ne uzrokuju zagađenje podzemnih izvora vode ili površinske vode.

Prevencija onečišćenja zraka

Izvođač će osigurati da je onečišćenje zraka koje nastaje uslijed izvođenja radova i tokom probnih radnji ispod graničnih vrijednosti s obzirom na kvalitetu življenja, odnosno dodijavanja neugodnim mirisom.

Izvođač će biti u skladu s Hrvatskim zakonima i pravilnicima u svezi onečišćenja zraka uključujući, ali ne i isključivo, sa Zakonom o zaštiti zraka (NN 127/19), Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17 i 127/19) i Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, izmjene i dopune 84/17 i 127/19).

Izvođač će poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da aktivnosti na radovima ne uzrokuju zagađenje

zraka.

Prevencija buke i remećenja reda

Izvođač će osigurati da je utjecaj buke koja nastaje uslijed izvođenja radova smanjena na minimum putem dobre organizacije gradilišta, odražavanja strojeva i komunikacije s vlasnicima obližnjih posjeda. Stoga, Izvođač će primijeniti najbolje moguće načine da smanji buku koja nastaje kao rezultat aktivnosti na izgradnji, uključujući održavanje strojeva.

Izvođač će biti u skladu s Hrvatskim zakonima i pravilnicima za smanjenje buke uključujući, ali ne i isključivo sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredinama gdje ljudi rade i borave (NN 145/04 i 46/2008).

Vozila i mehanički strojevi koji se koriste za radove će biti opremljeni s efikasnim prigušivačima na ispušnim cijevima te će biti održavani u adekvatnom radnom stanju tijekom trajanja radova. Strojevi za povremenu uporabu će biti ugašeni u periodima između radova ili će biti upaljeni s minimalnom snagom. Izvođač će ukloniti s gradilišta bilo kakve strojeve za koje Inženjer smatra da nisu dovoljno prigušeni. Sve kompresorske jedinice će biti modeli “s prigušenom bukom” s ugrađenim i zabrtvljenim akustičkim poklopcima koji će biti zatvoreni kada su kompresori u pogonu. Svi pomoćni pneumatski alati će biti opremljeni s prigušivačima adekvatnog tipa prema preporuci proizvođača. Pumpe i mehanički statični strojevi će biti zatvoreni u akustična kućišta ili paravane gdje je to određeno od strane Inženjera.

Bilo kakvi strojevi, poput generatora ili pumpi, koji moraju raditi izvan normalnog radnog vremena će biti locirani u akustičkim kućištima prema nalogu Inženjera koji će ograničiti nivoe buke na ne manje od 5 dB(A) ispod dopuštenih nivoa.

Izvođač će provesti mjerenja buke ukoliko to bude zahtijevano od strane Inženjera te će predati Inženjeru rezultate mjerenja. Izvođač će provesti bilo koja druga dodatna mjerenja prema zahtjevu Inženjera kako bi buka i druge smetnje bile svedene na minimum.

Vibracije tijekom izgradnje

Izvođač će poduzeti sve korake neophodne za smanjenje vibracija koje nastaju korištenjem strojeva i mehanizacije na gradilištu. Strojevi koji koriste sustav ispuštanja teških tereta bilo na mehanički ili gravitacijski način u svrhu lomljenja asfalta ili temelja nisu dopušteni. Vibracije će se pratiti putem vibrometra prema nalogu Inženjera. Vibracije vezane uz mehaničke uređaje ne smiju prijeći 2.5 mm/sec. kao maksimalnu brzinu čestica u okomitom smjeru na granici parcele.

Prevencija emisija prašine

Izvođač će svesti emisije prašine na minimum u skladu s procedurama dobre prakse vođenja gradilišta te specifičnim mjerama koji uključuju ali nisu ograničene na:

• Instalacija vjetrenih barijera na lokacijama odlaganja zemlje;

• Zatvaranje transportne trake, kamiona i drugih transportnih sredstava;

• Pokrivanje materijala s plastičnim pokrivačima;

• Zbijanje s povezujućim materijalima;

• Posipanje vodom gornjih slojeva zemlje.

1.5.6 Urednost gradilišta

Izvođač će održavati Gradilište čistim, urednim i sigurnim tijekom razdoblja izgradnje i puštanja u pogon. Izvođač je dužan ukloniti sav materijal koji se ne koristi i druge ostatke koji nastaju izgradnjom. Primopredaja građevine neće se obaviti dok se takav materijal ne ukloni.

Izvođač treba spriječiti da vozila koja ulaze i izlaze s Gradilišta ostavljaju blato ili druge ostatke materijala na površinama prilaznih cesta ili pješačkih staza. Sav takav materijal treba ukloniti s prometnih površina što je moguće prije.

Mehanizacija na Gradilištu ne smije ispuštati ulja i maziva na području Gradilišta. Izmjena motornog ulja izvodi se na jednom središnjem mjestu, koje ima odgovarajuću zaštitu od prosipanja. Otpadno motorno ulje treba prikupiti i zbrinuti na odgovarajući način.

1.5.7 Zaštita kulturno povijesne baštine

U zoni neizravnog utjecaja nalaze se spomenici kulture, zaštićena kulturna dobra, te je potrebno poduzeti sve mjere njihove zaštite na terenu, te pravilnom organizacijom gradilišta i pažljivim rukovanjem teškom mehanizacijom spriječiti oštećenja na njima.

Arheološki nadzor će se po potrebi vršiti prilikom izvođenja zemljanih radova, a sve prema posebnim uvjetima Ministarstva kulture, te sljedećim pravilnicima:

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18)

• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN

89/11, 130/13)

• Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10 i 2/2020).

1.5.8 Sigurnosne procedure

Sigurnost

Izvođač će izvršiti radove na način da će biti usklađeni sa svim međunardnim i hrvatskim sigurnosnim zakonima i standardima. Svi radovi moraju biti posebno usklađeni sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl.l. 42/68), Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18) te s drugim važećim zakonima i hrvatskim standardima.

Pitanja vezana uz sigurnost bit će na planu i programu svih sastanaka te će planovi vezani uz ova pitanja biti predmet zajedničkog dogovora između Inženjera i predstavnika izvođača s ciljem smanjenja rizika pojave akcidenata i neželjenih slučaja u narednim aktivnostima.

U slučaju da Inženjer smatra da metode rada Izvođača nisu dovoljno sigurne ili da ne postoji dovoljna ili adekvatna zaštitna barijera ili druga sigurnosna oprema ili oprema za spašavanje, Izvođač će promijeniti svoju metodologiju izvođenja radova ili instalirati dodatnu opremu ili pojačati mjere sigurnosti i opremu za spašavanje.

Izvođač će u najkraćem roku obavijestiti Inženjera o bilo kakvim akcidentima, bilo to na lokaciji gradilišta ili izvan, a koji uključuju Izvođača i rezultiraju ozljedom osoblja ili oštećenjem materijalnih dobara, bilo da se radi o direktnom kontaktu s radovima ili s trećim licem. Ovakve obavijesti mogu biti verbalne, ali svakako trebaju biti popraćene detaljnim pisanim izvješćem unutar perioda od 24 (dvadeset i četiri) sata od akcidenta.

Zaštita od požara i prevencija

Izvođač treba biti u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) za zaštitu radova i bilo koje okolne imovine od vatre te, ako je potrebno, treba omogućiti vatrogascima da povremeno pregledaju sve objekte za zaštitu od požara.

Izvođač treba pripremiti i izdati izjavu o metodi rada za djelatnosti koje uključuju rizike od požara i skladištenje zapaljivih materijala Inženjeru na odobrenje.

Izvođač mora nadalje biti u skladu sa:

• Pravilnikom o vatrogasnim aparatima (NN 101/11 i 74/2013)

• Pravilnikom o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11)

• Pravilnikom o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN

56/12)

• Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).

1.6Izvođenje radova

1.6.1 Trasiranje cjevovoda

Svi će cjevovodi biti trasirani sukladno glavnim projektima. Manja odstupanja u trasi cjevovoda, niveleti i nagibu moguća su između Glavnog projekta i Izvedbenog projekta Izvođača, ali u mjeri koja u potpunosti poštiva važeće potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole. Trasa cjevovoda mora biti smještena unutar katastarskih čestica koje su navedene u Glavnom projektu. Geodetskim elaboratom nepotpunog izvlaštenja definiran je pojas za nepotpuno izvlaštenje, a kojim se pokriva trasa cjevovoda kanalizacije iz Glavnog projekta i potrebnog radnog pojasa za izvođenje predmetnih radova.

Prije početka radova na iskopima za bilo koji cjevovod, Xxxxxxx će označiti i snimiti trasu cjevovoda kako je

to prikazano na Nacrtima ili u skladu s dogovorom s Inženjerom.

Trasa cjevovoda bit će iskolčena od strane ovlaštenog geodetskog ureda, a iskolčenje će biti izrađeno u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/2019) i Pravilnikom o geodetskom projektu (NN12/14, NN 56/14). U cijenu radova uključiti i postavljanje visinskih točaka repera s održavanjem i kontrolom tijekom kompletnog trajanja radova.

1.6.2 Iskop rova i polaganje cijevi

Zahtjevi u svezi iskopa rovova i podloge u rovu trebaju biti usklađeni s Knjigom 4 te normalnim poprečnim presjecima kanala koji su dani u Knjizi 5, a generalna širina rova određena je prema normi HR EN 1610 „ili jednakovrijedno“.

U slučaju kada se cijevi polažu ispod razine podzemnih voda, rovovi trebaju biti suhi tijekom izvođenja radova. Održavanje rovova suhim tijekom izvođenja radova je odgovornost Izvođača, a smatra se uključenim u jedinične ponudbene cijene iskopa.

Također, smatra se da su svi troškovi razupiranja rova tijekom: iskopa, postavljanja posteljice, kao i polaganja cijevi te postavljanja/izrada okana uključeni u jediničnu cijenu iskopa u Troškovniku. Izvođač je dužan predvidjeti sve potrebne radove zaštite rova prilikom izvođenja radova sukladno ovim Tehničkim specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i pravilima struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene.

Materijal iz iskopa bit će odložen uz rov ili će biti prevezen do stalnog odlagališta. Lokacija stalne deponije

će se odrediti uz odobrenje Naručitelja i Lokalne uprave (Općine, Grad).

Materijal iz iskopa može biti korišten za zasipavanje rovova po odobrenju Inženjera i ukoliko to nije suprotno zahtjevima za pojedine rovove navedenim u ovim Tehničkim Specifikacijama.

U slučaju nedostatnih količina materijala iz iskopa za zatrpavanje rovova potrebno je kompenzirati ove količine s materijalom iz pozajmišta (koje će sam odrediti Izvođač) i platiti sve vezane troškove. Materijal korišten za zatrpavanje rovova mora biti provjeren od strane Inženjera.

Podloga (posteljica) ispod cijevi mora biti izvedena od šljunka granulacije do 8 mm, odnosno granulacije do 16 mm bez najsitnije frakcije na dionicama pod utjecajem podzemne vode. Posteljicu je potrebno izvesti sa modulom stišljivosti Ms=20 MN/m2 te mora biti odobrena od strane Nadzornog inženjera prije polaganja cijevi.

Posteljica za kanalizacijske cjevovode mora biti isplanirana s točnošću +/- 1 cm, a posteljica za vodovodne cjevovode isplanirana s točnošću +/- 2 cm, prema kotama nivelete iz uzdužnog profila. Debljina sloja za podlogu cijevi mora biti u skladu s HRN EN 1610 „ili jednakovrijedno“ ovisno o promjeru cijevi.

Materijal koji se koristi za pokrov i oblogu cijevi će biti isti kao materijal posteljice. Debljina pokrova pijeskom iznad tjemena cijevi ne smije biti manje debljine od 30 cm. Zatrpavanje se izvodi u punoj širini rova te je gornji sloj potrebno isplanirati s točnošću +/- 2 cm.

Na obložni sloj šljunka ugrađuje se sloj šljunka ili materijala iz iskopa u slojevima debljine 30 cm uz nabijanjem lakim strojnim nabijačima do modula stišljivosti Ms=40 MN/m2, osim ako projektnom dokumentacijom nije naznačen jači modul stišljivosti/stupanj zbijenosti u ovisnosti od prometnog opterećenja. Šljunak mora udovoljiti parametre navedene u OTU za radove na cestama – Knjiga 3.

Izvođač je dužan prije ugradnje šljunka dostaviti Inženjeru na pregled svu dokumentaciju o laboratorijskom ispitivanju šljunka. Ako rezultati ispitivanja udovoljavaju OTU Inženjer će pisanim putem Izvođaču dozvoliti ugradnju šljunka.

Ako se zatrpavanje preostalog dijela rova izvodi šljunčanim materijalom u tom slučaju modul zbijenosti završnog tamponskog sloj mora iznositi sukladno zahtjevu nadležnih institucija (Hrvatske ceste, ŽUC i Jedinice lokalne uprave).

Na dijelu trase gdje je tlo slabe nosivosti potrebno je izvesti produbljenje rova i ugradnju zamjenskog materijala u sloju debljine 10 cm na trasama cjevovoda, a u sloju od 20 cm ispod revizijskih okana.

Na dionicama cjevovoda koji se polažu u materijalu loših karakteristika (kvartarne naslage i nasipni materijali) i gdje se očekuju visoke razine podzemne vode kao zaštitu od miješanja materijala cijela zona cjevovoda (zamjenski materijal, posteljica i obloga) se oblaže geotekstilom. Preklop geotekstila vrši se po završetku izvedbe sitnozrnate obloge. Upotrebu geotekstila odobrava nadzorni inženjer na temelju vizualnog pregleda iskopanog rova.

Svi će rovovi dubine veće od 2,0 m biti bočno razupirani odnosno kako je projektom predviđeno. Tehnologiju razupiranja određuje Izvođač (velikoplošne oplate i sl.). Cijena razupiranja se smatra uključenom u jedinične cijene iskopa. Izvođač je dužan predvidjeti sve potrebne radove zaštite rova

prilikom izvođenja radova sukladno ovim Tehničkim specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i pravilima struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene.

Tijekom izvođenja iskopa, svi će radovi biti obostrano ograđeni drvenim ogradama visine min. 1 m. Izvođač će održavati i premještati ogradu kako napreduju radovi na iskopu. Također, gdje je potrebno, Izvođač će izraditi i postaviti drvene mostiće za prijelaz pješaka preko rova i/ili osigurati mogućnost prelaska vozila preko rova postavljanjem čeličnih ploča.

1.6.3 Cijevi i spojevi

Cijevni materijali primijenjeni u sustavu moraju zadovoljavati zahtjeve iz tehničkih specifikacija, dozvoljene su alternative ali uz poštivanje hidrauličkih parametara na osnovu kojih je sustav postavljen: u tlačnim cjevovodima brzina tečenja i zaštita od nestacionarnih stanja tečenja, u gravitacijskim cjevovodima brzina tečenja i postotak punjenja profila cijevi.

Gravitacijski cjevovodi:

Gravitacijski cjevovodi će biti izrađeni od plastičnih cijevi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju od poliestera (GRP, SN10 i SN5) i polivinil klorida (PVC-a, SN8). Poliesterske cijevi (GRP) predviđeno je ugrađivati na dionicama sa značajnijim procijeđivanjem podzemne vode u kanal (npr. dionice cjevovoda kroz Sinjsko polje).

Specifikacije cijevi, spojnica i sustava će zadovoljavati sljedeće norme:

- HRN EN 1401-1:2009 „ili jednakovrijedno“ - Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 1401-1:2009 „ili jednakovrijedno“),

- HRN EN 14364:2013 „ili jednakovrijedno“ - Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju -- Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013 „ili jednakovrijedno“)

Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima.

Spajanje i spojni dijelovi bit će prilagođeni odabranom cijevnom materijalu, a sukladno standardu i atestima koji su propisani za odabrani cijevni materijal (spojnice, kolčak i ostalo). Koristit će se elastične brtve (brtveni prsten) koje su integrirane s cijevi. Brtve će biti od EPDM-a.

Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu.

Spajanje i polaganje cijevi će biti izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.

Izvođač će provoditi tekuća ispitivanja cijevnog materijala te će snositi sve troškove ispitivanja istih od

strane neovisnog laboratorija i to:

- na svakih 500 m isporučenih cijevi, Izvođač će, u nazočnosti Inženjera, uzeti uzorak cijevi u duljini od 1 m i predati ga neovisnom laboratoriju koji će provesti ispitivanje obodne krutosti (SN) plastomernih cijevi sukladno normi HRN EN ISO 9969 „ili jednakovrijedno“.

Troškovi uzimanja uzoraka cijevi te ispitivanja u neovisnom laboratoriju idu na teret Izvođača, tj. smatraju se uključenim u jediničnu cijenu dobave, dopreme i ugradnje cijevi.

Izvođač će, u slučaju podbacivanja rezultata tekućih ispitivanja, snositi sve troškove ispitivanja već ugrađenih cijevi i zamjene ugrađenih cijevi koje ne zadovoljavaju uvjetu minimalne obodne krutosti.

Naručitelj i Inženjer pri samoj isporuci mogu odrediti uzorak za ispitivanje, te ukoliko uzorak ne zadovoljava tražena tehnička svojstva, Naručitelj zadržava pravo cijelu takvu isporuku vratiti Izvođaču, a ukoliko bi se takav slučaj ponovio, Naručitelj zadržava pravo obustave daljnje isporuke i ugradnje cijevi od tog proizvođača.

Tlačni cjevovodi:

Tlačni cjevovodi koji se polažu u naselju će biti izrađeni od cijevi od glatkog punostijenog polietilena visoke gustoće (PEHD), izrađen od PE100, SDR 17. Specifikacije PEHD cijevi, spojnica i sustava će zadovoljavati zahtjeve norme HRN EN 13244-2 „ili jednakovrijedno“ ili HRN EN 12201-2 „ili jednakovrijedno“.

Tlačni cjevovodi koji se polažu kroz Sinjsko polje (cjevovodi u projektu Odvodnja centralnog dijela naselja Otok, II. Faza, Spoj na UPOV-Sinj) će biti izrađeni od plastične poliesterske (GRP) cijevi obodne čvrstoće (SN) min. 10.000 N/m2 proizvedene prema normi HRN EN 14364:2013 „ili jednakovrijedno“.

Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim

propisima. Sve cijevi će biti nazivnog tlaka min. 10 bar (PN10) ili kako je navedeno u Troškovniku.

Spajanje cjevovoda od polietilena Izvođač je dužan izvoditi sučeonim zavarivanjem ili elektrofuzjskom spojnicom kako je navedeno u troškovniku, a sav materijal za ovaj postupak (uključno sa spojnicama) smatra se uključenim u jedinične cijene dobave, dopreme i ugradnje PEHD cijevi.

Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu. Sve armature će biti izrađene od nodularnog lijeva. Spojevi armatura sa cijevima će biti izvedeni prirubnički s ugrađenom brtvom.

Spajanje i polaganje cijevi će biti izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom

gospodarstvu, knjiga 2.

Cjevovodi za vodoopskrbu

Vodoopskrbni cjevovodi manjih profila izvode se od glatkog punostijenog polietilena visoke gustoće (PEHD), izrađen od PE100, nazivnog tlaka min. 10 bar (PN10). Specifikacije PEHD cijevi, spojnica i sustava će zadovoljavati zahtjeve norme HRN EN 13244-2 „ili jednakovrijedno“ ili HRN EN 12201-2 „ili jednakovrijedno“.

PEHD cijevi profila do Dv=110mm na gradilište dolaze u kolutovima, te se ugrađuju tako da se manji horizontalni i vertikalni lomovi na trasi postižu blagim zakrivljenjem cijevi, a na mjestima većih lomova ugrađuju se odgovarajuća PEHD koljena.

PEHD cjevovod profila Dv=125mm i većeg na gradilište se isporučuje u dužinama od 6 ili12m. Manji horizontalni i vertikalni lomovi na trasi postižu blagim zakrivljenjem cijevi, a na mjestima većih lomova ugrađuju se odgovarajuća PEHD koljena

Cijevi se međusobno spajaju elektrofuzijskim spojnicama, a s lijevanoželjeznim fazonskim komadima u oknu ili van njega, pomoću PEHD tuljka sa slobodnom prirubnicom. Spajanje PEHD cijevi spojnicama, kao i dobava, doprema i ugradnja elektrofuzijskih spojnica se smatra uključenom u jedinične cijene nabave, dopreme i ugradnje PEHD cijevi.

Vodoopskrbni cjevovodi većih profila izvode se od lijevano željeznih cijevi nodularnog lijeva – duktil (u daljnjem tekstu: duktil) prema normi HRN EN 545:2010 „ili jednakovrijedno“ s naglavkom TYTON. Pojedinačna dužina duktilnih cijevi iznosi do 6 m.

Propisane klase cijevi za nodularni lijev (duktil) je:

• Klasa C40 za profile do DN 350 mm

• Klasa C30 za profile DN 350 mm i veće

Alternativno, vodoopskrbni cjevovodi mogu se izvesti od PEHD ili Ductil cijevnog materijala neovisno o materijalu cjevovoda odabranim glavnim projektom, uz uvjet da primjenjeni materijal mora zadovoljavati zahtjeve iz tehničkih specifikacija.

U slučaju odabira alternativnog cijevnog materijala, Izvođač će snositi sve troškove izmjena projektne dokumentacije, izrade hidrauličkih proračuna, proračuna otpornosti, projektne razrade tehničkih rješenja, te ishodovanja potrebnih dozvola i dopuštenja zbog primjene alternativnih cijevnih materijala, te neće imati pravo na dodatna potraživanja za izradu dodatne projektne dokumentacije, izmjenu tehničkih rješenja uvjetovanih izmjenom cijevnog materijala, niti produljenje roka izvođenja radova.

Ukoliko Izvođač primjenjuje alternativni cijevni materijal obavezan je u jedničnim cijenama svih stavki zemljanih, montažerskih i drugih radova koji se mjenjaju kao posljedica promjene cijevnog materijala uključiti izmjene, dodatne radove, opremu i proizvode (spojnice, prelazne komade, i sl.) odnosno Izvođač neće imati pravo na naknadne korekcije cijena, stavki, količina i tehničkih karakteristika zemljanih, montažerskih i ostalih radova koji se mjenjaju kao posljedica promjene cijevnog materijala.

Spajanje i polaganje cijevi, neovisno o materijalu, će biti izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za

radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.

Svi fazonski komadi će biti izrađeni iz nodularnog lijeva GGG prema HRN EN 545:2010 „ili jednakovrijedno“.

Svi ventili trebaju biti od lijevanog željeza i moraju udovoljavati normama HRN EN 1074-1:2002 „ili jednakovrijedno“, HRN EN 1074-2:2002 „ili jednakovrijedno“ i HRN EN 1074-2:2002/A1:2008 „ili jednakovrijedno“ i dodatno ovisno o vrsti ventila normama kako slijedi:

• Nepovratni ventili HRN EN 1074-3:2002 „ili jednakovrijedno“

• Odzračni ventili HRN EN 1074-4:2002 „ili jednakovrijedno“

• Regulacijski ventili HRN EN 1074-5:2002 „ili jednakovrijedno“

Svi fazonski komadi i armature se isporučuju s brtvama i materijalom za pričvršćivanje (vijcima, matice i podlošci).

Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima. Sve cijevi će biti nazivnog tlaka kako je definirano ovim Tehničkim Specifikacijama i Troškovnikom.

Ovom dokumentacijom o nabavi, za radove na vodoopskrbnom sustavu aglomeracije Otok i Dicmo te sustavu odvodnje aglomeracije Otok, predviđena je ugradnja materijala i proizvoda kojom je omogućeno ravnopravno sudjelovanje svih potencijalnih sudionika u postupku nadmetanja, kako s osnove domaćih ili uvoznih proizvoda, tako i s osnove domaćih ili stranih ponuditelja. Proizvodi i materijali koji su navedeni u dokumentaciji o nabavi se nalaze u proizvodnim programima domaćih i stranih tvrtki i kao takvi se predstavljaju širom osnovom za odabir mogućnosti nuđenja pojedine vrste materijala i proizvoda.

1.6.4 Okna kanalizacijskih cjevovoda

Na trasama gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda ugrađivat će se revizijska okna, a na trasama tlačnih kanalizacijskih cjevovoda okna s muljnim ispustom, okna s odzračno-dozračnim ventilom i okna sa mjeračem protoka.

Na trasama gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda ugrađivat će se tvorničko izrađena betonska revizijska okna, sukladno normi:

• HRN EN 1917:2008 „ili jednakovrijedno“ - Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s

čeličnim vlaknima i armirana (EN 1917:2002/AC:2008 „ili jednakovrijedno“)

Ponuđena okna trebaju biti izrađena od betonskih montažnih elemenata (baza, prsten, konus, ploča) s integriranim plastičnim dnom i odgovarajućim integriranim spojnicama za prihvat kanalizacijskih cijevi (npr. cijevi DN 250, DN 300 itd.) u tom slučaju ista moraju biti prilagođena za prihvat (spajanje) ponuđenog cijevnog materijala. Kod spoja montažnih dijelova okana (baza, prsten i konus) isključivo koristiti dvostruke brtve za postizanje vodonepropusnosti spoja.

Svi brtveni elementi, na spoju montažnih dijelova okana te na priključku cijevi s oknom, moraju biti

izrađeni sukladno normi:

HRN EN 681-1:2003/A3:2007 "ili jednakovrijedno", Elastomerne brtve - Zahtjevi za materijal brtva za cjevovode namijenjene za transport vode i odvodnju - 1. dio: Vulkanizirana guma (EN 681-1:1996/A3:2005

„ili jednakovrijedno“).

Ostala okna – na trasama tlačnih kanalizacijskih cjevovoda (okna s muljnim ispustom, okna s odzračno- dozračnim ventilom i okna sa mjeračem protoka) potrebno je izvoditi kao zasebne monolitne AB konstrukcije sukladno projektu. Ove građevine moraju biti usklađene s važećim standardima za betonske radove i elementima zadanim ovom Dokumentacijom za nadmetanje, sukladno dolje navedenoj normi:

• HRN EN 1917:2008 „ili jednakovrijedno“ - Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s

čeličnim vlaknima i armirana (EN 1917:2002/AC:2008 „ili jednakovrijedno“)

Okna trebaju biti opremljena odgovarajućim penjalicama minimalne širine gazišta 280 mm, izrađenim

prema dolje navedenoj normi:

• HRN EN 13101:2007 „ili jednakovrijedno“, Stepenice za pristup čovjeka u podzemne komore – Zahtjevi, označavanje, ispitivanje i procjena sukladnosti (EN 13101:2002 „ili jednakovrijedno“)

Spoj cijevi i okna mora biti elastičan s gumenom brtvom za osiguranje vodonepropusnosti.

Mjesto na kojem cijev ulazi i izlazi iz okna mora biti kompaktno i homogeno bez zavarenih ili zalijepljenih dijelova.

Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima.

Spojni dijelovi (materijal) će biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu i isporučeni tvornički

montirani na okna. Trošak spojnih dijelova se smatra uključenim u jediničnu cijenu okna.

Tehnička svojstva okana moraju biti takva da tijekom korištenja zadrže svojstva predviđena glavnim projektom i uvjetovana odgovarajućim normama.

Ovom dokumentacijom o nabavi, za radove na vodoopskrbnom sustavu aglomeracije Otok i Dicmo te sustavu odvodnje aglomeracije Otok, predviđena je ugradnja materijala i proizvoda kojom je omogućeno ravnopravno sudjelovanje svih potencijalnih sudionika u postupku nadmetanja, kako s osnove domaćih ili uvoznih proizvoda, tako i s osnove domaćih ili stranih ponuditelja. Proizvodi i materijali koji su navedeni u dokumentaciji o nabavi se nalaze u proizvodnim programima domaćih i stranih tvrtki i kao takvi se predstavljaju širom osnovom za odabir mogućnosti nuđenja pojedine vrste materijala i proizvoda.

1.6.5 Čvorišta na sustavu vodoopskrbe

Čvorišta sustava vodoopskrbe predviđena su u armirano-betonskim oknima na svim važnijim čvorištima. Izvode se kao tipska okna koja omogućavaju propisno održavanje i kontinuirani pogon vodoopskrbe.

Zidovi, pokrovna ploča i dno okana su od betona klase C30/37. Debljina zidova, dna i pokrovne ploče je 20

m.

Za silaženje u okna, u pokrovnu ploču je ugrađen lijevano-željezni poklopac, sa okvirom kvadratičnog oblika, svijetlog otvora 600×600 mm. Na državne, županijske i sve ceste s dvije kolničke trake ugradit će se poklopac klase opterećenja D 400, na lokalne ceste klase C 250, a van kolnika poklopac klase opterećenja B 125. Predviđa se ugradnja stupaljki na razmaku od 30 cm.

1.6.6 Hidranti vodoopskrbne mreže

Na projektiranoj mreži predviđena je ugradnja tri vrste hidranata za potrebe protupožarne zaštite:

• podzemnih hidranata slobodnog presjeka, veličine Ø 80 mm, stopa i prihvat hidrantskog nastavka od nodularnog lijeva GJS 400, kućište hidranta od nehrđajućeg čelika s epoksidnom zaštitom, vreteno, prijenos i zaporna pločica od nehrđajućeg čelika, zaštitna cijev od polipropilena PP, brtve EPDM prema DVGW W 270.

• nadzemnih hidranata, veličine Ø 80 mm, prema normama EN 14384 i EN 1074‐6 „ili jednakovrijednim“. Glava hidranta od nodularnog lijeva, zaštićena epoksidnom zaštitom prahom s dodatnom zaštitom od UV zraka s mogućnošću zakretanja o 0⁰‐360⁰ EN 1503‐3 „ili jednakovrijedno“, kućište hidranta od nehrđajućeg čelika 1.4301, stopa hidranta od nodularnog

lijeva EN 1503‐3 „ili jednakovrijedno“, vreteno hidranta od nehrđajućeg čelika A2.

•

Hidranti se ugrađuju u pravilu na udaljenosti 1.0 - 2.0 m od osi projektiranog cjevovoda uz ograde parcela ili na vanjski rub postojećih nogostupa. Dubinu i odmak ugradnje hidranta potrebno je prilagoditi dubini cjevovoda i lokalnim prilikama na terenu. Hidranti mogu služiti i u funkciji pražnjenja, propiranja i odzračivanja cjevovoda. Izvođač je dužan označiti mjesto postavljanja podzemnog hidranta na uočljiv način. Predviđena je ugradnja pločica za označavanje hidranata prema normi HRN DIN 4066 „ili jednakovrijedno“. Izvođač je dužan izvršiti i ispitivanje svih hidranata, od strane Ovlaštene institucije. Ispitivanje obuhvaća ispitivanje pritiska i protočnosti na priključcima hidranta,a Izvođač je dužan ishoditi atesta o ispravnosti hidranata.

1.6.7 Sidreni blokovi na vodoopskrbnim cjevovodima

Sidreni betonski blokovi izvest će se na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima cijevnog voda. Za horizontalne lomove predviđena je izvedba betonskih sirdrenih blokova, dok je na vertikalnim konveksnim lomovima predviđena izvedba armiranobetonskih blokova, sa sidrima od betonskog željeza profila prema proračunu. Sidra su od korozije zaštićena betonom. Sidra vertikalnih konkavnih lomova izvesti do polovice cijevi, a spojevi moraju ostati čim više slobodni.

1.6.8 Privremena vodoopskrba

Izvođač je dužan osigurati privremenu vodoopskrbu stanovništva na području rekonstrukcije vodoopskrbne mreže. Privremena vodoopskrba predviđena je postavljanjem PEHD cjevovoda/NP 10 bara, zajedno sa svim fazonskim komadima i armaturama, svog potrebnog brtvenog materijala, te rad na montaži i demontaži priključaka.

Izvođač je dužan Izvedbenim projektom definirati privremenu vodoopskrbu, tehnologiju izvedbe, hidraulički proračun te plan izvođenja privremene vodoopskrbe. Izvedbeni projekt mora biti odobren od strane Naručitelja te Nadzornog inženjera prije pristupanja radovima na privremenoj vodoopskrbi.

Izvedbenim projektom je također nužno definirati izvodi li se privremena vodoopskrba odjednom u cijelosti, ili će privremena vodoopskrba biti izvedena kampadno (po segmentima) te sukladno dinamici radova, premještati. Troškovnički je privremena vodoopskrba po m' trase koja se privremenom vodoopskrbom pokriva.

Cjevovod se polaže po terenu uz trasu ili se ukopava, a u cilju zaštite od mehaničkih oštećenja i temperaturnih utjecaja, što ovisi o mjestu ugradnje/polaganja, godišnjem dobu, te lokalnim uvjetima, te se na njega privremenim priključcima prespajaju postojeći kućni priključci. Ukoliko bi se radovi izvodili zimi, obilazne cjevovode je potrebno ukopati kako ne bi dolazilo do smrzavanja i pucanja cjevovoda.

Izvođač radova mora osigurati pristup vodomjernim oknima tijekom cijelog vremena izvođenja radova, tj. mora omogućiti nesmetano očitovanje vodomjera. Izvođač je dužan mimovod održavati u ispravnom stanju dok god za istim postoji potreba, te je odgovoran za njegovu funkcionalnost i ispravnost, kao i za eventualno učinjene troškove Naručitelju, te korisnicima vodne usluge usljed prekida u vodoopskrbi uzrokovanih neadekvatnošću mimovoda (lom, puknuće,...).

Također, za privremenu vodoopskrbu nužna je provedena dezinfekcija, sukladno poglavlju 1.2.35.

1.6.9 Poklopci okana

Svi će poklopci (na kanalizacijskim i na vodoopskrbnim oknima) biti sukladni normi HRN EN 124:2005 „ili jednakovrijedno“, proizvedeni od sivog ili nodularnog lijeva, zaštićeni zaštitnom bojom otpornom na temperaturu i koroziju. Zaštitna boja na poklopcima vodoopskrbnih okana neće sadržavati elemente koji bi štetno djelovali na pitku vodu. Nosivost poklopaca je ovisna o prometnom opterećenju (tj. mjestu ugradnje).

Poklopci će biti dimenzija Φ60 cm, osim ako nije drugačije naznačeno, nosivosti, odnosno klase opterećenja prema HRN EN 124:2005 „ili jednakovrijedno“, prema troškovniku.

1.6.10 Kućni priključci na kanalizaciju

Svi kućni priključci se u pravilu trebaju spajati direktno u revizijsko okno na način da okno tvornički (prefabricirano) ima ugrađeno priključno mjesto, stoga se treba voditi računa o pozicijama istih tako da se duljina priključka svede na minimalno potrebnu dužinu.

Izvođač je dužan Izvedbenim projektom definirati broj priključaka (što uključuje i nacrte iskolčenja izvođenja priprema za kučne priključke), njihovo spajanje na kolektor te posljedično, definirati sheme okana na način da se u što većem broju priključci spajaju na tvornički izvod revizijskog okna.

Izvođač je dužan označiti bojom na terenu kanalizacijskog kućnog priključka od okna na glavnom kolektoru do okna kućnog priključka unutar privatne parcele (1-2m unutar parcele ovisno o dogovoru). Pozicija će se odrediti s vlasnikom i nadležnim komunalnim društvom, a koja će služiti kao podloga za izradu Izvedbenog projekta.

Jedan kućni priključak se sastoji od:

o Nabava, doprema, prijevoz na mjesto gradnje i ugradnja sa svim potrebnim spojnim i brtvenim materijalom u vodonepropusnoj izvedbi:

- kanalizacijskih PVC cijevi DN 160 mm (tjemene nosivosti min. SN 8)

- tvornički izrađenih inspekcijskih okana promjera DN600 mm sa okruglim poklopcem od nodularnog odgovarajuće nosivosti (ili DN400 kod H<1,5m) gdje se na priključnu cijev spaja više kućnih priključaka

- odgovarajuče završne kape za blindiranje završetka cijevi kućnog priključka gdje se na priključnu cijev spaja jedan kućni priključak

- uključeno ispitivanje vodonepropusnosti i CCTV snimanje kućnog priključka

Samo iznimno i uz suglasnost Inženjera i Naručitelja priključci se mogu spajati izravno na cijev kolektora, račvom pod kutem 45° koja je sastavni dio cjevovoda. U takvom slučaju se uz objekt ugrađuje inspekcijsko okno zbog mogućnost revizije. Revizija mora biti stalno dostupna.

Uključeni su i svi zemljani radovi za izradu izvoda kućnog priključka:

o iskop rova za kanal kućnog priključka u tlu C ktg, širine 0,6 m, srednje dubine 1,5 m, uključujući i proširenje rova na mjestima montaže okana kućnih priključaka. Predviđena je izvedba rova s vertikalnim stranama. Iskopano tlo odbacuje se u stranu unutar radnog pojasa.

o strojno rezanje i razbijanje asfalta, betona, skidanje opločnika i mogućih drugih materijala na kolnim i pješačkim ulazima gdje se radi izvod za kućni priključak.

o ručno planiranje dna rova.

o nabava, dobava i ugradnja sitnog šljunka (granulacije do 8 mm) za izradu podloge debljine 10 cm ispod kanalizacijskih cijevi i u zoni cijevi (do 30 cm iznad tjemena cijevi) uz pažljivo nabijanje.

o nabava, dobava i ugradnja materijala iz iskopa ili zamjenskog materijala za zatrpavanje (ovisno o postojećem stanju) cjevovoda uz pažljivo nabijanje u slojevima do 30 cm. Kod ugradnje treba voditi računa na dijelove trase gdje se vrši obnova asfaltnog zastora da visina šljunčanog zastora bude niža od postojećeg asfalta za debljinu asfaltnog zastora (min. 6 cm). Zbijenost treba odgovarati prema zahtjevu nadležnih institucija (npr. Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste i sl.) Konačnu odluku o primjerenosti materijala za ugradnju donosi Inženjer upisom u građevinski dnevnik.

o utovar i odvoz viška materijala iz iskopa i razbijenog asfalta na stalnu deponiju.

o vraćanje u prvobitno stanje kolnih i pješačkih ulaza na mjestima gdje se izvodio izvod za

kućni priključak, bez obzira na vrstu materijala.

Točne lokacije za izvedbu kućnih priključaka (kontrolnog okna DN600/DN400 mm) definirat će Inženjer i predstavnik Naručitelja i Izvođača u dogovoru sa korisnikom (vlasnikom) priključka (kuće, ustanove i sl.).

Kućni priključci će biti izrađeni od plastičnih cijevi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju od

polivinil klorida (PVC-a), SN 8, sukladno normi:

• HRN EN 1401-1:2009. „ili jednakovrijedno“ - Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju - neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) - 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 1401-1:2009 „ili jednakovrijedno“)

1.6.11 Kućni priključci na vodoopskrbu

Potrebno je ostaviti dovoljan broj odcjepnih komada (za duktilne cjevovode MMA komadi + X komad bušeni, za pocinčane cjevovode T komadi, za PEHD cjevovode odgovarajući T komad) duž trase za buduće i postojeće priključke, tako da se dužina priključka svede na minimalno potrebnu dužinu (prosječno do 6m).

Priključci se izvode od pocinčanih cijevi. Minimalni profil za priključak je Ø1''. Vodomjerna okna se postavljaju na javnu površinu ispred objekta.

U slučaju rekonstrukcije ili sanacije postojeći priključci se trebaju svi prespojiti na nove cjevovode. Vodomjerna okna moraju biti u betonskoj ili zidanoj izvedbi tlocrtnih unutarnjih dimenzija 35x50cm,

debljine zidova 10 cm, prosječne svijetle visine 60 cm, izvedena od armiranog betona tlačne čvstoće

C30/37.

Poklopci sa okvirom trebaju biti čelični, dimenzija 380x540mm, nosivosti min. 250 kN. Ugradnja je predviđena većinom na neprometnim površinama, te iznimno na prometnim površinama manjeg prometnog opterećenja (gdje je moguće ugraditi poklopac nosivosti min. 250 kN).

Radovi izrade priprema za kućne priključke ne obuhvaćaju isporuku i ugradnju vodomjera.

Radove na izvedbi jednostrukih i dvostrukih priprema za kućne priključke izvoditi u skladu sa detaljima

danim u knjizi 5.

Ovom dokumentacijom o nabavi, za radove na vodoopskrbnom sustavu aglomeracije Otok i Dicmo te sustavu odvodnje aglomeracije Otok, predviđena je ugradnja materijala i proizvoda kojom je omogućeno ravnopravno sudjelovanje svih potencijalnih sudionika u postupku nadmetanja, kako s osnove domaćih ili uvoznih proizvoda, tako i s osnove domaćih ili stranih ponuditelja. Proizvodi i materijali koji su navedeni u dokumentaciji o nabavi se nalaze u proizvodnim programima domaćih i stranih tvrtki i kao takvi se predstavljaju širom osnovom za odabir mogućnosti nuđenja pojedine vrste materijala i proizvoda.

1.6.12 Privremena regulacija prometa

Izvođač je dužan osigurati privremene mjere regulacije prometa na svim lokacijama na kojima je to potrebno sukladno Elaboratu regulacije prometa (točka 1.3.5) kojeg će Izvođač sam izraditi. Podnijet će sve troškove vezane uz osiguravanje privremene regulacije prometa tijekom izvođenja radova i izvedbu potrebne dokumentacije za ishođenje potrebnih suglasnosti i dozvola od nadležnih institucija. Također, dužan je ukloniti sve privremene prometne znakove i ostalu opremu po završetku radova. Izvođač će kompletiranu dokumentaciju dostaviti Voditelju projekta koji će biti zadužen za posredovanje kod nadležne institucije. Naručitelj se obavezuje da će u roku od najviše 30 dana po primitku ispravne i kompletne dokumentacije dostaviti Izvođaču suglasnost ili dozvolu za izvođenje radova.

1.6.13 Radovi pod utjecajem vode

Ukoliko nije drugačije navedeno u troškovniku, Izvođač će biti odgovoran i snositi sve direktne i indirektne troškove rješavanja pitanja vode na gradilištu, bila to voda iz postojećih cijevi, sustava kanala, jezera, rijeka, vodotoka, podzemnih izvora, kišnice ili bilo kojeg drugog izvora. Izvođač će održavati gradilište na način da na njemu neće biti vode te će osigurati pregrade, zagate, ispumpavanja, postavljanje pilota, razupiranje, privremene odvode, itd. koji su neophodni za ovu svrhu. Izvođač će, o svom trošku, poduzeti sve neophodne mjere s ciljem prevencije nastanka štete kao posljedica erozije i taloženja tijekom izgradnje. Ukoliko dođe do akumulacije vode na bilo kojem dijelu gradilišta tijekom ili nakon izgradnje, sve do kraja Razdoblja za otklanjanja nedostataka, a što bi za uzrok moglo imati kvašenje ili eroziju, Inženjer može naložiti Izvođaču da otkloni i zamijeni, na trošak Izvođača, bilo koje materijale ili radove koji su pod utjecajem ovakvih procesa. Bilo kakve štete na gradilištu ili na susjednim parcelama a koje su rezultat nepoduzimanja neophodnih koraka od strane Izvođača bit će popravljene na trošak Izvođača.

Također, smatra se da su svi troškovi zbog iskopa i polaganja cijevi i izgradnje podzemnih objekata pod utjecajem podzemne vode, ako Troškovnikom nije drugačije navedeno, uključeni u jediničnu cijenu iskopa u Troškovniku. Izvođač je dužan predvidjeti sve potrebne radove za sniženje podzemne vode tijekom izvođenja radova sukladno ovim Tehničkim specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i pravilima struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene.

1.6.14 Križanja

Križanja cjevovoda s postojećom infrastrukturom će biti izvedena od strane Izvođača u skladu s nacrtima i uvjetima dobivenim od strane relevantnih tijela. (komunalne tvrtke, željeznice, ceste, telekomunikacije, plin, vodovod, itd.).

Prije samog izvođenja predmetnog zahvata, nužno je utvrditi točne karakteristike i položaje postojećih instalacija, kako bi se spriječile moguće opasnosti kod izvođenja radova, kao i dodatni troškovi uslijed oštećenja postojećih instalacija. Po utvrđivanju stvarnog stanja na terenu, izvedbenim projektom potrebno je utvrditi točan obim utjecaja zahvata na postojeće instalacije, te predvidjeti odgovarajuća tehnička rješenja osiguranja i izmještanja postojećih instalacija uz odobrenje nadležnog operatera/vlasnika instalacija.

1.6.15 Radovi u trupu prometnih površina

Prije raskopavanja trupa ceste potrebno je strojno pravocrtno zasjeći asfaltni zastor, skinuti asfaltni materijal i odvesti ga na deponiju te izvršiti zbrinjavanje sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Širina skidanja asfaltnog zastora se izvodi na sljedeći način:

• Nerazvrstane prometnice saniraju se u širini rova. Iznimno, ako je obuhvat rova zauzima više od 70% širine prometnice, asfalt se sanira u cijeloj širini prometnice s jednim slojem asfalta.

• Lokalne asfaltne prometnice širine do 3,00 m saniraju se u cijeloj širini kolnika sa jednim slojem asfalta.

• Županijske prometnice (i lokalne asfaltne prometnice širine veće od 3,00 m) saniraju se u širini

jedne vozne trake.

• Državne prometnice saniraju se u cijeloj širini ceste

Slojeve asfalta na sanaciji treba izvesti prema uvjetima HC-a, ŽUC-a, JLS-a te prema Karakterističnim detaljima obrade rova iz ove dokumentacije. Nakon skidanja asfalta vrši se strojni iskop tampona i trupa ceste.

Po dovršetku iskopa rov treba pregledati, položiti cijevi prema projektiranom padu i pristupiti zatrpavanju

rova.

Cijevni rov smješten u trupu lokalne prometnice zatrpava se probranim materijalom iz iskopa ili zamjenskim materijalom do visine izrade nosivog sloja kolničke konstrukcije. U slučaju da je materijal iz iskopa lapor, koji zbog svojih nepovoljnih karakteristika nije moguće koristiti za zatrpavanje rova, potrebno je isti transportirati na trajno odlagalište, te zatrpavanje cijevnog rova izvesti zamjenskim materijalom iz pozajmišta. Zatrpavanje se izvodi uz nabijanje u slojevima do zahtijevanog modula zbijenosti. Iznimno na dionicama gdje se cjevovod polaže u državne/županijsku ceste, materijal iz iskopa se ne smije upotrijebiti za zatrpavanje kanala. Zatrpavanje se izvodi od mehanički stabiliziranog nosivog sloja tucanika u slojevima od maksimalno 30 cm do potrebne zbijenosti prema uvjetima iz Lokacijske dozvole i Glavnog projekta, odnosno Posebnim uvjetima nadležnih institucija (HC-a, ŽUC-a i JLS).

Na opisani način izvest će se i okomiti prijelazi kolektora ispod ulica koji se izvode metodom prekopa.

Pri tome je veoma važno riješiti sigurno odvijanje prometa tijekom izvedbe radova uz obavezno postavljanje zaprečnih elemenata i odgovarajućih prometnih znakova (radovi na cesti, suženje puta, smanjenje brzine itd.), uključivo i svjetlosnu signalizaciju preko noći.

1.6.16 Sanacija prometnih, biciklističkih i pješačkih površina

Nakon izvođenja radova, sve će prometne površine biti vraćene u prvobitno stanje, uključujući i kolne prilaze. Na prometnicama za koje su izdani Posebni uvjeti građenja (HC, ŽUC, Lokalna uprava) Izvođač je dužan nakon izvođenja radova sve površine sanirati sukladno istima.

Izvođač je dužan tekuće održavati u voznom stanju prometne površine koje je oštetio prilikom izgradnje kanalizacije sve do završne sanacije (asfaltiranja, betoniranja).

Širina vraćanja površina u prvobitno stanje, konstrukcija donjeg ustroja i gornjeg ustroja prometnih površina, kao i tip zastora definirani su Troškovnikom (knjiga 4 ove Dokumentacije za nadmetanje), ovim Tehničkim specifikacijama i nacrtima (knjiga 5 ove Dokumentacije za nadmetanje).

1.6.17 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda

Radovi moraju biti projektirani, izvedeni i instalirani u skladu s odgovarajućim i usuglašenim standardima.

Radovi koji uključuju pripadajuću opremu, instrumente i kontrolni sustav, NUS, električne instalacije moraju biti usklađeni sa zakonskom regulativom relevantnih direktiva uključujući između ostalog Direktivu o sigurnosti strojeva (Directive 98/37/EC) te Direktivu o nisko-naponskim uređajima (Directive 73/23/EEC).

Svaki uređaj treba imati CE oznaku u skladu s relevantnom aplikacijom direktive EU vijeća.

Dijelovi uređaja koji nisu cjeloviti te su dio većeg uređaja, a koji kao takvi ne mogu imati CE oznaku imati će deklaraciju o ugradnji.

1.6.18 Licence za inženjere

Izvođač će uzeti u obzir da su određeni inženjerski poslovi u Hrvatskoj regulirani Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/2019), Zakonom o Komori arhitekata i Komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/2015, 114/18, 110/2019), te Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/2015, 118/18, 110/2019) i Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti (NN25/18)).

Tim aktima su definirani i minimalni uvjeti za osoblje Izvođača na gradilištu.

Također, Zaxxx x zaštiti na radu (NN 71/2014, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) i relevantni podzakonski akti

definiraju uvjete koje moraju ispuniti osobe koje obavljaju poslove koordinatora zaštite na radu.

Za potrebe obavljanja djelatnosti projektiranja pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora biti registrirana za obavljanje djelatnosti projektiranja. Isto dokazuje izvatkom iz sudskog registra u kojem pod predmetom poslovanja mora biti upisana djelatnost projektiranja.

Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja u toj državi obavlja djelatnost projektiranja sukladno poglavlju VIII. članku 69. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje može u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, na privremenoj i povremenoj osnovi, obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome Ministarstvo, uz uvjet da dostavi isprave kojima se dokazuje:

- pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe

- da je pokrivena jamstvom, odnosno osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, pri čemu se priznaje jednakovrijedno jamstvo, odnosno osiguranje sklopljeno u državi sjedišta strane osobe.

Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. članka 69. ne primjenjuje se na stranu pravnu osobu sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno kontrole projekta te stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koji obavlja djelatnost građenja sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske organizacije

Prema članku 70. strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a koja obavlja djelatnost projektiranja, može u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost pod istim uvjetima kao pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/2015, 118/18, 110/2019) i drugim posebnim propisima.

Za potrebe obavljanja stručnih geodetskih poslova pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora

biti registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova.

Prema članku 16. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 25/18) – dalje u tekstu: Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti, Strane osobe sa sjedištem u državama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru (obuhvaća sve države članice Europske unije te Norvešku, Lihtenštajn i Island, u daljnjem tekstu: države ugovornice) koje namjeravaju u Republici Hrvatskoj obavljati stručne geodetske poslove trajno, putem podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, odnosno povremeno ili privremeno, mogu obavljati stručne geodetske poslove u svim organizacijskim, odnosno statusno-pravnim oblicima ako su registrirane za obavljanje stručnih geodetskih poslova (djelatnosti) u državi sjedišta.

Strane osobe koje nemaju sjedište u državama ugovornicama, mogu obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, uz ispunjenje svih uvjeta koji su propisani za strane osobe sa sjedištem u državama ugovornicama.

Strane osobe moraju imati osiguranje odgovornosti za štetu. Za ugovoreno osiguranje odgovornosti za štetu vrijedi dokaz o osiguranju odgovornosti ugovoren u Republici Hrvatskoj ili u državi ugovornici pod uvjetom da to osiguranje pokriva štetu nastalu u Republici Hrvatskoj.

Prema članku 17. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti strana osoba koja ima sjedište u državi ugovornici ima pravo obavljati u Republici Hrvatskoj stručne geodetske poslove ako ima zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika, a koje poslove može u Republici Hrvatskoj obavljati trajno, odnosno povremeno ili privremeno.

Ako strana osoba namjerava trajno obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj mora Državnoj geodetskoj upravi podnijeti zahtjev u pisanom obliku odnosno, elektroničkim putem ovjereno elektroničkim potpisom, te mora za zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika ishoditi rješenje komore o priznanju inozemne stručne kvalifikacije. Postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje stručnih geodetskih poslova provodi komora u skladu s odredbama posebnog zakona kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i o tome donosi rješenje. Po izvršnosti rješenja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana izvršnosti rješenja, komora je dužna upisati osobu kojoj je rješenjem priznata inozemna stručna kvalifikacija u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, odnosno u odgovarajuće evidencije komore.

Ako strana osoba namjerava povremeno ili privremeno obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj mora Državnoj geodetskoj upravi podnijeti zahtjev u pisanom obliku, odnosno elektroničkim putem ovjereno elektroničkim potpisom, koji mora sadržavati podatke o stručnom geodetskom poslu koji će se obavljati, predviđenom trajanju obavljanja posla i podatke o naručitelju za kojeg se posao obavlja.

Strana osoba mora prije obavljanja prvog posla za zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika, ishoditi rješenje komore o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije. Po izvršnosti rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, a najkasnije u roku od 8 dana od dana izvršnosti, komora je dužna privremeno upisati osobu zaposlenu u stranoj osobi koja ima pravo obavljati stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe, stručnog suradnika ili suradnika u Imenik ovlaštenog inženjera geodezije, odnosno u odgovarajuće evidencije komore.

Strana osoba, koja obavlja stručne geodetske poslove više od jedne godine dužna je podnijeti zahtjev za produljenje suglasnosti za obavljanje povremenih ili privremenih poslova Državnoj geodetskoj upravi i u njemu izvijestiti o mogućoj promjeni podataka. Ako Državna geodetska uprava pri odlučivanju o zahtjevu za produljenje suglasnosti, ustanovi da obavljanje stručnih geodetskih poslova ima prirodu trajnog obavljanja stručnih geodetskih poslova o istome će obavijesti komoru. Komora po obavijesti može zahtijevati provjeru stručne kvalifikacije ovlaštenog inženjera geodezije, odnosno stručnog suradnika ili suradnika, stalan upis u imenik ovlaštenih inženjera geodezije, odnosno evidencije komore i plaćanje svih obveza prema komori, koji se zahtijevaju pri trajnom obavljanju stručnih geodetskih poslova, uključujući i troškove upisa i plaćanje članarine.

Sukladno članku 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/2015, 118/18, 110/2019) poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Sukladno članku 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju pravo na upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

- da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke

- da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba najmanje deset godina

- da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.

Sukladno člancima 60., 61., 62., 63., 64. i 65. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/2015, 118/18, 110/2019) ovlaštena fizička osoba iz druge države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj trajno obavljati poslove projektiranja odnosno vođenja građenja pod strukovnim nazivom koje ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici Hrvatskoj, ako je upisana u imenik stranih ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera, odnosno ovlaštenih voditelja građenja, odnosno ovlaštenih voditelja radova, odgovarajuće komore, u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove projektiranja odnosno vođenja građenja pod strukovnim nazivom koji ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici Hrvatskoj, ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome odgovarajuću komoru, uz uvjet da:

– ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslova kontrole projekata u državi iz koje dolazi

– podatke o pojedinostima svakog osiguranja ili drugog načina osobne ili kolektivne zaštite s obzirom na

profesionalnu odgovornost.

Uz prethodnu izjavu iz članka 61. navedenog Zakona podnositelj mora priložiti:

– d okaz o državljanstvu

- potvrdu da njezin nositelj ima poslovni nastan u državi ugovornici EGP-a u svrhu obavljanja poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslova kontrole projekata u svojstvu ovlaštene osobe

- uvjerenje kojim se potvrđuje da pravo na obavljanje profesionalnih poslova nije privremeno ili trajno

oduzeto, s obzirom na to da se radi o profesiji koja ima utjecaj na javno zdravlje i sigurnost i

- dokaz o stručnim kvalifikacijama.

Ako se u državi iz koje dolazi strana ovlaštena osoba poslovi prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslovi kontrole projekata obavljaju bez posebnog ovlaštenja ili ako obrazovanje i stručno osposobljavanje koji dovode do te profesije nisu regulirani, umjesto dokaza iz stavka

1. podstavka 4. ovoga članka uz izjavu se prilaže dokaz da je podnositelj izjave profesionalne poslove obavljao u državi ugovornici EGP-a u punom ili nepunom radnom vremenu istovjetnog ukupnog trajanja najmanje godinu dana u posljednjih deset godina.

Strana profesionalna osoba može početi pružati svoje usluge odmah nakon dane izjave iz članka 61. ovoga

Zakona uz koju dostavi potpunu dokumentaciju.

Stranoj ovlaštenoj osobi priznaje se osiguranje, odnosno jamstvo profesionalne odgovornosti u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj ima poslovni nastan ako je osiguranik pokriven osiguranjem profesionalne odgovornosti ili drugim jamstvom koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na namjenu ili pokriće koje se osigurava, a u slučaju djelomične jednakovrijednosti strana ovlaštena osoba dužna je dodatno se osigurati za pokriće nepokrivenih aspekata: osiguranog rizika, osigurane gornje granice jamstva ili mogućeg isključenja iz pokrića

Izjava iz članka 61. navedenog Zakona podnosi se za svaku godinu u kojoj podnositelj namjerava

privremeno ili povremeno pružati usluge u Republici Hrvatskoj.

Komora ocjenjuje je li riječ o povremenom obavljanju poslova u smislu članka 61. navedenog Zakona

prema okolnostima pojedinog slučaja.

Povodom izjave iz članka 61. navedenog Zakona Komora u skladu s odredbama posebnog zakona kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima provjerava ispunjava li podnositelj propisane uvjete za povremeno, odnosno privremeno obavljanje poslova projektiranja, voditelja građenja ili voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe i o tome izdaje potvrdu. Prilikom podnošenja prve izjave iz članka 61. Zakona Koxxxx xbvezno provodi postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije u skladu s odredbama posebnog zakona kojima se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima, s obzirom da se radi o profesijama koje imaju utjecaja na sigurnost.

1.6.19 Aktivnosti izvođača na gradilištima

Ukoliko Izvođač treba pristupiti zemljištu van granica gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od Inženjera. Ukoliko se radovi izvode na ovakvim površinama, Izvođač će izvijestiti Inženjera pisanim putem 14 dana prije početka radova na takvom području. Izvođač je odgovoran za pronalaženje dogovora s vlasnicima i stanovnicima ovakvog područja te za ishođene neophodnih dozvola i potvrda. Također, on će u potpunosti biti odgovoran za vraćanje u prvobitno stanje ovih područja u dogovoru s vlasnicima i stanovnicima. Izvođač će na zahtjev dostaviti Inženjeru kopiju pisanog dogovora s vlasnicima i stanovnicima gdje će biti navedeni uvjeti i naknade za korištenje ovakvih područja. Usprkos informaciji prema Inženjeru dogovor i korištenje ovih područja je isključivo pitanje dogovora između izvođača i vlasnika i stanovnika.

Izvođač je dužan voditi evidenciju o datumima ulaska i izlaska s područja zemljišta i vlasništva od svakog vlasnika i stanovnika, zajedno s datumima izvođenja i uklanjanja svih struktura, gdje je to primjenjivo, te će izdati kopije ove evidencije kada to bude zahtijevano od strane Inženjera.

1.6.20 Pristupačnost, objekti i ograđivanje gradilišta

Izvođač će izraditi vlastito rješenje pristupa gradilištu, te će predati prijedloge osiguranja dodatnih načina

pristupa na odobrenje Inženjeru.

Izvođač će izraditi rješenje za Objekte potrebne na gradilištu te će ih postaviti na lokacije dogovorene s Inženjerom. Izvođač će izraditi vlastita rješenja za opskrbu električnom energijom, pitkom vodom te će postaviti zahode koje će održavati prema uputama Inženjera.

Izvođač će postaviti privremenu ogradu na gradilištu po preuzimanju lokaliteta. Izvođač će redovito pregledavati i održavati ovu ogradu, te će pravovremeno popraviti bilo kakva oštećenja. Prolazi će biti omogućeni u okviru privremene ograde prema potrebama korisnika susjednih parcela. Privremena ograda na gradilištu će biti postavljena sve dok se ne postavi trajna ograda ili dok radovi ne budu u stanju dovoljne gotovosti da omogućavaju normalno korištenje dijela lokaliteta.

1.6.21 Izmjera cesta, vlasništva i usjeva

Gdje je to pogodno, Inženjer će dogovoriti izmjere koje će izvesti u suradnji s Izvođačem te lokalnom upravom za ceste, vlasnicima ili korisnicima, u svezi stanja cesta, parcela, zemljišta i usjeva, a koji mogu biti pod utjecajem radova.

Izmjere će biti evidentirane i gdje je to moguće dopunjene s fotografijama.

Prije početka radova koji mogu imati utjecaje na ceste, parcele, zemljišta i usjeve, Izvođač će potvrditi u pismenoj formi prema Inženjeru da je odgovarajuća izmjera točna i precizan zapis njihovog stanja.

Pri obnovi prometnih površina nakon polaganja cjevovoda i zatrpavanja rova, Izvođač će obnoviti samo pojas koji je oštećen i/ili uklonjen tijekom izvođenja radova temeljem tipskih poprečnih presjeka prema vrsti cjevovoda i terenu u koji se cjevovodi ugrađuju. Iznimno, prema naputcima upravitelja cesta, a ukoliko se utvrdi da je neophodan popravak dodatnih površina zbog sigurnosti prometa na cestama, Izvođač je dužan izvršiti popravak i ostalih dodatnih površina.

1.6.22 Planiranje i koordinacija s paralelnim ugovorima

Ako po mišljenu Izvođača postoji potreba za koordinacijom aktivnosti između različitih ugovora, obavijestit će Inženjera, Inženjer će sazvati sastanak kako bi se riješila ta pitanja.

Izvođač će surađivati s Inženjerom i drugim izvođačima kako bi se dogovorili o općem planu koji će svim izvođačima omogućiti provođenje svojih ugovora s minimalnim smetnjama.

1.6.23 Ispitivanja i testovi

Izvođač je obavezan izvesti o svom trošku sva neophodna testiranja i bušotine tijekom i nakon izvođenja radova u skladu s hrvatskim zakonima i normama, te će za sve ugrađene materijale i predgotovljene proizvode pribaviti odgovarajuće isprave o sukladnosti s ciljem potvrđivanja sukladnosti.

Ispitivanja će uključivati, ali neće biti ograničena na, slijedeće:

• Svi će objekti biti testirani na vodonepropusnost.

• Prije stavljanja obnovljenih cijevi u rad Izvođač će očistiti i ispitati sve kanalizacijske i vodovodne cijevi, grane ili bočne priključke te će ukloniti bilo kakve viškove materijala korištenih pri obnovi.

• Svi će gravitacijski i tlačni kanalizacijski cjevovodi, te priključci biti testirani na rad pod tlakom u skladu s Hrvatskim standardima, općim specifikacijama ili procedurama proizvođača (ovisno o konkretnom slučaju).

• Svi će vodoopskrbni cjevovodi biti podvrgnuti tlačnim probama, ispiranju, dezifekcije te utvrđivanju zdravstvene ispravnosti

• Testovi će biti izvedeni na svim izvedenim dijelovima opreme i uređaja kako bi se potvrdilo da su u

skladu sa specifikacijama i kriterijima efikasnosti.

• Testovi puštanja u pogon će se izvesti na svim strojarskim, električnim i kontrolnim komponentama te će biti predmet odobrenja Inženjera.

• Izvođač će izvesti testiranje betona u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije

(NN 17/17).

Testovi puštanja u pogon će se izvesti na svim strojarskim, električnim i kontrolnim komponentama te će biti predmet odobrenja Inženjera. Za sve građevinske, strojarske, i električne elemente prema ovom Ugovoru, Izvođač mora osigurati važeće isprave o sukladnosti, a koje će biti odobrene od strane Inženjera.

Sva ispitivanja će obvezno obavljati ovlaštene akreditirane pravne osobe (ukoliko je tako zakonski definirano), a sve o trošku Izvođača.

1.6.24 Ispitivanje vodonepropusnosti i tlačne probe

Ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda

Uvodno

Kontrola nepropusnosti kanalizacijskih građevina od svih vrsta cijevnog materijala (beton, PVC, stakloplastika, PEHD, PPHD, poliester, lijevanoželjezo i dr.) vrši se prema normi HRN EN 1610 „ili jednakovrijedno“, kojom se određuje način polaganja i kontrola cjevovoda sa slobodnim vodnim licem.

Kontrolu vodonepropusnosti u obvezi je provoditi akreditirani laboratorij za ispitivanja vodonepropusnosti kanalizacijskih sustava, akreditiran kod Hrvatske akreditacijske agencije sukladno HRN EN ISO/IEC 17025:2007 „ili jednakovrijedno“.

Ispitivanje je nepropusnosti kanalizacijskih građevina terenski rad kojim se utvrđuje nepropusnost izgrađene građevine na terenu. Nepropusnost direktno utječe na kvalitetu građevine te je ona uvjet za puštanje u funkciju građevine (kanalizacije).

Sukladno HRN EN 1610 „ili jednakovrijedno“, ispitivanje nepropusnosti može se obaviti pomoću dvije

metode:

• ispitivanje vodom (postupak "V")

• ispitivanje zrakom (postupak "Z").

Pod ispitivanjem vodonepropusnosti podrazumijeva se i ispitivanje na infiltraciju podzemne vode u

cjevovod, ako su razine podzemnih voda iznad nivelete položenog cjevovoda.

Prethodno ispitivanje može se obaviti prije zatrpavanja, ali kod "preuzimanja", cjevovod se kontrolira nakon zatrpavanja.

Kao mjerodavno za ovaj projekt se provodi ispitivanje vodom (postupak "V").

Ispitni tlak za ispitivanje kanalizacijske građevine može biti od 0,1 do 0,5 bara (od 1 m do 5 m vodnog stupca) iznad tjemena cijevi na uzvodnom dijelu ispitne dionice. Bitno je da se osigura konstantnost ostvarenog tlaka u mjerodavnom vremenu (30 ± 1 min) ispitivanja, tj u rasponu od 1 kPa. To se postiže kontroliranim dodavanjem vode kroz kontrolni otvor.

Do sada je ispitni tlak bio definiran sa 5 m.v.s. (0,5 bara), no praksa je pokazala da to nije nužan uvjet te je došlo do promjene (0,1 – 0,5 bara). Ispitivanje se u praksi provodi s tlakom koji dozvoljava dubina kontrolnih okana, a u navedenim granicama.

Za cjevovode promjera većeg od DN 1000 mm može se priznati ispitivanje pojedinačnih spojeva, umjesto čitavog cjevovoda. Kod cjevovoda većih promjera potrebne su velike količine vode (uobičajeno se uzima voda iz vodovoda) te se javljaju značajna opterećenja čepova što zahtijeva dodatna osiguranja, a time i povećava troškove ispitivanja. Za ispitivanje postupkom „V“, treba uzeti kao mjerodavnu površinu jedan metar dugi odsječak cijevi, ako nije drugačije utvrđeno. Zahtjevi ispitivanja moraju odgovarati uvjetima prema HRN EN 1610 „ili jednakovrijedno“.

Postupci i zahtjevi za kontrolu cjevovoda sa slobodnim vodnim licem

Kontrola na nepropusnost cjevovoda, okana i inspekcijskih otvora mora se provoditi vodom (postupak

“V”).

Ako se za vrijeme ispitivanja, razina podzemne vode nalazi iznad nivelete položene cijevi, obaviti će ispitivanje na infiltraciju s podatcima za dotični slučaj.

Prethodno ispitivanje može se provesti prije unošenja bočnog zatrpavanja. Za ispitivanje kod preuzimanja

cjevovod se mora kontrolirati nakon zatrpavanja i uklanjanja razupora.

Ispitni tlak je onaj koji proizlazi iz mjerenja ispunjenosti ispitne dionice do razine terena, ovisno od unaprijed zadanog, uzvodnog ili nizvodnog okna, i to najviši tlak 50 kPa, a najmanji tlak 10 kPa, mjereno na tjemenu cijevi. Viši ispitni tlakovi mogu se unaprijed zadati za cjevovode koji su konstruirani tako da stalno ili povremeno rade pod tlakom (vidi prEN 805 „ili jednakovrijedno“). Nakon punjenja cjevovoda i/ili okna i postizanja potrebnog ispitnog tlaka može biti potrebno vrijeme pripreme.

NAPOMENA: Obično je dovoljno 1 sat. Duže vrijeme može biti potrebno npr. zbog suhih klimatskih uvjeta u slučaju betonskih cijevi. Ispitivanje mora trajati (30 ± 1 ) min. Tlak se mora održati unutar 1 kPa ispitnog tlaka kod punjenja vodom. Za postizanje tog zahtjeva mora se mjeriti i zapisivati ukupni volumen vode koji je dodavan za vrijeme ispitivanja i visinom vode u svakom trenu održavati ispitni tlak.

Uvjeti ispitivanja su ispunjeni, kada volumen dodavane vode nije veći od:

• 0,15 l/m2 u kroz 30 min za cjevovode

• 0,20 l/m2 u kroz 30 min za cjevovode uključivo kontrolna/revizijska okna

• 0,40 l/m2 u kroz 30 min za kontrolna/revizijska okna i inspekcijske otvore

NAPOMENA: m2 se odnosi na omočenu unutarnju površinu.

Uvjeti ispitivanja za inflitraciju podzemne vode u cjevovod su ispunjeni kada se utvrdi da nema infiltracije podzemne vode.

Ako nije drugačije navedeno, može se priznati ispitivanje pojedinačnih spojeva umjesto ispitivanja čitavog cjevovoda, obično većih od DN 1000.

Za ispitivanje pojedinačnih spojeva cijevi, za ispitivanje postupkom “V”, treba uzeti kao mjerodavnu površinu jedan metar dugog odsječka cijevi. Zahtjevi ispitivanja moraju odgovarati onima s ispitnim tlakom od 50 kPa na tjemenu cijevi.

Ispitivanje će obvezno obavljati ovlaštena akreditirana pravna osoba, a sve o trošku Izvođača.

Tlačne probe tlačnih kanalizacijskih cjevovoda

Tlačne probe za tlačne kanalizacijske cjevovode provode se u svemu sukladno odredbama norme HRN EN

805 „ili jednakovrijedno“.

Ispitivanje će obvezno obavljati ovlaštena akreditirana pravna osoba, a sve o trošku Izvođača.

Tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda

- Ispitivanje vodonepropusnosti vodovodnog cjevovoda izvodi se sukladno normi Opskrba vodom –

zahtjevi za sustave i dijelove izvan zgrada HRN EN 805:2005 „ili jednakovrijedno“.

- Vodospreme, crpne stanice, preljevne građevine, retencijski bazeni i druge slične građevine (sabirne jame) ispituju se na vodonepropusnost sukladno normi Opskrba vodom – zahtjevi za sustave i dijelove sustava za pohranu vode HRN EN 1508:2007 „ili jednakovrijedno“.

Ispitivanje će obvezno obavljati ovlaštena akreditirana pravna osoba osposobljena prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2017 "ili jednakovrijedno", a sve o trošku Izvođača.

1.6.25 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda

Nakon polaganja vodoopskrbnih cjevovoda i uspješno provedenih tlačnih proba, Izvođač je dužan provesti

dezinfekciju novih i rekonstruiranih vodoopskrbnih cjevovoda.

Dezinfekcija se provodi tako da se dionice cjevovoda pune vodom koja sadrži 20 do 30 mg/l klora u obliku natrijevog hipoklorita. Kloriranje traje minimalno 24h, a nakon toga se vodovodna mreža ispire čistom vodom.

Postupak dezinfekcije će u svemu slijediti odredbe norme HRN EN 805:2005 „ili jednakovrijedno“, poglavlje 12. Po obavljenoj dezinfekciji i ispiranju, Izvođač je dužan angažirati neovisni akreditirani laboratorij koji će uzeti uzorke vode iz cjevovoda te obaviti analize zdravstvene ispravnosti vode. Analize i maksimalno dozvoljene koncentracije će biti provedene sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15, 104/17) i važećim podzakonskim aktima. Ukoliko analize pokažu kako voda ne zadovoljava, Xxxxxxx će ponovno provesti postupak dezinfekcije, ispiranja, uzorkovanja i analiza sve do postizanja zadovoljavajućih rezultata.

1.6.26 Ispitivanje vodnih komora na vodonepropusnost

Vodosprema se stavlja u funkciju kada je postignuta praktična vodonepropusnost.

Ispitivanje se provodi sukladno normi HRN EN 1508:2007 „ili jednakovrijedno“. Ukoliko kod tri završna mjerenja nivo vode pada za viže od 3 mm na 24 sata, znači da vodosprema nije praktično nepropusna, te treba pronaći i otkloniti uzroke vodopropusnosti.

1.6.27 CCTV inspekcija

Za sve izvedene gravitacijske cjevovode i priključke nakon završetka izvođenja radova potrebno je provesti video CCTV inspekciju izvedenog stanja. CCTV inspekciju je potrebno provesti sukladno normi HRN EN 13508-2 i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11).

Kvaliteta CCTV inspekcije ovisi o stručnosti snimatelja te opremi i potrebno je pridržavati se odgovarajućih

pravila za tu vrstu radova:

• Preporučena maksimalna brzina je 15 cm/s (prosječna brzina 2,5 m/min). Ovo odgovara dnevnom

učinku od maksimalno 800 – 1000 m'/dan.

• Glava se kamere mora uvijek nalaziti u sredini cijevi.

• Snimke se moraju načiniti kamerom u boji.

• Za potpunu snimku priključaka i spojeva cjevovoda, kamera se mora moći zakrenuti u svim

pravcima najmanje za 90°.

Format videosnimke mora biti visoke kvalitete sa stalno uključenim videobrojačem (stacionaža) i oznakom

ispitne dionice.

Inspekciju obvezno obavlja ovlaštena akreditirana pravna osoba, a sve o trošku Izvođača.

1.6.28 Dozvole i suglasnosti

Potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole

Naručitelj je ishodio potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole za sve radove za koje je potrebna takva dozvola. Naručitelj će Xxxxxxxx na zahtjev ustupiti jednu kopiju predmetnih dozvola i odgovarajućih glavnih projekata.

Suglasnosti za radove na cestama

Za bilo kakve radove na državnim cestama Izvođač će ishoditi dozvolu od Hrvatskih cesta za zatvaranje cesta, obilaske te potrebne znakove. Za radove na županijskim cestama, Izvođač će ishoditi suglasnost nadležne županijske uprave za ceste.

Za bilo kakve radove na gradskim i općinskim cestama Izvođač radova će ishoditi dozvolu od nadležnog gradskog ili općinskog odjela za ceste (za zatvaranje cesta, obilaske te potrebne znakove). Svi troškovi vezani za ishođenje dozvola će snositi Izvođač. Izvođač je dužan poštivati standardne procedure te će o svemu izvijestiti nadležnu policijsku upravu i vatrogasnu službu.

Iskopi u javnim i prometnim površinama

Za bilo kakve radove na javim cestama i površinama Izvođač će ishoditi dozvolu, odobrenja ili pristanak od nadležnog tijela.

Izvođač će ishoditi dozvolu od nadležnih tijela za privremeno skladištenje materijala na javim površinama te će platiti sve vezane troškove.

1.6.29 Postojeća infrastruktura

Izvođač će biti odgovoran za lociranje postojećih infrastrukturnih vodova koji mogu biti pod utjecajem radova te će osigurati načine zaštite istih. Izvođač će za potrebe izrade izvedbenih projekata i izvođenje radova od nadležnih institucija pribaviti podatke o položaju postojećih infrastrukturnih vodova u zonama radova.

Prije početka radova na bilo kojem području Izvođač će koordinirati s relevantnim komunalnim tvrtkama lociranje svih vodova i cjevovoda te će ishoditi dozvolu za početak iskopavanja.

Bez obzira na dozvole, prije početka radova na iskopavanju Izvođač će provjeriti točne lokacije postojećih vodova koristeći adekvatne metode lociranja cjevovoda, kabelskih vodova ili će ručno iskopati testne bušotine u odnosu na situaciju na terenu.

Ukoliko se neočekivano dođe do bilo kakvih vodova, Izvođač će obavijestiti Inženjera te vlasnika vodova čim je prije to moguće.

Izvođač će biti odgovoran te će snositi sve troškove radova koji će biti neophodni vezano za postojeće vodove i infrastrukturu, poput izgradnje pomoćnih objekata, zaštite, premještanja, namještanja, odpajanja, prijenosa i ponovnog priključenja, te za moguća kašnjenja koja su vezana uz ove aktivnosti i plaćanja relevantnim tijelima za komunalne usluge. Također, sva oštećenja na postojećoj infrastrukturi

kao posljedica radova Izvođača će biti sanirana sukladno naputku vlasnika instalacije, a sve na trošak Izvođača.

1.6.30 Opskrba električnom energijom, pitkom vodom i sl.

Izvođač će biti odgovoran te će snositi troškove za opskrbu električnom energijom, pitkom vodom ili

drugim uslugama koje mogu biti potrebne tijekom izvođenja radova.

Spoj na vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda

Gdje je to moguće, Izvođač će koristiti postojeće spojeve na komunalne usluge vodoopskrbe, uključujući opskrbu vodom za potrebe radova te odlaganje otpadnih voda koje nastaju kao rezultat radova. Izvođač će predati zahtjev prema Inženjeru u svezi ovih priključaka.

Zahtjev će sadržavati:

• predloženu lokaciju priključka

• očekivane maksimalne potrebe za svaki priključak

• detalje vezane za priključak uključujući načine mjerenja potrošnje.

Inženjer će odgovoriti na ovakav zahtjev u roku od 7 dana te će Xxxxxxx po odobrenju izvesti priključke o svom trošku. Odobrenje bilo kakvog zahtjeva neće biti odgađano bez razloga. Izvođač će biti odgovoran za održavanje priključka, uključujući instalaciju opreme za mjerenje potrošnje te za isplate prema vodovodu za potrošene količine vode.

Sva će voda potrebna za testiranje, dezinfekciju te konačno ispiranje cijevi biti osigurana od strane Izvođača.

Troškove vode potrebne za ponovno testiranje, a koje je rezultat prethodno neuspjelih testova, snositi će Xxxxxxx.

Spoj na sustav opskrbe električnom energijom i drugu infrastrukturu

Izvođač će koordinirati sve relevantne komunalne službe za osiguranje potrebnih usluga na svoj trošak.

1.6.31 Odlaganje gradilišnog otpada

Izvođač će na siguran način odložiti sav otpad koji nastaje od predmetnih aktivnosti o svom trošku. Odlaganje će građevinskog otpada biti u skladu s važećom zakonskom regulativom o postupanju i

odlaganju otpada uključujući, ali ne ograničavajući se na sljedeće:

• Zakon o održivom gospodarenju otpadu (NN 94/13, 73/17)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (23/14, 51/14, 121/15, 132/15)

• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

• Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96, 50/05)

• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01)

Sakupljanje, prijevoz i odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest mora biti povjereno pravnoj osobi ovlaštenoj za takve poslove. Popis je ovlaštenih osoba dostupan na stranicama xxx.xxxxx.xx i xxx.xxxxx.xx. Izvođač radova snosi troškove prikupljanja, prijevoza i odlaganja otpada koji sadrži azbest.

Zbrinjavanje svih materijala nastalih prilikom demontaže postojećih cijevi, armatura, fazonskih komada, opreme i ostalog, treba se usuglasiti sa Naručiteljem na način da, ukoliko Naručitelj odluči određene materijale koji će nastati demontažom zadržati, Xxxxxxx ih treba na temelju prethodnog zahtjeva Naručitelja deponirati na mjesto koje odredi Naručitelj.

1.6.32 Postupanje s uklonjenim cjevovodima i ostalim materijalima koji sadrži azbest

Sve cjevovode koji se eventualno uklanjaju pojaviti u okviru ovog Ugovora, a sadrže azbest, kao i eventualno sav ostali otpadni materijal koji sadrži azbest će zbrinjavati Izvođač. Način i postupci će biti u potpunosti usklađeni s odredbama Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16).

Izvođač će pripremiti azbestni otpad za predaju, angažirati ovlaštenu tvrtku na način da se spriječi emisija azbestne prašine u skladu s odredbama Pravilnika o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest. Sve troškove zbrinjavanja takvog otpada snosi Izvođač.

Popis gospodarskih subjekata koji imaju dozvolu za gospodarenje otpadom koji sadrži azbest dostupan je

od Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Agencije za zaštitu okoliša.

1.6.33 Iskop za potrebe izvođenja crpnih stanica

Izvođač je dužan u okviru izrade izvedbenih projekata za izgradnju crpnih stanica izraditi nacrte građevinskih jama i definirati te primijeniti način osiguranja stabilnosti za vrijeme izvođenja radova i osiguranje izvođenja radova unutar jame u suhom. U jediničnu cijenu iskopa u troškovniku u Knjizi 4 ove Dokumentacije za nadmetanje uračunat je sav potreban rad, izvedba zaštite građevinske jame od obrušavanja i utjecaja i/ili podzemne vode (crpljenje, osiguranje izvođenja radova unutar jame u suhom) u skladu s odabranom tehnologijom izvođača, te ostali potrebni materijali i transporti.

1.6.34 Opće napomene uz betonske i armiranobetonske radove

Sve armiranobetonske i betonske konstrukcije moraju se izvoditi u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (NN 17/17), drugim pozitivnim postojećim propisima i standardima, statičkom računu, glavnim i izvedbenim projektima i uputama Inženjera.

Izvođač je dužan prije početka radova izraditi "Plan kvalitete izvedbe betonske konstrukcije" te redovito pratiti kvalitetu betonske konstrukcije, što je uključeno u jedinične cijene.

Jediničnom cijenom je obuhvaćeno:

• razrada tehnologije izrade betonskih elemenata

• priprema betona u betonari

• dostava betona na gradilište

• svi horizontalni i vertikalni transporti

• potrebna radna skela i podupiranje

• doprema, izrada, montaža i demontaža kompletne oplate

• dobava i pregled armature prije savijanja sa čišćenjem od hrđe i nečistoća te sortiranjem

• sječenje, ravnanje i savijanje armature

• ispitivanje materijala s izradom atesta i pripadajućim toškovima

• čišćenje u tijeku izvođenja i nakon završetka svih radova

• sva šteta i troškovi popravaka kao posljedica nepažnje u tijeku izvođenja

• svi režijski troškovi

• sav potreban alat na gradilištu i uskladištenje

• troškove zaštite na radu

• projekt nosivih skela i oplata

• betoniranje temeljnih ploča i zidova uz moguću prisutnost podzemne vode.

Ugradnja će betona biti strojna gdje god je to moguće. Kod izvođenja betonskih radova treba voditi računa o tome kakve su atmosferske prilike te prije za vrijeme i nakon betoniranja obaviti potrebne zaštitne radnje (polijevanje podloge, tla i oplate, održavanje temperature, njegovanje nakon betoniranja).

Praćenje kontrole kvalitete, uzimanje uzoraka, dobava isprava o sukladnosti i izrada izvještaja o kvaliteti izvedenih betonskih i AB konstrukcija obaveza su Izvođača i uključeni su u cijenu. Isprave o sukladnosti za materijale, poluproizvode i proizvode obvezno se dostavljaju pri isporuci na objektu i evidentiraju se u građevinskom dnevniku. Materijali bez valjane isprave o sukladnosti ne smiju se ugraditi.

Ugradnja je betona dozvoljena tek nakon što je Inženjer pregledao oplatu, odobrio montažu armature i nakon toga potvrdio ispravnost postavljanja iste upisom u građevinski dnevnik. Ukoliko određeni profil prema statičkom računu nije moguće dobaviti, zamjena se vrši isključivo uz odobrenje projektanta konstrukcije.

Izvođač je dužan prije početka radova detaljno pregledati troškovnik i sve projekte, upozoriti na eventualne nedostatke i predložiti eventualna poboljšanja rješenja. Sve eventualne primjedbe, prijedloge i moguće zamjene materijala trebaju raspraviti Izvođač, Inženjer i Naručitelj. Tek po pismenom dogovoru može se pristupiti gradnji.

Kod primopredaje građevine Izvođač je dužan priložiti isprave sukladnosti za sve građevne proizvode ugrađene u betonsku konstrukciju.

Cement, armatura, agregat, dodatci betonu, voda, predgotovljeni elementi, proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija moraju odgovarati važećim standardima kako je prikazano u prilozima Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije.

Izvođač se mora strogo pridržavati opisanih svojstava konstrukcija označenih u statičkom računu.

Beton

U betonsku konstrukciju ugrađuje se samo projektirani beton (beton sa specificiranim tehničkim svojstvima). Izvođač mora prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja utječu na tehnička svojstva betonske konstrukcije. Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju (HRN

EN 13670-1) pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije (svako vozilo) te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kao u proizvodnji.

Prije početka betoniranja Izvođač je dužan osigurati dovoljne količine komponenata betona da bi na taj način eliminirao mogućnost prekida betoniranja ili promjene sastojaka zbog pomanjkanja materijala.

Armatura

Svojstva armature koja se rabi za betonske konstrukcije moraju biti u skladu sa Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije.

Armatura izrađena od čelika za armiranje ugrađuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije i/ili tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu armature. Osiguranje debljine zaštitnog sloja betona treba svakako postići umetanjem odgovarajućeg broja plastičnih podmetača, što je uključeno u cijenu. Najmanji zaštitni sloj betona ovisi o razredu izloženosti te načinu armiranja elementa i određen je projektom betonske konstrukcije.

Oplata

Za sve AB i betonske elemente koristi se glatka drvena oplata.

Oplata mora biti izrađena točno po mjerama za pojedine dijelove konstrukcije, označenim u projektu. Glatka oplata sa svim pripadajućim veznim i brtvenim elementima, podupiranjem i oslanjanjem, pomoćnim radnim skelama uključena je u cijenu. Završne plohe betona moraju biti potpuno ravne, bez izbočina ili valovanja.

Naknadni radovi na obradi površine zidova (brušenje, krpanje i sl.) koji su izazvani nepravilnostima oplate izvest će se o trošku Izvođača.

Za premazivanje oplate ne smiju se koristiti premazi koji se ne mogu oprati s gotovog betona ili bi nakon pranja ostale mrlje. Treba pažljivo dozirati količinu premaza kako ne bi došlo do stvaranja mjehurića na spoju betona i oplate. Prije početka ugrađivanja betona oplata se mora detaljno očistiti. Izrađena oplata, s podupiranjem, prije betoniranja mora biti pregledana, provjerene sve dimenzije i kakvoća izvedbe, kao i čistoća i vlažnost oplate. Pregled i prijem oplate evidentira se u građevinskom dnevniku.

Oplata mora biti tako izvedena da se može skidati bez oštećenja konstrukcije. Njegovanje betona i skidanje oplate i skele treba biti u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije. Način i potrebno vrijeme njegovanja kao i vrijeme skidanja oplate i skele treba odrediti prema projektiranoj tehnologiji, suglasno s Inženjerom, u ovisnosti o elementu konstrukcije, atmosferskim prilikama i vrsti betona.

1.6.34 Radovi na montaži predgotovljenih hidrostanica

Hidrostanice se ugrađuju kao tipske, tj.kao montažni nadzemni objekti kontejnerskog tipa koji se isporučuju zajedno s crpnim blokom i pratećom opremom, te se ugrađuju kao cjelina.

Montažna kućica za smještaj uređaja i kompletne opreme hidro stanice, vanjskih dimenzija 2,42*2,12*2,7 m, opremljena je s ostakljenim vratima 1,0*2,3 m, zidnim el. ormarićem kućne potrošnje, termostatski upravljanim aksijalnim ventilatorom i grijalicom, te s ugrađenim instalacijama rasvjete i jednom el. priključnicom 230 V, 50 Hz.

Osnovne karakteristike kućice tipskih hidrostanica:

• Osnovna konstrukcija kućice izvodi se od kvadratnih čeličnih cijevi □100 mm.

• Termoizolirani zidovi i krov izvode se od sendvič izolacijskih panela ukupne debljine 80 mm.

• Kućica je predviđena za postavljanje na pripremljenu betonsku podlogu, koja ujedno služi i kao pod kućice.

• Kućicu na gradilištu samo položiti i učvrstiti na unaprijed pripremljenu betonsku podlogu.

1.7Radovi na vodoopskrbnom sustavu aglomeracije Otok i Dicmo

Planirani radovi na poboljšanju i proširenju postojećeg vodoopskrbnog sustava podijeljeni su u 3 cijeline, prema projektnoj dokumentaciji, prema tablici.

1. REKONSTRUKCIJA DIJELA VODOVODA OTOK-SINJ-I OTOK-TRILJ

2. SANACIJA VODOSPREME OTOK

3. VODOOPSKRBA NASELJA SUŠCI

U tablici u nastavku je dan popis ishođenih lokacijskih, odnosno građevinskih dozvola za radove na vodoopskrbnog sustava u okviru ovog Ugovora. Za radove pod rednim brojevima 2. nije potrebno ishodovanje dozvola.

	PROJEKT	Lokacijska dozvola		Građevinska dozvola
1.	Poboljšanje sustava vodoopskrbe aglomeracije Otok Rekonstrukcija dijela vodovoda Otok-Sinj-i Otok-Trilj	Klasa:UP/I-350-05/17-01/000026 URBROJ: 2181/1-11-00-05/02-17- 0008	22.11.2017.	nije predan zahtjev
3.	Poboljšanje vodoopskrbe aglomeracije Dicmo Vodoopskrba naselja Sušci	Klasa: UP/I-350-05/18-01/000009 Urbroj: 2181/1-11-00-05/02-18- 0006	13.03.2018.	nije predan zahtjev

1.7.1 Rekonstrukcija dijela vodovoda Otok-Sinj i Otok-Trilj

Predmet ovog projekta je rekonstrukcija dijelova postojećih vodoopskrbnih gravitacijskih cjevovodâ Otok - Sinj i Otok – Trilj. Predmetni cjevovodi su glavni cjevovodi vodopskrbnog sustava predmetnog područja. Rekonstrukcija će se u ukupnoj duljini od cca. 2430 m izvesti duž cjevovodâ, na pet lokacija gdje je to, iz različitih razloga, potrebno:

Cjevovod Otok – Sinj (uglavnom azbestcementni promjera Ø500mm, te dijelom čelični promjera 521/511 mm) rekonstruirat će se na tri lokacije:

• lokacija 1. L= 63.71 m – prolaz ispod desnog lateralnog kanala Sinjskog polja

• lokacija 2, L= 50.42 m – prolaz ispod glavnog odvodnog kanala

• lokacija 3, L= 1702.59 m – dionica koja će se položiti u trupu i uz lokalnu cestu L67040 Sinj –

Otok, kroz inundaciju i desni nasip rijeke Cetine, te kroz Sinjsko polje, u pravcu Sinja.

Cjevovod Otok – Trilj (azbestcementni promjera Ø300mm, te čelični promjera Ø250mm) rekonstruirat će se na dvije lokacije:

• lokacija 4. L= 566.85 m – uz županijsku cestu Ž6082 Otok – Grab, od raskrižja za Vrdoljake u

smjeru juga, do spoja s novopoloženim ductilnim vodovodom DN 250 mm.

• lokacija 5, L= 55.00 m preko raskrižja kod naselja Xxxxxxxxx

Projektom je predviđena ukupna duljina cjevovodâ od 2440 m i to od lijevanoželjeznih ductil cijevi DN 500 mm, odnosno 300 mm koje se međusobno spajaju “Tyton“ spojem i odgovarajućim fazonskim komadima i armaturama koji se ugrađuju na cjevovodu.

Na trasi će se izvesti ukupno 12 armiranobetonskih okana i to: dva okna muljnog ispusta i sekcijskog zasuna (VO1. i VO.10), okno sekcijskog zasuna i zračnog ventila VO.2, četiri okna muljnog ispusta (VO.3, VO.5, VO.7 i VO.11), tri okna sekcijskog zasuna (VO.4, VO. i VO.12), te dva okna zračnog ventila (VO.6 i VO.8)

1.7.2 Sanacija vodospreme Otok

Predmet ovog projekta je sanacija vodospreme “Otok” koja senalazi uz naselje Smoljići, na udaljenosti cca. 1100 m sjeveroistočno od centra mjesta Otok. Pristupni put do vodospreme je osiguran asfaltiranom nerazvrstanom cestom koja je u dobrom stanju.

Vodosprema zapremine 500 (2 x 250) m3 izgrađena je od armiranog betona prije cca. 31 godina i sastoji

se od crpne stanice, zatvaračnice i dvije vodne komore.

Sanacija vodnih komora će se izvršiti u više faza i obuhvaća: pripremu podloge – unutarnjih površina komore ispiranjem mlazom vode visokog tlaka od 800 bara, saniranje ošećene armature, zapunjavanje eventualnih pukotina u konstrukciji, sanacija dilatacija na objektu (ako je potrebno), zaštitu oonstrukcije reparaturnim mortovima i izradu hidroizolacije na unutranjim površinama vodospreme. Za pristup u vodne komore predviđene su ljestve s leđobranom koje je zbog dotrajalosti i oštećenja potrebno zamijeniti novima.

Komorama se pristupa preko zatvaračnice koja je organizirana na tri nivoa i u kojoj su smješteni fazonski komadi i armature preko kojih se vrši regulacija toka kroz dovodne i odvodne cjevovode. U zatvaračnici su smješteni hidromehanički raspleti s fazonskim komadima i armaturama.

Sanacija unutarnjih površina zatvaračnice i CS izvest će se na sličan način kao sanacija vodnih komora. Nad hidromehaničkim raspletom, ispod stropa objekta, ugradit će se čelični nosač za postavljanje ručne dizalice za dizanje i spuštanje armatura, fazona i crpki. Za komunikaciju između različitih razina

zatvaračnice koriste se čelične stepenice koje su u lošem stanju te ih je potrebno zamijeniti novima od pocinčanog čelika (ASI 304). Ogradu koja se nalazi uz podeste unutar zatvaračnice je također potrebno zamijeniti novom pocinčanom čeličnom ogradom.

Armature i fazoni su oslonjeni na betonske blokove koji se nalaze u dobrom stanju. Općenito se može reći da armature i fazonske komade treba očistiti (ispjeskariti do metalnog sjaja), te ponovo obojiti

epoksidnim premazom radi antikorozivne zaštite.

Postojeće crpke unutar objekta su u lošem stanju te je predviđena njihova zamjena novim crpkama.

Nove crpke će raditi u istom režimu rada (1+1), a kapacitet svake pojedinačno će biti Q/H=4.08 l/s / 73

m. Dio hidromehaničke opreme uz crpno postrojenje će se također zamijeniti novom.

Sanacija vanjskih ploha objekta se sastoji od izrade nove toplinske fasade uz prethodnu reparaturu oštećenih dijelova fasade i naravno skidanja stare žbuke i čišćenja površine, izrade nove hidroizolacije ravnog krova, izrade limenog opšava nadozida krova, skidanje gromobranske instalacije i antene te kasnije vraćanje u prvobitno stanje, izrade nove hidroizolacije gornje ploče iznad CS sa svim drugim

slojevima, zamjena svih zatvora novima, izrade novog svjetlarnika uz prozore CS, te ostalih sitnih radova.

Oko parcele vodospreme je postavljena ograda od istegnutog metala na stupovima, visine cca. 1.8 m i u relativno je dobrom stanju. Predviđeno je bojanje ograde zelenom bojom te eventualna zamjena dijela oštećene ograde. Ulazna ogradna vrata su malo rasklimana te ih je potrebno popraviti i obojati.

Svi cjevovodi unutar zasunske komore su izvedeni iz lijevanog željeza te se nalaze u relativno dobrom stanju s obzirom na starost i uvjete u samoj komori (velika vlaga). Armature i fazoni su funkcionalni, ali ih je potrebno ispjeskariti do metalnog sjaja, te ponovo obojiti i zaštititi epoksidnim premazom radi antikorozivne zaštite.

Napajanje objekta vrši se iz distribucijske NN mreže (zakupljena snaga iznosi 13,8 kW). Postojeće brojilo je potrebno izmjestiti u zid na ulazu u vodospremu. Glavni razvodni ormar nalazi se u prostoru crpne stanice, unutar njega nalazi se energetska i upravljačka oprema, te oprema daljinskog nadzora i upravljanja koju treba u cijelosti zamijeniti. Obzirom na vlagu, unutar glavnog razvodnog ormara potrebno je ugraditi grijač od minimalo 130 W. Unutar zatvaračnice predviđeno je izvršiti izjednačavanje potencijala metalnih masa. Vodosprema ima sustav zaštite građevine od djelovanja munje, obzirom da se vrše radovi na fasadi potrebno je izvršiti zamjenu gromobranske instalacije. Sve metalne mase na

krovu i pročelju objekta, koje nisu sastavni dijelovi električne instalacije potrebo je spojiti na IPMM.

Obzirom na niske temperature u zimskim uvjetima, u crpnu stanicu je potrebno ugradit dva električna grijača zraka.

1.7.3 Vodoopskrba naselja Sušci (Dicmo)

Ovim projektom predviđena je izgradnja vodoopskrbnih građevina na području naselja Sušci i Osoje, što obuhvaća:

- vodoopskrbne cjevovoda u ukupnoj duljini cca 4978 m; od čega 4082 m predstavlja vodoopskrbnu mrežu naselja Sušci, dok je 896 m spojni cjevovod kojim se sustav s područja Sušaka povezuje s postojećom vodoopskrbnom mrežom naselja Osoje

- dvije hidrostanice – HS Sušci 1 i HS Sušci 2, koje su predviđene kao tipske montažne nadzemne građevine koje se isporučuju u kompletu s crpnim blokom i pratećom opremom

Izvedbom ovih građevina omogućava se vodoopskrba naselja Sušci, u kojemu je u postojećem stanju samo neznatan dio potrošača priključen na javnu vodoopskrbu, te se poboljšava vodoopskrba dijela zaselaka smještenih u visokoj zoni naselja Osoje.

Vodoopskrbni cjevovodi

Cjevovodi se polažu uglavnom u postojeće prometnice i puteve, te samo manjim dijelom u postojećem terenu izvan prometnica. Prosječna dubina polaganje je cca 1.2 m. Cjevovodi se u duljini 4954 m izvode od PEHD cijevi (PE 100, SDR 17) profila od DN 63 do DN 160 mm, dok se 24 m spojnih cjevovoda do hidrostanica izvodi od lijevanoželjeznih fazonskih komada.

Na cjevovodima se izvode svi elementi neophodni za uredno funkcioniranje i održavanje vodoopskrbne mreže. Na najvišim točkama cjevovoda ugrađuju se zračni ventili koji služe za ispuštanje zraka iz

cjevovoda, čime sprječavaju nakupljanje zraka i smanjivanje protočnog kapaciteta u višim dijelovima mreže, te po potrebi omogućuju uvlačenje zraka u cjevovod.

Na najnižim točkama ugrađuju se muljni ispusti koji služe za pražnjenje cjevovoda kod rekonstrukcije ili ispiranja, kao i za povremeno pražnjenje sa svrhom odstranjivanja nakupljenog taloga.

Predviđa se i ugradnja armature za zatvaranje pojedinih dionica cjevovoda radi reguliranja vodoopskrbe, popravaka ili zamjene cjevovoda.

Većina armatura smješta se u armirano-betonska okna , dok se manji dio (zasuni manjih ogranaka) izvode u zasutoj izvedbi s ugradbenom garniturom i uličnom kapom, kako bi se omogućio pristup s površine tamo gdje je to potrebno. Ukupno je predviđena izgradnja 11 armirano-betonskih okana, unutar kojih se, uz zasune ogranaka i sekcijske zasune, predviđa izvedba ukupno 4 zračna ventila i 4 muljna ispusta.

U skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06), na cjevovodu je predviđena

ugradnja ukupno 12 nadzemnih hidranata, minimalno po 1 u svakom zaseoku.

Hidrostanice

Hidrostanice su predviđene kao montažni nadzemni objekti kontejnerskog tipa koji se isporučuju zajedno s crpnim blokom i pratećom opremom. Montažni objekt obje hidrostanice je vanjskih dimenzija 2,42x2,12 m, visine 2,7 m, s jednostrešnim krovom nagiba cca 12°. Osnovna konstrukcija objekta

izvedena je od kvadratnih čeličnih cijevi □100 mm. Zidovi i krov izvedeni su od sendvič izolacijskih panela debljine 80 mm. Kontejner se postavlja na betonsku temeljnu ploča, koja je ujedno i pod kontejnera.

Temeljna ploča oslanja se na armirano-betonske zidove temelja. Aspolutna kota poda u HS Sušci 1 je na

381.00 m n.m, a u HS Sušci 2 na 387.30 m n.m.

Predviđena su automatizirana hidrostanice, bez stalne posade, s crpkama koje su frekventno regulirane. Unutar radnog prostora tipske građevine smješten je strojarski crpni blok koji se isporučuje u kompletu, kao i dovodni i odvodni cjevovod sa svim potrebnim armaturama za siguran rad i zaštitu od vodnog udara.

Za izgradnju hidrostanica formiraju se zasebne parcele, a pristup parcelama osiguran je s javnog puta.

Osnovni tehnički podaci o crpnim uređajima:

HS Sušci 1

Odabrano radno područje: tlačna razlika ulaz-izlaz: 55 m.v.s.; količina dobave: od 0 do 10 l/s

Dopustivi ulazni tlak: od 0,5 do 10 bara Broj instaliranih crpki: 3 kom

Instalirana snaga uređaja: 3 x 3 = 9 kW; napajanje: 3*400 V ± 5%, 50 Hz

HS Sušci 2

Odabrano radno područje: tlačna razlika ulaz-izlaz: 60 m.v.s.; količina dobave: od 0 do 10 l/s

Dopustivi ulazni tlak: od 0,5 do 9,5 bara Broj instaliranih crpki: 3 kom

Instalirana snaga uređaja: 3 x 4 = 12 kW; napajanje: 3*400 V ± 5%, 50 Hz

Uz obje hidrostanice izvodi se po jedno armirano-betonsko okno za smještaj potrebnih fazona i armatura kojima se omogućuje održavanje hidrostanice i opskrba vodom dijela stanovništva predmetnog područja kada su hidrostanice iz bilo kojeg razloga van funkcije.

Elektrika i automatika

Napajanje glavnog razvodnog ormara +GRO izvest će se iz samostojećeg priključno mjernog ormara

SPMO kabelom NYY-J 5x10 mm2, smještenog u ogradni zid objekta.

Obzirom da je predviđen tipski objekt hidrostanice, objekt je opremljen unutarnjom rasvjetom, priključnicama, ventilacijom i grijanjem. Sva oprema unutar objekta napaja se s tipskog ormara, koji će se zbog zahtjeva za daljinskom nadzorom i kompatibilnosti sa sustavom doraditi. Razdjelnik +RVO će se napajati iz ormara +GRO, isto kao i ormarić kućne potrošnje +OKP (napaja unutrašnju rasvjetu, utičnicu, ventilaciju i grijanje). Oprema potrebna za izvedbu nadzorno-upravljačkog sustava ugrađuje se u ormar

+GRO, sve prema elektrotehničkom projektu.

Daljinski prijenos podataka od hidrostanica HS Sušci 1 i HS Sušci 2 do SDNU predviđen je radijskom i GPRS komunikacijom.

Postojeća infrastruktura

Cjevovodi i objekti iz ovog projekta položeni su u naseljima Sušci i Osoje, te njihova izgradnja neminovno uvjetuje respektiranje i usklađivanje s postojećom i planiranom infrastrukturom.

Na predmetnom području položene su EK i EE instalacije, te glavni vodovodni cjevovod Kraj-Sušci odnosno glavni cjevovod u Osoju. Osim glavnih vodovodnih cjevovoda, na koje se spaju predmetni cjevovodi, u Sušcima su na dvije dionice položeni i lokalni opskrbni cjevovodi manjeg profila koji se stavljaju van funkcije, a postojeći kućni priključci se prespajaju na nove cjevovode.

Na mjestima križanja s EK instalacijama i EE instalacijama cjevovodi su položeni tako da je poštivan

propisani minimalni svijetli horizontalni razmak od 50 cm i osiguran svijetli vertikalni razmak od 30 cm.

Na lokaciji hidrostanice HS Sušci 2 potrebno je izvršiti izmještanje EE instalacija, odnosno kabliranje

dijela trase, sve prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije (HEP d.o.o.).

Na dionici na kojoj se trasa cjevovoda križa s cijevnim propustom u prometnici, cjevovod se predviđa položiti iznad njega i obložiti u beton.

1.8Radovi na sustavu odvodnje aglomeracije Otok

Planirani radovi na sustavu odvodnje otpadnih voda aglomeracije Otok podijeljeni su u 4 cijeline, prema projektnoj dokumentaciji, prema tablici.

1. KANALIZACIJSKA MREŽA CENTRALNOG DIJELA NASELJA (OTOK) 1. FAZA (IZMJENE I DOPUNE)

2. KANALIZACIJSKA MREŽA CENTRALNOG DIJELA NASELJA (OTOK) 2. FAZA (IZMJENE I DOPUNE)

3. ODVODNJA NASELJA OTOK - SLIVOVI CENTAR, JUG I ISTOK

4. ODVODNJA NASELJA OTOK - SLIV SJEVEROISTOK

U tablici u nastavku je dan popis ishođenih lokacijskih, odnosno građevinskih dozvola za radove na

sustava odvodnje u okviru ovog Ugovora.

	PROJEKT	LOKACIJSKA DOZVOLA		GRAĐEVINSKA DOZVOLA
1.	Sustav odvodnje otpadnih voda općine Otok - kanalizacijska mreža centralnog dijela naselja Izmjena i dopuna 1. XXXX	Xxxxx: UP/I-350-05/17- 01/000021 URBROJ: 2181/1-11-00- 05/01-17-0008	6.10.2017	Klasa: 361-03/18-25/0001 Urbroj:2181/1-11-00-05-18- 03	09.10.2018.
2.	Sustav odvodnje otpadnih voda općine Otok - kanalizacijska mreža centralnog dijela naselja Izmjena i dopuna 2. XXXX			Xxxxx: UP/I-361-03/18- 01/000092 Urbroj:2181/1-11-00-05/01- 18-0007	31.10.2018.
3.	Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Otok Odvodnja naselja Otok - slivovi Centar, Jug i Istok	Klasa: UP/I-350-05/17- 01/000025 URBROJ: 2181/1-11-00- 05/01-17-0007	30.10.2017.	Klasa: UP/I-361-03/18- 01/000089 Urbroj:2181/1-11-00-05/01- 18-0007	22.10.2018.
4.	Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Otok Odvodnja naselja Otok - sliv Sjeveroistok	KLASA:UP/I-350-05/17- 01/000022 URBROJ: 2181/1-11-00- 05/01-17-0010	25.10.2017.	Klasa: UP/I-361-03/18- 01/000088 Urbroj:2181/1-11-00-05/01- 18-0007	16.10.2018.

1.8.1 Odvodnja otpadnih voda centralnog dijela naselja Otok - I. faza

Ovim projektom je predviđena gravitacijskih kolektora centra centralnog dijela naselja Otok (Općina Otok) koji uključuje izvedbu:

− 1497 m gravitacijskih kolektora

Predmetne dionice smještene su na istočnom dijelu Sinjskog polja (lijeva obala rijeke Cetine).

Gravitacijski kolektori

Kanalizacijski kolektori se polažu u postojećim putevima s asfaltni /zemljanim zastorom. Predviđena je izvedba gravitacijskih kolektora od za kanalizaciju od centrifugalnog poliestera (PES cijevi) profila DN250, krutosti SN 5000.

Trasa planirane kanalizacije položena je situacijski tako da se što manje zadire u koridor postojećih

instalacija, poštujući uobičajenom rasporedu instalacija u prometnici, gdje se kanalizacija smješta u osi

prometnice.

Revizijska okna na trasi gravitacijskih cjevovoda

Na svim horizontalnim i vertikalnim lomovima gravitacijskih kolektora, te na mjestima uvjetovanim

priključenjem mrežnih kanala ili objekta, predviđena su tipska revizijska okna.

ugrađuju se okrugla prefabricirana betonska okna s polimernom kinetom i integriranim priključcima za cjevovode. Okna su modularna i sastoje se od donjeg dijela (kinete), tijela okna i konusnog završetka, a međusobni spojevi pojedinih dijelova okna trebaju biti u potpunosti vodonepropusni.

Odabrani profili okana su:

• DN 800 za okna bez priključaka (prolazna okna) visine do 2.1 m

• DN 1000 za okna s priključkom i okna visine veće od 2.1m.

Revizijska okna profila DN 1000 i DN 800, odnosno njihovi dijelovi moraju imati ugrađene stepenice

(stupaljke).

Postojeća infrastuktura

Cjevovodi iz ovog projekta položeni su na rubu naselja, te je njihov položaj usklađen s postojećom i

planiranom infrastrukturom.

Projektirana trase cjevovoda usklađena je s postojećom oborinskim propustima, te s koridorom koji je

predviđen za uređenje bujice Drežnica. Na mjestima križanja s propustima/kanalima oborinskih

voda/koritima vodotoka kolektore je predviđeno izvesti u betonskoj oblozi. Nivelete projektiranih

kolektora položene su na dubinama sukladno vodopravnim uvjetima, te ne utječu na proticajni profil postojećih propusta. Na mjestu križanja gravitacijskog cjevovoda s koridorom predviđenim za uređenje bujice Drežnica, vrh betonske obloge kanala postavljen je na kotu koja je cca. 1.7 m dublja od trenutne kote dna vodotoka.

1.8.2 Odvodnja otpadnih voda centralnog dijela naselja Otok - II. Faza (Spoj na UPOV Sinj)

Ovim projektom je predviđena izgradnja transportne mreže otpadnih voda Općine Otok prema UPOV-u Sinj, koji uključuje izvedbu:

− 2 954 m gravitacijskih kolektora za transport otpadnih voda,

− 4 podzemne crpne stanice (CS Otok 1, CS Spoj 1, CS Spoj 2 i CS Spoj 3)

− tlačne cjevovode ukupne duljine 3 477 m

Slika 5 Transport otpadnih voda na UPOV Sinj

Gravitacijski i tlačni cjevovodi

U sklopu kanalizacijske mreže predviđa se izvedba 2 941 m gravitacijskih cjevovoda (KO-FO1, KO-FO2, KO- FO3 i KO-FO4) i 13 m gravitacijskog spojnog cjevovoda između cjevovod GK 3 (koji je predmet I. Faze kanalizacijske mreže centralnog dijela naselja Otok) i crpne stanice Otok 1 što ukupno iznosi 2954 m gravitacijskih cjevovoda te 3 477 m tlačnog cjevovoda.

Gravitacijski cjevovodi su predviđeni od poliesterskih cijevi (GRP) nazivnog promjera DN 300 mm, krutosti SN 10000.

Tlačni cjevovodi su predviđeni od GRP cijevi nazivnog promjera DN 150, SN 10000.

Projektirane trase kolektora/cjevovoda položene su najvećim dijelom u puteve koji se nalaze uz regulirane melioracijske i odvodne kanale Sinjskog polja. Prijelaz cjevovoda (TC-Otok1) preko lateralnog i odvodnog kanala kao i rijeke Cetine planiran je montažnim vješanjem o konstrukcije mosta.

Tlocrtno vođenje trase cjevovoda uvjetovano je položajem samih kanala. Na ovim dionicama cjevovodi su položeni na minimalnoj udaljenosti kojom se osigurava stabilnost korita postojećih kanala, a sve u skladu s uvjetima hrvatskih voda.

Vertikalno vođenje nivelete cjevovoda uvjetovano je konfiguracijom terena, zadovoljavajući kriterij minimalnog dozvoljenog pada odabranog cjevovoda, i minimalna dubina nivelete definirana je vodeći računa i o dozvoljenoj minimalnoj vertikalnoj udaljenosti na mjestima križanja s melioracijskim i odvodnim kanalima.

Paralelno s izgradnjom transportnih cjevovoda na većem dijelu trase gradi se i cjevovod ispusta s uređaja za pročišćavanje Sinj, te se na dijelu uz transportne cjevovode (uz TC Otok 1 i KO-FO1) planira sanacija postojećeg magistralnog vodovodnog cjevovoda promjera 500mm.

Uz projektirane trase cjevovoda projektom je predviđen preostali iskop (prvi i veći dio iskopa predviđen je kroz projekt Ispusta iz UPOV-a Sinj do Cetine) rova za polaganje elektroenergetskih kabela za napajanje crpnih stanica iz ovog projekta i napajanja crpnih stanica paralelnog projekta Ispust iz UPOV-a do Cetine

Revizijska okna na trasi gravitacijskih cjevovoda

Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima trase gravitacijskog kolektora kao i na minimalnim propisanim razmacima duž trase, te na mjestima spoja gravitacijskog s tlačnim cjevovodom, predviđeno je postavljanje betonskih predfabriciranih revizijskih okana ∅1000 i ∅800 mm (izuzev na dionici gravitacijskog cjevovoda KO-FO1 koja prelazi preko pločastog propusta gdje se ugrađuju armirano betonska okna, vidi grafički priloge u Knjizi 5).

Ugrađuju se okna izrađena od predfabriciranih betonskih elemenata, otpornih na transport medija, ne podliježu koroziji, i ispitana u pogledu izdržljivosti na statička opterećenja u zemlji odnosno betonu, i na dinamička opterećenja u cestama. Revizijska okna uz obaveznu upotrebu gumenih brtvi za vertikalno spajanje elemenata (baza, cijevni nastavak, završetak) osigurava potpun vodonepropusan kanalizacijski sustav.

Sveukupno će se izvesti 75 montažnih revizijskih okana, od čega 53 okna ∅1000, 21 okna ∅800 i 1 montažno okno ∅1000 opremljeno zaštitnom košarom pred ulaze u crpnu stanicu CS Otok 1. Uz projektom predviđenih 75 tipskih revizijskih okana, troškovnikom je obuhvaćeno dodatnih 5 okana (3 okna ∅1000, 2 okna ∅800) kojima bi se omogućile eventualne izmjene trase/nivelete kolektora. Točna

specifikacija okana, broj i položaj utvrdit će se nakon odabira kanalizacijskog materijala i detaljnog iskolčenja trase, uvažavajući eventualne izmjene uzrokovane utvrđenim/stvarnim položajem podzemnih instalacija i promjenom lokalnih prilika.

Betonska okna se postavljaju na način da se baza okna postavi na prethodno pripremljenu podlogu od kamenog materijala kojemu je veličina zrna 8-16 mm, debljine 10 cm prema projektiranoj koti nivelete. Na mjestima gdje je tlo slabe nosivosti (kvartarne naslage ili nasip) predviđeno je temeljenje okna izvesti na zamjenskom materijalu debljine 20 cm.

Baza okna prethodno će se proizvesti tvornički, prema elementima iskolčenja kolektora za predmetni profil kolektora na razmatranoj dionici, s istakama cijevnih profila za spoj na cjevovod. Spojevi cijevi u bazi okna su na naglavak. Okna moraju biti opremljena odgovarajućim spojnim elementom sukladno odabranom cjevovodu kako bi se osigurala vodotijesnost spoja okna s cjevovodom.

Konstrukcija okna se sastoji od tri osnovna elementa izrađena od betona, baze, cijevnog nastavka i završnog vijenca. Završni vijenac se sastoji od betonskog rasteretnog prstena i poklopca Ø600 mm za okna Ø1000, dok se kod okna Ø800 sastoji od konusnog završetka s izravnavajućim prstenom i poklopcem Ø600 mm.

Ovisno o položaju kolektora (prometnica, lokalni put…), poklopac i podložna armiranobetonska ploča moraju biti izvedbe prilagođene konkretnom prometnom opterećenju.

Silazak u okna Ø1000 i Ø800 mm predviđen je preko integriranih penjalica odnosno ljestava za silazak

radnika u okno sve prema smjernicama Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada.

AB okna na trasi tlačnih cjevovoda

Armirano betonska okna predviđena su:

− na konkavnim mjestima tlačnog cjevovoda TC Otok1 gdje je se ugrađuju muljni ispusti,

o čvor TC OTOK1-22, stac. 0+378,45

o čvor TC OTOK1-30, stac. 0+413,40

− na konveksnim dionicama tlačnog cjevovoda TC Otok1 gdje se ugrađuju standardni odzračni

ventili,

o čvor TC OTOK1-15, stac. 0+269,06

o čvor TC OTOK1-27, stac. 0+401,77

− na mjestima gdje je prema proračunu potrebna zaštita tlačnih cjevovoda od nastalih tlačnih prekoračenja ugradnjom specijalnih kanalizacijskih zračnih ventila,

o čvor TC OTOK1-3, stac. 0+005,74

o čvor TC OTOK1-11, stac. 0+238,09

o čvor TC SPOJ1-3, stac. 0+002,50

o čvor TC SPOJ1-6, stac. 0+074,00

o čvor TC SPOJ2-4, stac. 0+009,53

o čvor TC SPOJ2-7, stac. 0+085,89

o čvor TC SPOJ2-21, stac. 0+630,29

o čvor TC SPOJ3-2, stac. 0+001,57

o čvor TC SPOJ3-12, stac. 0+235,99

o čvor TC SPOJ3-29, stac. 0+708,46

Svijetle tlocrtne dimenzije okana muljnih ispusta i okana gdje se ugrađuju specijalni kanalizacijski ventili su 100x170 cm i visine prema nacrtu. Okna gdje se ugrađuju standardni odzračni ventili su manjih svijetlih dimenzija, 80x100x100cm (šxdxv). Zidovi okana su debljine 25 cm, odnosno 20 cm kod manjih okana (standardnih odzračnih ventila), donja ploča okana je debljine 25 cm, dok je gornja ploča debljine 20 cm, izvodi se od vodonepropusnog betona C 35/45. Cjevovodi unutar okana izvest će se s fazonskim komadima od nodularnog lijeva, a spojevi fazonskih elemenata s cijevima izvest će se pomoću prirubničkog komada od cijevnog materijala, sve prema nacrtima. Za pristup, montažu, demontažu i održavanje hidromehaničke opreme na gornjoj ploči muljnih ispusta predviđena su dva, dok je na gornjoj ploči odzračnih ventila predviđena ugradnja jednog lijevano-željezna poklopca dimenzija svijetlog otvora 600 x 600 mm, sve prema nacrtima. Unutar okana nalaze lijevano željezne penjalice, a kod dubljih okana (>3m) ugrađuju se ljestve sa zaštitnim klizačem.

Ventilacija okana gdje se ugrađuju odzračni ventili odvija se putem otvora za ozračivanje u kanlizacijskim poklopcima, osim okana TC Otok1-3 i TC Otok1-11 na kojima se zbog uvjeta u kojima su smješteni („močvarnim“ uvjetima) ugrađuju vodotijesni poklopci pa se ventiliranje okna ugrađuju samostojeći odzračnici visine 2 metra.

Crpne stanice

Crpne stanice Otok 1, Spoj 1, Spoj 2 i Spoj 3 su samostalni objekti smješteni na trasi transportnog cjevovoda otpadnih voda iz Otoka prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Sinj.

Pristup crpnim stanicama CS Otok1 (230m) i CS Spoj1 (1190m) predviđen je s lokalnih zemljanih puteva kojima će se po ugradbi cjevovoda gornji slojevi zamijeniti drobljenim kamenim materijalom odnosno

urediti kao makadamski pristupi (prvih 620m pristupa crpnoj stanici CS Spoj1 uređuje se kroz pristup crpnoj stanici CS Ispust 2 koja je dio projekta Ispust iz Upov-a Sinj do Cetine). Pristup crpnoj stanici CS Spoj 2 predviđen je s lokalnog asfaltnog puta, a pristup crpnoj stanici CS Spoj 3 s postojećeg lokalnog puta.

Objekti crpnih stanica su potpuno ukopani, a osnovu im čini posuda promjera 2,0 m od poliestera, SN 10000, prema HRN EN 14364:2013 „ili jednakovrijedno“, s predviđenim spojevima za dovodni gravitacijski kolektor, tlačni cjevovod i drugu instalaciju (ventilaciju, elektriku). Visine posuda se razlikuju po crpnim stanicama i iznose: CS Otok 1 (h=6,65 m), CS Spoj 1 (h=5,48 m), CS Spoj 2 (h=6,70 m) i CS Spoj 3 (h=5,90 m). Na dnu posude s vanjske strane se nalazi prsten za uklještenje u betonski opteživač (uzgon). Na vrhu posude se postavlja armirano-betonska ploča crpne stanice s temeljima, izrađena od vodonepropusnog betona C35/45.

Karakteristike crpne stanice Otok1:

- lokacija: naselje Otok, k.o. Xxxx, k.č. 1039

- dubina stanice 6,85 m

- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 300 mm

- tlačni cjevovod DN 150 mm duljine 645 m'

- hidrauličke karakteristike: Q = 16,0 l/s; Hman = 13,1 m

Karakteristike crpne stanice Spoj1:

- lokacija: naselje Brnaze, k.o. Xxxxxx, x.x. 3958

- dubina stanice 5,9 m

- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 300 mm

- tlačni cjevovod DN 150 mm duljine 582 m'

- hidrauličke karakteristike: Q = 16,0 l/s; Hman = 9,3 m

Karakteristike crpne stanice Spoj2:

- lokacija: naselje Brnaze, k.o. Xxxxxx, x.x. 3945

- dubina stanice 7,0 m

- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 300 mm

- tlačni cjevovod DN 150 mm duljine 1200 m'

- hidrauličke karakteristike: Q = 16,0 l/s; Hman = 12,6 m

Karakteristike crpne stanice Spoj3:

- lokacija: naselje Brnaze, k.o. Xxxxxx, x.č. 4047 i 4105

- dubina stanice 6,2 m

- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 300 mm

- tlačni cjevovod DN 150 mm duljine 1060 m'

- hidrauličke karakteristike: Q = 16,0 l/s; Hman = 13,3 m

Gabariti crpnih stanica kao i svi prateći elementi i oprema dimenzionirani su za proračunate kapacitete koji zadovoljavaju potrebe hidrauličkog opterećenja. Oblikovanje dna posude za usmjeravanje vode prema crpkama, je izvedeno elementima od poliestera.

Na gornjoj ploči crpne stanice predviđena su dva otvora za montažu, demontažu predviđene 2 crpke.

Kroz jedan od otvora predviđen je pristup za održavanje crpne stanice.

Na otvoru za pristup predviđena je montaža lijevano-željeznih poklopca (ili nekog drugog materijala istih karakteristika) dimenzija svijetlog otvora 720*530 mm. Predviđeni su poklopci za ugradnju u prometnice (klasa nosivosti D400), moraju biti potpuno vodotjesani i plinotjesni. Izvedba poklopaca predviđena je na način da vrh poklopca bude u razini s uređenim terenom. Poklopci su opremljeni bravicom s univerzalnim ključem za sprečavanje neovlaštenog pristupa. Na mjestu otvora predviđenog za silazak u crpnu stanicu ugradit će se zaštitne ljestve s klizačem.

Ventilacija crpne stanice se odvija prirodnim putem na način da se iz crpne stanice izvodi ventilacijska cijev DN200 koja se spaja na samostojeći odzračnik visine 5 metara koji je montiran na produžetku temelja nadstrešnice elektroormara, u svemu prema detaljima iz nacrta. Jarbol se izvodi od pocinčanog profila promjera NO200/100 mm. Na donjem dijelu odzračnika prije redukcije profila NO200/100 mm, treba predvidjeti naknadnu mogućnost ulaganja filtera od aktivnog ugljena u odzračnik, kao dodatnu mogućnost sprječavanja širenja neugodnih mirisa u okoliš.

Unutar objekta je montirana radna platforma (rešetka od pocinčanog lima) s fiksnim i pomično

otklopnim dijelom.

Na otvoru ulaza gravitacijskog kanala na udaljenosti od 30 cm ugrađuje se poliesterski element za smirivanje dotoka, kako bi se osigurali optimalni uvjeti za rad predviđenih kanalizacijskih crpki.

Gravitacijski kolektor je promjera DN 300 mm, a tlačni cjevovod je promjera DN 150 mm, spoj na

navedene cjevovode je od poliestera SN 10000.

Prilikom izvedbe ovih objekata, potrebno je primijeniti sva tehnička rješenja koja osiguravaju zaštitu i

vodonepropusnost.

Uljevno okno s košarom

Košara za krupni otpad se ugrađuje u predfabricirano betonsko revizijsko okno Φ1000 mm pred ulaz u crpnu stanicu Otok 1 i služi kao prepreka krupnijim komadima otpada da dođu do crpki i poslije u tlačni cjevovod.

Košara za krupni otpad se sastoji od šipki s odgovarajućim otvorima, kotačića i ljestvi s vodilicama na koje se montira, čime je omogućeno njeno jednostavno vađenje i čišćenje.

Košara i svi dijelovi se izvode od nehrđajućeg čelika (INOX).

Na gornju ploču ovog okna se montira pravokutni lijevano-željezni poklopac dimenzija 800x800 mm (nosivosti prema HRN EN 124 „ili jednakovrijedno“) da bi se omogućilo nesmetano izvlačenje košare.

Elektrika i automatika

Crpne stanice su opremljene s nadzemnim ormarićima u kojima se nalazi lokalna automatika. Daljinski prijenos podataka od CS do Dispečerskog centra vršit će se radijskom i GPRS komunikacijom. Objekt će se opskrbiti elektroenergetskim napajanjem podzemno preko mjernog ormarića PMO smještenog uz CS, a u svemu prema propisima i prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti nadležne institucije.

Hidromehanička oprema crpne stanice

U crpnu stanicu se ugrađuju tipske potopne kanalizacijske crpke koje se ugrađuju na dnu postrojenja. Ovješene su na nosače crpki – priključna koljena, koja su učvršćena za dno tipske crpne stanice od centrifugiranog poliestera. Crpke vlastitom težinom brtve spoj između crpke i priključnog koljena.

Crpna stanica je opremljena s po dvije potopljene crpke koje rade u režimu rada 1+1. Na kućište jedne crpke je planirana montaža mehaničkog mlaznog ventila za podizanje taloga i miješanje crpnog medija.

Za montažu i demontažu crpki služe vodilice, koje pomažu da se agregat može demontirati i ponovno montirati (fiksirati) na isto mjesto, bez pražnjenja sadržaja crpne stanice i bez ulaska ljudstva u objekt. Svaka pojedinačna crpka se izvlači pomoću lanca, koji je pričvršćen na crpku, a drugi kraj ovješen na nosač vodilica i držač lanca, koji je ugrađen na U profil, na vrhu okna.

Svaka crpka ima svoj tlačni cjevovod, koji je ugrađen vertikalno uz stjenku okna, a onda se oba cjevovoda

spajaju u zajednički, koji horizontalno prolazi van kroz zid (stjenku) okna, pri vrhu istog.

Kućište crpnog agregata zaštićeno je da bi moglo biti uronjeno u otpadnu vodu. Površine unutarnjeg dijela spiralnog kućišta zaštićene su od abrazivnog djelovanja krutih čestica iz vode. Vratilo crpnog agregata izrađeno je od materijala sposobnog da podnese statička i dinamička naprezanja, otpornog na korozivno djelovanje medija kao i abrazivno djelovanje krutih čestica u vodi. Rotor crpke izrađen je od materijala otpornog na koroziju i habanje površine. Izvedba rotora crpke omogućuje pouzdan transport medija u kojem se nalaze krute čestice, vlaknasti materijali pa i veće čestice koje se mogu naći u otpadnoj vodi. Rotirajući dijelovi crpki moraju biti dinamički uravnoteženi, te tako izvedeni da im je prvi kritični broj okretaja najmanje 50% veći od normalnog radnog broja okretaja. Kod malih rotirajućih dijelova s zanemarivim silama neravnoteže, ovaj zahtjev ne mora biti ispunjen. Isporučitelj mora izdati potvrdu o provedbi uravnoteženja dijelova i sklopova kao i preporučiti prihvatljive razine vibracija i buke u radnim uvjetima.

Tijekom rada crpni agregati su samo djelomično potopljeni, stoga moraju imati efikasno hlađenje motora crpke, kao i zaštitu od pregrijavanja (termički senzori u namotima statora). Spoj crpke s tlačnim cjevovodom izveden je tako da se montaža i demontaža može vršiti bez potrebe silaska čovjeka u crpnu stanicu. Spuštanje i dizanje crpnih agregata vrši se pomoću auto dizalice. Automatskim sustavom upravljanja radom crpki predviđena je ciklička zamjena radnih i rezervne crpke čime je omogućen približno isti broj radnih sati svake pojedine crpke. Crpke su dimenzionirane na temelju mjerodavnih dotoka. Instalirani kapacitet crpki veći je od maksimalnog satnog kišnog dotoka.

Za povremeno miješanje neprocijeđene i neobrađene fekalne otpadne vode u crpnoj stanici predviđena je ugradnja mehaničkog mlaznog ventila za podizanje taloga i miješanje crpljenog medija. Mješač se montira na kućište crpke.

Na temelju preporuka proizvođača crpki o maksimalnom broju uključivanja na sat i odabranog instaliranog kapaciteta crpnih stanica, izvršeno je dimenzioniranje crpnih bazena. Tlačni cjevovod kojim se transportira otpadna voda iz crpne stanice u gravitacijski kolektor dimenzioniran je na temelju maksimalne (vmaks=2,0 m/s) i minimalne brzine strujanja (vmin=0,6 m/s). Brzine manje od minimalne nisu preporučljive zbog taloženja u tlačnom cjevovodu, dok su kod brzina većih od maksimalne hidraulički gubici znatno povećani.

U crpnoj stanici će se ugraditi ispusni cjevovod dimenzije DN 100 za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Pražnjenje kompletnog tlačnog cjevovoda predviđeno je samo u izuzetnim situacijama. Ispusni cjevovod je opremljen nožastim zasunom bez ručnog kola, a manipulacija (otvaranje i zatvaranje) je omogućena putem otvora na gornjoj AB ploči okna pomoću ključa za otvaranje i zatvaranje zasuna.

Usponski cjevovodi s potrebnim fazonskim komadima, prirubničkim - rastavnim spojevima su od lijevanog željeza GGG prema HRN EN598, a sastoje se od Q, T, R, FF i F komada s potrebnom vijčanom i brtvenom robom.

Na oba tlačna cjevovoda ugrađeni su nepovratni ventili s kuglom i revizioni nožasti zasuni s ručnim

kolom.

Nepovratni ventili su na vertikalnom dijelu cjevovoda da bi spriječili povratni tok vode kroz jednu crpku dok druga crpku radi. Cjevovodi se spajaju u kolektor preko koljena i T komada. Tlačni cjevovod je izveden od lijevanog željeza i spaja se na tlačni kolektor s vanjske strane okna.

Potopljene crpke u pogonu predstavljaju izvor buke u crpnoj stanici. Razinu buke crpki definira proizvođač na temelju izvršenih mjerenja. Točnu razinu zvučnog tlaka moguće je odrediti tek po odabiru konkretnih crpki. Razina buke nastala u crpnoj stanici mora zadovoljavati kriterije propisane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Ukoliko razina buke bude veća od propisane, predvidjet će se dodatne mjere za njezino smanjenje.

Postojeća infrastuktura

Cjevovodi i objekti iz ovog projekta položeni su kroz Sinjsko polje te njihova izgradnja neminovno uvjetuje respektiranje i usklađivanje s postojećom i planiranom infrastrukturom.

To se prvenstveno u Sinjskom polju odnosi na odvodne i melioracijske kanale samoga polja s kojima se predmetna građevina vodi usporedno ili se presijeca. Projektirane trase cjevovoda položene su na način kako bi se maksimalno zadovoljili dati vodopravni uvjeti u pogledu usporednog vođenja i križanja s reguliranim koritom Goručicom, glavnim odvodnim kanalom te melioracijskim kanalima kroz Sinjsko polje.

Projektirane trase usklađene su također i sa:

• postojećim vodoopskrbnim cjevovodom koji su udaljeni minimalno 2 m od glavnog vodovodnog cjevovoda promjera 500 mm, kako je zatraženo u uvjetima VIOCK-a,

• postojećim elektroenergetskim instalacijama (VN 3x35kV) na dionici gravitacijskog cjevovoda KO FO1 (od stac. 0+090,70 do stac. 0+129,01) gdje je predviđena zaštita i pridržanje,

• planiranom rekonstrukcijom magistralnog cjevovoda prema projektu „Rekonstrukcija dijela vodovoda Otok – Sinj i Otok – Trilj“ (izradio Infra projekt d.o.o.) i to na dionici tlačnog kolektora TC OTOK1 (od stac. 0+245,36 do stac 0+644,01), te na dionici gravitacijskog cjevovoda KO FO1 (od stac. 0+000 do stac. 1+335,00).

1.8.3 Odvodnja naselja Otok - Slivovi centar, jug i istok

Ovim projektom predviđena je izgradnja kanalizacijske mreže na području naselja Otok i to na području slivova Centar, Jug i Istok, koji obuhvaća izvedbu:

− 12100 m gravitacijskih kolektora fekalnih otpadnih voda,

− 1 podzemnu crpnu stanicu (CS Otok 3)

− tlačni cjevovode duljine 456m

Predmetno područje, smješteno je na istočnom dijelu Sinjskog polja (lijeva obala rijeke Cetine), te na nižim kotama jugoistočne padine planine Kamešnice.

Gravitacijski i tlačni cjevovodi

Trase gravitacijskih i tlačnih cjevovod najvećim dijelom polažu postojećim prometnicama i putovima, manjim dijelom po postojećem terenu.

U ovisnosti o mjestu ugradnje za izvedbu fekalnih kanalizacijskih kolektora koriste se:

• cijevi od stakloplastike (PES cijevi) profila DN200 i DN250, krutosti SN 5000,ugrađuju se u području

s visokom razinom podzemne vode.

• PVC cijevi profila DN315 i DN250, krutosti SN 8, ugrađuju se na višim kotama, gdje se ne očekuje

pojava podzemnih vode.

Tlačni cjevovod dužine paralelno s kanalizacijskim kolektorom. Izvodi se od PEHD cijevi profila

110/98.6mm (PE 100, SDR 17), a polaže se u blagom usponu, na dubini od cca 1.5m.

Na svim horizontalnim i vertikalnim lomovima gravitacijskih kolektora, te na mjestima uvjetovanim

priključenjem mrežnih kanala ili objekta, predviđena su tipska revizijska okna.

Ugrađuju se okrugla prefabricirana betonska okna s polimernom kinetom i integriranim priključcima za

cjevovode (prema HRN EN 1917). Okna su modularna i sastoje se od donjeg dijela (kinete), tijela okna i

konusnog završetka, a međusobni spojevi pojedinih dijelova okna trebaju biti u potpunosti

vodonepropusni.

Integrirani priključci kanala moraju biti odgovarajući za odabrani cijevni materijal s točno izvedenim položajem i kutom priključka u skladu sa projektnom dokumentacijom. Lomovi cjevovoda izvan revizijskih okana nisu dozvoljeni.

Visina okana, tlocrtni smještaj priključaka cijevi i njihovi profili definirani su situacijom i uzdužnim

profilom, a definitivno se utvrđuju izvedbenim projektom.

Odabrani profili okana su:

• DN 800 za okna bez priključaka (prolazna okna) visine do 2.1 m

• DN 1000 za okna s priključkom i za okna visine veće od 2.1m.

Revizijska okna profila DN 1000 i DN 800, odnosno njihovi dijelovi moraju imati ugrađene stepenice

(stupaljke).

Crpna stanica

Crpna stanica je predviđena kao podzemni objekt, na površini će biti vidljivi samo poklopci, ormar za smještaj elektro opreme, te stupovi za odzraku. Za izgradnju CS formira se posebna parcela, a pristup parceli osiguran je s javnog puta.

Crpna stanica sastoji se od dvije podzemne građevine: crpni bazen i uljevno okno. Uz crpnu stanicu, izvodi se armiranobetonsko kućište za smještaj elekto-ormara, te dva ventilacijska stupa od inoksa

Kanalizacijska crpna stanica se sastoji od kućišta, promjera 2,0 m, odgovarajuće visine, proizvedenog od poliestera, prema HRN EN 14364: 2013 „ili jednakovrijedno“, SN 5000, debljine stjenke min 39 mm, s predviđenim spojevima za dovodni cjevovod, tlačni cjevovod, odzraku i smještaj električnih kablova.

Kućište mora imati odgovarajuće hvataljke za transport.

U crpnoj stanici je predviđen smještaj dva potopljena crpna agregata, koji rade u režimu rada jedna radna

i jedna rezervna crpka. Opremljena je ljestvama s klizačem za servisne radove, te podestom koji omogućava servisiranje armatura zasunskog dijela tlačnog cjevovoda. Jedna od crpki mora biti i

opremljena mehaničkim mlaznim ventilom, ugrađenim na kućište, za dizanje i miješanje nataloženih dijelova na dnu crpne stanice. Montaža i demontaža crpki može vršiti bez potrebe silaska čovjeka u crpnu stanicu.

Neposredno uz crpni bazen izvodi se uljevno okno u kojem je smještena gruba rešetka (podizna košara s grubom rešetkom) radi odvaja krupnog otpada prije ulaza u crpni bazen

Karakteristike crpne stanice Otok 3:

- dubina stanice 5,95 m

- ubodni gravitacijski cjevovodi DN 150 mm

- tlačni cjevovod DN 90 mm duljine 456 m'

- hidrauličke karakteristike: Q = 5,0 l/s; Hman = 18.0 m

Usponski i horizontalni cjevovodi u CS s potrebnim fazonskim komadima spajaju se prirubničkim spojevima, izrađeni su od ductil lijevanog željeza sa epoxy zaštitom (unutarnjom i vanjskom), plastificirano prema DIN 30667 „ili jednakovrijedno“, debljina 250 mikrona, RAL 5015.

Armature na tlačnim cjevovodima također su predviđene od ductil lijevanog željeza sa epoxy zaštitom (unutarnjom i vanjskom), plastificirano prema DIN 30667 „ili jednakovrijedno“, debljina 250 mikrona, RAL 5015.

Elektrika i automatika

Crpne stanice su opremljene s nadzemnim ormarićima u kojima se nalazi lokalna automatika. Daljinski prijenos podataka od CS do Dispečerskog centra vršit će se radijskom i GPRS komunikacijom. Objekt će se opskrbiti elektroenergetskim napajanjem podzemno preko mjernog ormarića PMO smještenog uz CS, a u svemu prema propisima i prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti nadležne institucije.

Postojeća infrastuktura

Cjevovodi i objekti iz ovog projekta položeni su u naselju Otok, te njihova izgradnja neminovno uvjetuje

respektiranje i usklađivanje s postojećom i planiranom infrastrukturom.

Na mjestima križanja s EE i EK instalacijama, fekalni kolektor se polaže ispod EE i EK instalacija, na način da je zadovoljen min. razmak između tjemena kolektora i kabela od najmanje 0.3 m. Energetski kabeli se i dodatno postavljaju kroz zaštitnu cijev, čija je duljina 1,5 m s svake strane od mjesta križanja. Pri paralelnom vođenju fekalnog kolektora i EE i EK instalacija osiguran je min. razmak od 0,5m.

Predmetni gravitacijski cjevovodi križaju se s glavnim vodoopskrbnim cjevovodom izvedenim od azbest cementa, profila Ø600 mm i Ø500 mm koji ide iz vodospreme Ruda prema vodospremi Sinj-Radošić. Također se, na više mjesta, križaju s izvedenom vodovodnom mrežom (vodovodna mreža je izvedena uglavnom od azbest cementnih cijevi profila DN100, te od PEHD cijevi profila 100 i manje). Kod paralelnog vođenja kanalizacijskih kolektora s postojećim vodovodnim cjevovodima izvođač je dužan stručno osigurati i očuvati postojeće cjevovode od oštećenja. Ukoliko, zbog malih širina ulica u kojima se radovi odvijaju ipak dođe oštećenja vodovodnih cjevovoda, predviđena je njihova sanacija

Na dionici gdje se gravitacijski križa s izvedenim površinskim betonskim kanalom (oborinska odvodnja), kolektor je položen ispod dna kanala na dovoljnoj dubini, teko da ne utječe na poticanju moć samog kanala.

1.8.4 Odvodnja naselja Otok – Sliv sjeveroistok

Kanalizacijska mreža naselja Otok – Sliv Sjeveroistok obuhvaća dio naselja smješten iznad i uz županijsku cestu 6082 (Ulica Otočkih mučenika). Sastoji se od kolektora – gravitacijskih kanala te dvije crpne stanice s tlačnim cjevovodima.

Manji broj kuća se nalazi ispod županijske ceste, ali one se neće moći gravitacijski spojiti na kolektore.

Sve prikupljene otpadne vode ovog projekta završavaju u crpnoj stanici ''CS-OTOK 2A'', odakle se tlačnim cjevovodom ispuštaju u okno kolektora ''GK1'' koji je predmet drugog projekta (Odvodnja naselja Otok – Sliv Jug, Infraprojekt d.o.o., Split).

Kanalizacijska mreža sekundarnih kolektora se većinom nalazi na relativno strmom terenu, u lokalnim ulicama i putevima. Ovi sekundarni kolektori završavaju u glavnim kolektorima smještenim u županijskoj cesti 6082 koji prikupljene otpadne vode odvode do ''Kolektora A'' koji se nalazi u manjoj asfaltiranoj cesti koja prolazi kroz nenaseljeni dio i kroz polja uz Cetinu, odakle se navedenom crpnom stanicom (CS- OTOK 2A) odvode na projektirani kolektor ''GK1'' u blizini crkve Sv. Xxxx.

Kanalizacijske mreža naselja Otok – sliv Sjeveroistok

Kanalizacijski kolektori

Projektirane trase kolektora položene su načinom kako bi se u što većoj mjeri izbjegla nepotrebna križanja s postojećim instalacijama, a time i stvaranje nepotrebnih radova izmještanja instalacija, temeljem raspoloživog katastra postojećih instalacija.

Vertikalno vođenje nivelete cjevovoda uvjetovano je konfiguracijom terena, zadovoljavajući kriterij minimalnog dozvoljenog pada odabranog cjevovoda. Maksimalni padovi prate pad ulice da količine iskopa i obim radova prilikom izvođenja bude što manji. Također minimalna dubina nivelete definirana je vodeći računa i o dozvoljenoj minimalnoj vertikalnoj udaljenosti od ostalih instalacija, posebice vodoopskrbnih cjevovoda, a vodeći pri tom računa i o mogućnosti izvedbe kućnih priključaka okolnih objekata, gdje je god to bilo moguće.

Eventualna pomjeranja nivelete po visini, i tlocrtno, prilikom izgradnje kolektora, a sve u svrhu usklađivanja s kućnim priključcima i postojećim instalacijama, neće se smatrati izmjenom ovog glavnog projekta.

Ukupna dužina kolektora iznosi 9112 m. Kolektori su uglavnom položeni u prometnice osim na mjestima gdje to nije bilo moguće, a kako bi se izbjegla izrada dodatnih crpnih stanica.

Paralelno s izgradnjom kolektora predviđeno je osigurati priključno mjesto za spajanje budućih kućnih priključaka. Ovi priključci bi se izvodili od cijevi profila ∅ 160 mm direktno na revizijsko okno. Priključci u bazi okna moraju biti izvedeni s oblikovanom kinetom. Priključnu cijev potrebno je izvesti izvan ruba uređene površine prometnice i blindirati završnom kapom, odnosno postaviti priključno okno ∅ 400 mm ukoliko se na cijev spaja više objekata.

Predviđena je ugradnja PVC cijevi predviđenih za sustave odvodnje otpadnih voda dužine cijevi 6 m. Odabrane su kanalizacijske cijevi nazivnog promjera DN 250 mm, SN8 dimenzija Dv/Du = 250/235,4 mm. Na dionici koja je pod utjecajem podzemnih voda (kolektor 'A') korisititi će se polesterske cijevi nazivne krutosti SN10.

U nastavku sistematski su prikazani svi kolektori mreže naselja Otok – Sliv Sjeveroistok.

Revizijska okna na trasi kolektora

Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima trase, kao i na minimalnim propisanim razmacima duž trase sekundarnih kolektora, predviđeno je postavljanje montažnih betonskih revizijskih okana ∅ 1000 i 800.

Iznad silaznog otvora okna postavlja se armiranobetonska ploča s lijevano željeznim poklopcem ∅ 600 mm. Ovisno o položaju kolektora (prometnica, radni put…), poklopac i podložna armiranobetonska ploča moraju biti izvedbe prilagođene konkretnom prometnom opterećenju.

Sveukupno će se izvesti 322 montažnih revizijskih okana, od toga 305 komada betonskih okana svijetlog profila Ø800 mm i 17 komada betonskih okana svijetlog profila Ø1000 mm.

Uz projektom predviđenih 322 montažnih revizijskih okana, troškovnikom su obuhvaćena dodatna 5 okna kojima bi se omogućile eventualne izmjene trase/nivelete kolektora i omogućili dodatni priključci. Točna specifikacija okana, broj, položaj i način izvedbe priključaka utvrdit će se nakon odabira kanalizacijskog materijala i detaljnog iskolčenja trase, uvažavajući eventualne izmjene uzrokovane utvrđenim/stvarnim položajem podzemnih instalacija i promjenom lokalnih prilika.

Projektom je predviđna ugradnja tvornički izrađenih betonskih okana (baze, prstenovi, konusi i završne ploče). Betonska okna se postavljaju na način da se baza okna postavi na prethodno pripremljenu

podlogu prema projektiranoj koti nivelete. Baze revizijskih okana moraju biti opremljene plastičnim kinetama sa odgovarajućim integriranim spojnicama za izvedbu spojeva cijevi na revizijska okna u vodonepropusnoj izvedbi. Svi segmenti moraju biti jednostavno spojivi uz garanciju vodonepropusnosti i statičke stabilnosti.

Konstrukcija okna se sastoji od baze (temelja okna) i cijevnog nastavka (ulazni prolaz okna), te završnog vijenca. Na bazu se montira cijevni nastavak prema visini okna u terenu. Završni vijenac se sastoji od betonskog rasteretnog prstena i kanalskog poklopca Ø60 cm. Rasteretni prsten se izvodi tako da ne nasjeda na cijevni nastavak, nego je na cijevnom završetku prstenasto rebrasto brtven. Okrugli kanalizacijski poklopci predviđeni za ugradnju u prometnice klase D400 postavljaju se na rasteretni AB prsten posebno vodeći računa o uklapanju gornjeg ruba poklopca sa završnom niveletom asfalta obnovljene prometnice.

Poklopac po mogućnosti, valja orijentirati na način da otvor bude smješten izvan kolotraga prometnice kako bi se smanjile eventualne vibracije poklopaca prilikom prelaska vozila preko kanalizacijskih poklopaca.

Okna Ø1000/800 mm se isporučuju s integriranim penjalicama odnosno ljestvama za silazak radnika u okno sve prema smjernicama Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore. Silazak u okna profila Ø600 mm nije predviđen.

Na području gdje se očekuju visoke podzemne vode ugrađivati će se poliesterski kolektor DN 250 SN10 i tvornički izrađena betonska okna Ø1000/800 mm (kolektor '''A''). Ovaj dio kolektora će se izvesti kao potpuno vodotijesan (vodotijesni poklopci okana) zbog mogućeg plavljenja terena.

Tlačni cjevovodi

Na području Aglomeracije predviđena su dva tlačna cjevovoda, tlačni cjevovod ''TL-A'' s pratećom

crpnom stanicom ''CS-Otok 2A'', i tlačni cjevovod ''TL-B 1.4'' s pratećom crpnom stanicom ''CS-Otok 2B''.

Tlačni cjevovod ''TL-A'' ima namjenu da sve prikupljene fekalne otpadne vode iz crpne stanice ''CS-Otok 2A'', transportira prema gravitacijskom kolektoru ''GK1'' koji je predmet projekta: Glavni projekt Odvodnja naselja Otok – Sliv jug, Infraprojekt d.o.o. Split.

Cjevovod počinje u crpnoj stanici (kota terena 298,98 m n.m.) na koti nivelete 296,61 m n.m. Dužina tlačnog cjevovoda ''TL-A'' iznosi 668 m. Visinski položaj cjevovoda uvjetovan je kotama u crpnoj stanici, ulaznom oknu kolektora ''GK1'' i konfiguraciji terena. Nagib nivelete duž trase cjevovoda usmjeren je prema crpnoj stanici zbog mogućnosti pražnjenja cjevovoda prilikom interventnih zahvata.

Tlačni cjevovod ''TL-B 1.4'' ima namjenu da sve prikupljene fekalne otpadne vode iz crpne stanice ''CS- Otok 2B'', transportira prema gravitacijskom kolektoru ''B-1'' koji je predmet ovog projekta.

Dužina tlačnog cjevovoda ''TL-B 1.4'' iznosi 115 m. Visinski položaj cjevovoda uvjetovan je kotama u crpnoj stanici, ulaznom oknu kolektora ''B-1'' i konfiguraciji terena. Nagib nivelete duž trase cjevovoda usmjeren je prema crpnoj stanici zbog mogućnosti pražnjenja cjevovoda prilikom interventnih zahvata.

Predviđena je ugradnja PEHD cijevi s elektrofuzijskim spojnicama, predviđenih za sustave odvodnje otpadnih voda dužine cijevi 12 m. Odabrane su cijevi nazivnog promjera DN 110 predviđene za radni tlak od 10 bara, Dv/Du = 110/96,8 mm, SDR 11. Predviđa se postavljanje cjevovoda na podlogu od sitnozrnog materijala 0 – 8 mm, debljine 10 cm. Rov se zatim ispunjava sitnozrnim materijalom 0 – 8 mm, do 30 cm iznad tjemena cijevi, a dalje probranim materijalom iz iskopa ili zamjenskim sitnozrnatim materijalom do visine slojeva prometnice.

Na mjestima horizontalnih i vertikalnih lomova, cjevovod se može izvoditi s lukovima radijusa u dozvoljenim granicama za odabrani cijevni materijal, odnosno ugradnjom odgovarajućih koljena s elektrofuzijskim spojnicama.

S obzirom da su trase tlačnih cjevovoda bez lomova nisu predviđena osiguranja zavoja, ali u slučaju izmjene projektnog rješenja, na horizontalnim lomovima potrebna je zaštita, učvršćenje tlačnog cjevovoda, betonskim blokovima izrađenim od betona C 20/25.

Završni slojevi prometnice polažu se na mehanički stabilizirani nosivi sloj tucanika završne zbijenosti MS

= 80 MPa, debljine 20 (25) cm. Kao završni sloj predviđena je ugradnja habajućeg sloja AC 16 SURF 50/70 u debljini od 4 cm i nosivog sloja AC 22 BASE 50/70 u debljini od 6 cm u lokalnom putu te betonskog zastora betonom C16/20 u debljini od 15 cm na betonskim putevima.

Crpne stanice

Predviđene su dvije crpne stanice: ''CS-Otok 2A'' i ''CS-Otok 2B''.

Crpne stanice se sastoje od košare za uklanjanja krupnog otpada, potopljenih kanalizacijskih crpki, odgovarajućih fazonskih komada, armatura i cijevi.

Svi predviđeni cjevovodi i fazonski komadi unutar stanica su dimenzionirani za nazivni tlak od 10 bara. U

crpne stanice se ugrađuju po jedna radna i jedna pričuvna potopljena kanalizacijska crpka.

Cjelokupni objekt je ukopan, a osnovu mu čini posuda promjera približno 1,80 m visine ''CS-Otok 2A'' 3,50 m tj. ''CS-Otok 2B'' 2,53 m, od poliestera, SN 5000, prema HRN EN 14364:2013 „ili jednakovrijedno“, s predviđenim spojevima za dovodni gravitacijski kolektor i tlačni cjevovod prema detaljima iz nacrta. Crpna stanica je opremljena ljestvama s klizačem za servisne radove, te profilima i konzolama od inoxa AISI 304, za montažu opreme. Unutar crpke je montirana radna platforma (rešetka od pocinčanog lima) s fiksnim i pomično otklopnim dijelom. Na dnu posude s vanjske strane se nalazi prsten za uklještenje u betonski opteživač (uzgon).

Oblikovanje tijela i dna posude je izvedeno elementima od poliestera u svemu prema nacrtima.

Gravitacijski kolektori su promjera DN 250 mm, a tlačni cjevovodi su promjera DN 110 mm, spoj na

navedene cjevovode je od poliestera SN 5000.

Minimalni nivo vode u crpnoj stanici nalazi se na koti –0,80 m , a maksimalni nivo na koti –0,40 m s obzirom na kotu uljeva gravitacijskog cjevovoda

Na gornjoj ploči crpnih stanica predviđeni su otvori za pristup, montažu, demontažu i održavanje. Izvedba poklopaca predviđena je na način da vrh poklopca bude u razini s uređenim terenom.

Objekti će se opskrbiti elektroenergetskim napajanjem iz gradske električne mreže preko mjernog ormarića KPMO smještenog uz CS, a u svemu prema propisima i prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti nadležne institucije.

1.9Ispitivanja

Izvođač će provesti ispitivanja na području Radova, sukladno procedurama definiranim u Planu osiguranja kakvoće. Izvođač se mora uskladiti s važećom hrvatskom regulativom i normama koji se odnose na ispitivanja. U slučaju da ne postoji hrvatska regulativa za bilo koje ispitivanje koji se može pojaviti tijekom izvođenja radova, mjerenja i sustav kontrole trebaju se provesti sukladno HRN, EN i ISO normama ili važećim hrvatskim priznatim tehničkim pravilima, tim redoslijedom. U slučaju nedostatka normi ili njihovog poništenja, pogotovo ako je vezano uz tehnički napredak, Izvođač treba predložiti vlastite naputke i kataloge, ili, ako iste ne posjeduje, kataloge dobavljača.

Ispitivanje treba provesti sukladno relevantnom dijelu programa rada.

Izvođač će dostaviti Inženjeru detaljan opis ispitivanja koje treba provesti najmanje 21 dan unaprijed. Prisutnost te prihvaćanje ispitivanja radova ne utječe na pravo Inženjera da ne prizna određeni dio radova, ako će posljedica toga biti nezadovoljenje uvjeta Ugovora.

Izvođač treba čuvati rezultate svih ispitivanja, neovisno o tome jesu li u skladu s uvjetima Ugovora ili ne. Te rezultate Izvođač treba dostaviti Inženjeru nakon svakog ispitivanja.

1.9.1 Ispitivanja izvan područja Radova

Sva strojarska i elektrooprema ugrađena u okviru Radova (npr. crpke) će zadovoljiti tvornička ispitivanja kako bi bili funkcionalni u danom radnom okruženju. Izvođač treba definirati postupke i ispitivanja kako bi osigurao da je oprema uređaja u sukladnosti sa specifikacijom proizvođača.

1.9.2 Testovi po dovršetku

Testovi po Dovršetku će uključivati, ali nisu ograničeni, na:

• Ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda sukladno normi HRN EN 1610 „ili jednakovrijedno“ i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11);

• ispitivanje funkcionalnosti strojarske i elektro opreme ugrađene u okviru Radova (npr. crpke)

• tlačne probe tlačnih cjevovoda sukladno poglavlju 1.6.24 i sukladno normi HRN EN 805 „ili jednakovrijedno“

• CCTV inspekciju izvedenih gravitacijskih cjevovoda sukladno normi HRN EN 13508-2 „ili jednakovrijedno“ i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11);

• Ispiranje, dezinfekciju i dokazivanje zdravstvene ispravnosti izvedenih vodoopskrbnih cjevovoda sukladno poglavlju 1.6.25

• Tehnički pregledi Radova u svemu sukladno člancima 139. – 142. Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19) i pripadnih pravilnika.

O bilo kojem ispitivanju Izvođač je dužan obavijestiti Inženjera u pisanom obliku najmanje 21 dan prije izvođenja nadzora ili ispitivanja.

Izvođač će izraditi sveobuhvatan program ispitivanja koje predlaže. Taj program treba dostaviti Inženjeru na odobrenje najmanje 60 dana prije početka Testova po dovršetku.

Postupci i radni procesi za pohranu rezultata ispitivanja trebaju biti prikazani u Planu osiguranja kvalitete Izvođača, ali ih za svaki slučaj Izvođač treba dostaviti u pisanom obliku Naručitelju, uz komentare i odobrenje Inženjera.

Na mjestima gdje se zahtijeva posebna oprema za ispitivanje, Izvođač će osigurati odgovarajuće ispitne

formulare, koje će dostaviti Inženjeru na pregled prije izvođenja ispitivanja.

Sva ispitivanja, ovdje opisana i ona koja će se utvrditi naknadno, treba provesti Izvođač o vlastitom trošku. Za puštanje kanalizacijskih crpki u rad, Izvođač će osigurati inicijalno punjenje vodom crpnog bazena. Pri

tome je dužan ispitati slijedeće na zadovoljstvo Inženjera:

• utvrditi jesu li crpke montirane s pravim smjerom okretanja (vrtnje); ukoliko je smjer vrtnje crpki

ispravan, u uljevnom oknu će biti konstatirano tečenje vode

• kontrolirati nivoe uključivanja i isključivanja crpki, te provesti korekciju na lokalnoj automatici ukoliko se pokaže potrebnim

• kontrolirati rad cikličkog programatora kojim se omogućava naizmjenično uključivanje crpki u rad.

1.9.3 Ispitivanje od strane Naručitelja tokom faze radova

Izvođač će dozvoliti Naručitelju obavljanje probnih ispitivanja na vodonepropusnost i CCTV inspekciju u fazama izgradnje na dionicama koje Naručitelj želi dodatno, na vlastiti trošak, provjeriti.

1.9.4 Preuzimanje od strane Naručitelja

Izvođač će dati Inženjeru obavijest ne manje od 14 dana prije datuma kada će Xxxxxx i dokumentacija koja se traži po Zakonu po Izvođačevom mišljenju biti spremni za podnošenje zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Inženjer će u roku od 14 dana nakon što primi Izvođačevu obavijest:

a) izdati potvrdu Izvođaču navodeći datum kada su Radovi (ili Dijelovi radova) spremni za podnošenje zahtjeva za izdavanje Uporabne dozvole sukladno Zakonu ili

b) odbiti obavijest navodeći razloge i specificirajući radove koji trebaju biti dovršeni od strane Izvođača. U tom slučaju Xxxxxxx treba izvesti preostale radove na koje je upozorio Inženjer i treba dati novu obavijest kako je navedeno u stavku iznad.

Izdavanje Potvrde o Preuzimanju od strane Inženjera će, pored ostalog, biti provedeno nakon što su ispunjeni sljedeći zahtjevi na zahtjev Inženjera:

• priručnici o rukovanju i održavanju su predani Inženjeru u svojoj konačnoj verziji

• projekti/snimci izvedenog stanja su predani Inženjeru

• svi radovi su ispitani na lokaciji za sve funkcije i efikasnost od strane Izvođača na zadovoljstvo Inženjera, te su dokumentirani u izvješću o osiguranju kvalitete i testiranju

• uspješno su provedeni Xxxxxxx po dovršetku

• proveden je tehnički pregled i ishođena je potvrda o uspješno provedenom tehničkom pregledu.

1.9.5 Odgovornosti nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju

Odgovornosti Izvođača

Nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju počinje Jamčevni rok.

Tijekom tog razdoblja, Izvođaču je dozvoljeno nadgledanje funkcioniranja i održavanja Radova od strane Naručitelja. Trošak osoblja Izvođača snosi sam Izvođač.

Opseg nadgledanja funkcioniranja i održavanja Radova od strane Izvođača može uključivati, ali ne i biti ograničen, na:

1. pružanje pomoći i evaluacije aktivnosti upravljanja i održavanja Radova od strane Naručitelja i

izvještavanje o rezultatima

2. pripremu jednog ili više izvješća kojima se daju prijedlozi poboljšanja funkcionalnosti i održavanja Radova od strane osoblja Naručitelja.

Odgovornosti Naručitelja

Tijekom Jamčevnog roka Naručitelj će biti odgovoran za upravljanje radom i održavanje Radova i snosit će sve troškove, uključujući, ali ne i ograničeno na, slijedeće:

1. upravljanje radom i održavanje uključujući svu ugrađenu opremu

2. troškove rukovanja i održavanja, uključujući sve troškove osoblja, električne energije i drugog

potrošnog materijala

3. upravljanje Radovima

4. priprema svih potrebnih izvješća zaštita na radu.

1.10 Tehničke specifikacije za strojarske radove

1.10.1 Kanalizacijske crpke

U svaku crpnu stanicu se ugrađuju jedna (1) radna crpke i jedna (1) pričuvna kanalizacijska crpka. Predviđa se primjena potopljenih crpki za otpadne vode.

U kompletu sa svakom crpkom se isporučuje i:

• stator crpke;

• gornja i donja mehanička brtva;

• energetski i signalni kabel;

• termička zaštita namotaja;

• senzor prodora vode u stator;

• relej za nadzor;

• gornji držač vodilice i lanca iz AISI 304L;

• vodilice iz AISI 304L (2-3 kom dostatne duljine, ovisno o broju crpki i dubini crpne stanice);

• klizač;

• lanac za podizanje duljine 10 m;

• specijalni N90°-komad (stopa) za učvršćivanje vodilica i tlačnog cjevovoda na dno crpnog bazena;

• plašt za hlađenje prema potrebi (jamči isporučitelj opreme),

• nivo sklopke za indikaciju vodostaja u crpnoj stanici.

Sve crpke u okviru ovog ugovora, kao i ostali bitni elementi crpnih sustava, bit će standardni kataloški proizvodi od istog proizvođača.

Crpke će imati mogućnost kontinuiranog i isprekidanog rada (u potopljenom radu i kratkotrajnom djelomično potopljenom radu) bez pretjeranih vibracija, pretjeranog zagrijavanja ili uzrokovanja oštećenja motora i brtvi.

Sve crpke će biti traženih karakteristika (Q, Hman) i pri radu s traženim opsegom karakteristika neće dolaziti do pojave kavitacije, vibracija i bilo kakvih udara. Crpke će biti proizvedene za crpljenje neobrađene otpadne vode bez začepljenja impelera. Svi otvori i prolazi će biti dovoljnih dimenzija da je omogućen prolazak neobrađene otpadne vode.

Sve crpke će biti opremljene dvostrukom mehaničkom brtvom (gornja i donja). Sve crpke će biti opremljene sustavom signalizacije propuštanja mehaničke brtve (prodor vode u stator), signalizacijom od grijanja i kontrolom stanja izolacije namota elektromotora. Uz crpke potrebno je isporučiti i pripadajući relej za kontrolu spomenutih signalizacija koji će biti ugrađen u elektro ormaru.

Dvije mehaničke brtve motora će biti izrađene od korozijski otpornog silicij ili volfram karbida ili jednakovrijednog materijala i bit će podmazivane odgovarajućim mazivom. Dobavljač crpki mora jamčiti pouzdano rashlađivanje motora crpke pri projektiranim uvjetima i radnim nivoima otpadne vode u crpnim bazenima.

Energetski i signalni kabel treba biti odgovarajućeg presjeka i potopnog tipa, duljine min. 10 m, adekvatno zaštićen.

Svaka crpka će biti izolirana vlastitim zasunom montiranim na tlačnom cjevovodu.

Svi tlačni cjevovodi crpki će biti izvedeni od nodularnog lijeva GGG prema HRN EN 598 „ili jednakovrijedno“.

Potopljeni motori crpki će imati namotaje otporne na vlagu i bit će montirani u vodonepropusnim kućištima. Motori svih crpki će imati statore u F ili H klasi izolacije prema IEC 34-1 i mehaničku zaštitu klase IP68 prema HRN EN 60529 „ili jednakovrijedno“. Kućište motora će biti od nodularnog lijeva ili lijevanog željeza.

Vratilo svih crpki će biti izrađeno od nehrđajućeg čelika. Svi vijci na crpki, ostali dodatni materijal, uvodnice kablova i ručka za podizanje će biti izrađeni od nehrđajućeg čelika. Lanci, vodilice i kuke za podizanje crpki će također biti izrađeni od nehrđajućeg čelika.

U svakoj crpnoj stanici za svaku od crpki će biti ugrađeni gornji držač vodilice i lanaca iz AISI 304L, vodilice odgovarajuće duljine iz AISI 304L, klizač i lanac za podizanje crpki min. duljine 10 m iz AISI 304L te specijalna stopa (N90° komad) za učvršćivanje vodilica i tlačnog cjevovoda.

Crpke će biti odgovarajuće antikorozivno zaštićene u minimalno dvostrukom epoksidnom premazom ukupne debljine premaza od min. 300 μm.

Karakteristike crpke proizvođač će garantirati prema ISO 9906/annex 2A „ili jednakovrijedno“. Na karakteristici svake crpke moraju biti prikazani Q-H krivulja, krivulja ulazne snage, snage na vratilu, ukupne učinkovitosti, hidrauličke učinkovitosti, netto pozitivne usisne visine (NPSH), radna točka, optimalna točka, te točne vrijednosti učinkovitosti i snage u radnoj točki i optimumu.

Dobavljač crpki će imati servisnu mrežu u Republici Hrvatskoj s mogućnošću popravaka crpki unutar perioda od 7 dana od dana dojave kvara. Dobavljač će sa svakom dostavljenom crpkom dostaviti i ovjerenu izjavu kojom potvrđuje prethodno navedeni zahtjev.

1.10.2 Fazonski komadi, armature, cjevovodi i oprema unutar crpnih stanica

Sva armatura i cjevovodi sa potrebnim fazonskim komadima unutar crpnih stanica će biti nazivnog tlaka

10 bar (PN10), koji se spajaju prirubničkim spojevima uključivo sa svom potrebnom vijčanom i brtvenom

robom, izrađeni prema HRN EN 598 „ili jednakovrijedno“ od nodularnog lijeva sa epoxy zaštitom

(unutarnjom i vanjskom), plastificirano prema DIN 30667 „ili jednakovrijedno“, debljina 250 mikrona.

Pri montaži strojarske opreme u crpne stanice, Izvođač je dužan izvesti sva potrebna pomoćna sredstva za rad kao što su skele, ograde, skladišta, dizalice, dopremiti i postaviti strojeve, alat, potreban pribor itd. te poduzeti sve mjere sigurnosti da ne dođe do smetnji i opasnosti po život i zdravlje zaposlenika, drugog osoblja i prolaznika. Svaka eventualna šteta koja bi bila prouzročena prolazniku, susjednoj građevini, cesti itd. pada na teret izvođača koji je dužan ukloniti i nadoknaditi štetu u određenom roku.

Na svakoj crpnoj stanici potrebno je isporučiti i ugraditi ultrazvučni mjerač razine sljedećih karakteristika: raspon mjerenja 0-10 m, dva relejna izlaza, kontinuirano mjerenje razine medija, kut zrake 3° ili manji, analogni izlaz aktivni 4-20 mA galvanski izoliran, maksimalni otpor petlje 500 Ω, mjerna pogreška manje od 0,2%, 4 znamenkasti LCD s dodatnim pokazivačima stanja, IP68. Ultrazvučni mjerač u korištenju služi za isključivanje i uključivanje crpki.

1.10.3 Vodovodne hidrostanice

Predviđena je automatizirana hidrostanica, bez stalne posade, s crpkama koje su frekventno regulirane. Unutar radnog prostora tipske građevine (montažna kućica opisana u poglavlju 1.6.34)) smješten je strojarski crpni blok koji se isporučuje u kompletu, kao i dovodni i odvodni cjevovod sa svim potrebnim armaturama za siguran rad i zaštitu od vodnog udara.

Strojarski blok precrpnog uređaja sastoji se od:

• crpki s elektromotorom,

• ventila na usisnom i tlačnom vodu,

• povratnih ventila,

• kontaktnih manometra s manometarskim pipcem i priključnom cijevi

• čelične nosive konstrukcija i odgovarajućih cijevnih fazona.

Usisni i tlačni vod smješteni su sa stražnje strane uređaja što osigurava neometan pristup uređaju i demontaži crpki, te su učvršćeni na nosivu konstrukciju uređaja tako da je otklonjena mogućnost prijenosa sile na kućišta crpki.

U kompletu se isporučuje i oprema cijevnog razvoda koja uključuje:

• čelične prorubnički cijevni elementi radioničke izrade zaštićeni epoksidnim premazom za pitku

vodu debljine 180-230μm

• indukcijski mjerač protoka s prilagođenim elektroničkim mjernim pretvaračem

• ventili (EV zasun, povratni ventil, kuglasti ventil odgovarajućih promjera)

• hvatač nečistoća

• automatski odzračni ventil

• posuda volumena 100l s membranom za pitku vodu

• svi potrebni fitinzi te vijčana, brtvena i ostala standarda oprema potrebna za ugradbu opreme

hidrostanice

U el. ormariću postavljenom iznad crpki, koji se isporučuje u kompletu, smješten je motorno upravljački centar, s ugrađenim pretvaračima frekvencije za sve ugrađene crpke.

Radom crpki upravlja programibilni automat PLC ugrađen u unutrašnjosti ormarića. Automatika obuhvaća odabir potrebnog broja uključenih crpki i potrebne frekvencije (brzine okretaja), cikličku izmjenu radnih mjesta, te zaštitu uređaja od rada u neprimjerenim radnim uvjetima. S radom uređaja može se upravljati i ručno. Automat pritom nadzire samo ispravnost rada postrojenja.

U automatskom režimu broj uključenih crpki i frekvencija pri kojoj rade odabiru se automatski, u zavisnosti o potrebnom tlaku i protoku. Usklađeno vrijeme startanja i zaustavljanja crpki, uz kompenzacijsko djelovanje ugrađene membranske tlačne posude, omogućuju da proces starta i isključenja crpki ne uvjetuje posebne oscilacije tlaka u mreži.

Dobavljač crpki će imati servisnu mrežu u Republici Hrvatskoj s mogućnošću popravaka crpki unutar perioda od 7 dana od dana dojave kvara. Dobavljač će sa svakom dostavljenom crpkom dostaviti i ovjerenu izjavu kojom potvrđuje prethodno navedeni zahtjev.

Oprema vodospreme

Unatar vodospreme predviđena zamjena postojećh crpki i dijela hidromehaničke opreme uz cpno postrojenje na način da se isti uklope u postojeći monterski rasplet.

Crpke rade u režimu 1+1, od kojih je jedna radna a druga je rezervna. Crpke su paralelno spojene i

montirane na zajednički okvir.

Ugrađene crpke su vertikalne, „in line“ crpke s patronskim mehaničkim brtvama, ugrađenom termičkom zaštitom, izrađene iz nehrđajućeg čelika AISI 304. Ulazni i izlazni fasonski komadi iz nehrđajućeg čelika AISI 304, a spojni elementi su od nodularnog lijeva sa epoxy zaštitom (unutarnjom i vanjskom), izrađeni prema HRN EN 598 „ili jednakovrijedno“ od plastificirano prema DIN 30667 „ili jednakovrijedno“, debljina 250 mikrona.

Uz crpku se isporučuje mjerač tlaka s odašiljačem i potrebne armature .

Sva armatura i cjevovodi sa potrebnim fazonskim komadima unutar vodospreme će biti nazivnog tlaka 10 bar (PN10).

Crpke tebaju imati potvrdu o sukladnosti izdanu od domaće ovlaštene institucije te uvjerenje o

ispunjavanju zahtjeva prema Zakonu o zaštiti na radu, izdano od domaće ovlaštene institucije.

Radove na montaži crpki i pripadajuće opreme treba izvoditi servis ovlašten od strane proizvođača.

1.11 Tehničke specifikacije za elektrotehničke radove na crpnim stanicama

1.11.1 Tehničke specifikacije za elektrotehničke radove na crpnim stanicama

Na svakoj crpnoj stanici izvest će se elektroinstalacija i automatika, uzemljenje i izjednačenje potencijala metalnih masa, te povezivanje u nadzorno upravljački sustav.

Napajanje električnom energijom i mjerenje utroška električne energije izvest će se prema prethodno dobivenim elektroenergetskim suglasnostima izdanih od HEP ODS – Elektrodalmacija Split. Obveza Izvođača je polaganje i spajanje napojnog kabela od razvodnog ormara crpne stanice do pripadnog priključno mjernog ormara.

Sva oprema razvoda i automatike smješta se, za svaku crpnu stanicu, u pripadni samostojeći poliesterski razvodni ormar sa zaštitom minimalno IP54, postavljen na postolje u blizini crpne stanice.

Pumpe manjih snaga do 4 kW uključuju se direktno preko sklopnika, a pumpe većih snaga uključuju se

pokretanjem zvijezda-trokut ili putem uređaja za meko pokretanje.

Uzemljivač se radi u obliku prstena te je potrebno izvesti minimalno izvode u ormar energetike, ormar upravljanja, za uzemljenje antenskog sustava i unutar crpne stanice za uzemljenje strojarske opreme, poklopca i ograde.

Kod određivanja mjesta temelja ormarića treba uvažiti nekoliko detalja. Ispred el. ormarića treba biti slobodan prostor od 80 cm za prilaz i rukovanje u ormariću. Treba voditi računa da el. ormarić bude dovoljno udaljen od ceste radi sigurnosti kod rada na el. ormariću.

Upravljanje crpkama unutar crpnih stanica se vrši automatski, ovisno o razinama otpadne vode u samim stanicama. Razine otpadne vode se očitavaju putem ultrazvučnog mjerača i ugrađene 2 nivo sklopke. Kontrolne razine unutar crpnih stanica su:

• razina 1 – zaštita rada na suho (nivo sklopka), isključivanje crpke u slučaju kvara UZV mjerača

• razina 2 – isključivanje crpke (UZV mjerač)

• razina 3 – uključivanje crpke (UZV mjerač)

• razina 4 – alarm visoki nivo, uključivanje crpke u slučaju kvara UZV mjerača

Na svim objektima (novim i postojećima), odnosno oprema i programska rješenja ugrađena na objektima, trebaju omogućiti rad u više režima kako slijedi.

Lokalno upravljanje korištenjem lokalnih start/stop prekidača na svakom komandnom pultu u neposrednoj blizini Postrojenja (pregled stanja na signalnim lampicama pulta/lokalnog ormarića). Osoba koja ručno upravlja opremom odgovorna je za ispravan tehnološki rad pogona jer su kod ovog

upravljanja aktivne samo sklopovske zaštite. Ručno upravljanje realizirano je unutar razvodnog ormara i ostale izvršne opreme. Ova izvedba upravljanja nezavisna je o komunikacijskoj i automatizacijskoj opremi što osigurava rad kod kvara na istoj ili kod provođenja testiranja.

Lokalni automatski rad upravljan pomoću pripadajućih lokalnih uređaja montiranih na svakom od objekata koji imaju mogućnost upravljanja (automatski preko programa upisanog u PLC neovisno o nadzornom sustavu). Potpuni automatski rad objekata kanalizacijskih crpnih stanica i UPOV-a osigurati će se primjenom mikroprocesorskih uređaja za programsko upravljanje procesima (PLC). Kod

automatskog rada aktivne su sve sklopovske i programske zaštite opreme. Automatski rad će biti realiziran lokalno tj. mora pouzdano raditi bez obzira jesu li komunikacijski i nadzorni podsustavi u funkciji.

Daljinski automatski rad ili ručni rad upravljan pomoću programa na nadzornom računalu, nadzor/upravljanje iz centralnog računala centra ili podcentra odvijati će se temeljem unaprijed

izrađenih algoritama (uz nadzor i obradu podataka). Također je potrebno omogućiti lokalno upravljanje svakog objekta preko računala centra ili podcentra na način da se pokretanje opreme izvršava sa zaslona PC računala pomoću miša i tastature daljinski. Osoba koja daljinski upravlja opremom odgovorna je za

ispravan tehnološki rad pogona. Pokretanje i zaustavljanje opreme izvršavaju sa posredno preko izlaza

PLC-a. Kod ovakvog načina rada aktivne su sve sklopovske i programske zaštite opreme.

1.11.2 Tehničke specifikacije PLC uređaja

Svi objekti aglomeracija Sinj, Trilj, Otok i Hrvace (crpne stanice i UPOV-i) opremiti će se PLC uređajem, konfiguracije prilagođene pojedinom objektu. Svi PLC-ovi moraju ostvariti komunikaciju sa SCADA računalom u Centru i Podcentru sustava, te moraju biti opremljenj komunikacijskim karticama za komunikaciju putem radio i GPRS veze.

Izvođač treba izraditi sve algoritme rada pojedinih PLC-ova prema zadanim parametrima u ovisnosti o procesima te izraditi programsku podršku za razmjenu podataka s nadzornim programom u Centru i Podcentrima NUS-a. Mora se osigurati autonomni rad pojedinih PLC-ova, tako da kvar jednog PLC-a ne utječe negativno na rad ostalih. Također se mora osigurati pričuvno napajanje svih PLC-a u slučaju nestanka 400/230 VAC napajanja. Svi PLC-i moraju biti opremljeni s potrebnim brojem digitalnih ulaza (24 VDC), potrebnim brojem digitalnih izlaza, potrebnim brojem analognih ulaza (signal 4-20 mA ili 0-10 V),

potrebnim brojem analognih izlaza (signal 4-20 mA ili 0-10 V) i potrebnim brojem komulikacijski kartica za prihvat podataka s mjerne opreme, frekventnih pretvarača i ostale opreme prema potrebi.

PLC-i moraju biti modularne izvedbe i proširivi prema potrebi. Prilikom izbora PLC-a mora se voditi računa o kompaktibilnosti s postojećim PLC-ima u nadležnosti poduzeća Vodovod i odvodnja Cetinske krajine

d.o.o. radi ekonomičnijeg održavanja hardware-a i software-a. Sve analogne signale koji se povezuje na PLC, potrebno je galvanski odvojiti.

1.11.3 Tehničke specifikacije za integraciju crpnih stanica u nadzorno-upravljački sustav

Zadaci NUS-a su slijedeći:

- prikupljanje podataka o stanju pogonskih mjerenja i statusu objekata sustava,

- uvid u stanje svih objekata koji su uključeni u NUS,

- smanjenje računa za potrošnju električne energije,

- automatsko spriječavanje pojave hidraulički nepovoljnih stanja,

- pravovremeno dobivanje informacije o puknućima cjevovoda i drugim havarijskim stanjima u sustavu,

- pravovremeno dobivanje informacije o eventualnim provalama u vitalne objekte sustava,

- statistička obrada prikupljenih podataka.

Nadzorno-upravljački sustav NUS vodoopskrbe poduzeća Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o. sastoji se od Centra sustava smještenog u u upravnoj zgradi i dva Podcentara sustava za daljinski nadzor i upravljanje od kojih je jedan smješten u crpnoj stanici Kosinac, a drugi u crpnoj stanici Ruda i objekata vodovodnog sustava.

Nadzorno-upravljački sustav NUS prikupljanja otpadnih voda – Aglomeracija Sinj, Trilj, Otok i Hrvace

predviđena je na hijerarhijskim razinama prema slijedećim grupama:

1. Centar NUS-a - Upravna zgrada poduzeća Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o.

2. Podcentri NUS-a – na lokacijama UPOV Sinj i UPOV Trilj

3. Objekti odvodnje

Objekti komuniciraju s Centrom i Podcentrom sustava te međusobno putem radio i GPRS veze. Prenose se svi raspoloživi podaci iz postrojenja. Razmjenu podataka između objekata i Centra ili Podcentra sustava inicira objekt ili Centar ili Podcentar. Veza je po uspostavi stalno aktivna, tj. Centar odnosno

Podcentar ima trenutno ažurne podatke. Radijska mreža osigurava slijedeće:

- PLC u objektu inicira komunikaciju prema Centru ili drugom PLC-u kad se ostvare potrebni uvjeti. Na primjer ukoliko se u objektu pojavi neko alarmno stanje ili promjena stanja, poruka se šalje u Centar i to je tzv. spontani način rada.

- Takav način rada nema potrebe za stalnim povezivanjem pa je povezivanje iz Centra programski podesivo i izvodi se svakih 15 ili 30 minuta kako bi se utvrdilo jesu li sve postaje u mreži aktivne

- Ovakva komunikacija omogućuje automatizaciju rada sustava i bez posredovanja Centra. Naime, uključivanje i isključivanje crpki u crpnim stanicama inicira pripadajuća vodosprema na temelju podataka o razini vode u njoj koji se komunikacijskom vezom prenose iz vodospreme u crpnu stanicu bez posredovanja centra.

SCADA računala opremljena su sljedećim prikazima:

1. Naslovna stranica

Ova stranica s prikazanim imenima paketa proizvođača i autora namijenjena je čekanju na

prijavu operatera.

2. Trend dijagrami

Ova cjelina služi za prikaz prikupljenih podataka u obliku dijagramskih krivulja. Svaki dijagram može sadržavati više tehnološki poveznih krivulja. Broj dijagrama ovisi o potrebama aplikacije i može ih biti više. Vrijeme prikupljanja podataka po dijagramu ovisi o tehnološkim potrebama, a može biti fiksno

terminski (npr. dan) ili može biti povezano s tehnološkim procesom. Uz prikaz aktualnih dijagrama,

moguć je i pregled prethodno zaključenih dijagrama (tzv. analiza). Dijagram koji se pregledava može se tiskati na printeru u obliku izvješća.

3. Animacija pogona

Pod "pogonom" se podrazumijeva tehnološki proces u pojedinom objektu nad kojim se nadzor obavlja. Ova cjelina je namijenjena za vizualni prikaz i animaciju stanja objekta. Prikaz se vrši grafičkim simbolima i tekstom. Animacija se sastoji od prikaza mjernih veličina brojevima, bar dijagramima, krivuljama te bojom koja označava stanje objekta. Slika može biti više, a najčešće se kreira osnovna slika cijelog objekta i više slika pojedinih dijelova (zoom pogled). Ova cjelina je važna za operatera kojemu je vrlo

lako uočiti gdje postoji problem na objektu jer je isti označen uočljivom bojom u trenutku njegove

pojave.

4. Lista aktivnih alarma

Kada na objektu nastanu incidentne situacije (tzv. alarmna stanja) zadatak ove cjeline je da ih u obliku

liste prikaže operateru. U listi se nalaze opisana sva nedopuštena stanja koja su trenutno aktualna. Ova lista se može tiskati na pisaču radi lakše intervencije na udaljenom objektu. Zadatak ove cjeline je i da kontrolira vrijeme kada je alarm uočen, tj. kada je operater primio na znanje incidentnu situaciju.

5. Alarmne granice

Alarmna vrijednost može biti definirana kao numerička veličina. Numeričke veličine imaju dozvoljeni radni opseg (npr. razina vode). Izlaskom van radnog opsega nastaju alarmna stanja (npr. voda će se

preljevati ako je iznad dozvoljene razine). Približavanje ovim graničnim uvjetima rada možemo proglasiti upozoravajućim uvjetima. Da bi se definirali ovi granični uvjeti rada kreirana je ova cjelina. Tu su

tabelarno prikazane sve numeričke veličine koje imaju dozvoljeni radni opseg, a operater ih može podešavati shodno promjenama u tehnološkoj proceduri. Treba napomenuti da su ove tabelarne vrijednosti (visoka alarmna granica, visoki nivo upozorenja, niski nivo upozorenja i niska alarmna granica) prvenstveno vezane za nadzorni sustav, tj. u normalnom tehnološkom procesu ne bi smjeli biti dosegnuti.

6. Parametri upravljanja

Kada je nadzorni sustav spregnut s upravljanim objektom (bilo samostalno, bilo preko programibilnog automata) ova cjelina omogućava da se promijene bitni parametri u algoritmu upravljanja. Promjena parametara je potencijalno opasan zahvat, pa je ova operacija dostupna samo ovlaštenim operaterima.

7. Izvješće o događajima

Ova cjelina vrši tabelarni prikaz svih događaja na objektu i nadzornom sustavu kronološkim redom. Ovih tablica može biti i više zavisno o tehnološkom procesu (tj. o cjelinama unutar njega). Kao i kod trend dijagrama i ovdje je vrijeme prikupljanja događaja kreirano zavisno o tehnološkim potrebama. Uz prikaz aktualnih događaja omogućena je i analiza ranije prikupljenih izvješća, kao i tiskanje istih.

8. Statistika

Da bi se povećala učinkovitost rada neophodno je kroz duži vremenski period pratiti statističke podatke o radu objekta, te nakon analize podešavati parametre u algoritmu upravljanja. Da bi se ovaj postupak olakšao u programskom paketu se realizira cjelina koja obavlja statističku obradu. Rezultati analize se prikazuju u tablicama (jednoj ili više njih). Omogućen je i pregled prethodnih (već zaključenih) analiza kao i tiskanje istih.

9. Održavanje sustava

U toku rada kreiraju se izvješća (trend dijagrami, događaji, statistika) te se ovi gomilaju na disku. Ovo može uzrokovati usporavanje rada paketa, a u krajnjem slučaju i onemogućiti rad te se arhiviraju zastarjela izvješća. Arhiviranje u ovom slučaju znači prebacivanje zaključenih izvješća na vanjske disk

jedinice. Na ovaj način je omogućeno da se sva izvješća trajno pohrane, a ujedno se oslobađa prostor na disku za brži i lakši rad programskog paketa.

10. Lista operatera

Da bi operater mogao raditi s programskim paketom mora biti definiran u tablici operatera. Svaki operater; osoba koja je ovlaštena da radi s paketom; ima određene ovlasti unutar paketa, da bi se zaštitio objekt nadzora od neodgovornih postupaka. Jedan od operatera je povlašten, jer ima pravo

mijenjati listu operatera (brisati bivše operatere, dodavati nove, mijenjati im ovlaštenja). Svaki operater je identificiran svojim imenom i svojom šifrom. Ime operatera je javno (zna ga povlašteni operater, a

mogu ga znati i ostali operateri), dok je šifra tajna i poznata je samo operateru kojem pripada. Da bi operater mogao raditi sa paketom mora se prijaviti. Ova operacija zahtijeva unos imena pod kojim se operater vodi te njegove šifre. Svaka akcija (pa i prijava operatera) unutar paketa se pamti u izvješćima. Na ovaj način je zaštićen objekt i nadzor od neovlaštenog pristupa podacima. Svaki operater posjeduje jedno ili više ovlaštenja za rad programskim paketom. Osnovno ovlaštenje je prijava u nadzor i praćenje stanja na objektu. Ovo ovlaštenje ima svaki operater. Ovim mu je omogućen pristup svim podacima koje programski paket prikazuje, tiskanje proizvoljnog izvješća i prihvat alarmnih obavijesti. Posebno

ovlaštenje se daje za pohranu i brisanje dosad prikupljenih izvješća na drugo mjesto, prekid rada

programa i pregled liste aktivnih operatera. Navedena aplikacija mora omogućiti Web pregled i analizu

trenutnog stanja pogona, pregled i analizu događaja po objektima u određenom vremenskom razdoblju, grafički prikaz mjernih veličina u određenom vremenskom razdoblju, statističku analizu po objektima u određenom vremenskom razdoblju, administriranje korisnika aplikacija.

Ovom natječajnom dokumentacijom osim izvođenja radova na lokalnim objektima vodoopskrbe predviđeno je i uvođenje objekata vodopskrbe u postojeći sustav daljinskog nadzor i upravljanja, što uključuje integraciju objekata u SCADA računala Centra i Podcentara vodoopskrbe. Također, osim izvođenja radova na lokalnim objektima odvodnje predviđeno je i uvođenje objekata odvodnje u sustav daljinskog nadzor i upravljanja, što uključuje integraciju objekata odvodnje u SCADA računala Centra i Podcentara odvodnje.

2 Opće tehničke specifikacije

2.1Općenito – građevinski radovi

2.1.1 Uvod

Neovisno o podjeli specifikacije prema različitim naslovima, svaki njihov dio će se smatrati kao dodatak i

nadopuna svakom od ostalih dijelova.

Naslovi unutar specifikacija se neće smatrati njihovim dijelom te se neće uzimati u obzir pri njihovoj

interpretaciji ili u sklopu Ugovora.

Radovi će biti izvedeni u skladu s odredbama navedenim u ovim specifikacijama, ukoliko to nije drugačije određeno. Izvođač će dostaviti Inženjeru ime proizvođača i detaljne informacije o materijalima i opremi za koje predlaže da budu korišteni pri izvođenju radova, koji će imati ovlasti da odbije bilo koji dio koji po njegovom mišljenju na zadovoljava, tj. nije u skladu sa specifikacijama.

2.1.2 Norme, zakoni, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda

Radovi će biti izvedeni u skladu s hrvatskim normama i normama Europske unije koje su trenutno na snazi.

Hrvatske norme i norme Europske unije bit će korištene ili ovisno o potrebama koristit će se drugi priznati

međunarodne norme koje se uobičajeno koriste za građevinske radove.

Ukoliko Izvođač ponudi materijale ili opremu koji odgovaraju drugim normama, isti moraju biti jednaki ili bolji od navedenih te će svi detalji o razlikama između njih biti dostupni Inženjeru. Korištenje takvih materijala ili opreme je podložno odobrenju Inženjera.

Za sve nacionalne norme kojima su prihvaćene europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utvrdila europska normizacijska tijela, odnosno nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifikacije, a koje su navedene u ovoj tehničkoj dokumentaciji, sukladno članku 209 Zakona o javnoj nabavi (NN 120/2016) priznaju se „jednakovrijedne“.

U tehničkim specifikacijama ovog postupka nabave navedena su tehnička pravila koja opisuju predmet nabave pomoću hrvatskih odnosno europskih odnosno međunarodnih normi. Gospodarski subjekt treba ponuditi predmet nabave u skladu s normama iz tehničkih specifikacija ili jednakovrijednim normama. Stoga je za svaku navedenu normu navedenu pod dotičnom normizacijskom sustavu dozvoljeno nuditi jednakovrijednu normu, tehničko odobrenje odnosno uputu iz odgovarajuće hrvatske, europske ili međunarodne nomenklature, tj. smatra se da je navođenje bilo koje od normi popraćeno izrazom „ili jednakovrijedno“.

2.1.3 Popis primjenjivih Hrvatskih normi i zakona

U svrhu gore navedenog potrebno je uzeti u obzir zakone RH, norme RH i norme EU koje su navedene u poglavlju 3.

Svi projekti, materijali i radovi će biti bazirani na primjenjivim hrvatskim normama, a koje su na snazi s datumom izrade projekta. Ukoliko ne postoje primjenjive relevantne hrvatske norme, Izvođač će koristiti primjenjive strane norme (EN, DIN, BS, itd.).

2.1.4 Norme na Gradilištu

Izvođač će nabaviti te čuvati na Gradilištu kopiju svake bitne norme, vodiče i priručnike. Dodatno, Izvođač će nabaviti i čuvati kopiju na Gradilištu bilo koje druge norme, vodiče ili hrvatske norme koje se odnosi na dostavljene materijale.

Kopije normi će biti stalno raspoložive na pregled u uredu Inženjera. U slučaju da Inženjer zahtijeva prijevod na hrvatski bilo koje norme ili priručnika, Izvođač je dužan dostaviti kopiju u digitalnom formatu u roku od 7 dana od dana zaprimanja pisanog zahtijeva.

2.1.5 Pitanja koja nisu pokrivena normama

Svi materijali ili oprema za izvođenje radova koji nisu definirani ili pokriveni normama, vodičima ili priručnicima također moraju biti vrste i takve kvalitete da osiguraju izvođenje kvalitetnih radova i u sukladnosti s ovim Tehničkim Specifikacijama. U takvim slučajevima, Inženjer će odrediti da li su svi materijali ili oprema ili samo neki od predloženih ili dostavljenih na Gradilištu adekvatni za korištenje pri izvođenju Radova, te će odluka Inženjera na ovu temu biti konačna i neopoziva.

2.1.6 Visine i kote terena

Izuzev u slučaju gdje je to drugačije definirano, sve visine će biti navedene u metrima nad Jadranskim morem, s preciznošću od minimalno dva decimalna mjesta. Podaci koji se odnose na visinu biti će zasnovani na visinskim referentnim točkama a koje će biti odobrene od strane Inženjera.

Izvođač će definirati i izvesti dodatne stalne visinske točke potrebne tijekom izvođenja radova, a koje će periodično biti provjeravane. Izvođač je odgovoran za određivanje visina, postavljanje i polaganje svih cijevi i građevina, te će troškove svih naknadnih korekcija na projektiranim elementima snositi također Izvođač.

Izvođač će biti odgovoran za izvođenje radova u skladu s podacima koji se odnose na visine.

Izvođač će voditi zapisnik sa svim kotama te će poslati kopiju zapisnika Inženjeru. Sustav koordinata kota na Gradilištu će biti sustav koordinata koje koristi Naručitelj te će biti povezane s nivoima koji su odobreni od strane Inženjera.

2.1.7 Veličine

Sve veličine, udaljenosti i nivoi koji su sadržani u projektima dobivenim od strane Naručitelja su navedene u metričkom sustavu. U slučaju da je potrebno izraditi projekte, Izvođač će pripremiti i predati ove projekte u metričkom sustavu.

2.1.8 Obilježavanje radova

Radovi će biti obilježeni i pozicionirani u odnosu na lokalni koordinatni sustav. Izvođač će pozicionirati privremene kote na tlu te kontrolne točke na pogodnim lokacijama na Gradilištu, te će tijekom radova, periodično provjeravati nivoe repera i koordinate točaka u odnosu na referentne linije i nivoe dostavljene od strane Inženjera. Privremeni reperi i kontrolne točke će biti locirane izvan Gradilišta, osim u slučaju gdje je drugačije definirano.

Izvođač će dostaviti Inženjeru na odobrenje projekte gdje je su položaji i nivoi koordinata označeni, ovisno o slučaju, za svaki privremeni visinski reper te kontrolne točke koje se koriste za obilježavanje radova, u dva primjerka.

Prije početka izvođenja bilo kojeg dijela radova, Izvođač će dostaviti Inženjeru na odobrenje sve detalje vezane za pozicioniranje, zajedno s proračunima i dodatnim projektima (uključujući projekte gdje su definirane pozicije i koordinate korištenih repera), u dva primjerka.

Izvođač će definirati dimenzije obuhvata svih građevina u odnosu na postojeće radove. Nagib kolektora, sustav cjevovoda i kote slivnika, te nivelete kanala i drugih hidrauličkih građevina će biti naznačeni u projektima, osim u slučajevima gdje je to drugačije zahtijevano ili odobreno od strane Inženjera.

Lokacije građevina koje će biti izgrađene u sklopu Radova biti će definirane u odnosu na čelične repere postavljene u betonu ili bilo koji drugi pogodan način pozicioniranja, a koji je usvojen od strane Inženjera, uz što se moraju definirati koordinate instrumenata za pozicioniranje i njihova udaljenost od postojećih građevina u blizini.

Izvođač će definirati koordinate referentnih točaka u intervalima ne višim od 500 m uz glavne kolektore i cijevi, te će ove točke biti locirane i jasno označene na odobrenim mjestima, bilo to na postojećim zgradama ili čeličnim H reperima, sidrenim u betonu.

Izvođač će definirati xxxxxxx Xxxxxx u slučaju da je na to upućen od strane Inženjera, a u svrhu olakšavanje intervencija od strane nadležnih tijela koje obavljaju usluge s ciljem postizanja privremenih ili trajnih promjena na opremi ili uslugama.

2.1.9 Istražni radovi

Oprema za istražne radove koju koristi Izvođač treba biti napredna u smislu vrste i izrade, adekvatna za izvođenje radova te održavana u prema najvišim standardima. Alati i oprema će biti predmet odobrenja od strane Inženjera.

Za sve istražne instrumente koji se korite tijekom radova, Xxxxxxx će predati potvrdu o kalibraciji koja je nedavno izdana od ovlaštenog tijela. Kalibraciju instrumenata potrebno je provoditi svakih šest mjeseci.

Svi podaci zabilježeni na terenu, izračuni i karte koje su nastale iz prethodno načinjenih istražnih radova će biti dostavljene Inženjeru neposredno nakon provođenja istražnih radova.

2.1.10 Korištenje eksplozivnih i drugih opasnih supstanci

Nije dozvoljeno unošenje ili korištenje eksplozivnih ili drugih opasnih supstanci na Gradilištu poput nafte, lako zapaljivih tekućina ili ukapljenog naftnog plina, u bilo koju svrhu osim ukoliko Izvođač nije prethodno ishodio pisanu suglasnost od Inženjera.

Lokalitet svakog skladišta gdje će se držati eksplozivne ili druge opasne supstance na Gradilištu moraju prethodno biti odobrene u pisanoj formi od strane Inženjera.

2.1.11 Mjere opreza

Nije dozvoljeno korištenje strojeva za iskapanje u neposrednoj blizini kablova i cjevovoda ukoliko nije drugačije odobreno od strane Inženjera. Posebna pažnja će biti posvećena da su ovi infrastrukturni sustavi dostupni u slučaju izvanrednog stanja.

Privremeni radovi koje je neophodno izvesti u neposrednoj blizini infrastrukturnih sustava tijekom izvođenja radova će biti održavani od strane Izvođača te će biti uklonjeni čim je to praktički izvedivo. Izvođač će biti odgovoran za održavanje svi navedenih infrastrukturnih sustava koje su u neposrednoj blizini tijekom izvođenja radova te će snositi troškove popravka bilo kakve štete nastale direktno uslijed njegovih aktivnosti.

2.2Materijali i radovi

2.2.1 Opći uvjeti

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje komunalnih vodnih građevina Poglavlje 0, Opće odredbe. Ovo poglavlje je posebno vezano uz pojašnjenje skraćenica korištenih u svim dijelovima ove natječajne dokumentacije. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.2 Pripremni radovi

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 1, Pripremni radovi. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.3 Zemljani radovi

Ovaj dio natječajne dokumentacije treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 2, Zemljani radovi. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.4 Postavljanje geotekstila i geomreža

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 3, Postavljanje geotekstila i geomreža. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.5 Zaštita ravnih površina i pokosa

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 4, Zaštita ravnih i kosih površina. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.6 Tesarski radovi i radovi na skeli

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 5, Tesarski radovi i skele. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

Izrada oplate

Oplata mora biti dovoljno kruta i čvrsta kako bi onemogućila gubitak dijelova betona te kako bi se održala adekvatna pozicija, oblik i dimenzije konačne strukture. Stoga treba biti tako napravljena da se može lako ukloniti sa izlivenog betona bez udaraca i oštećenja.

Oplata treba biti takva da omogućava kontinuiran kvalitetu izrađenih površina kako je to definirano u

Ugovoru.

Tamo gdje je potrebno načiniti rupe u oplati s ciljem izbacivanja armature, postavljanje spojeva za uređaje ili druge ugradbene elemente, potrebno je posvetiti posebnu pažnju kako ne bi došlo do otpadanja komada betona.

Oplata mora biti takva da omogućava pristup pripremi poveznih dijelova prije stvrdnjavanja betona.

Metode Izvođača za izradu oplate će omogućiti da se postavi potpora tako da namješteni oblik ostane

kontinuirano u svojoj poziciji tijekom navedenog perioda.

Metalne veze ili sidra unutar oplate će biti konstruirane ili postavljene na način da omoguće njihovo potpuno vađenje ili vađenje do dubine najmanjeg poklopca od površine bez oštećenja betona. Svi okovi za uklonjive metalne veze će biti takvog izgleda da nakon uklanjanja udubine koje ostanu budu najmanjih mogućih dimenzija. Udubljenja koja su rezultat djelomičnog ili potpunog uklanjanja veza će biti poravnate i ispunjene materijalom koji će odobriti Inženjer.

Ploče oplate će imati ravne ivice s ciljem preciznog poravnavanja te će biti fiksirane s vertikalnim ili horizontalnim spojevima. Tamo gdje je potrebno izvesti kosine neophodno je isjeći kutove s ciljem osiguranja ravne linije. Spojevi ne smiju uzrokovati istjecanje betona, kako ni razlike u nivoima ili izbočine na izloženim površinama. Određeno dopušteno odstupanja će biti moguće uslijed savijanja oplate tijekom izlijevanja betona.

Izrađena oplata može biti od čeličnih ploča, GRP (staklom ojačane plastike), šperploče ili drugog pogodnog materijala kako bi se postigla zahtijevana kvaliteta. Zasebne ploče će biti posložene u jednoobraznu strukturu.

Gruba oplata će se sastojati od rezanih ploča, metalnih ploča ili bilo kojeg drugog adekvatnog materijala koji će spriječiti pretjeran gubitak betona kada izložen vibraciji s ciljem izrade betonske površine koja je adekvatna za primjenu bilo kojeg navedenog zaštitnog premaza.

Ukoliko nije drugačije definirano na nacrtima sve izložena izdizanja oplate će biti s kosinama 25mm x

25mm.

Izvođač će poduzeti sve mjere opreza pri odabiru i korištenju oplate i uklanjanju oplate te stvrdnjavanja

betona kako ne bi došlo do naglih promjena u temperaturi betona.

2.2.7 Armaturni radovi

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 6, Armirački radovi. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.8 Beton

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 7, Betonski radovi. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

Pored navedenog dokumenta neophodno je uzeti u obzir i slijedeća poglavlja:

2.2.8.1 Vodonepropusni profili

Vodonepropusni profili za sve spojeve će biti postavljeni kontinuirano oko svih novih dijelova i spojeva. Spojevi će biti napravljeni varenjem u skladu s preporukama proizvođača. Oni će biti postavljeni tako da se izbjegne dodir s konstrukcijskim čelikom.

Površine koje dolaze u direktan dodir s brtvenim materijalima mora biti čiste, suhe i čvrste bez tragova ulja ili bilo kojeg drugog pokrovnog sloja. Priprema površina, temeljni premaz, obrada i priprema materijala će biti u skladu s naputcima proizvođača.

Svi instalirani vodonepropusni profili će biti standardni, te će biti proizvedeni od strane poznatih

proizvođača.

Detalji vodonepropusnih profila će biti poslani na odobrenje. Vodonepropusni profili s gumenom ili PVC membranom će biti otporni na trganje, mehaničku abraziju i djelovanje vode, komunalnog otpada, otpadnih voda, morske vode i prirodnih soli.

Vodonepropusni profili će sadržati pokrivni sloj žbuke. Minimalna širina će biti 200 mm za beton debljine do 600 mm te 300 mm za beton debljine veće od 600 mm.

Vodonepropusni profili korišteni za kompenzacijske spojeve s ciljem prilagođavanja uslijed kretanja dvije betonske strukture će biti tipa prema preporuci proizvođača te će biti poslani od strane Izvođača Ugovornom tijelu na odobrenje. Svi spojevi, osim čeonih spojeva između profila će biti istog tipa, te će biti predgotovljeni. Spojevi između vodonepropusnih profila s gumenim slojem će biti izvedeni koristeći odgovarajuće načine stvrdnjavanja i konačne obrade. Spojevi PVC profila će biti izvedeni tehnikom varenja toplim pločama.

2.2.8.2 Materijali ispune za dilatacijske spojeve

Svi će spojevi biti projektirani i dimenzionirani od strane Izvođača u skladu s odgovarajućim normama. Osnova za računanje neophodne širine spoja su tehničke vrijednosti materijala za brtvljenje i materijala obližnjih konstrukcija te izloženost strukture, način izgradnje te njegova veličina.

Podložni će slojevi otvorenih spojeva biti čisti, suhi, homogeni, bez tragova masnoća i ulja, prašine te bez slobodnih dijelova. Žbuka će biti prethodno uklonjena.

2.2.8.3 Polietilenske nosive letve

U bilo kojoj konstrukciji za držanje pitke vode materijal za brtvljenje spojeva će biti oslonjen na

polietilenske zatvorene letve.

2.2.8.4 Bitumenski čep za ispunu

Bitumenski će čepovi za ispunu biti korišteni za spojeve kod spremnika za pitku vodu i otpadnu vodu, prometne površine, krovovi i podovi. Materijal ispune ne smije biti upijajući i ekstrudiran materijal, te će biti izrađen od granula s bitumenom te bitumenskog filca u kućištu. Materijal ispune mora podnijeti zbijanje do 50% početne debljine te biti u mogućnosti brzog povrata u početno stanje do 80% u kontaktu s vlagom. Prihvatljivi materijali za ispunu mogu biti i od mrežastog polietilena.

2.2.8.5 Čep za ispunu sa smolom

Može se koristiti u slučajevima kada se ne očekuje prisustvo vlage te se može koristiti za armaturu nosećih

greda.

2.2.8.6 Materijali ispune za ploče od drvnih vlakana

Materijali će ispune za ploče od drvnih vlakana biti načinjeni od vlakana impregniranih s bitumenom, s mogućnošću zbijanja do 50% i povratom u prvobitno stanje do 80%. Njihova će debljina biti min. 6 mm sa spojnim profilom. Oni se neće koristiti za spremnike vode, ali su adekvatni za prometne površine, krovove, podove i izvođenje betonskih temelja.

2.2.8.7 Materijali ispune na bazi gume (neopren)

Materijali će ispune na bazi gume biti od neupijajućeg materijala s otvorenom strukturom neoprenske gume, sa stupnjem povrata u prvobitno stanje do 90% od originalne debljine nakon najmanje 50% zbijanja te otpornost na zbijanje od 5 N/cm2.

2.2.8.8 Materijali za brtvljenje spojeva

Materijali za brtvljenje spojeva će biti preuzeti iz specifikacija Tehničkog projekta te će biti odobreni od strane poslodavca. Materijal će biti korišten za instalacije s pitkom vodom ali također i za slučajeve gdje se očekuje visoka temperatura na uređaju. Materijali nije razgradiv u kontaktu s otpadnim vodama iz septičkih jama.

Korištenje će brtvenih materijala biti u skladu s uputama proizvođača te će se uzeti u obzir uvjeti okoliša.

2.2.8.9 Elastomerni brtveći materijal

Oni se izrađuju od polisulfida te imaju sličan sastav uz adekvatne vrijednosti za primjenu na horizontalne i vertikalne spojeve. Ovakav brtveći materijal ima procijenjeni vijek trajanja od minimalno 15 godina. Brtveći će materijal imati sposobnost dobrog prianjanja uz beton u skladu s podatcima dostavljenim od strane proizvođača. Bit će pogodni za uranjanje u vodu te otporni na otopljene kiseline i baze te na životinjske, biljne i mineralne masnoće. Brtveći materijal u direktnom kontaktu s komunalnom otpadnom vodom, muljem iz odvodnog sustava ili oborinskom vodom će biti otporan na biološke reakcije. Svi će spojevi spremnika za vodu imati temeljni premaz u skladu s uputama proizvođača prije primjene materijala za brtvljenje.

2.2.8.10 Kit za brtvljenje

Oni dobro prianjaju uz drvo, staklo i beton te ostaju fleksibilni i vodonepropusni u slučaju pomjeranja, udarca ili vibracije. Materijal ima sposobnost rastezanja prije pucanja veći od 100% ali će također imati male vrijednosti povrata u prvobitno stanje manje od 10%.

2.2.8.11 Termoplastični brtveći materijali

Oni se izrađuju od gume/bitumena ili imaju sastav sličnih vrijednosti a koriste se za horizontalne i vertikalne spojeve. Ovaj brtveći materijal ima sposobnost dobrog prianjanja uz beton uz primjeni temeljnog premaza koji se preporuča od strane proizvođača. Gdje je to definirano, koristit će se kao

materijal otporan na goriva. Korištenje brtvećeg materijala od gume/bitumena će normalno biti prihvaćeno u kontaktu s otpadnom vodom.

2.2.9 Xxxxxxxx radovi

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 8, Zidarski poslovi. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.10 Izolacijski radovi

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 1 i 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 9, Izolacijski radovi. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.11 Xxxxxxxxx radovi

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 10, Bravarski radovi. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.12 Prijevoz sirovih materijala na Gradilištu

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 11, Prijevoz sirovih materijala na gradilištu. Ovaj dokument se može naći na sljedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.13 Geotehnički radovi

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 12, Geotehnički radovi. Ovaj dokument se može naći na slijedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

2.2.14 Montažerski radovi – vodoopskrbne cijevi

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2., Gradnja i održavanje vodnih građevina, poglavlje 13 A, Montažerski radovi – vodoopskrbni cjevovodi. Ovaj dokument se može naći na slijedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

Napomena: utrošak vode za tlačnu probu je trošak izvoditelja.

2.2.15 Montažerski radovi – odvodne cijevi

Ovaj dio Tehničkih Specifikacija treba biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Gradnja i održavanje vodnih građevina Poglavlje 13 B, Montažerski radovi – odvodni cjevovodi. Ovaj dokument se može naći na slijedećoj web adresi: xxx.xxxx.xx.

Napomena: utrošak vode za tlačnu probu je trošak izvoditelja.

2.2.16 Cijevi i drugi materijali

Opći elementi

Ovaj odlomak je vezan uz prethodna cijevna poglavlja kao dodatni dio koji Izvođač mora uzeti u obzir. DN je nominalna veličina u milimetrima.

Sve cijevi će biti predmet inspekcijske provjere tijekom njihove izrade.

Ime proizvođača, norma i nominalni promjer (DN), vrsta naglavka, klasa i datum izrade (mjesec+godina) će biti označeni unutar naglavka.

Spojevi

Fleksibilni spojevi

Fleksibilni spojevi su spojevi s naglavkom gdje se spajanje vrši na pritisak s ciljem omogućavanja kutnog odstupanja u bilo kojem smjeru. Oni omogućavaju osne pomake s ciljem kompenzacije dilatacije i termalne kontrakcije te pomicanja tla.

Ovakvi spojevi omogućavaju kutne pomake kako bi se kompenzirala pomicanja tla i kako bi se postigli veliki zaokreti za cijevi. Svi spojevi će biti projektirani da budu u potpunosti fleksibilni.

Gumeni prstenasti spojevi neće biti oštećeni djelovanjem lokalnih uvjeta niti tijekom skladištenja.

Spojevi s prirubnicama

Cijevi i fazonski komadi s prirubnicama će se koristiti samo za spajanje sa zasunima ili drugim posebni

komadima odobrenim od strane Inženjera.

Koristit će se prirubnice s grlom koje će biti lijevane ili varene. Prirubnice s navojima ili lijepljenje prirubnice nisu dopuštene. Rotirajuće prirubnice mogu biti korištene za cijevi i fazonske komade s dimenzijama do DN 600.

Dimenzije te otvori sa spajanje prirubnica će biti u skladu sa normom HR EN 1092-2 „ili jednakovrijedno“. Spojevi prirubnica bit će kompletno opremljeni sa brtvama, vijcima, šarafima, i pocinčani prsteni ili prsteni premazani kadmijem.

Gumene brtve će biti od elastomernog EPDM ili od ekvivalentnog materijala. Brtva će biti minimalne debljine od 3 mm te će biti učvršćena metalnim dijelom za radne pritiske od 16 bara ili više. Veličine brtvi za prirubnice će biti u skladu s normom ISO 7483 „ili jednakovrijedno“.

Vijci, šarafi, prsteni će biti izrađeni od čelika s minimalnom otpornošću na istezanje od 800 N/mm2 te trebaju biti pocinčani ili premazani kadmijem. Vijci i šarafi će biti pogodni za definirani radni pritisak. Vijci i šarafi će biti u skladu s normom ISO 4014 i 4032 „ili jednakovrijednim“ dok će prsteni biti u skladu s ISO 887 „ili jednakovrijedno“.

Gumene brtve i maziva za cijevi

Ukoliko ne postoje druge specifikacije, materijal za brtvljenje će biti sintetska guma (EPDM) ili ekvivalentni

materijal s otpornošću na sumpornu kiselinu i bakteriološko nagrizanje.

Osiguranje kvalitete

Certifikati