Contract
Temeljem članka 26. i 27. Zakona o radu (NN 93/14 i 127/17 i 98/19), te članka 41.stavka 2.Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ( NN 10/97 i 107/07 i 94/13) i članka 67.točke 2.. Statuta Dječjeg vrtića „Morski konjić” – Scuola materna „Cavalluccio marino” Tar - Torre, Upravno vijeće na 19. sjednici održanoj 28.01. 2020. godine donosi
DJEČJEG VRTIĆA „MORSKI KONJIĆ“ – SCUOLA MATERNA „CAVALLUCCIO MARINO“
TAR - TORRE
I OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu Dječjeg vrtića „Morski konjić” – Scuola materna „Cavalluccio marino” Tar - Torre (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva, te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod poslodavca (u daljnjem tekstu: Poslodavac – Vrtić).
Članak 2.
Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju na sve radnike zaposlene u Vrtiću.
Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju i na fizičke osobe koji su kao članovi Upravnog vijeća ili u drugom svojstvu sukladno odredbama posebnog zakona pojedinačno i samostalno, ili zajedno i skupno, ovlaštene voditi poslove u Vrtiću, a koje su s Vrtićem sklopile ugovor o radu za obavljanje određenih poslova, osim onih odredbi kojima se uređuju pitanja radnog vremena, stanke, dnevnog i tjednog odmora te prestanka ugovora o radu, u slučaju da su ova pitanja na drukčiji način uređena ugovorom o radu sklopljenim između tih osoba i Vrtića.
Članak 3.
U slučaju da su prava i obveze koji su predmet uređenja ovog Pravilnika, drukčije uređena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, Zakonom o radu, ili drugim zakonom i propisom na radnike se primjenjuje najpovoljnije pravo za radnika, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom, nije određeno drukčije.
Članak 4.
Radnik je dužan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu s Vrtićem, sukladno pravilima struke i uputama ravnatelja ili drugih radnika koje ovlasti ravnatelj, usavršavati svoje znanje i vještinu, štititi poslove i interese vrtića i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koje proizlaze iz organizacije rada u Vrtiću, a Vrtić će radniku za obavljeni rad isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.
II SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Članak 5.
O potrebi zapošljavanja novih radnika u Vrtiću odluku donosi Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.
Radni se odnos zasniva ugovorom o radu na temelju natječaja.
Ugovor o radu sklapa se na određeno ili neodređeno vrijeme.
Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je skopljen, smatra se da je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme koje je određeno rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Ako je ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka sklopljen u trajanju dužem od tri godine, poslodavac s istim radnikom ne može sklopiti sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme.
Ako je ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka sklopljen u trajanju kraćem od tri godine, ukupno trajanje sklopljenih ugovora o radu iz stavaka 1. i 4. ovoga članka ne može biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti svaki sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji je u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi.
Objektivan razlog sklapanja ugovora na određeno vrijeme u Vrtiću je
Zamjena nenazočnog radnika
Privremeno povećanje opsega posla u iznimnim situacijama
Sklapanje ugovora o radu najduže do 5 mjeseci s nestručno zastupljenom osobom.
Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja tog ugovora smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.
Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Članak 6.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
Propust ugovornih strana da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost ugovora.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku ili ako radniku nije izdana pisana potvrda o sklopljenom ugovoru prije početka rada smatra se da je s radnikom sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme.
Svaki ugovor o radu, da bi bio valjan i imao pravne učinke mora sadržavati slijedeće uglavke kao obvezni sadržaj:
ugovorne strane te njihovo prebivalište, odnosno sjedište,
mjesto rada,
naziv, narav ili vrstu radnog mjesta na koje se radnik zapošljava,
dan otpočinjanja rada,
očekivano vrijeme trajanja ugovora u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
otkazni rok,
trajanje redovitog radnog dana ili tjedna,
dužinu i način korištenja stanke od najmanje 30 minuta tijekom radnog dana.
Ravnatelj i radnik u okviru uvjeta rada, kada za to imaju interes, mogu sklopiti aneks ugovora kojim mijenjaju pojedine uglavke ugovora o radu.
Članak 7.
Prije sklapanja ugovora o radu, ravnatelj ili osoba koju on odredi je dužna upoznati radnika sa odredbama ovog Pravilnika i svih drugih općih akata Vrtića kojima se uređuju prava i obveze radnika.
Provjera radnih sposobnosti
Članak 8.
Vrtić ima pravo provjere radnih sposobnosti radnika i odlučuje u kojim će se oblicima provjeravanje provoditi (psihološki testovi, pisani radovi, razgovori i dr.).
Prethodno provjeravanje sposobnosti obavlja ravnatelj odnosno povjerenstvo ili radnik Vrtića kojega ravnatelj za to opunomoći.
Povjerenstvo odnosno radnik dostavlja ravnatelju pisano izvješće o radnim i drugim sposobnostima osobe koja traži zaposlenje.
Potrebnu zdravstvenu sposobnost za rad u Vrtiću osoba koja traži zaposlenje dokazuje ispravama samo ovlaštene zdravstvene ustanove.
Nitko u Vrtiću ne može stupiti u radni odnos prije zdravstvenog pregleda prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Članak 9.
Ravnatelj je dužan obavijestiti radnike koji su zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli u Vrtiću sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Ravnatelj će radnicima koji su zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
III PROBNI RAD
Članak 10.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.
Ukoliko ugovorom o radu trajanje probnog rada nije drugačije određeno trajanje probnog rada je 6 mjeseci.
Članak 11.
Za vrijeme probnog rada Vrtić može obaviti procjenu rada radnika tijekom proteklog mjeseca odnosno proteklih mjeseci i ocijeniti njegov rad pozitivnom ili negativnom ocjenom.
Ukoliko rad radnika bude ocijenjen negativnom ocjenom, poslodavac je ovlašten radniku radni odnos otkazati i to bez ikakvih dodatnih obavještenja ili obrazloženja.
Članak 12.
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.
Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana.
IV RADNICI DJEČJEG VRTIĆA
Članak 13.
Odgojno-obrazovni radnici i ostali radnici
U
Vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i
zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći
odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnici te
medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.
Osim
odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovog članka, u Vrtiću rade
i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne
poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).
Odgojno-obrazovni
radnici u Vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu
obrazovanja, položen ispit te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za
obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
Poslove
odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u
osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski
sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno
studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u
skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni
diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste.
Poslove
odgojitelja koji ostvaruju program predškole pri osnovnim školama,
uz osobe iz stavka 4. ovoga članka, mogu obavljati i osobe koje
ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u
osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom.
Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste.
Poslove
medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila
preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij sestrinstva,
odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti
sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je
završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij
sestrinstva.
Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu obrazovanja ostalih radnika u Vrtiću pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 14.
Radni
odnos u Vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena
na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili
bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom
protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa,
protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti,
protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode,
protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja
djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi,
protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno
djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili
maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom
zakonu.
Radni
odnos u Vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi
kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1.
ovoga članka.
Radni
odnos u Vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena
za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je
nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
Radni odnos u Vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.
Ako
osoba u radnom odnosu u Vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od
kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili neko od prekršajnih
djela iz stavka 3. ovoga članka, Vrtić kao poslodavac otkazat će
ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana
od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka
redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem
radnika, u kojem će slučaju Xxxxxxxxxx, istodobno uz otkazivanje
ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi
tijekom otkaznog roka.
Ako
Vrtić kao Poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u
Vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela
iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od
prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od
obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog
postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo
na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće
koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja
poslova.
Ako
je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni
postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik
oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio
plaće od prvog dana udaljenja.
Osoba
koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni
postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili
prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga
članka, ne može obavljati poslove u Vrtiću niti kao vanjski
suradnik Vrtića.
U
Vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili
im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog
postupanja na štetu prava i interesa djece.
Radni odnos u Vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu.
V ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U DJEČJEM VRTIĆU
Članak 15.
Natječaj
Radni odnos u Vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.
Odluku o objavi natječaja donosi Upravno vijeće.
Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama Vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.
Članak 16.
U natječaju mora biti jasno istaknuto da se za radno mjesto ravnopravno mogu javiti osobe oba spola.
Članak 17.
Iznimno
od članka 15. radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez
natječaja:
–
kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa
na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana,
– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana.
Članak 18.
Ako se na raspisani natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz Zakona, može se izabrati osoba koja ne ispunjava te uvjete.
Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.
S navedenom osobom sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci.
Odluku o izboru odgojitelja i stručnog suradnika na temelju natječaja donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.
Iznimno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj.
Članak 19.
Sudionike natječaja koji nisu izabrani, ravnatelj Vrtića o tome izvješćuje na svojim stranicama i vraća im dokumentaciju. Predmet povrata mogu biti samo izvornici, ne preslike.
Članak 20.
Odgojitelji i stručni suradnici u Vrtiću koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu, iz opravdanih razloga, koje utvrđuje Upravna vijeće Vrtića, u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos bez natječaja.
VI PRIPRAVNICI
Članak 21.
Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik u Vrtiću zasniva radni odnos kao pripravnik.
Pripravnički staž traje godinu dana.
Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.
Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u Vrtiću.
Rok iz stavka 4. ovoga članka ne teče za vrijeme porodnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i vojne službe.
Članak 22.
Stažirati i polagati stručni ispit imaju pravo i obvezu odgojitelji i stručni suradnici i to:
1. pripravnici, zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme s punim radnim vremenom
2. pripravnici, zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom
3. pripravnici s radnim iskustvom
4. pripravnici volonteri
5. radnici u drugim ustanovama, trgovačkim društvima koji na temelju ugovornog odnosa s Vrtićem ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u svojoj struci (vanjski suradnici).
Članak 23.
Pripravnik u predškolskom odgoju i obrazovanju je odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva u struci.
Pripravnikom iz stavka 1. ovog članka smatra se i odgojitelj i stručni suradnik koji je, prije nego što se zaposlio u Vrtiću, na poslovima i zadaćama odgojitelja i stručnog suradnika, stekao najmanje 12 mjeseci radnog iskustva u svojoj struci izvan Vrtića.
Pripravnik volonter u predškolskom odgoju i naobrazbi je odgojitelj i stručni suradnik koji, na temelju sklopljenog ugovora ili sporazuma s Vrtićem, ostvaruje program pripravničkog staža.
Vrtić može u skladu s godišnjim planom i programom rada radi pripremanja za polaganje stručnog ispita primiti odgojitelja ili stručnog suradnika na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Stručno osposobljavanje za rad ne može trajati dulje od pripravničkog staža. S osobom primljenom na stručno osposobljavanje za rad ravnatelj je dužan sklopiti ugovor u pisanom obliku. Na osobu koja se stručno osposobljava za rad, primjenjuju se odredbe ovoga pravilnika osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći, nadoknadi plaće i prestanku ugovora o radu.
VII STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA
Članak 24.
Stažiranje pripravnika i pripravnika volontera (u daljem tekstu - pripravnika) ostvaruje se na temelju programa koji predlaže povjerenstvo za stažiranje, a donosi ga ovlašteno stručno tijelo vrtića (odgojiteljsko vijeće).
Zadaća je povjerenstva izraditi prijedlog programa stažiranja, pružati pripravniku pedagošku, metodičku i svaku drugu pomoć te pratiti njegovo napredovanje.
Članak 25.
Povjerenstvo za stažiranje čine:
- ravnatelj Vrtića u svojstvu predsjednika
- mentor pripravnika
- stručni suradnik Vrtića.
Povjerenstvo imenuje ravnatelj Vrtića.
Sadržaj i način rada povjerenstva, propisuje se poslovnikom o radu povjerenstva za stažiranje. Poslovnik donosi Ministarstvo prosvjete i športa.
Evidenciju o ostvarivanju programa pripravničkog staža, u pravilu, vodi mentor.
Članak 26.
Ako Vrtić nema odgojitelja u zvanju mentora, ravnatelj može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s položenim stručnim ispitom ili onog koji nema obvezu polagati stručni ispit, a uživa ugled vrsnog odgojitelja. Ako mentora nije moguće imenovati u vrtiću u kojem pripravnik stažira, mentor se bira iz drugog vrtića.
Članak 27.
Program pripravničkog staža počinje se ostvarivati danom početka radnog odnosa, ostvarivanjem ugovornog odnosa, odnosno danom početka volontiranja. Cjeloviti program stažiranja Vrtić je obvezan donijeti najkasnije 15 dana od zasnivanja radnog odnosa pripravnika.
Članak 28.
Nakon početka rada pripravnika, uključujući volontiranje, Vrtić je obvezan:
- imenovati povjerenstvo za stažiranje
- prijaviti stažiranje Ministarstvu prosvjete i športa (na tiskanici PO-1) najkasnije 15 dana od
početka rada (volontiranja) pripravnika
- izraditi program pripravničkog staža i predložiti ga odgojiteljskom vijeću na usvajanje.
Članak 29.
Pripravnik je dužan sudjelovati u svim dijelovima odgojno-obrazovnog rada:
- planiranje, programiranje, pripremanje i ostvarivanje programa njege, odgoja i naobrazbe te praćenje, procjenjivanje i evaluiranje ostvarenja programa
- vođenje pedagoške dokumentacije.
Pripravnik je obvezan djelatno sudjelovati u svim oblicima stručnog usavršavanja, posebice onima koji su namijenjeni pripravnicima. Program stažiranja pripravnika-stručnih suradnika, osim navedenoga obuhvaća i posebne poslove iz godišnjeg programa rada stručnih suradnika.
Članak 30.
Pripravnici (osim pripravnika volontera) obvezni su biti nazočni radu mentora - najmanje 30 sati tijekom stažiranja, a mentor je obvezan biti nazočan na radu pripravnika - najmanje 10 sati.
Pripravnici volonteri obvezni su biti nazočni radu mentora - najmanje 60 sati tijekom stažiranja. Pripravnici stručni suradnici surađuju s mentorom na poslovima iz mentorova djelokruga - najmanje 30 sati tijekom stažiranja.
Članak 31.
Povjerenstvo za stažiranje bit će nazočno aktivnostima pripravnika odgojitelja najmanje dva puta. Stručni će suradnik biti nazočan radu pripravnika najmanje dva puta. Povjerenstvo, u pravilu, radi u punom sastavu.
Članak 32.
Ako pripravnik tijekom pripravničkog staža prijeđe u drugi vrtić, stažiranje se nastavlja u vrtiću u koji je prešao. Vrtić u kojem je ostvaren dio pripravničkog staža obvezan je o promjeni odmah izvijestiti Ministarstvo prosvjete i športa i sastaviti izvješće o ostvarenom dosadašnjem stažu (tiskanica - PO-2). Jedan primjerak izvješća šalje se, zajedno s drugom dokumentacijom, u vrtić gdje se pripravnik zaposlio ili mu se predaje osobno zbog dalje uporabe. Jedan se primjerak izvješća, zajedno s drugim dokumentima, dostavlja Ministarstvu znanosti i obrazovanja u vrijeme prijavljivanja pripravnika za polaganje stručnog ispita.
Članak 33.
Tijekom ostvarivanja programa stažiranja i polaganja stručnog ispita pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće, koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu.
Članak 34.
Pripravniku koji ne položi stručni ispit u navedenom roku ugovor o radu prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.
U opravdanim slučajevima (dulje bolovanje, vojna obveza, rodiljni dopust i sl.) pripravničko se stažiranje prekida, a nastavlja se kad navedeni razlozi prestanu, o čemu Vrtić mora pravodobno izvijestiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
VIII RADNO VRIJEME
Raspored radnog vremena
Članak 35.
Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.
Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena.
Raspored radnog vremena utvrđuje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Ako raspored radnog vremena nije utvrđen na način iz stavka 3. ovoga članka, o rasporedu radnog vremena odlučuje Poslodavac pisanom odlukom.
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine, te tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad.
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik može raditi najviše do šezdeset sati tjedno, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, uključujući prekovremeni rad.
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.
Nejednaki raspored radnog vremena može se kolektivnim ugovorom urediti kao ukupan fond radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ograničenja iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, ali ukupan fond sati, uključujući i prekovremeni rad, ne može biti veći od prosječnih četrdeset pet sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca.
Razdoblje iz stavaka 8. i 9. ovoga članka može se kolektivnim ugovorom ugovoriti za razdoblje od šest mjeseci.
Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika može se promijeniti samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.
Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika već odgovara njegovu ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, Poslodavac će tom radniku, tijekom preostalog utvrđenog razdoblja naložiti prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.
Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat će se prekovremenim radom.
Razdoblja godišnjeg odmora i privremene spriječenosti za rad ne uračunavaju se u razdoblje od četiri mjeseca, odnosno šest mjeseci iz stavaka 8., 9. i 10. ovoga članka.
Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.
Članak 36.
Raspored radnog vremena određuje se Godišnjim planom i programom.
Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama ravnatelja.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu ravnatelja.
Radno vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu ravnatelja smatra se radnim vremenom.
Puno radno vrijeme
Članak 37.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Ako ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme smatra se da je puno radno vrijeme.
Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je Poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.
Nepuno radno vrijeme
Članak 38.
Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom će se sklopiti kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijevaju rad u punom radnom vremenu.
Radne obveze radnika koji radi u nepunom radnom vremenu, ravnatelj može rasporediti u petodnevni radni tjedan ili u određene dane u tjednu.
Rad radnika u nepunom radnom vremenu izjednačuje se s radom u punom radnom vremenu kod ostvarivanja prava na odmor između dva uzastopna radna dana, tjedni odmor, trajanje godišnjeg odmora i plaćenog dopusta te prava koja se temelje na trajanju radnog odnosa u Vrtiću.
Članak 39.
Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.
Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Ravnatelj je dužan razmotriti zahtjev radnika koji radi puno radno vrijeme za promjenu i sklapanje ugovora o radu u nepunom radnom vremenu, kao i radnika koji radi u nepunom radnom vremenu za sklapanje ugovora o radu u punome radnom vremenu ako u Vrtiću postoje mogućnosti za takvu promjenu rada.
Članak 40.
Dnevno radno vrijeme radnika raspoređuje se jednokratno ili dvokratno.
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet ili šest radnih dana.
Radnik je dužan započeti s radom u određeno vrijeme i ne smije ga završtiti prije isteka tog vremena.
Radnik za trajanja radnog vremena može napustiti radni prostor Vrtića samo uz dopuštenje ravnatelja.
Članak 41.
Ravnatelj je dužan izvijestiti radnike o rasporedu i promjeni rasporeda radnog vremena, najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 42.
Ravnatelj je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme.
Preaspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Članak 43.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.
Iznimno, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno.
Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.
Članak 44.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.
Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.
Prekovremeni rad
Članak 45.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev Poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Iznimno, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.
Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.
Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te ostali radnici određeni Zakonom o radu, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Članak 46.
Ravnatelj je dužan o prekovremenom radu pisanim putem izvijestiti radnika.
Izuzetno u slučaju nastupa elementarne nepogode, dovršenja posla čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio Vrtiću znatnu štetu, zamjene izočnog radnika i u drugim slučajevima hitnog prekovremenog rada, radnik je dužan raditi prekovremeno neposredno nakon primitka obavijesti.
Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati rada odgojitelja i drugih sručnih radnika iznad norme neposrednog odgojno-obrazovnog rada s djecom, odnosno ostvareni sati rada ostalih radnika iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom tijekom pedagoške godine ne mogu uklopiti u godišnje zaduženje radnika.
Prekovremeni rad ne može se odrediti:
- maloljetnom radniku,
- roditelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi prekovremeno trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu, osim u slučaju više sile. Izjava o pristanku na prekovremeni rad dostavlja se ravnatelju.
IX ODMORI I DOPUSTI
Pauza ili stanka - Dnevni odmor
Članak 47.
Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na pauzu ili stanku od najmanje 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1.ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne smije se koristiti 1,5 sat od početka radnog vremena, odnosno 1,5 sat prije kraja radnog vremena.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Tjedni odmor
Članak 48.
Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom, koristit će slobodan dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.
Godišnji odmor
Članak 49.
U svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna, a maloljetni radnik 5 tjedana, s tim da trajanje godišnjeg odmora dužeg od 4 tjedna za svakog pojedinog radnika utvrđuje se prema kriterijima iz ovog Pravilnika.
Blagdani i neradni dani ne uračunavaju se u vrijeme trajanja godišnjeg odmora, kao ni razdoblje privremene nesposobnosti za rad koju utvrđuje nadležni liječnik.
Izračun godišnjeg odmora
Članak 50.
Pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora uzima se u obzir 4 tjedna, a Poslodavac utvrđuje 20 radna dana za sve zaposlene.
Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na godišnji odmor.
Godišnji odmor radnika iz prethodnog stavka ovog članka uvećava se prema
Složenost poslova
poslovi za čije je obavljanje propisana visoka stručna sprema 5 dana
poslovi za čije je obavljanje propisana najmanje viša stručna sprema 4 dana
poslovi za čije je obavljanje propisana najmanje srednja 3 dana
ostali poslovi 2 dana
Duljina radng staža
do 5 godina radnog staža 1 dan
od 5-10 godina radnog staža 2 dana
od 10-15 godina radnog staža 4 dana
od 15-20 godina radnog staža 6 dana
od 20-25 godina radnog staža 8 dana
preko 25 godina radnog staža 10 dana
Socijalni i posebni uvjeti
vojni, ratni ili invalid rada 4 dana roditelj s dvoje ili više djece mlađe od 10 godina 3 dana roditelj s jednim djetetom mlađim od 10 godina 1 dan samohrani roditelj kod kojeg živi dijete mlađe od 10 godina 5 dana jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju na temelju odgovarajuće isprave 5 dana |
Uvjeti rada
|
|
|
||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
Broj dana iz prehodnog stavka pribraja se na zakonski broj dana.
Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje 20 do najviše 30 dana.
Stjecanje prava na godišnji odmor
Članak 51.
Radnik koji se prvi put zapošljava ili ima prekid rada između dva radna odnosa veći od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.
Radnik može jedan dan godišnjeg odmora koristiti prema osobnom odabiru pod uvjetom da o tome pisano izvijesti ravnatelja najmanje tri dana ranije.
Članak 52.
Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora, određenog na način propisan ovim Pravilnikom, za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju:
da u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka čekanja, nije stekao pravo na godišnji odmor
ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnog roka čekanja
ako radni odnos prestane prije 01. srpnja.
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1.ovog članka, najmanje polovica jednog dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan.
Naknada za godišnji odmor
Članak 53.
Prilikom prestanka ugovora o radu Xxxxxxxxxx je obvezan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cjelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, a naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Radnik koji je svoje pravo korištenja godišnjeg odmora iskoristio za tekuću godinu kod prethodnog poslodavca, nema pravo zahtijevati korištenje godišnjeg odmora kod novog poslodavca.
Članak 54.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
Članak 55.
Raspored korištenja godišnjih odmora ravnatelj mora donijeti do 30. lipnja tekuće godine.
O rasporedu i trajanju godišnjeg odmora radnika ravnatelj izvješćuje radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može koristiti najkasnije do 30.06. iduće godine.
Godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora iz prošle kalendarske godine koji nije iskorišten ili je prekinut zbog bolesti ili korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine.
Radnik ne može u iduću kalendarsku godinu prenijeti dio neiskorištenog godišnjeg odmora kada mu je u tekućoj kalendarskoj godini omogućeno korištenje toga dijela godišnjeg odmora.
O korištenju dijela godišnjeg odmora ili ne korištenju dijela godišnjeg odmora odlučuje ravnatelj posebnom odlukom.
Članak 56.
Obavijest o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora dostavlja se radniku na radno mjesto.
Ako se radnik privremeno ne nalazi na radnom mjestu, obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostavlja mu se na adresu prebivališta ili boravišta.
Neplaćeni dopust
Članak 57.
Radniku se može, na njegov pisani zahtjev, odobriti neplaćeni dopust u trajanju do 30 dana u kalendarskoj godini ako to dopušta priroda posla i potrebe poslodavca u slijedećim slučajevima:
- školovanja, osposobljavanja i usavršavanja kada ga nije uputio Poslodavac i nije zaključe ugovor o daljnjem školovanju,
- drugih osobnih potreba.
Neplaćeni dopust do 30 dana u jednoj kalendarskoj godini odobrava ravnatelj.
Neplaćeni dopust može se odobriti u trajanju i duljem od 30 dana, a najduže 12 mjeseci kada okolnosti to omogućavaju.
Neplaćeni dopust preko 30 dana odobrava Upravno vijeće.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
Članak 58.
Neplaćeni dopust neće se radniku odbriti ako bi korištenje takvog dopusta bilo u suprotnosti s potrebama rada.
Kod razmatranja zahtjeva za neplaćeni dopust ravnatelj je dužan voditi računa o naravi posla, obvezama i interesima Vrtića.
Za trajanja neplaćenog dopusta ugovor o radu privremeno prestaje, a radnikova prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju.
S prvim danom neplaćenog dopusta radnika se odjavljuje s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Ako se radnik u skladu s odlukom o neplaćenom dopustu pravodobno ne vrati na rad u Vrtić, ravnatelj ga treba pisano izvijestiti o prestanku rada u Vrtiću.
Plaćeni dopust
Članak 59.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom kalendarske godine do ukupno najviše sedam radnih dana za slijedeće slučajeve:
- sklapanje braka radnika 5 dana
- porod supruge (bračne i vanbračne) 4 dana
- smrt člana uže obitelji radnika (roditelji, bračni drug, djeca, braća i sestre, unuci, usvojeno dijete, pastorak i druge osobe koje su radniku pravomoćnom sudskom odlukom dodijeljene na uzdržavanje i šira porodica ako živi u zajedničkom domaćinstvu) 4 dana
- teške bolesti užeg člana obitelji 4 dana
- selidba 2 dana
- elementarna nepogoda koja je izravno ugrozila živote, odnosno bitno ugrozila imovinu radnika i njegove uže obite 3 dana
- dobrovoljno davanje krvi (za svako davanje) 1 dan
- smrt člana šire obitelji (baka, djed, te uža obitelj bračnog druga) 2 dana
Izuzetno, radnik ima pravo na više od 7 radnih dana plaćenog dopusta u jednoj kalendarskoj godini, ako se tijekom iste godine ponove slučaj iz prethodnog stavka ovog članka. Radnik ima pravo koristiti još 3 dana plaćenog dopusta.
Na pisani zahtjev radnika dopust iz stavka 1. ovog članka odobrava ravnatelj.
Ako se u vrijeme nastupa slučajeva iz stavka 1. ovog članka radnik nalazi na godišnjem odmoru ili bolovanju, nema pravo na plaćeni dopust.
Članak 60.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki slučaj iz stavka 1. članka 59., neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
U navedenim slučajevima pravo na dane plaćenog dopusta radnik mora koristiti u radnim danima koji neposredno slijede nakon što se pojedini slučaj dogodi. Iznimno, zbog značajnih potreba rada ravnatelj može odrediti drukčiji raspored korištenja dana plaćenog dopusta uz suglasnost radnika.
Radnik s kojim je zaključen ugovor o daljnjem školovanju, osposobljavanju i usavršavanju može se ugovorom odobriti korištenje do 30 radnih dana plaćenog dopusta u kalendarskoj godini kao i 4 dana za polaganje stručnog ispita. Odluku o broju plaćenih radnih dana iz prethodnog stavka donosi ravnatelj.
Razdoblje provedeno na plaćenom dopustu smatra se vremenom provedenim na radu.
Radnik koji želi koristiti plaćeni dopust dužan je podnijeti pisani zahtjev s potrebnim dokazima najkasnije tri dana prije namjeravanog korištenja plaćenog dopusta.
O pisanom zahtjevu radnika za korištenje plaćenog dopusta odlučuje ravnatelj.
Članak 61.
Odluku o broju plaćenih radnih dana iz prethodnog stavka donosi ravnatelj.
Razdoblje provedeno na plaćenom dopustu smatra se vremenom provedenim na radu.
Radnik koji želi koristiti plaćeni dopust dužan je podnijeti pisani zahtjev s potrebnim dokazima najkasnije tri dana prije namjeravanog korištenja plaćenog dopusta.
O pisanom zahtjevu radnika za korištenje plaćenog dopusta odlučuje ravnatelj.
Zaštita majčinstva, porodni dopust
Članak 62.
Na zaštitu majčinstva, porodni dopust i ostala prava roditelja, odnosno posvojitelja, primjenjuju se odredbe Zakona o radu.
Članak 63.
Na zaštitu radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad te njihova prava, primjenjuju se odredbe Zakona o radu.
X PLAĆA I NAKNADA PLAĆE
Članak 64.
Poslodavac je dužan radniku za njegov rad isplatiti plaću koja se sastoji od:
• osnovne plaće
• stimulativni dio plaće
• dodatka na plaću
• dodatak na osnovnu plaću za radni staž
• dodatak na osnovnu plaću za rad u posebnim uvjetima
1. Osnovna plaća
Članak 65.
Radnik ima pravo na osnovnu plaću za puno radno vrijeme, normalni učinak i normalne uvjete rada, koja se utvrđuje tako da se bruto osnovica pomnoži sa koeficijentom složenosti poslova pojedinih radnih mjesta.
Na dobiveni umnožak iz prethodnog stavka dodaje se stalni mjesečni dodatak od bruto 482,32 kn i dodatak na radni staž.
Bruto osnovica za izračun plaće iznosi 3.387,17 kn.
Članak 66.
Bruto osnovicu za izračun plaće i stalni mjesečni dodatak te dodatak za radni staž utvrđuje većinski Osnivač posebnom odlukom.
Poslodavac ne smije radniku obračunavati i isplaćivati plaću u iznosu manjem od iznosa utvrđenog zakonom i drugim propisima ili važećem Pravilnikom kojim je to regulirano.
Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno i to najkasnije do 15-og dana u mjesecu za protekli mjesec. Radnik slobodno može izabrati banku preko koje će mu se isplaćivati plaća.
Članak 67.
Koeficijetni složenosti poslova pojedinih radnih mjesta utvrđuju se kako slijedi:
|
|
|
Osnovna plaća uvjećava se za:
svaku godinu radnog staža za 0,5%
za prekovremeni rad 35%
za rad subotom 35%
za rad nedjeljom 35%
za dane blagdana i neradne dane određene zakonom 35%
Naknade plaće
Članak 68.
Radnik ima pravo na naknadu plaće:
- za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u visini kao da je radio;
- za vrijeme bolovanja do 42 dana, 95% od zakonom utvrđene osnovice, a nakon 42 dana prema propisima u zdravstvenom osiguranju;
- za vrijeme bolovanja zbog provede na radu, profesionalne bolesti i drugim sličnim slučajevima određenim zakonom, 100% od zakonom utvrđene osnovice, nakon 42 dana prema propisima o zdravstvenom osiguranju;
- za dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom u visini kao da je radio;
- za trajanja plaćenog dopusta u visini kao da je radio.
Kad radnik nije radio u mjesecu koji prethodi mjesecu isplate naknade plaća, kao visina plaće uzima se plaća koju bi radtnik ostvario da je radio u tom mjesecu.
Stimulativni dio plaće
Članak 69.
Radnik koje svoje poslove i radne zadatke obavlja u opsegu i kvaliteti koja premašuje uobičajene rezultate, ravnatelj može povećati plaću do 15% za prethodni mjesec.
Postotak povećanja ravnatelj utvrđuje samostalno ili na prijedlog radnika koji neposredno rukovodi i nadgledava radnika.
Ravnatelj će koristiti mogućnost stimulacije radnika osobito kad radnik utječe na redovitost, pravovremenost i urednost u izvršavanju poslova, a posebno ako takav rad utječe na kvalitetu rada drugih radnika.
Članak 70.
Plaća mentora
Mentor kojeg je imenovao ravnatelj odgojitelju pripravniku ima pravo na naknadu od bruto 2.500,00 kn za svoj rad.
Putni troškovi
Članak 71.
Putni trošak iznosi 1,20 kn po kilometru od mjesta stanovanja do mjesta rada, do maksimalnog iznosa isplate od 900,00 kuna mjesečno po radniku koji ostvaruje pravo na putne troškove.
Kilometražu utvrđuje ravnatelj.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova stvarne udaljenosti.
Priznata relacija prema stavku.1 ovog članka je relacija od preko 2 km udaljenosti od mjesta rada.
Poslodavac će omogućiti radniku korištenje službenog vozila u službene svrhe.
Ukoliko radnik koristi privatni automobil u službene svrhe, nema pravo na novčanu naknadu u iznosu od 2 kn za svaki prijeđeni kilometar, odnosno u visini neoporezivog iznosa za te namjene određenog propisima o porezu na dohodak.
XI. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Članak 72.
REGRES
Regres je pomoć za podmirenje troškova godišnjeg odmora (regres na godišnji odmor).
Isplata regresa izvršiti će se jedino ukoliko Osnivač ili Vrtić imaju osigurana sredstva za tu namjenu.
Članak 73.
OTPREMNINA
Radnik ima pravo na otpremninu u slučaju i pod uvjetima utvrđenim zakonom.
Članak 74.
JUBILARNE NAGRADE
Radniku pripada pravo na novčanu nagradu za 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog staža u Vrtiću u visini neoporezivog iznosa određenog propisima o porezu na dohodak.
U radni staž iz stavka 1. ovog članka uračunava se i radni staž ostvaren u pravnim prednicima Vrtića.
Članak 75.
SOLIDARNE POMOĆI
Xxxxxx ili njegova obitelj ima pravo na solidarnu pomoć u slučaju:
- nastanka teške invalidnosti radnika,
- bolovanja djelatnika dužeg od 90 dana, jedanput u tijeku jedne kalendarske godine
- smrti radnika
- smrti xxxxxxxxxx supružnika, djeteta ili roditelja,
u visini neoporezivog iznosa za te namjene određenog propisima o porezu na dohodak.
Isplata solidarne pomoći izvršiti će se jedino ukoliko Osnivač ili Vrtić imaju osigurana sredstva za tu namjenu.
Članak 76.
POKLONI DJECI RADNIKA
U povodu božićnih blagdana radnicima će se isplatiti novčani iznos ili dati poklon za svako dijete do navršene 15-te godine starosti u tekućoj kalendarskoj godini, u visini neoporezivog iznosa utvrđenog pravilnikom o porezu na dohodak.
Sredstva iz prethodnog stavka mogu se roditelju isplatiti ili dati u obliku novčanog bona za kupnju.
Radnicima će biti isplaćena sredstva iz 1. stavka, ukoliko Osnivač ili Vrtić imaju osigurana sredstva za tu namjenu.
Članak 77.
BOŽIĆNICA
Za božićne blagdane radnicima se može isplatiti jednokratna naknada (božićnica).
Isplata božićnica izvršiti će se jedino ukoliko Xxxxxxx ili Vrtić imaju osigurana sredstva za tu namjenu.
Članak 78.
OSIGURANJE TOPLOG OBROKA
Poslodavac će osigurati radnicima topli obrok. Cijena jednog obroka određena je s Odlukom Upravnog vijeća Vrtića.
Članak 79.
DNEVNICA
Za službeno putovanje radniku pripada dnevnica u visini neoporezivog iznosa za te namjene određenog propisima o porezu na dohodak, naknada troškova prijevoza u visini stvarnih izdataka, troškova noćenja u visini stvarnih izdataka do uključivo hotela sa četiri zvjezdice te iznosa određenim Odlukom ravnatelja.
Radniku se priznaje trošak gradskog prijevoza, uz predočenje računa usluga uz prethodno odobrenje ravnatelja.
Iznos dnevnice i troškovi za službena putovanja u inozemstvo se utvrđuju prema propisima koji uređuju visinu dnevnice i troškove za korinike državnog proračuna.
Radnik je dužan po povratku sa službenog putovanja podnijeti putni nalog i izvještaj ravnatelju, a po potrebi dužan je podnijeti i usmeni izvještaj ili poseban širi pisani izvještaj.
Radniku priprada cijela dnevnica za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju i za ostatak vremena duži od 12 sati.
Polovica dnevnice isplaćuje se radniku ako službeno putovanje traje preko 8 sati, a manje od 12 sati i za ostatak vremena preko 8-12 sati ako je putovanje trajalo više od 24 sata.
XII PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 80.
Ugovor o radu prestaje:
smrću radnika
istekom vremena na koji je sklopljen (ako je sklopljen na određeno vrijeme)
kada zaposlenik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad
sporazumom zaposlenika i Poslodavca
otkazom
odlukom nadležnog suda.
Članak 81.
Sporazum radnika i Vrtića o prestanku ugovora o radu mora biti sklopljen u pisanom obliku.
Prestanak radnog odnosa odgojitelja i stručnih suradnika
Članak 82.
Odgojitelj i stručni suradnik kojem se tijekom radnog staža u Vrtiću naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njegovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.
Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi Upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja.
Odgojitelju i stručnom suradniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos u Vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.
Ako se stručnim nalazom nadležne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije medicine rada potvrdi da je radna sposobnost odgojitelja ili stručnog suradnika bitno narušena, Upravno vijeće donosi odluku kojom se odgojitelj ili stručni suradnik oslobađa rada s djecom te ga, ako postoji mogućnost, raspoređuje na radno mjesto prema preostalim radnim sposobnostima.
Odgojitelju i stručnom suradniku, koji odbije raspored prestaje radni odnos u Vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.
Članak 83.
Odgojitelju i stručnom suradniku prestaje radni odnos:
- ako Upravno vijeće utvrdi da odgojitelj i stručni suradnik ne ostvaruju odgojno-obrazovni program sukladno zakonu i propisu donesenom na temelju zakona,
- ako ne položi stručni ispit u propisanom roku,
- i u drugim slučajevima utvrđenim ovim Pravilnikom i Zakonom o radu.
Otkaz
Članak 84.
Ugovor o radu mogu otkazati obje ugovorne strane.
Otkaz ugovora o radu može biti redoviti i izvanredni.
Članak 85.
Radnik može redovito otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći razloge za otkaz.
U slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu, radnik je obvezan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.
Redoviti otkaz
Članak 86.
Vrtić može redovito otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok u slučaju:
prestanka potrebe za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Osobitno teške povrede obveza
Članak 87.
Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa, zbog kojih Vrtić može otkazati ugovor o radu, smatraju se naročito ove povrede obveza iz radnog odnosa:
neizvršavanje, nesavjesno, nepravovremeno ili nemarno izvršavanje obveza iz radnog odnosa,
uznemiravanje i spolno uznemiravanje,
nezakonito raspolaganje sredstvima,
nesvrsishodno i neodgovorno korištenje imovine Vrtića,
povreda propisa o zaštiti od požara, eksplozije, elementarnih nepogoda i od štetnog djelovanja otrovnih i drugih opasnih tvari,
zloupotreba položaja ili prekoračenje danog ovlaštenja,
odavanje poslovne, službene ili druge tajne koju je radnik saznao na radu ili u svezi s radom,
zloupotreba prava korištenja bolovanja,
povreda propisa i nepoduzimanje mjera radi zaštite radnika, zaštite sredstava rada i životne okoline,
10. povreda propisa o obrani i zaštiti,
11. ometanje drugog radnika u radu,
12. nezakonito otuđenje xxxxxxx Xxxxxx,
13. neovlaštena posluga sredstvima koja su dana radnicima za izvršavanje njihovih poslova,
14. dolazak na rad pod utjecajem alkohola ili drugog omamljujućeg sredstva ili uzimanje alkohola odnosno drugog omamljujućeg sredstva tijekom radnog vremena,
15. izazivanje nereda ili tuče u prostorijama Vrtića,
16. neopravdano izostajanje s posla,
17. protupravno pribavljanje materijalne koristi na štetu Vrtića,
18. kazneno djelo izvršeno na radu ili u svezi s radom,
19. neizvršavanje zakonskih, ugovornih ili drugih obaveza zbog kojih je prijetilo nastupanje ili je nastupila materijalna ili druga šteta za Vrtić,
20. nedopušten ulazak u poslovne prostorije Vrtića,
21. obavljanje rada kojim se konkurira Vrtiću,
22. organiziranje ili sudjelovanje u štrajku na način protivan zakonu, kolektivnim ugovorom ili pravilniku,
23. podnošenje netočnog obračuna troškova službenog putovanja,
24. neovlašteno korištenje opreme (hardware) ili programa (software) Vrtića,
25. nepristojno ponašanje radnika prema poslovnim partnerima ili drugim radnicima,
26. iznošenje ili prenošenje netočnih podataka o xxxx Xxxxxx, čime se nanosi šteta ugledu,
27. davanje netočnih podataka važnih za donošenje odluka u Vrtiću,
28. odbijanje odgode odnosno prekida korištenja odmora koji je u slučaju prijeke potrebe zatražio ravnatelj Vrtića,
29. neopravdano odbijanje izvršenja naređenog posla,
30. onemogućavanje ovlaštenog radnika u provođenju inventure, revizije ili drugog oblika interne kontrole,
31. netočno evidentiranje podataka o radu s namjerom pribavljanja sebi ili drugoj osobi imovinske koristi,
32. samovoljno napuštanje rada.
Članak 88.
Poslodavac koji je otkazao ugovor o radu zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u navedneom roku nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
Pri odlučivanju o otkazu, poslodavac je obvezan voditi računa o trajanju radnog odnosa, godinama života zaposlenika i obvezama uzdržavanja koje ga terete.
Izvanredni otkaz
Članak 89.
Na izvaredni otkaz ugovora o radu imaju pravo i Poslodavac i radnik bez obveze poštivanja ugovornog ili propisanog otkaznog roka, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i intresa ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka, stranka koja želi otkazati ugovor o radu ima pravo zahtijevati od strane koja je kriva za otkaz, naknadu štete koja je nastala neizvršavanjem ugovorom o radu preuzetih obveza.
Članak 90.
Ugovor o radu na određeno vrijeme može se otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.
Otkaz skrivljenim ponašanjem radnika
Upozorenje
Članak 91.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, ravnatelj je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim u slučajevima u kojima postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od ravnatelja da to učini.
Članak 92.
Otkaz mora biti u pisanom obliku i mora biti obrazložen.
Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje, a otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza (primjena pravila o dostavi pismena prema Zakonu o upravnom postupku).
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s pola radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.
Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je Poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Otkazni rok
Članak 93.
U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok iznosi najmanje:
2 tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno manje od 1 godine
mjesec dana ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno 1 godinu
mjesec dana i 2 tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno 2 godine
2 mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno 5 godina
2 mjesec i 2 tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno 10 godina
3 mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno 20 godina
Radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 godina, otkazni rok iz prethodnog stavka ovoga članka Pravilnika povećava se za 2 tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1.i 2. ovoga članka Pravilnika.
Članak 94.
Radnik može na zahtjev Poslodavca prestati raditi i prije isteka roka ili ugovora o radu, ali mu je obvezan isplatiti naknadu plaće i priznati sva prava kao da je radio za cijelo vrijeme otkaznog roka.
Članak 95.
U slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može bit duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.
U sporazumu između poslodavca i radnika gore navedeni rokovi mogu se skratiti.
Članak 96.
Za vrijeme trajanja otkaznog roka, zaposlenik ima pravo izostati s posla najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja i pravo na naknadu plaće za vrijeme provedeno izvan radnog mjesta.
Članak 97.
Kada Vrtić otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
Ako u navedenom slučaju radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.
U slučaju otkaza otkazni rok teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.
Članak 98.
Radnik kojem Xxxxxxxxxx otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim Poslodavcem.
Otpremnina
Članak 99.
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga Poslodavca (zakonski osnov).
Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka Pravilnika ne može bit veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
XIII ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA
Članak 100.
Upravno vijeće i ravnatelj imaju obvezu zalagati se za osiguravanje uvjeta rada kojima će se štititi zdravlje i omogućiti redovan rad radnika i djece Vrtića.
U svezi sa stavkom 1. ovoga članka u Vrtiću će se održavati prostorije, uređaji, oprema, sredstva i pomagala i pristup radnom mjestu te primjenjivati mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i osposobljavati radnike za rad na siguran način.
Ravnatelj je dužan radnike redovno izvješćivati o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, opasnih tvari, sredstava za rad i opreme te osigurati da ista u svakom trenutku bude ispravna.
Članak 101.
Radnik je dužan pridržavati se pravila o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.
Radnik je dužan brinuti se za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i za sigurnost i zdravlje drugih radnika s kojima je neposredno vezan u procesu rada te djece i drugih osoba koje borave u Vrtiću.
Članak 102.
Prigodom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan izvijestiti ravnatelja o okolnostima koje mogu utjecati na obavljanje ugovornih poslova.
Odgovornost za propuštanje iz stavka 1. ovoga članka snosi radnik.
Članak 103.
Radnik treba pravodobno dostaviti tijelima Vrtića odgovarajuće osobne podatke i isprave za ostvarivanje prava iz radnog odnosa.
Štetne posljedice nepravodobne dostave podataka iz stavka 1. ovoga članka snosi radnik.
Tijela Vrtića ne smiju bilo kojim mjerama tražiti od radnika dostavljanje osobnih podataka koji su u možebitnoj svezi s ostvarivanjem prava drugih radnika u Vrtiću.
Članak 104.
Osobne podatke o radnicima može prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ravnatelj ili radnik Vrtića kojega za to ravnatelj pisano opunomoći.
O prikupljanju, obrađivanju, uporabi i dostavljanju radnikovih osobnih podataka te imenovanju radnika ovlaštenog za nadzor nad ispravnom uporabom tih podataka ravnatelj može odlučiti samo uz prethodnu suglasnost sindikata ako je osnovan. Xxxxxxxxx osobni podaci mogu se dostavljati trećima samo uz njegovu prethodnu pisanu suglasnost.
Članak 105.
Radnici Vrtića tijekom rada trebaju poštovati dostojanstvo drugih radnika i ne smiju ih tjelesno ili verbalno, odnosno spolno uznemiravati.
Pod uznemiravanjem radnika Vrtića smatra se svako protupravno činjenje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Pod spolnim uznemiravanjem radnika Xxxxxx smatra se svako verbalno, neverbalno ili tjelesno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Članak 106.
Svako radnikovo uznemiravanje ili spolno uznemiravanje drugih radnika predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.
Članak 107.
O obvezi poštovanja dostojanstva radnika i zabrani uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ravnatelj je dužan upozoriti radnike putem oglasne ploče u Vrtiću.
Članak 108.
Ravnatelj je dužan imenovati nekoga od radnika Vrtića koji će osim njega primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu radnika.
Kada ravnatelj ili osoba koju on ovlasti za primanje ili rješavanje pritužaba vezanih za zaštitu dostojanstva radnika (u daljem tekstu: ravnatelj) neposredno uoči da neki od radnika Vrtića uznemirava ili spolno uznemirava druge radnike, dužan ga je upozoriti na povrede obveza iz radnog odnosa.
Ako radnik nastavi s ponašanjem iz stavka 2. ovoga članka, ravnatelj ga je dužan udaljiti s radnog mjesta, odnosno s mjesta kršenja radnih obveza, a prema potrebi i iz prostora Vrtića.
Ako radnik odbije postupiti prema nalogu iz stavka 3. ovoga članka, ravnatelj treba pozvati redarstvenu ili zaštitarsku službu da osigura provođenje naloga o udaljenju.
Članak 109.
Radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan, treba podnijeti pritužbu ravnatelju.
U skladu s pritužbom radnika ravnatelj je dužan u roku do osam dana od dana dostave pritužbe provesti postupak i utvrditi istinitost činjenica o uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.
Radnik za kojega postoji osnovana sumnja da je uznemiravao ili spolno uznemiravao druge radnike, dužan je ravnatelju istinito u potpunosti iznijeti okolnosti počinjenja djela za koje se tereti.
Odbijanje radnika da postupi prema stavku 3. ovoga članka smatra se radnikovom povredom obveza iz radnog odnosa.
Članak 110.
Kada utvrdi radnikovo skrivljeno ponašanje u svezi s uznemiravanjem ili spolnim uznemiravanjem drugih radnika Vrtića, ravnatelj treba u zavisnosti od težine povrede obveza iz radnog odnosa izdati radniku upozorenje zbog skrivljenog ponašanja ili mu redovito odnosno izvanredno otkazati ugovor o radu.
Članak 111.
Osobni podaci radnika koji su utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika predstavljaju tajnu i ne smiju se priopćavati trećima.
Članak 112.
Radnik zbog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja za koje ne može očekivati da će mu ravnatelj zaštititi dostojanstvo, može prekinuti rad, ako je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome izvijestio Vrtić u roku do osam dana od dana prekida rada.
XIV ZABRANA DISKRIMINACIJE
Članak 113.
U Vrtiću je zabranjena diskriminacija u svim pojavnim oblicima.
Pod pojavnim oblicima iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, zapošljavanja, napredovanja, profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije.
Članak 114.
Pod izravnom diskriminacijom razumijeva se stavljanje u nepovoljniji položaj osoba na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkoga ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog i obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja i spolne orijentacije.
Pod neizravnom diskriminacijom razumijeva se naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa prema kojoj se osobe stavljaju u nepovoljniji položaj po osnovi iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim kada se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem te primjerenim i nužnim sredstvima za njihovo postizanje.
Članak 115.
Dužnost je svih tijela i radnika Vrtića pratiti i upozoravati na bilo koji oblik nastanka izravne ili neizravne diskriminacije.
Članak 116.
Uz pristanak osobe koja je možebitna žrtva diskriminacije u Vrtiću, tijela Vrtića dužna su prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju pučkom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljima.
Kada pravobranitelji iz stavka 1. ovoga članka to zahtijevaju, tijela Vrtića dužna su im u roku do 15 dana od dana primitka zahtjeva dostaviti sve podatke i tražene isprave u svezi s diskriminacijom.
XV ZAŠTITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 117.
Radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, može u roku do 15 dana od dana dostave akta kojim je možebitno povrijeđeno pravo, odnosno od dana saznanja za povrjedu prava, podnijeti Upravnom vijeću zahtjev za zaštitu prava.
Ako raspolaže relevantnim podacima u svezi sa zahtjevom radnika, Upravno vijeće će o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučiti u roku do 15 dana od dana primitka zahtjeva.
Članak 118.
Ukoliko Upravno vijeće utvrdi da je radnikov zahtjev za ostvarivanje prava nerazumljiv ili nepravodoban, odbaciti će ga.
Članak 119.
Ako ne postupi prema predhodnom članku ovoga pravilnika, odlučujući o zahtjevu, Upravno vijeće može:
zahtjev odbiti kao neosnovan
zahtjevu udovoljiti i osporavani akt izmijeniti ili poništiti
zahtjevu udovoljiti i osporavani akt ukinuti i donijeti novi akt, odnosno ukinuti i vratiti predmet na ponovno odlučivanje.
XVI DOSTAVLJANJE PISMENA
Članak 120.
Pismena u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa dostavljaju se radniku neposredno na radnome mjestu. Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju dostavljač i radnik. Radnik treba na dostavnici sam označiti nadnevak primitka pismena. Ako radnik odbije primitak pismena, dostavljač će odbijanje primitka zabilježiti na preslici pismena.
Kada radniku pismeno nije dostavljeno na radno mjesto, treba mu pismeno dostaviti poštom na njegovu adresu. U slučaju odbijanja prijama pismena kod poštanske dostave ili nepoznate adrese radnika dostavljanje će se obaviti isticanjem pismena na oglasnoj ploči Vrtića.
Kada je pismeno istaknuto na oglasnoj ploči Vrtića, dostavljanje se smatra obavljenim istekom roka od dva dana od dana isticanja pismena.
XVII EVIDENCIJA O RADNICIMA I RADNOM VREMENU
Članak 121.
Vrtić mora voditi evidenciju o radnicima i radnom vremenu sukladno važećem Pravilniku.
Članak 122.
Osim navedenih podataka iz Pravilnika, Vrtić je dužan voditi i druge od radnika ili od nadležnog tijela prijavljene podatke od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom (trudnoća, majčinstvo, očinstvo, dojenje djeteta, status samohranog roditelja, status posvojitelja, profesionalna bolest, ozljeda na radu, profesionalna neposobnost za rad, neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, invalidnost, obveze uzdržavanja koje terete radnika, za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu podatke o drugom poslodavcu ili poslodavcima kod kojih radnik radi u nepunom radnom vremenu i slično).
Evidencija o radnicima vode se pisano na papiru ili u elektroničkom obliku.
Članak 123.
Svaku promjenu podataka koju vrtić unosi temeljem izjave, obavijesti i slično ili temeljem osobnih dokumenata ili isprava, radnik je dužan prijaviti vrtiću odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.
Članak 124.
Kada je odlukom Vrtića, zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme raspoređeno nejednako po tjednima unutar razdoblja od četiri mjeseca,Vrtić je dužan redovito evidentirati sve podatke, a ostvarene prekovremene sate na kraju mjeseca u kojemu je odstupanje od punog ili nepunog radnog vremena iznosilo više od dvanaest sati mjesečno, odnosno na kraju toga razdoblja, ako je njegovim protekom, prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Vrtić je dužan evidenciju o radnom vremenu imati u poslovnom prostoru, odnosno na mjestu rada radnika.
Članak 125.
Evidencija o plaći vodi se po razdobljima isplate plaće i naknade plaće, a mora se voditi uredno, razumljivo i ažurno na završetku radnog dana radnika, a u slučaju da neki od tih podataka nije poznat na kraju radnog dana radnika, Poslodavac je dužan isti evidentirati odmah po saznanju toga podatka.
XVIII POSLOVNA TAJNA
Članak 126.
Svi zaposleni u Vrtiću dužni su čuvati kao poslovnu tajnu sve informacije i podatke koje saznaju u tijeku obavljanja poslova i radnih zadataka, a koja su značajna za poslovanje.
U slučaju nepridržavanja odredbi iz stavka 1.ovog članka zaposleniku može prestati radni odnos, a ujedno će biti obvezan na naknadu nastale štete prema općim propisima obveznog prava.
XIX NAKNADA ŠTETE
Članak 127.
Ukoliko radnik namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je istu nadoknaditi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao, uz naznaku da ukoliko se ne može utvrditi dio štete koji je uzrokovao svaki pojedini radnik, svi su radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakom dijelovima.
Članak 128.
Ukoliko radnik pretpi štetu na radu ili u svezi s radom, Vrtić je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu štete iz prethodnog stavka ovog članka, odnosi se i na štetu koju je Xxxxx uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
XX ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
Članak 129.
U postupku obrade osobnih podataka i zaštite pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih podataka Vrtića, obveznik je primjene Opće uredbe o zaštiti podataka (EU) 2016/679 (dalje u tekstu: Opća uredba).Sukladno čl. 4. toč. 7. Opće uredbe Vrtić je voditelj obrade osobnih podataka koja određuje svrhu i sredstva obrade osobnih podataka u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i/ili pravom EU.
Osobne podatke fizičkih osoba u Vrtiću obrađuje zakonito, pošteno i transparentno. Obrađuju se samo primjereni i relevantni osobni podaci i to isključivo u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne obrađuju na način koji nije u skladu s tim svrhama.
Vrtić osobne podatke obrađuje isključivo na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera sukladno Pravilniku.
XXI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 130.
Na sve odnose između radnika i Vrtića, koji nisu uređeni ovim Pravilnikom, primjenjuju se odredbe ostalih općih akata, kojim se uređuju prava i obveze radnika i Vrtića te zakona.
Članak 131.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave na oglasnoj ploči Vrtića.
Članak 132.
Odredbe ovog Pravilnika mogu se mijenjati i dopunjavati na način i u skladu sa Zakonom i drugim propisima koji uređuju materiju radnih odnosa.
KLASA: 601-02/20-04/01
URBROJ: 2167/00-00-00-00/20-1
Tar, 28.01.2019.
PREDSJEDNIK
UPRAVNOG VIJEĆA
_____________________
Pravilnik je objavljen na oglasnoj ploči Vrtića dana ________2020. godine, te je stupio na snagu dana ___________2020. godine.
RAVNATELJICA
KLASA: 601-01/20-01/01
URBROJ: 2167/00-00-00-00/20-1
Tar, 28.01.2019.