INSTITUT ZA RAZVOJ I MEĐUNARODNE ODNOSE

INSTITUT ZA RAZVOJ I MEĐUNARODNE ODNOSE

P R A V I L N I K O R A D U

Zagreb, ožujak 2015.

Na temelju članka 26. st.1. i članka 27. st.1. Zakona o radu (“Narodne novine“, br. 149/09.) i članka 73. Statuta, ravnateljica Instituta za međunarodne odnose, Zagreb (dalje u tekstu: “Institut“) donijela xx xxxx 26. ožujka 2015. godine

PRAVILNIK O RADU

OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuju se prava i obveze radnika i Instituta kao poslodavca, postupak i mjere zaštite, privatnosti i dostojanstva radnika, zaštita od diskriminacije, plaća, organizacija xxxx x xxxxx pitanja u svezi s radom, ako ta pitanja nisu uređena Zakonom o radu (dalje u tekstu: Zakon), drugim propisima te kolektivnim ugovorima koji se primjenjuju za javne znanstvene institute (dalje u tekstu: “kolektivni ugovori”).

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na radnike koji su sklopili ugovor o radu s Institutom na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom.

Članak 2.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim pravilnikom ili Statutom, kolektivnim ugovorima ili Zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno.

Kada odredbe ugovora o radu, kojeg sklapaju zaposlenici s Institutom, upućuju na primjenu odredaba ovog Pravilnika, njegove odredbe postaju sastavnim dijelom ugovora o radu.

Članak 3.

Svaki radnik Instituta obvezan je ugovorom o radu preuzete poslove obavljati savjesno i stručno, prema uputama Instituta, u skladu s naravi i vrstom posla određenim Pravilnikom o ustroju radnih mjesta u Institutu.

Institut i radnik dužni su pridržavati se Zakona i drugih propisa, kolektivnih ugovora i odredaba ovog Pravilnika, te Etičkog kodeksa Instituta.

ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 4.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog i drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Članak 5.

Diskriminacija iz prethodnog članka ovog Pravilnika zabranjena je u odnosu na uvjete za zapošljavanje, napredovanje na poslu, pristup svim vrstama i stupnjevima stručnog osposobljavanja, uvjete zaposlenja i rada, te prava iz radnog odnosa, otkaz ugovora o radu, te prava članova i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca.

Članak 6.

Sve mjere koje su predviđene Zakonom, te drugim posebnim zakonima i odredbama kolektivnih ugovora, te pravilnika o radu, koje se odnose na posebnu zaštitu i pomoć određenih kategorija radnika, kao što su odredbe o zaštiti invalida, starijih radnika, trudnica i žena koje se koriste pravima iz zaštite majčinstva, te odredbe koje se odnose na posebna prava roditelja, posvojitelja i skrbnika, ne smatraju se diskriminacijom.

Članak 7.

Diskriminaciju predstavlja uznemirivanje, što znači svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od temelja iz članka. 4. ovog Pravilnika, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje ili radnika, a koje uzrokuje xxxxx ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Diskriminaciju predstavlja i spolno uznemirivanje, što znači svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje xxxxx ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 8.

Institut xx xxxxx zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme trajanja radnog odnosa, što uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

Dostojanstvo radnika se štiti od uznemiravanja (mobbing, bulying) ili spolnog uznemiravanja xx xxxxxx suradnika, nadređenih i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

Članak 9.

Uznemirivanje i spolno uznemirivanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 10.

Radnik koji smatra da je povrijeđeno njegovo dostojanstvo uznemirivanjem ili spolnim uznemirivanjem ima pravo tražiti od ravnatelja Instituta zaštitu svog dostojanstva sukladno Zakonu.

Osim ravnatelju, pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva, radnik može podnijeti i osobi koju za te svrhe posebno ovlasti ravnatelj Instituta (dalje u tekstu «ovlaštena osoba») i sindikalnom povjereniku, koji su o podnesenoj pritužbi dužni bez odlaganja obavijestiti ravnatelja.

Članak 11.

Postupak povodom podnesene pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika provodi ravnatelj, odnosno ovlaštena osoba.

Ravnatelj, odnosno ovlaštena osoba obvezni su pritužbu vezanu za zaštitu dostojanstva ispitati odmah, a najkasnije u roku od 8 xxxx od dostave.

U postupku ispitivanja i rješavanja pritužbe ravnatelj odnosno ovlaštena xxxxx xx:

- ispitati radnika koji je podnio pritužbu

- ispitati osobu ili osobe protiv kojih je pritužba podnesena

- utvrditi način i okolnosti uznemiravanja

- izvesti i druga ispitivanja ili dokazivanja u svrhu utvrđivanja relevantnih činjenica.

O radnjama iz stavka 3. ovog članka, sastavljaju se zapisnici koje potpisuje ravnatelj, odnosno ovlaštena osoba xx xxxxx xxxx xx ispitana. Ako su prikupljanju podataka o uznemiravanju bile prisutne i druge osobe (punomoćnik radnika, sindikalni povjerenik ili drugi), zapisnički se isti evidentiraju te se mogu supotpisati u zapisnik.

Ako se u postupku utvrdi da je povrijeđeno dostojanstvo radnika, ravnatelj xx xxxxx bez odgode poduzeti mjere za sprečavanje nastavka uznemiravanja.

Članak 12.

Svi podaci i isprave utvrđeni i prikupljeni u postupku su tajni i za njihovu su tajnost odgovorni ravnatelj, ovlaštena osoba, kao i sve osobe koje su sudjelovale u postupku. Na čuvanje xxxxx moraju prethodno biti upozoreni svi sudionici postupka što xxxx biti konstatirano u zapisnicima. Spisi se označavaju odgovarajućim stupnjem tajnosti. Za povrede xxxxx, radnici stegovno odgovaraju.

Članak 13.

Protivljenje radnika ponašanju koje predstavlja uznemirivanje ili spolno uznemirivanje, ne smije biti razlog za diskriminaciju radnika.

ZAŠTITA I SIGURNOST NA RADU

Članak 14.

Institut se obvezuje osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika u svakom obliku povezanom s radom, osobito: održavati uređaje, opremu i mjesto rada, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprječavati opasnost na radu, obavještavati radnike o opasnosti na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način, te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.

Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na poslu.

Xxxxxx xx u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu, te odmah obavijestiti Institut o događaju koji predstavlja moguću opasnost, kao i provoditi druge propisane mjere.

ZAŠTITA PRIVATNOSTI

Članak 15.

Osobni podaci radnika prikupljaju se i koriste sukladno Zakonu i drugim propisima te ako je to potrebno u svezi s radnim odnosom. Za osobne podatke radnika odgovorni su zaposlenici stručnih službi Instituta koje prikupljaju i koriste osobne podatke, a osobni podaci mogu xx xxxxxx trećim osobama samo uz suglasnost ravnatelja Instituta, odnosno i sindikalnog povjerenika ako se radi o podacima koji se odnose na plaću radnika.

Radnici su obvezni Institutu dostaviti osobne podatke nužne za ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, primjerice: za obračun poreza iz dohotka i određivanje

osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva i dr.

Izmijenjeni osobni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi u Institutu.

Ravnatelj Instituta opunomoćuje osobu xxxx xx osim njega ovlaštena nadzirati zakonito korištenje osobnih podataka radnika.

ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Članak 16.

Radnik ne smije bez odobrenja Instituta, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Institut.

Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovog članka, Institut ima pravo tražiti naknadu pretrpljene štete sukladno Zakonu.

Članak 17.

Institut i radnik mogu sukladno Zakonu ugovoriti, da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o xxxx xxxxxx ne smije zaposliti kod druge osobe, xxxx xx u tržišnoj utakmici s Institutom, te ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe, sklapati poslove kojima se takmiči s Institutom.

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 18.

Radnik xx xxxxx, u skladu sa svojom sposobnošću i potrebama rada, obrazovati se i usavršavati se za rad.

Institut xx xxxxx omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, obrazovanje i usavršavanje za rad.

Radnik ostvaruje pravo i dužnost na obrazovanje i usavršavanje za rad sukladno Zakonu, drugim propisima i kolektivnim ugovorima.

SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Članak 19.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Za zasnivanje radnog odnosa u Institutu raspisuje se javni natječaj uz uvjete propisane zakonom, kolektivnim ugovorima i Statutom Instituta.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a xxxx sadržavati odredbe određene Zakonom.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Institut xx xxxxx, prije početka rada, uručiti radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Ugovor o xxxx xxxx se sklopiti i uz uvjet probnog rada sukladno Zakonu i kolektivnim ugovorima.

Ugovor o xxxx xxxx se sklopiti i s pripravnikom na način i uz uvjete propisane Zakonom i kolektivnim ugovorima.

Članak 20.

Ako se u izvršavanju obveza iz radnog odnosa stvaraju autorska djela, pravo iskorištavanja takvog autorskog djela ima Institut kao poslodavac sukladno Zakonu i drugim propisima kojima se uređuju autorska prava.

Članak 21.

Ako su Zakonom i drugim propisima, kolektivnim ugovorima ili općim aktom Instituta određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu s Institutom može sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete.

Prije sklapanja ugovora o xxxx xxxxxx xx xxxx uputiti na liječnički pregled na teret Instituta.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxxxx xx xxxxx obavijestiti Institut o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju radnih obveza, ili ugrožava život i zdravlje osoba s kojima radnik radi.

UGOVOR O RADU NA NEODREĐENO VRIJEME

Članak 22.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom, drugim propisima, kolektivnim ugovorima ili Statutom Instituta, nije drukčije određeno.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

Članak 23.

Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sukladno Zakonu sklopiti za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima, koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Iznimno od stavka prvog ovog članka, ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti uz uvjete određene posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorima.

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog xxx ugovorom, odnosno nastupom uvjeta koji je određen za prestanak ugovora o radu.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 24.

Institut može primiti radnika na stručno osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa, a najduže u trajanju pripravničkog staža, bez obveze zasnivanja budućeg radnog odnosa.

Na osposobljavanje se može primiti i radnik koji je zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca pod uvjetom da sva prava i obveze ostvaruje kod tog poslodavca.

U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovog članka moraju se sklopiti ugovori u pisanom obliku.

RADNO VRIJEME

Članak 25.

Ugovor o xxxx xxxx se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme iznosi najduže četrdeset sati tjedno.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, kraćim od punog, može se sklopiti kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u xxxxx radnom vremenu.

Odluku o sklapanju ugovora o radu s nepunim radnim vremenom radnika koji se raspoređuje na znanstveno, suradničko ili stručno radno mjesto donosi Znanstveno vijeće Instituta, a za ostale radnike ravnatelj Instituta.

PREKOVREMENI RAD

Članak 26.

Prekovremeni rad Institut ima pravo uvesti sukladno Zakonu u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim slučajevima prijeke potrebe, a odluku o tome donosi ravnatelj.

U slučajevima iz prethodnog stavka radnik na zahtjev Instituta xxxx raditi prekovremeno najdulje onoliko vremena, koliko je određeno Zakonom ili kolektivnim ugovorima.

PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

Članak 27.

Zbog naravi posla radno vrijeme može se sukladno Zakonu preraspodijeliti tako, da u jednom razdoblju tijekom godine traje duže, odnosno kraće od punog ili nepunog radnog vremena. Takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi ravnatelj Instituta u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorima.

RASPORED RADNOG VREMENA

Članak 28.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih xxxx, od ponedjeljka do xxxxx.

Dnevno radno vrijeme traje osam sati, a početak i završetak dnevnog radnog vremena, kao i raspored radnog vremena na određenim poslovima utvrđuje ravnatelj Instituta sukladno potrebama rada, te odredbama Zakona i kolektivnih ugovora.

Ravnatelj može iz opravdanih razloga koji proizlaze iz specifičnosti radnog mjesta svojom odlukom za pojedine radnike odrediti i drugačije puno radno vrijeme, ali ne više od četrdeset sati tjedno.

ODMORI

Članak 29.

Radnik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor (stanku) u trajanju od trideset minuta, koji se ubraja u radno vrijeme.

Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna xxxxx xxxx od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Radnik ima pravo na tjedni odmor koji ostvaruje u pravilu subotom i nedjeljom..

GODIŠNJI ODMOR I DOPUSTI

Članak 30.

Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju u trajanju određenom Zakonom i kolektivnim ugovorima.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora (subota i nedjelja), blagdani i neradni dani određeni posebnim zakonom, te razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje utvrđuje ovlašteni liječnik.

Članak 31.

Trajanje godišnjeg odmora određuje se tako, da se na 20 radnih xxxx dodaju dani godišnjeg odmor, i to:

I. prema složenosti poslova

• poslovi za koje se traži doktorat znanosti - 5 xxxx

• poslovi za koje je uvjet završen sveučilišni dodiplomski studij ili stručni studij u trajanju od najmanje 4 godine, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno poslovi za koje je uvjet magisterij znanosti - 4 xxxx

• poslovi za koje je uvjet završen stručni dodiplomski studij u trajanju kraćem od 4 godine, odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

- 3 xxxx

• poslovi SSS - 2 danaostali poslovi - 1 xxx

XX. prema dužini radnog staža

• od 6 do 12 xxxxxx - 3 xxxx

• od 12 do 18 xxxxxx - 4 xxxx

• od 18 do 24 xxxxxx - 5 xxxx

• od 24 do 30 xxxxxx - 6 xxxx

• od 30 do 36 xxxxxx - 7 xxxx

• preko 36 xxxxxx - 8 xxxx

III. prema posebnim socijalnim uvjetima:

• roditelju, posvojitelju, staratelju za svako dijete do 15 xxxxxx starosti - 2 xxxx

• roditelju, posvojitelju, staratelju djeteta s težim smetnjama u razvoju - 3 xxxx

• osobi s invaliditetom 3 xxxx.

IV. prema uvjetima rada:

• rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, izloženost izvorima opasnosti i

štetnim utjecajima xxxx xxxxx odredbama kolektivnih ugovora

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od trideset radnih xxxx, niti manje od četiri tjedna, neovisno o broju obračunatih xxxx godišnjeg odmora.

Raspored (plan) korištenja godišnjeg odmora, kao i odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika, donosi ravnatelj Instituta sukladno kolektivnim ugovorima i uz savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom (zaposleničkim vijećem).

U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili bolovanja, radnik xx xxxxx vratiti se na rad na xxx određen u odluci o godišnjem odmoru, a ostatak godišnjeg odmora koristit će u dogovoru s ravnateljem Instituta.

STUDIJSKI DOPUSTI

Članak 32.

Radniku se može na njegov zahtjev odobriti plaćeni ili neplaćeni dopust do 3 mjeseca radi znanstvenog ili stručnog usavršavanja u zemlji ili inozemstvu, odnosno

sudjelovanja u radu znanstvenih ustanova ili međunarodnih organizacija, ako je to predviđeno planom znanstvene i stručne djelatnosti Instituta. Odluku donosi Znanstveno vijeće, uz prethodno mišljenje voditelja znanstvenog projekta na kojem xx xxxxxx raspoređen.

Radi poslijediplomskog studija u inozemstvu kao i radi poslijedoktorskog usavršavanja u inozemstvu Znanstveno vijeće može radniku odobriti dopust uz uvjete određene kolektivnim ugovorima, te uz mišljenje voditelja znanstvenog projekta na kojem xx xxxxxx raspoređen.

Radniku u znanstvenom zvanju Znanstveno vijeće može odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical), uz naknadu osnovne plaće, prema uvjetima utvrđenim zakonom i kolektivnim ugovorima.

Zaposlenicima u znanstvenom i suradničkom zvanju ravnatelj Instituta, uz prethodno mišljenje voditelja znanstvenog projekta na kojem xx xxxxxx raspoređen, može jednom u kalendarskoj godini odobriti plaćeni dopust do 3 mjeseca radi

• upoznavanja s novim tehnikama i metodama rada,

• korištenje instrumenata kojih nema u Institutu, a potrebni su u radu na programu ili projektu

• suradnje na projektu.

Odluku o plaćenom dopustu iz prethodnog stavka donosi Znanstveno vijeće uz prethodno mišljenje voditelja znanstvenog projekta na kojem xx xxxxxx raspoređen.

PLAĆENI DOPUST

Članak 33.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih xxxx u slučajevima i uz uvjete određene kolektivnim ugovorima, i to za:

• sklapanje braka – 5 radnih xxxx,

• rođenje djeteta – 5 radnih xxxx,

• smrti supružnika, djeteta, roditelja, očuha, maćehe, posvojenika, posvojitelja i unuka) – 5 radnih xxxx,

• smrti brata ili sestre, djeda ili xxxx, te roditelja supružnika - 2 xxxxx xxxx,

• selidbe u istom mjestu stanovanja – 2 xxxxx xxxx,

• selidbe u drugo mjesto stanovanja – 4 xxxxx xxxx,

• teže bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja – 3 xxxxx xxxx,

• nastupanja u kulturnim i športskim priredbama - 1 radni xxx,

• sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. - 2 xxxxx xxxx,

• elementarne nepogode – 5 radnih xxxx, i

• dobrovoljnog davanja krvi – 2 xxxxx xxxx.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za školovanje ili stručno usavršavanje na koje ga je uputio Institut, prema uvjetima određenim kolektivnim ugovorima.

Odluku o plaćenom dopustu iz ovog članka donosi ravnatelj Instituta temeljem dokumentiranog zahtjeva radnika.

Vrijeme plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

NEPLAĆENI DOPUST

Članak 34.

Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja, prema uvjetima propisanim kolektivnim ugovorima.

Xxxxxxx se na njegov zahtjev može odobriti neplaćeni dopust zbog slijedećih opravdanih razloga:

• skrb za člana uže obitelji ili zajedničkog kućanstva;

• privremene promjene prebivališta uvjetovane obiteljskim razlozima;

• obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na osobni trošak;

• sudjelovanja u radu znanstvenih ustanova ili međunarodnih organizacija.

Zahtjev za neplaćeni dopust xxxx biti obrazložen te popraćen dokumentacijom kojom se dokazuje opravdanost razloga za neplaćeni dopust i njegovo trajanje.

Ako opravdani razlozi postoje i nakon isteka odobrenog neplaćenog dopusta, neplaćeni se dopust se na zahtjev radnika može produžiti.

Odluku o neplaćenom dopustu, njegovom trajanju i produženju donosi ravnatelj Instituta uz prethodnu suglasnost voditelja znanstvenog odjela u kojem xx xxxxxx raspoređen, odnosno voditelja stručnih službi.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

PLAĆA, NAKNADA PLAĆE I DRUGA MATERIJALNA PRAVA

Članak 35.

Radnik ima pravo na plaću za obavljeni rad sukladno Zakonu i posebnim propisima o plaćama u javnim službama te kolektivnim ugovorima.

Plaća i naknada plaće u smislu Zakona čine plaću i naknadu plaće u bruto iznostu.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću sukladno Zakonu i kolektivnim ugovorima.

Prilikom sklapanja ugovora o radu odlukom, koju donosi ravnatelj Instituta, određuje se plaća radnika, sukladno propisima iz stavka prvog ovog članka.

Institut xx xxxxx radniku dostaviti Zakonom propisani obračun plaće, koji je ovršna isprava.

Plaća ili naknada plaće može se radniku prisilno ustegnuti u slučajevima i prema postupku utvrđenom posebnim zakonom.

Članak 36.

Radnik ima pravo na uvećanje osnovne plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorima:

• za rad noću,

• za prekovremeni rad,

• za rad u posebnim uvjetima,

• za rad subotom,

• za rad nedjeljom,

• za rad u dane blagdana i neradnih xxxx utvrđenih zakonom, te u drugim slučajevima određenim zakonom i kolektivnim ugovorima,

• te u drugim slučajevima određenim kolektivnim ugovorima.

Zaposlenici imaju pravo na uvećanje plaće xx xxxxxxx koje Institut ostvari na tržištu u obavljanju svoje djelatnosti. Način raspodjele xxxxxxx i plaćanje takvog rada uređuje se kolektivnim ugovorima ili općim aktom Instituta.

Zaposlenici mogu ostvariti pravo na isplatu nagrade za ostvarene natprosječne rezultate sukladno zakonu kojim se određuju plaće u javnim službama i općem aktu Instituta.

Članak 37.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

• godišnjeg odmora,

• plaćenog dopusta,

• državnih blagdana i neradnih xxxx utvrđenih zakonom,

• obrazovanja i stručnog osposobljavanja na koje je upućen xx xxxxxx Instituta te u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i kolektivnim ugovorima.

Radnik ima pravo na naknadu plaće xxxx xx odsutan s rada zbog bolovanja u visini određenoj posebnim zakonom i kolektivnim ugovorima.

Radnik ostvaruje pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora, otpremninu prilikom odlaska u mirovinu, pomoć u slučaju smrti članova obitelji, dužeg bolovanja, te u drugim slučajevima i na način utvrđen kolektivnim ugovorima.

Članak 38.

Radnik ima pravo na:

• dnevnicu i troškove putovanja xxxx xx upućen na službeno putovanje u zemlji ili inozemstvu,

• terenski dodatak, naknadu za odvojeni život, naknadu za troškove prijevoza na posao i s posla, te naknadu za korištenje privatnog automobila,

• i druga materijalna prava, primjerice: jubilarnu nagradu, božićnicu, dar za djecu, osiguranje, sistematski pregled i druga prava xxxx xx to određeno kolektivnim ugovorima.

Materijalna prava iz ovog članka radnik ostvaruje pod uvjetima i u visini određenoj posebnim zakonom i kolektivnim ugovorima.

PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 39.

Ugovor o radu prestaje u skladu sa Zakonom:

• smrću radnika,

• istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

• kada radnik navrši 65 xxxxxx xxxxxx i 15 xxxxxx mirovinskog staža,

• dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,

• sporazumom radnika i Instituta,

• otkazom,

• odlukom nadležnog suda.

U slučaju iz točke 3. prethodnog stavka, ugovor o radu s radnikom na znanstvenom radnom mjestu koji je navršio 65 godine može se iznimno produžiti uz odobrenje Znanstvenog vijeća ili na teret sredstava iz tržišnih projekata.

Uvjeti i postupak prestanka Xxxxxxx o radu određuju se Zakonom, drugim propisima i kolektivnim ugovorima.

Članak 40.

Trajanje otkaznog roka određuje se sukladno Zakonu i kolektivnim ugovorima.

Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika, ima pravo na otpremninu u skladu sa Zakonom i kolektivnim ugovorima.

OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 41.

Radnik koji smatra da mu je Institut povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može, u roku od petnaest xxxx od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od xxxx saznanja za povredu prava, zahtijevati od Instituta ostvarenje tog prava sukladno Zakonu.

Ako Institut u roku od petnaest xxxx od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka, ne udovolji xxx zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest xxxx zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Članak 42.

Odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog donosa donosi ravnatelj Instituta u prvom stupnju, osim ako to Zakonom i Statutom nije drukčije određeno.

Upravno vijeće Instituta donosi odluke u postupku zahtjeva za zaštitu prava radnika.

NAKNADA ŠTETE

Članak 43.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Institutu, xxxxx xx štetu naknaditi.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a xxxxx xx naknadio Institut, xxxxx xx Institutu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Uvjeti i postupak naknade štete utvrđeni su Zakonom i kolektivnim ugovorima.

Članak 44.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Institut xx xxxxx radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu xxxx xx Institut uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.